KAZALIŠTE: Legenda o Miljenku i Dobrili u Zagrebu

 

Od. 6. do 8 veljače grad Kaštela se kulturnom manifestacijom Legenda o Miljenku i Dobrili, koja se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, predstavlja Zagrepčanima. U organizaciji Grada Kaštela i Turističke zajednice Kaštela, Muzeja grada Kaštela te Društva Kaštelana i prijatelja Grada Kaštela u Zagrebu, prezentirat će se bogata povijesna i kulturna baština te tradicija jednog od najdugovječnijih dalmatinskih gradova.

 

Kazališna predstava “Legenda o Miljenku i Dobrili”

U Kazalištu Vidra 8. veljače 2018. u 20.00 sati odigrat će se kazališna predstava Legenda o Miljenku i Dobrili, po istinitoj i tragičnoj ljubavnoj priči koja se prije više stotina godina, u vrijeme renesanse, dogodila u Kaštel Lukšiću. Predstava je napravljena prema romanu Marka pl. Kažotića i po scenariju Dinka Morovića, a režirala i adaptirala ju je Mladenka Gruica.  Legenda o Miljenku i Dobrili ili kako ih nazivaju hrvatskim Romeom i Julijom,  priča je o dvoje mladih iz zavađenih plemićkih obitelji Vitturi i Rušinić. Svađa njihovih roditelja stajala je na putu i konačno presudila njihovoj ljubavi. Pokopani su zajedno u crkvi sv. Ivana u Kaštel Lukšću  gdje i danas stoji natpis: „Pokoj ljubovnikov.“

Legenda Romeo i Julija na hrvatski način

Prema legendi trogirska plemićke obitelji Vitturi i Rosani imali su posjede i kaštele (utvrde) u Kaštel Lukšiću. Plemićka obitelj Vitturi imala je kći Dobrilu , a plemić Rušinić (Rosani) sina Miljenka. Među njima se razvila ljubav, ali obiteljska svađa prisilila ih je da se potajno vole i sastaju. Nakon što prekida vjenčanje Dobrile i Dražimira, koje je dogovorio Dobrilin otac, Miljenko je prognan u samostan Visovac. Dobrila bježi od kuće i sastaje se s Miljenkom. Saznavši za bijeg roditelji se pomire i pošalju glasnike ljubavnicima s porukom da se vrate kući i vjenčaju. Dobrilin otac obuzet mržnjom ubije zeta. Ubojstvo se dogodilo poslije vjenčanja na pokretnom mostu ispred Vitturijeva dvorca. Dobrila od velike tuge izgubi razum i nakon kratkog vremena umre. Zajedno su pokopani u crkvici sv. Ivana u Rušincu, umjesto imena nad grobom im stoji natpis u kamenu “Pokoj ljubovnikom”. (wikipedia.org)

Kaštela Zagrebu

Muzej grada Kaštela gostovat će Arheološkom muzeju u Zagrebu u razdoblju od 6. veljače do 28. veljače 2018. s izložbom Helenistička reljefna keramika iz Sikula autorice Ivanke Kamenjarin. Izložba se otvara 6. veljače u 19.00 sati, a njome će se prikazati bogatstvo i raznolikost reljefne keramike pronađene pri istraživanjima helenističke faze naselja Sikuli koje se nalazi u zapadnom dijelu Kaštelanskog polja. Među ovom vrstom keramike najzastupljenije su tzv. megarske čaše koje su se sudeći prema nalazima kalupa za izradu proizvodile u naselju. Sve su čaše bile ukrašene, a najčešće je riječ o vegetabilnim motivima. Na pojedinim čašama nalaze se i imena vlasnika radionica u kojima su se izrađivale. Osim čaša pronađeni su i krateri, veće keramičke posude koje su služile za miješanje vina s vodom. Nalazi potječu iz kulturnih slojeva prve faze naselja (2.-1. st. pr. Kr), a dio je pronađen i pri istraživanjima pristaništa.

Nakon otvaranja izložbe, u Arheološkom muzeju u Zagrebu, održat će se  predavanje o bogatoj povijesti vinarstva i vinogradarstva u Kaštelima, kao i o razvoju autohtone kaštelanske sorte – crljenak. Kaštela su u prošlosti bila čuvena po vinu i vinarstvu. Svjedočanstva toga još uvijek su vidljiva u krajoliku, na padinama Kozjaka gdje se nalaze krčevinske gomile i prizide starih vinograda, kao i u starim konobama, gdje su sačuvane drvene bačve, alati za obradu zemlje i vinarska oprema. Nakon predavanja biti će održana degustacija kaštelanskog crljenka.

Plesna i glazbena tradicija Kaštela, koja je stoljećima živjela i razvijala se kroz pučko pjevanje i liturgiju, a kasnije kroz brojna kulturno-umjetnička društva predstavit će se kroz Kaštelansku promenadu koju će KUD „Ante Zaninović“ prikazati  8. veljače u 11.00 sati na Trgu bana Josipa Jelačića. (kamnejart.info)

HIA.com.hr
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *