Plenković u Strasbourghu na sjednici EU parlementa održao govor

Hrvatski premijer Andrej Plenkoviću u Strasbourgu sudjeluje na plenarnoj sjednici EU parlamenta. Raspravlja se o budućnosti Europske unije a Plenković je održao i govor.

EU Parlament želi čuti mišljenja čelnika svih članica o budućnosti EU-a pa organizira niz rasprava na tu temu. Plenković je drugi po redu čelnik koji se obratio zastupnicima. Prvi je bio irski premijer Leo Varadkar, a na sjednici u ožujku na redu je portugalski premijer Antonio Costa.

 

Plenković održao govor


“Lijepo je vratiti se ovdje” – tim je riječima predsjednik Vlade RH Andrej Plenković započeo svoj govor na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, gdje sa zastupnicima raspravlja o budućnosti Europske unije.  Premijer je u govoru istaknuo karakter Europske unije kao mirovnog projekta usmjerenog na pomirbu i dobrosusjedske odnose te progovorio o reformama koje hrvatska vlada poduzima kako bi se poboljšao život građana.

Kao strateške ciljeve, kojima smo sve bliže, Plenković je istaknuo ulazak u Schengen i uvođenje eura. Dodao je da su pred Hrvatskom brojne strukturne reforme koje Vlada namjerava odlučno provesti.

“Ove godine Hrvatska će obilježiti petu godinu članstva u EU, to je prigoda za prisjećanje na naš zahtjevan proces pristupanja, kao i činjenicu da je europska zajednica 15. siječnja 1992. godine međunarodno priznala Hrvatsku”, kazao je Plenković, koji je u svom obraćanju europarlamentarcima govorio o hrvatskoj viziji budućnosti EU-a, kao i uspješnom hrvatskom putu od ratom pogođene zemlje do članice Unije.

Premijer se pohvalio da je Hrvatska u Europi prva po broju turista po stanovniku. Kao istaknute elemente hrvatske kulturne baštine, izumiteljstva i inovacija podsjetio je da Hrvatska ima 23 upisana dobra na popis svjetske baštine UNESCO-a. Rijeka će, istaknuo je, 2020. biti europska prijestolnica kulture. Podsjetio je i na hrvatsku kravatu koja je “osvojila svijet”, kao i na Nikolu Teslu, rodom iz Hrvatske, “bez čijih izuma bismo danas, ovdje, sjedili u mraku”.

U Hrvatskoj se danas proizvodi jedan od najbržih električnih automobila u svijetu, a jedna hrvatska tvrtka omogućava da četiri milijarde ljudi u svijetu digitalno komunicira putem SMS-a, kazao je premijer, poručivši ipak kako je  svjestan da su pred Hrvatskom brojne, zahtjevne strukturne reforme.

Rekao je i da je njegova Vlada dobila izbore 2016. godine na proeuropskom programu, pa aktivno promišlja budućnost zajedničke unije. Premijer je podsjetio da se mnogi sjećaju što znači ne imati iste uvjete za gospodarski i socijalni razvoj, slobodu kretanja, a danas žive europske vrijednosti i slobode. “Cilj je da naši građani ne budu indiferentni prema Europi, a još manje protiv nje. Naši građani trebaju jasnije precipirati prednosti koje im donosi”, kazao je.

Plenković se ovrnuo na stanje i izazove u EU-ji

Istaknuo je važnost Europskog parlamenta te se osvrnuo na izazove Unije, “od sigurnosnih – terorizma, kiberetičkih napada, sukoba u susjedstvu, izazova demografskih promjena i povećanih migracija – do onih povezanih s klimatskim promjenama ili onih koji proizlaze iz globalizacije”.

Također se osvrnuo na aktualne izazove koje stoje pred Unijom poput pitanja demografije, sigurnosti i populizma. Poručio je da Hrvatska želi sudjelovati u inicijativama zajedničke obrane. Rekao je da teroristički napadi na europskom tlu, ali i druge prijetnje pokazuju da je Europa ranjiva pa treba pojačati suradnju na sigurnosno-obrambenom polju. Jačanje suradnje sa Sjevernoatlantskim savezom pritom, smatra, ostaje ključno.

Spomenuo je i da se pokazalo da puna provedba sustavnih provjera na granici između članica kada je samo jedna od njih u schengenskom prostoru, a to je primjer Hrvatske i Slovenije, ili Hrvatske i Mađarske, može biti problem za slobodu kretanja unutar EU. Kao sljedeći veliki hrvatski europski cilj naveo je ulazak u schengenski prostor.

Govoreći o problemu migranata, rekao je da je potrebno završiti reformu europskog sustava azila. “Solidarnost, po mom dubokom mišljenju, treba ostati jedan od temelja našeg zajedničkog djelovanja. U tom duhu, u kojemu je prije 25 godina svaki šesti stanovnik u mojoj zemlji bio prognanik ili izbjeglica, Hrvatska provodi svoj dio odgovornosti za politiku premještanja i preseljenja”, dodao je.

Govoreći o proširenju, Plenković je istaknuo da je Hrvatska dokaz promjena koje donosi perspektiva članstva u Uniji. Posebno se osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu. “Samo čvrsto usidrena u europske vrijednosti Bosna i Hercegovina može jamčiti svojim građanima sigurnu i stabilnu budućnost”, kazao je.

Premijer je u govoru poručio i da Hrvatska želi biti dio najužeg kruga integracija u Europskoj uniji, pa tako želi, osim u zoni schengenskog sustava, biti i u zoni eura.

Susret Plenkovića s drugim čelnicima

Premijer će se za posjeta Strasbourgu sastati i s glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjrnom Jaglandom,
predsjednikom Kluba zastupnika Europske pučke stranke Manfredom Weberom te sudjelovati na sastanku zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu.

Nakon rasprave, Plenković je održao konferenciju za novinare a sastao se i s  predsjednikom Europskog parlamenta Antoniom Tajanijem.

Juncker istaknuo Hrvatsku za primjer

Veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti svog dragog prijatelja Andreja ovdje na razmijeni mišljenja. Poznavao sam ga kad jer bio utjecajni zastupnik ovog doma i nedostaješ nam u ovom domu. Pozdravljamo te na novoj dužnosti, imaš već reputaciju koja je poznata diljem Europe. Rekao je to uvodno predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svojem govoru u Europskom parlamentu nakon govora našeg premijera Andreja Plenkovića.

Hrvatska je primjer i nadahnuće za težnje Europske unije u budućnosti. Hrvatska je mlada članica EU. To je država s dugom i nadahnjujućom poviješću. Država koja je pokazala hrabrost u samoobrani i uvjerenje u europski projekt. Bilježi rast od 3% u 2017. godine, a nezaposlenost je pala. Hrvatska je simbol onoga što se može postići kada udružimo snage i djelujemo zajedno u EU, izjavio je Juncker.

Juncker je iskazao potporu i projektu Pelješkog mosta. Komisija će popratiti i poduprijeti izgradnju Pelješkog mosta, kao i sve što se radi u Dalmaciji. To su važni europski i hrvatski projekti i revizija sljedećeg financijskog okvira ne može imati za cilj smanjenje sredstava za to, rekao je.

hrt/HIA.com.hr
foto:

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *