HIA - Hrvatski iseljenički adresar
 
   
 
  V I J E S T I - H R V A T S K A
ARHIV - veljače 2007.


natrag u arhiv godine

28. veljače 2007.

HDZ i HSS: Vlada će olakšati prodaju poljoprivrednog zemljišta

Hrvatski sabor o prijedlogu zakona raspravljat će već na sjednici u ožujku
Prijedlog zakona o poljoprivrednoj komori naći će se pred zastupnicima Hrvatskog sabora već na sjednici u ožujku, a Vlada kroz resorna ministarstva preuzima obvezu uklanjanja birokratskih barijera za bržu prodaju poljoprivrednog zemljišta seljacima koji su se odlučili za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, to su najvažniji zaključci dogovora postignutog za susreta vodstva vladajućeg HDZ-a i oporbenog HSS-a na kojem se uglavnom raspravljalo o žurnijem rješavanju aktualnih poljoprivrednih problema, potvrdio je jučer Poslovnom dnevniku Josip Friščić, predsjednik HSS-a. Hoće li i koliko te dvije inicijative uspjeti potaknuti bolju koordinaciju državne administracije na promicanju interesa hrvatskog agrara, ne bi li postao konkurentniji, iz današnje pozicije i nije baš zahvalno procjenjivati. Naime, o Komori se govori godinama, nešto kraće o Agenciji za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, no ti projekti, premda nužni, nikako da zažive. Za nedavne najave prosvjeda zbog poskupljenja gnojiva i lider Hrvatskog seljačkog saveza Darko Grivičić prozvao je premijera Sanadera što nije poštovao jamstvo izrečeno farmerima još prije godinu dana da će državne oranice moći kupovati po beneficiranoj cijeni, slično opciji po kojoj su radnici otkupljivali dionice tvrtki. Naime, po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Vlada je preuzela obvezu rasprodati poljoprivredne parcele u vlasništvu države najkasnije do početka 2008. Po, nažalost, nesređenim podacima proizlazi da država raspolaže sa oko 200.000 hektara oranica kojima treba naći kupca. Friščić kaže kako je HSS u ponedjeljak od premijera Sanadera zatražio da se prodaja oranica farmerima organizira uz primjenu modela natječaja, no beskamatno i uz dugogodišnju otplatu te da isklična cijena za jedan hektar mora odgovarati mjesnim socijalnim prilikama. "Zemlju treba prepustiti isključivo obiteljskim gospodarstvima koja se dokazano bave poljoprivredom i imaju razvojne programe", iznosi Friščić neke od uvjeta izrečenih od strane HSS-a. Upozorava, Agencija mora imati ovlast za trajno upravljanje poljoprivrednim zemljištem, što najkraće znači da pojedincima koji ne obrađuju oranice može uskratiti pravo raspolaganja i dati ih onima koji će nekorištene parcele staviti u funkciju, uz isplatu naknade vlasnicima oranica.Božica Babić,  (www.poslovni.hr)

 



Riječka burza ribe krajem lipnja, porečka malo kasni
Diplome su dobila sedmorica ribara koji su se uspješno osposobili za upravljaje veletržnicom

RIJEKA Sastanak Transnacionalnog odbora partnera uključenih u projekte Fish.log, koji se odnosi na gradnju veletržnice ribom u Rijeci i Poreču te CONNECT, koji se odnosi na elektronsko umreživanje veletržnica s europskim burzama riba, održan je jučer u riječkom Porinu, agenciji za razvoj poduzetništva. Gradnju veletržnica riba i njihovo online povezivanje s europskima financira talijanska vlada putem regionalnih fondova sa 3,8 milijuna eura. Bojan Ivančić iz konzultantske kuće Euris navodi da je gradnja riječke veletržnice pri kraju te se njezino puštanje u rad najavljuje za kraj lipnja. Gradnja veletržnice u Poreču malo kasni zbog izmjena koje su bile nužne na početku u izradi projekta te će otvorenje uslijediti u rujnu. Odmah po otvorenju one će biti i umrežene s ostalim europskim burzama riba, što znači da se i Connect i Fish.log završavaju kako je i planirano, tumači Ivančić. Podijeljene su jučer i diplome sedmorici ribara koji su uspješno završili tečaj osposobljavanja za upravljaje veletržnicom. Sastanku su osim predstavnika Istarske i Primorsko-goranske županije, te IDA-e i Porina, bili nazočni i predstavnici talijanskih regija koje surađuju s hrvatskima (Emilia Romagna, Friuli-Venezia-Giulia i Veneto), talijanske zadruge ribara Uniprom te Informesta, agencije koja izvješćuje talijansku vladu o napretku projekata koje investira. Tanija Čorak, (www.poslovni.hr)


Većina malih hotela još s 3 zvjezdice
Kada je udruga malih hotelijera počela s radom prije nekoliko godina, imala je 50 članica, a danas ih je 100
Šime Klarić, vlasnik hotela Sv. Mihovil u Trilju, doista se može pohvaliti da je razvio pustolovni turizam jer njegov hotel jedini iz Hrvatske već treću godinu nalazi se u katalogu poznate londonske agencije The adventure company pod nazivom Pustolovine u Dalmaciji. Hotel je smješten uz rijeku Cetinu i njegov Avanturist club nudi niz programa za aktivan odmor: rafting, vožnju kanjonom Cetine, veslanje kajacima i kanuima, planinarenje, paragliding, vožnju brdskim biciklima, ribolov i lov. Osim toga, Trilj je mali srednjodalmatinski grad, doduše, ne na moru, ali ipak s ugodnom mediteranskom klimom pa je posebna atrakcija i vlastita konjušnica Galop sa 20 konja za rekreacijsko jahanje. Strance, ali i domaće goste zanimaju biciklističke ture na kojima se mogu upoznati sa sadržajima kulturnog turizma. Jedna od tura je posjet Grabskoj mlinici, staroj vodenici u kojoj se proizvodi brašno kao i prije 600 godina koliko je stara mlinica. Potom obilaze se autentična seljačka gospodarstva na kojima se proizvode med, vino i pršut, zatim arheološko nalazište Gardun gdje je bio logor 7. rimske legije, muzeji Cetinskog i Triljskog kraja, samostan Gospe Sinjske, Etnografski muzej, a jedan dan je rezerviran za razgledavanje Trogira, Splita te Sinja s upoznavanjem Alke kao viteške igre. Dok je Klarić razvio pustolovni i kulturni turizam koje većina malih hotela nema uopće ili ne na toj razini, slaba mu je ponuda nekih drugih sadržaja. Ove jeseni krenut će u opremanje "autohtonog wellnessa", a priprema se i za uvođenje inteligentnih soba što je uvriježeni naziv za automatizaciju sustava u hotelu vezanih za korištenje soba za goste. Doduše, dio soba je renoviran i prošle godine je zajedno s fasadom u uređenje objekta utrošio dva milijuna kuna, dok bi nove investicije ovog ljeta iznosile milijun kuna. Popunjenost hotela je 65 posto s orijentacijom na pustolovni turizam i ponudom tjednih odmora i team buildinga.
Hotel Sv. Mihovil, kao i većina malih obiteljskih hotela članica istoimene udruge, ima tri zvjezdice. Najveći broj hotela iz udruge nalazi se u području Splitsko-dalmatinske županije (26), Kvarnera (17) i Istre (14). Na zadarskom području je 10 članica, a na šibenskom i dubrovačkom po pet. Tri su u Zagrebu i 12 u kontinentalnoj Hrvatskoj. Šime Klarić je i predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela (OMH), koja je s Institutom za turizam organizirala edukacijski seminar u sklopu Sajma hotel&gastroteh, o primjeni novih tehnologija i razvoju novih proizvoda u turizmu. Mali obiteljski hoteli, nitko više ne poriče, dio su novog vida hrvatskog turizma, a njihovi vlasnici, članice udruge, ljudi s velikim ambicijama. Kada je udruga počela s radom prije nekoliko godina imala je 50 članica, danas ih je stotinjak, a kad Hrvatska uđe u EU bit će ih, obećava Klarić, najmanje pet stotina. Mali hoteli što kvalitetnijeg sadržaja inače su trend u svjetskoj turističkoj ponudi. Boraveći u njima gosti se upoznaju s izvornim, autentičnim lokalnim vrijednostima, a svaki hotel može se pohvaliti ili arhitekturom i prepoznatljivim uređenjem interijera, zatim lokalnom kuhinjom i vinskom kartom tipičnom za određeni kraj, izletničkim turama koje odvode u nepoznate i neistražene krajolike kojih nema nigdje drugdje ili se odlikuje sportskim i rekreaktivnim aktivnostima. Svaki od hotela članica udruge ima neki od sadržaja vrlo dobro razvijen, dok neki treba popunjavati i razvijati. Primjerice, hotel Sv. Mihovil ima restoran Čaporice koji nudi već 4 desetljeća izvorne specijalitete cetinskog kraja, ali mora poraditi na većem izboru predjela u što se uvjerio i Šime Klarić slušajući predavanje o gastronomiji i enologiji. Nadalje, nedostaje mu wellness, i to vlastiti hrvatski, kao dodatna ponuda, o čemu je na seminaru govorila Jasna Kralj, direktorica tvrtke LMG d.o.o. Stoga će Klarić u hotelu sagraditi mali bazen, salon za masažu i saunu. "Autohtoni wellness" inače je nova kategorija koja se bazira na lokalnoj arhitekturi. Sv. Mihovil drugim riječima mora imati wellness u kojem će se osjećati mediteransko okruženje.

Hoteli sa 4 zvjezdice
Najviše hotela sa tri zvjezdice ima Splitsko-dalmatinska županija gdje ih od ukupno 26 ima četiri zvjezdice i jedan dvije. Najuređeniji su s obzirom na zvjezdice hoteli na Kvarneru jer ih od ukupno 17 članica osam ima četiri zvjezdice. U Istri ih osam ima tri zvjezdice, a 4 su sa četiri. Na zadarskom području od desetak hotela samo je jedan sa 4 zvjezdice, kao i na dubrovačkom. Biserka Ranogajec,  (www.poslovni.hr)


Hrvatska turistička ponuda predstavljena u New Yorku i Vancouveru
Od 23. do 25. veljače u Jacob Javits Centru u New Yorku održan je turistički sajam 'New York Times Travel Show' na kojem izlagač bio i Hrvatski nacionalni turistički ured u New Yorku, te hrvatska agencija Speranza
Na sajmu sudjelovalo oko 500 izlagača iz svih krajeva svijeta, a u sklopu sajma održano je niz seminara i konferencija o turizmu te predstavljanja  svjetskih destinacija, izjavila je Nena Komarica, voditeljica  Hrvatskog turističkog ureda. Prošle godine sajam je posjetilo oko 18.000 ljudi, dok ih je ove godine bilo oko 20.000. Prvi dan sajam je bio otvoren za novinare i profesionalce iz turizma, dok su subota i nedjelja bili rezervirani za posjetitelje zainteresirane za svjetske destinacije predstavljene na sajmu.

Nena Komarica je dodala da Hrvatska je, kao i ranijih godina, privukla veliki broj posjetitelja, i njezin štand bio je izuzetno dobro posjećen, tako da su do kraja posljednjeg dana sajma podijeljene sve brošure. Upiti posjetitelja hrvatskog štanda odnosili su se na pojedine destinacije, a najveći interes pokazan je za Istru kao novu traženu destinaciju na američkom tržištu. Hrvatski nacionalni turistički ured u New Yorku sudjelovao je 23. veljače i na turističkom seminaru "ETC Canada Breakfast Trade Show" u Vancouveru, gdje je u sklopu promocije turističke ponude Europe, pred oko 130 kanadskih turističkih radnika predstavljena i Hrvatska. Tijekom 2006. u kanadskim je medijima objavljeno 16 članaka o Hrvatskoj, među kojima i vrlo zapažene reportaže u novinama "Globe and Mail" kao i u jet-set magazinu "HELLO", onda Hrvatskoj rastu izgledi da i u Kanadi postane jedna od poželjnih destinacija, kao što je to slučaj u SAD-u.


Mrkopalj: Prvi pogon za proizvodnju biopeleta 
Tvrtka Drvenjača d.d. u Mrkoplju svečano je pustila u rad prvi pogon za proizvodnju biopeleta u Hrvatskoj. U pogon je uloženo 1,5 milijun eura. U novoj peletirnici izrađuju se pelete - prešani drvni ostaci od jelovine i bukovine, dugački oko tri centimetra, koji se najčešće koriste kao ogrjev u posebnim pećima za pelete, odnosno za centralno grijanje.
Zadovoljstvo otvaranjem prve peletirnice u Hrvatskoj izrazio je i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković. "Za pokretanje slične proizvodnje zainteresireno je još 19 hrvatskih tvrtaka koje bi se poslije udružile u klaster proizvođača sirovine za proizvodnju energije", rekao je na svečanosti otvaranja ministar Čobanković. Istaknuo je da je proizvodnja energije iz biomase svjetski trend te da su na nedavnom poljoprivrednom sajmu u Berlinu naglašena stremljenja da se 20 posto fosilnih goriva zamijeni biomasom, tj. ostacima iz poljoprivrede. (HRT)

27. veljače 2007.

INOZEMNA ZADUŽENOST HRVATSKE

Ukupni inozemni dug lani povećan za 3,5 milijardi eura

Na kraju prosinca 2006. ukupni bruto inozemni dug iznosio je gotovo 29 milijardi eura odnosno oko 86 posto procijenjenog BDP-a za ovu godinu. Tijekom posljednjeg mjeseca prošle godine inozemni dug zabilježio je rast od 620 milijuna eura

  Navedeni nešto snažniji rast tijekom prosinca bio je i očekivan s obzirom da su slična kretanja zabilježena i pri kraju prethodnih godina. Tijekom prethodne godine inozemni dug ukupno je povećan za 3,49 milijardi eura. U usporedbi s krajem 2005. godine relativni rast inozemnog duga iznosio je 13,7%, što u odnosu na prijašnje mjesece predstavlja blago usporavanje. Međutim, prosječna stopa godišnjeg rasta vanjskog zaduženja za 2006. iznosila je 13,9%, što u odnosu na godinu prije kada je isti pokazatelj iznosio 10,8% predstavlja određeno ubrzavanje rasta inozemnog duga RH.

Tijekom prosinca najznačajniji dio povećanja ukupnog inozemnog duga generirale su poslovne banke. U promatranom mjesecu vanjsko zaduženje navedenog sektora iznosilo je preko 500 milijuna eura te je na kraju godine doseglo razinu od 10,18 milijardi eura. Međutim, na godišnjoj razini inozemni dug banaka ipak bilježi ispodprosječni relativni rast od 13,2%. Navedeni sektor tijekom 2006. ukupno je povećao svoje inozemne obveze za 1,19 milijardi eura.

Ostali domaći sektori odnosno poduzeća tijekom cijele 2006. godine zabilježili su najznačajnije povećanje inozemnog duga. Tako je u odnosu na kraj 2005. dug ovoga sektora povećan za 2,2 milijarde eura, što predstavlja godišnji rast od skoro 31%. Navedeni nešto snažniji rast vanjskog zaduženja poduzeća bio je i očekivan s obzirom na restrikcije na vanjsko zaduživanje banaka u inozemstvu. Tijekom prosinca poduzeća su povećala svoju zaduženost za oko 50 milijuna eura.

Nastavak orijentacije središnje države na financiranje novih potreba te refinanciranje starih inozemnih obveza na domaćem tržištu, dovela je do smanjenja vanjskog duga države od oko 390 milijuna eura tijekom 2006. godine. Tijekom promatranog mjeseca država je zabilježila rast inozemnog duga od oko 20 milijuna eura na ukupno 6,6 milijardi eura.
U skladu s različitim kretanjima duga posjednih sektora bilježimo i promjene u strukturi ukupnog inozemnog duga. Tako je u odnosu na kraj 2005. godine smanjen udio države te banaka u ukupnog dugu, dok je vidljivije povećan udio poduzeća. U ovoj godini očekujemo usporavanje rasta inozemne zaduženosti pa bi se i udio u BDP-u trebao zadržati oko 86%. (Raiffeisenbank, Bankamagazin)(www.liderpress.hr)



Francuski Lactalis kreće u dubinsko snimanje Dukata

Dukat d.d. je dostavio informaciju dobivenu od strane najvećeg dioničara Luke Rajića da razmatra mogućnost strateškog partnerstva sa britanskom grupom Lactalis, priopćeno je sa Zagrebačke burze. Zbog toga je Dukat Lactalisu odobrio ekskluzivno pravo provođenja dubinskog snimanja poslovanja koje će započeti 1. ožujka.
Menadžment Dukata pozdravlja zanimanje Lactalisa kao dokaz povjerenja jedne vodeće svjetske grupacije u Dukat, njegove brandove, menadžment i zaposlenike.
Lactalis je osnovan kao obiteljska kompanija 1933. godine, a u tekućoj godini planira prihode od prodaje u visini od 9 milijardi eura. Kompanija zapošljava 20.000 ljudi u pogonima u Francuskoj, SAD-u, Rusiji, Ukrajini, Poljskoj, Italiji i Španjolskoj. Francuski Lactalis se nalazi među vodećim svjetskim proizvođačima sireva sa godišnjom prodajom od preko 600.000 tona sira kojeg prodaje u preko 140 zemalja svijeta.
(pd)(www.poslovni.hr)


Hrvatski brodari lani prevezli preko 11 mln putnika

Hrvatski putnički brodari ostvarili su lani rekordni promet putnika i vozila, priopćeno je iz splitske Agencije za obalni linijski pomorski promet. Prvi su puta prevezli više od 11 milijuna putnika te gotovo 2,8 milijuna vozila. U prijevozu putnika to je povećanje od čak 4,6 posto u odnosu na 2005. godinu, a u prometu vozila povećanje iznosi 3,2 posto.
Prema podacima kojima su obuhvaćene sve redovite trajektne i brodske linije, na Jadranu je ukupno prevezeno 11,050.900 putnika te 2,791.645 osobnih automobila, kamiona i autobusa. Najveći promet ostvarila je riječka Jadrolinija čija je flota prevezla 8,962.064 putnika i 2,272.754 vozila što čini 81 posto sveukupnoga ostvarenja hrvatskih brodara. Slijede Rapska plovidba s prevezenih 1,057.602 putnika i 352.909 vozila, te Mediteranska plovidba iz Korčule s prometom od 437.460 putnika i 106 tisuća vozila. Uvjerljivo najveći rast prometa bilježi se na državnim brzobrodskim linijama na kojima je prevezeno gotovo milijun putnika ili 8,6 posto više nego u 2005. godini. Najprometnija je bila linija Ubli-Vela Luka-Hvar-Split s 224.322 putnika, a najveće povećanje prometa zabilježeno je na linijama Korčula-Hvar-Split (28,2 posto), Vis-Split (18,6 posto) i Rijeka-Rab-Novalja i Premuda-Silba-Olib-Zadar (po 17 posto).
Svi podaci o prometu bijele flote u 2006. godine dostupni su na Internetskoj stranici Agencije za obalni linijski pomorski promet (www.agencija-zolpp.hr) i stranici Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (www.mmtpr.hr).
(pd)(www.poslovni.hr)



IZVORNO HRVATSKO Priznanja brodskim inovatorima
Komorin poticaj najboljima

Uz inovatore Karla Starčevića i Antuna Jukića, HGK je nagradio i tvrtku Clarum znakom
>Hrvatska kvaliteta< za tijesta za savijače
Nagraden za dimnjačarska vrata >Kreir< s trostrukom zaštitom: Antun Jukić
ANITA BENIĆ
SLAVONSKI BROD - Još je jedno prizanje stiglo brodsko-posavskim inovatorima. Naime, Karlo Starčević i Antun Jukić su za svoje inovacije dobili potporu Zaklade >Izvorno hrvatsko<. Josip Starčević, Karlov otac, je istaknuo da je mladi inovator već dobio niz priznanja za automatizirani plastenik. Karlova automatika olakšava i ubrzava proizvodnju u plastenicima čineći ju sigurnijom, jer ovisno o klimatskim uvjetima regulira vlažnost zraka, temeraturu i vjetar. >Pokušavamo napraviti plastenik s vlastitim izvorom napajanja, a razmišljamo i o dodatku za zaštitu od sunca. Osim toga radimo i inkubator te mini sušaru za sušenje peludi<, najavio je Starčević.
Antun Jukić, vlasnik i direktor tvrtke Kreir-metal, nagrađen je za dimnjačarska vrata >Kreir< s trostrukom zaštitom. Kako je istaknuo, na tu su ga inovaciju ponukali slučajevi gušenja ljudi zbog nedovoljne zaštite. Njegova vrata imaju čak tri brtve, a one se nalaze odvojeno od komore u kojoj se talože plinovi izgaranja. - >Sada sam u postupku zaštite patenta, no s obzirom na ogromnu papirologiju ne znam dokle ću dogurati<, kazao je Jukić. Dodao je da je dobio atest za plinotjesnost vrata, a u postupku je dobivanja atesta i za vatro-otpornost. Uz brodske inovatore
HGK je nagradio i tvrtku >Clarum< znakom >Hrvatska kvaliteta< i to za tijesta za savijače sa i bez konzervansa. Iako je >Clarum< registriran u Velikoj, nedaleko od Požege, od 1. kolovoza proizvodni pogoni te tvrtke rade u Industrijskom parku Nova Gradiška.
Vlasnik >Claruma< Drago Šimić je istaknuo da će vrlo skoro imati novu tehnologiju, pa će već u travnju na tržište izbaciti novu lepezu programa svježih i zamrznutih savijača. [Anita Benić], Vjesnik

 

SKOROTINCI Poduzetnička zona medu najvećima u Hrvatskoj

Prednost - veza s lukom Vukovar

Očekuje se da bi gradnja kompletne infrastrukture u >Skorotincima< mogla biti završena već u ožujku 2007.
OTOK - Grad Otok je zajedno s još pet hrvatskih gradova i dvije općine potpisao s Vladom ugovor kojim su, vezano uz otočku poduzetničku zonu, prenesena prava gradnje na lokalnu samoupravo, odnosno na Otok.
To je na sjednici Gradskoga poglavarstva potvrdio gradonačelnik Josip Šarić, rekavši da su tim ugovorom prenesena prava za još 47 hektara zemljišta postojeće Poduzetničke zone >Skorotinci< koja će se tako prostirati na 61 hektara te biti najveća u Vukovarsko- srijemskoj županiji i među najvećima u Hrvatskoj.
Inače, otočka je poduzetnička zona smještena uz cestu Vinkovci-Nijemci, dakle na pravcu koji je povezuje s autocestom  Zagreb-Bajakovo, u njezinoj je blizini čak pet graničnih prijelaza sa susjednim državama, a budućom >Šokačkom magistralom  bit će povezana i s Lukom Vukovar.  rad Otok je svim zainteresiranima za pokretanje poduzetničkih aktivnosi u poslovnoj zoni osigurao niz povlastica, od potpunog i djelomičnog oslobađanja komunalnenaknade kroz nekoliko  godina, oslobađanja plaćanja dijela poreza i taksi sve do obročnoga plaćanja cijene zemljišta. U tom se novoimenovanom gradu procjenjuje da bi u poduzetničkoj zoni moglo raditi čak 35 posto radno sposobnoga stanovništva od ukupno 7750 stanovnika koliko broji taj grad. Očekuje se da bi gradnja kompletne infrastrukture u >Skorotincima< mogla biti završena već u ožujku 2007. godine.
U toj zoni tvrtka >Cezareja < već je uložila devet milijuna kuna izgradivši silose za žitarice i uljarice kapaciteta 7000 tona čime je uz sebe vezala 150 poljoprivrednika koji usjeve neće više morati voziti do 30 kilometara udaljenih silosa. [Goran Čorkalo], Vjesnik




PROMOCIJA BUDI CROATIVAN NA BAVARSKOM MEĐUNARODNOM TURISTIČKOM SAJMU

Nijemci uživali u hrvatskim proizvodima

POZIVNICA Multimedijalnom izložbom u organizaciji HGK na principu "Gledaj, slušaj, uživaj" posjetiteljima sajma dočarane ljepota i prednosti naše zemlje
piše Ružica MIKAČIĆ
Kad ovo ljeto dođete na odmor na hrvatski Jadran, obratite pažnju i ne propustite probati naše hrvatske izvorne proizvode i proizvode hrvatske kvalitete. Mi kao mala zemlja, kad za koju godinu postanemo 28. članica EU-a, u tom velikom društvu možemo biti prepoznatljivi samo kroz izgradnju i prepoznatljivost branda hrvatskog proizvoda - kazao je između ostalog Nadan Vidošević, predsjednik HGK predstavljajući u Münchenu prvi put izvan Hrvatske akciju pod nazivom "Budi CROativan" kojom se promoviraju kvalitetni hrvatski proizvodi u inozemstvu.

Zemlja kreativnih ljudi

Ističući kako je uz niz naših autohtonih proizvoda, hrvatska prepoznatljivost postala već i dio svjetskih brandova, Vidošević je pred stotinjak njemačkih novinara kazao kako, na primjer, svjetska korporacija Coca-Cola vodu od koje za cijelu istočnu Europu radi svoje piće označava znakom hrvatske kvalitete. Osim toga, kazao je Vidošević, Ericsson i Siemens svoja proizvodna sjedišta za veliki dio svijeta imaju upravo u Zagrebu i Splitu pa je logično da se izvan zemlje promovira i ono što Hrvatsku može predstaviti kao zemlju kreativnih i inovativnih ljudi koji mogu pridonijeti kvaliteti EU-a.
Projektom "Budi CROativan" HGK se u Münchenu predstavila na velikom štandu s više od 100 metara četvornih, a izložbeni prostor u obliku dvije velike kocke osmišljen je na način da simbolički predstavi Hrvatsku. Multimedijalna izložba hrvatskih proizvoda u organizaciji HGK, i to na principu "Gledaj, slušaj, osjeti", dočarala je Nijemcima Hrvatsku u njezinu najboljem izdanju.

Nakon Münchena Lisabon

U luksuznim staklenim vitrinama izloženi su brojni hrvatski proizvodi i povijesni izumi čije autorstvo potpisuju Hrvati, dok se na videozidu prikazuju slike hrvatskih proizvoda uz tipične hrvatske zvukove mora, galebova i cvrčaka. Kako prostranim halama najvećega bavarskog međunarodnog turističkog sajma CBR, na kojemu se prvi put predstavljaju i hrvatski proizvodi, u nekoliko dana prođe 150.000 posjetitelja, to je na štandu HGK nekoliko puta dnevno organizirana i degustacija pojedinih hrvatskih proizvoda. Nakon Münchena akcija "Budi CROativan" ići će u Lisabon te potom u Bruxelles.

Bajadera, kulen, vino
Na sajmu u Münchenu HGK je izložila i Nijemcima predstavila 31 hrvatski proizvod. To su bajadera Kraš, sumamed Pliva, vegeta Podravka, šljivovica Badel, paprenjak - tradicionalni hrvatski kolač, voćni sirup Amarena iz Maraske i Maraschino, pašku čipku i sir, kolekciju dubrovačkog nakita zlatarne Križek, kolekciju morčića te zlatarne, lepoglavsku čipku, posedarski pršut, sapune od maslinova ulja sa Brača, ječmeni, zobeni i heljdin kruh. Na štandu HGK svoje mjesto našli su i Gavrilovićeva salama, varaždinsko bućino ulje, baranjski kulen, kemijske olovke i nalivpera tvrtke TOZ-Penkala, vino vinarije Dingač, pošip, čara, arhivsko vino Ivan Dolac barrique, benkovački i istarski kamen, bermet proizvodi za vinogradarstvo, software tvrtke Omega Software kao i njihov "Perpetuum mobile", sir Dimsi Dukata, Melem tvrtke Neva, vinjak Trenk koji proizvodi Zvečevo i Spačvin slavonski hrast.
COCA-COLA Znak hrvatske kvalitete nosi i svjetski brand Coca-Cola, koja za svoje proizvode u Europi koristi našu vodu. Slobodna Dalmacija




26. veljače 2007.

Zvonko Bušić premješten u zatvor s islamskim teroristima

Hrvatski militant Zvonko Bušić i jedan nepoznati Kolumbijac jedini su zatvorenici nemuslimani koji se nalaze u novoj zatvorskoj jedinici namijenjenoj osuđenicima za terorizam u Terre Hauteu u Indiani, piše The Washington Post.

WASHINGTON - Hrvatski militant Zvonko Bušić i jedan nepoznati Kolumbijac jedini su zatvorenici nemuslimani koji se nalaze u novoj zatvorskoj jedinici namijenjenoj osuđenicima za terorizam u Terre Hauteu u Indiani, piše The Washington Post.

Jedinica, koja je nekada služila za pritvaranje osuđenika na smrt, otvorena je u prosincu prošle godine, a do sada je u nju smješteno 17 osuđenih terorista. List piše kako se radi o "drugorazrednim osuđenicima teroristima" čije se kazne završavaju u naredne dvije godine.

Iz zatvora je priopćeno kako se predviđa da će u jedinicu biti smješteno ukupno 80-ak zatvorenika, te da u ćelijama neće biti smješteni isključivo osuđeni teroristi.

Zatvorenici imaju strogo ograničene mogućnosti komunikacije s vanjskim svijetom. Svi telefonski razgovori i pošta su im ograničeni i nadzirani, te mjesečno smiju imati 4 sata posjeta. S posjetiteljem moraju razgovarati na engleskom jeziku, dok se razgovori na drugim jezicima odobravaju posebnim dopuštenjem.

U jedinici se provode mjere nešto blaže nego u velikom američkom zatvoru u Florenceu u Koloradu u kojem su zatvoreni neki od najozloglašenijih terorista, uključujući al-Qaidine operativce Zacariasa Moussaouia i Theodorea J. Kaczynskija.

Prema službenim zatvorskim registrima, u Terre Hauteu su smješteni teroristi jemenske nacionalnosti iz New Yorka uhićeni zbog posjete jednim al-Qaidinim kampu za obuku, zatim petorica članova tzv. grupe terorista Lackawanna šest, kao i Randall Royer osuđenik uhićen u slučaju "virdžinijski jihad" u Alexandriji.

Bušiću društvo prave i Enaam M. Arnaout, direktor jedne muslimanske humanitarne udruge optužen za fundiranje islamskih militanata u BiH i Čečeniji, te Rafil Dhafir fizičar iz Syracuse, inače rođen u Iraku, koji je optužen na 22 godine zatvora zbog prijevare donatora novca te zbog kršenja američkih trgovinskih sankcija nametnutih režimu Sadama Husiena.

Bušić je osuđen na doživotni zatvor zbog otmice zrakoplova 1976. godine i podmetanja bombe u New Yorku, pri čijem je demontiranju poginuo policajac.

26.2.2007.
Pincom.info

I 'Mercedes' stiže u Dugopolje

Mercedes-Benz uskoro u Dugopolju, na području gospodarske zone Bani-sjever, počinje s gradnjom velikog prodajno-servisnog centra, koji će se protezati na 30.000 četvornih metara površine.
Mercedes je zemlju otkupio od Općine Dugopolje, a u centru će kupcima ponuditi cjelovitu uslugu, od mogućnosti kupnje raznih modela automobila s tvorničkih traka u Stuttgartu do servisiranja i osiguranja rezervnih dijelova.
Zlatko Ževrnja, načelnik Općine Dugopolje, potvrdio nam je kako je Mercedes za gradnju centra već ishodio građevinsku dozvolu, te da planira zapošljavanje 30-ak radnika, ali nam nije mogao govoriti o pojedinostima projekta bez predstavnika Mercedesa u Hrvatskoj, koji su nam, unatoč upornom pozivanju, bili nedostupni.
Mercedesov centar gradit će se sjeverozapadno od OMV-ove benzinske crpke na ulazu u Dugopolje, odnosno uz poznatu Gospodarsku zonu Podi i ulaz na autocestu Split-Zagreb u neposrednoj blizini.
- Mercedes je svjetsko ime i jedna takva renomirana kompanija je dobrodošla u općinu Dugopolje. Dolazak Mercedesa dat će dodatni rejting općini, koji će privući nove ulagače i pridonijeti daljnjem gospodarskom razvoju - istaknuo je Zlatko Ževrnja, izrazivši nadu kako će u novoizgrađenom Mercedesovom centru posao pronaći i stanovnici s područja općine Dugopolje.
piše Igor CAKTAŠ, Slobodna Dalmacija

SVJETSKI BREND POČELA OBNOVA ČUVENOG PRIMOŠTENSKOG VINOGORJA

Masline uzmiču pred babićem

BUCAVAC U obnovu vinogorja Bucavac bit će uloženo 12,4 milijuna kuna, a bit će okončana 2011. godine. Do sada je na tom prostoru posađeno 7000 novih loza
piše Vedrana STOČIĆ
Na poznatom primoštenskom vinogorju "Bucavac" započelo je vađenje maslina kako bi se teren pripremio za sadnju loza babića. Prema riječima predsjednika Udruge vinogradara, vinara i maslinara, ing. Ante Gracina, sva stabla maslina mogla bi se izvaditi za nekoliko mjeseci, a projekt revitalizacije i obnove vinogorja Bucavac bit će okončan do 2011. godine. Masline koje su do sada izvađene, presađene su u školski vrt Osnovne škole Primošten, a vlasnicima je plaćena odšteta od 2 tisuće kuna. Inače, Udruga vinara, vinogradara i maslinara, uz pomoć stručnjaka poput dr. Dragutina Kiša, prije četiri godine pokrenula je projekt revitalizacije i zaštite Bucavca, a Vlada RH ga je podržala. Do 2011. godine bit će uloženo 12,4 milijuna kuna. Od toga će Ministarstvo poljoprivrede osigurati 8,8 milijuna kuna, Šibensko-kninska županija 1,7 milijuna kuna, tvrtka Vinoplod 613 tisuća kuna, dok bi sami vlasnici u obnovu svojih vinograda trebali investirati 1,3 milijuna kuna.
Prema odluci Vlade, obnova Malog i Velikog Bucavca mora se odvijati po strogo propisanim pravilima, kako bi se maksimalno zaštitio prirodni pejzaž. Kamen je jedini materijal koji se može koristiti za ogradne zidove i prilazne puteve, a s Bucavca je potrebno ukloniti svu vegetaciju osim vinove loze.
Također je potrebno obnoviti svih 240 hektara primoštenskih vinograda, jer se jedino s tog lokaliteta dobiva zaštićeno, čuveno primoštensko vino Babić.
Nakon uspješne pokusne sadnje, na Bucavcu je do sada posađeno 7000 loza.
- Babić je naš brend kojeg treba prepoznati Hrvatska i svijet - kaže ing. Ante Gracin. - Evidentna je i ekonomska korist vlasnicima vinograda, jer se primoštensko grožđe plaća 25 kuna po kilogramu i sve je unaprijed prodano, posebice na Bucavcu. Stoga namjeravamo obnoviti i one površine koje nikada nisu bile zasađene lozom. Vlasnici imaju tri mogućnosti: da lozu sade i obrađuju sami, da zemlju dadu u najam na 30 godina ili da je prodaju po pet eura za metar četvorni. Uglavnom, prostornom regulativom i zaštitom za narednih 100 godina na Bucavcu Velikom i Malom neće se moći saditi ništa izuzev vinove loze sorte babić.

Bucavac turistička atrakcija

Ove godine obilazak Bucavca bit će prvi put ponuđen i turističkim agencijama, a već iduće godine na Bucavcu će turiste dočekati vinski podrum u kojem će moći degustirati čuveni babić. Slobodna Dalmacija



Badel 1862 postao vlasnik Eurobeva

Stupanjem na snagu sporazuma o prijenosu poslovnog udjela u Eurobevu između Dukata i Badela 1862 okončan je postupak preuzimanja koje je započeo 7. prosinca prošle godine. Time je Badel 1862 danas postao vlasnik poslovnog udjela u Eurobevu, proizvođaču bezalkoholnih pića i napitaka, čime je u cijelosti okončan postupak prodaje

Da podsjetimo, za kupnju Eurobeva lani je bila zainteresirana i koprivnička Podravka. Eurobev je društvo osnovno iz Divizije pića Lure. U asortimanu Eurobeva nalaze se pića poznatih domaćih robnih marki Voćko, Bono, Inka i Nara, a Eurobev ima ekskluzivno pravo punjenja, prodaje i distribucije proizvoda asortimana Pepsi na području Hrvatske, unutar kojeg se nalazi paleta proizvoda robnih marki Pepsi, Mirinda, i 7Up. (www.liderpress.hr)   


Vindija ponudila funkcionalno mlijeko

VARAŽDIN Vindija je prošli tjedan ponudila novitet na hrvatskom tržištu - Funkcionalno trajno mlijeko Efekt. Točnije, na svim prodajnim mjestima Vindijinih proizvoda može se pronaći tri jedinstvena trajna mlijeka Efekt koja sadrže posebno važne funkcije za zdravlje ljudskog organizma. Na taj način Vindija je omogućila građanima da prvi put uz temeljnu funkciju mlijeka kao prirodnog izvora kalcija za organizam biraju i dodatne funkcije poput trajnog mlijeka obogaćenog fitosterolima za aktivno snižavanje kolesterola, trajnog mlijeka obogaćenog omega 3 masnim kiselinama i vitaminima A, D i E za bolje funkcioniranje srčano-žilnog sustava, poboljšavanje koncentracije i jačanje imuniteta te trajnog mlijeka obogaćenog kalcijem, vitaminima C, E, B6, B12 i folnom kiselinom koji se posebno preporučuje mladim ženama koje planiraju trudnoću ili su trudne. U Hrvatskoj postoji sve veća osviještenost potrošača o sastavu i vrijednosti namirnica koje unose u svoj organizam, a za veliki dio te edukacije zaslužna je Vindija. Da je tomu tako najbolje dokazuje dobro prihvaćanje tek nedavno predstavljenih Vindijinih funkcionalnih sokova Vindi Vital. Upravo stoga lansiranje nove linije Efekt na hrvatsko tržište predstavlja samo još jedan korak naprijed.
(pd) (www.poslovni.hr)

23. veljače 2007.

Sajam Sport i nautika najveće je predstavljanje domaće brodogradnje

U deset paviljona Zagrebačkog velesajma izlaže više od 640 izlagača iz 34 zemlje na 20.000 četvornih metara, a predviđa se da će ga posjetiti 30.000 ljudi od kojih će oni imućniji htjeti kupiti plovilo, a drugi će uživati u ponudi ekskluzivnih brodova i jedrilica

Ovogodišnji "16. međunarodni sajam Sport i nautika", koji se od 21. do 25. veljače održava na Zagrebačkom velesajmu, po svim je pokazateljima najbolji nautički sajam ne samo u Zagrebu, već i u regiji. Predviđa se da će sajamske paviljone tradicionalno pretvorene u lučice s usidrenom flotom plovila svih vrsta i dimenzija u pet dana posjetiti oko 30.000 ljudi. Neki će kupiti željenu brodicu, jahtu, gliser ili pak ronilačko odijelo, nautičku opremu te znatno jeftiniju - inače prilično skupu - odjeću svjetski poznatih odjevnih marki za nautičare. Sajam se, kaže nam voditelj projekta Zoran Ušurić iz Zagrebačkog velesajma, potvrdio kao nezaobilazni vodeći poslovni i marketinški događaj sportsko-nautičke branše u zemljama jugoistočne Europe na kojem se okupljaju proizvođači i zastupnici najuglednijih svjetskih marki sportskih i nautičkih proizvoda. "Sajam Sport i nautika renomirani je međunarodni sajam što se potvrđuje članstvom u UFI-ju, Uniji međunarodnih sajmova, i IFBSO-u, Međunarodnom udruženju organizatora nautičkih sajmova sa sjedištem u Londonu", kaže Ušurić. Na sajmu je predstavljena bogata ponuda brodova, brodske opreme, motora, pribora, nautičke odjeće i obuće, sportske opreme, a prezentirana je i škola jedrenja, ronjenja te nautički turizam. U deset paviljona Zagrebačkog velesajma izlaže se više od 500 izlagača iz 34 zemlje na 20 tisuća četvornih metara. Među bogatom sajamskom ponudom valja istaknuti ovogodišnje nastupe domaćih brodograditelja koji su 2006. zabilježili najproduktivniju poslovnu godinu od samostalnosti države. Dugogodišnji izlagači izložit će plovila prikazana i na ovogodišnjem nautičkom sajmu u Düsseldorfu. Pičuljan Marine, čiji je vlasnik Romano Pičuljan koji je i predsjednik Udruge hrvatske nautičke brodogradnje, izložit će modele RAB 720 i RAB 830, zadarski Adex modele Adex 25 i 29, kao i novi model 7,5 metarskog glisera, dok će tvrtka Reful izložiti četiri nova modela. Posjetitelji su razgledavali i najnovije proizvode Sas Vektora, Graše, Tušeka i Kvarnera, a po prvi put na Sajmu svoje su proizvode izložile i tvrtke Inoplast te Kvarnerplastika.

Među brojnim svjetski poznatim modelima plovila posjetitelji imaju priliku vidjeti hrvatsku premijeru 12 metarske jahte Fairline 38, dok ih u paviljonima 7, 10 i 10a očekuju novi modeli poznatih svjetskih proizvođača Benetau, Jenneau, Rodman i slovenskog Elana. Cijene najskupljih modela premašuju pola milijuna eura. Točnije, najskuplje plovilo, model jahte Alegria kanadske tvrtke Doral dug 15,9 metara, vrijedi 644.702 eura bez PDV-a, dok najbrža jurilica na sajmu, 12 metarski gliser 38 ZR američkog proizvođača Donzi, koji razvija brzinu od 100 milja po satu (mph) ili 163 km/h, vrijedi 440.000 dolara + PDV. Oba ta modela definitivno su najatraktivnija na sajmu, a izložena su na štandu Pavić Yachtinga čiji nam direktor Tomislav Pavić otkriva kako je brzi Donzi prodan još u utorak, dan prije početka sajma! Radi se, kaže nam Pavić, o poznatoj domaćoj osobi čije nam ime na njegovo ili njezino inzistiranje nije smio otkriti. Upravo zato Donzi više nije bio dostupan za "detaljno razgledavanje". "Što se tiče Alegrie, već smo danas imali par upita, no je li to ozbiljno ili samo neobavezno raspitivanje, nikada ne možete znati. Inače, ovako velik brod nikada nije bio izložen na sajmu u Zagrebu, a hoćemo li ga uspjeti prodati ili ne, zaista ne mogu predvidjeti. Nekada najskuplje plovilo kupi čovjek kojemu na prvi pogled ne bih dao ni katalog u ruke, a nekada je to sasvim drugačije. Dogovoriš sve s ozbiljnim poslovnim čovjekom i misliš da si ga prodao, da potom shvatiš kako ga zapravo nisi prodao", kaže Pavić te otkriva da se na sajmovima brod teško prodaje.

"U četiri godine koliko radim, Donzi 38 ZR mi je prvo plovilo koje sam prodao baš na sajmu. Izjave kako svi prodaju sve - nisu istinite, jer jedno je ako imaš sreće pa prodaš brod kojeg si izložio na sajmu. To je zapravo brod prodan prije sajma, a ne na sajmu. Jer, tko god daje malo više novca, neće ga kupiti kao cipele u dućanu, a sajamska prodaja upravo je takva. Stoga se može kazati da se ovdje sklapaju poznanstva i dogovaraju poslovi, ali tvrdnja da se prodaju brodovi, baš i ne stoji", tvrdi Pavić prepričavajući vlastita iskustva. Hrvoje Balaško iz tvrtke AVC Boats, koja se bavi prodajom i održavanjem motornih brodova, kaže da je zanimanje za nautiku u Hrvatskoj sve veće. "Kupuje se sve više i traže se sve veći brodovi. Posao se povećao za 20 posto, što je izvrsno nakon toliko godina recesije", kaže Balaško koji hrvatsku proizvodnju brodova ipak drži još uvijek nedovoljno razvijenom u odnosu na zapadnoeuropske zemlje. "Primjerice, u Italiji je uz malu brodogradnju vezano 100.000 radnih mjesta, dok je kod nas, po mojoj gruboj procjeni, taj broj ne prelazi niti 500. Tako da tu ima puno mjesta za daljnji rast jer imamo jeftiniju radnu snagu koja itekako dobro zna svoj posao", zaključuje Balaško. Ove godine Hrvatska je zemlja partner na nautičkom sajmu Grand Pavois koji se održava od 19. do 24. rujna u La Rochellu.

Kalafati na Sajmu grade drvenu gajetu

Posjetitelji Sajma po prvi put imaju priliku uživo prisustvovati gradnji drvenog broda - betinske gajete. Vrhunski kalafati otoka Murtera pod vodstvom brodograditelja Ante Fržopa tijekom svih pet dana trajanja sajma grade originalan tip drvene gajete na tradicionalan način uz upotrebu starih alata. Vještina je to koja se stoljećima prenosi s koljena na koljena, objašnjava nam šjor Fržop, čuvajući na taj način drevnu tradiciju gradnje drvenih brodova od zaborava i izumiranja.

Kristijan Curavić napada rekord u disciplini Apnea Static, ili znanom kao 'statično ronjenje'

Proslavljeni hrvatski rekorder u ronjenju na dah, Krapljanin Kristijan Curavić koji drži i svjetski rekord u disciplini constant weight extreme, odnosno pod ledom (51 metar dubine u moru Sjevernog pola), danas će u malom bazenu pokušati oboriti nacionalni rekord u disciplini Apnea Static (statično ronjenje). Hrvatski je rekord 6:23 minuta, a Curavić ne želi otkriti koliko će minuta on izdržati, govoreći tek da je "sve poviše 6:23 dobro". Inače, Curavić će u Hrvatskoj na četiri lokacije (Zagreb, Split, Krapanj i Šibenik) otvoriti školu ronjenja. "Curavić diving Academy" polaznicima će nuditi učenje ronjenja s bocama, open water, dubinskog ronjenja i ronjenja na dah. Što se posljednje discipline tiče, Curavić će polaznicima nuditi učenje sve tri poddiscipline među kojima je i No limits koju je proslavio Luc Besson poznatim filmom iz 80-ih "Big Blue". "Sjedište će biti u Marini Frapa, surađivat ćemo s agencijama diljem svijeta i organizirati tjedne ronjenja po svijetu. No, cilj mi je od ronjenja u Hrvatskoj napraviti cjelogodišnji, a ne sezonski sport", kazuje nam Curavić. Dalibor Klobučar, (www.poslovni.hr)





TKO JE NE BI OTVORENE PONUDE ZA NOVU ZGRADU GRADSKE UPRAVE
I PRENAMJENU STARE NA OBALI

Banovina zanima i Izraelce i Švicarce

PONUDE Za projekt izgradnje nove zgrade gradske uprave i prenamjenu Banovine u hotel s pet zvjezdica zainteresirani su još Mađari, Česi, Austrijanci... Drugi krug natječaja za 15 dana

piše Leo KOVAČIĆ

Povjerenstvo za odabir partnera u projektu izgradnje nove zgrade gradske uprave i prenamjeni Banovine u hotel visoke kategorije, na čelu sa gradonačelnikom Zvonimirom Puljićem, jučer je otvorilo čak trinaest ponuda zainteresiranih investitora.

I "Konstruktor" u igri
Na adresu gradske uprave svoje ponude poslali su konzorcij "Konstruktora", IGH-a te hotela "Partner" iz Zagreba, splitski "Dal-koning" Zvonka Kotarca, "Orco grupa", švicarski konzorcij "Swiss Town Consult", "ORR Hrvatska", mađarski "Tri granit", "Spektator grupa Sekyra" iz Češke, "Arlov Group Tel Aviv" iz Izraela, bečki "Re Project Development", "Zagorje Tehnobeton" iz Varaždina, "GTC nekretnine Zagreb", austrijski "Stobarg AG" te zajednički "Eurodom" i "Elania" poduzetnice Marine Wallner.
- Iznimno sam zadovoljan brojnošću pristiglih ponuda za prvi gradski projekt po modelu javno-privatnog partnerstva koji je za nas od posebnog značaja jer ćemo, uz novu zgradu gradske uprave, na mjestu Banovine, dobiti hotel s pet zvjezdica - istaknuo je gradonačelnik Pulji.

Petorica najkvalitetnijih
dodajući kako će se u sljedećih 15-ak dana izabrati do pet najkvalitetnijih ponuda koje će ući u drugi krug obvezujućeg natječaja za koji će vrijediti vrlo strogi kriteriji.
- Savjetnički tim Instituta za mostove i konstrukcije, na čelu sa Sašom Melnjakom, našim savjetnikom za pitanja JPP-a, pregledat će potanko sve pristigle ponude i u iduća dva tjedna dostaviti nam izvješće i imena partnera za zadnji krug natječaja. Vodit ćemo računa da ovaj projekt ne opterećuje gradski proračun - kazao je splitski gradonačelnik.

Visokotageornik

Ponovimo kako će se nova zgrada gradske uprave na Trgu Hrvatske bratske zajednice graditi sredstvima investitora, dok će je Grad uzeti u najam na 30 godina, nakon čega bi ona ostala u gradskom vlasništvu Grad bi u tom razdoblju plaćao najamninu i održavanje objekta. Zgrada Banovine, pak, prema uvjetima koje su propisali gradski urbanisti, postat će visokokategornik, a obnova i rekonstrukcija bi trebala početi tek nakon preseljenja gradske uprave, što je predviđeno u 2009. godini.

Kerum odustao
Iako je više puta istaknuo svoju kandidaturu za preuzimanje Banovine, ime splitskog poduzetnika Željka Keruma jučer nije pročitano među zainteresiranim investitorima.
- Da je Banovina išla na prodaju po uvjetima "ko više ponudi" sasvim sigurno bi poslao svoju konkretnu ponudu. No, kako je u to uvučena i priča izgradnje nove zgrade gradske uprave, odlučio sam odustati od takvog ulaganja. Jednostavno me ne zanimaju nekakva dodavanja i oduzimanja, ja sam poduzetnik i zanimala me isključivo zgrada Banovine - kazao nam je Kerum.

Ponude za dvoranu - danas

Danas bi se u Banovini trebale otvarati i pristigle ponude za projekt nove sportske dvorane u Lori. Izvjesno je tek kako su svoje ponude poslali grčko-hrvatski poduzetnik Slavko Šimunović zajedno s njemačkim partnerima, mađarski "Tri granit" te "Orco grupa". Slobodna Dalmacija (www.slobodnadalmacija.hr)

HRVATSKI I BAVARSKI PREMIJER OTVORILI MÜNCHENSKI TURISTIČKI SAJAM

Sanader: Sjajna gospodarska i turistička, ali i politička promocija Hrvatske

Hrvatska turistička zajednica oglasnom je kampanjom vrijednom 70-ak tisuća eura dobro >pripremila teren< što je sigurno pridonijelo jučerašnjem odličnom posjetu njenom štandu. Na 400 kvadrata izložbenog prostora predstavljene su sve hrvatske turističke regije, a mjesta je bilo i za 20-ak suizlagača, među kojima i nekih turističkih zajednica iz Istarske županije, te svih većih istarskih hotelijera
Izvještava Goran PRODAN

MÜNCHEN - Vesele, u istarsku nošnju odjevene Martina i Michelle iz Novigrada časte posjetitelje ovčjim sirom, merlotom, suhim smokvama i medicom na malom pultu njihove turističke zajednice, a oko velikog HTZ-ovog štanda preko puta nepregledna rijeka znatiželjnika skuplja dojmove i prospekte raznovrsne hrvatske turističke ponude. Slika je to s prvog dana najvećeg južnonjemačkog turističkog kupa - sajma odmora i putovanja CBR koji je jučer definitivno bio u znaku Hrvatske kojoj je pripala i posebna pozornost medija. Razumljivo, jer je sajam zajedno s bavarskim kolegom Edmundom Stoiberom otvorio hrvatski premijer Ivo Sanader uz zvuke fanfara i bubnjeva postrojene družine Rapskih samostreličara.
Hrvatska je, kako smo višekratno najavljivali, zemlja partner ovogodišnjeg CBR-a i to se vidi na sajmu i u Muenchenu, kao i u bavarskim medijima. Hrvatska turistička zajednica oglasnom je kampanjom vrijednom 70-ak tisuća eura dobro >pripremila teren< što je sigurno doprinijelo jučerašnjem odličnom posjetu njenom štandu. Na 400 kvadrata izložbenog prostora predstavljene su sve hrvatske turističke regije, a mjesta je bilo i za 20-ak suizlagača, među kojima i nekih turističkih zajednica iz Istarske županije, te svih većih istarskih hotelijera.
Bavarska je jedan od tri nama turistički najvažnije njemačke pokrajine. Iz njem nam je lani došla čak trećina od ukupno milijun i 550 tisuća njemačkih gostiju, naglasio je direktor HTZ-a Niko Bulić kazavši da će Hrvatska u ovogodišnje pridobivanje njemačke turističke publike uložiti milijun eura.
Hrvatskom >ozračju< CBR-a doprinijela je i Hrvatska gospodarska komora sa svojom pretencioznom i zanimljivom izložbom >Be CROative<. Podsjećanje na pametne Hrvate, poput Penkale, Vrančića, Tesle, Boškovića, Lupisa. i njihove izume i postignuća kombinirano je s prepoznatljivim hrvatskim proizvodima i bogatstvima - paškim čipkom, dubrovačkim zlatarstvom, Vegetom, Sumamedom, istarskim kamenom, mirisom lavande, vinima.
- Sve čestitke HTZ-u, Gospodarskoj komori, Ministarstvu turizma i ostalima koji su pripremili ovu prezentaciju Hrvatske. Sjajno su odradili posao i možemo biti ponosni kako se danas u Muenchenu predstavila Hrvatska. Direktor sajma rekao mi je, za obilaska, da očekuju možda i 150 tisuća posjetitelja pa možete misliti koja je to promocija Hrvatske, kazao je Sanader okupljenim novinarima ne propustivši se pohvaliti da je njegov lanjski posjet CBR-u pridonio da Hrvatska ove godine ponovno, nakon 1999. bude zemlja partner.
Sanader je kazao da očekuje dobru sezonu, bolju od lanjske, ali, istini za volju, mnoge je novinare više zanimalo premijerovo mišljenje o optužnici protiv umirovljenog generala Zagorca, aferi >Brodosplit< i SDP-ovoj interpelaciji koju je HDZ-ov premijer ocijenio >bijednim pokušajem politikantstva<. S druge strane, još jednom je izrazio žaljenje zbog teške bolesti svoga imenjaka Račana ponavljajući novinarima da ga neće posjetiti u münchenskoj bolnici jer na tu njegovu želju iz SDP-a nisu pozitivno odgovorili.
Nakon kolektivnog presijecanja vrpce, Sanader i njegov domaćin Stoiber razgledali su ovogodišnji CBR koji je u sedam hala okupio 1.563 izlagača iz 65 zemalja svijeta. U dvosatnom druženju dvojica premijera dali su i intervju bavarskom radiju i televiziji, a na hrvatskom su štandu 20-ak minuta privatno razgovarali.
- Razgovarali smo naravno o turizmu, ali i o trgovini, suradnji srednjih i malih poduzeća, nekim projektima u zdravstvu i drugim temama od zajedničkog interesa Zagreba i Münchena. Važna točka našeg razgovora bilo je članstvo Hrvatske u Europskoj uniji i NATO-u. Zaista bih želio da se do kraja sadašnjeg predsjedanja Njemačke EU-om odredi točan termin ulaska Hrvatske u EU, što mnoge članice podržavaju, kazao je novinarima Stoiber.
- Gospodin Stoiber i ja promovirali smo danas Hrvatsku kao 28. članicu EU-a i buduću članicu NATO saveza. Mislim da smo ovu priliku dobro iskoristili ne samo za promociju gospodarskih aktivnosti i nas kao turističke destinacije, nego i za političku promociju Hrvatske, kazao je Sanader prenoseći da mu je predsjednik Bavarske kazao da očekuje hrvatski ulazak u NATO 2008., a u EU 2009. godine.
Stoiber je na odlasku s hrvatskog štanda dobio na poklon kravatu, a Sanader se nakratko pridružio ministru turizma Kalmeti, direktoru HTZ-a Buliću i državnom tajniku za turizam Mičiću u klapskom pjevanju s ansamblom Bonaca. (www.glasistre.hr)

I Japanci rado dolaze u Baranju

Najveći problem baranjskih turističkih radnika je kako produžiti boravak gostiju. Jedno od rješenja je sve popularniji team building

Kontinent je "in". Takvu sintagmu posljednjih godina potvrđuju i brojke turista koji se sve češće odlučuju za odmor u unutrašnjosti Hrvatske. Na ljestvicu poželjnih top destinacija odnedavno se upisala i Baranja, prirodno najbolje izdvojena cjelina koja se "stisnula" između rijeke Drave i Dunava te državne granice sa susjednom Republikom Mađarskom na sjeveroistoku Hrvatske. Dok je desetljeće ranije ovaj prostor bio turistički neiskorišten, sada je postao sinonimom za seoski turizam. Mamac je to za sve koji žele okusiti pravi povratak prirodi ili, jednostavnije rečeno, probuditi se u drvenom krevetu pod poplunom ispunjenim guščjim perjem uz šalicu svježeg kravljeg mlijeka, a potom se "ukrcati" u konjsku zapregu i provozati se Kopačkim ritom. Oni koji su željni aktivnijeg odmora imaju priliku isti prostor doživjeti iz potpuno drukčije "adrenalinske" perspektive. Radi se o provjerenom receptu baranjske avanture što su ga samo tijekom prošle godine iskusili i djelatnici brojnih hrvatskih tvrtki poput Agrokora, Tvornice duhana Rovinj, Vipneta, Auto Zubaka, Microsofta, Porschea, Erste Leasinga, Regent Hotela, Toyote, Hrvatskog telekoma. Preko team buildinga prilagođenog baranjskim specifičnostima u režiji Osječanina s baranjskom adresom Ričarda Apela, zaposlenici su se imali priliku bolje upoznati i povezati. U "portfelju" Baranya Adventure Teama nalazi se off road vožnja baranjskim stranputicama i četverosatno veslanje kanuima od Kopačkog kanala preko mnogobrojnih bara i jezera, pa sve do staroga korita rijeke Drave, nadomak Osijeka. Takav "novi val" razmišljanja, "zaplahnuo" je i lokalno stanovništvo koje se u sve većem broju odlučuje baviti turizmom. U posljednjih šest godina, od kada su prvi smještaj u Baranji otvorili Gordana i Denis Sklepić, pa sve do danas, registrirano je više od 300 postelja na tom prostoru. "Živimo od toga", govori Denis, pionir seoskog turizma na području Baranje koji je samo lani imao više od tisuću gostiju na autohtonom seljačko-obiteljsko-turističkom gospodarstvu u Karancu. Sklepićevi sada imaju četiri kuće. U panonskoj kući izgrađenoj još 1910. godine uredili su smještajne kapacitete. Trenutno raspolažu s ukupno 20 postelja - što je maksimalan broj za jedno seljačko gospodarstvo - raspoređenih u šest dvokrevetnih soba te dva četverokrevetna obiteljska apartmana. Na drugom gospodarstvu, koje datira iz 1897. godine, uredili su etno zbirku s više od 2000 predmeta. Ponudu planiraju zaokružiti uređenjem vinskog podruma pod zemljom i povećanjem broja konja namijenjenih za jahanje i vuču zaprega. Žele ih imati toliko da zapreke mogu ići u nizu.

 

Ponudu su saželi i na web stranici jer, kako kažu, bez Interneta se više ne može živjeti i raditi. Noćenje u njihovu aranžmanu košta 137,50 kuna, a s doručkom uz svježi sir, mlijeko, jaja te sve ono što raste u vrtu, penje se na 165 kuna. Za polupansion valja izbrojati 231 kunu dok vožnja fijakerom do 11 osoba za jedan sat cijelu grupu košta 219,60 kuna. Cilj nam je imati turističku sezonu koja traje 365 dana u godini. Slabije posjećeni mjeseci su nam tek siječanj i kolovoz kada ljudi radije izabiru Jadran ili se odmaraju nakon božićnih ili novogodišnjih blagdana. Najveći broj posjeta bilježimo tijekom svibnja i rujna. U 80 posto slučajeva radi se o domaćim gostima, dok ostatak čine strani turisti među kojima prednjače Nijemci. Prošle godine imali smo čak i jednu grupu japanskih gostiju koji su poželjeli ostvariti čvršće kontakte. Najveći problem nam je vrijeme boravka gostiju koji se u prosjeku zadržavaju dan ili dva. Marketinškim akcijama koje osmišljavamo pokušat ćemo ih zadržati i duže od vikenda", govori Denis Sklepić za kojim su u Karanac stigli i drugi poduzetnici. Vlado Škrobo, poznatiji kao gazda Bajo, odlučio se za ugostiteljstvo, a njegova "Baranjska kuća" na turističkoj karti ove regije ucrtala se kao nezaobilazna gastronomska destinacija. Restoran uređen u etno stilu gostima će ponuditi jedinstven menu na kojemu se nalaze čak i puževi u umaku od koprive s domaćim kravljim sirom! Kreativnost je "kumovala" i pri izboru naziva pojedinih menija - dunavskog alasa, baranjske klasike, karanačkog izobilja, mađarske tradicije, veselog Baranjca ili maloga školarca koji se mogu kušati u rasponu od 50 do 115 kuna. Unatoč takvom "procvatu", turistički djelatnici smatraju nezahvalnim iznošenje prognoza glede prihoda u tome sektoru jer je teško znati je li netko sok ili kavu popio kao turist ili običan radnik. Da je do svojevrsnoga iskoraka ipak došlo već ranije je potvrdio i direktor Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Antonio Sobol. U kontinentalnom turizmu nema značajnijeg sezonskog odstupanja. Teško je turistički boom mjeriti s okruženjem jer smo imali okupirano područje koje je nakon mirne reintegracije napravilo snažan iskorak u turističkom smislu", rekao je Sobol. Prema podacima osječke HGK ukupan prihod u turizmu Osječko-baranjske županije u 2005. godini iznosio je 171,7 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 45 posto u odnosu na godinu prije. Takav je rezultat pripisan boljem iskorištavanju prirodnih potencijala što se očitovalo kroz povećanje broja turističkih poduzetnika. Isti izvori navode kako je u 2005. godini zabilježeno 143.774 noćenja te da je to Osječko-baranjsku županiju dovelo na četvrto mjesto između 14 kontinentalnih županija u Hrvatskoj. I podaci Državnog zavoda za statistiku za prvu polovicu prošle godine također optimistično govore kako je na osječko-baranjskom području ostvareno 76.125 noćenja što je za 17 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ivana Barišić, (www.poslovni.hr)


Algebra: 15% Hrvata još uvijek ne koristi računalo

Učilište Algebra i agencija Prizma početkom godine proveli su istraživanje o upotrebi računala s ciljem determiniranja prirode korištenja računala, točnije razine informatičke pismenosti stanovništva te u skladu s time i pružanje adekvatnih edukacijskih programa, navodi se u Algebrinom priopćenju. Istraživanje provedeno na reprezentativnom uzorku, u županijskim središtima, pokazalo je da su glavne namjene osobnog računala poslovne obveze (30 posto), zabava (30 posto) i obrazovanje (24 posto), dok 15 posto ispitanika ne koristi osobno računalo. Geografski gledano, u sjevernoj Hrvatskoj se računala uglavnom koriste za poslovne svrhe, u Dalmaciji i Slavoniji za zabavu, dok je istraživanje pokazalo da se u Primorju i Istri računalo gotovo podjednako koristi za posao, zabavu i obrazovanje.
U populaciji od 18 do 45 godina 73 posto ispitanika smatra da se dobro snalazi na internetu, međutim puno su kritičniji kada moraju ocijeniti svoje vještine u radu s uredskim aplikacijama (Word, Excel, Powerpoint).
Čak je više od 77 posto ispitanika obuhvaćenih u ovom istraživanju istaklo Algebru kao vodeći trening centar, potvrđujući time i razne nezavisne analize. A lani je broj polaznika seminara i verificiranih programa obrazovanja s upisom u radnu knjižicu u Algebri povećan 30 posto.
(pd)(www.poslovni.hr)

22. veljače 2007.

Radi se na oslobađanju otetih radnika

Iz Ureda glasnogovornika MVPEI-a doznaje se da napori za oslobađanje dvojice Hrvata i jednog Crnogorca otetih u nedjelju u Nigeriji i dalje traju, . Ministarstvo je "u stalnoj je komunikaciji sa svim relevantnim čimbenicima koji mogu dovesti do pozitivnog rješavanja slučaja otetih dvojice hrvatskih i jednog crnogorskog državljanina u Nigeriji". Isto tako Ministarstvo je u stalnom kontaktu s obiteljima. Ministrastvo ističe da nije u mogućnosti iznositi pojedinosti u javnost zbog sigurnosti otetih radnika i u interesu pozitivnog rješenja tog slučaja. (HRT)

---------

UDRUGA OBITELJSKIH I MALIH HOTELA

Najavljena pojačana inspekcija u obiteljskim hotelima

Predsjednik Udruge Šime Klarić najavio je na konferenciji za novinare pojačanu inspekciju u hotelima kako bi se izjednačila kvaliteta usluge svih članova te definiciju klubova proizvoda poput gastrohotela, obiteljskih, avanturističkih, zelenih i welness hotela koji bi ciljano tražili tržišne niše na međunarodnom tržištu

Udruga obiteljskih i malih hotela (OMH) održala je u sklopu sajma Hotel & Gastroteh na Zagrebačkom Velesajmu Skupštinu na kojoj su članovima Udruge prezentirani dosadašnji rezultati rada i strateški plan djelovanja za ovu godinu. Ove godine OMH planira pojačati svoje marketiške aktivnosti izradom novog web portala za čiju se izadu na natječaj javilo 30 renomiranih tvrtki i on line rezervacijskog sustava, te izradu operativnog marketing plana od 2007. do 2010. godine.

Za izradu portala Udruga je prošle godine osigurala sredstva u iznosu od 400 tisuća kuna, a u funkciji bi trebao biti do sredine lipnja. Udruga će uskoro izraditi i Strateški dokument o programima brandiranja, certifikacije i standardizacije OMH-a, na osnovu kojeg će se Udruga javljati na domaće i strane natječaje fondova.

- Institut za turizam izradit će naš marketing plan koji bi trebao biti gotov za mjesec dana, nakon čega ćemo konačno definirati sadržaj web portala. Naš primarni cilj je da ukupni udio obiteljskih hotela podignemo sa sedam na pedeset posto u ukupnom smještajnom kapacitetu Hrvatske, stoga nas čeka vrlo veliki posao. Austrija je, naime primala poticajna sredstva za izgradnju malih hotela 40 godina, a mi imamo svega još par godina da izgradimo oko 100 tisuća novih kreveta. - izjavio je Klarić, dodajući da ih je za sada u Hrvatskoj deset tisuća.

Smatra da je najvažnije da od ovog nacionalnog projekta najviše koristi ima lokalna zajednica unutar koje bi se zapošljavali novi kadrovi i podigao se ukupni standard stanovništva.Lokalne zajednice su, međutim i najveća trenutna prepreka poduzetnicima koji vrlo često teško dobivaju dozvole i negativne odgovore lokalnih samouprava.
Stoga je Klarić s Ministarstvom turizma i Ministarstvom zaštite okoliša dogovorio da se formira koordinacijsko tijelo koje bi na terenu rješavalo probleme odugovlačenja s dozvolama.

Klarić je za ovu godinu najavio i nastavak lobiranja prema nositeljima turističke politike, dobavljačima i financijskim institucijama te nastavak edukacijskih programa putem novoosnovanog eno-gastro klastera i pet fakulteta s programima edukacije turističkih kadrova. (Željka Laslavić) (www.liderpress.hr)

 

-------

NE PROLAZI ODGODA PRIVATIZACIJE HRVATSKOG TELEKOMA NA GODINU DANA KOJU TRAŽI DT

Vlada ne odustaje od prodaje dionica T-HT-a građanima

ZAGREB - Vlada neće odustati od prodaje 20 posto dionica T-HT-a u javnoj ponudi u kojoj bi trebali sudjelovati i hrvatski građani, nakon čega će se dionicama domaćeg telekoma trgovati na burzi. Poručio je to jučer visoki izvor iz Vlade, nakon čega je jasno da Vlada neće udovoljiti zahtjevu Deutsche Telekoma, većinskoga vlasnika T-HT-a, da se nastavak privatizacije odgodi do 2008. godine.
- Vlada ne odustaje od nastavka privatizacije T-HT-a po modelu inicijalne javne ponude. Krećemo u snimanje poslovanja T-HT-a, a do sredine lipnja sve bi trebalo biti spremno za provođenje javne ponude, rekao nam je jučer visoki Vladin izvor. Isti nam je izvor potvrdio jučerašnju informaciju da je Deutsche Telekom od Vlade tražio odgodu nastavka privatizacije T-HT-a.
Jučer se oglasio i T-HT, ističući da menadžment te tvrtke daje punu potporu realizaciji odluke Vlade za inicijalnu ponudu dionica HT-a. Objasnili su iz T-HT-a da se ne protive ni izlasku dionica na burzu, što donosi i nova pravila u izvještavanju o poslovanju, jer, kako tvrde, ta kompanija >posluje u skladu s najvišim svjetskim standardima, prema pravilima financijskog izvještavanja kako posluju kompanije izlistane na burzi<.
- Ovakvom odlukom Vlade i hrvatski će građani moći participirati u poslovnim uspjesima Hrvatskog Telekoma. Kao većinski dioničar, Deutsche Telekom je u stalnom kontaktu s Vladom RH, s kojom intenzivno surađuje na temu IPO-a, poručuju iz T-HT-a.
No zanimljivo je da je Deutsche Telekom i ranije davao podršku izlasku dionica na burzu i javnoj ponudi, ali da od toga nije bilo ništa iako su Nijemci postali većinski vlasnici Hrvatskog Telekoma prije šest godina. U vrijeme Vlade Ivice Račana bila je pripremljena javna ponuda, ali taj projekt, koji je pripremao tadašnji potpredsjednik Vlade Goran Granić, nikada nije proveden. S druge strane, javna ponuda i izlazak dionica Ine na burzu obavljeni su nepune tri godine nakon što je mađarski MOL postao strateški partner domaće naftne kompanije iako je i MOL Vladi nudio kupnju dodatnog udjela u izravnoj pogodbi.
J. MARIĆ, Glas Istre

--------

Gdje se oblače hrvatski političari, bankari, privrednici...

Politička i gospodarska elita u Hrvatskoj ne pati od razvikanih modnih imena i voli kupovati u domaćim konfekcijskim kućama ne preferirajući specijalno ni jednu modnu marku. Ipak, za svečane prilike Stjepan Mesić i Ivo Sanader te ostali, poput Nadana Vidoševića predsjednika HGK, vole se pokazati u odijelima Gena - Moda Croatica, koja nose znak "Izvorno hrvatsko" i izrađuju se ručno u Modnom atelieru u Trogiru kojeg je vlasnik Boris Burić Gena. Odijela su nastala na tradiciji građanskog odijevanja 19. stoljeća, rade se po narudžbi zanatskim umijećem za što je potrebno oko 60 sati rada. Naravno, odijelo je od tkanina najviše kvalitete a dijelovi su sako sa svilenim lamarima, prsluk i košulja sa srebrnim filigranskim dugmetima, maramice s uzorkom starohrvatske glagoljice, svečana kravata-marama i ukrasni lanac za džepni sat. Uz monogram naručitelja, sve to stoji 7.500 kuna. U obične dane Mesić zna nositi i odijela Varteksa, gdje se oblače i poznati Varaždinci od župana Radimira Čačića do gradonačelnika Ivana Čehoka. Nova linija za proljeće i ljeto kolekcije Di Caprio M&M, ima podliniju odjeće za poslovne prilike koja će zainteresirati i stalne kupce. A to su banakari - Josip Protega, čelnik HPB-a, Božo Prka iz Privredne banke i Zdenko Adrović iz RBA. Varteksova odijela ima i Nadan Vidošević i Darko Beuk, prvi čovjek Hrvatskih šuma, a na listi je i jedan Todorić - Ante, potpredsjednik Agrokora. Ima tu i kulturnih djelatnika, glazbenika (Massimo Savić) te sportaša. Poznato je da Varteks odijeva hrvatsku tenisku Davis cup reprezentaciju. Dragutin Biondić, predsjednik uprave Heruc d.d. također se može pohvaliti s reprezentativnom listom i napominje da se godišnje sašije više od 700 odijela po narudžbi. Krug korisnika usluga šivanja po mjeri stalno se širi i obuhvaća najrazličitije profesije i zanimanja od ministara i političara ( Primorac, Arapović, Granić, Bandić), odvjetnika (Hanžeković, Žurić) do poslovnih ljudi (Kraljević, Prka, Adrović). U Herucu se odijevaju poznati sportaši i članovi klubova (NK Dinamo) te druge osobe nepoznate široj javnosti, ali uspješne u svojim poslovima. U Herucu im se nude, uz standardne materijale i tkanine izuzetno visoke kakvoće koji predstavljaju vrh svjetske ponude. Na taj način kupcima omogućavaju da svojim individualnim zahtjevima po pitanju veličine i kroja odijela, dodaju i posebnu kvalitetu vrhunskog "štofa" iz najprestižnijih tvornica tkanina (Zegna, Cerutti, Canonico).

Biondić napominje da se usluge šivanja po mjeri mogu naručiti direktno u tvornici ili u bilo kojoj Heruc galeriji u svim velikim gradovima. Tomislav Cerc, direktor Chromos boje i lakovi to i potvrđuje: "Iako bih se radije odijevao u trgovinama jer je brže i jednostavnije, moram zbog svoje konstitucije isključivo odijela naručiti šivati po mjeri, ponekad i u Herucovoj tvornici." Milan Stojanović, vlasnik Zlatne igle Siscia također će reći kako se i u Sisku šivaju kvalitetna odijela koja se prodaju po cijeni od tri do 7.000 kuna. Siscia isto šiva po mjeri, a otkako je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Mesić otvorio Studio za uzimanje 3D tjelesnih mjera, jedini u Hrvatskoj koji je uređen i donacijom modne kuće Siscia, odijela će se šivati iz studija direktno u tvornici. Naime, studio u svega 20-tak sekundi omogućuje uzimanje oko stotinjak tjelesnih mjera prema kojim će se sašiti odijelo po točnim specifikacijama. Siscia je već uzimala mjere putem uređaja za snimanje, a jedan od prvih manekena bio je Ljubo Jurčić. Inače u Sisciji se vole odijevati viđeniji SDP-ovci, pa tako i potpredsjednica Željka Antunović. Prva dama HSLS-a i gradonačelnica Bjelovara, Đurđa Adlešić, zna kupiti u Varteksu, dok je Dorotea Pešić-Bukovac, saborska zastupnica IDS-a viđena u lijepoj haljini modne kuće Image Haddad. Supruzi veleposlanika u Danskoj, inače TV novinarki Zvijezdani Heina, za prvo primanje kod Danske kraljice sašivena je haljina u Zelinki koja se toliko svidjela novinarima da su ju proglasili najljepšom. Dame poslovnog svijeta, Ljerka Puljić iz Agrokora i Ljerka Cerc iz Inkera, također nose domaću modnu konfekciju. Nemaju određene modne marke, ali preferiraju poslovnu odjeću. Marin Filipović, potpredsjednik uprave FinvestCorp veli da ne pamti kada je nešto kupio u Zagrebu. Voli kupovati talijansku odjeću, što mu je ostalo od mladih dana.


21. veljače 2007.

Glavašev odvjetnički tim izražava nezadovoljstvo

U ime odvjetničkog tima Branimira Glavaša istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu Zdenku Posavcu osječki odvjetnik Dražen Matijević podnio je podnesak u kojemu izražava nezadovoljstvo što je prihvatio zahtjev tužiteljstva da se ponovno sasluša jedan svjedok u slučaju "garaža".
Prema riječima Dražena Matijevića, riječ je o čovjeku koji je na odsluženju zatvorske kazne od 13 godina zbog teškog kažnjivog djela, zbog čega je "obrana zaprepaštena da se poziva takav svjedok kojemu je u interesu reći bilo što ako to pretpostavlja neke olakšice za njega, tim više što je svoj iskaz već dao".

Budući da je istražno ročište, na kojemu će taj svjedok dati iskaz, sudac Posavec predvidio za sutra u 13 sati, obrana traži da sudac sasluša i jednog svjedoka obrane te da se obavi rekonstrukcija događaja i balističko vještačenje, kazao je Matijević. (HRT)

----------

Državno zemljište za lokalne poduzetničke zone

S gradonačelnicima i načelnicima devet općina i gradova čelnici Vlade danas su potpisali ugovore o osnivanju prava građenja na državnom zemljištu kako bi se ostvarili planovi lokalnih uprava za izgradnju poduzetničkih zona. Tim ugovorima državno zemljište na rok od 30 godina za izgradnju po dvije poduzetničke zone dobili su gradovi Sisak i Virovitica, a po jednu poslovnu zonu dobit će Otočac, Otok te općine Velika Ludina, Antunovac, Donji Kraljevac, Đurđenovac te općina Majur.
Zajedno s tim ugovorima država je od 2004. godine, kada je donesena odluka o pokretanju projekta izgradnje slobodnih zona, na korištenje lokalnim vlastima dodijelila više od 12 milijuna četvornih metara zemljišta koje je prema konzervativnim procjenama Porezne uprave vrijedno oko 75 milijuna kuna, objasnio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
Iz Vlade je poručeno i kako se sada ne čini nemogućim i pretjeranim realizacija plana o otvaranju 400 poduzetničkih zona koje bi trebale omogućiti snažniju decentralizaciju ekonomske moći. Mirela Klanac, (www.poslovni.hr)

------------

PROMET INVESTICIJE U PROMETNU INFRASTRUKTURU U OVOJ GODINI

DRŽAVA ULAŽE 6 MILIJARDI KUNA U CESTE I LUKE

AUTOCESTA Najviše novca bit će uloženo za nove kilometre autoceste, a najznačajniji je posao na dionici Dugopolje-Bisko-Šestanovac, vrijedan 1,6 milijardi kuna

piše Ružica MIKAČIĆ
Ulaganja države u prometnu infrastrukturu koja će, među ostalim, podignuti i kvalitetu putovanja domaćih i gostiju kroz Hrvatsku u ovoj godini iznosit će gotovo šest milijardi kuna, pri čemu najveći dio ulaganja otpada na nove kilometre autoceste.
Tako će do početka ovogodišnje turističke sezone biti puštene u rad nove dionice autocesta u dužini od stotinu kilometara, a u vrijednosti od 5,64 milijarde kuna.
Najznačajniji je posao onaj na 37 kilometara dugoj dionici autoceste Dugopolje-Bisko-Šestanovac u koju će se utrošiti 1,6 milijardi kuna, a koja bi u funkciji trebala biti do lipnja.
Već u travnju trebali bi završiti radovi na dionici Velika Ves-Krapina-Macelj u dužini od 18,6 kilometara, a vrijednost radova je 1,8 milijardi kuna. Do početka turističke sezone završit će se i radovi na dionici Vrbovsko-Bosiljevo od 8,5 kilometara, te Kikovica-Oštrovica u dužini od 7,4 kilometra. Čvor kod Velike Gorice s pristupnim cestama bit će također završen do sezone, a u listopadu ove godine i dionica Đakovo-Sredanci od 22 kilometra.
U jadranskim zračnim lukama najveća ulganja bit će u Dubrovniku, čija zračna luka je već krajem prošle godine optvorila novu zgradu i prošireni putnički terminal investiranjem 59 milijuna kuna vlastitih sredstava. Do 2010. godine uložit će ukupno 292 milijuna kuna. Manja ulaganja, financirana i iz državnog poračuna imat će i zračna luka Zadar, gdje se do travnja očekuje završetak adaptacije i dogradnje putničkog terminala, sortirnice i prostora za međunarodne dolaske.
Tom investicijom države 17 milijuna kuna bit će omogućen prihvat oko pola milijuna putnika godišnje u toj zračnoj luci, koja je jedina ove godine zabilježila pad broja putnika od čak 11 tisuća, u usporedbi s povećanjem broja putnika od sto tisuća u ostalim zračnim lukama.

72 milijuna kuna za morske luke
U morske luke i dogradnju i rekonstrukciju trajektnih pristaništa bit će do sezone uloženo 72 milijuna kuna i to u luci Merag, Žigljen, Rava i Zverinac, Kaprije, te Supetru i Rogaču.

Slobodna Dalmacija (www.slobodnadalmacija.hr)

-----




20 istarskih ulja među 583 najbolja u svijetu

Piše: Ranko Borovečki
Foto: Goran Šebelić
NOVIGRAD - Malom svečanosti održanom u uljari Torci obitelji Beletić u Novigradu još jednom se podsjetilo na veliko maslinarsko dostignuće koje su hrvatski, posebice istarski maslinari ostvarili ove godine.
Njih 24 uspjelo je ove godine dospjeti u najvažniji svjetski vodič ekstradjevičanskih maslinovih ulja L'Extravergine, 20 od njih je iz Istre, a četiri su dalmatinska, čime je pokazano da je Hrvatska sa svojim uljima doista dospjela u sam svjetski vrh.

- Osim činjenice da se broj ulja iz Hrvatske ove godine povećao s lanjskih 10 na 24, vrlo je značajno i to da su se ove godine u vodiču prvi put pojavila i ulja iz Dalmacije - naglasio je Denis Ivošević, pročelnik Odjela za turizam Istarske županije i voditelj projekta Ceste maslinova ulja.

Jedini pravi svjetski vodič maslinovih ulja, talijanski L'extravergine, u svojem je najnovijem izdanju za 2007. godinu, koje je službeno predstavljeno u Rimu početkom prosinca, predstavio ukupno 583 uljara iz 27 zemalja. Hrvatska se ove godine našla na drugome mjestu po broju uljara i zastupljena je s jednakim brojem predstavnika kao i, primjerice, svjetska maslinarska velesila Španjolska!

Posebno je zanimljivo i to što je nagradu za najbolje ulje na svijetu u kategoriji intenzivno voćnih maslinovih ulja, jednoj od 15 kategorija koje su se ove godine ocjenjivale, dobila istarska Stancija Meneghetti vlasnika Romane Kajfež i Miroslava Pliše.

Maslinovo ulje treba mnogo bolje turistički iskoristiti, a primjer imanja i uljare obitelji Beletić, jedno od šest-sedam sličnih u Istri, pravi je primjer kako bi se to trebalo raditi.

Osim proizvodnje Beletići imaju i lijepu salu za degustaciju koja se može koristiti u turističke svrhe pa nije ni čudo što je lani ovu uljaru posjetilo 60 autobusa turista - kazao je Ivošević.

Prisutne uljare koji su zastupljeni u ovogodišnjem vodiču podsjetio je da će u Istru ove godine stići 40 novinara specijaliziranih za gastronomiju, koji će itekako biti zainteresirani i za istarska maslinova ulja, što i uljari svakako trebaju iskoristiti za vlastitu promociju.

Maslinari iz vodiča L'Extravergine 2007.

Istra

Područje - Brtonigla, Umag i Novigrad

1) Uljara Agrofin, Zambratija, Umag
2) Flavio Kmet, Umag
3) Enio Zubin, Umag
4) Uljara Torci, Tranquilino Beletic, Novigrad
5) Renato Spitz, Karigador
6) Franco Cattunar, Brtonigla
Područje - Buje, Krasica i Oprtalj

1) Klaudio Ipša, Livade
2) Obitelj Cinić, Krasica, Buje
3) Franco Basiaco, Buje
4) Giancarlo Zigante, Livade
5) Đino Antonac, Grožnjan
6) Milan Visintin, Vižentini, Grožnjan
7) Marijan Cossetto, Krasica
Područje - Vodnjan i Bale

1) St. Meneghetti, Bale
2) Sandi Chiavalon, Vodnjan
3) Obitelj Balija, Fažana
4) Braća Belci, Vodnjan
5) Aldo Cetina, Vodnjan
6) Antonio Pastrovicchio, Vodnjan
7) Emanuel Grubić, Vodnjan


Dalmacija 

1) Ivo Lučić Kompozitor, Jelsa, Hvar
2) Stjepan Fistonić, Zastražišće, Hvar
3) Ivica Škrpaca, Selca, Novo selo, Brač
4) Tonko Antun Ostojić, Povljane, Brač


Jutarnji list (www.jutarnji.hr)

--------------


SPLIĆANKA UZ PRIJETNJU FIBRE DRUGA U STOCKHOLMU

Blanka u groznici subotnjeg mitinga

POSTOLJE I S HENDIKEPOM Osjećala se kao da će ju uhvatiti viroza, kao da će ubrzo dobiti fibru - zabrinutim glasom nas je izvjestio Blankin otac i trener Joško Vlašić te dodao: Kazala je kako nije bila sva svoja. Ne znam što bi više trebali učiniti. Poduzeli smo sve mjere opreza. Blanka se cijepila, a svako malo joj pregledavamo krv, to je toliko često da ljudi misle kako smo "munjeni"

Uznemirujuće vijesti stigle su iz Švedske! Blanka Vlašić se nije dobro osjećala na mitingu u Stockhölmu gdje je sa preskočenih 195 centimetara iz prvog pokušaja osvojila drugo mjesto.
- Osjećala je kao da će ju uhvatiti viroza, kao da će ubrzo dobiti fibru - zabrinutim glasom nas je izvjestio Blankin otac i trener Joško Vlašić.
- Kazala je kako nije bila sva svoja. Ne znam što bi više trebali učiniti. Poduzeli smo sve mjere opreza. Blanka se cijepila, a svako malo joj pregledavamo krv, to je toliko često da ljudi misle kako smo "munjeni" - nadodao je Vlašić.

Izravno na dva metra

Prvo mjesto je u svojoj domovini osvojila Kajsa Bergqvist, čime je ujedno i prvi puta ove sezone stala na najvišu stepenicu postolja. Iz trećeg pokušaja je išla preko letvice postavljene na 198 centimetara. Blanka je sve visine do 198 centimetara "skinila" iz prve, te je prema prijašnjem dogovoru sa trenerom Bojanom Marinovićem i tatom Joškom odlučila propuštati 198, te odmah krenuti na dva metra. Nažalost, nije uspjela...
Treća je Belgijka Tia Hellebaut koja je letjela jednako visoko kao i Blanka, ali tek iz drugog puta. Stockhölm je opravdao svoju "negativnu" reputaciju, prilično tvrda podloga je uzela danak. Niti jedna visašica nije uspjela ići preko dva metra. No, to je trenutno najmanji problem naše najbolje atletičarke. Ponovio isti scenarij kao i prošle godine, a k tome se i ne osjeća dobro. Vijest koja eventualno može podignuti raspoloženje jest da je Blanka unatoč simptomima koji su se pojavili posve ravnopravno nosila sa najboljim visašicama svijeta.

Fige za brz oporavak

Kamo sreće da je samo podloga bila problem, a ne tmurno predskazanje eventualne gripe ili viroze. I to četiri dana prije mitinga u Splitu... Bolje je i ne pomišljati što bi se dogodilo da našu najbolju atletičarku "pokosi" gripa. Ne samo da bi međunarodni skakčki miting "Croatia osiguranje 2007." došao u pitanje, već bi i nastup na Europskom dvoranskom prvenstvu, ako bi do njega došlo za našu visašicu bio više revijalnog karaktera (pod uvjetom da se oporavi).
Kad je netko "pegula", onda je stvarno "pegula"! Jako dobro je poznato kako su problemi sa zdravljem obilježili dosadašnju Blankinu karijeru. No, još ništa nije sigurno. Ne treba odmah crno razmišljati, držimo fige kako će sve na kraju dobro ispasti, te kako će Blanka zasjati u pravom svjetlu ispred svoje publike na svojim, splitskim Gripama.Vlado OZRETIĆ , Slobodna Dalmacija (www.slobodnadalmacija.hr)



20. veljače 2007.


Pregovori s otmičarima i dalje traju

Pregovori o oslobađanju otetih hrvatskih državljana Renata Garme i Mate Luše u Nigeriji još nisu urodili plodom.
Naoružani napadači, koji su ih preksinoć oteli zajedno s jednim državljaninom Crne Gore, za oslobađanje traže zasad nepoznat iznos. Zatražili su da multinacionalna tvrtka HydroDive, za koju rade oteti radnici, a koja se bavi opskrbom i održavanjem naftnih platformi, otvori telefonsku liniju kako bi mogli komunicirati.
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija objavilo je da se radi na oslobađanju hrvatskih radnika te da zbog njihove sigurnosti ne mogu govoriti o pojedinostima. Tvrtka HydroDive također je objavila da surađuje s nigerijskim vlastima kako bi pomogla u njihovom sigurnom oslobađanju. "Prema našem saznanju, nijedan od otetih nije ozlijeđen", navodi se u priopćenju tvrtke. Dodaje se da "zasad nije poznato jesu li otmičari povezani s nekom militantnom skupinom iz Delte Nigera ili je otmica čin kriminalnih bandi". 
Otmice stranih radnika u Nigeriji nisu rijetkost, a u toj zemlji trenutačno radi gotovo 3000 Hrvata. (HRT)

--------

Sanader: Do 15. srpnja rješenje za nove umirovljenike

Radna skupina Vlade i umirovljenika do kraja proljetnog zasjedanja Hrvatskog sabora, 15. srpnja, treba predložiti zakon kojim bi se prevladale velike razlike između starih i novih umirovljenika, tj. onih koji odlaze u mirovinu nakon 1999., najavio je premijer Ivo Sanader.
"Da se to pitanje riješi, postoji jasna politička volja, samo je pitanje načina", istaknuo je Sanader, nakon što mu je predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Vladimir Lokmer uručio zahvalnicu za Vladina nastojanja da se poboljša položaj hrvatskih umirovljenika.
Lokmer je istaknuo da je za mandata ove Vlade počelo vraćanje duga umirovljenicima i pokrenuto je više drugih koraka da se poboljša njihov položaj.
Sanader je podsjetio da su već isplaćene dvije rate umirovljeničkog duga, osigurat će se novac za isplatu treće i četvrte rate, a pronađeno je rješenje i za isplatu odštete za još oko 43 tisuće korisnika obiteljskih i najviših mirovina. (HRT)

---------

 

Velika Zlatna kuna Ericssonu

Priznanje Hrvatske gospodarska komore dobili su i Atlantska plovidba, Šestan- Busch, Allianz i Erste banka
Hrvatska gospodarska komora, prigodno obilježavajući svoj 155. rođendan, izabrala je dobitnike Zlatne kune za poslovni učinak iz 2006. godine. To se priznanje od 1993. tradicionalno dodjeljuje za uspješnost u poslovanju, ali i za doprinos hrvatskom gospodarstvu u cjelini
U izvoz 70 posto
U konkurenciji velikih tvrtki Zlatnu kunu je osvojio Ericsson Nikola Tesla, tvrtka iza koje stoji 58 godina iskustva i najveći je isporučitelj specijalizirane telekomunikacijske opreme i rješenja za prostor Srednje i Istočne Europe. Ericsson NT na domaćem tržištu plasira trećinu proizvodnje dok 70 posto odlazi u izvoz, kupcima iz zemalja EU te s područja Srednjeg istoka. Zbog kontinuiranog rasta proizvodnje unatrag tri godine tvrtka je primila više od 500 novih zaposlenika. Među 1400 zaposlenih dominira VSS kadar, sa 86 posto, a 400 zaposlenika mlađe je od 32 godine. Kompanija sustavno ulaže golema sredstva u edukaciju, u skladu s tržišnim i tehnološkim promjenama, posebno za rad s mobilnim mrežama treće generacije.
Drugi put Šestanu
Dubrovačka Atlantska plovidba nametnula se za dodjelu Zlatne kune među grupacijom srednje velikih tvrtki.
Ta pomorska kompanija duge tradicije danas raspolaže sa 21 brodom čija prosječna starost iznosi 16,4 godine i zapošljava 700 radnika, a među njima je 640 pomoraca. Tvrtka sve uspješnije razvija turizam a u posljednje vrijeme i zračni promet. Preloški Šestan-Busch, prepoznatljiv po izvozu 95 posto proizvodnje vojne, policijske i sportske namjene koju plasira u 25 zemalja za 2006. godinu po drugi puta uzastopno ovjenčan je Zlatnom kunom u grupaciji malih tvrtki. U financijsko-bankarskom sektoru, po izvrsnom poslovanju, ocjenjivačkom sudu HGK-a nametnula su se također dva prošlogodišnja dobitnika Zlatne kune. To su, među bankarima Erste & Steiermarkische, a među osiguravateljnom grupacijom Allianz.Zlatnu kunu za inovacije HGK-a je za 2006. dodijelila Brodarskom institutu dok su dobitnici Zaklade "Izvorno Hrvatsko 2006.", radi se o financijskoj potpori projektima čiji je cilj stvaranje kvalitetnih proizvoda prepoznatljivih i na domaćem i na inozemnim tržištima: Zoran Šimunić, Antun Jukić, Nikola Zec, Josip Grofelnik, Božena Bosilj, Karlo Starčević, Nino Slavić, Natalija Vukić, Goran Orešković i Sandra Gabrovec.
T. Lovriću Zlatna kuna za životno djelo
Mnogi ga smatraju pionirom i nositeljem utemeljenja prehrambene tehnologije kao znanstvenog područja, stoji u obrazloženju o dodjeli Zlatne kune za životno djelo. Prof. dr. Tomislav Lovrić ima golemo iskustvo znanstvenika i pedagoga u području prehrambene tehnologije.

Nominirani
Male tvrtke
Beiersdorf Zagreb, Bruketa & Žinić Zagreb, Ekobit Zagreb, Kontal Karlovac, Šestan-Busch Prelog
Srednje tvrtke
Atlantska plovidba Dubrovnik, Cedevita Zagreb, Centrometal Macinec, Termika Novi Marof, Vivera Glina

Velike tvrtke
Dukat Zagreb, Ericsson Nikola Tesla Zagreb, Končar-Energetski transformatori Zagreb, Siemens Zagreb, Viro tvornica šećera Virovitica

Banke
Erste & Steiermarkische bank Rijeka, Hrvatska poštanska banka Zagreb, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria Zagreb, Zagrebačka banka Zagreb

Osiguravateljna društva
Allianz Zagreb, Euroherc Zagreb, Jadransko Zagreb, Kvarner Wiener Stadtische Rijeka, Merkur Zagreb
Božica Babić(www.poslovni.hr)

---------

 



PODIGNUTI PALAC NA WEBU SE DOGOVARA POSEBNA VRSTA PRIJEVOZA

Stopiranje s ceste prešlo na internet

RIZIK Na internetu se putnici dogovaraju o zajedničkom putu i podjeli troškova, a policija upozorava na rizičnost takvog oblika prijevoza
Piše Filip Bubalo
Imate slobodno mjesto u automobilu? Želite jeftinije i brže stići na odredište? Pitanja su to u zaglavlju internetske stranice www.gorivo.hr. kojoj je "namjera pronaći i povezati osobe koje putuju u isto/slično vrijeme i mjesto. Ideja je iskoristiti slobodna mjesta u automobilu vozača i podijeliti troškove puta sa suvozačima". Web stranica prevedena na četiri jezika, nudi preko 100 relacija u Hrvatskoj, zemljama bivše Jugoslavije Njemačkoj ili Nizozemskoj.
Kontakti koji su ponuđeni temeljeni su na dobrovoljnoj bazi, a za vaše eventualne nesporazume i nesuglasice mi nismo nadležni", stoji u poruci na web stranici, do koje se nalazi izbornik s obzirom na preference vozača ili suputnika, poput polazišta, odredišta, spola...

Dalmatina

Za Splićane je trenutno u ponudi relacija Split-Zagreb, na kojoj Ivan G. vozi u Zagreb u ponedjeljak oko sedam ujutro.
- Čuo sam od prijatelja za ovu stranicu, a kako se troškovi puta penju i do 700 kuna, učinilo mi se zanimljivo prepoloviti troškove puta, no o svemu se da dogovoriti - kaže Ivan G. koji je uslugu vožnje ponudio na internetu.

Ugodno društvo

No, Ivo T. koji piše da vozi skoro svaki vikend relaciju Zagreb-Split, poručuje potencijalnim suputnicima da bi ga veselilo ugodno društvo, da ne vozi brzo i da voli usput stati popiti piće i marendati.
- U Hrvatskoj nije zabilježena nijedna kaznena prijava u svezi s takvim načinom povezivanja ljudi, a policija ne može spriječiti takav oblik prijevoza jer je to stvar osobnog izbora. Mi jedimo možemo upozoriti građane na rizičnost takvih putovanja- kazala nam je Emina Lišić, zamjenica glasnogovornika MUP-a.

Usputna pljačka



HGK: KONFERENCIJA O PROGRAMIMA EUROPSKE ZAJEDNICE

Kako pobijediti na natječajima Europske komisije?

Cilj konferencije upoznati je hrvatske tvrtke, istraživačke zavode i druge organizacije s najznačajnijim programima Zajednice i praktičnim informacijama kako pobijediti na natječajima Europske komisije radi dobivanja sredstava za kvalitetne projektne prijedloge

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Istraživačke, inovacijske i poslovne mreže (RIBN) za srednju i jugoistočnu Europu započela je konferencija o programima Europske zajednice - 7. okvirni program i Program za konkurentnost i inovacije. Predavači će predstaviti iskustva i usluge koje nudi Europska komisija (Opća uprava za istraživanje i razvoj, Opća uprava za poduzetništvo), Informacijska služba o istraživanjima i razvoju Zajednice (CORDIS), konzultanti i lobisti iz Bruxellesa te uspješni voditelji iz 6. okvirnog programa i drugih programa provedenih u Hrvatskoj i Sloveniji poput Borisa Cizelja, direktora Slovenske poslovne i istraživačke udruge (SBRA),  Tanje Friedrich i Joerga Niehoffera iz Opće uprave istraživanja i razvoja Europske komisije, Leonarda Piccinettija, konzultanta za europska pitanja i dr.

- Ova konferencija ključna je za upoznavanje malih i srednjih poduzetnika s potporom koja im se nudi te za njihovo uključivanje u što većem broju i na ovaj način želimo gospodarstvenicima pokazati koliko je povezivanje dobre prakse u korištenju programa važno u stvaranju centara izvrsnosti i tehnološke platforme - rekla je Vesna Trnokop-Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU.

7. okvirni program glavni je instrument za financiranje znanstvenog istraživanja i tehnološkog razvoja tijekom razdoblja 2007. do 2013., i jedan je od najvažnijih elemenata ostvarivanja Lisabonskog plana za rast i konkurentnost. Cilj tog Programa potaknuti je sinergiju europskog gospodarstva najviše kroz suradnju industrije i akademije kako bi postali najkompetentnije i najrazvijenije tržište sutrašnjice, pretičući ekonomije SAD-a i Japana.

Danas EU izdvaja samo 1,96 posto svog BDP-a u istraživanju i razvoj, dok SAD izdvaja 2,59 posto, a Japan 3,12 posto. Stoga razlika ulaganja između SAD-a i EU trenutno iznosi oko 130 milijardi eura godišnje u korist Sjedinjenih Država.  (Renato Đurđević)

Liderpress (www.liderpress.hr)

--------

Prije nekoliko godina bilo je nekoliko slučajeva kad su na splitskom autobusnom kolodvoru vrbovali ljude, nudeći im besplatan prijevoz do njihovih destinacija što bi završavalo pljačkom na nekom od odmorišta, no u protekle četiri godine nemamo niti jedan zabilježen takav slučaj -kazala nam je Marina Kraljević-Gudelj, glasnogovornica splitske policije. Slobodna Dalmacija


19. veljače 2007.
Nastavljena istraga protiv Glavaša

Istraga protiv Branimira Glavaša u tzv. slučaju garaža, koja je bila privremeno prekinuta zbog njegovog lošeg zdravlja uzrokovanog dugotrajnim štrajkom glađu, nastavljena je na Županijskom sudu u Zagrebu. U nastavku istrage ispitano je desetero pozvanih svjedoka obrane. Nitko od njih nije teretio Glavaša.
"Mislim da je nakon njihovog iskaza Državno odvjetništvo još dalje od dobre optužnice", rekao je Ante Madunić, jedan od Glavaševih odvjetnika. Dodao je da o sadržaju iskaza ne može govoriti, ali da je načelno s njima zadovoljan. Pred istražnim sucem Zdenkom Posavcem svjedočio je i načelnik Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) Gordan Čačić. On je 1991. sudjelovao u obrani Osijeka. Madunić je rekao da je Čačić govorio o događajima iz tog vremena, ali da on iz njegova iskaza nije vidio ništa što bi trebalo teretiti Branimira Glavaša.
Istraga bi trebala biti gotova sutra saslušanjem još desetorice svjedoka obrane. Sudac Posavec potom će spis vratiti Zagrebačkom županijskom državnom odvjetništvu koje treba odlučiti hoće li tražiti nove istražne radnje ili će podići optužnicu. Osumnjičeni nezavisni saborski zastupnik Branimir Glavaš po preporuci liječnika nije prisustvovao saslušanjima, na čemu je prije inzistirao. (HRT)

 

---------

Bačić: Uveli smo red i suzbili crni čarter

U crnom je čarteru godišnje bilo u optjecaju 150 milijuna eura, a samo s osnove PDV-a Hrvatskoj je odnosio 30-ak milijuna eura
Nautički turizam je najstabilniji, najvitalnijii i potencijalno najprofitabilniji hrvatski turistički proizvod. Ipak, nije još "doplovio" do razine kvalitete koju mu jamči bogatstvo resursa. Hrvatska u svijetu već visoko kotira kao nautička destinacija upravo zbog izuzetne prirodne atraktivnosti obale i otočnog arhipelaga. Poznata je čak i pod nazivom "Croate d'Azur". U našem teritorijalnom moru sve je više stranih nautičara i plovila, vrtoglavo je narastao broj čarter-tvrtki, rastu prihodi od nautike, suzbijen je crni čarter... No nautički se turizam razvijao neosmišljeno i nekontrolirano, pa je, kažu stručnjaci, postao i ozbiljna prijetnja dugoročnom očuvanju kvalitete i atraktivnosti te željene gospodarske valorizacije. Zato je prošle godine Ministarstvo mora, turizma prometa i razvitka naručilo izradu Studije razvoja nautičkog turizma kao temelj za skoro donošenje Vladine strategije razvoja nautičkog turizma koja bi trebala biti jak vjetar u jedra kvalitetnom razvoju nautike u Hrvatskoj. Što se dosad napravilo po tom pitanju, u kojem pravcu jedri nautički turizam i što ga koči, za Poslovni dnevnik govori Branko Bačić, državni tajnik za more - desna ruka ministra Kalmete za morska pitanja.

Kakva je danas uloga Hrvatske u nautičkom turizmu na Mediteranu i koje su bile kočnice njegova razvoja?
Prema svim parametrima i istraživanjima Hrvatska je konačno nautičko-turistička hit-destinacija. Već zbog svojih prirodnih ljepota i karakteristika te zemljopisnog položaja u Europi i Sredozemlju naše more, obala i 1246 otoka predstavljaju izazov stranim turistima i nautičarima koji u velikom broju samostalno dolaze bez da država provodi posebne aktivnosti. Neosporno je da Hrvatska ima znatnu ulogu u nautičkom turizmu na Mediteranu, no osim ulaganja u lučku infrastrukturu, gradnje novih i tehničkih intervencija u već postojećim marinama do sada nije postojala vizija o razvoju nautičkog turizma. Nije postojala osmišljena politika ni strategija pa aktivnosti na temu nautički turizam nisu bile organizirane i normativno uređene. Nije se sustavno ulazilo u problematiku gradnje vezova, pa čak ni u definiciju što je nautički turizam, koliki su prihodi i kakav je utjecaj na gospodarstvo. Zbog toga je država pokrenula sustavan i ozbiljan pristup razvoju nautičkog turizma definiravši što on donosi. S tom namjerom inicirana je izrada Studije razvoja nautičkog turizma na kojoj su surađivali Hrvatski hidrografski institut, Institut za turizam, Urbanistički institut Hrvatske i Institut za oceanografiju i ribarstvo. Postavke Studije zasigurno će u cijelosti ući u Vladin strateški razvojni dokument i polazište su za osmišljeno dugoročno planiranje i razvoj nautičkog turizma.

Broj čarter tvrtki u posljednje je dvije godine porastao pet puta. Je li to zbog činjenice da se konačno doskočilo crnom čarteru?
Iza nas je eskalacija crnog čartera koji je prema procjenama samo s osnove PDV-a godišnje iz Hrvatske iznosio 30-ak milijuna eura. To je otprilike iznos potreban za infrastrukturnu izgradnju luke Gruž. Procjene govore kako je godišnje oko 150 milijuna eura bilo u opticaju u crnom čarteru. Nije plaćan porez na dobit, porez na tvrtku, porez na dohodak i ostala davanja, nije bilo zapošljavanja. Danas pak postoji 500 novih kompanija koje se bave čarterom i koje prema postojećim propisima podmiruju obveze i pravilno posluju. Donošenjem Pomorskog zakonika uveden je red: zabranjena je mogućnost plovilima pod stranom zastavom obavljanje djelatnosti u Hrvatskoj. No to je moguće ako jahta ili brodica viju hrvatsku zastavu, a čarter tvrtka mora biti registrirana u našoj zemlji. Već nakon godinu dana stanje je bilo bolje, a novouređenim načinom iznajmljivanja plovila broj čarter-tvrtki znatno je porastao. Primjerice, 2004. godine registrirano je 148 tvrtki koje su se legalno bavile čarterom, a prošle se godine taj broj popeo na 719 čarter-tvrtki s više od tri tisuće jahti i brodica namijenjenih iznajmljivanju. Sada su mjere toliko rigorozne da se više nitko ne usudi baviti crnim čarterom. Oduzimanje plovila i te kako je rigorozna mjera; samo je u 2005. godini zaplijenjeno devetnaest, a prošle godine dva plovila. Rezultat tih mjera je porast broja nautičara u čarteru za 52 posto. Više od 178.000 bilo ih je 2005. godine, a prošle godine 271.581.

Čarter je vrlo unosan posao. Koliko prihoda donosi našoj državi?
Registrirani prihodi od čartera u 2005. godini bili su 375,2 milijuna kuna, a prošle godine oko 420 milijuna kuna. Prosječno plovilo u Hrvatskoj je jahta od 12 metara za koju se tjedan najma u lipnju plaća 2200 eura, a u kolovozu i rujnu oko 3000 eura. To dovoljno govori koliko je taj posao unosan i zašto je bilo problema oko obavljanja ove djelatnosti. Hrvatska općenito nije jeftina nautička destinacija i iznad smo cjenovnog mediteranskog prosjeka. Oni koji se bave crnim čarterom nisu pravi nautičari, a upravo su nas takvi napadali jer smo im izbili iz ruku velike zarade. U namjeri dokidanja crnog čartera ograničili smo čak i prava onima koji se time nisu bavili. Vlasnici plovila koji dolaze u Jadran iz inozemstva smiju tako samo 2,3 puta promijeniti broj putnika u odnosu na osnovni kapacitet plovila. Ukoliko je nekoliko vlasnika jahte kapaciteta deset putnika, u godinu dana ne mogu se izmijeniti ni svi članovi njihovih obitelji pa su vrlo nezadovoljni.

Koji su trendovi u čarteru?
Prije svega, otvaranje novih čarter tvrtki. S obzirom na to da je nautički turizam visoko profitabilna djelatnost, registrirane su brojne nove tvrtke. Pritom je uočeno da visokoprofitabilne tvrtke dio profita od svoje osnovne djelatnosti ulažu u djelatnost čartera jer im tako ostvareni prihodi omogućuju bolje cjelokupno poslovanje. Novi je trend i produžetak sezone, jer zabilježen je veći broj nautičara u rujnu u odnosu na kolovoz. Važan trend je i povećanje broja nautičara što će neosporno utjecati na brži razvoj ove djelatnosti.

Što kažu statistike o broju stranih plovila i nautičara te prihodima od nautičkog turizma ?
U Hrvatsku godišnje uplovi u prosjeku 55.000 stranih plovila koji nisu u čarteru, i to je ipak glavnina nautičkog turizma u Hravatskoj. Većina ih dolazi iz samo četiri države: Njemačke, Italije, Austrije i Slovenije. Procjenjujemo kako zajedno s čarterom u nas godišnje boravi oko 550.000 nautičara. Nemamo pokazatelja kako i na koji način točno utvrditi prihod od nautičkog turizma, na to će odgovoriti Strategija. No izračunat je prihod od oko 600 milijuna eura u 2004. godini. S obzirom na porast nautičkog turizma u posljednje dvije godine, procjenjujemo da je 2006. godina završila sa 690 do 700 milijuna eura ukupnog prihoda nautičkog turizma (iznajmljivači plovila, marine, restorani, hoteli, benzinske crpke, lokalna samouprava, država, destinacija...). To predstavlja oko 10 posto ukupnog prihoda ostvarenog od turizma. Poznato je i kako nautičari znatno više troše od ostalih gostiju - dnevno oko 72 eura, a u prosjeku ostvaruju 16 noćenja.

Mišljenja su podijeljena zbog gradnje novih luka, odnosno povećanja broja vezova. Je li infrastruktura zadovoljavajuća i što se planira glede izgradnje novih vezova i luka?
U 83 luke nautičkog turizma u prošloj je godini bilo ukupno 21.530 vezova, od čega 5500 suhih i 16.000 u moru. Zajedno sa sportskim i lučicama prilagođenima potrebama nautičkog turizma Hrvatska raspolaže s 35.000 vezova. Studija razvoja nautičkog turizma RH govori da nedostaje vezova i na kopnu i na moru. Hrvatska ima dva veza po dužnom kilometru obale, a Francuska, primjerice, 64, Španjolska 20, Italija 6, Grčka 1. Predviđa se izgradnja 15.000 novih vezova u idućih deset godina, od čega 10.000 u moru, a pet na kopnu. Kad se zna da u Hrvatskoj ima 105.000 brodova i brodica registriranih u lučkim kapetanijama, a ljeti još i 55.000 stranih jahti i brodica, vidimo da je neophodno i dalje graditi nove vezove. Budući da je nautički turizam prilično profitabilan i važan financijski kolač lokalnim samoupravama, mnoge jedinice lokalne samouprave planiraju izgradnju velikog broja marina duž cijele obale. Imamo podatak da su prostornim planovima predvidjele ukupno 33.655 novih vezova. No jedno su želje, a drugo realnost ili, bolje rečeno, potreba.

Koliko će se voditi računa o zaštiti okoliša?
Prije gradnje novih vezova bit će izrađena Studija utjecaja na okoliš u nautičkom turizmu s definiranim lokacijama koje nisu povoljne s gledišta sigurnosti plovidbe niti zaštite okoliša. Izmjenama i dopunama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama omogućili smo nautički vez i u lukama otvorenim za javni promet čime smo povećali broj vezova. Činjenica je da se danas nautičari sidre u relativno mirnim lučicama, pa čak i u blizini samih nautičkih centara, a u nautičke centre uplovljavaju tek za vrijeme nepogoda i loših vremenskih prilika. Inače plove Jadranom i sidre se besplatno u mirne prirodne luke i onečišćuju ih. Izmjenama i dopunama Zakona uređeno je da lučke uprave definiraju mjesta priveza te ih naplaćuju, a na svim ostalim lokacijama zabranit ćemo sidrenje ili privez. Sama Studija prioritet daje uređenju već postojećih luka i lučica, građenih još u vrijeme Austro-Ugarske, potom gradnji novih marina u lukama s već postojećom infrastrukturom, a tek onda izgradnji potpuno novih luka i lučica. Svakako je zabranjena gradnja u netaknutim uvalama i nacionalnim parkovima.

Je li u planu gradnja posebnih marina za megajahte?
Od velike je važnosti izgradnja marina za megajahte jer su svjetski trend i sve više ih plovi Jadranom. No u ovom trenutku nemamo kvalitetne vezove za njih. Marine za ova plovila trebale bi se graditi prvenstveno u blizini zračnih luka ili uz velike gradove. Inače, od ukupnog broja prijavljenih jahti i brodica samo 1,17 posto ukupnog broja dulje je od 20 metara te samo 0,32 posto jahti je dulje od 30 metara. Kako bi se povećao udio megajahti u nautičkom turizmu, potrebno je prvenstveno osigurati odgovarajuće uvjete: izraditi zakonodavnu regulativu, definirati mjesta sidrenja, priveza i noćenja. Eleonora Dukovac (www.poslovni.hr)

-------

Pokrenut projekt 'Biljna mreža'

Stvaranje klastera uzgajivača ljekovitog bilja radi zajedničkog izlaska na tržište
Stvaranje prekograničnog klastera hrvatskih i mađarskih skupljača i uzgajivača ljekovitog bilja radi zajedničkog izlaska na EU i svjetsko tržište krajnji je cilj projekta "Biljna mreža". Sama ideja potekla je s mađarske strane granice, od Zavoda za zapošljavanje grada Pečuha još 2003. godine. Mađari su u svoje tri županije Somogy, Zala i Baranya projekt uveli u drugu fazu, odnosno kreću s umrežavanjem osposobljenih ljudi koji su se odlučili za uzgoj i skupljanje ljekovitoga bilja kako bi se samozaposlili ili ostvarili dodatni profit. Istovremeno je hrvatska strana zakoračila u prvu fazu s konzorcijem koji predvodi konzultantska tvrtka za savjetovanje u agraru KonAgra d.o.o. zajedno s osječkim Centrom za poduzetništvo i Pučkim otvorenim učilištem. Oni će do lipnja 2008. godine osposobiti 45 izabranih kandidata s područja četiri pogranične županije: Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske, Koprivničko-križevačke i Međimurske za uzgajivače, skupljače i otkupljivače ljekovitoga bilja. Projekt "Biljna mreža" realizira se u sklopu inicijative zajednice INTERREG III A programa za susjedstvo Slo-Hu-Cro 2004-2006 koji s 90% udjela, odnosno 98.878 eura sufinancira Europska unija, a ostatak plaća nositelj projekta Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Osijek i nacionalni partner Osječko-baranjska županija. Time je osječka služba HZZ-a stekla epitet jedine u Hrvatskoj koja je dobila takav projekt EU. "Naš je cilj osposobiti ljude, a hoće li oni na koncu uspjeti, ovisi o tome kakva ćemo im znanja prenijeti. Za plasman ljekovitog bilja na tržištu još ima dovoljno prostora. Odlučili smo se za 12 kultura koje su tražene, a koje istovremeno uspijevaju na ovom području", objašnjava Zlatko Janečić, direktor KonAgre. Trenutno se najviše u Hrvatskoj uzgaja i skuplja osušena kamilica, gotovo 95% koja se najčešće izvozi na tržište Njemačke, a potom tvrtke, poput Francka ili Podravke, opet ga uvoze za proizvodnju čaja. Na razini Hrvatske godišnje se, iznosi Janečić, proizvede oko 1400 tona ljekovitoga bilja. No kolike bi se količine nakon završetka projekta mogle proizvoditi, za sada ne mogu precizno reći. No prema podacima na području Osječke županije pod aromatičnim biljem 2005. bilo je zasijano 626, a na području RH bilo je ukupno 4954 hektara. Ivana Barišić (www.poslovni.hr)

------

Znak Hrvatska kvaliteta za četiri proizvoda iz Istre

Dva proizvođača s novim znakom su Darna d.o.o. i C-M d.o.o. iz Rovinja
Dva proizvođača četiriju proizvoda s novim znakom Hrvatska kvaliteta su Darna d.o.o. i C-M d.o.o. iz Rovinja. Njih je proteklog vikenda predstavila novinarima Županijska gospodarska komora Pula. Danas će na svečanoj sjednici HGK u prostoru Nacionalne sveučilišne biblioteke u Zagrebu biti uručena priznanja Hrvatska kvaliteta svim dobitnicima. Tvornica likera Darna Rovinj mala je obiteljska tvrtka s ne preširokim asortimanom likera raznih pakiranja od onih uobičajenih za trgovinsku mrežu do malih suvenir-pakiranja i luksuznih poklon pakovanja. Vlasnica Katarina Latinović preuzela je ovu proizvodnju prije deset godina prilikom privatizacije od rovinjskog Jadranturista, gdje je u to vrijeme radila kao tehnolog i voditelj proizvodnje. "Naša proizvodnja datira još iz 1925. godine, a proizvodi koji su dobili znak Hrvatska kvaliteta, gorki biljni liker Pelinkovac, Ovo liker i Chocolate Cocktail, proizvode se od samog početka i zadržali su stare recepture, koje ne otkrivamo, i stabilnu kvalitetu. Plasiramo ih najvećim dijelom kroz turizam i sve koliko možemo proizvesti proda se na domaćem tržištu. Posebno je cijenjen Pelinkovac, koji se koristi kao aperitiv i digestiv, ali i kao pomoćni lijek kod želučanih i nekih drugih tegoba. U njemu nema kemikalija, sve su to prirodni, uglavnom biljni sastojci, čak se i aroma dobiva prirodnim putem, karmelizacijom šećera u specijalnim bakrenim kotlićima, a dozrijeva dulje vrijeme u bačvama od slavonskog hrasta, što mu dodaje još posebnu aromu i čini ga njegovanijim od proizvedenog industrijskim načinom", rekla je predstavljajući svoj najomiljeniji proizvod Katarina Latinović.

Osim tri likera sa znakom Hrvatska kvaliteta, Darna proizvodi još nekoliko drugih likera i jaka alkoholna pića, a pune i domaće rakije poznatih proizvođača. Za kvalitetu svojih proizvoda već su dobili niz raznih priznanja. Dobiti znak Hrvatska kvaliteta za kavu već je malo složenija priča jer je pržionica kave i prodavača bezbroj i tu uhvatiti i održati posebnu kvalitetu, to više jer sirovina uglavnom dolazi od istih proizvođača, zasigurno nije lak posao. Upravo to postiglo je C-M d.o.o. Rovinj za svoju trgovačku marku Caffe Monte (naziv po starogradskoj rovinjskoj jezgri Monte). "Naša vizija bila je i ostala ponuditi hrvatskom tržištu visokokvalitetan hrvatski proizvod, koji mi temeljimo na selektivnom odabiru sirovina, stručnoj kontroli kvalitete, vrhunskim recepturama, te primjeni HACCAP sustava u organizaciji proizvodnje", rekao je vlasnik tvrtke Ivo Miletić. Svoju pržionicu imaju i u Žminju, distributivne centre u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Dubrovniku, a još niz poslovnica širom zemlje. Dvadesetak zaposlenika permanentno educiraju, kako bi održavali korak s vremenom u proizvodnji, pripremi i serviranju svojih tridesetak vrsta kave. Inače, do sada su iz Istarske županije znak Hrvatska kvaliteta dobili još solarni kolektori pulskog Tehnomonta, te čajna peciva buzetske tvrtke Delicia, dok je Kamen Pazin nositelj znaka Izvorno Hrvatsko. Agneza Urošević (www.poslovni.hr)

-----------


DR. MILOMIR NINKOVIĆ, LIJEČNIK IVICE RAČANA, O OPORAVKU PREDSJEDNIKA SDP-A
Račan se vraća na posao već ove godine

Predsjednik SDP-a Ivica Račan izuzetno dobro se oporavlja nakon kompliciranog operativnog zahvata obavljenog u petak, kojim mu je iz desnog ramena odstranjena metastaza tumora. Njegov liječnik, kirurg Milomir Ninković, rekao nam je da se Račan do te mjere oporavio da je u subotu čak ručao i nakratko ustao iz kreveta, a poslijepodne Račan je prebačen s odjela intenzivne njege u bolesničku sobu. U razgovoru koji smo vodili u subotu, odmah nakon podneva, liječnik Ninković objasnio je kakve je operativne zahvate poduzeo liječnički tim predsjednika SDP-a te izrazio nadu da bi hrvatski oporbeni lider već ove godine ponovno mogao biti "u pogonu". Njegovo liječenje nastavit će se pod budnim okom prestižnih münchenskih stručnjaka u bolnici Bogenhausen, koji će uskoro odlučiti o daljnjim metodama liječenja.

NALAZI U SRIJEDU
* Gospodin Račan se dobro oporavlja od operativnog zahvata?
- Pacijent se oporavlja izvanredno. U petak smo napravili tu operaciju, danas u podne sam posjetio gospodina Račana, oporavak je izvanredan.
* Ne znate još koje metode ćete upotrijebiti u daljnjem liječenju?
- Mi znamo što bismo mogli primijeniti, ali to ovisi o tome kakav će biti konačan patohistološki nalaz. Konačan nalaz definirat će daljnji tretman: hoće li to biti vezano uz kemoterapiju ili neku drugu metodu liječenja. U svakom slučaju, radit ćemo takozvanu dodatnu terapiju.
* Možete li našim čitateljima objasniti što je to patohistološki nalaz?
- Patohistološki nalaz je mikroskopski nalaz izvađenog tkiva. Znači, tkivo ćemo pogledati pod mikroskopom, a potom usporediti ovaj nalaz s prvim nalazom te s osnovnim nalazom bubrega. Sve će se to zajednički pogledati, vidjeti jesu li to iste stanice, je li to ista vrsta tumora i onda će se definirati još neki načini bojenja tih stanica. Na osnovi svih tih histokemijskih analiza postavit će se definitivni program liječenja. Nalaze ne očekujemo prije srijede ili četvrtka.

ZAHTJEVNA OPERACIJA
* Sumnjate li da postoji još jedna metastaza ili je tijelo sada "čisto"?
- Sada nemamo nikakvih sumnji, i to je pitanje na koje čovjek može odgovoriti ovako ili onako. Nikad ne znate postoje li neke mikrometastaze ili metastaze koje se ne vide, ali u ovom slučaju, kao što rekoh, mi nemamo nikakvih osnovanih sumnji.
* Je li ova operacija bila zahtjevnija od onih koje inače radite?
- Ne, to je otprilike ono što mi radimo i može se reći da je za nas to bila rutina, ali po lokalizaciji i svemu ostalom može se reći da je riječ o zahtjevnijoj operaciji. Operativni zahvat trajao je više od četiri sata, ali nemojte me više o tome pitati. S obzirom na tako veliku operaciju, gospodin Račan se istinski izvanredno oporavio. U jednom tjednu imati dvije operacije - to nije lako ni za jednog dvadesetpetogodišnjaka. Zato sam rekao da se gospodin Račan iznenađujuće dobro oporavlja, a mi se nadamo da će se taj oporavak nastaviti. On je već danas bio u stanju ustati iz kreveta. Čak je sam i ručao, što je velika stvar i što pokazuje njegovu izuzetnu volju za brzim oporavkom.

SVAKODNEVNO S PACIJENTOM
* Mislite li da bi se Ivica Račan tijekom ove godine mogao oporaviti u toj mjeri da može nastaviti sa svojim redovnim aktivnostima, odnosno u toj mjeri da bi se mogao vratiti u politiku?
- Kako ne, to je sasvim moguće i to je ono što nam je osnovni cilj.
* Račan je izrazio takvu želju?
- Ne, o tome uopće nismo razgovarali.
* I danas ste, iako je vikend (subota), doputovali iz Innsbrucka da budete uz svog pacijenta?
- Budući da smo jučer napravili veliku operaciju, obvezan sam doći i vidjeti kako se gospodin Račan oporavlja. Sa sobom sam poveo i svoju kćer, kako ne bih bio sam i kako bih putem slušao dobru glazbu. U Innsbruck se vraćam iz privatnih razloga jer imamo veliku feštu: moj najbolji prijatelj slavi pedeseti rođendan. To ćemo obaviti i već u nedjelju sam opet ovdje, uz svog pacijenta.

Autor: Iz Münchena Ladislav TOMIČIĆ



Drag pacijent
* Rekli ste da je Račan vrlo korektan pacijent.
- Da, Račan je vrlo korektan prema svom osoblju i mogu reći da je riječ o izuzetno dragom pacijentu.
* Je li Vas i druge liječnike u bolnici iznenadio veliki interes medija za zdravstveno stanje gospodina Račana?
- U bolnici smo naviknuli na novinare jer ovdje se liječilo mnogo poznatih osoba. No, kad je riječ o njemačkim medijima dovoljno je da kažete - operativni zahvat je prošao uspješno i pacijent se dobro oporavlja. Iznenadilo me što su novinari inzistirali na pojedinostima, jer ovdje stvari ne idu tako. Razumijem novinare, to je njihov posao, ali gospodinu Račanu sada treba mir kako bi se i nadalje mogao dobro oporavljati, bez suvišnih opterećenja. Njegova obitelj je uz njega i to mu je najveća potpora. (www.glas-slavonije.hr)

----

Dani mode na Zagrebačkom velesajmu od 9. do 11. ožujka

U okviru Dana mode tri sajma: Sajam tekstila i obuće, Sajam kozmetike i Dani vjenčanja
Na Zagrebačkom velesajmu održavaju se od 9. do 11. ožujka Dani mode, ljepote i vjenčanja na kojima će nastupiti domaći i inozemni izlagači u okviru tri međunarodna specijalizirana sajma. Međunarodni sajam tekstila, kože, odjeće, obuće i prateće industrije predstavit će se na Danima mode, a međunarodni sajam kozmetike, pribora i opreme za salone na Danima ljepote. Dani vjenčanja zamišljeni su kao sajam ideja, proizvoda i opreme za vjenčanja. Očekuje se dolazak niza izlagača, posebice onih domaćih tvrtki koje imaju svoje kolekcije i robne marke, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i HGK. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva potaknut će u okviru svojih mogućnosti, rekao je Leo Begović, pomoćnik ministra, nastup domaćih izlagača s 300.000 kuna kojim će se platiti 750 četvornih metara izložbenog prostora. Osim toga Ministarstvo gospodarstva priprema Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za što se izdvojilo 235 mil. kuna gdje će tvrtke moći ostvariti poticaje u 20 programa. Poticaji će se dobivati za tehnološka unapređenja, marketing, dobivanje certifikata kvalitete te za organiziranje klastere. Begović napominje da je Ministarstvo namijenilo sredstva za Hrvatski klaster tekstila - inteligentna odjeća koji će se osnovati do konca ove godine. Vesna Cvitanović, direktorica Sektora za sajmove ZV-a, rekla je kako sajam ima novu koncepciju organizacije sajmova i bolju suradnju s organizacijama i institucijama koje prate ove gospodarske branše.

16. veljače 2007.

HGK danas slavi 155. obljetnicu postojanja

Hrvatska gospodarska komora danas obilježava 155 godina svoga postojanja tijekom kojih je unatoč stoljetnim promjenama na ovim prostorima uspjela zadržati status predstavnice hrvatskoga gospodarstva, priopćeno je iz Komore. U priopćenju HGK povodom obilježavanja ove obljetnice navodi se kako već prve godine rada Komore 1852. iz nje izlaze prijedlozi i projekti gradnje pruge Zidani most-Zagreb-Sisak, koja će preko Karlovca povezati sjever Hrvatske s Primorjem kod Bakra i Rijeke.
Od samog početka Komora potiče i stručno obrazovanje, pa je tako primjerice potaknula pokretanje Nautičke škole u Dubrovniku, Velike poljoprivredne škole u Križevcima te Obrtne škole i Više trgovačke škole u Zagrebu. U neovisnoj Hrvatskoj 1991. ustrojena je Hrvatska gospodarska komora na temeljima europske tradicije organiziranja gospodarskih komora. Samostalnost Hrvatske omogućuje Komori otvaranje predstavničke mreže, najprije u regiji - Sarajevu, Mostaru, Banja Luci, Beogradu, Kotoru i Prištini, a zatim i u Bruxellessu.
HGK 1995. postaje članicom Međunarodne trgovinske komore u Parizu, a 2000. godine i članicom EuroChambersa, dok 2003. pokreće Euro info centar, kao dio mreže koju čine 300 ovakvih centara diljem Europe. I ove će godine Komora proslaviti svoju obljetnicu održavanjem svečane Skupštine, 19. veljače, na kojoj će po 14. puta nagradom "Zlatna kuna" odati priznanja najuspješnijima.
(pd) (www.poslovni.hr)

-------------


Nijemci, Slovaci i CIOS u utrci za Valjaonicu

Uz početnu cijenu od jedne kune, potencijalni kupci sisačke željezare moraju zadržati djelatnost
Slovačka željezara Podbrezova i zagrebački CIOS Petra Pripuza, a vjerojatno i njemački Max Aicher, danas će odmjeriti snage u nadmetanju za kupnju sisačke željezare, odnosno Valjaonice cijevi. Naime, u 14 sati istječe rok za predaju obvezujućih ponuda Hrvatskom fondu za privatizaciju, a osim ta tri glavna konkurenta, koji su se s nepotpunim ponudama pojavljivali u prethodnim krugovima privatizacije te željezare, ponude bi mogli podnijeti još neki investitori poput poljske grupacije Alchemia i švicarske tvrtke Commercial metals Int., koji su također obilazili Valjaonicu. U svakom slučaju izglednim se čini da će treći krug konačno donijeti privatnog vlasnika sisačkoj željezari. Uz početnu cijenu od samo jedne kune za stopostotni udjel, HFP-u se potencijalni kupci moraju obvezati i na zadržavanje djelatnosti, odnosno proizvodnje metala, tj. čeličnih cijevi. Natječaj ostavlja ponuđačima da u sklopu petogodišnjeg plana koji moraju priložiti, uz prikaz budućih prihoda i troškova, trebaju predložiti i koliko će od trenutnih 1209 radnika Valjaonice zadržati u tvrtki. Plan mora biti popraćen i planom investiranja za iduće petogodišnje razdoblje, koji će biti usklađen s uvjetima restrukturiranja propisanima Protokolom 2. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a koji će jamčiti dugoročnu održivost tvrtke. Uz prijedlog iznosa ulaganja u tom razdoblju ponuđači trebaju jamčiti i podmirenje svih dospjelih obveza Valjaonice prema državnim vjerovnicima, a koje su koncem 2006. prelazile 44,1 milijun kuna, kao i svih postojećih obveza prema ostalim vjerovnicima. Koncem studenoga prošle godine ukupne su obveze Valjaonice iznosile 217,3 milijuna kuna. Potencijalni kupci također trebaju podmiriti obveze pokrivene državnim garancijama koje su lani iznosile više od 136 milijuna kuna.
Zaposlenici žele Pripuza
CIOS, koji se na tržištu profilirao kao tvrtka za preradu i reciklažu starog željeza, jedini je domaći konkurent na natječaju, za koji neslužbeno lobiraju i zaposlenici. Ta tvrtka surađuje s Valjaonicom, snabdijevajući je repromaterijalom.Marija Brnić, (www.poslovni.hr)

-------------

Za jednu kunu 89-postotni udio u temeljnom kapitalu Željezare Split

Obveze splitske željezare, uključujući i kratkoročna zaduženja, iznose 522,3, a temeljni kapital 135,9 mil. kuna
Kao što je i najavljeno nakon potvrde informacije o odustajanju ukrajinsko-hrvatskog konzorcija Armko - Smart, Vlada je jučer donijela odluku o raspisivanju novog natječaja za prodaju Željezare Split po posebnim uvjetima. No umjesto dvotjednog roka, natječaj će ipak biti "regularan", odnosno ponude će se moći podnositi u roku od 45 dana.
Poslovni plan
Uz cijenu od jedne kune za 89,34-postotni udio u temeljnom kapitalu u natječaju za privatizaciju splitske željezare, od budućeg kupca će se tražiti da dostavi poslovni plan za idućih pet godina koji uključuje i plan prihoda i rashoda, ali i potreban broj zaposlenika dopunjen planom investiranja koji će biti u skladu s uvjetima restrukturiranja predviđenog Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Osim što će preuzeti i postojeći kolektivni ugovor, investitor će, kako je objasnio potpredsjednik Vlade Damir Polančec, morati predložiti popust za kupnju dospjelih obveza Željezare prema državnim vjerovnicima, dok će na sebe morati preuzeti obveze društva prema drugim dobavljačima. Obveze prema državi su zaključno sa 31. prosincem prošle godine iznosile 227,8 milijuna kuna, a povrh toga država je svojim jamstvima pokrila zaduženja Željezare prema poslovnim bankama u iznosu od 163,84 milijuna kuna. Potencijalni kupac, kazao je Polančec, morat će se izjasniti koji je dio od tih kreditnih obveza spreman preuzeti, odnosno ponuditi zamjenske garancije. Inače, ukupne obveze Željezare Split, uključujući i kratkoročna zaduženja, iznose 522,3 milijuna kuna i višekratno su veće od temeljnog kapitala koji iznosi 135,9 milijuna kuna. Vlada se jučer nije bavila konkretnim slučajem Sisak, ali se posredno odredila prema tom pitanju donoseći uredbu o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari iz stacionarnih izvora kojim se uz ostalo propisuju rokovi u kojem se postojeća industrija mora uskladiti sa zahtjevima za smanjenim emisijama onečišćujujućih tvari, kao i propisi za postrojenja koja će se tek graditi. Ministrica Zaštite okoliša i prostornog uređenja Marina Matulović-Dropulić istaknula je da su stoži kriteriji za novu industriju, a što se tiče postojeće, najkraći rok za usklađenje propisan je za cementnu industriju i krematorije. S novim zahtjevima zaštite okoliša ta će se industrija morati uskladiti do 31. prosinca 2010. godine. Za kemijsku petrokemijsku i naftnu industriju rok je kraj 2015 godine, dok se do kraja 2017. s Uredbom moraju uskladiti i uređaji za loženje, plinske turbine, te motori s unutarnjim izgaranjem.

Izobrazba službenika
Planove na koji način će se takva usklađenja provesti odnosno kako će se smanjiti emisije štetnih plinova i tvari u atmosferu svi će zagađivači, pa tako i rafinerije u Rijeci i Sisku, Ministarstvu zaštite okoliša morati dostaviti do kraja ove godine. Središnji državni ured za upravu od Vlade je dobio suglasnost za plan programa izobrazbe državnih službenika. Programe usavršavanja u nekoliko različitih programa, od specijaliziranih poput obučavanja za financijsko upravljanje i javne nabave pa do općih poput programa učenja stranih jezika ili korištenja informatičke tehnologije osigurano je zasad dva milijuna kuna. Na sjednici trebala se formalizirati odluka o dodjeli zemljišta Splitu na području vojarne Lora za gradnju rukometne dvorane. Prijedlog je skinut s dnevnog reda jer je premijer zaključio da su potrebna dodatna usuglašavanja.

Armko-Smart još šuti o svom povlačenju
Ukrajinsko-hrvatski konzorcij Armko-Smart još je dužan pojašnjenje svojih razloga zbog kojih se naprasito povukao iz privatizacije splitske željezare. Konferencija za novinare, koju su iz te tvrtke najavili po otkriću njihova poteza polovicom prošlog tjedna, a koju su za početak ovog tjedna najavili predstavnici Smart Grupe iz Ukrajine, nije održana, niti se ta tvrtka oglasila priopćenjem za javnost. Direktor Armko Smarta Vlado Rubčić, prema riječima ljubezne tajnice u uredu tvrtke u Samoboru, još je na službenom putu izvan Zagreba, a najavljena konferencija za novinare, kaže, najvjerojatnije će se održati sljedeći tjedan budući da su Ukrajinci, po najnovijim informacijama, odgodili dolazak za ponedjeljak. Takvo ponašanje investitora sasvim sigurno neće olakšati put budućim ulaganjima iz te zemlje.
(M. Brnić)

Mirela Klanac (www.poslovni.hr)

-----------


Nakon 33 godine Labudov brend Čarli dobio znak hrvatske kvalitete

Svoje proizvode Labud izvozi uglavnom u BiH, Makedoniju i Srbiju. Cilj su i ostale zemlje regije
Deterdžent Čarli, koji već 33 godine proizvodi Labud, zagrebačka tvornica za proizvodnju deterdženata i kemijskih proizvoda, konačno je uvršten među 164 proizvoda sa znakom Hrvatska kvaliteta što ih dodjeljuje HGK. Na svečanosti dodjele znakova za 2006/2007. godinu, koju već desetak godina priređuje komorski Centar za kvalitetu, iz tvrtke Labud d.o.o. došla je Milica Damjanović, voditeljica robne marke, iako su neki očekivali da bi taj znak mogao primiti, kao što je bio slučaj i kod većine ostalih dobitnika, njezin direktor Ivan Vučković. Za upućenije, međutim, to i nije iznenađenje jer obitelj Vučković, koja je postala vlasnikom Labuda, početkom devedesetih godina još iz prvih dana pretvorbe, zajedno s Badelom i Kutrilinom TPV, poznato je nekima, doista zazire od medija. Djelmice to vuku iz prošlog sustava kada su Vučkovići također bili privatni poduzetnici i kao takvi pogodni za ispitivanja od strane raznoraznih socijalističkih komisija. Labud je utemeljen davne 1947. godine kao radionica za proizvodnju tvrdih sapuna, ali su se ubrzo počeli proizvoditi praškovi za pranje. Prvi labudov prašak Peresam, s kojim se izašlo na tržište 1957.godine, bio je doista revolucionaran u to vrijeme. Deset godina kasnije tvornica napušta proizvodnju sapuna i kozmetike te se usredotočuje na proizvodnju sredstava za pranje i čišćenje u kućanstvu. Sedamdeseth godina Labud se među prvim kemijskim tornicama u regiji uključio u proizvodnju tekućih sredstava za pranje i čišćenje u kućanstvu pa je 1974. nastao Čarli za pranje posuđa, a iduće linija Sanitar za higijenu sanitarija. Tih godina na televiziji se vrtjela kultna reklama "Danas pere Čarli" dobro znana i danas starijim potrošačima. Iako je tada bio prvi u Hrvatskoj, Čarli nije uspio to mjesto i zadržati. Ali uspio se održati do danas među prvih pet deterdženata za pranje posuđa, unatoč jakoj stranoj i domaćoj konkurenciji.
Godine 2001. na tržište je stigao Jar tvrtke P&G i odmah preuzeo primat, dok je Labudov čarli prema istraživanju ACNielsena bio u padu. Prema količinskoj prodaji ovih deterdženata u maloprodaji, koja je primjerice 2004. godine iznosila ukupno 8,5 milijuna litara, Čarli je bio na trećem mjestu. Prvi je bio Jar, drugi Henkelov Pur i treći Čarli, dok su četvrto i peto mjesto zauzeli Saponijini Tipo i Likvi. Idućih godina rast tržišta sredstava za pranje pokazao je da su potrošači sve zahtjevniji pa su strane kompanije neoprestano nudile u marketinškim kampanjama inovacije, kako u pogledu kvalitete proizvoda, tako i ambalaže. Na inovacijama je radio i Labud pa je tih godina počela proizvodnja Čarlija od kamilice koji je uz onaj s mirisom limuna, zatim antibacterial, balsam i classic dobio znak "Hrvatska kvaliteta". Prema posljednjim istraživanjima ACNielsena, Čarli je i dalje količinski i vrijednosno na trećem mjestu. Prema prodanim količinama, ima udio na tržištu od 14,3 posto, a vrijednosno je to udio od 17,1 posto. Iz Labuda poručuju kako im je upravo u tijeku i distribucija tableta Čarli, soli i ispirača za strojno pranje posuđa jer "najveći izazov za Čarli i njegove konkurente događa se upravo sada, a to je razvoj sredstava za strojno pranje". Što se tiče druge poznate robne marke, Sanitar, on se prema podacima ACNielsena nalazi sa znatnim udjelom na tržištu i zauzima 50 posto količinskog i 43 posto vrijednosnog udjela u kategoriji sredstava za čišćenje kupaonica. Od robnih marki tu su još Meri Merino, Oliver i još neke. Milica Damjanović kaže: "Marketinška su ulaganja na ovom području velika i važnost oglašavanja najbolje se očituje u činjenici da je većina konkurenata među deset najjačih oglašivača u Hrvatskoj. Svjetski igrači ne štede sredstva kako bi osvojili hrvatsko tržište. Marketing je usmjeren na krajnjeg potrošača, odnosno kućanstva, no kupci su i veletrgovci, trgovački lanci i male trgovine. Trgovačke tvrtke imaju veliku snagu zbog utjecaja na potrošače i velik broj potrošača na tržištu. Iz tog razloga oni postavljaju svoje uvjete kojima se proizvođač mora prilagoditi. To obično znači velike rabate, najniže moguće cijene i kratke rokove isporuke." Svoje proizvode Labud izvozi uglavnom u regiju, odnosno u BiH, Makedoniju i Srbiju. Cilj su im, kažu, i ostale zemlje regije. Labud, u kojem radi oko 250 ljudi, imao je u 2005. 150 mil. kuna ukupnog prihoda i 128.000 kuna dobiti, dok podaci za 2006. poručuju "nisu poznati budući da se ove godine financijski izvještaj priprema do kraja ožujka 2007.". Biserka Ranogajec, (www.poslovni.hr)

----------------------

Kad stara hrastovina zaškripi...

U trokutu Zagreb-Kutina-Karlovac država je pomogla obnovu oko 7000 drvenih kuća, a planira se i obnova kamenih kuća u Dalmaciji
Tradicijsko graditeljstvo važan je i najrasprotranjeniji dio sveukupne hrvatske kulturne baštine. No, tek se posljednjih godina počinje kvalitetnije gospodarski vrednovati i uključivati u programe obnove, pa tako i turističku ponudu. Tradicijske se kuće sve češće prenamjenjuju i za suvremene životne potrebe. U proteklih šest godina država je za obnovu i zaštitu tradicijske baštine uložila 25 milijuna kuna, s ciljem da turistički nerazvijenim regijama pomogne u razvoju njihove turističke ponude. Prema riječima Zdenka Mičića, državnog tajnika za turizam, u trokutu Zagreb-Kutina-Karlovac, obnovljeno je 6000 do 7000 drvenih kuća, a u planu je i obnova tradicijskih kamenih kuća u Dalmaciji, Istri i Primorju. Najopsežnija obnova tradicijske baštine provedena je u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je za 26 projekata izdvojeno više od 3 milijuna kuna. Stanovništvo Lonjskog polja pokazalo je velik interes za obnovu drvenih kuća vidjevši gospodarski boljitak u bavljenju turizmom.

Pomoć Nijemaca
Obnovu posavskih drvenih kuća nadzire stručna grupa Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i Ministarstva kulture. Ova su ministarstva uz potporu Njemačkog društva za kulturnu suradnju izdala nedavno i Priručnik za obnovu posavskih tradicijskih drvenih kuća, kako bi obnova bila što kvalitetnija. Namijenjen je Posavcima koji planiraju obnoviti svoje tradicijske kuće, ali i izvođačima radova. U njegovoj je izradi sudjelovala i grupa etnologa konzervatora te arhitekti s iskustvom u obnovi tradicijskih kuća, pa nudi niz korisnih savjeta i tehničkih uputa. U Posavini je sačuvan znatan broj tradicijskih sela, s jedinstvenim drvenim građevinama koje se sve teže opiru zubu vremena. Većina ih je u lošem stanju, a bez sanitarija i grijanja ne zadovoljavaju niti osnovne standarde suvremenog stanovanja. Ipak, pažljivom sanacijom i adaptacijom, kažu stručnjaci, moguće ih je prilagoditi suvremenim potrebama, pa će drvena tradicijska kuća postati mjesto najzdravijeg stanovanja u vlažnim posavskim predjelima. "Kuće od hrasta lužnjaka izuzetno su ugodne za stanovanje jer drvo ima sposobnost upijanja viška vlage iz zraka, a odličan je i toplinski izolator. Osim navedenih prednosti, drvo se mnogo brže osuši nego zid od opeke ili betona. Zbog načina oblikovanja i gradnje posavska je kuća od atmosferskih utjecaja zaštićena i bez ikakve kemijske zaštite jer su ugradnjom "krovaca", gradnjom trijemova, prigradnjom "kolnica" (suša), drvene stijenke zaštićene na najučinkovitiji i najjeftiniji način. Lošija osobina gradnje drvetom je njegova sklonost izvijanju (vintanju), a drvo katkad i zaškripi jer "radi", objašnjava se u Priručniku i ističe kako kvalitetnu obnovu posavske kuće omogućuje upravo izvanredna građa od hrasta lužnjaka koja se i nakon stoljetne uporabe odlikuje tvrdoćom i trajnošću. Stručnjaci kažu kako tradicijska posavska kuća ima nedvojbenih prednosti jer se svojom konstrukcijom i racionalnom prostornom organizacijom može odlično prilagoditi današnjim uvjetima života uz minimalne promjene. Prljavština i neodržavanje umanjuju njihovu estetsku vrijednost i stvaraju dojam većeg oštećenja nego što zapravo jest, pa se ne treba uplašiti obnove.

Bez pomlađivanja
Ipak, valja razmisliti o budućoj namjeni kuće: hoće li služiti za povremeno stanovanje, turizam ili stalni boravak, o čemu ovisi način prilagodbe građevine. Upozorava se kako pri obnovi povijesne kuće valja izbjeći neprimjerena uljepšavanja i pomlađivanja kuće. Naprotiv, treba sačuvati duh starine, jer osnovni smisao je očuvanje svih bitnih tradicijskih značajki. Za dogradnju kuće obvezatno je savjetovanje s konzervatorskom službom, dok projektiranje valja povjeriti arhitektima s iskustvom u obnovi tradicijske baštine. Radove na kući, stoji u Priručniku, neka izvode dobri majstori, građevinski poduzetnici i obrtnici koji su već obnavljali takve kuće. Radikalniji su zahvati dopušteni u slučaju velikih oštećenja kad je popravak neizvediv. No, i u tim je slučajevima uvjet da se pri obnovi sačuvaju osnovne značajke posavske kuće.

Dopušteno preseljenje samo oštećene posavske kuće


Preseljenje posavske kuće preporučuje se ako je vrlo oštećena, a vlasnik je ne želi održavati ili ako je uz nju izgrađena nova kuća. No, nikako izvan krajolika istih graditeljskih značajki i bez konzultacije s konzervatorima koji ističu kako posavsku kuću treba ostaviti u Posavini na ravnom terenu, a ne je seliti na Žumberak ili u Zagorje. Zbog čestih poplava u tim krajevima, posavske su se kuće i u prošlosti često premještale unutar iste parcele, pa čak i u susjedno selo. Premještanje se izvodilo prevlačenjem cijele, nerastavljene kuće. Pod kuću su se stavile podvlake, temelj je oprezno uklonjen, a zamijenili su ga valjci. Potom se jakom užadi privezanom na valjke kuća polako prevlačila. Eleonora Dukovac, (www.poslovni.hr)

---------------


Europljani hrle na Riječki karneval

Političari na aktualnoj sceni mogu neslužbeno testirati i svoj rejting: bitno je jesu li se na njihov račun grubo našalile maškare i koliko puta
Danas londonski Times Riječki Karneval uvrštava na istu dvanaest "must see" evenata, najatraktivnijih događaja u svijetu koje svaki yuppie, koji iole drži do sebe, mora barem biti svjestan; bliski nam Francuzi u specijaliziranim publikacijama toplo preporučaju svojim čitateljima posjet Rijeci u vrijeme karnevala kao 'autentique chic' u odnosu na Veneciju, dok zemlja iz koje su potekli konkvistadori - i kasnije dali svoj obol brazilskom karnevalu u Riu, Riječki karneval svojoj javnosti naznačuje kao jedan od nekolicine najvećih u svijetu koji ne bi trebalo zaobići... Drevni obredi nastali iz najdubljeg ljudskog straha i vjerovanja da zaglušujućom bukom, zvonjavom i vikom, ljudi maskirani u životinjska krzna od pete do glave (na kojoj često mogu stršati pravi rogovi neke davno žive životinje) kako bi se pojačao dojam strave, krajem zime mogu otjerati do posljednjeg zloduha iz prirode, preživjeli su stoljeća i stoljeća napretka znanosti a Riječki karneval znači danas potku turističkog razvoja Rijeke. Osim što je nezaobilaznu karika u nastanku branda grada na Rječini, posljednjih godina Karneval napokon zadovoljava i gabarite sveprisutnog kapitalizma jer je počeo stvarati i prihode organizatoru, čime se dežurnim kritičarima bez povoda i ekonomistima bez portfelja oduzeo rijetki argument protiv organizacije riječkog karnevala.

Defile na korzu
Tradicija preživjela kroz generacije po prvi puta sustavno je situirana na mapi gradskih događaja prije 24. godine kada se i formalizirala velika maškarana povorka. Defilira se posljednje posne nedjelje riječkim Korzom. Do prije 24 godine "tancalo se i maškaralo" Korzom u spontanoj samoorganizaciji brojnih grupa, mahom iz niza malih, prigradskih naselja koje su očuvale običaj. Velika maškarana povorka kulminacija je brojnih manjih koje se mjesec dana ranije odvijaju na lokalnim razinama. Grande finale toga nedjeljnog jutra počinje okupljanjem maski vrlo rano, a u centar grada sa svih okolnih strana satima se spuštaju živopisne kolone ljudi i vozila da bi se potom sve te boje, mirisi i zvuci tisuće sudionika stopili na riječkoj Delti odakle kreće maškarana povorka do Korza. Vrhunac je to produciranja maski koje su stvarane cijelu godinu ranije. Promatrano sa sociopolitičkog aspekta, karneval prvi filter koji precizno i nemilosrdno detektira sve devijacije sistema, pa i političari na aktualnoj sceni mogu neslužbeno testirati i svoj rejting: bitno je jesu li se na njihov račun grubo našalile maske i koliko puta, kao i iščitati poruku koju te maske šalju. Maske su se od izvornih, u Primorju zvončarskih, razvile preko niza različitih tako da modernim karnevalom dominiraju alegorijska kola i konstrukcijske maske, a takva rješanja korespondiraju i sa kompliciranijim pojavama u društvu koje se žele kritizirati. Riječki karneval svoju popularnost izgradio je svojevremeno i na takvoj reputaciji. Među mnoštvom maski nađu se prosječne, one manje zahtjevne i zanimljive čijim je sudionicima cilj samo zabava i sudjelovanje u povorci, no, ima vrlo kvalitetnih i kreativnih rješenja, čak i briljantno razvijenih, nevjerojatno domišljatih maski temeljenih na apstraktnoj pojavi ili ideji čija izrada ukazuje i na praktičnu umješnost kreatora. Naime,sve maske izrađuju sami sudionici, obični ljudi. Prije pet godina Udruženje Europskih karnevalskih gradova uvrstilo je Riječki Karneval na treće mjesto po atraktivnosti, iza karnevala u Riu i venecijanskog karnevala; Riječki Karneval je u međuvremenu uvršten i na ljestvicu Top 500 događaja u Europi. Sustavno ga organizira Turistička zajednica Grada Rijeke uz jaku potporu struktura Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, kao i TZ Primorsko-goranske županije a uključila se i Hrvatska turistička zajednica.


Glavni je događaj karnevala spomenuta velika povorka, koja je odavno stekla status međunarodne. No, još je tu niz događaja koji se odvijaju u karnevalsko vrijeme. Karnevalska atmosfera dominira ulicama grada na svakom koraku jer zapravo vremenu maskenbala prilagodili su svi svoje djelatnosti pa su tako konobari većine kafića u centru odavno kostimirani, ulice ukrašene karnevalskim gadgetima i zapravo je teško pobjeći od karnevalskog ozračja jer maske vrebaju na svakom koraku. Prije tri godine ovaj je karneval dobio humanitarnu notu. Tradicionalno se u Guvernerovoj palači devet godina za redom održava karnevalski Bal diplomata na koji stiže većina veleposlanika zemalja svijeta akreditiranih u Zagrebu. Ove se godine očekuje posjet i nekoliko veleposlanika akreditiranih u Ljubljani. Na bal, koji se održava večer uoči glavne međunarodne karnevalske povorke, dolazi se samo preko pozivnice. Prilozi koji se skupe od njihove prodaje, kao i donacije koje se tom prilikom sliju, odlaze u humatirane svrhe. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kaže da će prilog od ovogodišnjeg bala biti tako uplaćen za pokretanje aktivnosti oko osnivanja novog Centra za pomoć i brigu o autističnoj djeci. Prošlih godina prilozi su uplaćeni dječjem vrtiću i školi u sklopu Dječje bolnice Kantrida te za provođenje programa "Halo pomoć" namijenjenog skrbi o sugrađanima treće generacijske dobi. No, osim Bala diplomata u karnevalsko vrijeme održava se još niz prigodnih maskenbala, izložaba, koncerata... Sve počinje tradicionalnim izborom kraljice karnevala nakon što maškare preuzmu ključeve grada i time jednostavno razvlaste demokratski izabrane vođe koji inače stoluju izvan karnevskog perioda.


Najviše domaćih grupa
Na samoj glavnoj povorci ovogodišnjeg 24. po redu Riječkog karnevala očekuje se nastup stotinjak maškaranih grupa. Najveći je broj očekivano domaćih grupa, dominantno iz Primorja, Istre i Kvarnera ali nastupaju i iz svih drugih djelova zemlje u kojima se njeguju fašnički običaji. Najavljen je dolazak grupa iz Crne gore, Slovenije, Italije te - Brazila. Očekuje se nastup oko 10.000 sudionika. Karnevalski završni povorku uvijek prati i najveći broj posjetitelja. Prema rezultatima turističkih agencija Adriaticneta i Generalturista očekuje se organizirani dolazak inozemnih gostiju sa oko 30 autobusa koji će pratiti samu veliku povorku. Konačni zbroj turističke posjete znat će se po okončanju Karnevala budući da veliki broj izletnika pristiže u vlastitoj režiji a s druge strane dolaze i gosti iz inozemstva koji borave po nekoliko dana u opatijskim hotelima uoči završnice Karnevala.Direktor TZ Rijeka Petar Škarpa tumači da Rijeka ionako ne obiluje s hotelskim kapacitetima, koji su tako sada svi popunjeni, te karneval mobilizira i smještaj po opatijskim hotelima. Budžet za organizaciju ovogodišnjeg karnevala iznosi nešto više od 1,8 milijuna kuna. Polovica budžeta, 900.000 kuna, prikupljena je novcima sponzora i pokrovitelja. U popunjavanju ostatka sudjeluje TZ Rijeke sa 690.000 kuna, potom Grad Rijeka sa 130.000 proračunskih kuna, Primorsko-goranska županija sudjeluje sa 60.000 kuna dok zajednički hrvatska TZ sa županijskom TZ daje oko 60.000 kuna. Toliko dakle iznose troškovi organizacije cijelog karnevalskog happeninga. Škarpa ističe kako se procjenjuje da će efekti prometa od uloženog u karneval biti četverostruko viši. Prije svega četiri do pet godina trošak organizacije Riječkog Karnevala premašivao je efekte, uspoređuje Škarpa. "Moramo izgraditi turistički brand Rijeke jer primjerice Venezia je brand sama po sebi tako da mi još moramo usmjeravati promociju Rijeke kao turističkog grada i preko promocije Karnevala", zaključuje Škarpa. Kao najveći problem, na koji ukazuje Škarpa, pokazala se nedostatna povezanost Rijeke sa europskim destinacijama u zračnom prometu. Kada bi Rijeka bila intezivnije povezana avioletovima sa EU centrima, sigurno je da bi i broj dnevnih i vikend gostiju u vrijeme izvan špice sezone, kada 36 dana traje karneval, bilo puno više. Međunardna velika mašakarana povorka počinje točno u podne ove nedjelje, 18. veljače, a završava tradicionalnim paljem pusta u moru u kasnim popodnevnim satima, nakon velikog i bučnog, zastrašujućeg finalnog defilea što ga zna priredi stotine zvonačara - najstarijih maski u povijesti ovog karnevala od kojih su Halubajski zvončari njihov zaštitni znak. Tanija Čorak, (www.poslovni.hr)

15. veljače 2007.


Mikšić i Jurčević u Hrvatskom zvonu
Boris Mikšić, povjesničar Josip Jurčević i predsjednik Zagorske stranke Miljenko Jerneić, pridružili su se Savjetu stranke Hrvatsko zvono koja se, među ostalim, zalaže za neulaženje Hrvatske u NATO i EU, te za nezastarijevanje kriminalnih aktivnosti izvršenih tijekom privatizacije. Navedni trojac neće biti i članovi stranke, nego će zadržati nezavisnost, a upravo na takvim ljudima će se i izgrađivati platforma Hrvatskog zvona. "Naše će lista biti sastavljene od novih ljudi, koji su svoju uspješnost sagradili izvan političkog djelovanja", rekao je prof. Zdravko Tomac. Ivan Padžić, (www.poslovni.hr)

Kancelarka Merkel u svibnju u Hrvatskoj
Piše: Nikola Jelić
ZAGREB - Njemačka kancelarka Agela Merkel u svibnju dolazi u Hrvatsku, potvrdio nam je visoki izvor iz Vlade.
Merkel će u Zagrebu boraviti 11. svibnja i to će biti njen službeni bilateralni posjet Hrvatskoj koji podrazumijeva sastanak s domaćinom, hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom.
No, njemačka kancelarka istog će dana u Zagrebu sudjelovati i na sastanku predsjednika vlada i država zemalja sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP). Taj sastanak održat će se u Zagrebu jer Hrvatska ove godine predsjeda SEECP-om. Hrvatska je kao domaćin odlučila na sastanak pozvati i predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa i njemačku kancelarku Merkel budući da Njemačka u prvoj polovici ove godine predsjeda Europskom Unijom. Merkel će, dakle, u Zagrebu boraviti i u funkciji predsjedateljice EU, a ne samo kao šefica njemačke savezne vlade.
I u Ministarstvu vanjskih poslova potvrdili su da se na sastanku SEECP-a 11. svibnja očekuje sudjelovanje kancelarke Merkel i Barrosa. Dolazak Angele Merkel u Zagreb bit će njen prvi posjet Hrvatskoj. Usprkos odličnim međudržavnim odnosima Hrvatske i Njemačke, našu je zemlju do sada posjetio samo jedan njemački kancelar. Bio je to socijaldemokrat Gerhard Schröder koji je u Zagrebu boravio u rujnu 2003. Schröderov dolazak u Hrvatsku tada je protumačen i kao politički potez, tj. znak potpore tadašnjem premijeru Ivici Račanu, budući da je Schröderov dolazak upriličen nekoliko tjedana uoči izbora.
Dolazak kancelarke ima veliki značaj za hrvatsku vlast, i to iz više razloga. Dolaskom u Zagreb na sastanak SEECP-a, Merkel će potvrditi ulogu Hrvatske kao lidera u regiji. Sanaderu je važno da i EU dade značaj Procesu suradnje koji vodi Hrvatska. Tijekom bilateralnog sastanka s njemačkom kancelarkom Sanader će pokušati učvrstiti i njemačku potporu za ulazak Hrvatske u EU. Njen dolazak u Zagreb nekoliko mjeseci uoči izbora dodatni je plus za Sanadera koji je njen politički istomišljenik i osobni prijatelj, Jutarnji list


Ipak duži rok za ponude za Željezaru Split

Kao što je i najavljeno nakon potvrde informacije o odustajanju ukrajinsko-hrvatskog konzorcija Armko-Smart, Vlada je danas donijela odluku o raspisivanju novog natječaja za prodaju Željezare Split po posebnim uvjetima. No umjesto dvotjednog roka, natječaj će ipak biti "regularan" odnosno ponude će se moći podnositi u roku od 45 dana.
Uz cijenu od jedne kune za 89,34 postotni udio u temeljnomn kapitalu u natječaju za privatizaciju splitske željezare od budućeg kupca će se tražiti da dostavi poslovni plan za narednih pet godina koji uključuje i plan prihoda i rashoda ali i potreban broj zaposlenika, dopunjen planom investiranja koji će biti u skladu s uvjetima restrukturiranja predviđenog Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Osim što će preuzeti i postojeći kolektivni ugovor, investitor će, kako je pojasnio potpredsjednik Vlade Damir Polančec, morati predložiti popust za kupnju dospjelih obveza Željezare prema državnim vjerovnicima, dok će na sebe morati preuzeti obveze društva prema drugim dobavljačima.
Inače, ukupne obveze Željezare Split, uključujući i kratkoročna zaduženja iznose 522,3 milijuna kuna, i višekratno su veće od temeljnog kapitala koji iznosi 135,9 milijuna kuna. Mirela Klanac, (www.poslovni.hr)


Zračna luka Split ostvarila prošle godine dobit od 30 milijuna kuna
Od ukupnog broja zrakoplova koji su lani prošli kroz Zračnu luku čak 86% otpada na međunarodne
Kroz Zračnu luku Split u prošloj godini je u oba pravca prošlo 1,095.852 putnika, što je 17,3 posto više nego godinu prije. Na stajanci je bilo 8598 zrakoplova, što je 7 posto više nego lani pa je ukupni prihod iznosio oko 159,9 milijuna kuna, a ostvarena dobit prije oporezivanja iznosi 30 milijuna kuna. Od ukupnog broja zrakoplova koji su lani prošli kroz splitsku Zračnu luku čak 86 posto otpada na međunarodne, a 14 posto na domaće kompanije, 51 posto na čartere, 45 posto na redovite linije, dok je Croatia Airlines imala udjel u prometu putnika od 41 posto. Promet je povećan i zahvaljujući niskotarifnim aviokompanijama Germanwingsu, EasyJetu, WizzAiru i SkyEuropi koji su sudjelovali u ukupnom lanjskom prometu Zračne luke sa 15 posto. U Europi postoji 70 niskotarifnih zrakoplovnih prijevoznika koji pokrivaju oko 30 posto tržišta, dok u Hrvatskoj to iznosi svega između 4 i 5 posto. U Hrvatsko, posluje sedam niskotraifnih kompanija: RyanAir, Germanwings, Happag Lioyd Express, SkyEurope, Norwegian Air Shuttle, Wizz Air te Easy. "U 2007 godini planiramo promet od 1,160.000 putnika i 9000 zrakoplova, a planiramo uložiti oko 40 mil. kuna, i to 25 mil. u infrastrukturne objekte (proširenje manevarske površine), te 15 mil. kuna u opremu i sredstva prihvata i otpreme", kaže Lukša Novak, direktor splitske Zračne luke.
Rekord u ostavrenom prometu Zračna luka Split ostvarila je 1985. godine kada je kroz nju prošlo milijun i pol putnika i 7873 zrakoplova. Već u travnju prošle godine osjetilo se znatno povećanje prometa Zračne luke kada je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje povećan ukupni promet za čak 33 posto. Od travnja do kraja rujna zračna luka je srušila sve rekorde u broju putnika i zrakoplova. Samo u kolovozu otpremljeno je više od 200 tisuća putnika. U prošloj je gdini Zračna luka Split povećala kapacitete sustava za prihvat i registraciju putnika s dodatna četiri šaltera. Omogućeno je i registriranje putnika izvan aerodromske zgrade, još u autobusu, a putnici s jahta sve su aerodromske formalnosti obavljali još u trogirskoj luci. Obnovljena je i osuvremenjena aerodromska zgrada i svi sustavi za prihvat putnika i zrakoplova. Usluge splitskoga aerodroma koristi četrdeset i pet inozemnih zrakoplovnih kompanija i tri domaće. Tijekom turističke sezone u udarnim danima na stajanci bilo je i po 30 zrakoplova kada je samo u jednom satu znalo granični prijelaz prijeći i više od 1500 putnika, a kroz Zračnu luku Resnik prevezene su 1459,3 tone tereta. Da ne bi došlo do zagušenja piste i da zrakoplovi ne bi morali u zraku čekati svoje mjesto ili biti preusmjeravani na druge zračne luke, uveden je i sustav rezervacija za zrakoplove u čarteru. Kako se iduće godine očekuje daljnje povećanje prometa, Zračna luka Split planira gradnju još jedne stajanke.
Sedam zračnih luka za konvencionalne zrakoplove
U Hrvatskoj sedam zračnih luka može prihvatiti konvencionalne zrakoplove gotovo bez ograničenja i imaju status međunarodne zračne luke. Dvije su u kontinentalnom dijelu Hrvatske (Zagreb i Osijek - Klisa, a pet uz obalu (Pula, Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik). Registrirano je i jedanaest zračnih pristaništa (za zrakoplove do 50 sjedala ili manje zrakoplove) od kojih su prva četiri međunarodna: Brač, Lošinj, Osijek-Čepin, Vrsar, Lučko, Varaždin, Čakovec, Sinj, Grobnik, Otočac i Ploče. Sandra Livajić, (www.poslovni.hr)



14. veljače 2007.

EK Mesićeve riječi ocijenio "neprimjerenima"

 Europska komisija ocijenila je kao "neprimjerene" riječi kojima je predsjednik Stjepan Mesić reagirao na izjave talijanskog kolege Giorgia Napolitana o talijanskim žrtvama s kraja Drugoga svjetskog rata. Napolitanove riječi nije htjela komentirati. "Riječi kojima se koristio hrvatski predsjednik čine se neprimjerenima", rekla je glasnogovornica Europske komisije Pia Ahrenkilde Hansen. Na inzistiranje novinara smatra li neprikladnima riječi poput "krvoločne mržnje", kojima se koristio talijanski predsjednika Napolitano, glasnogovornica Komisija je odgovorila: "Nemamo komentara".  Premijer Ivo Sanader i talijanski premijer Romano Prodi nisu osobno razgovarali telefonom o talijansko-hrvatskoj polemici o fojbama nego su komunicirali njihovi uredi u sklopu uobičajenih kontakata, priopćio je Ured za odnose s javnošću Vlade RH. Vlada RH navodi reagirala je priopćenjem na "netočnosti koje su prenijeli neki hrvatski mediji izvještavajući o komunikaciji između ureda hrvatskog i talijanskog premijera". Tom je prigodom talijanskoj strani prenesen prijedlog da se obnovi rad zajedničke hrvatsko-talijanske povijesne komisije koja bi istražila zločine prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Istodobno je Ured hrvatskog premijera naglasio da se Osimski i Rimski sporazumi moraju poštovati, te da je hrvatska strana spremna platiti svoj dio duga koji je proistekao iz sukcesije bivše SFRJ, navodi se u priopćenju. Oba ureda premijera istaknula su zajednički interes u razvijanju dobrosusjedskih odnosa bez pokušaja revizije povijesti, rekao je Ured za odnose s javnošću hrvatske Vlade.  Talijanski ministar vanjskih poslova Massimo D'Alema primio je sinoć hrvatskog veleposlanika u Rimu Tomislava Vidoševića. D'Alema je izrazio žaljenje zbog reakcije hrvatskog predsjednika na govor talijanskog predsjednika na dan sjećanja na žrtve fojbi, doznaje se iz talijanskih diplomatskih izvora. Iz Farnesine, sjedišta ministarstva vanjskih poslova, nije objavljeno priopćenje, a talijanska novinska agencija ANSA prenosi samo da je D'Alema kazao Vidiševiću kako su kritike hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića na račun Napolitanova govora od 10. veljače bile nemotivirane. Doznaje se da je razgovor D'Aleme i Vidoševića trajao oko jedan sat te da je talijanski ministar izrazio žaljenje i iznenađenje zbog riječi koje je hrvatski predsjednik izrekao na račun govora talijanskog predsjednika.

----------------------------

Vodič kroz tvrtku na dlanu
Piše: Željko Mužević
Foto: Željko Mužević
U Slavonskom Brodu osmislili zasad jedinstveni turistički elektronski vodič u svijetu kakav bi htio i Hong Kong
SLAVONSKI BROD - Za desetak dana turisti koji navrate u brodsku Tvrđavu, spomenik kulture nulte kategorije, na raspolaganju će imati elektronske vodiče (dlanovnike) koji će im tekstom, tonom, slikom i videozapisom pružiti sve informacije.

- To je jedinstveni proizvod u svijetu koji uz tekstualne i govorne poruke nudi slikovne i filmske informacije, a tek sada u Hong Kongu pokušavaju napraviti sličan uređaj - kaže Bratislav Bukvić iz tvrtke Fero Compakt, u kojoj je začeta ideja.. Zajedno s tvrtkom Dunja Eletronic, tvrtka Fero Compakt kompletirala je uređaj i prilagodila ga praktičnoj uporabi.  Bratislav Bukvić je ovih dana bio na Sajmu gospodarstvenika u Opatiji, gdje su zanimanje za njihov proizvod pokazali turistički djelatnici, posebno oni iz Istarske i Zagorsko-krapinske županije.

- Ne možemo reći da je to elektronski vodič kada su u pitanju veće skupine posjetitelja, ali ga zamjenjuje kada je riječ o manjim skupinama od 3 do 5 ljudi - napominje Darko Antulov iz tvrtke Dunja Elektronic.. Svoje zadovoljstvo elektronskim vodičem izrazili su i turistički djelatnici Slavonije, koji su se nedavno okupili na skupu u Slavonskom Brodu. Na ovom brodskom ETV-u  posjetitelj na računalu veličine dlana može na četiri jezika  dobiti informacije o svim objektima u brodskoj Tvrđavi, o tome kako se tamo nekad živjelo i radilo, tko su bili tamošnji obrtnici, časnici... U planu je i obrada svih turističkih destinacija u gradu, tako da posjetitelj može birati gdje će što posjetiti. Za takav posao potreban je i velik broj suradnika, doznajemo. Jutarnji list

------------------

Znak 'Hrvatska kvaliteta' za novih 13 tvrtki i njihovih 20 proizvoda

HGK danas dodjeljuje znakove 'Hrvatska kvaliteta' i 'Izvorno hrvatsko' za 2006. i 2007. godinu
Hrvatska gospodarska komora dodijelit će danas znakove "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko" za 2006. i 2007. godinu. Znak "Hrvatska kvaliteta" dobit će dvadeset proizvoda koje proizvodi trinaest tvrtki, a "Izvorno hrvatsko" jedanaest proizvoda koji potječu od istog broja proizvođača. Na svečanosti u komorskoj vijećnici znakovi kvalitete dodijelit će se proizvodima koji su dobili pravo uporabe znakova prošle i ove godine na temelju stručnih mišljenja tehničkih komisija i odluka Savjeta projekta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda. HGK je dosad dodijelio 164 znaka "Hrvatska kvaliteta" i 81 znak "Izvorno hrvatsko" od nastanka Projekta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda 1997. godine. U komori napominju da se pravo uporabe znaka "Hrvatska kvaliteta" dodjeljuje proizvodima koji posjeduju natprosječnu kvalitetu i koji su naravno proizvedeni u Hrvatskoj. Pravo uporabe znaka "Izvorno hrvatsko" dodjeljuje se pak proizvodima koji posjeduju natprosječnu kvalitetu, najmanje kao proizvodi koji imaju pravo uporabe znaka kvalitete, a nastali su kao rezultat hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencija. Znakovi se dodjeljuju na temelju Pravilnika o znakovima vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda HGK u kojem se određuju kriteriji, a odluku o tomu može li proizvod dobiti pravo uporabe ova dva znaka donosi savjet projekta na osnovi tehničke komisije koja obavlja pregled proizvodnje kod samog proizvođača. I na koncu, dobivanjem prava uporabe znaka proizvođač dobiva potvrdu struke o natprosječnoj kvaliteti proizvoda, jamstvo kupcu da je riječ o proizvodu koji zadovoljava visoke svjetske kriterije, dodatnu mogućnost za promociju i komunikaciju s potrošačima te jamstvo i promociju HGK. HGK će idućeg tjedna održati prvu promociju kvalitetnih hrvatskih proizvoda u inozemstvu pod sloganom "Be CROative" u Münchenu na međunarodnom turističkom sajmu CBR od 22. do 26. veljače. Ista izložba održat će se od 8. do 10. ožujka u Lisabonu na sajmu Expolingua, a treća u Bruxellesu, najvjerojatnije u predstavništvu HGK. Cilj projekta "Be CROative" je pokazati da Hrvatska osim vrhunskih sportaša i prekrasne prirode te mora s tisuću otoka posjeduje i izume i proizvode stvorene inteligencijom i snalažljivošću naših ljudi.
Na ovim međunarodnim sajmovima izložit će se 30-ak proizvoda, od čega najviše prehrambenih. Bit će tu proizvoda poznatih domaćih kompanija, ali i manjih poljoprivredenih zadruga, pa i obrta kao što je Filipec obrt za vinogradarstvo iz Samobora koji će izložiti bermet, specijalno alkoholno piće pripremljeno od biranih sorti grožđa, pelina, južnog voća i mirisnih tvari biljnog porijekla sa specifičnom aromom. Bermet je crvene boje, ima između 15 i 18 posto alkohola i poznati je stari samoborski aperitiv čije pripremanje je dugogodišnja tajna obitelji Filipec. Antun Filipec je sedma generacija, a odlučio je osnovati obrt 1999. godine i danas proizvodi nekoliko tisuća butelja bermeta i nešto manje muštarde, vrste delikatesnog hrena koji se također radi od grožđa. Dok su muštardu u Samobor donijeli Francuzi za vrijeme Napoleona, bermet su počeli proizvoditi samoborski apotekari prije Francuza što znači da je riječ o izvornom hrvatskom aperitivu koji je ova obitelj učinila prepoznatljivim proizvodom. Između 80 i 90 posto kupaca dolazi u Samobor po oba proizvoda, a tek odnedavno bermeta ima i na policama Konzuma i boljih vinoteka, rekao je Antun Filipec, dodavši kako nije previše ponosan na to što se prodaje u trgovini jer smatra da bi pretjerana komercijalizacija samo naštetila ovom piću. Iako u Samoboru bermet proizvodi više proizvođača, Filipec ne misli na masovnu proizvodnju i nije im, kažu, bitna količina već kvaliteta jer bermet je zapravo ručni rad. No veseli ih nastup na izložbi u Münhenu iako ne bi mogli proizvesti i isporučiti veću narudžbu za strance kojima će se sigurno svidjeti njihovo piće. Filipec međutim ide na izložbu zbog znaka "Izvorno hrvatsko" koji će, kaže, pokazati da je bermet doista autohtoni hrvatski proizvod.


Biserka Ranogajec, (www.poslovni.hr)

----------------


Brodogradilište Bijela za ratnu odštetu RH?

Udio u crnogorskom škveru korespondira s potrebama hrvatske flote
Atlantska plovidba i Uljanik pokazivali su jači interes za brodogradilište
Ako se konkretnije aktualizira najava o isplati ratne odštete Hrvatskoj od strane Crne Gore, umjesto u novcu putem dodjela portfelja vlasništva u pojedinim crnogorskim tvrtkama te krene u razradu toga modela, dio odštete Hrvatskoj mogao bi biti isplaćen i vlasničkim udjelom u Jadranskom remonotnom brodogradilištu Bijela iz Boke Kotorske. Iako se nakon najava o isplati ratne odštete Hrvatskoj politički establišmenti obiju zemalja među vlastitim biračkim korpusima sada u fazi hoda na tankom ledu, ekonomski aspekt situacije na političkoj sceni ne miruje i domaći je interes za remontnim škverom na jugu Jadrana oživljen. Jadransko remonotno brodogradilište Bijela, točnije tamošnja Agencija za prestrukturiranje privrede, u prvoj je polovici prošle godine raspisala natječaj za prodaju državnog udjela (62,7 posto) u vlasništvu Bijele. No kako se datum isteka natječaja poklapao s datumom raspisivanja referenduma o odcjepljenju Crne Gore iz ondašnje državne zajednice sa Srbijom, tender je produljen do konca lipnja. Po njegovu isteku nitko se nije javio na natječaj za kupnju vlasničkog paketa Bijele. Novi natječaj u međuvremenu, iako se njego raspis najavljivao, još nije raspisan, a iz Bijele neslužbeno ističu kako se ponovljeni raspis očekuje upravo ovih dana. Više stručnih izvora iz Hrvatske slaže se kako bi udio u crnogorskom remontnom brodogradilištu Bijela korespondirao s potrebama hrvatske flote, ali i zaokružio sustavno brodograđevne punktove u bazenu - s remonotnim brodogradilištem Viktor Lenac na sjeveru Jadrana, te remontnim škverom Bijela na jugostoku iste obale, diljem koje je raspoređeno i pet velikih hrvatskih brodogradilišta, kao i nekoliko velikih hrvatskih brodarskih kompanija. Udio vlasništva u škveru u Bijeloj opravdan je tržišnim uvjetima. Kapaciteti Lenca, i po njegovu izlasku iz stečaja, neće biti dovoljni za zadovoljavanje potreba raznih, ne samo domaćih, flota koje trebaju remont u Jadranu. I do sada su kapaciteti Bijele bili više manje puni, ali ne i do kraja iskorišteni jer su mnogi brodari, kako tumače izvori godinama upućeni u pomorstvo, zazirali od remonta u Bijeloj najviše zbog kašnjenja u izvođenju radova.

Sada brodovi što plove jadranskim, mediteranskimmorem koji moraju na remont za južnu točku biraju udaljenije, malteško remontno brodogradilište. No dani plovidbe do Malte kao i ostali troškovi koji se tamo pojavljuju bitno poskupljuju ukupne troškove samog remonta. Kada je raspisan natječaj za prodaju državnog udjela u remontnom brodogradilištu u Bijeloj, jači interes je prije nešto manje od godinu dana pokazala Atlantska plovidba, kako neslužbeno doznajemo, ali se zainteresirao i pulski Uljanik, odnosno Uljanik plovidba. Hrvatska je stručna javnost ocijenila Bijelu zanimljivim tržištem u koje bi valjalo ući, no s obzirom na goleme gubitke što ih gomila brodograđevni hrvatski korpus, ali i na nezaobilazne političke konotacije koje opterećuju ove prostore, nikako nije bilo opravdano da hrvatska brodogradnja pokaže interes za kupnju udjela u Bijeloj. To je brodogradilište etablirano i zbog kvalificirane radne snage, ali s tehnološkog aspekta gledano. No u sklopu Bijele postoje ogromne parcele zemljišta koje neće služiti potrebama brodogradilišta već tamo planiraju prenamjenu u turističke svrhe - kratko je komentirao potencijal Bijele Ante Jerković, direktor Atlantske plovidbe, koja svoju flotu zbog plovidbenih ruta na kojoj se brodovi Atlantske kreću reparira u Kini i Turskoj. Nakon isteka natječajnog roka, crnogorski su mediji početkom jeseni prošle godine javljali kako je interes za kupnju udjela škvera u Bijeloj pokazao i ruski gigant OMZ. Riječ je o ruskoj naftnoj kompaniji, iza koje stoji nekoliko ruskih banaka. U pokušaju rješavanja stečaja Viktora Lenca, prije dvije godine OMZ je intezivno pokušavao kupiti i remontono brodogradilište Viktor Lenac, nudeći u poboljšanoj varijanti oko 15 milijuna eura. Nakon opetovanih ponuda, Lenac je odbio OMZ-ovu ponudu jer je procijenjena preniskom s obzirom na potencijal škvera.

Prodani državni udjel
Na posljednjem natječaju Jadransko remontno brodogradilište Bijela prodavalo je 62,7 posto vlasništva. Riječ je isključivo o udjelu državnih institucija u tom škveru: 32 posto vlasništvo je Fonda za razvoj, 23 vlasništvo je Fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, a 7,6 posto u vlasništvu je Zavoda za zapošljavanje. Tanija Čorak, (www.poslovni.hr)
--------------------

HFP: Bez ponuda za Slavoniju MK
Na natječaj za prodaju većinskog udjela u osječkoj tekstilnoj kući Slavonija MK, koji završava danas u 14 sati, u Hrvatskom fondu za privatizaciju ne očekuju obvezujuće ponude kupaca. Za trajanja natječaja, naime, nije otkupljena nijedna ponudbena dokumentacija. To, međutim, ne znači da se investitori nisu interesirali za Slavoniju. U sjedištu tvrtke boravili su nedavno predstavnici potencijalnog investitora, Hrvata iz Australije, koji su zainteresirani za moguće preuzimanje. No nominalna cijena dionica, koju se po zakonu mora objaviti u prvom krugu prodaje, očekivano je odbila potencijalne ulagače. Paket od 75,35 posto dionica osječke Slavonije ponuđene su uz početnu cijenu od 49,72 milijuna kuna, uz obvezu zadržavanja djelatnosti i svih 330 zaposlenika na od najmanje godinu dana, plan ulaganja i, među ostalim, podmirenje obveza koje su koncem 2005. iznosile 18 milijuna kuna. Tvrtka radi s 90 posto kapaciteta za strance.
(M. Brnić i I. Barišić) (www.poslovni.hr)

13. veljače 2007.

Prodi zaprepašten Mesićevom izjavom

Talijanski premijer Romano Prodi kontaktirao je s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom kako bi mu izrazio zaprepaštenje izjavom predsjednika Stjepana Mesića o talijanskom revanšizmu, javljaju talijanski mediji iz Calcutte gdje Prodi boravi u službenom posjetu.
Prodi je komentirao Mesićevu reakciju da je u jučerašnjem govoru talijanskoga kolege Giorgia Napolitana u povodu Dana sjećanja na fojbe prepoznao "natruhe otvorenoga rasizma, povijesnog revizionizma i političkog revanšizma". "Stupili smo u kontakt s hrvatskim premijerom kako bismo izrazili naše ogorčenje tim apsolutno neopravdanim riječima", navodi talijanska novinska agencija Ansa riječi premijera Prodija. Prodi je Mesićevu reakciju nazvao "niskim udarcem". Dodao je da su te riječi "potpuno neopravdane" posebice zato što dolaze poslije "razdoblja velike suradnje između Italije i Hrvatske". Prodi je naglasio da se osobno zauzimao za ulazak Hrvatske u EU i zbog toga je još više iznenađen.
Mediji prenose i da je talijanski šef diplomacije Massimo D'Alema otkazao za sutra najavljen posjet svojeg državnog podtajnika Vittorija Craxija Hrvatskoj, nakon što su Rim i Zagreb razmijenili oštre riječi o talijanskim žrtvama tijekom Drugog svjetskog rata. Prema priopćenju talijanskog ministarstva vanjskih poslova,  D' Alema je danas pozvao na razgovor hrvatskoga veleposlanika u Rimu.
U redovitoj komunikaciji ureda premijera Hrvatske i Italije prenesen je hrvatski prijedlog talijanskoj strani da se obnovi rad zajedničke hrvatsko-talijanske povijesne komisije. Ona bi istražila zločine prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata, izjavio je glasnogovornik hrvatske Vlade Ratko Maček, upitan o kontaktima hrvatskog i talijanskog premijera o kojima izvještavaju talijanski mediji. Maček je kazao da Ured premijera Sanadera naglašava kako se Osimski i Rimski sporazumi moraju poštovati te da je hrvatska strana spremna platiti svoj dio duga koji je proizišao iz sukcesije bivše SFRJ.
Europska komisija odbila je komentirati oštre razmjene riječi između Hrvatske i Italije o talijanskim žrtvama s kraja Drugog svjetskog rata. "Komisija nema komentara o razmjeni mišljenja između dviju vlada i to je sve što mogu reći", rekao je glasnogovornik Europske komisije Pietro Petrucci. "Povijest ne spada u odgovornost Europske komisije. Upoznati smo s tom razmjenom mišljenja. Odnosi između Italije i Hrvatske općenito su vrlo dobri i prijateljski te se nadamo da će se ti dobri odnosi primijeniti i u raspravama o tim događajima, koji su mučni za obje strane", rekao je Petrucci zamoljen da komentira hoće li to zaoštravanje odnosa imati utjecaja na hrvatski put prema EU-u. (HRT)

----------

KB Merkur dobio ISO certifikat
ZAGREB Podjelom ISO certifikata KB "Merkur" od jučer usklađuje svoje organizacijsko ustrojstvo i procedure zahtjevima EU. Podjelom certifikata ISO 9001:2000 predstavnicima zagrebačke Kliničke bolnice "Merkur "zaokružena je, kako je istaknuo ravnatelj dr. Željko Vidas, znatna faza u održavanju kontinuiteta visoko dosegnute razine kvalitete u pružanju usluga, posebice s aspekta organizacijskog ustrojstva i proizlazećih procedura. Certifikati su prvi put uručeni predstavnicima Odjela za urologiju, Klinike za unutarnje bolesti te Službe za bolesti uha, nosa i grla, a Zavodu za kliničku kemiju certifikat je obnovljen. Sama uvjerenja je uime njemačke certifikacijske kuće TUV Nord Group koja je na ovom projektu surađivala s timom Centra za znanstvene tehnologije pri zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje predao dipl. ing. Đuro Tunjić.
(pd) (ww.poslovni.hr)

--------

U Hrvatskoj eurocentar tekstilnih tehnologija
Nizozemac Vargnes ističe Hrvatsku kao optimalnu za proizvodnju kvalitetnije odjeće
Dio hrvatske tekstilno-odjevne industrije mogao bi pobijediti agoniju opstanka s kojom se "sudara" već godinama sofisticiranom edukacijom koja djelatnosti jamči dugoročni razvoj, uvjeren je Marcel Vargnes, vlasnik amsterdamske tvrtke Sandy Dress, čija se istoimena modna marka u cijelosti izrađuje u pogonima Zelinke.
Vraćanje u Europu
Posljednji je trenutak da hrvatska tekstilna industrija "pokupi" znanja zapadnoeuropskih zemalja u kojima je odumrla tekstilna industrija, a ta joj znanja, misli Vargnes, mogu zajamčiti razvoj i vratiti izgubljene izvozne poslove. "Daleki istok isplativ je za masovnu proizvodnju jeftine konfekcije, za odjevne predmete više kvalitete gdje pripada i Sandy Dress nije", ističe Vargnes. "Daleki istok je zapravo skup, uvjetuje stalno prisustvo vlastitih kadrova, no i tada nema jamstva za kontinuiranu kvalitetu. Nisu fleksibilni u sezonskim izmjenama programa, doprema robe avionom je preskupa, a brodom traje dugo", kaže Vargnes. Kalvarija koju su Nizozemci prošli prije pola stoljeća stisla je i hrvatske tekstilce. Broj zaposlenih samo od prosinca 2005. do rujna 2006. smanjio se s 31.417 na 28.900 radnika, a neto satnica švelje "stala" je na 13,8 kuna. Ministarstvo gospodarstva za tekstilno-odjevnu industriju upravo završava strategiju, projicirajući razvoj do 2015. Cilj je opstanak djelatnosti investiranjem u nove tehnologije i edukaciju. Jedan od programa namijenjen je i usavršavanju VSS kadra, koji će raditi na dizajniranju, modeliranju te konstrukciji kroja primjenom tzv. CAD/CAM sustava.

Obuka u eurocentrima
Vargnes za taj program nudi praktičnu obuku inženjera tekstilne struke u nizozemskim modnim centrima i nekoliko prijestolnica EU. Vargnes procjenjuje da će se u sljedećih 10-15 godina ugasit i ono malo razvojnih centara tekstilne industrije u EU. Unatoč problemima u grupaciji Hrvatska još ima proizvodnih kapaciteta i obrazovnih institucija, može dati visoku kvalitetu što modno tržište EU ponovno prepoznaje i cijeni. Stoga je, smatra, posljednji trenutak za povlačenje znanja modnih centara EU u ovdašnje tvornice. Hrvatska tekstilna industrija u tom se slučaju može pozicionirati kao središte razvoja modnih trendova i edukacije što potom može unosno prodavati. Cilj spomenutoga projekta, prema Vargnesu, zapravo je nova podjela rada. Modne prijestolnice EU zadržale bi autorstvo na idejama i marketingu, hrvatski tekstilci preuzeli bi tehnološki razvoj i konstrukciju, a veći dio proizvodnje dislocirao bi se (i iz Hrvatske) na područje jugoistočne Europe gdje su niži troškovi. Vargnes misli da hrvatski tekstilci moraju dobiti snažniju potporu države. Previše je birokracije u odnosu na količinu posla, ni tečaj kune ne ide na ruku tekstilcima, carine su visoke, problem su i kvote... Tvornice koje su opstale država treba poduprijeti, a jedna od opcija je i spomenuta edukacija.

Hrvati pouzdani i fleksibilni partneri

Kompletnu žensku odjeću modne linije Sandy Dress Vargnes od 1983. godine proizvodi u Hrvatskoj, a u Zelinku je proizvodnju preselio 1985. "Riječ je o modnoj marki, poznatoj na prostoru sjeverozapadne Europe, koja po kvaliteti i cijeni čvrsto drži sredinu modne ljestvice", kaže Vargnes. Unatrag petnaest godina svu odjeću radi isključivo od finih talijanskih štofova. Osim u Nizozemskoj, prodaje u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Engleskoj, a dogodine posao širi i na Skandinaviju. Hrvatsku je, pojašnjava, izabrao zbog uvjerenja da su tehnološka znanja i kvaliteta rada ovdje daleko bolji nego u zemljama šireg okruženja. Prednosti hrvatskih tekstilaca su i pouzdano partnerstvo, fleksibilnost i bliskost mentaliteta nizozemsko-njemačkom.
Božica Babić, (www.poslovni.hr)

-----------

PREDSTAVLJAMO NEKE OD MEGAJAHTI KOJE SU PROŠLOGA LJETA PLOVILE NAŠIM JADRANOM
Megajahte otkrivaju našu obalu
Naša obala postaje sve privlačnija, a najveći problem je što za megajahte često ne možemo osigurati odgovarajuće vezoveO ljetu i plovidbi većina nas još razmišlja ili se prisjeća lijepih ljetnih uspomena. Više se prisjećamo onoga što smo doživljavali prošle godine, nego što planiramo ovogodišnje plovidbe. A, ako ovog ljeta želimo ploviti na novom brodu, krajnji je čas da se odlučimo za kupnju. Čak su male šanse da do ljeta bude isporučen, posebno ako se radi o većem plovilu. O nekom jako velikom malo tko i razmišlja, oni su samo za gledanje, da nam razbude maštu. Fotografije takvih upravo nudimo na gledanje kao podsjetnik na minulo ljeto. Ne na naše ljetovanje i krstarenje, nego da vidimo kakvi su brodovi plovili Jadranskim morem i koliko je privlačna naša obala. Recimo i to da je za njih najveći problem što im često ne možemo osigurati odgovarajuće vezove.
Jedna od megajahti koje su plovile Jadranom je >Bijela ruža Drača< ili, ako nam to ne zvuči dovoljno svjetski, u originalu >White Rose Of Drachs<. Megajahta klasičnog dizajna koja ne može ostati nezapažena gdje god se pojavi. Dugačka je 65 i široka 12 metara, opremljena tako da je bolje ne upuštati se u navođenje svega što ima. Nema čega nema, kako je znao govoriti jedan stariji kolega koji nas je već napustio. Osnovna konstrukcija joj je od čelika, ostalo od specijalnog aluminija, pa joj je istisnina 1.702 tone. Pokreću je dva 12-cilindarska Deutz motora, svaki od 3.000 KS koji joj daju maksimalnu brzinu od 16,8, odnosno putnu od 15 čvorova. Da slučajno ne ostane bez goriva nasred mora, ugrađeni su malo veći spremnici kapaciteta 185.000 litara, tako da je autonomnost plovidbe oko 6.000 milja. U spremnike vode stane 68.000 litara, a za svaki slučaj instaliran je i desalinizator velikog kapaciteta. Nećemo dalje nabrajati, recimo još da se radi o novom brodu građenom 2004. godine. Unutarnji luksuz na najvećoj je mogućoj razini. Ako kažemo da je na najvišoj palubi smješten bazen, ništa posebno nismo otkrili.
Znatno manji i sasvim drugačiji tip plovila je velebni i elegantni jedrenjak - ketch nazvan >Christianne B<. Njegova je duljina 41,76, a širina 7,62 metra. Građen je također od čelika, a osim vjetra, za pogon ima dva Mercedesova motora, 12 cilindara, svaki 420 KS. Putna brzina mu je 11 čvorova. U četiri apartmana može se smjestiti od osam do 12 gostiju, s time da svi ne mogu biti odrasli, a njih opslužuje posada od šest članova. Za vrijeme krstarenja gosti mogu koristiti jedan plastični gliser nešto duži od pet metara s motorom od 90 KS, nešto kraći gumenjak s pogonom od 30 KS, dinghy i dasku za jedrenje, skije, opremu za ronjenje i ribolov te televizor, video i DVD u svakom apartmanu. U ljetnim mjesecima plovi Mediteranom, a sada je na Karibima.
Sljedeći brod zove se >Gallant Lady<. Brodograđevno umjetničko djelo, kažu oni koji su bili u njegovoj unutrašnjosti. Lijepa jahta izvana i iznutra. Njegova je duljina 48,77, a na vodenoj liniji 39,96 metara, dok mu je širina 9,02. Težak je 266 tona, pokreću ga dva Caterpillar motora, svaki 1.100 KS, maksimalnom brzinom od 15 i putnom od 13 čvorova. Sa spremnicima kapaciteta 74.000 litara bez tankiranja pri putnoj brzini može ploviti 4.000 milja. Na krstarenje može povesti 10 gostiju koje uslužuje posada od 11 članova.
Spomenimo još neke, koji su također plovili našim Jadranom. Nećemo ih predstavljati u detalje, jer bismo mnoge stvari ponavljali. Jahta >Jamaica Bay< dugačka je 51,25 metara i za nju se navodi da plovi pod zastavom Luksemburga. Atraktivna i elegantna megajahta >RM Elegant< plovi pod grčkom zastavom, prvi put zaplovila je prije nešto više od godinu dana, dugačka je 72,48 metara, a kapacitet joj je velik za takve brodove - 30 putnika. Njima je na raspolaganju 31 član posade.
Kolika je cijena takvih brodova? To je pitanje koje će većina nas prvo postaviti. I odgovor neće dobiti. Za velike i skupocjene jahte cijene se nikada javno ne ističu. Uostalom, neki poznati brodograditelji ne objavljuju cijene niti za >obične< jahte iz tipske proizvodnje. Recimo tek da se mjere u desecima milijuna eura. Iz toga se formira i cijena krstarenja, pa opet možemo samo nagađati koliko stoji tjedan plovidbe i užitaka na jednom od takvih brodova.
Branko ŠULJIĆ, Glas Istre

 

12. veljače 2007



Mesić iznenađen izjavama talijanskog vrha
Predsjednik Stjepan Mesić neugodno je iznenađen sadržajem i tonom najnovijih izjava državnog vrha susjedne Italije. U njima ima naznaka povijesnog revizionizma i političkog revanšizma, stoji u priopćenju iz njegova Ureda. Predsjednik krajnje opasnim ocjenjuje stavljanje pod upitnik Mirovnog ugovora iz 1947. i dovođenje u pitanje Osimskih sporazuma. Priopćenje iz Mesićeva Ureda reakcija je na subotnje izjave talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana u povodu Dana sjećanja na fojbe, kada je spomenuti Mirovni ugovor nazvao "aneksijskim slavenskim težnjama koje su poprimile obrise etničkog čišćenja". Odličja obiteljima žrtava fojbi dodijeljena su u mnogim talijanskim gradovima. Tom su prigodom navedeni podaci o 350.000 prognanih Talijana iz Istre i Dalmacije. Ministar unutarnjih poslova Juliano Amato zatražio je i striktnu primjenu zakona prema kojemu se u dokumentima građana rođenih na prostoru koji je između dvaju ratova pripadao Italiji pišu talijanska imena rodnih gradova, ne spominjući državu rođenja. (HRT)

Dalekovodu posao u Kazahstanu
Hrvatska tvrtka Dalekovod dobila je na međunarodnom javnom natječaju 80,46 milijuna dolara vrijedan posao projektiranja i izgradnje. Pustit će u pogon dalekovod Kazahstan Sjever - Jug, u dužini od 390 kilometara, priopćili su Dalekovod i Zagrebačka banka koja jamstvima prati Dalekovod.Potpisivanje ugovora između Dalekovoda i državne kompanije Kazakhstan Electricity Grid Operating Company (KEGOC) o projektiranju i izvođenju radova predviđeno je za sutra.Dalekovod je jedna od vodećih svjetskih tvrtki za proizvodnju ovjesne i spojne opreme, potpuno izvozno orijentirana, koja 80 posto svojih proizvoda prodaje na međunarodnom tržištu. Proizvodni program temelji na vlastitim istraživanjima pa nema nikakvih licencnih obveza. (HRT)

Rast aktive Podravske banke od 17,6 posto

Prema nerevidiranim konsolidiranim rezultatima poslovanja za 2006. godinu, aktiva Podravske banke je u odnosu na 2005. godinu porasla 17,6 posto i iznosi 2,5 milijardi kuna, priopćeno je iz banke. U 2006. godini banka je ostvarila neto dobit od 18,6 milijuna kuna što je 15,6 posto više nego godinu dana ranije.
Tijekom 2006. godine došlo je do značajnog rasta nekamatnih prihoda po stopi od 16,7 posto koji iznose 30 milijuna kuna, dok su u strukturi prihoda banke najveća stavka kamatni prihodi koji čine 67 posto ukupnih prihoda. Banka bilježi povećanje broja klijenata što je rezultiralo povećanjem depozita od 22,4 posto, depoziti pravnih osoba porasli su za čak 40,4 posto. Ukupni krediti porasli su za 11,5 posto s time da su krediti pravnim osobama porasli za 18,6 posto, a krediti građanima 7,7 posto. Poseban naglasak je na kvaliteti kreditnog portfelja.
(pd)(www.poslovni.hr)


Račan na operaciji
Predsjedniku SDP-a Ivici Račanu u Gradskoj bolnici u Muenchenu je utvrđen karcinom uretera te mu je učinjena lijevostrana nefrektomija, a operativnim mu je zahvatom uklonjem lijevi bubreg, ureter i limni čvorovi, priopćeno je iz SDP-a.
Operacija je protekla uredno i bez komplikacija, Račan se probudio iz opće anestezije i osjeća se dobro, te je smješten na odjelu intenzivne njege, priopćila je voditeljica SDP-ova ureda za odnose s javnošću Gordana Grbić. Operativni zahvat je, kao glavni operater, izveo prof. dr. Albrecht Schilling, voditelj urološkog odjela muenchenske bolnice, sa svojim liječničkim timom.
Ovisno o definitivnom patohistološkom nalazu i o konzultaciji s liječničkim timom, u nekoliko idućih dana odlučit će se o daljnjem tijeku liječenja, kažu u SDP-u. (HRT)

Ubuduće konji neće biti gosti, već stalni stanovnici Lipika
OBNOVA Oživljavanje lipičke ergele
Konji se vraćaju kući
U obnovu lipičke ergele uloženo je oko tri milijuna kuna, a proteklog tjedna osnovan je i Konjički klub Lipik-Pakrac 95.
LIPIK - I dok Lipičani nestrpljivo očekuju što će biti s povratkom s njegove ergele potkraj 1991. godine opljačkanih i u Srbiju odvedenih konja, naveliko se govori i o drugim mogućnostima oživljavanja lipičke ergele, u čiju obnovu su Ministarstvo kulture i Poljoprivreda uložili oko tri milijuna kuna. Jedna od mogućnosti o kojoj se govori i za koju postoji suglasnost jeste dislokacija pastuha s državne ergele Đakovo. U đakovačkoj ergeli pozdravljaju tu inicijativu Gradskog poglavarstva Lipika. S njom su suglasni i u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a Lipičani s nestrpljenjem očekuju da se inicijativa što prije oživotvori. No, potkraj proteklog tjedna na inicijativu Lipičanina Davora Gudca i nekoliko ljubitelja i uzgajivača konja iz Kutine, Zagreba, Banove Jaruge i Lipka u tom gradu podno Psunja osnovan je Konjički klub Lipik-Pakrac 95. Predsjednik kuba je Antun Haramija, a dopredsjednik Davor Huška, gradonačelnici Lipika i Pakraca. Dvadesetak članova kluba ima 60 konja lipicanske, arapske pasmine te engleskih punokrvnjaka. Iz činjenice da su ključna mjesta u klubu prihvatili prvi ljudi Lipika i Pakraca nedvosmisleno je da će klub imati punu podršku susjednih gradova i da će se brzo stvoriti uvjeti za njegovo djelovanje. Recimo i to da je tajnica kluba Irma Vrbnjak, blagajnik Vanja Majić, dok Izvršni odbor čine Blaško Skender, Siniša Horvat, Davor Gudac i Gordan Šebelj. Već 5. svibnja ove godine na stazi oko planinarskog doma Omanovac na Psunju dugoj oko 40 kilometara, četrdeset članova kluba svoje ljubimce predstavit će građanima Lipika i Pakraca. I tako u iščekivanju što će biti s otetim lipicancima, osnivanjem konjičkoga kluba
u Lipiku i okolici nakon gotovo 16 godina konji se kao dio tradicije ponovo vraćaju u to podneblje. Osim toga, da se konji, za sada još uvijek ne oni oteti, vraćaju u grad potvrđuje i najava naše najpoznatije kasačice Lidije Bašnec, koja je u Šeovici nedaleko Lipika kupila imanje gdje će za 30-ak vlastitih konja urediti ergelu i otvoriti školu jahanja. Zdravko SEVER, Vjesnik




9. veljače 2007.

Ž. Antunović vodit će SDP do izbora

Kad se Ivica Račan počne oporavljati od operacije, ključne odluke donosit će se uz njegovu pomoć
Vijest koja je preksinoć zatekla SDP da je tumor Ivice Račana u desnom ramenu zapravo metastaza još neotkrivenog primarnog tumora unatoč iznenađenju i potresenosti koju je izazvala ipak nije prouzročila posebne dramatične poremećaje. U očekivanju konačne vijesti o lokaciji primarnog tumora SDP-ovci obavljaju uobičajene svakodnevne poslove. Jučer je zasjedao izborni stožer, a ovog se vikenda nastavlja terenska edukacija za stranačke aktiviste u sklopu programa Pobjeda 2007. Iako je Račanova točna dijagnoza još nepoznata, već je sada prilično izvjesno kako će njegovo izbivanje iz politike i javnosti zbog liječenja nakon operacije biti dugotrajno. Takva situacija nedvojbeno postaje eldorado za spekulacije o stanju i budućnosti njegove stranke i otvara širok prostor za nagađanja, sukobima i borbi za vlast u SDP-u. Ali stranački dužnosnici unatoč međusobnim netrpeljivostima i animozitetima pokazali su zavidan stupanj ozbiljnosti. Nisu nepoznate ambicije SDP-ovaca, bilo da je riječ o vođenju stranke, bilo da je u pitanju premijerska kandidatura, no u ovom trenutku svi su suglasni da im bilo kakvo unutarstranačko nadmetanje u izbornoj godini može donijeti samo štetu. Iako situacija za SDP nije nimalo jednostavna, sazivanje izvanredne konvencije na kojoj bi se biralo novo vodstvo prije parlamentarnih izbora za SDP za sada nije opcija niti Račan namjerava podnijeti ostavku. Po statutu, SDP je obvezan najkasnije šest mjeseci nakon općih izbora sazvati izbornu konvenciju pa se eventualni ozbiljniji unutarstranački sukobi i borba za prevlast može tek tada očekivati.

Ništa neće mijenjati
Za lipanj je planirana redovita izvještajna konvencija, koju SDP održava svake godine, a izgledi da se pretvori u izbornu su minimalni. No čak i u tom slučaju u većini vodstva stranke uvjereni su kako bi u tom slučaju Antunovićeva samo potvrdila i osnažila svoj mandat za vođenje stranke na izbore. Željku Antunović koja kao zamjenica predsjednika vodi stranku trenutno nitko ne osporava niti želi da stranačko kormilo preuzme netko drugi. Za sada je uostalom pokazala kako je spremna na široku suradnju i stranačke odluke i poteze dogovara s vodećom ekipom u koju su uključeni potpredsjednici Opačić i Komadina, šef izbornog stožera Linić, glavni tajnik Dragovan, šef glavnog odbora Picula te koordinatori u svim izbornim jedinicama.
Zadnji mandat
Ključne strateške odluke koje će se trebati donositi u daljnjem tijeku kampanje donosit će se uz Račanovu pomoć kada počne s oporavkom, a stranačko će ih vodstvo provoditi u djelo. Račanov mogući potpuni izostanak iz kampanje značio bi samo nominiranje novog koordinatora za prvu izbornu jedinicu i izbor novog premijerskog kandidata kako je nametnuto u ovoj kampanji. I u tom će se slučaju pitati Račana, ako on odluči da to bude Jurčić, stranka će stati iza Jurčića kao njihova premijera, a ako njegov izbor padne na Antunovićevu, SDP će nju iznijeti kao svoju premijerku. Uostalom, bez obzira na bolest i duljinu liječenja Račan je najbližim suradnicima objavio kako namjerava ostati prisutan u stranci sve dok bude mogao kako bi pomogao savjetima i iskustvom iako je već najavio kako mu je ovo zadnji predsjednički mandat. I jučer je Antunović novinarima rekla kako SDP-ovci ne pristaju sudjelovati u špekulacijama da se ne opterećuju tko će ih na izborima voditi, a da će o unutrašnjima stvarima odlučivati članovi i vodstvo SDP-a. Nećemo ništa mijenjati u svojoj izbornoj strategiji i taktici, ali će to morati naši protivnici i konkurenti koji su sada zabrinuti i ostali su bez riječi, poručila je. Za nas je nevažno tko će iz našeg tima biti mandatar Vlade, a naš je predsjednik još predsjednik i nemamo razloga očekivati da on to neće biti, zaključuje Antunović.

HND pozvao medije da Račana puste na miru
Za Račana, SDP, ali i liječnike münchenske bolnice Bogenhausen poseban problem predstavljaju brojne novinarske ekipe hrvatskih medija koje doslovno opsjedaju bolnicu, a u kojoj mjeri ometaju Račanov i mir liječnika pokazuje i informacija da medicinsko osoblje šefa SDP-a na kontrole prevozi potpuno prekrivenog kako ga novinari ne bi vidjeli i nasrnuli. Sam je Račan zatražio mir, a njegovu apelu priključilo se i Hrvatsko novinarsko društvo, uvidjevši kako su prijeđene granice profesionalnosti. HND je pozvao sve medije da Račanu omoguće mir i privatnost kako bi se u potpunosti mogao posvetiti liječenju. Račanova obitelj i SDP već su pokazali da imaju razumijevanja za interes javnosti i medija za zdravstveno stanje predsjednika stranke, pa stoga još jedanput apeliramo na sve da u izvještavanju zadrže prihvatljivu mjeru i dobar ukus, priopćio je HND. Medije se upozorava da i bolnicu u Münchenu u kojoj se liječi Račan također treba što više osloboditi pritiska novinara, a u HND-u od SDP-a očekuju da i dalje pravodobno informira o svemu relevantnom za javnost u vezi s Račanovim liječenjem. Sandra Bartolović, (www.poslovni.hr)

-------------

U Pulu sletio prvi zrakoplov Ryanaira iz Dublina
Za Dublin će, kao i za London, Ryanair letjeti triput tjedno, a plan za prvu godinu je 80.000 putnika
U pulsku zračnu luku u četvrtak rano popodne, s 90 minuta zakašnjenja zbog snježne oluje nad Velikom Britanijom i Irskom, sletio je prvi Ryanairov Boing 737800 iz Dublina s 91 putnikom u dolasku, a pola sata nakon slijetanja za Dublin iz Pule je otputovalo 121. Time je nakon prve Ryanairove linije Pula - London, koja je startala početkom listopada prošle godine, krenula i ova druga, za koju je već do sada za Ryanair u Dublinu rezervirano 9000 mjesta. Za Dublin će ovaj niskotarifni prijevoznik imati tjedno tri rotacije, utorkom, četvrtkom i subotom, kao i za London, a za obje linije planirano je u ovoj godini 80.000 putnika. "Na relaciji Pula - London - Pula od uspostave linije do danas registrirano je oko 9000 putnika tako da smo ukupno u prošloj godini imali promet od 295.345 putnika ili 41 posto više nego u prethodnoj godini. U ovoj godini planirali smo 400.000 putnika ili 30 posto više nego u 2006.", istaknuo je prilikom dočeka zrakoplova iz Dublina direktor zračne luke Bruno Rogović. Sa zadovoljstvom je rekao da se prvi put nakon mnogo godina u zračnoj luci Pula nešto događa cijele godine, a to znači da će slična događanja bilježiti i turističke destinacije jer računa se da su više od 60 posto putnika turisti. Rogović je najavio i nekoliko novih čarter-linija s niskotarifnim prijevoznicima kao što su Oslo, Varšava, Talin, kao i pregovore s Ryanairom o stalnim letovima za Skandinaviju i sjevernu Njemačku. Rogović je također naznačio da se svi sad trebaju prilagoditi novoj situaciji, znatnom povećanju broja putnika, pa i zračna luka, koja je upravo uložila 100.000 eura u modernizaciju čekinga i rendgene za kontrolu ambalaže, a uređuju se i dodatna parkirališta, organizira taksi-služba i ugostiteljski kapaciteti.
(Agneza Urošević/AMPress) (www.poslovni.hr)

-----------------


Novi život zapuštene 'didovine'
Splitsko-dalmatinska županija nudi vlasnicima starih kamenih kuća zajednički projekt obnove kako bi se proširila turistička ponuda
Svrha projekta "Etno-eko" sela, koji je Splitsko-dalmatinska županija pokrenula u suradnji s jedinicama lokalne samouprave je zaustavljanje trenda rasprodaje didovine i vraćanje života u davno napuštena sela Stare dalmatinske kuće, kako na obali tako i dalmatinskoj zagori i na otocima, sve su traženije na tržištu nekretnina, a nasljednici koji su već odavno napustili "rodnu grudu", privučeni zaradom olako prodaju svoju "didovinu". Da bi zaustavila trend rasprodaje autohtonih dalmatinskih sela i vratila život u njih, Splitsko-dalmatinska županija je prije dvije godine pokrenula projekt "Etno-eko". U 2005.godini utrošeno je milijun kuna za obnovu devet sela, a lani je u obnovu četrnaest sela uloženo milijun i dvjestopedeset tisuća županijskih kuna. Tako se iz proračuna Županije za prošlu godinu finacira obnova sela Humac, Malo Grablje i Zorače na otoku Hvaru, sela Tugare Ume i Čažin Dolac u omiškoj zagori, selo Topići-Bast kod Baške Vode, Pohumlje kod Komiže, Dol na otoku Braču, Gornji Proložac Podi i Karoglani u Imotskoj krajini, Blace kod Solina, Grohote na otoku Šolti, selo Kokorić kraj Vrgorca i Pogi Grab Bugarini kod Trilja.

Kulturno dobro
Spomenuta sela zaštićena su kulturna dobra, a nastajala su stoljećima, građena u skladu s prirodnim zakonitostima kamenjara, a ugođaj koji nude upravo je ono što traže današnji turisti - povratak prirodi obogaćenoj kulturnom tradicijom. Na području Dalmatinske zagore zaštićeno je čak 58 sela. Etno-eko sela već postoje u Austriji, Provansi i Toskani i prepoznatljiv su turistički proizvod. "Postigli smo cilj projekta, a to je očuvanje naše kulturne baštine te stvaranje visokokvalitetnoga turističkog proizvoda. Bit je sačuvati objekte tradicionalne arhitekture i izvornu matricu naselja, te ih predstaviti kao dio hrvatskog turističkog identiteta, jer ako se rasprodaju, izgubit ćemo zauvijek našu didovinu. Slogan 'Mediteran kakav je nekad bio' treba poduprijeti turističkim proizvodom koji odražava dalmatinsku odnosno hrvatsku pučku kulturu i graditeljske običaje" kaže Joško Stella, v.d. pročelnka Upravog odjela za turizam Splitsko-dalmatinske županije. Uz obnovu raseljenih i zapuštenih sela plan je revitalizirati tradicionalne obrte i zanate, te kvalitetnije valorizirati enogastronomske domaće proizvode poput sortnih vina, maslinova ulja i namirnica karakterističnih za dalmatinsko podneblje. Stara dalmatinska sela sa svojom pučkom arhitekturom, odnosno "Etno-eko sela" postat će novi brend u Hrvatskom turizmu. "Cilj je da se ovaj projekt primjenjuje u svim primorskim Županijama kako bi se istovremeno sačuvala i komercijalno iskoristila naša tradicionalna pučka arhitektura", kaže Joško Stella. U sklopu Projekta obnovit će se tradicionalne dalmatinske kuće i gospodarski objekti, škole i crkve, stara infreastruktura, kao i izgradnja novih. U Županiji se nadaju kako će uspjeh projekta zaustaviti raseljavanje starih sela, te vratiti domicilno stanovništvo kućama. Projekt predviđa komercijalizaciju smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta (seoski turizam), oživljavanje tradicijske proizvodnje i starih obrta te proizvodnju zdrave hrane. Uz sufinanciranje predviđen je i Plan upravljanja etno-eko selima, a projekt je pozitivno ocijenjen od strane Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i Uprave za regionalni razvoj Ministarstva gospodarstva.

Duža sezona

Nositelji ovoga programa su udruge građana (vlasnici) te gradovi i općine na otocima, priobalju i Dalmatinskoj zagori, Splitsko-dalmatinske županija, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije te drugi zainteresirani subjekti i institucije, dok su korisnici sredstava iz ovoga programa udruge građana (vlasnici), gospodarski subjekti iz oblasti turizma te gradovi i općine na otocima, priobalju i Dalmatinskoj zagori, koji u suradnji sa županijskim zavodom za prostorno planiranje, ili drugim nadležnim institucijama, pokreću inicijativu za obnovu napuštenih i devastiranih naselja, sela i zaselaka. "U nekim našim selima već postoje skromne mogućnosti smještaja gostiju, premda većinom mogu tek prihvatiti izletnike, a u bliskoj budućnosti neka od njih bi se mogla orijentirati na ambiciozniji izletničko-smještajni ili isključivo smještajni turizam te time ponuditi barem 20.000 dodatnih kreveta i produžiti turističku sezonu na gotovo šest mjeseci. Možda je najvažnije u tom kontekstu što je napokon stvoreno poticajno ozračje - lokalno stanovništvo želi sudjelovati u razvoju u razvoju svoga kraja na novim osnovama, čemu, srećom, pridonosi i jedan problem: u većini tih sela nisu razriješeni imovinsko-pravni odnosi, pa ni papiri tržišno zanimljivih nekretnina nisu čisti, a da jesu, mnoge bi sigurno već bile prodane", ističe Stella. Splitsko-dalmatinska županija iz svojih proračunskih sredstava sufinancira bespovratnim sredstvima izradu geodetskih podloga, izradu katastra objekata (zatečenog stanja naselja), detaljne planove uređenja, studije utjecaja na okoliš, investicijsko-tehničku dokumentaciju za obnovu postojećih infrastrukturnih priključaka te izgradnje novih, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (otkup, okrupnjavanje, zamjena i sl.). Zatim za izgradnju i uređenje prometnica, prilaza i ostalih komunikacija, uređenje odvodnje (oborinska i fekalna kanalizacija), dovođenje vodovodnih instalacija (priključni cjevovodi, hidrantska mreža i dr.), dovođenje električnih instalacija (javna rasvjeta i trafostanice i dr.), dovođenje telefonskih instalacija, uređenje okoliša i druge potrebe u funkciji naselja.

Namjenski novac
Prioritet imaju veća i, uvjetno rečeno, značajnija naselja za lokalnu zajednicu i regiju, te ona koja već posjeduju dokumentaciju (urbanistički, zemljišno, infrastrukturno). Bitna stavka pri odabiru sela je i infrastrukturna opremljenost i ukupna vrijednost projekta, kao i rokovi i dinamika obnove. "Doznačena županijska sredstva su namjenska, a Korisnik sredstava dužan je tromjesečno dostavljati izvješća Županiji o utrošku sredstava, odnosno zaključno izvješće o realizaciji provedbe programa. U slučaju da korisnik sredstva ne utroši u roku od šest mjeseci ili ih nenamjenski utroši dužan je doznačena sredstva vratiti Županiji", naglašava Stella.

Tri milijuna kuna za očuvanje dalmatinskog zaleđa
Za zaštitu hrvatske kulturne baštine iz državnog i proračuna lokalnih zajednica godišnje se izdvaja oko 300 milijuna kuna, a u očuvanje ruralne arhitekture dalmatinskog zaleđa godišnje se uloži oko tri milijuna kuna. Kroz projekt Ministarstva gospodarstva ostvaruje se program zaštite i očuvanja tradicijskih obrta za koji je Ministarstvo kulture izdvojilo dva milijuna kuna. S Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka pokreće se objavljivanje detaljnog priručnika za vlasnike tradicijskih objekata, u kojem će biti svi podaci o načinima očuvanja i obnove tradicijske arhitekture, što se posebice odnosi na vlasnike kamenih kuća u zaleđima. Povoljnim kreditima pomaže se i svima onima koji obnavljaju zaštićene objekte te ih prenamjenjuju u turističke svrhe. (www.poslovni.hr)

-----------------


Vegeta u Rusiji drugi put Superbrand

U Novinskom pasažu u Moskvi održana je svečana dodjela priznanja Superbrand Rusija kompanijama čiji su brendovi prepoznati i priznati kao najbolji na potrošačkom i B2B tržištu Rusije u 2006. Podravka je ovu prestižnu nagradu za svoju najpoznatiju marku Vegeta dobila drugi put uzastopce. Uime Podravke i Vegete nagradu je primio direktor predstavništva Podravke u Rusiji Damir Perlok koji je tom prigodom naglasio kako je ova godina za Podravku u Rusiji godina velikog jubileja - navršava se 40 godina otkada su se proizvodi Podravke prvi put pojavili na tadašnjem tržištu. A ove se godine planira proširenje asortimana novim grupama proizvoda pod markom Vegeta.
(pd) (www.poslovni.hr)

 


8. veljače 2007

Pritužbe zbog postupaka prema iseljenicima
"Hrvatsko iseljeništvo je zapostavljeno, politiku prema Hrvatima vode osobe koje o njima ne brinu i ne vole ih, a odnosi prema dijaspori, pa prema hrvatskim manjinama i našem narodu u BiH- na niskim su granama'', izjavio je Vlado Glavaš, dugogodišnji hrvatski politički emigrant, povratnik iz Sjedinjenih Američkih Država u RH od 1992. godine.

Na znanstvenom okruglom stolu održanom u Kulturnom centru Dubrava u utorak 6. veljače o odnosima Republike Hrvatske sa svojom dijasporom od preko 2,5 miljuna ljudi, zaključeno je da se radi o pravom ''rascijepu između tuzemnih i inozemnih Hrvata.''
Na skupu, Upravu za iseljeništvo unutar Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija predstavljala je tek jedna načelnica koja je nastojala smiriti napetost, a predsjednik Povjerenstva za hrvatske manjine u inozemstvu ostao je bez odgovora na pitanja, pa je napustio tribinu. Hrvatska matica iseljenika, središnja državna institucija zadužena za te odnose bila je odsutna: najavljena predstavnica HMI, književna kritičarka koja je trebala izlagati o tom problemu, nije se pojavila kad je došao na nju red među govornicima. Tek je dr. Vlado Šakić, predsjednik Osnivačkog odbora Hrvatskog katoličkog sveučilišta unio nešto svijetla u tmurnu atmosferu.
Šakić je najavio da će na HKS postojati i Odjel za studije o hrvatskoj dijaspori, uz stipendije za mlade Hrvate u svijetu.

Istovremeno jučer je ''procurila'' u tisak informacija o sporu Hrvata u Sloveniji s Upravom koja bi i onjima trebala brinuti u Ministarstvu vanjskih poslova. Naime, dr. Valentin Pozaić, pomočni biskup zagrebačke Nadbiskupije, prosvjedovao , jer za godinu 2007. ta Uprava nije dodijelila stalnu godišnju potporu katoličkim misijama koje brinu o Hrvatima u raznim regijama Slovenije, nego je sav novac (14.000 eura) uputila organizaciji koja se zove Savez hrvatskih društava. Ta organizacija navodno samo nosi tako bljestavo ime, a smatra se da je povezana sa strukturama bivše države. Voditelj glavne katoličke misije, poznati intelektualac fra Marko Prpa, za novine je izjavio da su vjerojatno čelnici Saveza zaslužili monopol nad tim sredstvima ''poradi nekatoličke, probalkanske i jugofilske orijentacije glavnih ljudi u tom sklopu.''
U svom pisanom prosvjedu, biskup Pozaić tvrdi da'' takav odnos matične domovine prema svojim iseljenicima ne može biti slučajan i ne sluti na dobro''. HIC

-------------

 

Hoteli Cavtat ostvarili 73,7 mil. kuna prihoda

Tvrtka je u 2006. u svojim smještajnim objektima ostvarila 239.000 noćenja
Hoteljerska tvrtka Hoteli Cavtat d.d. ostvarila je u 2006. godini ukupni prihod od 73,7 milijuna kuna što je za 6,9 milijuna manje nego godinu prije, stoji u izvještaju Varaždinske burze (VSE). Istodobno je ostvaren gubitak u poslovanju od 3,35 milijuna kuna, no unatoč tome iskazana je dobit tvrtke od 7,35 milijuna kuna koja je rezultat ostalih aktivnosti tvrtke. Prema izvještaju za proteklu godinu, Hoteli Cavtat d.d. su u protekloj godini zapošljavali 104 radnika, a u svojim smještajnim objektima ostvarili su 239.504 noćenja. Prema izvještaju VSE, u proteklom razdoblju nije bilo trgovine dionicama ove hotelijerske tvrtke niti je isplaćivana dividenda. Hoteli Cavtat d.d. dioničko je društvo za hotelijerstvo i turizam te je registrirano pri Trgovačkom sudu u Dubrovniku. Društvo je prošlo pretvorbu u drugoj polovici 1997. godine, a prethodno je bilo registrirano pod nazivom HTP Cavtat, koje je prije rata bilo sastavni dio HTP Dubrovnik s.p.o. Od rujna 2000. godine temeljeni kapital društva iznosi 122,836.000 kuna te je podijeljen na 614.180 dionica nominalne vrijednosti 200 kuna. Putem Hrvatskog fonda za privatizaciju u srpnju 2001. godine Vlada Republike Hrvatske oglasila je prodaju svog portfelja koji je predstavljao 71,45 posto temeljnoga kapitala. Kao najozbiljniji kupci za ovu hotelsku kuću na jugu Hrvatske najčešće su se spominjale tri velike strane grupacije: turoperatorski gigant Neckermann, britanski turoperator Airtours te Transworld Corporation iz New Yorka koji ima niz hotela u Sjedinjenim Državama, Španjolskoj i Češkoj. No tvrtka je na kraju prodana španjolskoj tvrtki Endicott Compania de turismo koja je osim državnog udjela od 71,45 posto objavom ponude za preuzimanje stekla dodatnih 9,36 posto redovnih dionica Hotela Cavtat d.d.

Naime, iako je država bila vlasnik 85 posto udjela u ovoj cavtatškoj ugostiteljskoj tvrtki, prodala je samo 71,45 posto udjela, a 13,39 posto dionica, prema financijskim izvještajima izlistanim na Varaždinskoj burzi, i danas je u posjedu Hrvatskog zavoda za privatizaciju. Tako je danas pojedinačno najveći dioničar ovog hoteljerskog poduzeća iz Cavtata španjolska tvrtka Endicott Croatia, sa sjedištem u Palma de Mallorci, koja raspolaže s 80,81 posto dionica. Vlasnik Endicott Croatia u konačnici su tri španjolske štedionice (60 posto) te veliki njemački touroperator Thomas Cook Ag. (40 posto). U knjizi dionica upisano je ukupno 413 dioničara koji su imatelji redovnih dionica i na temelju čega ostvaruju pravo glasa u glavnoj skupštini izdavatelja. Dioničari koji imaju 5 posto ili više od pet posto od ukupnog broja glasova su Endicott Croatia s.l. iz Calle Bonaire Palma de Mallorca, Baleari Španjolska i Hrvatski fond za privatizaciju. U sklopu poduzeća Hoteli Cavtat posluju tri hotela: Iberostar Albatros, Iberostar Epidaurus i Cavtat. Svi su oni prije prodaje bili preuređeni, pa je tako novog vlasnika Albatros dočekao s četiri, a Cavtat i Epidaurus s po tri zvjezdice. Ukupno je u ta tri hotela na raspolaganju 1500 kreveta. Hoteli Cavtat d.d. usto imaju sportski centar, niz ostalih zabavnih sadržaja, a poduzeću je pripadalo 105.000 četvornih metara terena uz more. Uprava Hotela Cavtat d.d. i Iberostar Adriatica, tvrtka u vlasništvu Iberostar Hotel & Resorts, od 2002. imaju sklopljen ugovor o vođenju poslova. Iberostar je, kažu u tvrtki iz Cavtata, renomirana španjolska tvrtka koja posjeduje know-how, iskustvo i vještine za efikasno upravljanje menadžmentom i marketingom. Darko Bičak, (www.poslovni.hr)

 

------------------------

RI: Podravka najuglednija hrvatska kompanija
Američki Reputation Institut prvi je put objavio popis hrvatskih tvrtki koje su ušle u završni izbor za nagradu
Prema rezulatima Reputation Instituta, Podravka je najuglednija hrvatska tvrtka te je njezinu prvom čovjeku, predsjedniku Uprave Darku Marincu, jučer na prigodnoj svečanosti u Zagrebu uručena nagrada Reputation Institute Award. Koprivničku prehrambenu industriju u stopu slijede Pliva i Vindija, kojima su također uručena priznanja za postignute rezultate. Američki Reputation Institut (RI) od 1997. godine provodi analizu ugleda tvrtki u svijetu, a ove godine je prvi put objavio svoj popis 20 hrvatskih tvrtki koje su ušle u završni izbor za njihovu nagradu za poslovni ugled - Reputation Institute Award. Finalisti su bili Agrokor, Adris, Atlantic grupa, Coca-Cola, Croatia osiguranje, Ericsson NT, Fina, HEP, HRT, HT, INA, Lura, Pliva, Podravka, PBZ, Siemens, T-Mobile, Vindija, VIPnet i Zaba. RI, s glavnim sjedištem u New Yorku, privatna je istraživačka i konzultantska institucija za procjenu poslovnog ugleda koju su 1997. godine utemeljili profesori s poslovnih škola u New Yorku i Roterdamu Charles Fombrun i Cees van Riel. Ugled pojedinih tvrtki analizira se globalno standardiziranim modelom RepTrak koji analizira 7 dimenzija ugleda - poslovne rezultate, vodstvo, inovacije, radno okruženje, proizvode i usluge, etičnost te društvenu odgovornost. U našoj zemlji je analiza provedena anketom među 2000 građana koji su po ovim kriterijima ocjenjivali ponuđene im tvrtke. Na RI-ovoj globalnoj ljestvici Podravka s rezultatom 79,2 zauzima visoko 21. mjesto, Pliva 29., a Vindija 60. mjesto. Kako su objasnili vodeći ljudi RI-ja, njihova misija je pomoć kompanijama da stvore ekonomsku vrijednost dosljednom primjenom reputacijskih strategija. Darko Bičak, (www.poslovni.hr)

----------------

OPERACIJSKI TIM OSJEČKE NEUROKIRURGIJE POSTAVIO NA NOGE TEŠKO OZLIJEĐENOG NIKOLU STJEPANOVIĆA IZ SOLJANA
Osječki liječnici spasili šumara u komi od kojeg su svi digli ruke!
OSIJEK - Za neurokirurge Kliničke bolnice Osijek operacija serijskog prijeloma rebara, kompliciranog prijeloma potkoljenice, ozljede glave i mozga te ozljede slabinske kralješnice koja je prouzročila oduzetost donjeg dijela tijela kod pacijenta, odnosno ozljede više organa i organskih sustava, možda je doista "rutinska operacija", kako je rekao prim.dr. Bruno Splavski, voditelj Odjela za neurokirurgiju KB-a Osijek. Ali, za 28-godišnjeg Nikolu Stjepanovića iz Soljana zasigurno ne. On će ubuduće 10. siječnja svakako slaviti kao drugi rođendan. I ne samo to. Taj mladić će hodati! Zahvaljujući znanju, vještinama i trudu osječkih neurokirurga, kasnije i anesteziologa i reanimatologa, kako su napisali njegovi roditelji Branka i Marijan, "vratila im se vjera u život", i to baš kada su mislili da će izgubiti svoga sina Nikolu. Iako s fiksatorima u lijevoj nozi i u bolesničkom krevetu osječke Neurokirurgije, Nikola se danas smije i neizmjerno je zahvalan liječnicima koji su mu spasili život. Teško pronalazi riječi kojima bi izrazio svoju zahvalnost i opisao sreću, i dok smo razgovarali već je kovao planove kako će, čim stane na noge, doći ne samo na kontrolu u Osijek nego i posjetiti doktore i sestre koji su ga spasili i brinu o njemu.

TROSATNA BITKA
- Ma, bit će sve u redu, ali moram ja vidjeti svoje doktore i sestre - kaže Nikola dok je jučer očekivao roditelje da ga posjete u bolnici. U tom trenutku činilo se da bi zagrlio cijeli svijet.
Toga jutra, 10. siječnja, Nikola Stjepanović iz Soljana, zaposlen u vrbanjskoj šumariji, ispostavi Hrvatskih šuma, uobičajeno je počeo obavljati svoj posao sa skupinom radnika na terenu. Rušili su drveće i u jednome trenutku nastao je mrak. Na njegova leđa palo je veliko stablo i posve skršilo njegovo tijelo. Iz strošinačkih šuma hitno je izvučen i na operacijskom stolu Opće bolnice u Vinkovcima bio je već u 13 sati. Međutim, ispostavilo se da teška ozljeda lijeve potkoljenice nije jedina. U tom trenutku noge su mu bile oduzete i slijedilo je hitno prebacivanje u osječku Kliničku bolnicu. Bio je u komi i u 16 sati počela je prijeoperacijska obrada. U jednoj od pripremljenih sala u 20 sati operaciju je počela dežurna ekipa koju je vodio neurokirurg, dr. Gordan Reljac. Uz asistenciju dr. Vječeslava Kčire, specijalizanta neurokirurgije, dr. Marinka Jelečevića, anesteziologa, i instrumentarke Marije Barač počela je trosatna borba za mladog čovjeka kojeg je u šumi "poklopilo" stablo. Za njega nitko nije intervenirao, nitko nije potezao veze, a svejedno je bio za ekipu najvažniji čovjek na svijetu.

USPJEŠAN OPORAVAK
Dr. Reljac je na zasluženom godišnjem odmoru, ali su zato prim.dr. Bruno Splavski i dr. Vječeslav Kčira objasnili da nije bila toliko komplicirana operacija koliko se u tom trenutku vodila bitka s vremenom.
- Nikola Stjepanović primljen je u Osijek, uzmeđu ostaloga, i s nagnječenjem leđne moždine, Zato se dogodila oduzetost, a to zahtijeva hitan tretman, kako bi se mogao očekivati oporavak. Vrijeme je bitno i istovremeno je to bila i bitka i igra s vremenom - kaže primarijus Splavski.
Mladi specijalizant neurokirurgije, dr. Vječeslav Kčira, objašnjava da je tada stanje pacijenta stabilizirano, leđna moždina oslobođena je pritiska, a najveće veselje je što se Nikola, unatoč svim ozljedama i komi, vrlo brzo i uspješno oporavlja. Kada uskoro završi liječenje u Osijeku, slijedi ponovno odlazak u vinkovačku bolnicu jer i dalje ima fiksatore u lijevoj potkoljenici, a onda strpljiva suradnja s fizioterapeutima i oporavak u toplicama.
Doktori Splavski i Kčira objašnjavaju da se vrlo često susreću s teškim spinalnim traumama i da su takve operacije gotovo svakodnevni posao.
- Nakon takve brutalne traume, velik je uspjeh ne samo što je živ nego i uskoro posve pokretan - vele naši sugovornici. Presretni su što su u prvim danima ove godine dobili i najmoderniji operacijski mikroskop vrijedan 1,3 milijuna kuna s dobrim softverom pa je tako Osijek uz Zagreb jedini bolnički centar tako suvremeno opremljen.
- Mnogo to znači jer 99 posto operacija obavljamo uz pomoć mikroskopa, a uz takvu opremu uspješnost rada još je veća - zaključuju primarijus Splavski i dr. Kčira. S Nikolom će se uskoro pozdraviti i najvjerojatnije ga upozoriti na to da je šuma opasna i puna zamki pa neka dobro pazi što mu je iza leđa.

Autor: Ana DIKLIĆ

Roditeljsko pismo zahvale
Roditelji Nikole Stjepanovića, Branka i Marijan, jučer su došli posjetiti sina, ali su svakako željeli ravnatelju KB-a Osijek, dr. Željku Vranješu, predati pismo u kojem zahvaljuju Bolnici, Odjelu za neurokirurgiju i Jedinici intenzivnog liječenja Odjela za anesteziologiju i reanimatologiju. Ravnatelju su rekli i napisali kako mole da njihovu zahvalnost prenesu dr. Gordanu Reljcu, dr. Vječeslavu Kčiri, dr. Marinku Jelečeviću, dr. Josipu Iviću, dr. Gordani Došen i dr. Ivanu Juriću te svim medicinskim sestrama i tehničarima koji su spasili i prema izlječenju vode njihovog sina.
Kažu, nisu vjerovali da će Nikola ostati živ, a kada je to bilo sasvim izvjesno suočili su se s činjenicom da su šanse za oporavak vrlo male. Danas su posve sigurni da će njihov sin hodati!
Glas Slavonije (www.glas-slavonije.hr)

-----------------

Podravka kupila poljskog konkurenta
Poznati poljski brand Warzywko ima više od 10 posto tržišnog udjela
Gotovo pola godine od početka pregovora i s nešto kašnjenja u odnosu na najavljene rokove, Podravci je konačno uspio projekt kupnje brenda izvan granica Hrvatske. Neslužbeno se doznaje da je ovaj tjedan definitivno potpisan ugovor o akviziciji poljske Vegete, odnosno tamošnjeg vodećeg domaćeg brenda u segmentu tržišta univerzalnih dodataka jelima pod nazivom Warzywko. U iščekivanju potvrde još nekih pravnih formalnosti, u Podravci jučer nisu željeli komentirati ovu informaciju. No u kuloarima bliskim kompaniji saznaje se da je kupoprodaja brenda konačno obavljena te da su ugovori već poslani na odobrenje poljskoj antimonopolskoj agenciji čije se zeleno svjetlo za preuzimanje očekuje do konca ožujka. Naime, s Warzywkom u vlasništvu Podravkin udio na poljskom tržištu dodataka jelima trebao bi narasti na više od 50 posto budući je taj brend, kao treća najjača marka u segmentu dodataka jelima, na tržištu dosad sam držao više od 10 posto udjela. Svojim karakteristikama proizvod je niže cjenovno pozicioniran od Vegete pa Podravka njegovim preuzimanjem dobiva marku u tzv."midium price" segmentu. Za "Warzywko" je, pak, karakteristično da svojim izgledom nije pokušao kopirati karakterističnu Vegetinu plavu boju, što je slučaj s drugim brandovima u ovome segmentu. Primjerice, Warzywko se tako i bojom- zelenom- pokušao diferencirati od konkurencije, čime je zapravo osigurao vlastito tržišno pozicioniranje i posebnu grupu potrošača. Novom će vlasniku to vjerojatno olakšati buduće manevriranje s dvije jake tržišne marke, osobito kad je riječ o marketingu i osmišljavanju zasebnih brand strategija. Neka istraživanja pokazuju da je u Poljskoj konkurencija u segmentu univerzalnih dodataka jelima najjača u Europi. Stoga se pretpostavlja da se tvrtka Kamis, dosadašnji vlasnik i proizvođač Warzywka upravo zbog jake konkurencije koja traži visoka ulaganja u tržište -odlučio na prodaju branda. Uz to, čuje se da ta kompanija planira ulaganja u neke nove proizvode, a taj se njezin cilj poklopio s Podravkinim interesom za jačanjem pozicije u Poljskoj. Prema dostupnim informacijama, promet ove kompanije kreće se na razini 470 milijuna kuna, dok promet ključnog branda u segmentu dodataka jelima iznosi oko šest milijuna eura.

Iako nije bilo moguće saznati koliko je Podravka platila svoju novu poljsku akviziciju, poznato da se pri transakcijama ovakvog tipa - kupnje branda- plaća nešto veća cijena nego pri kupnji cijele kompanije. Uobičajeno je, pak, da se visina akvizicije u prehrambenoj industriji kreće na razini 20-tak posto više od vrijednosti prodaje. Iako u Podravci na ovu temu nisu željeli ništa reći, logično je da će se proizvodnja Warzywka preseliti u Podravkinu poljsku tvornicu što će po svoj prilici podignuti tamošnje postojeće kapacitete. Neke interne kalkulacije navodno pokazuju da će se s ulaskom novog proizvoda iskorištenje pogona podići za oko 20-tak posto. Istodobno, pak, potrebna ulaganja su navodno minimalna, a fiksni troškovi (osim za sirovinu i repro-materijal) ostaju isti. Kako prodaju još jednog branda, pak, preuzima postojeća Podravkina operativa u Poljskoj neke računice govore da bi i Vegeta mogla pojeftiniti. Nakon kupnje Eve, Warzywko je drugi brand kojeg je Podravka akvirirala u razdoblju od nekoliko mjeseci. To u neku ruku dokazuje da je kompanija počela s realizacijom programa kojeg je kompanijski vrh u više navrata najavljivao. Darko Marinac, predsjednik Uprave, naime, nedavno je ustvrdio da su kupnje brandova na listi akvizicijskih ciljeva Podravci uvijek bile na prvome mjestu, ponajprije zato što i sama ima dovoljno kapaciteta i zaposlenih da joj, zapravo, cijele tvrtke, s njihovim imovinama, povijestima i problemima koje uz to idu, ni ne trebaju. Kako je tada naglasio istakao, osim na poljskom tržištu, Podravka na ovaj način želi ojačati i na tržištu Češke, Srbije i BiH. Za ovu je akviziciju, pak, operativno "odgovoran" Goran Markulin, član Uprave Podravke za inozemna tržišta.

Prodaja nakon odobrenja tržišnog regulatora
Podravka je preuzela i Kamisovu marku za univerzalne dodatke jelima Perfecta koja je registrirana na tržištima Rusije, Ukrajine i Rumunjske te neke neke druge manje kategorije proizvoda kao što su npr. bujoni. Nakon potpisa ugovora kreće tehnički prijenos branda, a prodaja kroz Podravkine kanale kreće čim stigne službeno odobrenje tržišnog regulatora. Pretpostavlja se da Agencija neće stvarati probleme, no ako kojim slučajem ne odobri transakciju, ugovori o kupoprodaji bit će poništeni. Snježana Vujisić Sardelić, (www.poslovni.hr)

-----------

Krivokapić za ratnu odštetu Hrvatskoj
Crna bi Gora morala postići s Hrvatskom nagodbu kojom bi je obeštetila za svoj udio u ratu devedesetih, rekao je predsjednik crnogorskoga parlamenta Ranko Krivokapić u intervjuu za sutrašnji Vjesnik.

"Trebali bismo postići nagodbu koja neće biti financijski neizdrživa za Crnu Goru, a koja će dati moralnu i materijalnu satisfakciju dubrovačkome području", rekao je Krivokapić. Prema njegovim riječima, Crna Gora nije donosila političke odluke u "tom prljavome ratu", ali je "bila upotrebljena na razne načine". Krivokapić je spomenuo i "moralnu odgovornost". "Prilikom posjeta premijera Ive Sanadera, razgovarali smo o zatvaranju vrlo bolnih rana za Hrvatsku, ali i za Crnu Goru jer ju se tereti za moralnu odgovornost", rekao je.

Sanader je u prvoj polovici siječnja boravio u Crnoj Gori kao prvi premijer koji je došao u službeni posjet Crnoj Gori otkako je neovisna. Tada je rekao da se prošlost ne može zaboraviti te da su distanciranjem i isprikama crnogorske strane prošlih godina za napad na Dubrovnik i agresiju na Hrvatsku stvorene pretpostavke za uspostavu dobrih odnosa. (HRT)



7. veljače 2007.


UBIUDR o zahtjevu zastupnika SDSS-a
Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) priopćila je da je ogorčena traženjem saborskih zastupnika SDSS-a da se građanima srpske nacionalnosti, koji su 1991. i 1992. stradali na područjima pod kontrolom hrvatskih vlasti, prizna status civilnih žrtava rata.
UBIUDR smatra da je to "još jedna smišljena provokacija srpskih zastupnika", koji "žele izjednačiti žrtvu i agresora" te ističe "da hrvatska vlast, za razliku od srpske, pruža dovoljnu pravnu zaštitu i građanima srpske nacionalnosti", kaže se u priopćenju. Srpski zastupnici, predvođeni Miloradom Pupovcem, zaboravljaju koliko je trajala srpska okupacija hrvatskih krajeva, da Hrvatska još traži oko 1100 nestalih branitelja i civila, da se neprestano otkrivaju nove masovne grobnice, kaže se u priopćenju koje je potpisao predsjednik Udruge Mladen Pavković.
(HRT)

-------------

Degert: Dobar napredak 'u brojkama', no golem posao za Vladu tek počinje
Ključna je učinkovita javna uprava, ona u Hrvatskoj mora bolje funkcionirati, naglasio je Vincent Degert
Hrvatska je postigla dobar napredak u pregovaračkom procesu s Europskom unijom, ostvarila je značajne rezultate "u brojkama", znači što se tiče otvaranja pregovora o poglavljima europske pravne stečevine, ali golem posao tek joj predstoji, poručio je jučer šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj, Vincent Degert. Naime, iza usuglašenih dokumenta slijedi mnogo tehničkog, konkretnog posla, pojasnio je Degert, koji hrvatska Vlada mora obaviti - od osiguravanja opreme, izobrazbe ljudskih resursa do zakonodavne prilagodbe. A za uspješno obavljanje ovih zadataka potrebna je dobra i učinkovita javna uprava pa je Hrvatskoj sada ključno da osigura bolje funkcioniranje svoje administracije, naglasio je jučer novinarima šef Delegacije EK. Najavio je također da bi tijekom idućih tjedana mogli biti otvoreni pregovori za još nekoliko poglavlja europske pravne stečevine, najvjerojatnije za Pravo poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga, Pravo intelektualnog vlasništva, Financijski nadzor te Pravo trgovačkih društava. Za otvaranje pregovora u ova četiri poglavlja EU nije postavila dodatna mjerila (benchmarks), a Vlada je predsjedajućem Unije dostavila za njih svoja pregovaračka stajališta. Ukupno, Zagreb je u Bruxelles do sada uputio stajališta za devet
poglavlja - uz spomenuta četiri, to su i stajališta za dva privremeno zatvorena poglavlja - Znanost i istraživanje te Obrazovanje i kulturu - te za tri poglavlja u kojima su pregovori otvoreni u prosincu prošle godine - to su poglavlja Carinska unija, Poduzetništvo i industrijska politika te Ekonomska i monetarna politika. Dodatna mjerila za otvaranje pregovora Hrvatske je do sada dobila za sedam poglavlja, a što se tiče njihova ispunjavanja, rezultati nisu impresivni.
Naime, do sada je ispunjeno samo mjerilo za poglavlje Pravda, sloboda i sigurnost (riječ je o donošenju akcijskog plana u vezi integriranog upravljanja granicama) pa bi, kako je najavio jučer šef Delegacije EK, uskoro mogli biti i otvoreni pregovori za ovo poglavlje. Veći dio posla o pregovorima o europskoj pravnoj stečevini obavio je i Bruxelles - završena su izvješća o screeningu za 24 poglavlja, a preostalih devet bit će gotovo, kako je najavio Degert, do travnja. Govoreći o preduvjetima koje Hrvatska mora ispuniti kako bi otvorila pregovore u poglavlju Javne nabave, Degert je istaknuo temeljno načelo na kojem inzistira EU u ovom području - da generalno postupak javnih nabava treba vrijediti za sve, a da svaki izuzetak mora biti valjano obrazložen i učinkovito nadziran. Hrvatska, napomenuo je, još nije oformila tijela koje će regulirati ovo područje. Velik posao još valja obaviti i kada je riječ o ispunjavanju četiri dodatna mjerila za poglavlje Tržišno natjecanje. Među njima je prihvaćanje programa rekonstrukcije industrije čelika te izrada individualnih programa restrukturiranja brodogradilišta. Europska komisija, najavio je jučer Degert, očekuje da će Hrvatska sačiniti prihvatljive planove prema kojima će državna potpora brodogradilištima biti postupno ukinuta u razdoblju pod 5 do 7 idućih godina, kako bi ona bila spremna za izlazak na tržište. Hrvatski plan za brodogradilišta Delegacija EK dobila je u ponedjeljak ovoga tjedna, ali ga Degert nije želio komentirati napomenuvši kako sud treba prvo donijeti hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
Hrvatsku posjećuju Špidla, Frattini, Rehn, Hübner
Tijekom idućih mjeseci Hrvatsku će posjetiti nekoliko visokih EU dužnosnika. Početkom ožujka stiže povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i ravnopravnost Vladimir Špidla, u travnju potpredsjednik EK i povjernik pa pravosuđe Franco Frattini, u svibnju ponovno dolazi povjerenik za proširenje Olli Rehn, u lipnju povjerenica za regionalnu politiku Danuta Hübner, najavio je jučer Šef Delegacije EK. Velika obljetnica Unije, 50. godišnjica potpisivanja Rimskih ugovora, bit će 25. ožujka svečano obilježena i u Zagrebu, i to velikom tortom na Trgu Bana Jelačića koju će zajednički dijeliti veleposlanik Vincent Degert i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. (www.poslovni.hr)

---------------


Smije se izloviti 862 tone tuna
Kvota je manja za 11 posto od lanjske, ali izaslanstvo je zadovoljno postignutim
Hrvatski ribari u 2007. mogu iz Jadrana izloviti 862,31 tonu tuna, odredilo je na prošlotjednom tokijskom zasjedanju Međunarodno povjerenstvo za zaštitu atlantske tune (ICCAT). Iako je ovogodišnja kvota, u odnosu na lanjsku, manja za oko 11 posto, izaslanstvo, što je branilo nacionalni "riblji" interes iz Tokija se vratilo zadovoljno. Nakon što je ICCAT, na godišnjoj konferenciji održanoj prošle jeseni u Dubrovniku zbog zaštite plavorepe tune (najvrednijeg produkta mora) od pretjeranog izlova, srezao dosadašnju godišnju kvotu za 43 zemlje sa 32.000 na 29.500 tona i hrvatski ribari moraju prihvatiti manju kvotu, pojašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede. Tako su zemlje članice EU prihvatile da ovogodišnji izlov tune ne prijeđe 14.504 tone. Što je minus od čak 20,75 posto prema količini koju su ribarske flote 25 zemalja imale za 2006. godinu. Hrvatska je žrtva tim manja zna li se da nam je ICCAT ostavio dopuštenim u Jadranu loviti i nedorasle tune, teške do 8 kg dok je ostalima donja granica 30 kg. Upravo je tuna, svježa i rashlađena, već nekoliko godina u samom vrhu hrvatskih izvoznih brendova, koji smanjuju deficit robne razmjene. Dopusnica ICCAT-a za izlov tuna male pojedinačne težine, koja se dohranjuje i otprema u Japan, i uz daljnje najavljeno smanjenje kvota, neće ugroziti postignute izvozne rekorde, vjeruju u ministarstvu. Zarada bi se čak mogla i povećati jer će zbog manjih kvota cijena tune nedvojbeno rasti. Božica Babić, (www.poslovni.hr)

---------------

RAZGOVOR MATO TOPIĆ, NOVI PREDSJEDNIK HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE
Obrtništvo hrani 500.000 usta
VOJSKA ZAPOSLENIH Sto tisuća obrtnika zapošljava 180 tisuća radnika, a kada pribrojimo njihove članove obitelji, ispada da 500 tisuća osoba živi od obrtništva, što je podatak koji bi svaka vlast trebala uvažavati
piše Mirjana ĆUK
Prošli četvrtak javnosti je predstavljen Mato Topić, zagrebački obrtnik i novoizabrani predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Tu smo prigodu iskoristili za razgovor o njegovim planovima na unaprjeđenju statusa hrvatskog obrtništva i njegove pripreme za EU.
Kakvu poziciju prema vašem mišljenju obrtništvo treba zauzeti u nacionalnoj gospodarskoj strategiji?
- Svi u Hrvatskoj znaju da se radi o izuzetno značajnoj brojci. Naime, više od 100 tisuća obrtnika prosječno zapošljava 1,7 radnika, što pretpostavlja minimalno 180 tisuća zaposlenih.
No, tu su i članovi obitelji obrtnika i radnika zaposlenih kod obrtnika, tako da ta brojka prelazi više od 500 tisuća osoba koje od obrtništva žive. Mislim da bi svaka vlast takav podatak trebala poštovati i uvažavati. Potrebno je zaštititi interese obrtnika i jače lobirati na svim razinama, a pogotovo na uređenju pravnog okvira.
Budući da ste i sami obrtnik, što smatrate najvećim problemom obrtništva kod nas?
- Jedino što je u Hrvatskoj ostalo 'izvorno Hrvatsko' je obrtništvo. Naš najveći problem u ovom trenutku je obrazovanje učenika za obrtnička zanimanja.
Prema prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, koji je u saborskoj proceduri, majstorske ispite mogu polagati oni koji imaju završenu samo osnovnu školu, dok obrtnici koji imaju naučnike nikako za to nisu stimulirani.
I ja u svojoj radionici trenutno imam dva naučnika, koji za svoj tjedni rad dobivaju 500 kuna, njihovi učitelji u školama plaćeni su za svoj rad, no ja ne primam nikakvu naknadu niti nagradu, a sam sebi zapravo stvaram konkurenciju. Od 1973., naime, kod mene su 102 učenika izučila zanat, a oko 50 posto ih je ostalo u struci.
Na koji način planirate provesti najavljenu decentralizaciju komorskog sustava?
- Naravno da se veliki dio tog procesa odnosi na financijska sredstva koja valja pametno raspodijeliti. Zatražit ću od svih POK-ova i udruženja obrtnika da mi pošalju informacije o svojim problemima. Prvenstveno, mislim da valja riješiti problem onih koji su još uvijek 'podstanari' i nemaju svoje prostore. Radi se o pet županijskih komora i između 30 i 40 udruženja. Ujedno, želio bih pozvati sve naše županijske komore na zajednički rad i razmjenu iskustava.
Primjerice, ceh ribara duž cijele obale trebao bi jedinstveno, sa svojim problemima i zahtjevima, nastupiti prema krovnoj instituciji, budući da svatko na svom području najbolje zna što ga muči.
Kako komentirate sumnje da nećete biti u mogućnosti realizirati najavljene promjene zbog slabog poznavanja komorskog sustava?
U komorskom sustavu sam aktivan već 26 godina, pa mislim da mi to daje za pravo reći kako ga vrlo dobro poznajem, od udruženja, do naše krovne organizacije HOK-a. Stoga smatram da ću, zajedno s mojim suradnicima, moći uspješno odgovoriti na sve izazove i ostvariti zacrtani četverogodišnji program.
Nadam se da se i meni i mojim suradnicima, kao i Vladi, može dati 100 dana za prve rezultate.

Trening za EU
Kako planirate provesti pripremu obrtništva za ulazak u EU?
- To je jako bitno pitanje s kojim se komora mora što prije suočiti. Obrtništvu treba omogućiti sudjelovanje pri usklađivanju sa EU zakonodavstvom, te pomoć u prilagodbi EU standardima, a bitno je i što bolje iskoristiti sredstva iz predpristupnih fondova.
Isto tako, plan je da izaslanstvo HOK-a sredinom veljače otputuje u Bruxelles i vidi što naš ured tamo radi i je li uopće potreban, s obzirom na to da u dosadašnjem radu nije polučio značajne rezultate.

Manjak meštara
Već nekoliko godina pokušavam pronaći na Zavodu za zapošljavanje montera grijanja i plinoinstalatera, no takvi se ne mogu naći.
Naprosto je za takva zanimanja mali interes, pa radnu snagu koju smo nekada izvozili sada moramo uvoziti. Ovom prilikom želim pozvati sve učenike osnovnih škola da se prilikom upisa u srednje škole opredijele za obrtnička zanimanja, koja im nakon završetka školovanja jamče zaposlenje.Slobodna Dalmacija (www.slobodnadalmacija.hr)

 
Svesrpska agresija na
RH i BiH i Domovinski rat
 
       
spacer Vijesti | O nama | CRO turizam | Hr. brandovi | Oglasnik | Hr. iseljenici | Radio | Linkovi | Kontakt
Copyright © 2006 Patria-Promocija d.o.o. Sva prava pridržana.