Predsjednica na sjednica Vijeća sigurnosti UN-a

U Vijeću sigurnosti UN-a održana je sjednica na kojoj je glavna tema bio rad Haškog suda. Sjednici je prisustvovala i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović  koja boravi u radnom posjetu SDU-u od ponedjeljka.

 

Hrvatska predsjednica: Odbijamo tumačenja da su optuženi Hrvatska i tadašnje vodstvo’


Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je Vijeću sigurnosti UN-a kako Hrvati priznaju da su neki njihovi sunarodnjaci počinili ratne zločine, ali odbijaju kolektivnu krivnju koja im se pripisuje nakon presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata na Haškom sudu (ICTY).

Službeni Zagreb žestoko je proteklih dana kritizirao pravomoćnu presudu hrvatskoj šestorci kojima je 29. studenoga potvrđena presuda od 111 godina zatvora za zločine nad muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom sukobu od 1993. do 1994. Zagrebu je prije svega neprihvatljiv zaključak sudaca da se radilo o međunarodnom sukobu i da je tadašnje vodstvo Hrvatske sudjelovalo u zločinačkom planu etničkog čišćenja muslimana s većinski hrvatskog teritorija Herceg-Bosne.

Izricanje presude zasjenilo je samoubojstvo u sudnici generala Slobodana Praljka, koji je popio kalijev cijanid nakon što je čuo da je osuđen na 20 godina zatvora. “Nije lako smoći snagu i priznati da su neki od vaših sunarodnjaka počinili zločine i da za njih trebaju odgovarati. S tom smo se istinom u Hrvatskoj suočili, a isto očekujemo i od drugih”, rekla je predsjednica na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.

Kolinda Grabar-Kitarović kritizirala Haški sud jer nikoga nije optužio za tromjesečnu opsadu Vukovara

No istaknula je da postoji razlika između pojedinačne odgovornosti i kolektivne krivnje. “Odbijamo tumačenja nedavne presude u predmetu Prlić i drugih da su Hrvatska, tadašnje hrvatsko vodstvo ili hrvatski narod optuženi ili proglašeni krivima”, istaknula je Grabar-Kitarović na sjednici VS-a posvećenoj završetku rada Haškog suda. “Svako tumačenje ove presude izvan pravnog okvira i nepostojanje izričitih nalaza nužnih za utvrđivanje kaznene odgovornosti Hrvatske ili njezina vodstva navodi na krivi trag i pogrešno je”, naglasila je.

Predsjednica smatra da se presuda Hrvatima u BiH ne smije zlorabiti kako bi se implicirala kolektivna krivnja Hrvata u BiH ili onemogućavali njihovi legitimni politički ciljevi kao jednog od tri konstitutivna naroda u toj zemlji. Istodobno podsjeća kako su Hrvati u BiH bili žrtve ratnih zločina, koje je počinila većinski bošnjačka Armija BiH, posebice u Srednjoj Bosni. “Ti zločini još nisu kažnjeni”, naglasila je.

Pozvala je vođe susjednih zemalja da se presude ICTY-ja ne zlorabe, nego da se “ovaj trenutak smatra početkom razdoblja međusobnog razumijevanja, poštovanja i povjerenja”. “Moja je želja da rat i svu nesreću s ovih prostora ostavimo iza sebe, da iskažemo poštovanje svim žrtvama, osudimo sve zločine, ali da prvenstveno i iznad svega gledamo u budućnost”, rekla je Grabar-Kitarović i izrazila poštovanje žrtvama zločina počinjenih na svim stranama, a posebno obiteljima nestalih osoba.

Ocijenjujući rad UN-ova suda osnovanog 1993., rekla je da Hrvatska “potpuno poštuje sve presude”, iako povremeno izražava neslaganje s određenim aspektima njegova rada. “Velikom prazninom u ostavštini suda” nazvala je to što je konačnu presudu izbjegao Slobodan Milošević i kritizirala ICTY što nikoga nije optužio za tromjesečnu opsadu Vukovara, a Ratka Mladića za zločine u Hrvatskoj.

Ali dodala je da Hrvatska smatra kako je ICTY u velikoj mjeri opravdao očekivanja međunarodne zajednice, odigravši važnu ulogu u borbi protiv kulture nekažnjavanja i da je bio instrument u osiguranju odgovornosti za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid. “Jednako je važna uloga suda što je dao glas više od stotine tisuća žrtava najtežih zločina”, rekla je Grabar-Kitarović.

 

Suci Haaškog suda


Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Carmel Agius i predsjednik MICT-a, tijela koje nasljeđuje Haški sud, Theodor Meron ocijenili su da je Sud ostavio snažno nasljeđe i ostvario svoju misiju progona pojedinaca odgovornih za ratne zločine. Većina članica Vijeća sigurnosti UN-a je ocijenila da je sud ispunio svoju zadaću dovođenjem pred lice pravde najodgovornijih za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i pozvala je nacionalna pravosuđa da procesuiraju preostale počinitelje zločina.


Agius: ispunili smo misiju
Uspostava Haškog suda jedan je od najponosnijih trenutaka međunarodne zajednice, istaknuo je Agius. Ponosan sam što danas pred Vijećem sigurnosti mogu reći: ispunili smo misiju, rekao je posljednji predsjednik Haškog suda podnoseći izvještaj o radu Suda. Istaknuo je da je sud nepristrano, neovisno i učinkovito donosio presude pojedincima a ne narodima ili vladama. Agius je istaknuo da zatvaranjem Haškog suda ne završava posao na progonu odgovornih za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Veliki broj zločina tek treba procesuirati pred nacionalnim pravosuđima, a tisuće žrtava još vapi za pravdom, kazao je Agius i pozvao međunarodnu zajednicu da podrži te napore. Odsustvo rata ne znači mir, posebno u BiH, poručio je.

Naglasio je da je Haški sud svojim pravnim normama, primjerice u slučaju tretiranja silovanja, izmijenio krajolik međunarodnog prava.
Osvrnuvši se na samoubojstvo generala Slobodana Praljka kazao je kako je to što se dogodilo bilo vrlo nesretno, ali da to ne smije zasjeniti nasljeđe i presude koje je donio Haški sud. Upozorio je da se neki pokušavaju eksploatirati taj slučaj i da se to ne smije dozvoliti.

Meron: ICTY – istinska prekretnica u međunarodnoj pravdi

Predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), tijela koje nasljeđuje ICTY, Theodor Meron kazao je kako je taj sud predstavljao istinski iznimnu prekretnicu u međunarodnoj pravdi.

Podsjećajući da je osnivanje suda prije 24 godine bilo praćeno sumnjama od toga hoće li osigurati uhićenja do toga hoće li zaživjeti i osigurati da krivci odgovaraju, Meron je kazao kako je nadmašio i najoptimističnija očekivanja i ojačao same temelje međunarodnog humanitarnog prava.

Napomenuo je da MICT vodi žalbeni postupak u predmetima Šešelj i Karadžić te ponovljeno suđenje u predmetu Stanišić i Simatović. Pravomoćnu presudu u predmetu Šešelj najavio je za prvu polovicu 2018., a presudu Karadžić krajem 2019.

Brammertz: Previše ljudi osuđene ratne zločince smatra junacima

Glavni haški tužitelj Serge Brammertz ocijenio je kako reakcije na presude Ratku Mladiću i bosanskohercegovačkim Hrvatima pokazuju da previše ljudi osuđene ratne zločince smatra junacima i da na prostoru bivše Jugoslavije nema volje da se prihvati odgovornost za ratne zločine iz ratova 1990-ih.

Haški sud donio je 22. studenog osuđujuću presudu vojnom vođi bosanskih Srba Ratku Mladiću, a 29. studenog šestorici vojnih i političkih čelnika Hrvata u BiH. Događaji u posljednja dva tjedna pokazuju da mnogi osuđene ratne zločince smatraju junacima, dok se žrtve i preživjeli ignoriraju, rekao je Brammertz.

Dodao je da u regiji još nema volje da se prihvati odgovornost za zločine i da se krene naprijed, posebno među političkim vodstvima. Nažalost, previše ljudi sluša ratne zločince koji se kriju iza kolektivne odgovornosti i tvrde da je cijeli narod kriv ako se njih proglasi krivim, rekao je. Nekoliko puta je ponovio da se njegov ured oduvijek vodio individualnom krivnjom, činjenicom da zločine nisu počinili narodi, nego pojedinci, uključujući njihove političke i vojne lidere. Nijedan narod nije odgovoran za ratni zločin, krivnja je isključivo na pojedincu, ustvrdio je.

Po njegovim riječima, sami rezultati Haškog suda neće dovesti do pomirenja u regiji u kojoj brojni zločinci još nisu osuđeni i mnoge žrtve još čekaju pravdu. Želimo da zemlje bivše Jugoslavije krenu dalje u postizanju pravde, rekao je Brammertz i najavio da će i dalje tijesno surađivati s nacionalnim tužiteljima u Srbiji i BiH.

Tužitelj je naglasio da je brojne zločince uspio privesti pravdi, iako se države nastale na prostoru bivše Jugoslavije često nisu pridržavale svojih međunarodnih obveza, posebno u pogledu izručenja i dostave dokumenata.

Mišljenja nekih članica Vijeća sigurnosti

Zamjenica veleposlanice SAD-a pri UN-u Michele Sison istaknula je da je nasljeđe ICTY-ja od najvećeg značaja jer predstavlja depolitizirani zapis o zločinima u bivšoj Jugoslaviji. Pozdravila je presudu bivšem zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću i pozvala je sve zemlje u regiji da poštuju presude suda te da procesuiraju odgovorne za preostale zločine. SAD podržava Sud i poziva ostale države da se pridržavaju presude. Države ne mogu birati kako im se sviđaju presude. Da bi došlo do pomirbe na Balkanu, još jedna je zadaća pred mehanizmom  nasljednikom Haškog suda. Pozivamo sve države da snažno surađuju na razrješavanju preostalih slučajeva, kazala je SisonPosebno je pozvala Srbiju da ispuni svoje obveze i izruči osobe koje su u predmetu Šešelj optužene za nepoštivanje suda, a taj je poziv ponovilo još nekoliko zemalja. Napomenula je da je potrebno uhititi još osam bjegunaca – tri s područja bivše Jugoslavije, a pet iz Ruande.

Predstavnica Velike Britanije poručila je da je ICTY osigurao da počinitelji ne mogu izbjeći pravdi i da se ne mogu izvući bez obzira na to koliko su moćni. Sud je ispunio svoj mandat da pred lice pravde dovede odgovorne i uvede mir u regiji kojoj je mir prije 20 god bio samo želja. Sud je pokazao koliko je postigao izvan same sudnice, osigurao je dijalog između onih koji su sudjelovali u sukobima u bivšoj Jugoslaviji i pokazao kako može imati veliki utjecaj nakon sukoba kako bi ostvario ciljeve UN-a.

Predstavnica Francuske poručila je da Haški sud zatvara rad nakon što je osudio 161 osobu i dokazao da je moguće privesti pravdi ratne zločince, bez obzira na njihovu moć. Haški sud je utvrdio činjenice i utvrdio odgovornost ratnih zločinaca te omogućio da se čuje glas žrtava.

Predstavnik Rusije istaknuo je da se 24 godine kasnije sa žaljenjem može reći da Sud nije ispunio svoju zadaću. Ocijenio je da je rad Suda bio politiziran i antisrpski. U većini slučajeva ovaj Sud nije dorastao svome zadatku. Sud je primjer postojanja dvostrukih standarda. Provodio je selektivnu pravdu, kazao je. Sud je s jedne strane bio protusrpski nastrojen. Sud nije primijenio temeljna načela kažnjavanja svih onih koji su odgovorni za ratne zločine na Balkanu. Slučaj Ratka Mladića nastavlja se politizirati. Sud je radio pod pritiskom i nije obavio zadaću u slučaju Kosova. Da bi osudio Vojislava Šešelja ovaj sud ga je 11 godina držao u pritvoru, kazao je ruski predstavnik. Spomenuo je i slučaj Slobodana Miloševića. Govoreći o Slobodanu Praljku kazao je da je bila upitna sigurnost zatvorenika.

Srbijanska ministrica pravde Nela Kuburović poručila je da se ne prepoznaje srbijanska suradnja s Haškim sudom i da je se zbog toga nepravedno kritizira i optužuje za nesuradnju sa Sudom. Kuburović je rekla da je nerazmjerno velik broj Srba optuženih pred ICTY-ijem i osuđen i da su samo Srbi osuđeni na doživotne kazne zatvora. To govori o selektivnoj pravdi suda, poručila je. Kazala je i da će Srbija nastaviti procesuirati ratne zločine te se nada da će to činiti i druge države.

U raspravi su predstavnici članica Vijeća sigurnosti odali priznanje radu Haškog suda, njegovu doprinosu međunarodnom pravu i isticali važnost toga da nacionalni sudovi nastave procesuirati odgovorne kako bi se postiglo pomirenje u regiji. Dio članica izrazio je zabrinutost zbog toga što se na prostoru bivše Jugoslavije i dalje poriču zločini i ne priznaju presude.

hrt/HIA.com.hr
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *