Izložba Katarina Velika stiže u Zagreb, 14.travanj-29.srpanj

U Zagrebu na Gornjem gradu u vremenu od 14.travnja do 29.srpnja biti će otvorena izložba Katarina Velika.

 

Izložba u Klovićevim dvorima od 14.travnja – 29.srpnja

Dolazak brojnih vrijednih izložaka iz glasovita sanktpeterburškoga muzeja Ermitaž daje nam za pravo tvrditi da je, metaforički rečeno, u Zagreb stigla ruska carica Katarina II. Odluku da se cijela izložba posveti toj ruskoj vladarici opravdava upravo činjenica da je Ermitaž toliko povezan uz nju i njezinu vladavinu kao rijetko koji drugi muzej u svijetu, piše vecernji.hr.
Izložbeni eksponati i pregršt zanimljivih priča o nekad najjačoj ženi Rusije iz ruskog “Ermitraža” največeg muzeja na svijetu u muzeju Klovićevi dvori posjetiteljima će biti dostupni  u intervalu od 14. travnja  – 29.srpnja

 

Katarina II osnivač je  ” Ermitraža “

U konačnici carica Katarina II ga je 1764. osnovala i u prvih trideset godina postojanja Ermitaža sve poslove u vezi s organizacijom i razvojem osobno obavljala. Za vladavine nikada nije posjetila hrvatske zemlje, no u sklopu izložbe “Katarina Velika, carica svih Rusa”, koja se 12. travnja otvara u Klovićevim dvorima, mogli bismo figurativno reći da to sada čini.
Opsesivna skupljačica Izložbom se obilježava 50. obljetnica prijateljstva St. Peterburga i Zagreba u povodu čega je u Zagreb specijalnim kamionima, svaki je iz St. Peterburga u Hrvatsku stigao drugom tajnom rutom u pratnji 15 ruskih kustosa, dopremljeno više od 1000 eksponata. Nakon 24 sata u drvenim sanducima, koliko je potrebno za aklimatizaciju, umjetnine, caričini odjevni predmeti, slike među kojima i slavna Rubensova “Apoteoza Jakova I.”, njezini servisi za jelo, pribor za uljepšavanja… postavljaju se na dvije etaže galerije.

Ruska carica Katarina II

Publika će saznati sve o Katarininu životu, dolasku u Rusiju i na prijestolje, o precima, njezinoj velikoj ulozi u obrazovanju i prosvjetiteljstvu, ratovima koje je vodila, a popraćeni su kartama osvajanja, no ponajprije će osjetiti caričinu strast za umjetnošću koja ju je dovela do osnivanja Ermitaža.

Sophie Auguste Friederike von Anhalt-Zerbst (1729. – 1796.), princeza male njemačke kneževine, posve je neočekivano postala najmoćnijom europskom vladaricom. Katarina II. nije imala nikakvih prava na rusko prijestolje, ali udajom, a potom i abdikacijom supruga, upravljala je Ruskim Carstvom 34 godine (1762. – 1796.). Samo je Petar Veliki vladao dulje, 43 godine. Katarinina vladavina bila je vrijeme slave i moći. Kao i Petar I., carica je još za života dobila nadimak Velika. Tako ju je u svojim pismima zvao i Voltaire pridodavši tome i “najsjajnija zvijezda Sjevera”. Prema njegovu intelektu gajila je posebnu naklonost. Čitala je i proučavala njegova djela.

– Čak je dala izraditi maketu dvorca u kojem je u Francuskoj živio posljednjih 20 godina života, a koju ćemo također vidjeti na izložbi, i naložila da se isti takav sagradi u St. Peterburgu – govore hrvatske kustosice izložbe Iva Sudec Andreis i Danijela Marković, s kojima je kustosica izložbe s ruske strane Natalia Bahtareva. Katarinina nakana bila je tom gestom dodvoriti se Voltaireu, dozvati ga u Rusiju, gdje bi se u istom dvorcu osjećao kao kod kuće, ili je to činila zato što je mogla, ali dvorac nikada nije sagrađen. No to je tek jedan od njenih neostvarenih arhitektonskih projekata. Naime, još je 1762., na početku vladavine, rekla: “Gradim, gradit ću, nagovarati druge da grade, podržavat ću znanost, pokrenut ću predstave…” U tome je i uspijevala, a svoju opsesiju gradnjom nazivala je bolešću i govorila: “Što više gradim, to više želim.“ Katarininu vladavinu zvali su epohom prosvjetiteljstva, družila se s intelektualnom elitom Europe i odlično im parirala, a Diderot, kojega su na ruskom dvoru srdačno primili i gdje je 1773. boravio godinu dana, nakon osobnih susreta s caricom piše: “Ima dušu Bruta, a srce Kleopatre.” Po grandioznosti ostvarenoga, Katarinu se može usporediti jedino s Petrom Velikim, čijom se nastavljačicom i smatrala. Na pisaćem stolu držala je tabakeru s njegovim likom koju ćemo također vidjeti u Zagrebu.

Katarina II je sjajno vodila vanjsku politiku

Vanjska politika bila je najsjajnijom stranom njezina vladanja. Čvrsto je držala u rukama sva pitanja vanjske politike i slijedila doktrinu Petra I. od tri točke: osiguranje izlaza na Crno more, širenje prema zapadu i pripojenje zapadnoslavenskih država Rusiji, zaštita sjevernih područja i Peterburga. Uspjela je pobijediti i riješiti zadaće koje je Petar I. postavio početkom 18. stoljeća.

Njezina ljubav prema knjigama i književni rad pomogli su stvaranju osobne knjižnice od 40.000 knjiga. Godine 1795. u lipnju na Nevskom prospektu u Peterburgu započela je gradnja zgrade namijenjene čuvanju knjiga. To je bila prva državna javna knjižnica u Rusiji. I skupljanje kameja bila joj je strast. Zvala ju je ‘kamejska bolest’. S kamejama je i počela njezina sakupljačka aktivnost.

– Postoji citat u kojem govori: “Danas su četiri nosača nosila moju malu zbirku kameja u kutijama u kojima se inače nose drva.” Toliko ih je imala – govore kustosice.

Vodeći žanr u slikarstvu druge polovice 18. stoljeća bio je portret. Svečani portreti carice, članova carske obitelji, vojnih zapovjednika i državnika donose nam sliku tog razdoblja i ljudi koji su stvorili njezinu slavu. Neki od portreta, od kojih valja istaknuti caričin u krunidbenoj haljini Vigiliusa Eriksena, stigli su i u Zagreb.

U veljači 1764. dala je nalog da se od berlinskoga trgovca Johanna Ernsta Gotzkowskoga nabavi zbirka slika. Obuhvaćala je 317 slika nizozemskih (više od 100 djela) i flamanskih majstora (46 djela). U zbirci su bili i radovi talijanskih (47), francuskih (11) i njemačkih (20) slikara. U kolovozu 1764. slike su morem stigle u Peterburg. To je začetak fundusa Ermitaža koji je danas, s više od tri milijuna eksponata u deset zgrada najveći muzej na svijetu. Domjenci koje je u svoje doba tamo priređivala bili su manifestacija europske kulture salona, gdje su se među umjetninama vodili filozofski razgovori i rasprave o književnosti. Igrali su se ‘mislima’, priređivali šarade, slagali epigrame…

Oštra žena, nježna ljubavnica

Niz je predaja i o Katarininim ljubavnim aferama. Za supruga Petra III., za kojeg neki povjesničari tvrde da je bio impotentan, navodno je svojevremeno rekla: “Voljela bih svog muža, samo kada bi on to želio ili mogao da bude i u najmanjoj mjeri vrijedan ljubavi. Ali već prvih dana braka stekla sam duboku odbojnost prema njemu. Rekla sam si: ‘Ako budeš voljela ovog čovjeka, bit ćeš najjadnije stvorenje na zemlji.’” Jedan od poznatih ljubavnika bio joj je Grigorij Grigorjevič Orlov, ujedno vođa urote koja je dovela do smrti Katarinina supruga, a u Zagrebu je i njegov portret. Pregršt je zanimljivih priča o nekad najjačoj ženi Rusije koje se mogu otkriti na izložbi koja ostaje otvorena do 29. srpnja i predviđa se da će ju pogledati deseci tisuća posjetitelja.

vecernji.hr /HIA.com.hr
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *