Predsjednica u radnom posjetu SAD-u

Hrvatska predsjednica  Kolinda Grabar-Kitarović boravi u radnom posjetu SAD-u . Posjetit će Boston,  New York i Washington.

 

Boravak u Bostonu

Radni posjet Americi predsjednica je započela u Bostonu gdje se sastala s članovima zaklade New England Friends of Croatia.  Klub osnovan prije 25 godina okuplja Hrvate i prijatelje Hrvatske u Bostonu.  Na Tehnološkom Institut Massachusettssa predsjednicva je uručila odlikovanje hrvatsko-američkom znanstveniku Marinu Soljačiću. Ponedjeljak je u cjelosti posvećen susretima s akademskom zajednicom i razgovorima s čelnim ljudima vodećih sveučilišta u Bostonu a na Sveučilištu Tufts, Fletcher fakultetu prava i diplomacije (Fletcher School of Law and Diplomacyna) predsjednica Grabar-Kitarović održala je predavanje na temu „Višedimenzionalni pristup u hrvatskoj vanjskoj politici“.

Posjet New Yorku, susret s Gutterresom

U utorak U New Yorku hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović se sastala s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda  (UN) Antoniom Gutterresom. U ime Republike Hrvatske predsjednica će u srijedu govoriti na sjednici Vijeća sigurnosti o radu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.

Glavni tajnik UN-a je rekao kako je svaka presuda presuda pojedincima, a ne državama, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović u izjavi hrvatskim novinarima nakon sastanka.

Glavne teme razgovora bile su stanje na jugoistoku Europe, glede čega su se “složili se da ima razloga za zabrinutost, posebno zbog toga što je zastao proces europskih integracija”, rekla je hrvatska predsjednica istaknuvši kako je čelni čovjek UN-a vrlo dobro upućen i zainteresiran za stanje u ovom dijelu Europe.

Predsjednica je dodala da su se složili raditi na tome da se “taj proces ubrza i da se ubrza rješavanje otvorenih pitanja između naših država”.

Glede presude Haškog suda šestorici Hrvata iz BiH za zločine tijekom sukoba u BiH, Grabar Kitarović je rekla kako je u razgovoru izrazila zabrinutost “zbog retorike koje se čuje ovih dana”, odnosno ocjena da je presuda “uperena protiv Hrvatske” te da se u vezi s time već “naznačuju nekakvi budući koraci”, primjerice u smislu zahtjeva za reparacijama za logoraše.

“Ovo se razvija u nekakvu osudu Hrvatske, što apsolutno nije točno i treba razbiti predrasudu da je Hrvatska bila agresor u Bosni i Hercegovini. Ponavljam, optužnice i osuda su bile individualne. Individualno se odgovara za bilo koje zločine koji su počinjeni”, rekla je Grabar-Kitarović i dodala da ne želi da presuda donese pretpostavke za razmirice između Bošnjaka i Hrvata ili “otvori neke nove rasprave o ratovima i krivnjama”.

“Žalimo zbog svakog zločina i izražavamo duboki pijetet svakoj žrtvi, posebno žrtvama u ovim slučajevima. No valja biti i vrlo realističan i sagledati sve što je Republika Hrvatska učinila za Bosnu i Hercegovinu, i isto tako biti realan glede budućnosti odnosa dvije zemlje”, rekla je Grabar-Kitarović i istaknula kako su dvije zemlje “orijentirane jedna na drugu”.

“Meni je prije svega u interesu da ne bude nikakvih sukoba niti razmirica između Hrvata i Bošnjaka, a naravno i Srba u Bosni i Hercegovini, i da ova presuda ne usloži još više procese na jugoistoku Europe već da trezveno gledamo u budućnost i da radimo na poboljšanju naših odnosa i na stabilizaciji i same Bosne i Hercegovine i njenom europskom putu”, rekla je hrvatska predsjednica.

“Mislim da nam je svima dovoljno povijesti (…) i trebamo se čvrsto okrenuti budućnosti”, zaključila je predsjednica.  Iz njezina ureda je dodano da je Guterres prihvatio poziv da posjeti Hrvatsku.

Je li Haški sud ispunio svrhu?


Od osnutka suda 1993. do danas Haški sud optužio je 161 osobu, 90 ih je osudio, a 19 oslobodio. Trinaest je slučajeva proslijeđeno domaćim sudovima. Sedam postupaka još traje, a u dva će se suditi pred međunarodnim mehanizmom koji će biti nasljednik suda – takozvani MICT. Pred sudom je ispitano 4.650 svjedoka, radilo se gotovo 11 tisuća dana i prikupilo dva i pol mlijuna stranica transkripata.

Potkraj godine Haški sud dobiva natpis “počivao u miru”, slikovito je još početkom godine objasnio u Zagrebu predsjednik tog suda Carmel Agius. No ustanovljen je mehanizam, tzv MICT.  MICT više nikoga neće procesuirati. No rješavat će žalbe, poput Mladićeve, i završiti proces protiv šefova srbijanske tajne službe Stanišića i Simatovića. Haško tužiteljstvo očekuje da će one koji i dalje slobodno šeću procesuirati sudovi njihovih zemalja. Nekoliko suđenja godišnje, kaže Agius, kap je u moru. “Privesti 50 ili 60 osoba na godinu je ništa. Ulicama na prostoru bivše Jugoslavije slobodno šeće na tisuće ratnih zločinaca. Neke žrtve zločina žive u istoj ulici sa zločincima, izjavio je.

Kad se podvuče crta, je li Haški sud donio pravdu?

Odvjetnica Milivoja Petkovića Vesna Alaburić smatra kako je ICTY uspio u načelu da sve zločine treba kazniti, da bez obzira što neki ljudi neke ljude smatrali herojima u svojim sredinama. Međutim, sud je, nastavlja, mutirao kaznenu odgovornost pojedinca. Proglasiti ga krivim za zločine za koje nije znao i nije ih mogao spriječiti – i još kao dio instituta udruženog zločinačkog pothvata, nije, kaže, pravda. “Svjesni toga da je taj institut kreiran na taj način da bi se mogli procesuirati najviši politički dužnosnici. Znamo da je Slobodan Milošević bio tamo i mnogo se nagađalo da je i hrvatsko političko vodstvo bilo negdje na nekom popisu za sastavljanje optužnica. Moje vam je mišljenje da je to zaista sve bilo iskreirano da bi se oni mogli procesuirati i kazniti”, smatra Alaburić.

Najveća je pogreška suda nedosljednost u odlukama, kaže Vesna Škare Ožbolt. Pa u presudi Mladiću nema zločinačkog pothvata zbog stvaranja Velike Srbije, dokazanog u prijašnjem postupku protiv Martića. Zato smatra da se Hrvatska mora uključiti u ovaj posljednji, postupak protiv Stanišića i Simatovića. “Hrvatska nije se uključila ni u postupak vukovarskoj trojci pa je ispalo da nije bio međunarodni sukob, a na nekim mjestima je pisalo čak i građanski rat”, kazala je Vesna Škare Ožbolt.

Iako su pojedinci kažnjeni za zločine, haške presude nisu donijele mir i spokoj žrtvama niti su jasno rekle što je istina o 90-ima. No ovo posljednje i nije bila zadaća suda.

 

hrt/HIA.com.hr
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *