30. siječnja 2008.
Sanader: Rupel je prešao mjeru
Predsjednik Vlade Ivo Sanader je ocijenio da je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel prešao mjeru koja je uobičajena u diplomatskim odnosima dviju zemalja.

Rupel je naime jučer na sjednici Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta u kontekstu rasprave o hrvatskom Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu izjavio da je Hrvatska posljednjih mjeseci prekinula diplomatske odnose sa Slovenijom i da već pet, šest mjeseci nema kontakata na razini ministara vanjskih poslova.

"Hrvatska nije prekinula diplomatske odnose sa Slovenijom, a ako je netko to pokušao, onda je to Rupel", rekao je Sanader. Dodao je da je glavni hrvatski pregovarač s Europskom unijom Vladimir Drobnjak još jesenas tražio sastanak u slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova, ali da još nije dobio termin. Za usporedbu, rekao je Sanader, od Francuske koja (nakon Slovenije) 1. srpnja preuzima predsjedavanje Unijom, dobio je termin još u prosincu.

"Apeliram na Rupela da se ponaša sukladno proklamiranoj politici Slovenije i Hrvatske, koje su susjedne i prijateljske zemlje koje, istina, imaju otvorenih pitanja i nastoje ih riješiti u europskom duhu", rekao je Sanader nakon obilježavanja početka gradnje novih proizvodnih objekata Tvornice željezničkih vagona "Gredelj".

Zaključio je da je Rupelov način čudan i smiješan te da se i sam nasmijao njegovom istupu, ali ne od srca. Pozvao je Rupela da ne govori takve stvari te da se što prije sastane s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem. HRT

30. siječnja 2008.
U Savskoj se uskoro otvara kafić s parkiralištem za konje
Pišu: Sergej Trajković, Ivan Dragičević
Foto: Nina Đurđević/cropix
Usred grada, u Savskoj ulici preko puta Vjesnikova nebodera, za dva mjeseca se otvara kafić u vestern-stilu koji će imati prikladno parkiralište za - konje! Naravno, dobrodošli su i magarci, boškarini i ostala četveronožna prijevozna sredstva koji su zadnjih 50-ak godina iz uporabe izbacili automobili.

Umornog jahača će u kafiću dočekati country i rock pjesme koje će treštati iz 40 godina starog radija, a piće će se ispijati uz prigušeno svjetlo petrolejki. Gost će, kako to zakon nalaže, na kraju dobiti i račun izdan na raritetnoj, 50 godina staroj blagajni. Na tu nevjerojatnu ideju došao je Boris Balenović, koji od svojega nasljeđa, kafića Istra u Savskoj 98, želi napraviti svojevrsni vremeplov u kojemu se neće nalaziti nijedan predmet proizveden nakon 1968.

Tako se nakon Uskrsa, tvrdi Balenović, prolaznici ne bi trebali previše čuditi kada kroz staklo lokala ugledaju goste kako ispijaju kavu pod svjetlom petrolejki i telefoniraju preko prastarog Telefunken telefona, dok se za to vrijeme njihovi konji odmaraju na travnjaku preko puta kafića, kod stare kožarske radnje.

Mislim da je ovo jedini grad u Europi u kojem će se uskoro moći s konjem doći na kavu. Ljubitelj sam prirode i životinja, ponajviše konja, pa bih zaista volio da ova ideja zaživi. Odlučio sam napraviti parkiralište za konje kako bih svim zaljubljenicima tih plemenitih životinja, ali i ostalima, ponudio nešto novo i originalno.

Zatvorio sam kafić prije nekoliko godina jer sam ga htio preurediti, ali sam jednoga dana shvatio da bi se u njemu odlično uklopile stare stvari. Moj prijatelj, inače arhitekt iz Pariza, pomoći će mi da realiziram svoje ideje - rekao je Boris Balenović.

Kaže da su mu prijatelji koji imaju konje na hipodromu i kod jahačke škole na Gornjem Bukovcu već obećali da će dojahati na kavicu ili viski. Nada se da će uz Rolling Stonese, Beatlese, Johnnyja Casha, ali i domaće glazbene legende poput Josipe Lisac i Radojke Šverko u kafić privući i mnoge zaljubljenike vrhunske glazbe, ali i ljubitelje motocikala, čije "ljubimce" također čeka prikladan parking.

- Budući da je ime kafića Istra, na otvaranje planiram pozvati Gustafe do dočaraju njezin doživljaj - dodaje Balenović, koji sličan lokal namjerava otvoriti i pored Senja.  Jutarnji list

30. siječnja 2008.
Priča Dalmatinke koja je postala Miss Brazila 1958. godine
Piše: Ernest PELAIĆ
Vremešna Splićanka Luiza Nazor, ni po čemu se ne razlikuje od brojnih stanovnica grada pod Marjanom. Živi ustaljenim ritmom mediteranskoga grada; kuća, kuhanje i obvezna jutarnja kavica u omiljenom kafiću Karoca, koji se nalazi u neposrednoj blizini njenog stana.

- Tu sam svako jutro, sastanem se s prijateljicom, popijemo kavu, ćakulamo o svemu i svačemu. I to za šankom! Ja ti ne guštam pit' kavu za stolom. Svi me znaju i tu se najbolje osjećam - veli Luiza, o čijem životu posjetitelji popularnog kafića ne znaju baš puno:

- A ti bi želio priču? Ma čuj, sve ove godine sam bila mirna. Koga moj život danas više zanima? Vidiš da sam ostarila?! Ali, ne dam se. Ma kakvi!

Pitanje je jednostvano: kako ste postali Miss u dalekom Brazilu 1958. godine?

- A nije ti upit baš tako jednostavan, asti miša, satima bi mogla o tome pričat. Bilo, pa prošlo.

Da, ali kako ste došli do krune Miss i to u Brazilu?

- Rođena sam u Brazilu! Moji roditelji podrijetlom su iz Blata na Korčuli. Godine 1925. pošli su tamo trbuhom za kruhom, kao što su pošli mnogi s tog otoka, jer je u to vrijeme zavladala peronospora, a tada se živjelo od vina. Krenuli su brodom Belvedere put Brazila. Tamo su radili na plantažama kave. Bio je to mukotrpan posao, a trebalo je sačuvati i živu glavu. Oni su, na žalost, morali čak i bježati s jedne plantaže, tako da su poslije došli u Sao Paulo gdje mi je tata radio kao zidar. Naši su se ljudi ženili između sebe. Zbog jezika ali i radi običaja. Moj tata je 1936. godine oženio Veru Gungalo Cetinić, moju majku, a ja sam se rodila u Sao Paulu 27. listopada 1939. godine. Bilo nas je petero djece, dva brata i dvije sestre, ja sam najstarija. Moj se otac želio vratiti kući, pa je 1948. godine došao s brodom Partizanka u Split. U Splitu se zaposlio kao zidar, ali je brzo vidio da od obećanog boljeg života nema ništa i nakon deset godina vratili smo se u Brazil.

Vi ste se već bili i zaposleni u Splitu?

- Naravno, izučila sam frizerski zanat i radila u salonu gospođe Tukić na Mihovilovoj širini. Bilo mi je žao što smo se morali vratiti. U Sao Paulu sam se opet zaposlila u frizerskom salonu. Iako sam vlasniku salona donijela diplomu, on je rekao da ga to ne zanima, pokaži što znaš, tako ti je to tamo. Bio je toliko zadovoljan da me odmah poslao u najbolju četvrt Sao Paula, gdje žive samo bogati ljudi. I tamo sam radila sve dok nisam postala Miss.

Kako ste odlučili prijaviti se na izbor?

- S jednom prijateljicom posjećivala sam u to vrijeme popularni klub, koji je taman počeo s organizacijom izbora za Sao Paulo. Inače, izbori za Miss Brazila prvo se organiziraju po klubovima, a pobjednici tih klubova idu na izbor. Mene je moj klub kandidirao, ali tad nisam pobijedila. Pobijedila je kći direktora kluba. Međutim, novinari koji su bili tamo, smatrali su da sam nepravedno zakinuta. Predložili su da budem kandidatkinja jednog drugog kluba.

Uslijedio je novi pokušaj?

- Da, tamo sam pobijedila i ušla kao zadnja kandidatkinja, pedeseta s brojem 29. Kako sam bila siromašna, sin vlasnika kluba, tada poznati košarkaški reprezentativac, ustupio mi je haljinu, ali ja sam rekla da ipak neću moći ići na izbor jer nemam cipele za tu prigodu. Novinari koji su me predložili odmah su mi kupili cipele, pod uvjetom da za to ne dozna ni jedna kandidatkinja, tako da su me poslije pobjede novinari prozvali Pepeljuga iz Beleina, po kvartu u Sao Paulu gdje sam živjela vrlo skromno. Na dan izbora radila sam do kasna, tako da sam došla na pozornicu zadnja. Inače, moj tata je bio protiv toga da se natječem pa mi je govorio: "Luiza nemoj ići, što ćeš ti tamo, bit će to opet dogovoreno tko će pobijediti". Ali, ja sam bila odlučna. Mama je pošla sa mnom. Kako je natjecanje išlo kraju, natjecateljice su počele otpadati i ja sam pobijedila, na moje i opće veliko iznenađenje.

Snimali ste nakon toga i filmove u Brazilu?

- Poslije svih tih događanja dobila sam mnoštvo ponuda za snimanje filmova, i to s poznatim i slavnim brazilskim glumcima. Prihvatila sam i snimila ih nekoliko. U jednom, u kojem sam imala glavnu ulogu, trebala sam se na koncu poljubiti s glavnim glumcem, koji je usput rečeno bio vrlo zgodan i popularan, ali ja sam to odbila. Nisam htjela da zbog takve scene izgubim svoju jednostavnost i svoju privatnost.

OSTAVILA BOGATOG LOUISA I POBJEGLA MIRU U SPLIT

U vrijeme kad sam postala Miss bilo je zabranjeno da misica ima momka. Međutim, meni se dogodila ljubav s Louisom Rodriguezom, sinom bogatog plantažera, koji je čak imao i svoje avione. On je znao da sam impulzivna cura, željna znanja i odlučio me upisati u školu, da naučim pilotirati avionom.

Bili su to zaista lijepi dani, dani velike ljubavi, ali mene je stalno proganjala jedna misao: možda će promisliti da sam s njim radi njegova bogatstva.

Nakon nekoliko mjeseci sam posjetila Split, grad kojega sam puno volila, ali što se dogodilo; na Pjaci sam srela mog budućeg muža Mira Nazora i bila je to ljubav na prvi pogled. Počeli smo izlaziti, to su bili najljepši dani. Morala sam se vratiti u Brazil, ali sam odlučila reći mojima što se dogodilo. Oni nisu baš bili oduševljeni. Bili su uplašeni da se opet vratim u sirotinju, odakle su oni davno pobjegli.

Međutim, nisam ih poslušala. Vratila sam se u Split i udala. On je bio pomorac, kapetan duge plovidbe. Putovala sam s njim po cijelom svijetu. Muž mi je u mladosti bio poznati jedriličar u Jedriličarskom klubu Split. Uz njega sam naučila i jedriti.

JUVENTUSOVA KUMA

U vrijeme kad sam bila misica, Juventus je slavio 50. obljetnicu kluba i pozvali su me da budem kuma i odrežem tortu. Inače, ja sam u Brazilu uvijek bila Torcidero. To su vam skupine žestokih navijača, a zovu se slično ka i naši u Splitu. Prije par godina, kada je klub Corinthians, najpoznatiji klub u Sao Paulu, osvojio prvenstvo, bio je pravi karneval. Bila sam presretna. Brazilcima nogomet znači toliko da je, kada smo u Francuskoj osvojili treće mjesto, guverner države Sao Paula došao u naš klub Dalmacija u Sao Paulu kako bi nam čestitao na uspjehu.

PRIMALI ME GUVERNERI

Kada smo došle doma nakon pobjede na izboru za Miss Brazila,

bila je već kasna ura. Tata je spavao, probudio se i upitao moju mamu što se dogodilo. Ona mu je rekla: Luiza je pobijedila! Nije vjerovao, pa je moja mama uzela plavi plašt koji sam dobila, štap i krunu da bi se uvjerio. Sutradan su sa svih strana došli novinari i fotografi. To su sve brazilske novine objavile. Tada sam dobila nagradno putovanje po Brazilu. Tata je otišao sa mnom i svugdje su me obvezno primali guverneri. Jedna od nagrada bilo je i putovanje u Europu, a ja sam izabrala Split, kako bih vidjela svoje prijateljice, rodbinu itd. Primio me ambasador Brazila u Beogradu, a trebao me primiti i Tito, ali je išao na operaciju žuči, pa se, eto, nikada se nismo sreli. Glas Dalmacije

30. siječnja 2008.
Ante Kostelić ,jedan od najboljih hrvatskih trenera zna formulu za nove zimske radosti
Ante Kostelić:Trebamo Dalmatince skijaše
Mi Hrvati smo fenomeni, u svakom sportu smo odlični. Nema kod nas smotanih momaka i cura kao u drugim zemljama
Piše Josip Smolić
Nakon vikenda iz snova u francuskom Chamonixu naš najbolji skijaš Ivica Kostelić vratio u sam vrh svjetskog skijanja. Čekali smo više od godinu dana i napokon dočekali plasman među prva tri. Posljednji put taj film smo gledali 18. prosinca. 2006. godine u talijanskoj Alta Badiji, treće mjesto u slalomu, a onda je Ivica prije deset dana režirao treće mjesto u superkombinaciji austrijskog Kitzbühela.
Nastavak je uslijedio prije četiri dana u Chamonixu. Nakon veličanstvene subote u kojoj je osmim mjestom ostvario rezultat karijere u spustu munjevit je bio i u slalomu, ukupno drugi u superkombinaciji. Ivica je prošlog vikenda jednostavno "poludio" i svojim nastupom šokirao spustaški svijet. Ove sezone 28-godišnji Hrvat u slalomu je osvajao bodove u svim utrkama, a "proradio" je i u spustu. Nekima je to iznenađenje, ali Ivičin otac i trener, Ante Kostelić prije mjesec dana najavio je kako će Ivica iz utrke u utrku biti sve bolji, i kao mnogo puta do sada bio je u pravu.
Kako je Ivica "preko noći" od slalomaša postao spustaš pitali smo, naravno, Kostelića seniora...

Moj sin nije agresivac
U mlađim uzrastima Ivica je bio odličan u brzim disciplinama, da bi se kasnije orijentirao na tehničke. Zašto su brze discipline ostale na margini?
- I njega i Janicu trenirao sam sve discipline podjednako, jer samo vrijeme može pokazati koja disciplina djetetu više leži. To vam je kao u nogometu, svi krenu jednako, pa netko postane napadač, a netko vratar. Krenuo je Ivica s brzim disciplinama, ali zbog previše padova i teških ozljeda odlučili smo da se orijentira na slalom, da pokuša nešto napraviti u Svjetskome kupu. U slalomu su puno manji fizički napori, a on je bio cijeli izranjavan. S druge strane, htjeli smo rezultat. Htjeli smo da Ivica stekne osjećaj kako je biti u vrhu. Sad smo se pak vratili i spustu.
Kojim disciplinama posvećujete više pozornosti na treningu?
- Prije smo se manje bavili spustom, ali ove godine smo se za njega posebno pripremali. Odraditi trening slaloma puno je lakše nego spusta, jer je u spustu riječ o velikim brzinama tako da je obavezno osiguranje i na treningu. S druge strane, postoji i odgovornost prema reprezentaciji čiji rejting ovisi o rezultatima, tako da se ne može bezobzirno loviti samo vlastite ambicije.
Mnogi Ivici ove sezone zamjeraju manjak agresivnost?
- Prošle sezone zbog agresivne vožnje nije završio sedam utrka, tako da je ove sezone skijao opreznije. Da je išao agresivnije možda ne bi završavao utrke. On je takav tip skijaša. To je kao da zamjerate nekom kreativnom nogometašu da je premekan.

Natko dobro Dimi
Prvi iza Vašeg Ivice u reprezentaciji je Natko Zrnčić-Dim koji se pokazao kao veliki potencijal?
- Mlad je, tek ima 21 godinu, svi ostali su bar nekoliko godina stariji od njega. Veliki je potencijal s kojim ne treba žuriti i riskirati ozljede nego ići korak po korak. Ovo mu je prva prava sezona, počeo je prije tri godine, ali tek ove sezone vozi sve discipline. U skijanju se kasnije sazrijeva, pa su tako skijaši sve bolji kako se bliže tridesetoj - kazao nam je Kostelić senior i nastavio, u svome stilu:
- Mi Hrvati smo fenomeni! U svakom sportu smo odlični. Nema kod nas smotanih i nekordiniranih momaka i cura koliko u drugim u zemljama. Još da se vi Dalmatinci bavite skijanjem, što bi to tek bilo!
Zezate nas?
- Ne, ozbiljno, vi ste stvoreni za svaki sport, pa i za skijanje - kazao nam je uhu ugodne riječi tvorac Hrvatske skijaške bajke, čovjek koji je u punom smislu riječi stvorio najbolje skijaše u povijesti hrvatskoga skijanja. Otac Janice, najbolje hrvatske sportašice svih vremena, i Ivice, već godinama jednog od najboljih sportaša Hrvatske.

IVICA U BROJKAMA
2 puta se ove sezone Ivica Kostelić penjao na pobjedničko postolje, oba puta u kombinaciji.
4. mjesto Ivica trenutačno drži u ukupnome poretku kombinacije, do kraja sezone ostala je još jedna spust/slalom utrka, idući vikend u Val d'Isereu.
9. mjesto ima Ivica u slalom poretku Svjetskoga kupa, ali i u ukupnome poretku.
32. mjesto drži Ivica u ukupnome poretku spusta.
33. mjesto ima pak u ukupnome poretku superveleslaloma.

Fischer dao mat Salomonu

.. Prošle sezone je bilo mnogo problema sa Salomon skijama?
-Salomon je prošle godine ušao u veliki konzorcij, a kod takvih udruženja svatko ima neke svoje interese. Skijaške tvornice ne rade kompletne skije, nego nekoliko tvornica radi po dio. Slučajno ili ne, mi smo na našim skijama dobivali najjeftinije rubnike koji nisu adekvatni ni za turiste. Već nakon 20 vrata skija ne bi valjala. Žalili smo se bez uspjeha i na kraju raskinuli ugovor. Konzervativan sam čovjek, ni jastuk ne volim mijenjati, ali drugog rješenja nije bilo. Izgubili smo dosta novca, ali što je tu je. Sad skijamo na Fischeru i zadovoljni smo.

Skandinavski siledžije ubili su naše rukometaše

.. S Antom Kostelićem teško je razgovarati, a ne dotaknuti se rukometa, pogotovo nakon netom završenog Europskog prvenstva...
- Ubili su nas u Norveškoj kao vola u kupusu. Ti Skandinavci nisu normalni, najbolje bi im bilo da igraju samo prvenstvo Skandinavije. To su same siledžije, nema ni jednog kreativca, niti malo ljepote zbog koje se rukomet gleda. Metličić i Balić izgledali su kao boksači, pretukli su ih - kazao nam je ogorčen na skandinavski stil igre Kostelić, čovjek kojemu je rukomet bio prva ljubav.

Val d'Isere je horor staza

.. Bode Miller je sa 134 boda prednosti u kombinaciji neuhvatljiv četvrtom Ivici, jer je ostala samo jedna kombinacija do kraja, ovaj vikend u Val d'Isereu. Kakva je staza?
- Horor! Staza za spust je nova, tako da je trebamo vidjeti iz bliza, ali izgleda prestrmo. Slobodna Dalmacija

29. siječnja 2008.
Swoboda o Hrvatskoj
Izvjestitelj Europskog parlamenta Hannes Swoboda predstavio je članovima Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta izvješće o napretku Hrvatske. Swoboda je napomenuo kako se još očekuju ključne reforme.

Uslijedila je rasprava o ZERP-u, zbog čijeg se uvođenja u izvještaju izražava žaljenje. No, zato se kao godina pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i dalje spominje 2009. O stanju pregovora zastupnicima je govorio i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak.
Izvješće sadržava upozorenje zbog proglašenja ZERP-a, često se spominju i riječi "pojačani ili dodatni napor". U Swobodinu nacrtu izvješća "čestita se hrvatskim vlastima na dosad postignutim rezultatima, posebno u pogledu broja otvorenih poglavlja". Izražava se zadovoljstvo "što je velik dio hrvatskog zakonodavstva usklađen sa standardima EU-a, ali se hrvatske vlasti podsjećaju da je sada ključno razviti administrativne kapacitete kako bi se primijenili novi zakoni". U dokumentu se Europskom parlamentu predlaže da "inzistira na tome da se novo zakonodavstvo treba brzo primijeniti, budući da to osigurava pouzdano mjerilo za procjenu pripremljenosti zemlje za članstvo, pripremljenost na temelju činjenica, a ne na pukom prihvaćanju zakonodavstva, posebno glede reforme pravosuđa, borbi protiv korupcije i ekonomskih reformi."

Swoboda, pak, pozdravlja spremnost Hrvatske na rješavanje graničnih pitanja i to isto očekuje od njezinih susjeda. Dogovor premijera Janeza Janše i Ive Sanadera o arbitraži treba provesti, poručuje Swoboda.  HRT

29. siječnja 2008.
Obitelji vatrogasaca traže osam milijuna kuna
Za stradale maloljetne vatrogasce Karla Ševerdiju i Marka Stančića te za civilnog ročnika Josipa Lucića, koji nisu smjeli biti poslani na intervenciju gašenja požara na Kornatu, odštetni zahtjevi njihovih obitelji iznose dva milijuna i 135 tisuća kuna. Za devet ostalih poginulih vatrogasaca, ako sud prihvati tužbe njihovih obitelji, institucije lokalne samouprave morat će isplatiti oko šest milijuna kuna, piše Slobodna Dalmacija.

Obitelj Karla Ševerdije podnijela je sudsku tužbu s odštetnim zahtjevom Gradu Vodicama, te osnivaču i vlasniku DVD-a Vodica. Od Grada Vodica potražuju 735 tisuća kuna te još 25 tisuća kuna za troškove izgradnje nadgrobnog spomenika. U vodičkom Poglavarstvu zbog preosjetljivosti teme nitko nije želio komentirati sudsku tužbu. Neslužbeno, stav Poglavarstva jest da se ne ulazi ni u kakav sudski spor, nego da se odštetni zahtjev obitelji Ševerdija potpuno ispuni.

Sudska tužba s odštetnim zahtjevom u iznosu od po 700 tisuća kuna podnesena je protiv DVD-a Tisno. Tužbu su podnijele obitelji stradaloga maloljetnog vatrogasca, 17-godišnjeg Marka Stančića, te Josipa Lucića, koji je u DVD-u Tisno služio civilni vojni rok, te također nije smio sudjelovati u akcijama gašenja požara.

Šibensko-kninski župan Goran Pauk rekao je kako su informirani da je većina obitelji podnijela tužbe za naknadu štete zbog duševnih boli radi gubitka djeteta. Dodao je kako nisu donosili nikakve konkretne zaključke na tu temu, nego jednostavno primili na znanje da su tužbe pokrenute. "Obavit ćemo još neke provjere i utvrditi o kojim se iznosima radi", rekao je Pauk. HRT

29. siječnja 2008.
Lipa po lipa OD PRVOG VELJAČE POČINJE USPOSTAVA CENTARA ZA GOSPODARENJE AMBALAŽNIM OTPADOM
Ambalaža u novim vrećama
Da se ne bi dogodilo da jedna boca više puta prođe kroz sustav povrata, zasebno će se spremati najviše 50 PET jedinica i 150 komada metalne ambalaže
Piše Mirjana Ćuk

Kako se ne bi događalo da jedna te ista boca kroz sustav povrata prođe više od jedanput, od 1. veljače Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost započet će s uspostavom centara za gospodarenje ambalažnim otpadom. - Sustav kontrole i brojenja ambalaže počet će već u trgovinama, odnosno kod ovlaštenih sakupljača. Tamo će se najviše 50 jedinica PET ambalaže i najviše 150 jedinica metalne ambalaže pohranjivati u žute, odnosno smeđe vreće - pojasnio nam je direktor Fonda Vinko Mladineo, dodavši kako će se tako poboljšati i higijensko-sanitarni uvjeti u trgovinama.

Sve trgovine i ovlašteni sakupljači od Fonda će dobiti posebno dizajnirane vreće za PET i metalnu ambalažu s nazivom i logom Fonda. Nakon što se ispune točno određenom količinom, bit će zapečaćene vezicama te otpremljene sakupljaču, odnosno centru za gospodarenje ambalažnim otpadom. Etiketa na svakoj vreći sadržavat će i oznaku prodavatelja, težinu te datum kada je zapečaćena. U centrima će se ambalaža sortirati, ponovno brojiti, zatim prešati i balirati. Kako bi se pokrilo područje cijele Hrvatske, u centre za gospodarenje ambalažnim otpadom vjerojatno će se pretvoriti neki od ovlaštenih sakupljača. Svaki centar morat će se opskrbiti sa četiri stroja, za svaku od spomenutih faza, te adekvatnim skladišnim prostorom. Od početka primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, prikupljeno je blizu dvije milijarde jedinica ambalaže ili oko 170 tisuća tona ambalažnog otpada.

- Pokazalo se da je odabran najbolji sustav prikupljanja - tvrdi Mladineo. - Radi se o tome - kako je istaknuo - da je sustav, poput onog u Njemačkoj, Švicarskoj ili Švedskoj, obvezujući, zbog čega je u prosjeku 80 posto učinkovit. U Sloveniji i Austriji, primjerice, gdje je sustav neobvezujući, te se temelji na proizvoljnom prikupljanju uz pomoć tzv. zelenih otoka, učinkovitost se kreće između 30 i 40 posto.

- Hrvatska je u posljednje dvije godine u prikupljanju ambalaže nadmašila čak i najbolju Švedsku koja godišnje prikupi više od 90 posto ambalaže stavljene na tržište - kaže Mladineo ističući kako je na području cijele zemlje prikupljen i gotovo sav "povijesni" otpad, odbačen u prirodi ili čuvan u podrumima i ostavama. Na to je, zaključuje, utjecala činjenica da je ambalaži dodijeljena vrijednost od 0,5 kuna, što je u konačnici rezultiralo podizanjem svijesti građana kako o rukovođenju vlastitim novcem, tako i o potrebi zaštite okoliša.

46.000 tona PET ambalaže
122.000 tona staklenog otpada
3000 tona metalne ambalaže
60 skupljača

.. Fond je zaključio 362 ugovora s prodavateljima od kojih ambalažu preuzima 60 ovlaštenih sakupljača sa županijskim, odnosno nacionalnim koncesijama. Recikliranje prikupljene ambalaže, ovisno o vrsti, obavlja se kod sedam oporabitelja od kojih dvije tvrtke, BBS i Vetropack Straža, imaju mogućnost kreiranja konačnog proizvoda.

3500 novih radnih mjesta

.. Tijekom protekle dvije godine napredak je ostvaren ne samo na području zaštite okoliša nego i u gospodarskom smislu. Uspostava različitih sustava gospodarenja otpadom otvorila je 3500 novih radnih mjesta.

Slobodna Dalmacija

29. siječnja 2008.
TROFEJNI IZBORNIK LINO ČERVAR NAKON NAJBOLJEGA REZULTATA NA EUROPSKIM PRVENSTVIMA REPREZENTACIJU VEĆ SPREMA ZA OLIMPIJADU
Rukomet za izvoz: Moji momci su najbolji hrvatski sportski proizvod
Znao sam da imamo problema, ali nisam bio pesimist, možda sam bio pod utjecajem psihoterapeuta kod kojega sam bio na nekoliko seansi

Piše Marko Bilić
Snimio Joško Ponoš / CROPIX

Privremeni hladni rat s novinarima pisanih medija Lino Červar je prekinuo po svršetku finalne utakmice u kojoj je Danska postala europski prvak i gurnula Hrvatsku na drugu skalinu pobjedničkoga postolja.

U biti, Červar je zaratio samo sa Sportskim novostima, ali je lošu volju pokazao i prema ostalima ufajući se samo u kamere "koje neće rezati i krivo interpretirati moje izjave".

Za početak, med i mlijeko:

- Čestitam svojim igračima na izvanrednoj igri, pružili su maksimum koliko su mogli u ovome trenutku. Vratili smo Francuzima za poraz od lani u Njemačkoj, a protiv Danske nismo mogli više zbog stanja u kojem su se nalazili naši igrači i bez ozlijeđenoga Kaleba. A nisam zadovoljan ni suđenjem...

Postigli smo naš najbolji rezultat u povijesti europskih prvenstava, do sada je to bila bronca iz Portugala 1994. godine. Presretni smo, vratili smo se kući uzdignute glave. Četvrta medalja u šest godina, to je činjenica koju nitko ne može osporiti. Pokazali smo još jednom da smo apsolutno najtrofejniji hrvatski sportski proizvod.

Na početku priprema kazali ste da EP u Norveškoj gledate kroz prizmu Olimpijskih igara u Pekingu koje su istaknute kao glavni cilj.

- S obzirom kroz kakve smo nevolje došli do srebra onda se imamo čemu nadati u Pekingu! Naravno, prvo se moramo kvalificirati za OI. Optimist sam, pogotovo što ćemo imati dva mjeseca na raspolaganju za prave, kvalitetne pripreme. Nama je to jako važno. Nitko na svijetu nije imao ovakav niz kontinuiranih uspjeha kao mi, nikad nismo bili slabiji od petog mjesta na velikim natjecanjima, a to nitko nikada nije napravio. Zato nema razloga ne nadati se lijepim stvarima i na igrama u Pekingu.

S puno problema ste došli u Norvešku, gdje ste vidjeli našu reprezentaciju, onako iskreno, koji plasman je bio realnost?

- Nisam stvarno htio o tome razmišljati. Možda sam bio malo i pod utjecajem psihoterapeuta kod kojega sam bio na nekoliko seansi koji mi je usadio pozitivno razmišljanje, pozitivnu energiju... znao sam da imamo problema, ali nisam na to gledao negativistički.

Uz naše već poznate vedete, u Norveškoj su se nametnuli i "novi klinci". S kojima od njih ste najzadovoljniji?

- Bilo je više dobrih, ali moram izdvojiti Čupića koji je igrao manirom iskusnog igrača te Horvata koji je također jako dobro odigrao. Istaknuo bih i Duvnjaka koji je puno penala zabio, a do jučer je bio kadet... Naravno, ne smijemo zaboraviti ni Mirka Alilovića na golu koji nas je izvukao iz nekoliko teških situacija. Naši dečki su bili gladni uspjeha, podsjetili su me na Portugal kad smo uzeli zlato...

S obzirom na sve nevolje koje su vas pratile od početka priprema za Euro, je li vam ovo srebro možda draže od nekih medalja prije?

- Da vam bude iskren... jest! Ovo je senzacionalan rezultat... Možemo mi ponekad razmijeniti koju riječ više, većina nas je južnjačkog mentaliteta, ali duša nam je zdrava... ne možete nam zato zamjeriti da smo možda nešto propustili.

Čupić i Horvat su na desnom krilu odigrali besprijekorno, i sami ste to rekli. Imat će te gadnih "problema" kad se vrate Džomba i Zrnić. Koju dvojicu eliminirati?

- Naravno da se svatko od njih bori za svoje mjesto u momčadi, ali su jedni drugima i najveća podrška. Kad nam ne ide najbolje, kad drugi sumnjaju u nas, znamo skupiti glave, reći u lice što imamo reći i opet čiste glave i velika srca istrčati na teren. Dobro je za Džolu i Zrnića, a i za cijelu reprezentaciju, da imaju takvu konkurenciju na desnome krilu.

Zanimljiva je ta priča s ljevacima, na desnome krilu imamo čak četvoricu, a odmah do njih je Pero Metličić na desnom vanjskom de facto usamljen već godinama. Kako se približava kapetanov oproštaj od reprezentacije problem je svakim danom sve veći. Jeste li, stoga, na ovo prvenstvo mogli povesti jednog mladog ljevaka kao alternativu za Metličića?

- Kopljara sam promovirao već na pripremama i uvjeren sam da će biti na Olimpijadi, s tim da se prvo moramo tamo plasirati. Momak je visok 210 centimetara , dobar je potencijal, moramo ga ojačati...

Kako sačuvati Ivana Balića od svih napora i batina?

- Nemojte misliti da je on slab, on je mala životinja... u pozitivnom smislu, što se snage tiče. Jak je čovjek. Naravno, da mu nije lako, kad svi idu prema njemu... ali on se ne žali, i zato je najbolji igrač, zato mu treba skinuti kapu.

Prije finala se glasno razmišljalo o Olimpijadi bez kvalifikacija, međutim, nije svako zlo za zlo: hrvatski rukometaši će prvi put od 2002. godine odigrati službene utakmice u svojoj državi, u Zadru.

- Napravit ćemo pravu feštu tamo! Bit će to odlična uvertira za Peking i Svjetsko prvenstvo kod nas.

Kad ja govorim, Zvonimir Boban mora slušati!
.. Vaš sukob sa Sportskim novostima odjeknuo je u javnosti. Je li to za vas gotova priča ili...?
- Nemam ništa protiv Sportskih novosti, a ni Zvonimira Bobana, iako je rekao da ja imam nekakav psihički problem. Ali bi normalno bilo da se reprezentacija svjetskih i olimpijskih prvaka na jedno veliko natjecanje isprati u pozitivnom ozračju, pa da se na kraju polože računi. Neprimjereno je da se u tijeku prvenstva prozivaju igrači i posebno ja kao trener, da me se vrijeđa. Ovim putem mu želim poručiti kako ja nisam za takvu Hrvatsku kakvu on zamišlja, da meni šačica ljudi drži predavanja što moram raditi. Za to ljudi nisu ginuli!

Još ste, vidim, ljuti...
Mi trebamo uređenu zemlju u kojoj će svatko imati pravo kazati što misli, to je demokracija! Boban i njegovi novinari mogu pisati svašta o meni, a ja o njemu ne mogu ništa jer neće objaviti!? I zato Bobanu poručujem da kad se bude pričalo tko je koliko dao za ovu Hrvatsku, da ja trebam govoriti, a on slušati! I pitao bih, kad je udario nogom u stražnjicu onog policajca za kakvu se Hrvatsku tada borio. Poštenu, valjda.

Priča, dakle, nije završena...
- Nije! Detaljno ću analizirati sve tekstove u kojima me se u tome listu vrijeđalo,a pitat ću i Juru Ozmeca zbog čega se u ovom slučaju nije oglasio Zbor sportskih novinara kojemu je on na čelu. I sve ću argumentirati, crno na bijelo...

Slobodna Dalmacija

28. siječnja 2008.
Državni vrh: Sve za pozivnicu
U iduća dva mjeseca poduzet će sve da se pozivnica za NATO dobije na summitu u Bukureštu početkom travnja. To je glavni zaključak sastanka Državnog odbora za članstvo Republike Hrvatske u NATO-u kojem su supredsjedali predsjednici Republike Stjepan Mesić, Sabora Luka Bebić i Vlade Ivo Sanader.

Iako je izvjesno da bi Hrvatska, uz Makedoniju i Albaniju, trebala dobiti poziv za priključenje, iz sjedišta NATO-a u Bruxellesu prošlog tjedna poručuju da pozivnice još nisu tiskane. No, to ne znači da Hrvatska neće učiniti sve da bi izglednost poziva bila što veća.

Prema riječima predsjednika Mesića, dogovoreni su zadaci koje svaki resor mora učiniti kako bi se u iduća dva mjeseca do summita osigurala pozivnica za članstvo u NATO-u. Mesić je ocijenio da je hrvatska vojska strukturno spremna za priključenje, no ostaje pitanje opreme i naoružanja, a to je, ističe Mesić, zapravo pitanje financijskih mogućnosti države.

Sanader je potvrdio kako će u Bukurešt ići sav državni vrh, predvođen predsjednikom i premijerom. Preostala dva mjeseca, kaže, bit će ispunjena aktivnostima, kako bi se i građani uvjerili u sve prednosti priključenja Savezu. Sanader ističe kako pozivnica za članstvo u NATO-u učvršćuje međunarodni položaj Hrvatske. "Uz ulazak u Vijeće sigurnosti UN-a i kraj misije OESS-a, bit će to treći veliki vanjskopolitički uspjeh Hrvatske", istaknuo je Sanader

Sanader je izvijestio o sjednici Sjevernoatlantskog vijeća prije desetak dana u Bruxellesu na kojoj su zemlje članice pozdravile napredak Hrvatske, posebno u Šestom ciklusu Akcijskog plana za članstvo. Premijer je dodao da se svi napori oko ulaska u taj vojno-politički savez vežu i uz Europsku uniju jer su to kompatibilne institucije te je najavio kako će državni vrh učiniti sve da, kao što napredujemo prema NATO-u, napredujemo i prema EU-u.

Sanader je pohvalio hrvatskog veleposlanika pri NATO-u Davora Božinovića zbog promicanja vrijednosti te institucije u javnosti i najavio da će se u medijsku kampanju za NATO uključiti i hrvatski vojnici koji su bili u misiji NATO-a u Afganistanu.

Ako Hrvatska dobije pozivnicu, nakon toga slijedi ratifikacija odluke o pristupanju u Hrvatskom saboru, a zatim nacionalni parlamenti svake od 26 zemalja članica moraju glasovati za primitak Hrvatske. Postupak može trajati 6, 9 ili 12 mjeseci, a očekuje se da završi do travnja 2009., kada NATO slavi 60. godišnjicu postojanja. Članstvo u NATO-u Hrvatsku će stajati između 3 i 5 milijuna eura na godinu. HRT

28. siječnja 2008.
RUKOMET, EP: Povratak srebrenih rukometaša
Hrvatska rukometna reprezentacija sa srebrom se vratila s Europskog prvenstva u Norveškoj. Paklene su rano jutros dočekali najvjerniji navijači, a unatoč velikom umoru hrvatski su rukometaši zadovoljni medaljom s još jednog velikog natjecanja.

Mislim da smo dali sve od sebe i da vas nismo razočarali ni ovaj put. Možda nismo igrali najljepši rukomet do sada, ali smo igrali najborbenije i najsrčanije. Jednostavno, željeli smo tu medalju i poklanjamo ju svima vama i mislim da je to ono najmanje što smo mogli napraviti, rekao je Petar Metličić.

Špoljarić: U svakoj smo utakmici dali maksimum

Sve smo napravili što smo mogli. Mislim da smo se za svaku utakmicu borili maksimalno i dali sve od sebe. Nitko nam ne može ništa prigovoriti i to je ono najvažnije, dodao je Denis Špoljarić.

Čestitam Dancima na zlatu. Mi smo napravili dobar uspjeh, s obzirom na to da smo bili ozlijeđeni i da smo bili 'bolnica na kraju grada', posebno pri kraju prvenstva, rekao je naš mladi reprezentativac Ivan Čupić.

Ivano Balić najbolji je srednji vanjski prvenstva, uz to s Christiansenom i Karabatićem dijeli vrh liste najboljih strijelaca. Igor Vori najbolji je obrambeni igrač kontinentalne smotre.

Olimpijske kvalifikacije u Zadru

Unatoč velikom uspjehu hrvatski rukometaši nisu još izborili plasman na Olimpijske igre u Peking.

U svibnju će Hrvatska, točnije Zadar, biti domaćin kvalifikacijske skupine u kojoj će još nastupiti Rusija, Alžir i predstavnik Azije, Japan ili Koreja. Dvije najbolje momčadi iz skupine osigurat će nastup na Igrama.

Mislim da će to biti dobra fešta u Zadru i promocija nove dvorane. Mislim da će to biti dobra uvertira i za Olimpijske igre i Svjetsko prvenstvo u Hrvatskoj, rekao je izbornik Lino Červar.

HRTweb sport (il)

28. siječmja 2008.
NOVA GRADIŠKA Završene 10. poljoprivredno-poduzetničke ideje
Ključna ideja ruralnog razvoja
Dvodnevna je manifestacija okupila 60-ak izlagača uz mnoštvo edukativnih predavanja
Anita BENIĆ
NOVA GRADIŠKA - >Ideje su ono što nam treba. Prije svega, ideja ruralnog razvoja, seoskog prostora, ideja zaustavljanja propadanja sela, to je ono što moramo ostvariti i za što smo osigurali novac<, rekao je ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Božidar Pankretić otvarajući u petak 10. Poljoprivredno-poduzetničke ideje u Novoj Gradiški.

Jakša Petrić iz Ministarstva poljoprivrede podsjetio je da je iz fonda SAPARD do sada odobreno ukupno 29 projekata, >teških< 87 milijuna eura, čime je iskorišteno oko 60 posto novcadostupnog Hrvatskoj. Dodao je da se uskoro očekuje i objava trećeg natječaja, kojim bi se predviđena sredstva SAPARD-a posve iskoristila.

>Nedavno je usvojen i plan IPARD za Hrvatsku pa uskoro krećemo i u njegovu provedbu. Kroz njega će biti dostupne sve mjere kao i u SAPARD-u, uz dodatna ulaganja u vinogradarstvu i maslinarstvu, te mjere vezane uz diverzifikaciju poljoprivredne djelatnosti<, razjasnio je Petrić. Među brojnim izlagačima bila je i Marija Kučinić iz Vrbove, koja je nudila kravlji sir. S jednom su kravom, ona i suprug među malim proizvođačima, koji mlijeko i sir proizvode uglavnom za svoje potrebe, a višak prodaju u selu i na ovakvim sajmovima.

Tradicionalni izlagači su i Vokičići te Stipići iz Vrbja, s polutvrdim kozjim sirom. Osim dimljenim sirom, posebnu je pozornost posjetitelja Anka Vokičić pobudila i kulenom te kobasicama od kozjeg mesa.

Marija i Stjepan Stipić su uz kozji polutvrdi sir i parmezan, nudili i efektne kruškice'. >Naši su stari kruškice' pravili od sušenoga kravljeg sira s ljutom crvenom paprikom, a mi ih radimo od kozjeg sira<, kazala je Marija. Istaknula je da na obiteljskom gospodarstvu imaju 50 koza, a planiraju dalje širenje proizvodnje, jer za 1,5 tona sira, koliko sad proizvode, imaju osiguran plasman. I Vlatka i Vladimir Berić iz Ljupine tradicionalni su izlagači na sajmovima.

Lani su proizveli oko 500 kg kozjeg sira te ga bez problema plasirali na tržište. Osim dimljenog sira s crvenom paprikom, Berićevi proizvode i sir sa šarenim paprom >Biberko<, za koji kažu da je i najtraženiji, a nedavno su kupcima ponudili i svježi kozji sir s bijelim paprom, kao i parmezan te kozji sir u maslinovom i bučinom ulju. Vjesnik

28. siječnja 2008.
TRADICIJA Vinkovački šokački rodovi organizirali 6. pokladno jahanje
>Domaćine, od srca ti hvala...<
Goran ČORKALO
VINKOVCI - Udruga Vinkovački šokački rodovi koja okuplja stare vinkovačke šokačke obitelji, i ove je godine, šesti put, organizirala Pokladno jahanje, šokački pokladni običaj pri kojemu su konjanici jahali kroz mjesto i ujahivali u dvorišta viđenijih kuća, pjevali, bivali gošćeni ićem i pićem - domaćinskom dobrodošlicom.

Ove se subote u Vinkovcima na Pokladnom jahanju okupilo čak 60 konjanika iz dva vinkovačka konjička kluba te njihovi gosti iz vinkovačkih sela, ali i Đakova.

Tutnjala su kopita plemenitih životinja ulicama Ervenice i Krnjaša, najtradicionalnijih dijelova Vinkovaca, a otvorene dvorišne >kapije< pozivale su jahače da ujašu, okrijepe se i zapjevaju koju. Tako je bilo i u kući Čolakovićevih na Krnjašu, stare šokačke familije. Ujahalo 15-tak konjanika u dvorište pretijesno da primi sve, napose šaroliko društvo ždrijebaca, pastuha, kobila i konja.

I u životinja krv proradila pa nemirno igraju pod sedlima, mjerkaju se i odmjeravaju, ćuteći iskonski poriv. I dok čvrsta ruka i stisnuta bedra jahača zauzdavaju životinje, među konjskim sapima kruže članovi domaćinstva noseći pladnjeve šokačkih poslastica. Narezani kulen i kulenova seka, kobasica i krvavica, šunka i slaninica samo nestaju, a žeđ se gasi rakijom i vinom.

>Domaćine, od srca ti hvala, što nam tvoja desna ruka dala<, zaorila pjesma iz grla pokladnih jahača u čast i na diku Čolakovićevih. Pa uz pošalice i poskočice, bećarce i pokladne doskočice, >divlja horda< odjahala dalje, do drugih obitelji i dvorišta. A u svakom sličan doček, slična ponuda, no zato je pjesma sve glasnija i punija, a raspoloženje sve raspojasanije. Među jahačima i pokoja djevojka, najstariji među konjanicima je Josip Husel (56) iz Vinkovaca, no drži ritam s mlađima.

Jaše Marko Pinter (11) nasvome konjiću Bebi. On je najmlađi. >Tata me naučio jahati, volim konje i običaje <, kaže učenik 5. razreda, jedan od jamaca da Pokladno jahanje, neće izumrijeti u Šokadiji, u Hrvatskoj kojaje, htjela-ne htjela, sudionik procesa globalizacije gdje opstanku identiteta malih prijeti nestajanje. Vjesnik

28. siječnja 2008.
Japanski turisti dnevno troše 620 kuna
Za tjedan dana boravka japanski turisti najviše potroše na kupovinu i to oko 2020 kuna. Na javni prijevoz i taksije potroše oko 1730 kuna, a na ostale troškove 570 kuna
U posljednje četiri godine u Hrvatskoj je zabilježen porast od više od 400 posto dolazaka japanskih turista. Tome su pridonijeli lanjski jesenski prvi direktni čarter-letovi iz Tokija u Zagreb i Dubrovnik, ali i pojačana promocija na tom tržištu u zadnjih nekoliko godina. Budući da je Hrvatska turistička zajednica prije nekoliko dana u Tokiju otvorila i svoje predstavništvo čiji će godišnji trošak biti oko tri milijuna kuna, broj dolazaka Japanaca zasigurno će rasti.

Milo Sršen, pomoćnik direktora HTZ-a, koji je u Japanu održao prezentaciju o Hrvatskoj, ugodno je iznenađen velikim odazivom i zanimanjem japanskih turoperatora i novinara za Hrvatsku. >Na japanskom tržištu vlada veliki interes za našom zemljom, jer Japanci doslovno obožavaju prirodu, parkove, šume i cvijeće<, rekao je Sršen. Iako brojčano još nisu u rangu značajnijih hrvatskih inozemnih turističkih tržišta, japanski su turisti, poznati i kao dobri potrošači, s 83.300 dolazaka i 127.000 noćenja u prošlogodišnjih jedanaest mjeseci zabilježili porast od 32 i 31 posto u odnosu na isto razdoblje 2006. godine.

Sršen dodaje kako ove godine očekuju barem 100.000 Japanaca. Japanci su idealni turisti jer za razliku od Europljana, kaže, puno više troše. >Kod njih je običaj da na svakom putovanju kupe darove za obitelj, zatim za širu obitelj, pa čak i kolegama s posla obvezno nešto donesu<, dodaje.

Prema podatcima JATE -Udruženja putničkih agencija Japana, japanski turisti na putovanju dnevno troše oko 620 kuna po osobi. Za tjedan dana boravka najviše potroše na kupovinu i to oko 2020 kuna. Na javni prijevoz i taksije potroše oko 1730 kuna, a na ostale troškove 570 kuna. Tri stvari koje najviše kupuju su čokolade, majice i ručni radovi.

Sršen ističe kako su Japanci po prirodi vrlo srdačni, a kao turisti su skromni, ali i zahtjevni. >Naravno da žele dobiti odličnu uslugu, a fokus njihovog boravka u Hrvatskoj je posjetiti što više prirodnih rezervata. Njima kupanje u moru ne predstavlja ništa posebno, no zato obožavaju razgledavati povijesnu i kulturnu baštinu gradova<, kaže. Također dodaje kako im je Zagreb posebno atraktivan, a oduševljavaju ih i gradovi na Jadranu. Budući da su u Japanu okruženi ogromnim neboderima, male kamene kuće itekako ih impresioniraju.
Martina Pauček Šljivak, Vjesnik

24. siječnja  2008.
Suđenje za ratni zločin u Lovasu
Svjedočeći na Županijskom sudu u Vukovaru na suđenju za ratni zločinu počinjen u Lovasu tijekom srpske agresije, supruga jednog od optuženih Draginja Tepavac ustvrdila je kako njezin suprug nije imao oružje, niti je sudjelovao u napadu na Lovas. Rekla ja kako je upravo on upozoravao da se zločini ne čine, ali su mu zaprijetili pa se morao povući.

Današnjim saslušanjem novih svjedoka nastavljen je sudski postupak koji se od 2003. vodi protiv Ljubana Devetaka i 15 drugih optuženih da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Suđenju su nazočili optuženi Milan Tepavac koji se nalazi u pritvoru osječkog zatvora i Ilija Vorkapić koji se brani sa slobode, dok se preostalima sudi u odsutnosti.

Optužuje ih se da su kao pripadnici Teritorijalne obrane i četničkog odreda "Dušan silni", s Novosadskim korpusom bivše JNA, sudjelovali u napadu na Lovas i u okupaciji toga mjesta listopada 1991. pri čemu je ubijeno i poginulo 69 mještana Lovasa. Posebice okrutan zločin počinjen je 18. listopada 1991., kada su prisilno na čišćenje minskog polja na ulazu u mjesto odveli 51 Lovašanina od kojih je poginuo 21, a 14 ih je ranjeno.

Opisujući događaje u Lovasu na početku okupacije, svjedokinja Draginja Tepavac, supruga optuženog Milana Tepavca, navela je kako su se toga dan, kada je Lovas okupiran, ona i suprug nalazili u podrumu susjeda Đure Prodanovića u koji su se sklonili s još nekoliko mještana. Prema njezinim riječima, u danima neposredno nakon okupacije u Lovasu se svašta događalo, ulazilo se u tuđe kuće koje su se i palile iako je njezin suprug, kako je kazala, upozoravao da se to ne čini, ali su mu zaprijetili pa se morao povući.

Svjedočenje Draginje Tepavac da Tepavac nije sudjelovao u napadu na Lovas, potvrdila je u iskazu pred sudskim vijećem i svjedokinja Marija Novaković, tetka Dušana Grkovića, jednog od 16 optuženika za Lovas.

Suđenje za ratni zločin u Lovasu bit će nastavljeno 19. ožujka saslušanjem novih svjedoka. HRT

24. siječnja 2008.
New York: Predstavljena ponuda Hrvatske
Na brodu za krstarenja Queen Marry 2, usidrenom u newyorškoj luci, jučer je u organizaciji Europske turističke komisije (ETC) predstavljena kulturno-turistička ponuda 20 europskih zemalja za 2008. uključujući i Hrvatsku. Na promociji europskih turističkih odredišta i kulturnih znamenitosti koje nude, kakvu ETC u SAD-u organizira dva puta godišnje, sudjelovalo je oko 200 američkih turističkih novinara i predstavnika turističkih agencija.

U sklopu promocije pod nazivom "Divovi kulture i putovanja", održana je i revija na kojoj su manekeni na glavi nosili makete kulturnih znamenitosti pojedinih zemalja, poput talijanskog kosog tornja u Pisi, austrijske krinoline i Mozarta, njemačkih dvoraca na Rajni, slovačkih orgulja i slično. Poseban naglasak dobio je Liverpool, kao europska prijestolnica kulture u 2008., koji je bio nositelj britanske promocije.
Hrvatsku, koja je na reviji ETC-a imala zapažen nastup, predstavljala je figura Marka Pola koji na povodcu vodi dalmatinskog psa s crvenom kravatom, uz sliku grada Korčule u pozadini i zvuke Šibenske balade klape Šibenik. Voditeljica Hrvatskog turističkog ureda u New Yorku Nena Komarica ocijenila je hrvatski nastup vrlo uspješnim, ističući doprinos Europske turističke komisije u promociji hrvatskog turizma u SAD-u.

Hrvatska je i dalje hit na američkom turističkom tržištu, naglasila je Komarica, izrazivši očekivanje da će unatoč očekivanoj recesiji u SAD-u posjet američkih turista Hrvatskoj u 2008. porasti za 10 do 12 posto, na oko 250.000 gostiju. Takve procjene potvrđuje i nedavna odluka Saveza američkih turoperatora (USTOA) da Hrvatsku proglasi odredištem godine 2008. HRT

24. siječnja  2008.
Zagreb: Otvorenje Tiflološkog muzeja
Nakon 17 godina u depoima, večeras u 20 sati otvara se novi stalni postav zagrebačkog Tiflološkog muzeja. U cijelosti ga je financiralo Ministarstvo kulture, a otvorit će ga ministar Božo Biškupić, u godini u kojoj muzej za slijepe slavi 55 godina od osnutka.
Tiflološki muzej (grč. typhlos - slijep, slijepa osoba) jedan je od rijetkih u Europi koji sakuplja, čuva i izlaže građu vezanu uz slijepe i slabovidne osobe. HRT

24. siječnja 2008.
Tropske ribice udomaćile se u garčinskom potočiću
Piše: Franjo Lepan
Foto: Franjo Lepan
U kanalu sela kraj Slavonskog Broda prirodni fenomen
SL. BROD, GARČIN - Uputite li se od središta Slavonskog Broda državnom cestom na istok županije, nakon dvadesetak kilometara stići ćete u Garčin. Mjesto je poznato, među ostalim, i po rođenom Garčincu, povjesničaru Vjekoslavu Klaiću, ali i po arteškom bunaru iz kojeg danonoćno teče voda s dubine od tristotinjak metara, temperature oko 15 stupnjeva, karakterističnog mirisa. Kažu da je i ljekovita.

Voda idealna za grah

Vodu desetljećima koriste mještani Garčina, jer drugu za piće nemaju, i tako će biti sve dok se ne završi započeta izgradnja vodovodne mreže. Ali mještani Garčina kažu da će i dalje nositi vodu s arteškog bunara koja je unatoč tome što je ispred općinske zgrade još uvijek besplatna, a i grah se u njoj najbolje skuha.

Ima još jedna zanimljivost uz taj arteški bunar, a ona leži u odvodnom kanalu kojim prirodno topla voda otječe prema obližnjem lateralnom kanalu. Naime, u kanalu (potočiću) tik do bunara i prometne županijske ceste žive tropske ribice raznih boja, od jarko crvene, do žute, bijele i crne.

- Ribice su svojevrsna atrakcija. Slučajno su dospjele u odvodni kanal i žive u vodi nekih dvadesetak metara od termalnog izvora.

Riješio se akvarija

Uglavnom se drže tople vode. Prije desetak godina bilo ih je i više u drugom kraku kanala koji ide prema nogometnom igralištu, ali smo postavili odvodne cijevi tako da im je prostor sužen. Ipak, ribica će biti sve dok je tople vode iz arteškog bunara.

Nadamo se još dugo - kaže Mato Grgić, načelnik općine Garčin, vjerojatno jedine općine u Hrvatskoj koja ima vlastite tropske ribice koje žive na otvorenom. Mještani pričaju da su u kanal dospjele nakon što se jedan mještanin prije dvadesetak godina odlučio riješiti svojih akvarijskih ribica tako da ih je istresao u vodu kod arteškog bunara. I one su se prilagodile novoj sredini, razmnožavaju se i sada mogu živjeti samo tu u blizini arteškog bunara, ali u akvariju više ne, u što su se uvjerili mnogi. Nakon što bi ih stavili u akvarij, živjele bi dva-tri dana i nakon toga bi uginule. Jednostavno, voda karakterističnog sastava iz arteškog bunara, desetak metara životnog prostora u potoku koji je većim dijelom nadsvođen cijevima i betonom - postao je njihov svijet kojem su se privikle i u kojem samo opstaju.

Ribice su podrijetlom iz Srednje Amerike

Riječ je o vrsti tropskih ribica Xiphophorus čija zemlja podrijetla je Srednja Amerika (Južni Mexiko-Gvatemala), a u Hrvatskoj se naziva švert - koje su živorotke, dakle rađaju žive mlade.

Te ribice žive u slatkoj toploj vodi temperature od 22 do 28 Celzijevih stupnjeva. u garčinskom slučaju prilagodile su se na stalnu temperaturu od 15-ak stupnjeva.

Osnovna im je boja maslinasto-zelena, dok se križanjem dobivaju različite varijacije, od kojih su pretežito crvena i narančasta boja.

Životni im je vijek dvije godine. Divlji primjerci se teško pronalaze i obično su veoma skupi. Jutarnji list

23. siječnja 2008.
Swoboda: Potvrditi pristupni sporazum s RH
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda rekao je da će u svom novom izvješću za Hrvatsku, koje će predstaviti sljedeći tjedan, ostati pri tome da sadašnji saziv Europskog parlamenta da svoj pristanak na hrvatski pristupni sporazum s Europskom unijom. Na sastanku Radne skupine za Hrvatsku pri Odboru regija u Bruxellesu Swoboda je sugerirao hrvatskoj Vladi da učini sve što je moguće kako bi se pristupni pregovori mogli zaključiti do kraja ove godine.

S obzirom na to da sadašnji saziv Europskog parlamenta svoju zadnju sjednicu održava u travnju 2009. godine, Swoboda je rekao da se pregovori moraju završiti potkraj 2008. ili na početku 2009. godine, jer su potrebna dva do tri mjeseca da se sporazum pripremi, napiše i prevede na sve jezike. U tom bi slučaju mogao doći na dnevni red Europskog parlamenta u travnju 2009. godine. U suprotnom, ističe Swoboda, Hrvatska bi mogla izgubiti šest do devet mjeseci, budući da proces ratifikacije u zemljama članicama ne može početi dok Europski parlament ne da svoj pristanak. "Novi saziv Europskog parlamenta, koji će biti izabran u lipnju 2009. godine, na početku svoga mandata imat će puno posla na izboru nove Komisije pa bi hrvatski pristupni ugovor mogao pasti u drugi plan", rekao je Swoboda.

I u prošlogodišnjem izvješću Europskog parlamenta, prihvaćenom na temelju Swobodina prijedloga, istaknut je cilj da Parlament da svoj pristanak na kraju sadašnjeg saziva. Swoboda je najavio da će sljedeći tjedan, na vanjskopolitičkom odboru Parlamenta, predstaviti prijedlog izvješća za Hrvatsku. Dodao je kako očekuje njegovo prihvaćanje u travnju ili svibnju. Predstavljajući ukratko sadržaj svojeg prijedloga izvješća, Swoboda je rekao da će biti istaknuti pozitivni pomaci "koji su nesporno postignuti". Od osjetljivih pitanja bit će spomenuta reforma pravosuđa, na kojoj ima dosta posla, te borba protiv korupcije. "Korupcija se ne može brzo suzbiti, ali Hrvatska mora imati strogi obvezujući program i sustavni plan za borbu protiv nje", rekao je.

Istaknut će i potrebu gospodarskih reformi, posebno u brodogradnji. Osjetljivo pitanje bit će pitanje granica sa susjedima i Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP). Kao pozitivan primjer Swoboda je istaknuo prošlogodišnji dogovor premijera Hrvatske i Slovenije da se pitanje međusobnog razgraničenja prepusti međunarodnoj arbitraži, ali je izrazio žaljenje što Slovenija "čini se izbjegava provesti taj dogovor". "Kada je riječ o ZERP-u, ne ulazim tko je u pravu, ali Hrvatska će imati teškoća ako se za to ne nađe rješenje", rekao je Swoboda. Dodao je da Slovenija treba pomoći kako bi se riješilo to pitanje.

Predstavnik Europske komisije  Thomas Hagleitner istaknuo je da su prioritetna pitanja pravosuđe, borba protiv korupcije i restrukturiranje brodogradnje. "Europska komisija htjela bi vidjeti konkurentnu brodogradnju u Hrvatskoj, nije nam cilj da se brodogradilišta zatvore, nego da mogu opstati na jedinstvenom europskom tržištu", rekao je Hagleitner.

Na sastanku Radne skupine za Hrvatsku pri Odboru regija sudjeluje nekoliko hrvatskih župana i gradonačelnika. Teme sastanka su: demokratske reforme na lokalnoj razini, implikacije Lisabonskog ugovora na proširenje te Europska skupina za teritorijalnu suradnju (EGTC), novi instrument EU-a osnovan radi pružanja pomoći u upravljanju prekograničnim, transnacionalnim i regionalnim projektima u području gospodarskog razvoja, zaštite okoliša, mobilnosti i zdravstvene zaštite. Odbor regija je savjetodavno tijelo Europske unije osnovano 1994. godine. Europska komisija, Vijeće EU-a i Europski parlament obvezni su konzultirati Odbor regija kod donošenja odluka u brojnim područjima poput okoliša, zapošljavanja i prometa. Oko dvije trećine europskog zakonodavstva provodi se na lokalnoj i regionalnoj razini.  HRT

23. siječnja 2008.
Unije: Nasukani brod ne onečišćuje akvatorij
Jučer nasukani teretni brod kod otoka Unije, koji plovi pod zastavom Sierra Leonea, danas će stručne ekipe pokušati odsukati.
Posada teretnog broda "Serine", koji je plovio iz Rijeke prema Alžiru, s broda je sinoć iskrcana. Brod je prevozio 335 tona rasutog tereta.
Ekipe Lučke kapetanije, Jadranskoga pomorskog servisa i Dezinsekcije rade na operaciji stabiliziranja nagnutoga broda. Prema procjeni stručnjaka, sve je pod kontrolom i mogućnost onečišćenja akvatorija zasad ne postoji. HRT

23. siječnja 2008.
ADAC: kvaliteta hrvatskih kampova porasla za 5,3 posto
Njemački autoklub ADAC, kojemu Nijemci vjeruju više nego ijednom mediju, ocijenio je hrvatske kampove 5,3 posto boljima nego prethodne godine u svom vodiču kampova za 2008., u kojem je hrvatski kamping općenito prezetniran u pozitivnom tonu. Vodič Camping Caravaning Biblija njemačkih je kampera, koji u hrvatskim kampovima ostvaruju trećinu noćenja, a Hrvatska je među 17 država predstavljena sa 102 kampa koje su inspektori ADAC-a lani osobno testirali. Od toga su 22 kampa označili kao kampove u kojima su prilikom obilaska registrirali "znatna poboljšanja" u odnosu na godinu prije. I Nijemcima je dobro poznata jedna od najvećih kočnica razvoja hrvatskog kampinga - neriješen status turističkoga zemljišta, no ističu da unatoč tome ima poboljšanja navodeći kako je u tijeku značajan investicijski val usmjeren na poboljšanje kvalitete i obogaćivanje ponude novim sadržajima. A to bi, poručuju svojim kamperima, trebalo osigurati kvalitetniji odnos vrijednosti za novac kod naših kampova. Skreću, naime, pozornost upravo na cijene kao jedan od nedostataka, koje su u gornjoj trećini cjenovne ljestvice Europe, ali i na preglasnu glazbu koja smeta gostima u našim kampovima. "Troškovi života u Hrvatskoj još su primjereni, što se ne može reći za kampove. Cijene su se posljednjih godina znatno povećale, mnogo kampova objavljuje cijene u eurima, ali ispostavljaju račune u kunama. Ovisno o dnevnom tečaju, cijene tako variraju u odnosu na objavljene. Naknada za rezervaciju i prijavu također je visoka, a PDV je 10 posto", upozoravaju u najtiražnijem njemačkom kamperskom vodiču koji izlazi u više od 130 tisuća primjeraka. Ujedno ističu kako su pomaci učinjeni u znatnijem povećanju parcela s vodom i odvodom te u ponudi za slobodno vrijeme. Iako se hrvatskoj turističkoj ponudi općenito spočitava nedostatak zabave i kvalitetnih dodatnih sadržaja, u ADAC-u ističu kako je u nas zabava non-stop te da hrvatska turistička naselja u Europi prednjače po "gomili ponude za slobodno vrijeme".

Gastronomskoj ponudi i opskrbi dali su najbolje ocjene, dok ostale segmenete, poput sanitarija, kamp mjesta, plaža, sport i animacije, ocjenjuju boljima za 6,5 do 6,9 posto. Među kampovima obalnih regija istarski kampovi prednjače s prosječnom ocjenom kvalitete od 3,13 za 2008. godinu. Najveći porast u ocjenama inspektora ADAC-a imaju kampovi Kvarnera i dijela Ličko-senjske županije, a prosječna ocjena kvalitete im je 2,36. Kvaliteta raste i kampovima Dubrovačko-neretvanske županije iako su njezini kampovi još nisko ocijenjeni. Uz posebnu nagradu kampu Slatina na Cresu za inovativnost u ponudi, odnosno projekt "Camping cum cane", koji jamči kvalitetan boravak i suživot u kampu vlasnika, pasa i ostalih gostiju, ADAC je "Žutu ploču", odnosno priznanje za posebna postignuća u prethodnoj godini dodijelio za 8 kampova. I ove su je godine dobili FKK Kanegra, Stella Maris, Finida, Park Umag, Poljana i Zaton, a prvi put u ovoj godini Naturist resort Solaris (Poreč) i kamp Vira (Hvar). "Iako su ocjene kampova u prosjeku porasle za 5,3 posto, u ADAC-ovom vodiču "Kamp odmorišta" uopće nije zastupljena Hrvatska. U situaciji gdje je u 2007. godini u Europi registrirano više kampera (kombiji u kojima se može i spavati) nego kamp-kućica, Hrvatska bi se trebala zabrinuti jer trećina gostiju s kamperima zaobilazi našu zemlju jer nema kamp odmorišta, što je sigurno jedna od tema za razgovor s novim Ministarstvom turizma", upozorava Adriano Palman, direktor ureda Kamping udruženja Hrvatske i dodaje kako su u prošloj godini noćenja u hrvatskim kampovima porasla za 2,9 posto, te da su uz Njemce najbrojniji strani gosti bili Slovenci, Nizozemci, Talijani i Austrijanci. Eleonora Dukovac (www.poslovni.hr)

23. siječnja 2008.
Tvrtka Vrni podiže najveći nasad trešanja u ovom dijelu Europe
Investicija u lokaciju pokraj Trilja procjenjuje se na deset milijuna eura, a voćnjak će otvoriti 50 radnih mjesta
U triljskom naselju Ugljane zagrebačka tvrtka Vrni podiže nasad trešanja na površini od 45 hektara . Nasad se nalazi uz Gospodarsku zonu Čaporice u kojoj će se na dva hektra biti pogon s hladnjačom, pogon za pakiranje voća i povrća i pogon za kiselenje kupusa. Investicija se procjenjuje između osam i deset milijuna eura. U tijeku je prezentacija nasada koju osim tvrtke Vrni provode i stručnjaci iz Zagreba s Poljoprivrednog fakulteta i savjetodavnih stručnih službi. Trešnje u voćnjaku Ugljane zasadit će se najkasnije u proljeće iduće godine, a bit će najveći nasad trešanja u ovom dijelu Europe. Voćnjak će otvoriti pedesetak radnih mjesta, a zaposlit će dodatno još najmanje 50 sezonaca. Zemljište za voćnjak i rashladno-skladišni i proizvodnih pogon u Ugljanima Vrni je dobio od države u četrdesetogodišnji zakup. Planiraju zasaditi 120 stabala trešanja, no kako je riječ o kamenjaru, trebat će oko godinu dana da se zemljište uredi uz pomoć teške građevinske mehanizacije. Tvrtka Vrni vodeće je hrvatsko poduzeće za proizvodnju i trgovinu svježim voćem, povrćem i prerađevinama, a ovim poslom bavi se od 1988. godine. Konzum i Vrni jedina su dva imena na domaćem tržištu u toj branši. S kooperantima godišnje proizvede 30 tisuća tona povrća i voća, no plasira tek 20 posto količina. Zapošljava 130 radnika od kojih se čak njih 25 preziva Vrcan jer je vlasnik Nikola Vrcan okupio užu i širu familiju na svom projektu. Uz stalno zaposlene, Vrni ima još šezdesetak sezonaca. Ima vlastitu ili kooperantsku proizvodnju na ukupno 600 hektara u Istri, Pitomači, Kaštelima, posjeduje tri otkupno-distributivna centra u Zagrebu, Karlovcu i Kaštel Štafiliću, a povrćem i voćem opskrbljuje sve strane trgovačke lance diljem Hrvatske.

Nikola Vrcan potječe upravo iz sela Ugljana, a njegov plan da plodne površine uz Cetinu u suradnji s kooperantima iz Cetinske krajine pretvori u veliku tvornicu hrane nije od jučer. Prije pet godina planirao je voćem zasaditi od 200 do 250 hektara zemlje uz ulaganje dva milijuna eura i otvaranje najmanje 50 novih radnih mjesta, no lokalne vlasti u Sinju nisu mu izišle u susret. U voznom parku je 55 pokretnih hladnjača, od kojih je najveća u dolini Neretve kapaciteta pet tisuća tona, nekadašnjeg PIK-a. Namjerava joj vratiti nekadašnji ugled, a da to postigne investirao je i u brod koji će za Vrni u izvansezonskom razdoblju, za hrvatsko područje, svakih dvadesetak dana dovoziti povrće i voće iz Egipta i Kine. Čitav sustav zaštitit će se od tuče mrežama. Zahvaljujući vodi rijeke Cetine koja s malim ulaganjima može stići do svake parcele, Sinjsko polje, koje je inače među najvećima u Dalmaciji, s površinom od oko desetak tisuća hektara, ima golem proizvodni potencijal. No čak dvije trećine zemlje je zapušteno. Gotovo cijelo minulo stoljeće, uz travu kao stočnu hranu, uzgajale su se samo žitarice. I danas se u Sinjskom polju najviše siju pšenica, ječam i kukuruz, dok povrće, i to pretežito kupus, proizvodi samo nekoliko desetaka poljoprivrednika. Prvi plodovi u novom voćnjaku u Ugljanima očekuju se u trećoj godini poslije sadnje, a puni urod tek u petoj godini. Sandra Livajić, (www.poslovni.hr)

23. siječnja 2008.
NAGRADA Fotografija mlade Osječanke na naslovnici Photoa
Najbolja na svijetu!
Na natječaj je pristiglo više od 50.000 fotografija od 500 autora
Maja SAJLER GARMAZ
OSIJEK - Dvadesetdvogodišnja Osječanka, Marina Filipović, umjetničkog imena Marinshe, pobjednica je svjetskog natječaja foto amatera koji je organizirao prestižni časopis u svijetu fotografije, francuski Photo . Riječ je o velikom uspjehu mlade umjetnice posebicekada se uzme u obzir činjenica da je na natječaj pristiglo više od 50.000 fotografija od 500 autora iz cijelog svijeta.

Prvonagrađena Marinina fotografija, naziva >Porcelain Doll< ili >Butterfly Girl<, objavljena je na naslovnici dvobroja ovoga časopisa za siječanj i veljaču, a s obzirom da se Photo prodaje diljem svijeta, dostupan je i u Hrvatskoj.

Uz ovu veliku čast objave fotografije na naslovnici, kao nagradu je dobila i putovanje za dvije osobe na svjetsku lokaciju po izboru, a još joj je jedna fotografija, naziva >Nova generacija<, objavljena je u ovome dvobroju u kategoriji 'moda'.
>Nisam ni slutila da će mi se ovako nešto dogoditi tako brzo. Ovo je za mene velika čast i zadovoljstvo, nagrada za moj dosadašnji rad trud, ali i poticaj da radim još više i još bolje<, kazala je u razgovoru za Vjesnik nagrađena Marina Filipović, studentica Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koja se već nekoliko godina bavi fotografijom te grafičkim web dizajnom.

>Posebno me razveselila činjenica da se moja fotografija na naslovnici pojavljuje nakon naslovnice Davida Lachapella, jednog od mojih uzora<, ističe Marinshe. Kada je fotografija u pitanju, najviše voli raditi portrete te modnu i umjetničku fotografiju, a najčešći motiv su joj žene. Na nagradno putovanje, kaže, povest će svoga dečka. Vjerojatno će u New York, odakle će, ne sumnjamo, donijeti pregršt originalnih i kvalitetnih fotografija. Vjesnik

22. siječnja 2008.
Hrvatsko-slovenska prepirka oko ZERP-a
Danas istječe rok od tjedan dana koji je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel postavio Hrvatskoj da povuče odluku o primjeni ZERP-a. Premijer Ivo Sanader istaknuo je pak kako ne postoji nikakav ultimatum od bilo koje strane, pa tako ni od slovenske.

"Još jedanput apeliram na sve čimbenike, prije svega na Sloveniju, a onda i na sve ostale,  da se ponašamo europski. Tako će se i Hrvatska ponašati kao članica Vijeća sigurnosti. Ne može nitko nikome postavljati ultimatume", istaknuo je hrvatski premijer.

Sanader je potvrdio da je Hrvatska pokrenula inicijativu da se ZERP raspravi s Europskom komisijom, Italijom i Slovenijom, o čemu traju konzultacije.

Izjavu premijera Sanadera da su u tijeku konzultacije između Hrvatske i Slovenije o pitanju ZERP-a komentirao je i slovenski premijer Janez Janša. On je u jučerašnjoj emisiji "Vrući stolac" RTV Slovenije izjavio da konzultacija o ZERP-u nema jer Hrvatska nije dala nikakav novi prijedlog.

Rješenje je, rekao je, ili da opozove odluku o ZERP-u ili da ponudi rješenje koje bi bilo prihvatljivo Sloveniji, Italiji i Europskoj komisiji. Janša je ponovio svoje već ranije izraženo stajalište o ZERP-u da on nije bilateralni problem Slovenije i Hrvatske, nego pitanje odnosa Europske unije i Hrvatske, jer je dogovor državnih tajnika u ministarstvima vanjskih poslova Italije, Slovenije i Hrvatske iz 2004. godine utvrdio da se ZERP ne primjenjuje na članice EU-a. Ako se to ne dogodi, kaže Janša, Europska će komisija poduzeti potrebne korake i sankcionirati Hrvatsku.

Slovenski premijer dodao je da nije istina da je Rupel Hrvatskoj dao jednotjedni rok da opozove primjenu ZERP-a na članice Europske unije, dodavši da je Rupel samo ponovio upozorenja Bruxellesa.

Za petak je najavljen i bilateralni sastanak talijanskih i slovenskih ministara poljoprivrede i vanjskih poslova. Glavna će tema biti upravo hrvatsko proglašenje ZERP-a. HRT

22. siječnja 2008.
TRADICIJA Kako se u Zagorju slavi prvi vinski svetac u godini
Zarezuju se trsovi, zalijevaju vinom i kite kobasicama
Članovima Udruge vinogradara i vinara Trsek domaćin je bio Tomislav Bolfan, vlasnik najveće zagorske vinarije
Zoran GREGUREK
HRAŠČINA - Tko je vinogradari vinar, a još k tomu Zagorec, nezamislivo mu je da blagdan Svetog Vinka ne provede na prigodnoj ceremoniji u >goricama<. Osim što svi koji uzgajaju vinovu lozu danas zarezuju trsove u svom vinogradu, vesela društva okupljaju se kod vodećih vinogradara u kraju na proslavama.

Vinska veselica

Tako je bilo i u nedjelju popodne na zagorskome sjeveroistoku, u Hraščini. Siječanjsko sunce izmamilo je na hraščinske vinorodne vrhove, povrh središnjeg naselja Trgovišća, puno zaljubljenika u dobru kaplicu, ali i zdrav život i rad na zemlji. Proslavu Vincekova tradicionalno je organizirala Udruga vinogradara i vinara Trsek, koja okuplja 130 članova iz Budinščine, Hraščine i Konjščine. Domaćin im je bio Tomislav Bolfan, vlasnik najveće zagorske vinarije >Vinski vrh<, na čijim je plantažama zasađeno 55.000 trsova.
Dok su tamburaši iz >Čiči-Miči< benda podizali atmosferu, a grlom se slijevao 'nektar', stigao je i počasni gost, ministar poljoprivrede Božidar Pankretić u pratnji saborskog zastupnika Borisa Klemenića i donedavne prve dame Zagorja Vlaste Hubicki. Vinogradari su se odmah okupili oko ministra propitkujući ga hoće li se od sada više ulagati u proizvodnju proizvodnju vina, što je ministar i obećao. Onda je uslijedila poduža ceremonija u sklopu koje se u šaljivim tekstovima moglo čuti u kojima se prigodama i zašto mora piti vino.

Vino se pije kad smo žedni, kad nismo ožedni, da to ne bi bili. Vinčeko se pije kad smo gladni, dobre ili loše volje, kad nam je tmuran ili dobar dan, kad nam punica ne da mira ..., nabrajao je vinski >biškup<. Zatim je gazda Bolfan zarezao trsove i uzeo tri rozge (koje se stavljaju stavljaju u vodu na toplo mjesto i prati se njihova vegetacija jer o tome ovisi rodnost vinograda te godine), a meštri od špelancija kitili su trsove kobasicama i zalijevali vinom.

>Nemoj sve zlejati, grijeh je. Bolje daj da si ga mi spijemo<, dobacio je netko od veselih pajdaša dok su trsove zalijevali da najesen dobro rode.

Oaza za vinske hedoniste

Pankretić je obišao i Bolfanove podrume u kojima ovaj poduzetnik planira uskoro imati i više od 200.000 butelja za prodaju (30 posto za izvoz), jer namjerava posaditi još dvadesetak tisuća trseva. A da se Bolfan ozbiljno bavi ovim poslom dokazuje i to što je angažirao marketinšku agenciju koja osmišljava njegov vinski brend >Libertin<.

Svoj posjed koji se dograđuje i uređuje Bolfan kani otvoriti i turistima - vinskim hedonistima željnim vrhunskog vina i provoda u netaknutoj prirodi. Da neće imati problema sa plasmanom vina, ustvrdio je i sam ministar. >Imate izvrsna vina, kao i sve više Zagoraca jer Zagorje je regija koja je u zadnje vrijeme najviše napredovala u vinarstvu<, zaključio je Pankretić.

Vjesnik

22. siječnja 2008.
David najbolji mali slikar na svijetu
Piše: Martina Kuterovac
Foto: Saša Midžor Sučić/CROPIX Đ
Mali David s Ferenščice na međunarodnom je likovnom natjecanju prošle godine u Češkoj bio najmlađi sudionik, a za osvojeno prvo mjesto ovih će mu dana biti uručena i posebna nagrada

Petogodišnji David Antonio Boras s Ferenščice, koji pohađa vrtić Duga, najbolji je "slikar" među vrtićkom i školskom djecom na svijetu, a njegov crtež nogometaša zadivio je i žiri 35. međunarodne izložbe likovnog stvaralaštva "Lidice 2007" koji mu je dodijelio prvo mjesto. David je, kao najmlađi sudionik natjecanja, "potukao" oštru konkurenciju brojnih školaraca iz cijelog svijeta, a ovih će mu dana biti uručena i posebna nagrada iz češkog veleposlanstva.

Tete u vrtiću Mila Vučko i Vlatka Misir za Davida kažu da je tih i povučen dječak jer ga se u vrtiću uvijek može vidjeti kako samozatajno "šara" po papiru, dok ostala djeca skakuću po igraonici. Likovno se natjecanje, inače, odvijalo u Češkoj u svibnju prošle godine, no one su tek nedavno doznale za uspjeh koji je ostvario mali David.

- Bila sam jako iznenađena. David je neobično dijete, smiren, strpljiv i kreativan te iznimno dobro zapaža predmete u prostoru. S posebnom pažnjom i preciznošću iscrtava linije i pazi da ne bi prešle jedna preko druge - rekla je odgojiteljica Vučko koja s kolegicom Vlatkom Misir već dvije godine odgaja djecu prema posebnom programu "Odgoj kroz likovnost".

Za taj je program vrtić Duga dobio dozvolu od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a odgojiteljice su trogodišnjim likovnim tečajem u školi Agora dobile poseban certifikat za provođenje programa. Roditelji ga mjesečno plaćaju dodatnih 100 kuna, a rezultati rada dosad su odlični, što potvrđuju i Davidovi "nogometaši" koje je kredom u boji nacrtao za natjecanje.

- Nacrtao sam nogometaše, travu i loptu, ali volim crtati i dinosaure, ptice i sve životinje. Rekla mi je teta Vlatka da ću uskoro dobiti nekakvu medalju za nogometaše - rekao je mali David dok je zelenom kredom bojio stablo, a ostala ga djeca znatiželjno promatrala.

Svečanost za Davida

- Da bi se talent mogao razvijati, bitno ga je uočiti u ranoj dobi, a kod Davida je on na vrijeme uočen jer se svi njegovi likovni uraci ističu među ostalima. Čim mu bude uručena nagrada, priredit ćemo mu svečanost na koju ćemo pozvati i članove Gradskog poglavarstva - rekla je Ljerka Krošnjar, ravnateljica vrtića Duga u kojem su panoima s ponosom izloženi brojni Davidovi radovi. Jutarnji list

22. siječnja 2008.
Zašto smo došli raditi u Hrvatsku
Piše: Tanja Rudež
Foto: Todorić/CROPIX
Ljubav prema znanosti u Split je dovela Japanku, Amerikanku i dvoje Švicaraca
Godinu dana nakon utemeljenja prve znanstvene skupine, u Mediteranskom institutu za istraživanje života (Medils) u Splitu znanstvene su se aktivnosti uvelike zahuktale. U Institutu sada radi oko 15 mladih istraživača, a zanimljivo je da je među njima i četvero mladih znanstvenika iz inozemstva.

- Od samog je početka moja vizija bila da Medils bude koncentrat znanstvene izvrsnosti i kozmopolitske kulture, komad svijeta usred Hrvatske. To znači da ovdje moramo imati ljude iz različitih znanstvenih kultura koji govore engleski jezik, esperanto moderne znanosti - rekao je akademik Miroslav Radman, utemeljitelj i ravnatelj Medilsa, naglasivši da je sretan što se njegova vizija ostvaruje.

Jutarnji list donosi priče Amerikanke Shelly Pranić, Japanke Fumiyo Ikeda te Švicaraca Ive Sbalzarinija i Omara Awilea koji su već na početku rada Medilsa odlučili doći u Split.

- Kad sam u Medilsu, potpuno sam posvećen znanosti. Ujutro, čim se probudim i dođem u kuhinju na doručak, sa studentima razgovaram o našim istraživanjima. Zatim radim do kasno navečer, nema gubljenja vremena. Mislim da je za mladoga znanstvenika jedinstveno iskustvo život i rad u Medilsu - rekao je Ivo Sbalzarini (31), docent na ETH-u (Švicarski federalni tehnološki institut) u Zürichu, jednom od najboljih svjetskih sveučilišta za prirodne i tehničke znanosti. No, dr. Sbalzarini pola godine provodi u Medilsu gdje, zajedno s dr. Anitom Kriško, vodi skupinu koja se bavi bioinformatikom proteina.

- Ovdje sam dva mjeseca zimi jer nemam predavanja na ETH-u. Zatim sam u Medilsu i dva mjeseca ljeti, a preostalo vrijeme rasporedim tako da ovdje boravim jedan tjedan mjesečno - pojasnio je dr. Sbalzarini. Sin je Švicarke i Talijana, a rođen je i odrastao u Švicarskoj gdje je na prestižnom ETH-u najprije diplomirao strojarstvo, a zatim doktorirao kompjutorske znanosti. U međuvremenu, radio je u NASA-i, na Sveučilištu Stanford te na Kalifornijskom institutu za tehnologiju u Pasadeni.

- Kad sam u proljeće 2006. godine postao docent na ETH-u, dobio sam poziv da održim seminar u Parizu gdje sam upoznao Miru Radmana i Francoisa Taddeija. Miro mi je pričao o Medilsu, ideji koja mi se odmah svidjela. Te sam godine bio na Medilsovoj ljetnoj školi da bi u veljači 2007. godine, zajedno s Anitom, oformio skupinu za bioinformatiku. Uskoro će naša skupina objaviti svoj prvi rad - ispričao je Ivo Sbalzarini naglasivši da će se ove godine skupina povećati.

- Željeli bismo angažirati i postdoktorande te dovesti još ponekog stranca. Također, željeli bismo stvoriti mrežu svih bioinformatičkih skupina u Hrvatskoj, poput nekog virtualnog instituta. Bioiniformatika je danas nužna za moderna biološka istraživanja, a kako su za njezin razvoj nužni samo kompjutori i ljudi, mislimo da bi mogla postati disciplina po kojoj bi Hrvatska postala prepoznatljiva u svijetu - istaknuo je dr. Sbalzarini. Osim što je briljantan znanstvenik, Ivo Sbalzarini ima širok spektar hobija, od fotografiranja, zatim plivanja, biciklizma i skijanja do glazbe. - Posebno volim jazz. U Zürichu svaka dva tjedna vodim emisiju posvećenu jazzu. Nekad sam povremeno radio kao DJ u klubovima, a u Splitu volim s prijateljima odlaziti na večere te u disko klub - rekao je naposljetku Ivo Sbalzarini.

Pozitivna atmosfera te mladi i entuzijastični ljudi u Split su privukli i Amerikanku Shelly Pranić (28), koja je u Medilsu angažirana kao laboratorijski menadžer, što znači da brine o nabavci sitne opreme i koordinaciji postojeća četiri laboratorija. Udana je za Hrvata Ljudevita Pranića, docenta na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Kaže da nikada ne počinje posao u Medilsu prije nego obiđe sve laboratorije i popriča s kolegama.

- Rođena sam u Americi, ali moji su roditelji došli s Jamajke i ja sam ponosna na svoje porijeklo. Možda će vam biti čudno, no kad sam došla u Split, pomislila sam da se vraćam kući jer nalazim mnogo sličnosti između ovdašnjeg i načina života na Jamajci - ispričala je Shelly Pranić.

Rođena je i odrasla u Philadelphiji, a na Sveučilištu Ithaca u New Yorku diplomirala je biologiju. Nakon toga pet je godina radila u laboratoriju dr. Renata Iozza na Sveučilištu Thomas Jefferson u Philadelphiji.

- Svoga sam supruga upoznala prije tri godine u Philadelphiji, a kad mi je spomenuo da bi se želio vratiti u Hrvatsku, ta mi se ideja svidjela. U Split smo se doselili u ožujku prošle godine - prisjetila se Shelly koja je za Medils čula od kolegice svoga supruga.

- Poslala sam svoj životopis u Medils i pozvali su me na razgovor. Volontirala sam dok laboratoriji nisu bili opremljeni, a zatim sam počela raditi kao laboratorijski menadžer. Odnedavno surađujem i s dr. Vanjom Nagy, koja je došla iz New Yorka, a radi u grupi dr. Ivana Đikića - ispričala je Shelly Pranić koja trenutačno dovršava magisterij iz epidemiologije. - Ja bih na ljeto trebala magistrirati na Sveučilištu Thomas Jefferson, a moj bi suprug trebao doktorirati na Sveučilištu Temple u Philadelphiji.

Željela bih nakon toga doktorirati, nastaviti raditi u Medilsu te biti svjedok kako ovaj institut raste - rekla je Shelly koja u slobodno vrijeme zajedno sa suprugom uživa u dugim šetnjama i trčanju na Marjanu. - Volim život u Splitu, a zasad ne znam mnogo hrvatskih riječi. No sviđa mi se što su ljudi otvoreni i srdačni prema meni, često mi kažu da im je drago što sam došla živjeti u Hrvatsku - rekla je Shelly Pranić.

Još jedna mlada znanstvenica odlučla je doći raditi u Split. Fumiyo Ikeda (32) rođena je u Hiroshimi, ali je odrasla u Osaki, drugom po veličini gradu u Japanu koji ima oko osam milijuna stanovnika. Diplomirala je stomatologiju na Sveučilištu Osaka, a nakon toga pridružila se odjelu za biokemiju na Stomatološkom fakultetu.

- Bavila sam se uglavnom istraživanjima kostiju zuba, a kad sam doktorirala, počela sam razmišljati o tome da promijenim područje istraživanja. Tragala sam za laboratorijima na kojima bih mogla raditi postdoktorat i naposljetku izdvojila dva, jedan u Bostonu, a drugi u Frankfurtu, laboratorij Ivana Đikića, prijatelja moga mentora dr. Nishimure - rekla je Fumiyo naglasivši kako je odlučila otputovati na razgovor u Frankfurt.

- Svidjela mi se atmosfera u Ivanovu laboratoriju pa sam se pridružila u veljači 2005. godine. Počela sam se baviti istraživanjem tumora, što je za mene bio izazov - rekla je Fumiyo koja je prošle godine u EMBO Journalu objavila zapažen rad o povezanosti kroničnih upala i tumora. Nedavno je Fumiyo Ikeda dobila grant (financirani projekt) japanske vlade za svoj rad u Medilsu. Osim toga, aplicirala je za međunarodni grant u iznosu od 250.000 eura, što će joj u Medilsu omogućiti vođenje grupe "Upale i tumori". Fumiyo će istodobno biti mentor studentima.

- Počela sam surađivati sa Sanjom Blašković koja u Medilsu radi doktorat. Sviđa mi se u Medilsu i u travnju ću ponovno doći i ostati pola godine. U iduće dvije godine planiram šest mjeseci raditi u Frankfurtu, a šest mjeseci u Medilsu - pojasnila je Fumiyo koja u slobodno vrijeme voli gledati filmove, ići na fitness i baviti se japanskom kaligrafijom. Velika su joj strast putovanja, pa želi upoznati europske zemlje. Roditelje i dvije sestre, koji žive u Osaki, posjećuje dva puta godišnje. - Željela bih se za nekoliko godina vratiti u Japan i utemeljiti vlastitu znanstvenu skupinu. No prije toga, veselim se Medilsu i nadam se da će naša istraživanja biti uspješna - istaknula je Fumiyo Ikeda.

Nitko ne sumnja u uspješnost tih mladih ljudi koji svi odreda ističu da su u Medilsu naišli na veliku podršku za svoj istraživački rad. Upravo u Medilsu Omar Awile (26) završio je svoj magistarski rad.

- Kad ste mlad znanstvenik, onda je važno da imate mogućnost raditi sa starijim kolegama, mentorima koji su dobri znanstvenici. Ja sam imao sreće pa sam u Medilsu radio s Ivom Sbalzarinijem, Anitom Kriško i Bojanom Žagrovićem koji su mi pomogli da razvijem svoju intuiciju i znanstveni način razmišljanja - kaže Omar Awile. Rođen je i odrastao u Bernu kamo su se prije mnogo godina doselili njegovi roditelji koji su porijeklom iz Sirije. Diplomirao je kompjutorske znanosti na ETH-u u Zürichu.

- Prvi sam put čuo za Medils u proljeće 2007. godine kad sam tragao za temom za magisterij. Razgovarao sam s nizom profesora, među kojima i s Ivom Sbalzarinijem koji mi je rekao za Medils. Ideja mi se svidjela i nije mi trebalo mnogo vremena da se odlučim doći u Split - ispričao je Omar kojega je posebno veselilo to što će neko vrijeme raditi u drugoj zemlji.

- Mislim da je za mladog znanstvenika važno da je otvoren prema novim ljudima, sredinama i idejama. Medils je za to idealno mjesto jer dolazimo iz različitih sredina i bavimo se različitim istraživanjima - ustvrdio je Omar koji je u Medilsu živio i radio pet mjeseci.

- Radni mi je dan počinjao oko deset ujutro jer nisam baš neki jutarnji tip. Moj je rad uglavnom vezan za kompjutor i tako sam provodio većinu dana. Kako je Medils uz more, ljeti me posebno veselilo što sam kasno poslijepodne mogao otići na kupanje, a zatim nastaviti raditi - rekao je Omar Awile. Uskoro odlazi u Japan gdje će osam mjeseci raditi u IBM-u. - Zatim ću se vratiti u Švicarsku i započeti rad na doktoratu, koji ću dijelom raditi u Zürichu, a dijelom u Medilsu - rekao je Omar Awile.

Strani studenti i postdoktoranti nemaju zdravstveno osiguranje

Mnogo je izazova i problema, jer u mnogo čemu Medils 'probija led' u Hrvatskoj. Angažiranje stranih studenata i postdoktoranda u Hrvatskoj nije nimalo jednostavno jer kod nas, primjerice, ne postoji čak ni mogućnost da platite zdravstveno osiguranje stranom studentu. Ništa nije lakše ni kada se prijavljuju u policiji jer, po onom što vidimo, svaka županija ima svoja pravila - ispričao je dr. Bojan Žagrović, znanstveni direktor Medilsa naglasivši da su dosad svaki boravak stranih studenata riješavali individualno. - Mahom smo to regulirali kao posjete znanstvenika, no ako želimo angažirati vrhunske ljude iz svijeta da ovdje rade doktorate, morat ćemo to riješiti na nacionalnoj razini. Tim više što je mobilnost kadrova jedno od temeljnih načela na kojima se zasniva EU i Hrvatska će se ubrzo s tim suočiti - naglasio je Bojan Žagrović.. Jutarnji list

21. siječnja 2008.
Glavaš stigao na suđenje sa slobode
Branimir Glavaš jutros se po prvi puta pojavio na nastavku suđenja za slučajeve "garaža" i "selotejp" kao slobodan čovjek jer mu je 11. siječnja zbog stjecanja zastupničkog statusa i imuniteta ukinut pritvor. 

Iako još uvijek slabija zdravlja nakon dvomjesečnog štrajka glađu, jedini političar optužen za ratni zločin u sudnici zagrebačkog Županijskog suda bio je dobro raspoložen. Više se puta javio za riječ, prozivajući predstavnike tužiteljstva i bivšeg načelnika osječke policije Vladimira Fabera.

Sud bi danas te naredna dva ročišta trebao saslušati prve svjedoke, među kojima su Faber te otac Andrija Getoš i suprug trećeoptužene Gordane Getoš Magdić, kako bi se utvrdilo je li njen iskaz u policiji bio iznuđen. Njezin otac, brat i suprug naime, bili su nazočni odvođenju u policiju.

No, zbog Faberovog susreta sa sestrom Gordane Getoš Magdić i njihovog razgovora objavljenog u medijima, obrana je zatražila da se Faber i ostali osječki policajci ne saslušaju. Obrana je zatražila i izuzeće tužiteljice Jasmine Dolmagić jer je Faberu navodno dala zapisnik sa svjedočenja Gordane Getoš Magdić, nakon što je na njega stavljena oznaka tajnosti.

I Glavaš je ustvrdio da je tužiteljica novinarima dala tajne dokumente te da je istu praksu, još iz osječkih dana, imao i Faber. O prijedlozima obrane sud bi trebao odlučiti do podneva. HRT

21. siječnja 2008.
Kolinda ide na visoku poziciju u diplomaciji
Piše: Nataša Božić
Foto: Damjan Tadić/ Cropix
Novi ministar vanjskih poslova u svom prvom intervjuu po imenovanju progovara o najaktualnijim problemima u pristupu EU, odnosima sa susjedima, svojoj prethodnici.

- S Kolindom me ne vežu samo poslovne nego i prijateljske veze. Dobro je odradila mandat.

. Zašto je smijenjena ako je dobro odradila mandat?

- Kolinda nije smijenjena.

. Zašto onda sada vi sjedite na njenom mjestu?

- Stoga što mi je u ovom mandatu povjerena ta zadaća i ja je mislim obavljati s najvećim žarom i odgovornošću.

. I vaša prethodnica je bila promovirana kao mlada nada HDZ-a, pa je bez jasnih razloga degradirana. Pribojavate li se da će Vas snaći ista sudbina?

- Ne bih rekao da je Kolinda degradirana, ona ne napušta ni politiku niti diplomaciju, bit će na vrlo visokoj dužnosti unutar sustava.

. Veleposlaničko mjesto?

- O tome ne mogu govoriti.

. Hoće li Hrvatska ući u EU za Vašeg mandata?

- Hoće.

.Hannes Swoboda scenariju ulaska Hrvatske u EU do 2011. daje 25-30 posto šansi.

- Iznenadila me ta procjena jer je Swoboda dosad naglašavao kako smatra da će Hrvatska postati članica EU do kraja desetljeća. Nelogično je to što ističe da će Hrvatska, ako završi pregovore do početka 2009. godine, tek 2011. postati članica EU. Mislim da će ratifikacija trajati kraće.

. U kampanji 2003. HDZ je uvjeravao da Hrvatska može u EU do 2007., a prije manje od godinu dana tvrdili ste da će Hrvati glasati na europskim izborima 2009. Sada je upitna i 2011. godina. Tko je krivac za usporavanje pregovora?

- Naš cilj je završiti pregovore do 2009., a potom slijede ratifikacije. Ne stoji procjena da bi to trebalo biti tek 2011. godine. Nismo zadovoljni dinamikom pregovora jer ona odudara od dobrih političkih ocjena koje možemo pročitati u izvješćima EU o Hrvatskoj.

. Da, pregovori su ušli u treću godinu, a nije zatvoreno niti jedno poglavlje o kojem se pregovara. Nije li to neuspjeh?

- Zatvorili smo privremeno dva poglavlja.

. Da, ali ona o kojima se nije ni pregovaralo.

- Mi bismo željeli da pregovori idu brže, smatramo da postoje kapaciteti i na strani EU da se oni odvijaju brže. Najave su da bi  2008. trebala biti godina otvaranja i zatvaranja velikog broja poglavlja.

. Javnost ne vidi ubrzavanje nego usporavanje pregovora. Slovenci prijete blokadom poglavlja o ribarstvu, EK je odgodila ono o pravosuđu...

- Netočno, ne radi se o odgodi pregovora o pravosuđu nego o uvođenju mjerila za otvaranje pregovora. Dosad imamo 60-ak takvih mjerila u drugim poglavljima. Informacija koja je otišla od strane pojedinih medija i najveće oporbene stranke naprosto nije točna. Pregovori počinju čim se ispune mjerila.

. Ali ne počinju sada jer nam je pravosuđe u takvom stanju da EU ne želi čak ni otvoriti pregovore!

- Za sva poglavlja postoje mjerila za zatvaranje pregovora, a za značajan broj i za njihovo otvaranje, ne samo za ovo o pravosuđu. To je, kad je u pitanju ova runda proširenja, redovita procedura.

. EU ocjenjuje da nam je pravosuđe tako katastrofalno da o tome ne može ni razgovarati, a za Vas je to redovita procedura?!

- Želim reći da mjerila u nekim poglavljima nisu ništa novo. Procjena EK je da moramo još ispuniti neke kriterije da bismo započeli pregovore.

. Jedno od mjerila je i jačanje integriteta sudstva u postupcima za ratne zločine. Koliko je ispunjavanju  mjerila 'pomogla' odluka Sabora da Glavašu ostavi imunitet za pritvaranje?

- Odluka Sabora je u skladu s Ustavom i zakonom. Radi se o odluci  najvišeg zakonodavnog tijela u Hrvatskoj i ja je nemam što komentirati.

Čekamo poteze predsjednika Srbije

. Što bi za Hrvatsku  značio izbor radikala  Nikolića za predsjednika Srbije?

- Odnosi između Hrvatske i Srbije su ključni za stabilnost ovog dijela Europe i mi s velikom pozornošću pratimo što se događa na izborima u Srbiji.  Ne bih želio unaprijed govoriti što za nas znači pobjeda bilo kojega od kandidata dok se ona ne dogodi i dok ne vidimo koji bi bili prvi potezi ljudi koji će doći na vlast u Srbiji. Ne želimo unaprijed suditi.

. Hoćete li čestitati Nikoliću ako pobijedi?

- Ja kao ministar vanjskih poslova čestitam ministru vanjskih poslova.

. Pitanje je:hoće li Hrvatska a'priori zamrznuti suradnju sa Srbijom ako pobjedi Nikolić?

-Vjerujem da će se Srbija nastaviti razvijati u smjeru europske suradnje i dobrosusjedstva, a ne radikalizacije i povratka na poraženu politiku iz recentne prošlosti.

Ne pristajemo na ucjene oko ZERP-a
Gordan Jandroković komentirao je ultimatum slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela koji je zatražio od Hrvatske da u roku od sedam dana povuče odluku o ZERP-u:

-To je odluka Sabora RH, donesena na temelju UN-ove Konvencije o pravu mora iz 1962. i Hrvatska je imala pravo donijeti takvu odluku. Očito je da naši susjedi iz Italije i Slovenije imaju određenih problema s tom odlukom i stoga je premijer predložio kvadrilateralni sastanak između  Hrvatske, Slovenije, Italije i EK na kojem bi se riješila sporna pitanja, kaže Jandroković dodajući da Hrvatska ne može pristajati ni na kakve ucjene sa slovenske strane.

Kad je riječ o dokumentu koji je oko ZERP-a potpisao državni tajnik u MVP, Hido Biščević, novi ministar Jandroković  tvrdi kako taj dokument nema međunarodnopravnu važnost, da se radi o usuglašenom zapisniku koji ne bi trebao opterećivati Hrvatsku.  Jutarnji list

21. siječnja 2008.
Crotram kroz Helsinki klizi lagano i sigurno
Piše: Velibor Panić
Foto: Saša Midžor Sučić / CROPIX
Finski tramvajci isprobali naše vozilo
Zagrebački niskopodni tramvaj, popularni Crotram, od danas mogu redovito koristiti i stanovnici Helsinkija, a Finci, koji će se u njemu imati priliku voziti još puna tri mjeseca, oduševljeni su sofisticiranim tramvajem, njegovom udobnošću i brzinom.

Kako na jednom finskom forumu tvrdi Antero Alku, stručnjak za javni prijevoz, Crotram je vrlo dobro prošao u glavnom gradu Finske jer vozi glatkije nego niskopodni Variotram. Alku ima iskustva širom svijeta iz gradova koji imaju tramvaj i ističe da je nivo buke unutar vozila nizak, a prelazak sa električne na mehaničku kočnicu ne uzrokuje trzanja.

- Crotram klizi kroz Helsinki, glatko i tiho prolazi zavoje i sigurno ubrzava i koči. Oduševljeni su i vozači koji kažu da je Crotram vrlo lak za rukovanje i ne traži puno razmišljanja u vožnji kao drugi tramvaji - kaže Alku.

No prije no što je zagrebački niskopodni tramvaj stigao u Finsku, u Končaru su ga morali prilagoditi helsinškim uvjetima i njihovoj tramvajskoj mreži. Kako kaže direktor Končara Ivica Bahun, izmjenjeni su i aparati za poništavanje karata, promijenjen je napon i dio informatičke opreme. Nakon prilagodbe, tramvaj je razmontiran u dijelove, a u pet kamiona prešao je put dug više od 2.000 kilometara.

- Tim od 24 stručnjaka također je doputovao u Helsinki gdje su morali nadzirati vožnju i obučavati vozače.  Vjerovalo se da samo jedan vozač, Tero Hagberg, zna upravljati Crotramom, no njih ima mnogo više jer smo grupu vozača učili upravljati vozilom. Nakon sastavljanja, tramvaj je mogao sredinom siječnja krenuti u pokusnu vožnju - kaže Bahun.

No niskopodni tramvaj pokazao je i neke nedostatke jer su brdoviti dijelovi Helsinkija mnogo strmiji, zbog čega je potrebno povećati njegovu fleksibilnost u zglobovima. Potvrdio je to i sam Bahun, koji se nada da će dobiti na javnom natječaju i Fincima isporučiti 40 tramvaja.

 Danas u prometu novi niskopodni tramvaj

I dok Finci od danas redovno mogu koristiti svoj prvi Crotram, Zagrepčani će danas dobiti svoj 71. Naime, u 7.30 sati s tramvajskog spremišta u Dubravi gradonačelnik Milan Bandić u promet će pustiti prvi iz druge serije niskopodnih tramvaja.  Jutarnji list

21. siječnja 2008.
Hrvatska turistička zajednica otvorila predstavništvo u Japanu
Piše: Davor ŽIVKOVIĆ
U cilju što bolje promidžbe Hrvatske na tržištima Dalekog istoka, Hrvatska turistička zajednica danas je otvorila predstavništvo u Japanu sa sjedištem u Tokiju. Tržišta Dalekog istoka na svjetskoj se razini smatraju tržištima s potencijalno najsnažnijim stopama rasta, uzevši u obzir njihov još uvijek neiskorišteni emitivni potencijal.

Budući da Hrvatska turistička zajednica unazad nekoliko godina provodi pojačane promidžbene aktivnosti na japanskom tržištu kao što su dovođenje stranih predstavnika medija i agenata, izdavanje promidžbenih materijala, prezentacije Hrvatske na turističkom sajmu u Tokiju, izrada web stranica, logičan slijed aktivnosti bio je otvoriti i predstavništvo koje će promovirati našu zemlju.

Inače, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u razdoblju siječanj - studeni 2007. ostvareno je 83 346 (+32 posto) dolazaka i 127.319 (+31posto) noćenja japanskih turista.  Glas Dalmacije

21. siječnja 2008.
Ceh ugostitelja traži oprez pri uvođenju zabrane pušenja
Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK), raspravljao je na prvoj ovogodišnjoj sjednici o najavljenoj zabrani pušenja u svim javnim prostorima do kraja ove godine, odnosno u ovom slučaju ugostiteljskim objektima. ceh u potpunosti podržava napore Vlade kao i europskih institucija, koje ovom mjerom u zemljama EU pokušavaju svojim građanima omogućiti što kvalitetnije zdravstvene uvjete. >Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, ispred 16.000 obrtnika ugostitelja, njihovih zaposlenika i obitelji traži od Vlade racionalno i ne prebrzo donošenje ovog zakona, jer se njime direktno ili indirektno zadire u egzistenciju gotovo 100.000 zaposlenih i o njima ovisnih ljudi.<, ističe predsjednik Ceha Vili Šaina. Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika tražit će od Vlade partnerski odnos sa zakonodavcem kao i uvažavanje njihovih prijedloga. Na dalje, Ceh će inzistirati da se kazne uvedu isključivo za prekršitelje, odnosno za one goste koji se ogluše na zabranu pušenja. Isto tako, bit će potrebno definirati prijelazni rok, u kojem će ugostitelji imati dovoljno vremena za prilagodbu. Tražit će se da i HOK, preko Ceha bude uključen u radnu grupu koja će raditi na donošenju zakonskih okvira za najavljenu zabranu pušenja. Također, predložit će se i konkretne mjere kojima bi obje interesne strane biti zadovoljene. U konačnici, smatra Ceh ugostitelja, treba voditi i računa da prema iskustvima zemalja koje su uvele zabranu pušenja, osim drastičnog smanjenja prometa dolazi i do zatvaranja ugostiteljskih objekta, a samim time i do povećanja broja nezaposlenih.
Uvažavajući činjenicu da postoji oko 5.800 restorana i gotovo 10.000 barova, u čijem udjelu preko 90 posto upravo najveći značaj imaju cafe-barovi, noćni i disco klubovi i barovi, čiji se najveći dio poslovanja veže za uživanje u duhanskim proizvodima, Ceh očekuje razumijevanje od strane zakonodavca, te korektan i partnerski odnos prilikom usuglašavanja stavova, gdje provedba ovog zakona treba biti postepena i s ponuđenim alternativnim opcijama za korisnike i davatelje usluga.
Iskustva drugih zemalja iz okruženja, pokazuju da ni druge zemlje nisu uspjele postići prvotni cilj ovog zakona, a to je smanjiti konzumaciju duhanskih proizvoda, a samim time i broj pušača. U Sloveniji, koja je uvela zabranu pušenja početkom kolovoza 2007. godine, svega je za jedan posto pala prodaja duhanskih proizvoda. S druge pak strane, pad prometa u ugostiteljskim objektima evidentiran je u prosjeku od 30 do 50 posto. Ugostiteljski objekti u pojedinim dijelovima Njemačke bilježili su pad prometa u početnoj fazi primjene zakona i do 70 posto. Slična situacija dogodila se i u Italiji. S obzirom na svjetske trendove, ugostitelji su svjesni da je bilo pitanje vremena kada će takva restrikcija biti na snazi i u našoj zemlji. No, Ceh smatra kako je uvažavajući načela demokracije, teško objasniti ovakve zabrane i uskraćivanja ljudskih sloboda, kao i nemogućnost donošenja samostalnih odluka da li netko želi biti pušač ili nepušač. Ispravno bi bilo, zaključuje Ceh ugostitelja, omogućiti gostu izbor da boravi u ugostiteljskom objektu u kojem je dozvoljeno pušenje ili u onom u kojem je zabranjeno.  Glas Istre

18. siječnja 2008.
Suđenje generalima počinje u ožujku
 Piše: Tomislav Krasnec
HAAG - Suđenje Gotovini, Čermaku i Markaču počet će između 11. i 14. ožujka, predložio je sudac Alphons Orie na statusnoj konferenciji koja je održana danas u Haagu.

"Predlažem da 10. ožujka odrzimo predraspravnu statusnu konferenciju te da nakon toga, istog tjedna, krenemo s uvodnim riječima. Do 14. ožujka mogli bismo saslušati i prvog svjedoka, a ako to ne bude moguće do 14., može se i 17. i 18. ožujka. Zatim bismo imali pauzu i nastavili bismo 7. travnja, od kada bismo radili punom parom, pet radnih dana u tjednu", rekao je sudac Orie.

Iako je to zasad tek prijedlog, a sama odluka će biti donesena naknadno, ti su datumi početka suđenja za Oluju sada gotovo sigurni. Novi Čermakov odvjetnik Steven Kay tražio je više vremena i ponovno naglasio da neće imati vremena da se pripremi, ali sudac je dao do znanja da mu je najvažnije da suđenje konačno krene. Sudac je pozvao tužiteljstvo da prepolovi vrijeme predviđeno za izvođenje dokaza putem svojih svjedoka. Tužitelj traži 550 sati, a sudac traži da to smanji na dvjestotinjak sati.
Jutarnji list

18. siječnja 2008.
Mimica: Slovenija zlorabi položaj
Bivši ministar europskih integracija, saborski zastupnik Neven Mimica, izjavio je u emisiji "Poligraf" Hrvatskoga radija kako Slovenija pokušava iskoristiti to što sada predsjeda Europskom unijom te riješiti neka bilateralna pitanja između nje i Hrvatske. Mimica je rekao kako je riječ o zloporabi položaja predsjedateljice, što je za europsku praksu neobično.

Akademik Davorin Rudolf, sudjelujući u emisiji, rekao je kako je osobno nekoliko puta primijetio da Rupel vodi kratkoročnu politiku. "Hrvatska i Slovenija osuđene su na susjedstvo", rekao je dodajući kako postupci slovenskoga ministra samo razvijaju nesnošljivost prema Sloveniji i Bruxellesu. Smatra zadatkom hrvatskih političara i intelektualaca da se tomu suprotstave.

Bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula izjavio je za današnji Novi list kako Slovenija pokazuje "začudnu dosljednost u nastojanju da vlastite interese prikaže kao interese EU-a". "Znamo da je Rupelov način uvijek incidentan, ali o hrvatskoj diplomaciji ovisi hoće li ga EU prihvatiti. Rupelovština ne može proći", smatra Picula.

Ministar vanjskih poslova u vrijeme međunarodnog priznanja Hrvatske Zvonimir Šeparović smatra kako Hrvatska mora oštro prosvjedovati i prijaviti Europskoj uniji i Vijeću Europe predsjedatelja Vijeća ministara EU-a Dimitrija Rupela zbog nedopuštenog, nezakonitog i agresivnog ponašanja te zbog posjeta Haškom sudu kako bi ispitao stupanj suradnje Srbije s tim sudom. HRT

18. siječnja 2008.
HBOR pristupio Europskoj udruzi javnih banaka
Članstvo u udruzi omogućava HBOR-u da aktivno doprinosi oblikovanju i donošenju propisa i akata koji imaju izravan utjecaj na financijski i bankarski sustav u Europskoj Uniji

ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitakj pristupila je Europskoj udruzi javnih banaka (European Association of Public Banks - EAPB) priopćeno je u četvrtak iz banke.
Članstvo u udruzi omogućava HBOR-u da aktivno doprinosi oblikovanju i donošenju propisa i akata koji imaju izravan utjecaj na financijski i bankarski sustav u Europskoj Uniji, a time i u Republici Hrvatskoj.
Prilikom predstavljanja HBOR-a Anton Kovačev, predsjednik Uprave, osvrnuo se na dosadašnju uspješnu međunarodnu suradnju koju je HBOR ostvario. Istaknuo je kako aktivnosti i suradnja HBOR-a s međunarodnim ustanovama pridonose pružanju još bolje usluge hrvatskim poduzetnicima omogućavajući im iste uvjete kao i one koje su na raspolaganju poduzetnicima iz europskih zemalja. Na taj način su hrvatski poduzetnici u ravnopravnom položaju s konkurentima s kojima se natječu na međunarodnom tržištu, a posebno onom Europske Unije .
Udruga EAPB zastupa interese svojih članova u odnosu na zakonodavstvo Europske Unije i parlament. Okuplja izvozne i razvojne banke, te poslovne banke i ostale financijske ustanove iz Europske Unije, Švicarske, zemlje Europske ekonomske zajednice, a odnedavno i iz zemalja kandidata u kojima država ima udio u vlasništvu. HBOR je prva financijska ustanova iz Hrvatske koja je dobila poziv za članstvo u EAPB-u.
EAPB je osnovan 2000. godine kao odgovor na složenost europskog zakonodavstva na području pružanja financijskih usluga i nadzora banka s osnovnim ciljem izravnog lobiranja za interese svojih članica, redovitog izvještavanja i savjetovanja s članicama o mogućim financijskim, političkim i / ili zakonodavnim mjerama koje utječu ili bi mogle utjecati na njihovo poslovanje te razvoja međusobne suradnje ustanova članica. EAPB prikuplja mišljenja svojih članica o pojedinim zakonima i / ili prijedlozima izmjene postojećih te o njihovim primjedbama i stajalištu izvještava zakonodavna tijela Europske Unije. [I.Kekez] , Vjesnik

18. siječnja 2008.
Bizovačke toplice: lani 31.000 noćenja i oko 200.000 kupača
Najveći turistički kompleks na istoku Hrvatske nakon dva kruga javne ponude i dalje bez investitora
Prema razvojnoj studiji toplice bi osim turističke ponude imale i zdravstvenuJoš se traga za potencijalnim investitorom koji bi u najveći turistički kompleks na istoku Hrvatske, Bizovačke toplice d.d., mogao ubrizgati oko 32 milijuna eura. S tolikim bi se novcem, kako sugerira još lane izrađena razvojna studija u zagrebačkom Horwath Consaltingu, mogao urediti Slavonski resort koji u svojoj perspektivi obuhvaća čak i uređenje golf terena. Najave i očekivanja Uprave i Sindikata Bizovačkih toplica o pojavljivanju strateških partnera jenjale su nakon zatvaranja drugoga kruga privatizacije ovoga kompleksa koji se u budućnosti, a prema sugestijama konzultanata, ne bi trebao orijentirati isključivo na lječilišni turizam, nego bi on trebao biti samo jedan od segmenata u ponudi. I dalje nema ništa novoga glede investitora. Čekamo treći krug u kojemu će se, pretpostavljamo, kompleks nuditi za jednu kunu uz neke socijalne klauzule. No, to se malo prolongiralo zbog događanja u Hrvatskom fondu za privatizaciju, potom su uslijedili parlamentarni izbori i formiranje nove Vlade. Takve izvanredne okolnosti odgodile su prodaju, koja će, nadamo se, biti okončana ove godine", govori mr. sc. Frane Vulin, direktor kompleksa Bizovačkih toplica d.d. koji se nalazi u većinskom (99,41 posto) vlasništvu Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje. Inače, tijekom prošle, 2007. godine, u starom hotelu Toplice koji je sezonskog karaktera i otvoren samo tijekom ljetnih mjeseci te u novom hotelu Termia koji je posjetiteljima dostupan cijele godine, ostvareno je ukupno oko 31.000 noćenja što je gotovo kao i godinu dana prije. Registrirano je, također, i oko 200.000 kupača u koje se ne računaju gosti hotela. Kako tumači Ivica Teklić, upravitelj hotela, unatoč gotovo identičnim brojkama u odnosu na 2006. godinu, polučen je bolji financijski efekt. Najveći dio bizovačkih gostiju koristio je polupansionski smještaj i u prosijeku se ondje zadržao oko tri dana. Riječ je, dodaje Teklić, najčešće o grupama gostiju. Među njima prednjače Hrvati dok je oko 15 posto stranaca, najvećim dijelom, iz susjednih država. Uz klasične programe koje nude, Bizovčani su za sada prvenstveno usmjereni, ipak, na zdravstveni turizam. 
Zbog toga u svojem sastavu imaju i polikliniku u kojoj se obavljaju sve vrste fizikalnih terapija. Raspolažu s oko 2000 četvornih metara vodenih površina te imaju dva kupališta - Aquapolis i kupalište s termomineralnom vodom poznatijom kao bizovačka voda koja dostiže temperaturu od 96 stupnjeva i jedina je hipoterma u Europi. Ipak, prema studiji, Horwath Consalting Bizovčanima predlaže razvoj termalnog projekta koji bi se temeljio na komercijalno orijentiranom tržišnom proizvodu, a to uključuje proširenje ponude u "gradu vode" - Aquapolisu, izgradnju i uređenje SPA i wellness centra kojega do sada nisu imali, kao i centra za medicinsku rehabilitaciju. Sadašnji hotel Termia trebao bi sa dvije prijeći u kategoriju s visoke četiri zvjezdice. Na njega bi se trebao dograditi i aneks zgrade sa novih 66 soba čime bi ovaj hotel raspolagao s ukupno 192 sobe. Stari hotel "Toplice", sugeriraju konzultanti u hotelijerstvu i turizmu, trebao bi se srušiti i na istome mjestu izgraditi novi objekat s tri zvjezdice. On bi, pak, služio kao "zdravstveni hotel", raspolagao bi sa 80 soba, i bio bi u funkcionalnoj vezi s medicinskim centrom. No, hoteli bi trebali biti potpuno zasebne građevinske cjeline jer je zamišljeno da se jednim i drugim gostima osigura apsolutna privatnost. Dogradili bi se i proširili postojeći sportski tereni. S realizacijom takvih investicija stvorili bi se uvjeti i za dodatno zapošljavanje, čime bi se sadašnjih 130 zaposlenika povećao na 221. Ivana Barišić, (www.poslovni.hr)

18. siječnja 2008.
Belupo pregovara sa sedam ljekarni kako bi stvorio hrvatski lanac
Uvjereni da će se privatizirati atraktivne županijske i gradske apoteke, neki igrači ne kane kupovati privatne
Iako se ovih dana zahuktava kupoprodaja privatnih ljekarni i ljekarničkih lanaca velikim kompanijama ili pak veledrogerijama, svi potencijalni kupci iščekuju dan kad će država dopustiti privatizaciju ljekarni u vlasništvu županija i gradova. Ljekarne Čakovec, Gradske ljekarne Zagreb ili pak Ljekarne Split prave su poslastice, na dobrim su i prometnim lokacijama, imaju dobre nekretnine, potencijal za razvoj..., ali zasad su tek pusta želja potencijalnih kupaca. Dok bivša Vlada nije htjela ni čuti za privatizaciju kako bi zadržala kontrolu nad tržištem i omogućila si rekordan rok plaćanja lijekova na recept, očekuje se da bi novi ministar zdravstva Darko Milinović mogao biti nešto popustljiviji, najviše zahvaljujući sve većim pritiscima koji mu se spremaju.

Upitno rješenje

Neki su igrači čak toliko uvjereni da će već u ovoj godini privatizacija biti omogućena, da se uopće ne kane uključivati u jagmu za privatnim ljekarnama, nego čekaju ono najslađe. Ostali za početak kupuju što se može. Detalji novih akvizicija Atlantic grupe u ljekarničkom sektoru mogli bi se navodno znati već početkom idućeg tjedna. Belupo, kako doznajemo, za sada pregovara sa sedam privatnih ljekarni. Belupo u svom vlasništvu ima tek dvije ljekarne. "Naša kompanija nastoji oformiti ljekarnički sustav u stopostotnom hrvatskom vlasništvu kako bi se sačuvalo, ali i unaprijedilo hrvatsko ljekarništvo. Brzina ulaska u ljekarnički sustav nije nam bitna, važno nam je napraviti srednje veliku ljekarničku ustanovu koja će nam omogućiti prisutnost i praćenje samog tržišta", kažu u Belupu za koji se nedavno govorilo da je vrlo zainteresiran za kupnju Gradske ljekarne Zagreb, vrlo atraktivnog lanca ljekarni koji je u sastavu Zagrebačkog holdinga. U priču bi se, kako doznajemo, mogla uključiti i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, ali i prije nego li krene eventualna privatizacija "državnih" ljekarni. Naime, Hrvatska ljekarnička komora zatražit će od ministra Milinovića sastanak na kojem će mu predložiti donošenje hitnih mjera za sprečavanje stvaranja monopola u ljekarništvu. Komora se, naime, pribojava da bi se kupnjom privatnih ljekarničkih lanaca mogao stvoriti monopol koji će umjesto da u ljekarništvo uvede tržišne principe, imati sasvim suprotan učinak. Komora će stoga tražiti da se ograniči broj (novih) ljekarni unutar jednog ljekarničkog lanca, kao i donošenje zakona kojim se zabranjuje privatizacija.

Lobiji lanaca

Bivši ministar zdravstva Neven Ljubičić, koji je svojedobno bio vrlo odlučan kad je u pitanju privatizacije državnih apoteka, što je i propisao Pravilnikom, smatra da je ograničavanje broja ljekarni vrlo upitno rješenje. "Pitanje je u kojoj je mjeri ograničavanje broja privatnih ljekarni koje mogu kupiti ljekarnički lanci ili pak veledrogerije u sukobu s tržišnim načelima, odnosno krše li se time poduzetničke slobode, odnosno sloboda prodavatelja i kupaca. Kako mi možemo zabraniti jednom ljekarniku da proda svoju apoteku ako je odlučio izaći iz posla, umiroviti se ili bilo što drugo? Mislim da mi na to nemamo pravo", kaže Ljubičić. Bivši ministar također očekuje da će se o tom pitanju morati konzultirati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Koliko će Hrvatska ljekarnička komora moći utjecati na Ministarstvo tek će se vidjeti, no njihov dosadašnji utjecaj nije bio baš znatan i lobiji ljekarničkih lanaca vjerojatno su mnogo jači. Komorino zagovaranje principa očuvanja hrvatskog ljekarništva (po mogućnosti jedna ljekarna - jedan ljekarnik) u Hrvatskoj je neodrživ zbog vrlo "opipljivih" razloga. Naime, uvjeti u kojima rade domaći mali ljekarnici ne mogu se mjeriti s onima u zemljama Europske unije na koje se Komora poziva, gdje se lijekovi plaćanju u barem šezdeset dana i marže nisu ispod 20 do 30 posto.

Zatvaranje apoteka ugrožava javno zdravstvo

Privatizacija ljekarni u vlasništvu gradova ili županija posebno je osjetljivo pitanje. "Uzmimo za primjer Ljekarne Split, koje su atraktive kad je u pitanju grad, no što je s onim ljekarnama koje su u manjim sredinama i donose vrlo nizak profit? Tko će njih kupiti i u njih ulagati ako mu se ne isplati", pita se dr. Ljubičić te dodaje da nigdje nije propisano da se u ljekarni nakon preuzimanja mora nastaviti djelatnost. Drugim riječima, novi vlasnik koji procijeni da mu se apoteka ne isplati može je zatvoriti, odnosno prenamijeniti, čime ugrožava mrežu, ali i javno zdravstvo, ističe bivši ministar. Marija Crnjak,(www.poslovni.hr)

17. siječnja 2008.
Sanader: Možemo naći rješenje za ZERP
 Piše: A. Palokaj, M. Klepo
Foto: AFP
Premijer Ivo Sanader jučer je u Bruxellesu ponovno izrazio nadu da se može naći rješenje za pitanje primjene ZERP-a i predložio dijalog sa Slovenijom i Italijom i o njihovim razlozima zašto se tome protive.

Ponovio je da je ZERP stupio na snagu, ali i da je Sabor jasno rekao da ZERP ne prejudicira granicu na moru, što je važno za Sloveniju.

Premijer je odgovarao i na pitanja oko upozorenja Europske komisije o nestručnosti u provedbi projekta iz pretpristupnih fondova, pa čak i sumnjama u korupciju zbog curenja informacija o tenderima.

Rupel: Imate 7 dana da ukinete ZERP

- Mi ćemo to istražiti - rekao je premijer Sanader. Izrazio je nezadovoljstvo i brzinom dosadašnjih pregovora s EU.

- Hrvatska je zaslužila da se zatvori nekoliko poglavlja i da se otvore nova. Razlog za slab učinak ćemo analizirati i sigurno nije problem samo u jednoj strani - rekao je Sanader.

Oskar Benedikt, savjetnik Delegacije Europske komisije u RH, jučer je u Zagrebu rekao da Hrvatska nije izgubila novac iz europskih fondova, nego komisija trenutno ne želi potpisati ugovore iz programa PHARE 2006.

Istaknuo je da je glavni razlog tome kašnjenje državne administracije u dostavljanju dokumentacije i nezadovoljstvo provedbom javnih natječaja. U sljedeća tri mjeseca očekuje se da će Hrvatska poduzeti korake, uključujući zapošljavanje stručnih ljudi u upravama za EU fondove. Rok za realizaciju preostalog iznosa iz programa je listopad, a ako Hrvatska u tome ne uspije, sredstva će se vratiti u europski proračun.  Jutarnji list

17. siječnja 2008.
Branimir Glavaš na kućnoj njezi
Foto: Igor Sambolec/Cropix
OSIJEK - Saborski zastupnik Branimir Glavaš, optužen za ratne zločine u Osijeku 1991. godine, tijekom prijepodneva na vlastiti je zahtjev napustio Kliničku bolnicu Osijek i otišao na kućnu njegu.

Glavaš je u Jedinicu intenzivnog liječenja primljen 11. siječnja, kada je došao iz zatvora u Zagrebu. Hrvatski sabor skinuo mu je imunitet za nastavak sudskog procesa, a odbio zahtjev Državnog odvjetništva za skidanje imuniteta za pritvor.

Kako je rekao dr. Josip Ivić, voditelj Jedinice, Glavaš je zbog dugotrajnog štrajka glađu bio u teškom stanju pa je nakon obavljenih analiza i specijalističkih pretraga pod nadzorom liječnika počeo uzimati male količine tekuće hrane.

"Nalazi koje smo obavili u granicama su referentnih vrijednosti, no potreban je i dalje liječnički nadzor", kazao je dr. Ivić. Dodao je kako će "Glavaš u sljedećim danima dolaziti i na daljnju specijalističku obradu u bolnicu, te u suradnji s liječnikom opće medicine biti pod liječničkim nadzorom". "On otežano hoda i vrlo je slab, što je i razumljivo, s obzirom na to da je štrajk trajao 66 dana", rekao je dr. Ivić.

Glavašev odvjetnik Dražen Matijević rekao je kako njegov  branjenik mora biti discipliniran i pod liječničkim nadzorom, jer se "zna da mu je još prošle godine dijagnosticirana angina pectoris, te da je imao lakši moždani udar". Na svoj je zahtjev izašao iz bolnice i došao na kućnu njegu "kako bi se pripremao za sudska ročišta koja su na Županijskom sudu u Zagreb zakazana za 21., 22. i 23. siječnja". (Hina) Jutarnji list

17. siječnja 2008.
DAILY TELEGRAPH VELIKI INTERVJU HRVATSKOG IZBORNIKA ENGLESKIM NOVINAMA
Bilić: Kolika mi je plaća,sramota je za Hrvatsku
Trenerska zvijezda je rođena. Tako je svoj tekst o hrvatskom izborniku završio Daily Telegraph. Slaven Bilić je s engleskim novinarima razgovarao u jednom zagrebačkom restoranu u ponedjeljak navečer, nakon završetka sastanka na kojemu se dogovarao raspored kvalifikacija za SP 2010.
Hrvatski izbornik iznio je svoja razmišljanja o Fabiju Capellu, engleskoj aroganciji, Michaelu Owenu, nedostatku sreće Stevea McLarena, novcu, stranim igračima i raznim drugim stvarima. Brojne britanske novine iscrpno su prenijele Bilićeve riječi, a najopširniji je bio upravo dnevnik Daily Telegraph. Tekst počinje Bilićevim pohvalama na račun Fabija Capella, novog kormilara Gordog Albiona.
- Capello je bolji od Mourinha, Fergusona, Lippija. Kad hrvatski ljubitelji nogometa započnu razgovor i jedan od njih počne pričati kao da zna sve o nogometu, društvo mu uzvrati pitanjem: "Što ti misliš tko si, Fabio Capello?" - ispričao je Bilić kakav ugled Capello uživa kod nas. Na kraju teksta Daily Telegraphov novinar napisao je da će jednog dana nogometni zaljubljenici jedan drugome govoriti: "Što ti misliš tko si? Slaven Bilić?"
Englezima je neshvatljivo zvučao podatak da hrvatski izbornik ima čak sto puta manju plaću od njegovog engleskoga kolege Capella, čija su godišnja primanja 4,5 milijuna funti (oko šest milijuna eura). Međutim, ispalo je da je razlika još veća, jer su engleski izvjestitelji raspolagali informacijom da Bilić godišnje zaradi 47 tisuća funti.
- Manje, manje primam. Ali nitko me nije prisiljavao da potpišem ugovor, nitko mi nije prislonio pištolj na glavu. Ne primam dovoljno novca i prvi ću reći da je to sramota za Hrvatsku. Ne za Slavena Bilića, nego za Hrvatsku čiji bi izbornik morao biti bolje plaćen.
Ipak, Bilić kaže da kao izbornik dobija mnoge druge stvari koje ne bi nikad dobio kao trener nekog kluba u Hrvatskoj.
- Novac mi nikad nije bio velika motivacija. Ako i odem iz reprezentacije, to neće biti zbog novca. To bi bila promjena u karijeri. I ako jednog dana postanem trener Reala iz Madrida ili Manchester Uniteda, znam da nikad neću biti pod većim pritiskom nego što sam sad u Hrvatskoj. Pod većim sam pritiskom i od Capella, jer on ima ugovor koji će odraditi, a njegova obitelj nije u Engleskoj. S druge strane, o meni se piše da nisam dobar čovjek, da mi kravata ne valja, da ne znam svirati gitaru. Capello je pod velikim pritiskom, ali to je poslovni pritisak - tvrdi Slaven Bilić.
Naš izbornik dodaje da nema većeg posla od mjesta engleskog izbornika. " Za trenera je to isto kao što je za svećenika postati papa" - slikovito se izrazio.

T. BILIĆ

Stoperi nisu sjajni dodavači

.. Bilić se osvrnuo i na taktičke detalje utakmice Engleska - Hrvatska na Wembleyu.
- Rekao sam napadačima Oliću i Eduardu da puste stopere Campbella i Lescotta da drže loptu koliko god hoće. Oni su dobri obrambeni igrači, ali nisu sjajni dodavači. Da su Ferdinand i Terry igrali, to ne bih mogao. Osim stopera Ferdinanda, Terryja i Kinga, protiv Hrvatske nisu mogli igrati ni Rooney i Owen. Ali, Engleska je i sama činila greške. Naprimjer, četiri dana prije ključne utakmice, igrali ste prijateljsku utakmicu s Austrijom.

Normalno arogantni Englezi

.. Pričalo se o izjavi Michaela Owena da ni jedan hrvatski igrač ne bi imao mjesta u engleskoj reprezentaciji.
- Owen nije mislio da mi nemamo dobre igrače, htio je pomoći suigračima da se dignu. Vi stalno pokušavate otkriti jesmo li vas pobijedili zbog potcjenjivanja. Ne, pobijedili smo jer smo bolji. Kad je Engleska bila u Zagrebu, igrači i trener prošli su bez kontrole putovnica, bez zadržavanja. A mi smo u Londonu čekali u redu od 50 metara. Stoljećima ste određivali pravila u svijetu. Moćan ste narod, pa je gotovo normalno da se ponašate arogantno.
Slobodna Dalmacija

17. siječnja 2008.
Kvadrat stana na splitskoj Rivi 10.000 eura, a ureda 29.000
Novi splitski GUP predviđa gradnju tisuću stanova na najatraktivnijim gradskim lokacijama
Izmjenama i dopunama generalnog urbanističkog plana Splita na koji je Ministarstvo zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja odbilo dati suglasnost zbog nepoštivanja procedure predviđeno je da se predio na potezu od Prometove garaže do zgrade Medike, kao i od prostora Turske kule do Lore prenamijeniti u poslovno-prodajnu zonu u koju će 40 posto prostora biti namijenjeno stambenoj izgradnji. Novi splitski GUP predviđa gradnju tisuću stanova na najatraktivnijim gradskim lokacijama, primjerice oko Starog placa. Izmjenama je predviđena i gradnja u park šumi Marjan, zbog čega je pokrenuta i peticija Građanske inicijative za Split. Prema viziji gradonačelnika Ivana Kureta, Split će u dvadesetak idućih godina narasti za petnaestak posto, odnosno za čak 30.000 novih stanovnika zbog čega bi trebalo graditi oko tisuću stanova godišnje te bi zato svaka zona grada prema GUP-u trebala imati barem 30 posto stambenih sadržaja. 
Smanjenje cijena
Prema novom splitskom GUP-u na Starom placu gradit će se najmanje sto stanova, odnosno umjesto dosadašnjih deset tisuća metara četvornih dopušta se čak 36.000 kvadrata ukupne izgrađenosti. Novi stanovi predviđeni su i na potezu od Prometove garaže do zgrade Medike na Kopilici, te na lokaciji između Turske kule i Lore, koja je bila predviđena isključivo za poslovne sadržaje, a jedan od prijedloga je i gradnja golemog poslovno-stambenog objekta na križanju Gundulićeve i Ulice Domovinskog rata, uz autobusni kolodvor u Sukoišanskoj ulici, ukupne površine oko 20.000 kvadrata. Gradonačelnik Ivan Kuret mišljenja je kako će se pojačanom stambenom gradnjom utjecati na smanjenje previsokih cijena stanova, a time mladim obiteljima omogućiti lakše rješavanje stambenih problema. Naime, očekuje se da će izmjene GUP-a koje omogućavaju gradnju do 15.000 novih stanova srušiti cijenu kvadrata u Splitu. "Past će cijene kvadrata na manje atraktivnim lokacijama, dok će primjerice na Bačvicama ili Mejama i dalje rasti", kaže Špiro Trgo iz agencije za nekretnine Trgostan, jedne od najstarijih u Hrvatskoj. U Splitu kronično nedostaje stanova, i to između tisuću i dvije tisuće svake godine, no nakon rasta posljednjih godina cijene stambenih kvadrata u Splitu od lani stagniraju zbog pada prodaje. Stagniraju cijene kvadrata na rubnim dijelovima grada te u Solinu i Kaštelima, a na hit-lokacijama, poput Bačvica, Spinuta, Meja i centra, i dalje rastu zbog velikog interesa i malog broja ponuđenih stanova. "Najskuplji kvadrat u našoj ponudi je stan na Rivi koji se prodaje za deset tisuća eura. To je jedan od svega dva, tri stana na Rivi koji imaju terasu", kaže Trgo. Prosječna cijena kvadrata u Splitu kreće se od 2000 eura na Pujankama i Brdima do 2500 u centru. 
Skupi derutni stanovi
Cijene starih stanova izjednačene su s novogradnjom, a derutni stan na malo boljoj lokaciji čak je skuplji tristotinjak eura po kvadratu od novogradnje malo udaljenje od centra. Moguće da je razlog to što kupci više ne kupuju na neviđeno zbog afera u stanogradnji, poput prodaje stana bez valjanih papira i sumnjivih investitora. Donedavno bitno jeftiniji stanovi u Solinu, Strožancu, Podstrani, Mravincima približili su se splitskim cijenama i u prosjeku se kreću od 1800 do 2100 eura. U Kaštelima je kvadrat stana i dalje najjeftiniji i kreće se od 1600 do 2000 eura. Za bogataše koji ne pitaju za cijenu rezervirani su stanovi na Mejama, Trsteniku i žnjanskom prvom redu do mora te Dioklecijanovoj palači, gdje se cijena kvadrata kreće od 4000 do čak 6000 eura. "Prodaja stanova je pala za oko 50 do 60 posto u odnosu na prethodne godine, pa se oglašena cijena zna spustiti i za 40 posto. Razlog drastičnog pada prodaje leži u činjenici da hrvatska više nije tako atraktivna stranim kupcima nekretnina zbog visokih cijena, pa oni odlaze kupovati znatno jeftinije nekretnine u Albaniju, Rumunjsku i Bugarsku. Ostali su kupci kuća za odmor koji traže kuće ispod cijene, te druga krajnost, primjerice bogati Rusi, koji traže eksluzivne vile sa siguranom privatnosti, a takvih nedostaje na tržištu", ističe Trgo.
Sve skuplji poslovni prostori
Prosječna cijena četvornog metra poslovnog pro