IN MEMORIAM: 18 godina od smerti dr.Franje Tuđmana

Danas je 18. godišnjica smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Izaslanstvo HDZ-a predvođeno premijerom Andrejem Plenkovićem položit će vijence i zapaliti svijeće na Tuđmanovu grobu. I izaslanstvo Grada Zagreba i gradonačelnik Milan Bandić također će položiti vijenac.

HDZ Krapinsko-zagorske županije s predsjednikom Žarkom Tušekom na čelu i njegovim suradnicima položit će u 12 sati vijenac i zapaliti svijeće kod Tuđmanove rodne kuće. Prije toga, u 11 sati u crkvi Majke Božje od Sedam Žalosti biti će služena misa zadušnica.

U župnoj crkvi Svete Mati Slobode na Jarunu. Pozvani su hrvatski branitelji u odorama Hrvatske vojske ili hrvatskog redarstva.

Održana komemoracija

U Preporodnoj dvorani palače Narodnog doma u Zagrebu jučer je održana komemoracija na kojoj su se okupili njegovi bivši suradnici te članovi HDZ-a i Vlade. Govorili su o njegovoj ulozi u stvaranju neovisne Hrvatske.

“Dr. Franjo Tuđman bio je državnik, prepoznao je znakove vremena, ujedinio hrvatski narod s jasnom idejom nacionalne pomirdbe i mislim da mu na tome možemo biti zahvalni. Njegovo će djelo, kako vrijeme bude odmicalo biti još više cijenjeno, a njegove misli i doktrina biti integralni element u društvu”, izjavio je premijer Andrej Plenković.

“Ono što razlikuje dr. Franju Tuđmana od mnogih političkih mislilaca jest da mu je njegovo povijesno znanje, izraziti smisao za razumijevanje šireg konteksta zbivanja u svijetu i predviđanje povijesno-političkog razvoja mnogih događaja omogućilo u konačnici da ostvari svoje ideje i viziju – na dobrobit obnove hrvatske državnosti i njezina mjesta u svijetu”, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Preminuo 10. prosinca 1999.godine

Nešto prije ponoći 10. prosinca 1999. dr.Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne hrvatske države i njezin prvi predsjednik preminuo je u Zagrebu.

Posljednji se put u javnosti pojavio s već vidljivim bolovima na dan Svih svetih na Oltaru domovine na Medvedgradu. Kao antifašist, vojnik, a poslije znanstveni istraživač, dr. Franjo Tuđman je i pod cijenu sudskih progona godinama uporno tragao za rješenjima kojima bi se ostvarila hrvatska samostalnost. Pritom je, poučen nizom povijesnih iluzija i političkih razdora, osmislio perspektivnu sintezu svih pozitivnih odrednica hrvatske politike te zagovarao jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske.

Takva je politika donijela pobjedu HDZ-a na prvim demokratskim izborima 1990., a doktoru Tuđmanu predsjednički položaj u dva izborna mandata. Predvodeći hrvatski narod, velikosrpsku agresiju prekinuo je 1991. vojnom pobjedom i priznanjem hrvatske samostalnosti unatoč nesklonosti međunarodne zajednice, a zatim je uspio osloboditi okupirane krajeve pobjedničkim Bljeskom i Olujom.

Tuđman je ispunio i to obećanje: bez žrtava je vratio domovini i oteto hrvatsko Podunavlje. Njegov je životni cilj bio ostvariti demokratsko i bogato društvo sa složnim narodom u suverenoj i uspravnoj Hrvatskoj. Tranzicijske teškoće ostale su do kraja njegova života izazov koji se rješavao s mukom, protkan mnogim političkim nesuglasjima te gospodarskim i socijalnim problemima.

Neki od njih nisu riješeni ni do danas. No unatoč svemu, dr. Franjo Tuđman pamti se kao prvi hrvatski političar koji je uspio ujediniti sve narodne snage na putu do neovisne države, tog sna mnogih hrvatskih naraštaja.

Kako se tajila bolest dr.Tuđmana

Tjednik Nacional je 1996. godine razotkrio kako je Pantovčak skrivao od čega boluje Franjo Tuđman, te su otkrili pravu pozadinu predsjednikova tajnog odlaska u washingtonsku bolnicu Walter Reed. Javnost je zapravo tek tada doznala ono što je vrh vlasti dugo pokušavao prikriti, a to je da prvi hrvatski predsjednik boluje od karcinoma.

Tuđmanova pojavljivanja u javnosti tijekom studenoga 1996. dala su naslutiti da je njegovo zdravstveno sve gore. Prvi put to se jasno moglo vidjeti 5. studenoga, prilikom primanja talijanskog ministra vanjskih poslova Lamberta Dinija, kada Tuđman nije mogao skriti znakove ozbiljne iscrpljenosti. Još se gore doimao dva dana poslije kada je na svečanoj sjednici Vlade pred TV kamerama izmučenim i jedva čujnim glasom zahvalio Vladi Zlatka Mateše na jednogodišnjem radu. Istoga dana desetke kilograma mršaviji Franjo Tuđman odavao je dojam potpuno slomljenog čovjeka dok je na izvanrednoj sjednici Predsjedništva HDZ-a slušao prozivku članova stranke okrivljenih za malverzacije u pretvorbi. A kada je 11. studenoga prilikom predaje odlikovanja generalu Zvonimiru Červenku Franjo Tuđman od iscrpljenosti gotovo pao, napokon je hitno prevezen u Novu bolnicu u Dubravi. Da je u njoj proveo dva dana na pretragama, također se tajilo, a istinu nije znala ni većina suradnika iz Predsjedničkih dvora. Hrvatskoj javnosti upravo je tada prešućeno poražavajuće otkriće – liječnici su ustanovili da je posrijedi opaka bolest te da je nužan hitan operacijski zahvat.

Sve što je uslijedilo pomno se krilo od hrvatskih građana i javnosti. Kolima Hitne pomoći u pratnji policajaca na motociklima predsjednik je prevezen u zagrebačku zračnu luku ne bi li što brže stigao u bolnicu Walter Reed u Washingtonu. Građanima je informacija plasirana u lažnom obliku pa su na radijskim vijestima doznali samo da je predsjednik “otputovao na kraći odmor i detaljniji liječnički pregled”. No Nacionalu u washingtonskoj je bolnici potvrđeno da je ondje primljen teško bolesni hrvatski predsjednik te da je u bolnicu stigao u pratnji svog osobnog liječnika, dr. Miomira Žužula i supruge Ankice. Diplomatski izvori bliski State Departmentu Nacionalu su potom potvrdili da su liječnici washingtonske bolnice nakon detaljnih pretraga ustvrdili ono što su samo rijetki u Zagrebu znali i to tajili pod svaku cijenu – Franjo Tuđman ima karcinom želuca u poodmakloj fazi. Još jedna potvrda stigla je u obliku pisma potpore koje su hrvatskom predsjedniku uputili Bill i Hilary Clinton, a u kojem Tuđmanovo stanje opisuju kao “vrlo teško” i žele mu brzo i sretno ozdravljenje. A da je Tuđmanovo liječenje u Washingtonu doista držano u strogoj tajnosti pokazalo se 15. studenoga kada su novinari pojedinih američkih listova od hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu pokušali doznati nešto više o Tuđmanovu boravku u bolnici. Njima je tada rečeno da je vijest o predsjednikovu boravku u Walter Reed bolnici sigurno netočna jer veleposlanstvo o tome nije obaviješteno. No istoga je dana CNN iz pouzdanih izvora doznao i objavio da Franjo Tuđman boluje od karcinoma želuca. Ured predsjednika potom je demantirao te tvrdnje, priznavši samo da je Tuđman na liječenju i da nema karcinom, nego samo bezazlene želučane teškoće.

Tako je, dakle, hrvatski politički vrh još jednom dokazao svoje inzistiranje na prikrivanju prave istine o zdravstvenom stanju prvog hrvatskog predsjednika i činjenicu da su svjesno i namjerno obmanjivali hrvatski narod. No u Americi je malo tko vjerovao u fingirane informacije koje su stizale iz Hrvatske. New York Times je ubrzo objavio članak u kojem se razmatra eventualna posttuđmanovska era, napominjući da će se prvi predsjednik Hrvatske vjerojatno morati povući iz politike. Prvog dana studenoga iste godine Franjo Tuđman hitno je operiran u zagrebačkom KB-u Dubrava, a liječnički konzilij predvođen dr. Branimirom Jakšićem izvijestio je da se predsjednik dobro oporavlja nakon operacije perforiranog divertikula debelog crijeva. No pet dana poslije pojavile su se postoperativne komplikacije, odnosno upala potrbušnice.
Pratite više na www.express.hr

vecernji.hr/HIA.com.hr
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *