EU STRATEGIJA: Srbija i Crna Gora članice 2025.godine

EU ima novu strategiju proširenja na Balkan. Srbija i Crna Gora, koje su najdalje odmakle u pristupnom procesu, mogu u najboljem slučaju postati članicama EU-a 2025., ali to ne treba shvatiti kao rok za sljedeće proširenje nego kao perspektivu koja se može ostvariti samo ako se ispuni svi kriteriji, objavila je Europska komisija na konferenciji za tisak u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

“Jasno je da to nije ciljni datum, nije krajnji rok, nego  perspektiva. Realno je da one zemlje koje trenutačno vode pristupne pregovore zaključe do tada pristupni proces, ali i još neke bi zemlje mogle započeti pregovore u dogledno vrijeme. Osobno očekuje da sljedećih mjeseci još neke zemlje započnu pristupne pregovore”, izjavila je visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini koja je, zajedno s povjerenikom za pregovore o proširenju Johannesom Hahnom, predstavila novu strategiju proširenja na šest zemalja jugoistočne Europe.

Nova strategija EU-a, Srbija i Crna gora članice 2025.

Novom strategijom Komisija želi potaknuti BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Albaniju da pojačaju napore na ispunjavanju kriterija, ali i pripremiti javno mišljenje u zemljama članicama za nastavak proširenja. Te zemlje su na različitim stupnjevima pristupnog procesa. Crna Gora i Srbija vode pristupne pregovore. Makedonija i Albanija imaju status kandidata ali čekaju na datum za početak pregoovora. Bosna i Hercegovina još nije,  nakon više od godinu dana, predala odgovore na upitnik temeljem kojeg će Komisija izraditi mišljenje o njezinu zahtjevu za članstvo. Kosovo je na samo začelju i posebnoj situaciji jer pet zemalja članica ne priznaje njegovu neovisnost.

“Sa snažnom političkom voljom, rezultatima stvarnih održivih reformi i s definitivnim rješenjima za sporove sa susjedima, one bi (Srbija i Crna Gora) možda mogle postati članicama 2025. Ta perspektiva je iznimno ambiciozna. Hoće li biti ostvarena u potpunosti će ovisiti o objektivnim zaslugama i rezultatima svake od zemalja”, kaže se u dokumentu.

“U slučaju Srbije, prijelazna mjerila koja se odnose na normalizaciju odnosa s Kosovom (poglavlje 35) moraju biti ispunjena a sveobuhvatni i pravno obvezujući sporazum mora biti hitno zaključen”, kaže se u dokumentu. Komisija u svom dokumentu kaže da politika proširenja EU-a “mora nastaviti izvoziti stabilnost, a ne uvoziti bilateralne sporove”. “Tamo gdje granični sporovi nisu riješeni bilateralno, strane ih trebaju predati bezuvjetno obvezujućoj međunarodnoj arbitraži, čije presude moraju biti u potpunosti primijenjene i poštovane od obiju strana prije pristupanja i koje se moraju uzeti u obzir u pripremama za pristupne ugovore”, kaže se u dokumentu Komisije.

Od kandidata se traži da se ozbiljno prihvate posla

Od svih zemalja traži se da se ozbiljno prihvate posla u području vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala i uspostave tržišnog gospodarstva. Komisija navodi da su u tih šest zemalja poluge moći često nalaze  u rukama kriminalnih mreža i političkih klanova. “Danas te zemlje pokazuju jasne elemente ‘otete države”, što uključuje organizirani kriminal i korupciju na svim razinama vlasti i državne uprave te isprepletenost javnih i privatnih interesa”, kaže se u strategiji.

“Nijedna od država zapadnog Balkana ne može se smatrati funkcionalnim tržišnim gospodarstvom”, dodaje se. “Pridruživanje Europskoj uniji je daleko više od tehničkog procesa. To je generacijski izbor temeljen na fundamentalnim vrijednostima, koje svaka zemlja mora aktivno prihvatiti, počevši od vanjske i regionalne politike pa do onoga što djece uče u  školama”, dodaje Komisija.
Zajedno sa strategijom Komisija je najavila šest nosivih inicijativa za potporu transformaciji zapadnog Balkana.

Te odnose se na posebna područja od zajedničkog interesa: vladavinu prava, sigurnost i migracije, društveno-gospodarski razvoj, prometnu i energetsku povezanost, digitalnu agendu, pomirenje i dobrosusjedske odnose. Konkretne mjere u tim područjima predviđaju se za razdoblje od 2018. do 2020.

Za ostvarenje strategije za zapadni Balkan i potporu nesmetanoj tranziciji u članstvo neophodno je odgovarajuće financiranje. Europska komisija predlaže postupno povećanje financiranja u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći do 2020., ako je unutar postojeće omotnice moguće preraspodijeliti sredstva.

Samo u 2018. predviđeno je 1,07 milijardi eura pretpristupne pomoći za zapadni Balkan, uz gotovo devet milijardi eura u razdoblju 2007. 2017.
Komisija navodi i da se EU mora institucionalno pripremiti za nova proširenja. “Europska unija mora biti jača i čvršća prije nego što postane veća”, kaže se u dokumentu Komisije.

Stoga Komisija najavljuje da bi krajem ove godine mogla predložiti proširenje područja u kojima se odluke donose kvalificiranom većinom, a ne jednoglasno, kako bi se osiguralo učinkovitije donošenje odluka. Komisija u svom dokumentu navodi da ulazak u EU “znači napraviti izbor”, što je prilično jasna aluzija za one koji bi se oslanjali i na neke druge zemlje koje žele imati aktivnu ulogu u regiji.

Pridruživanje EU-u je izbor

“Pridruživanje Europskoj uniji je izbor. Za to je potreban politički i društveni konsenzus i potpora naroda dušom i srcem. Ne može biti dvosmislenosti kod čelnika u pitanju kamo  pripada zapadni Balkan i u kojem pravcu ide”, kaže se u dokumentu. Također se kaže da je potrebno donijeti “posebne aranžmane” kako one zemlje koje uđu prve ne bi mogle blokirati pristupanje ostalih zemalja zapadnog Balkana.

Cilj strategije je i pripremiti javno mnijenje u zemljama članicama za nastavak proširenja, koje je palo u drugi plan nakon izbijanja teške financijske krize, koja je uzdrmala same temelje EU-a. U međuvremenu, dok se Europska unija bavila sama sobom, u regiji je porastao utjecaj Rusije, Kine i Turske.

 Zapadni Balkan je dio Europe

“Zapadni Balkan je dio Europe, zemljopisno okružen zemaljama članicama EU-a. Narodi EU-a i te regije imaju zajedničko nasljeđe i povijest te budućnost definiranu zajedničkim prigodama i izazovima”, navodi Komisija. “Čvrsta, na zaslugama utemeljena perspektiva članstva zapadnog Balkana u EU-u politčkom je, sigurnosnom i gospodarskom interesu EU-a. To je moćni alat za promicanje demokracije, vladavine prava i poštovanja temeljnih prava. To je geostrateška investicija u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Europu utemeljenu na zajedničkim vrijednostima”, kaže se u dokumentu.

hrt/HIA.com.hr
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *