V I J E S T I - H R V A T S K A
ARHIV - veljača 2008.

29. veljače 2008.
Ćirilični grafiti u Vukovaru 
Vukovar su jutros preplavili ćirilični grafiti navijača srpskog nogometnog kluba Crvena zvezda, poznatijih "Delija", javlja Hrvatski radio Vukovar.
"Stani u gard za svoj grad" stoji na zidu stadiona drugoligaša HNK Vukovar '91. Grafiti jedino mogu biti provokacija jer su se pojavili na istim mjestima s kojih su uklonjena četiri ćirilična "s".

I kod vukovarske Gradske knjižnice uočen je ćirilični grafit "Vu - CZ", a slični natpisi osvanuli su na još nekim lokacijama. Vukovarci pojavu najnovijih grafita ocjenjuju provokacijom prije dolaska hrvatskih navijača u nedjelju u Vukovar. Očekuje se oko tisuću navijača više hrvatskih nogometnih klubova, među njima zagrebačkog Dinama, splitskoga Hajduka, vinkovačke Cibalije i drugih.
Dolazak u Vukovar reakcija je navijačkih skupina na napad na Učenički dom prije dva tjedna kada je veća skupina, uglavnom maloljetnika, zamaskiranih kapama i šalovima, među kojima su bili i šalovi s oznakama Crvene zvezde, porazbijala prozore i vrata na Učeničkom domu, vrijeđala Republiku Hrvatsku, pokojnog predsjednika Franju Tuđmana i 70-ak učenika smještenih u domu.  HRT

29. veljače 2008.
Gast u Splitu od 5. do 9. ožujka
SPLIT - Split će od 5. do 9. ožujka biti domaćin 13. međunarodnom sajmu Gast, vodećoj hrvatskoj gastronomskoj manifestaciji u čijem je sastavu niz specijaliziranih sajmova prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme, turizma, vina te namještaja. Na ovogodišnjem Gastu, čiji su pokrovitelji predsjednik Republike Stjepan Mesić, hrvatska vlada, Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija, predstavit će se 1269 izlagača iz 21 zemlje sa svih kontinenata. Internacionalni status te respektabilne međunarodne sajamske manifestacije potvrđuje i novi projekt pod okriljem sajma >Gast Around the World<. Riječ je o projektu, prvi put organiziranom u Hrvatskoj, koji uključuje suradnju s diplomatskim predstavništvima u Hrvatskoj radi promicanja turističke, gastronomske, kulturološke i gospodarske integracije. [D. S.] Vjesnik

29. veljače 2008.
Gredelj Amerikancima isporučio lokomotive za Saudijsku Arabiju
ZAGREB - TŽV Gredelj je, u sklopu nastavka uspješne realizacije ugovorne suradnje s američkom tvrtkom National Railway Equipment Company (NREC), isporučio četiri lokomotive koje su namijenjene krajnjoj uporabi u željezničkom sustavu Saudijske Arabije, objavljeno je u četvrtak iz zagrebačke tvornice željezničkih vozila. Navodi se kako su, nakon uspješno izvedene modernizacije i popravka, američkom partneru isporučene četiri diesel električne lokomotive, koje će preko riječke luke biti isporučene i inkorporirane u željeznički sustav Saudijske Arabije. Lokomotive je dugo koristio HŽ, a zatim su prodane TŽV-u Gredelj u svrhu modernizacije i daljnjeg plasmana. Vjesnik

29. veljače 2008.
Bitka protiv raka u Hrvatskoj 
Hoće li lijek protiv raka biti otkriven u Hrvatskoj? Zasad zvuči fantastično, ali Marijana Hranjec s Fakulteta za kemijsko inženjerstvo u Zagrebu na dobrom je putu. Dobila je kemijski spoj koji pokazuje jako antitumorsko djelovanje.
U skučenom i mračnom prostoru Marijana Hranjec već šest godina radi na otkrivanju novih kemijskih spojeva. I uspjela je. Ovo njezino otkriće moglo bi postati spasonosni lijek protiv raka. Čudesna molekula doslovce sprječava množenje stanica tumora. "Ako se pokaže da spoj nije toksičan, onda bi moglo biti zanimljivo. Međutim, ograničeni smo s tim ispitivanjima novčano, pa se daljnja istraživanja u Hrvatskoj ne provode", istaknula je Marijana.
Istraživanja su zasad obavljena na uzgojenim tumorskim stanicama. Razloga za optimizam ima jer se pokazalo da spoj ne ubija zdrave stanice. "Da biste došli do ovakvog rezultata, potrebno vam je ispitati nekoliko stotina spojeva, tako da sam sretna s postignutim", dodala je. 
Marijanino otkriće prate znanstvenici s Instituta "Ruđer Bošković". Zajedno rade na novom spoju i njegovoj primjeni.

Put od Marijanine molekule do lijeka - dug je. Nakon pokusa na životinjama, slijede oni na ljudima. A u skoroj budućnosti možda i lijek za rak - najsmrtonosniju bolest današnjice.  HRT

29. veljače 2008.
Vinarska tvrtka 'Kutjevo' proizvela brand namijenjen nježnijem spolu
Vino za emancipirane žene
.. Zahvaljujući "Čin-činu" žene su napokon došle na svoje. Naime, vinarska tvrtka "Kutjevo" za nježniji je spol proizvela proizvod namijenjeno njihovim nepcima. Riječ je o vinu nazvanom "Čin-čin" koje je, tvrde u "Kutjevu", kao stvoreno za mlade, poslovne, emancipirane žene između 25 i 35 godina koje u užurbanom dnevnom rasporedu traže i malo hedonizma.
- Ideju za proizvodnju vina namijenjenog ženama dao nam je mlađi vlasnik Maksim Moralić koji također pripada mlađoj populaciji, pa su mu navike te dobne skupine i te kako poznate. Ovo vrhunsko poluslatko bijelo vino bogato herbalnim mirisima dolazi iz kutjevačke Zlatne doline, a kombinacija je sauvignona i traminaca. Nježna je i lepršava mirisa i idealno za poticanje razgovora među prijateljicama o malim slatkim tajnama - kazala nam je predsjednica Uprave "Kutjeva" Splićanka Dijana Tabak, dodavši kako su njihova istraživanja pokazala da žene sve manje piju žestoka alkoholna pića, a da ih se sve češće može vidjeti s čašom vina u ruci. Vino je, nastavlja Tabak, dobilo ime "Čin-čin". jer mnogo žena prilikom nazdravljanja koristi upravo ovaj izraz.
- Čin-čin će se odlično povezati s voćnim ili povrtnim salatama, egzotičnim kuhinjama, ali i s plodovima mora, bijelom ribom, pizzama, mirisnim biljnim začinima i mekim sirevima. Proizveli smo manju seriju od oko 5000 butelja i sigurni smo da će svaka pronaći svojeg potrošača - ustvrdila je Tabak, te naglasila kako će se vino prodavati samo u boljim vinotekama i ugostiteljskim objektima.
Sve emancipirane žene koje odluče degustirati "Čin-čin" moraju znati da će ih boca od 0,75 litara stajati 200-tinjak, a ona manja od 0,375 litara oko 120 kuna.
- Da je ovo vino čovjek, bilo bi mlad i poletan, moderan, nježan muškarac - poručili su iz "Kutjeva".S. LAPENDA, Slobodna Dalmacija

28. veljače 2008.
Hrvatska izašla iz pat-pozicije 
Predsjednik Vlade Ivo Sanader primio je jutros u Banskim dvorima predsjednicu Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji Vesnu Pusić, potpredsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa i glavnog pregovarača s Europskom unijom Vladimira Drobnjaka. Glavna tema razgovora bio je najnoviji razvoj događaja oko Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa  (ZERP) nakon prihvaćanja izvještaja o Hrvatskoj u Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta.

U Banskim dvorima smatraju da je Hrvatska snažnim diplomatskim aktivnostima uspjela izaći iz pat-pozicije vezane uz proglašenje ZERP-a. Zato s optimizmom očekuju sastanak sa susjedima na kojem bi se pokušala riješiti otvorena pitanja. Sanader je istaknuo kako su reakcije Slovenije, Europske komisije i Italije pozitivne. No dodao je kako se u Italiji još vijeća hoće li tehnička vlada preuzeti odgovornost ili će ta odluka pričekati novu vladu.
Proces pregovora s EU-om napreduje i "stalno smo u kontaktu s Europskom komisijom", inzistirao je Sanader. "Mi radimo i dalje i sigurno će se neke teme koje su aktualne u ovom trenutku naći i na prvoj sjednici Nacionalnog odbora", dodao je. Izrazio je uvjerenje da će Nacionalni odbor odgovoriti zadaćama Saveza za Europu. Savez za Europu je hrvatska nacionalna strategija uključenja svih političkih stranaka na ostvarenju strateškoga vanjskopolitičkog cilja ulaska u Europsku uniju. Najavio je da će Vlada sutra prihvatiti jedno od mjerila za otvaranje jednog poglavlja pregovora.    

Pusić je dodala da je bilo riječi i o "spornim točkama" koje vlada u ovom času pokušava riješiti. Na upit planira li neke inovacije u radu Nacionalnog odbora, odgovorila je da će težiti "intenzivnijem" održavanju sastanaka i "širenju" odbora kako bi se u njega uključili i stručnjaci iz javnosti za pojedine teme pregovora.
Sanader je podsjetio da Pusić sutra putuje u Bruxelles te će ondje "razgovarati i s povjerenikom Europske komisije za proširenje Ollijem Rehnom koji će idućeg tjedna posjetiti Hrvatsku". 
Izbor Vesne Pusić za predsjednicu Nacionalnog odbora izazvao je niz kritika u SDP-u, koji smatra da kao najjača oporbena stranka ima pravo na to mjesto. Na upit je li razgovarao sa Zoranom Milanovićem, Sanader je odgovorio niječno, no Pusić je izvijestila da je razgovarala s dvojicom članova Nacionalnog odbora iz SDP-a, s Ljubom Jurčićem i Nevenom Mimicom, o pripremama za rad Odbora te da su oni izrazito zainteresirani za njegov rad.  Istaknula je kako je u ovom trenutku primarni cilj Hrvatske ubrzavanje pregovora s Europskom unijom i što kvalitetniji i brži rezultat.   

Lider oporbe Milanović ne dijeli optimizam koji stiže iz Banskih dvora. Prihvaćanje izvješća o napretku Hrvatske u Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta, u kojem se, među ostalim, kaže da pitanje ZERP-a nije pitanje Europske unije nego Hrvatske, Italije i Slovenije, mali je korak, izjavio je Milanović. Sad su na redu Vlada i premijer, a o rješenjima toga problema trebamo otvoreno razgovarati, poručio je. Ponovno je izrazio žaljenje što Europski parlament o problemu ZERP-a i posljedicama koje ima na hrvatske pregovore o članstvu u EU-u raspravlja prije Hrvatskog sabora.
Upitan planira li se "u četiri oka" sastati sa Sanaderom i u sklopu tzv. Saveza za Europu raspraviti pitanje ZERP-a, odgovorio je: "Od naših sastanaka u četiri oka mnogo je važnije da Hrvatski sabor o tome raspravlja".

Predsjednik HSS-a Josip Friščić izjavio je kako njegova stranka nije spremna na odustajanje od bilo koje komponente ZERP-a, ali da im je prihvatljiva njegova postupna primjena. Činjenicu da je jučer prihvaćeno izvješće o Hrvatskoj Friščić tumači kao potvrdu napora koje je Hrvatska uložila u posljednjih nekoliko mjeseci. Ocijenio je da je Hrvatska u Bruxellesu konačno dočekala prihvatljive tonove, te da sada treba sjesti za stol s Italijom i Slovenijom i dogovoriti pronaći rješenje.
Istaknuo je da HSS nije spreman na popuštanje oko ZERP-a. No, dodao je kako su spremni na razumno dogovorno rješenje. HRT

28. veljače 2008.
Vindiji halal certifikat 
Proizvode vodećeg hrvatskog proizvođača hrane varaždinske Vindije od danas mogu konzumirati i pripadnici islamske zajednice. To omogućuju Halal certifikati koje je Vindiji, Koki i Vindonu uručio Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj. Jamče da su proces uzgoja, prerade i obrade usklađeni sa najstrožim pravilima i zahtjevima islamskoga zakona.
"Ispunili smo pravila i sada imamo jedno novo tržište te poticaj za nova tržišta u regiji van regije", istaknuo je predsjednik Uprave Vindije Dragutin Drk.
Težnja je Islamske zajednice da se hrvatski proizvodi prošire na sve islamske zemlje i na taj način pomogne izvoz koji je dosad bio ispod svake razine.  HRT

28. veljače 2008.
Obrtnici na sajmu u Muenchenu 
Na 60. međunarodnom sajmu obrtništva u Muenchenu, koji počinje danas i traje do 5. ožujka, u organizaciji i uz sufinanciranje Hrvatske obrtničke komore (HOK), ove se godine predstavlja 21 hrvatski obrtnik. To je 16. nastup hrvatskih obrtnika na tom najvećem obrtničkom sajmu u Europi. Hrvatski se izlagači, od kojih njih deset izlaže prvi put, predstavljaju na ukupnoj površini od 100 četvornih metara izlagačkog prostora.
"U vrijeme globalizacije tržišta i predstojećeg ulaska Hrvatske u Europsku uniju hrvatski obrtnici moraju ići u korak sa europskim i svjetskim trendovima", kazao je predsjednik HOK-a Mato Topić.
Predstavljaju se obrtnici iz djelatnosti metala, plastike, drva, umjetničkih obrta itd. Muenchenski sajam obrtništva najveći je europski obrtnički sajam, prošle je godine na sajmu izlagalo više od tisuću izlagača iz 34 zemlje svijeta. Obišlo ga je 175.000 posjetitelja.
Veliki interes na sajmu izazvala je i inovacija "Okomiti bicikl-parking" te patentirana inovacija "Daska za jedrenje", oba obrta "Auto-mart", koja je nagrađivana na svjetskim sajmovima inovacija. HRT

28. veljače 2008.
Veliko zanimanje za Plitvička jezera 
U osam hrvatskih nacionalnih parkova prošle je godine bilo više od 2 milijuna i 136 tisuća posjetitelja, među kojima sa više od 82 posto prevladavaju strani turisti. Podaci Državnog zavoda za statistiku tako pokazuju da je lani nacionalne parkove u Hrvatskoj obišlo više od 1,76 milijuna stranih posjetitelja, dok je domaćih bilo 372,3 tisuća.
Prema broju gostiju izdvajaju se Plitvička jezera i potom nacionalni park Krka. Daleko najposjećeniji hrvatski nacionalni park su Plitvička jezera sa 927,6 tisuća posjetitelja, što je čak 43 posto od ukupnog broja posjetitelja svih nacionalnih parkova u Hrvatskoj. Plitvice je lani razgledalo 840,8 tisuća inozemnih turista, dok je domaćih posjetitelja na Plitvicama prošle godine bilo 86,7 tisuća.
Nacionalni park Krka prošle je godine zabilježio 700,8 tisuća posjetitelja, među kojima je bilo 575,2 tisuće gostiju iz inozemstva.  HRT

27. veljače  2008.
Slovenija pristala na sastanak o ZERP-u 
Hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je da je Slovenija prihvatila prijedlog Hrvatske da se pitanje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) raspravi kvadrilateralno, među Hrvatskom, Italijom, Slovenijom i Europskom komisijom. Kao mogući termin sastanka naveo je 13. i 14. ožujka, uz sastanak Europskog vijeća, koji obično prati i zasjedanje Europske pučke stranke, kojemu će nazočiti. Ocijenio je, međutim, kako bi bilo dobro da se pitanje ZERP-a i prije toga raspravi na nižoj razini, možda među ministrima ili državnim tajnicima. Istaknuo je kako se u Rimu još uvijek vijeća o sastanku, no da pretpostavlja kako je Italija generalno spremna za njega. "Međutim, postavlja se pitanje mogu li oni to i hoće li njihova tehnička vlada na sebe preuzeti političku odgovornost za taj sastanak", rekao je Sanader.
Iako još nije bio upoznat s rezolucijom koju je danas donio Europski parlament, Sanader je izrazio zadovoljstvo jučerašnjim najavama "blage, dobre i konstruktivne ocjene o ZERP-u". Upitan je li odahnuo nakon promjene raspoloženja prema ZERP-u u Europskom parlamentu, Sanader je kazao da je "to posao koji moramo napraviti", te još jednom naglasio kako bi bilo nelogično da se jednu zemlju sankcionira zbog primjene UN-ove Konvencije o pravu mora. 

Komentirajući sve češće spominjan prijedlog da Hrvatska odustane od ribolovne, a nastavi primjenjivati ekološku komponentu ZERP-a, Sanader je naglasio da je "prihvatljivo sve što vodi k rješenju, tako da Hrvatska, ako je to moguće, zadrži ono na što ima pravo po Konvenciji o pravu mora". Ponovio je i da Hrvatska ima prijedlog rješenja koji će iznijeti na kvadrilaterali, a koje bi, kaže, ne dođe li do tog sastanka, podastro javnosti. Upitan je li taj prijedlog odustajanje od ribolovne i primjena ekološke komponente ZERP-a, Sanader je odgovorio niječno. "Nije to, nego nešto drugo", rekao je.  

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova već je odgovorilo na izjavu premijera Sanadera. U priopćenju se navodi da je Slovenija već odavno pristala na četverostrani sastanak o ZERP-u kada Hrvatska predloži konkretno rješenje tog problema. Dodaju da termin za sastanak još nije određen. Slovenska strana također ističe kako se s rješenjem, koje predloži Hrvatska, trebaju složiti Italija i Slovenija u nazočnosti člana Europske komisije, to jest iste strane s kojima je 2004. godine dogovoreno da se ZERP ne primjenjuje na zemlje članice Europske unije.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda izjavio je u Bruxellesu nakon što je u Vanjskopolitičkom odboru izglasovano izvješće o napretku Hrvatske da su u tijeku "dobri razgovori" o ZERP-u između Hrvatske, Italije i Slovenije. No, odbio je govoriti o detaljima. "O tome sam informiran u mjeri u kojoj stvari mogu biti javne. Tu je riječ o kompenzaciji za zemlje čija su prava prekršena, Italije i Slovenije, ali to još nije spremno da se javno govori o različitim prijedlozima jer ako se počne govoriti javno, pojavi se protivljenje. Sada se vode dobri razgovori, ali ponavljam još jednom potreban je prvi, hrabri korak Hrvatske, inače se ne može naći rješenje", rekao je Swoboda. HRT


27. veljače 2008.
Eduardo izišao iz bolnice 
Nogometaš Arsenala i hrvatski reprezentativac Eduardo da Silva danas je izišao iz londonske bolnice First Independent Hospital i oporavak nastavlja u svojoj kući u Londonu.

Glasnogovornica Arsenala izjavila je za HTV kako će o postoperativnom tijeku i mjestu rehabilitacije odlučiti klub.
Sljedećih šest do osam tjedana nosit će gips kako bi noga zacijeljela. Nakon toga slijedi lagana rehabilitacija bez velikih opterećenja na nogu. Zatim će uslijediti prava rehabilitacije, a za sada se ne zna gdje će ona biti - u Engleskoj, Hrvatskoj ili nekoj trećoj zemlji. 
Eduarda je danas posjetio i predsjednik i glavni tajnik Hrvatskoga nogometnog saveza Vlatko Marković i Zorislav Srebrić. Zanimljivo je da je na Arsenalovu internetsku stranicu stiglo 12.500 poruka potpore Da Silvi iz cijeloga svijeta, a u Međugorju se mole za njegov oporavak.

Inače, FA je odredio kaznu braniču Birminghama Martinu Tayloru koji je neopreznim i nepromišljenim startom slomio Eduardu nogu - to su uobičajene tri utakmice suspenzije koje automatski dobiju svi koji zarade crveni karton.
Usporedbe radi, Middlesbroughov (i bivši Arsenalov) napadač Jeremy Alliadiere dobio je četiri utakmice kazne jer je Liverpoolovu veznjaku Mascheranu opalio blagu pljusku, i to nakon što ga je Argentinac prvi malo dohvatio. Alliadiere se žalio pa mu je rok suspenzije povećan za jednu utakmicu. HRT

27. veljače 2008.
Pet stambenih nebodera od 17 katova gradit će se uz Savu
Taj urbanistički plan obuhvaća dio područja od nedovršene Sveučilišne bolnice u Blatu do Željezničkog mosta, gdje će investitori sagraditi oko desetak nebodera
Najmanje pet stambenih nebodera od 17 katova norveški >Verdispar< će graditi između Jadranskog rotora i trgovačkih centara >Billa< i >Magma<.
Taj projekt dio je Urbanističkog plana uređenja (UPU) >Remetinec rotor-zapad< koji je jučer prihvatilo Poglavarstvo. >Verdispar< je veliki investitor koji se želi afirmirati na hrvatskom tržištu i dobra je vijest da stižu takvi strani investitori<, kaže pročelnik Zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek.
Pročelnik kaže da, barem zasad, nisu predvidjeli gradnju škole i vrtića. >Kada Gradska skupština prihvati taj plan, investitor će raspisati urbanističko-arhitektonski natječaj za taj prostor<, objašnjava Fanjek. Pročelnik kaže da će se konačan broj nebodera vidjeti tek u lokacijskoj dozvoli. U >Verdisparu< nisu željeli govoriti o detaljima projekta, nego će javnost o svemu izvijestiti u svibnju.
Gradnju stambenih nebodera, Poglavarstvo je dozvolilo promijenivši GUP u ljeto 2007. Tada su arhitekti iz studija >Urbane tehnike< pobijedili na urbanističko-arhitektonskom natječaju za područje od Željezničkog mosta do Sveučilišne bolnice, koje je podijeljeno na četiri urbanistička plana uređenja. UPU >Remetinec rotor-zapad< ocrtava razvoj jednog dijela toga područja.
Prema grubim procjenama, investitori će uz Savu sagraditi oko 2500 stanova za šest tisuća građana. Ondje će >Verdispar< >CCS Ulaganja< i >Pragmatika< graditi desetak nebodera, a najviši ima 41 kat. Taj neboder nalazio bi se na mjestu sadašnjeg poligona za obuku pasa, sjeverno od rotora. Taj urbanistički plan Poglavarstvo još nije prihvatilo, ali ako ga usvoji, neboder će postati nova vizura Zagreba, a imat će oko 80 tisuća kvadrata poslovnog prostora.
Arhitekti iz >Urbanih tehnika< zamislili su da se garaže grade ispod razine nasipa. >Ta će se ideja teško ostvariti zbog zakona<, smatra pročelnik Fanjek. Pročelnik ističe da su UPU >Remetinec rotor-zapad< i ostala tri buduća plana važna za razvoj Zagreba jer povezuju Jarun i Savu, Lanište s Remetincem. Naime, gradski urbanisti predvidjeli su i gradnju mosta koji će Jarun povezati s novim neboderskim naseljem i Arenom Zagreb.
Tomislav Marinović, Vjesnik

27. veljače 2008.
TURIZAM
Grad na Rječini ove je godine dobio Kongresni ured
Rijeka želi postati kongresni centar
Ljiljana MAMIĆ PANDŽA
RIJEKA - Od ove godine u Rijeci je pri Turističkoj zajednici otvoren Kongresni ured, trenutno s jednim zaposlenikom čija je zadaća, kazao je dogradonačelnik Đani Poropat, organiziranje kongresnih aktivnosti. Jedna od njih zbit će se već u rujnu kada će Rijeka biti domaćin Svjetskoga kongresa bioetike s preko 1000 sudionika koji su prije Hrvatske kongres održali u Pekingu, Sidneyu i San Franciscu.

Za funkcioniranje Ureda Grad je ove godine izdvojio 700.000 kuna, a TZ 300.000, jer je razvoj turizma jedan od prioriteta, a procjenjuje se da će se već za nekoliko godina uloženi novac višestruko isplatiti. Gradonačelnik Vojko Obersnel kaže da Rijeka trenutno u dvadesetak dvorana u hotelima >Bonavia i >Jadran<, Transadriji, Filodrammatici, Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, Eurohercu i CineStaru u Tower centru, ima kapacitete od 3500 mjesta, no da ih ne prate hotelski kapaciteti kojih je premalo.

Do kraja godine bit će dovršeno uređenje >Kontinentala < koji će povećati i broj soba, a uprava >Jadrana< razmišlja i o dogradnji hotela >Park<. U bivšoj tvornici >Rikard Benčić< dogodine počinje gradnja novoga hotelskog kompleksa. Urbanistički plan ostavlja mogućnost širenja kongresnih kapaciteta na još tri lokacije za koje treba animirati investitore - južna Delta, bivša zona Torpeda i zona Preluka. No, kongresni ured nije namijenjen samo turističkim aktivnostima, već sportskim i kulturnim, što je nužno povezati radi što sadržajnijeg boravka kongresnih gostiju.

>U godinu-dvije nećemo moći govoriti o Rijeci kao prepoznatljivom kongresnom centru, no na svaki se put kreće s prvim korakom, a mi smo ga učinili. Već smo više puta bili domaćin velikih događanja, kao primjerice lani kad je tu održana godišnja Skupština europske mreže zdravih gradova, kao i Udruženja luka. Kroz to smo dokazali organizacijske sposobnosti<, kaže Obersnel dodajući da će se do kraja godine riješiti i cestovna mreža prema Zagrebu, a idućih godina i ona prema Italiji i Sloveniji, pa Rijeka ima - veliku perspektivu.

Edita Stilin predlaže da Ured program kandidira i za sredstva EU-a te da se izradi cjelovita Strategija turizma. Grad će osmisliti i mjere za poticanje poduzetnika za stjecanjem statusa profesionalnog kongresnog organizatora, a ove će godine Ured predstaviti sadašnju i buduću kongresnu ponudu grada putem strukovnih asocijacija i kongresnih sajmova te analizirati tržište potencijalnih organizatora kongresa. Vjesnik

27. veljače 2008.
Adriatic Boat Show - novi projekt Gorana Prgina u Šibeniku
Show će obuhvatiti 3000 četvornih metara prostora, kao i izložbeni prostor u moru sa 120 vezova
NCP danas ima 70 plovila, zapošljava 400 djelatnika, a 70 posto poslovanja čini remontna djelatnostNautički Centar Prgin iz Šibenika pokreće svoj sajam nautike pod imenom Adriatic Boat Show, koji će se prvi put održati u terminu od 15. do 19. listopada 2008. godine u NCP-ovoj marini i brodogradilištu u Šibeniku. Novi projekt šibenskog poduzetnika Gorana Prgina predstavljen je na Sajmu sporta i nautike, što se prošli vikend održao na Zagrebačkom velesajmu. Adriatic Boat Show će obuhvatiti 3000 četvornih metara natkrivenog izložbenog prostora, 1500 četvornih metara otvorenog izložbenog prostora za plovila na kopnu, 1200 četvornih metara izložbenog prostora u zatvorenim halama, kao i izložbeni prostor u moru sa 120 vezova. Sajam je predstavljen kao sajam općeg nautičkog programa u samostalnom terminu, zamišljen kao kombinacija poslovnog sajma i public showa u trajanju pet dana, s osnovnom namjenom promocije hrvatske male brodogradnje. Šibenski sajam nautike ponudit će i program rabljenih plovila, što je prvi sajam takve vrste u Hrvatskoj i široj regiji. Na Sajmu će se prezentirati domaća nautička industrija (proizvodnja jedrilica, katamarana, fishermana, ribarskih i manjih plovila), ali i zastupnici poznatih svjetskih brendova (motorne jahte, motorni čamci, jedrilice, fishermani). Za posjetitelje će jedna od najvećih atrakcija biti izložene megajahte. Od izlagača najveći broj ih se očekuje iz susjednih zemalja. Adriatic Boat Show će posebno mjesto u svom izložbenom programu prepustiti profesionalnom i sportskom ribolovu koji postaje sve zankovitiji i kompleksniji segment nautičkog tržišta, a do sada nije sustavno prezentiran ni na jednoj postojećoj izložbi ovakovog tipa. Cilj Adriatic Boat Showa je da se u idućih tri do pet godina afirmira kao najvažniji događaj nautičke branše u Hrvatskoj i zemljama okruženja u jesenskom terminu. Grad Šibenik će se uključiti u organizacijski odbor Sajma koji će, među ostalim, pridonijeti produženju turističke sezone u Šibeniku, odnosno u Šibensko-kninskoj županiji. Paralelno sa sajmom Adriatic Boat Show, Nautički Centar Prgin će, također u partnerstvu s Gradom Šibenikom, raditi na projektu novog hotelsko-turističkog kompleksa Hotel Šibenik i izgradnji prve specijalizirane marine za megajahte na Jadranu.

U suradnji s američkom tvrtkom Island Global Yachting (IGY), koja posjeduje, gradi i upravlja luksuznim marinama i pripadajućim objektima od SAD i Kariba do Bliskog istoka pokreće realizaciju projekata Hotel Šibenik i Mandalina Megayacht Marina, odnosno luksuznoga gradskog hotela i prve hrvatske marine specijalizirane za prihvat megajahta. Više od 80 milijuna eura vrijedan projekt uključit će i ekskluzivne vile, prvoklasni yacht club, kao i druge sportskorekreacijske, trgovačke, ugostiteljske i nautičke sadržaje najviše kategorije. Goran Prgin, od 2004. godine vlasnik Remontnog brodogradilišta Šibenik, najvećeg remontnog brodogradilišta i nautičke baze na Mediteranu, sa svojim se partnerima prije dvanaest godina počeo baviti nautičkim turizmom i osnovao Nautički centar Primošten (danas Nautički centar Prgin) kao tvrtku za čarter. NCP danas je vodeći hrvatski nautički centar sa flotom od 70 plovila i zapošljava više od 400 djelatnika. Djeluje u tri tvrtke: remontno brodogradilište, marina Mandalina i čarter. Čak 70 posto ukupnog poslovanja NCP RB čini remontna djelatnost, no rast ostvaruju i poduzeća kćeri u kojima se po licenci Finaca grade plutajući betonski pontoni, uređuje interijer jahti, te obavlja čarter. NCP remontno brodogradilište reparira flotu Jadrolinije i Hrvatske ratne mornarice, a više od pola prihoda stječu popravkom megajahti. U brodogradilištu održavaju i svoju charter flout, a gradnjom marine za megajahte i hotelsko-turističkog kompleksa te uskoro organizacijom nautičkog sajma zaokružit će djelatnost - od čartera i remontnog brodogradilišta te marine s hotelima do sajma nautike. Sandra Livajić, Poslovni dnevnik

27. veljače 2008.
Za budući ekološki biser 60 milijuna eura
Na podsustavu Kaštela izvodi se većina radova, a dio radova usporava arheološko nalazište
Kako bi se do turističke sezone 2010. godine 50 kilometara morske obale Kaštelanskog zaljeva, Saldunskog zaljeva i Stobrečkog zaljeva iz crne ekološke točke pretvorilo u ekološki biser, u iduće dvije godine kroz najveći infrastrukturni projekt na Sredozemlju >Integralni projekt zaštite Kaštelanskog zaljeva - Projekt Eko - Kaštelanski zaljev<, utrošit će se 60 milijuna eura.
Prema riječima izvršnog direktora Agencije Eko - Kaštelanski zaljev Zlatka Čaljkušića, radovi su započeli i na svim objektima posljednjeg podsustava, kanalizacije između Kaštela i Trogira.
>U listopadu će biti dovršeni radovi na središnjem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Divulje. Kada se završi taj uređaj rasteretit će se uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Stupe na splitskom TTTS-u, koji je sagrađen u sklopu kanalizacijskog podsustava Split - Solin<, kaže Čaljkušić.
Naime, na početku posla bilo je predviđeno da se oba ta uređaja istodobno završe. Zbog otpora stanovnika Čiova, njihovih zahtjeva za preprojektiranjem sustava, Stupe su dovršene i u pogon puštene 2004. godine, a Divulje se još grade. Na Stupe se kamionima cisternama dovozi sadržaj septičkih jama šireg splitskog područja, uključujući Kaštela i Trogir, što nije bilo predviđeno.
Na podsustavu Kaštela izvodi se većina radova, a dio radova usporava arheološko nalazište. Kako doznajemo od Čaljkušića, radovi se izvode na šest lokacija, od kojih su dvije na Kaštelanskoj cesti, gdje se istovremeno izvodi i oborinska odvodnja i rekonstrukcija ceste. Radovi na podsustavu Trogir izvode se na četiri lokacije i bit će dovršeni tijekom ove godine. Podsustav Čiovo, na kojem se započelo raditi prije nekoliko mjeseci, bit će završen na jesen, a već sada je predviđeno kako će radovi zastati za iduće turističke sezone. >Dinamički je predviđeno kanalizacijski sustav Kaštela - Trogir završiti u cijelosti potkraj 2008. godine te će on biti pušten u probni rad. Na proljeće 2009. cijeli sustav bi trebao dobiti uporabne dozvole te bi za turističku sezonu 2009. godine more u Kaštelanskom zaljevu trebalo biti čisto, čime će se ispuniti najvažniji cilj Eko-projekta<, ističe Čaljkušić.
Izvršni direktor Agencije Eko - Kaštelanski zaljev najavljuje i novo proširenje projekta, odnosno njegovu optimalizaciju koja bi trebala biti okončana 2010. godine. Irena Dragičević, Vjesnik

26. veljače 2008.
Gadafi prihvatio poziv u Hrvatsku 
Libijski vođa Moamer Gadafi prihvatio je poziv da dođe u Hrvatsku. Do posjeta bi moglo doći još ove godine. Najavio je to hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je jučer u Sirtu s Gadafijem razgovarao o bilateralnim i drugim pitanjima. 

  Mesić će se popodne ponovno sastati s domaćinom. Mesić i Gadafi zaključili su da su politički odnosi između dviju zemalja odlični, ali da treba ojačati gospodarske veze.

  Hrvatski predsjednik tijekom jutra je obišao libijsku "veliku rijeku", odnosno kompleks cjevovoda i akumulacijskih bazena kojima se voda iz oaza na krajnjem jugu Libije doprema na sjever zemlje. Za gradnju 5000 kilometara dugoga cjevovoda kojim se voda iz pustinjskih oaza na jugu doprema do sušnog sjevera zemlje, bilo je potrebno potrošiti mnogo truda i materijala.

Mesić je u Sirtu obišao i školu koju je pohađao libijski vođa, a poslije podne će se prije odlaska u Tripoli još jednom sastati s domaćinom. HRT

26. veljače 2008.
Hrvatski turizam neće patiti zbog Kosova 
Ministar turizma Damir Bajs izjavio je da Hrvatska i njena turistička ponuda trenutno dobro stoji na većini inozemnih tržišta i da sa međunarodnih turističkih sajmova koji su u tijeku stižu dobri signali za ovu sezonu. Napomenuo je da za sada niotkuda nema najava otkaza aranžmana zbog Kosova.
Ministar je napomenuo da će se o konkretnijim procjenama za ovu turističku sezonu više znati nakon Svjetske turističke burze u Berlinu koja se održava početkom ožujka.

  Smatra da se situacija na Kosovu ne bi trebala negativno odraziti na hrvatski turizam, ali i da će se situacija s obzirom na sigurnost pomno pratiti te ako bude potrebno i poduzeti određene mjere. Ponovio je i da Hrvatska ove godine očekuje dalji porast fizičkog turističkog prometa od 2 do 3 posto, kao i premašivanje prošlogodišnjih 7 milijardi eura turističkog prihoda.
Zajedno s  direktorom Glavnog ureda HTZ-a Nikom Bulićem osvrnuo se i na novinske napise o ulaganjima u oglašavanja u stranim medijima u iznosu od 42 milijuna kuna.
Hrvatska turistička zajednica neće potpisati nikakve ugovore za oglašavanje u inozemnim medijima dok se o tome ne očituje Ured za javnu nabavu hrvatske Vlade, čije je mišljenje o tome zatražilo Ministarstvo turizma, rekli su Bajs i Bulić. Time su se zapravo referirali na HTZ-ovu prošlotjednu obavijest o početku natječaja ili provedbe zakupa oglasnog prostora u medijima šest zemalja te na TV kućama CNN-u i Eurosportu.
Istaknuli su da se radi o redovitom, legalnom i zakonitom poslu HTZ-a. Bajs je rekao da je od ukupnih 42 milijuna kuna za oglašavanje u inozemnim medijima 7 milijuna kuna predviđeno za oglašavanje na CNN-u i Eurosportu, s kojima se povoljno i uspješno surađuje već više godina. Promotivni spotovi hrvatskog turizma na tim su TV postajama do sada imali dobru gledanost i po mišljenu marketinških stručnjaka to su dobro pogođeni mediji, rekao je Bulić.  HRT

26. veljače 2008
Bilić: Eduardo će se vratiti još jači
Piše: dp
Foto: Cropix
Taylor je za prekršaj na napadaču 'topnika' zaradio maksimalnu kaznu od 3 utakmice neigranja
Hrvatski izbornik Slaven Bilić je u razgovoru za Sky Sports potvrdio da se sa Eduardom da Silvom čuje dva do tri puta na dan i da zna kroz što prolazi napadač Arsenala i hrvatske reprezentacije te da je liječnik reprezentacije dr. Zoran Bahtijarević razgovarao s kirurzima o ozljedi.

- Volim ga kao sina i on je sjajan momak, a isto tako i odličan igrač. Jedan je od najboljih nogometaša koje sam sreo u svom životu. Snažan je momak, rekao je da će se boriti i vratiti još jači. Mentalno je nevjerojatno jak i znam da će se vratiti snažniji. On je naš najbolji igrač ne samo zbog golova, nego i u stvaranju šansi. Eduardo je igrač koji će zabiti pogodak iz ničega i kada momčad igra loše. Njegova ozljeda je je veliki hendikep za našu reprezentaciju - rekao je izbornik za drugog najboljeg strijelca kvalifikacija za Euro u Austriji i Švicarskoj sa 10 pogodaka iza Davida Healyja koji je 13 puta zatresao mrežu protivnika Sjeverne Irske.

Bilić se osvrnuo i na Martina Taylora, čovjeka koji je umalo prekinuo Duduovu karijeru.

- Takvi startevi mogu se vidjeti vrlo često, gotovo svaki tjedan. Martin je sportaš i htio je zahvatiti loptu. Nije htio ozlijediti Eduarda - kaže Bilić koji ne zamjera birminghamovu braniču na grubom startu.

Taylor je za prekršaj u trećoj minuti 22. kola Premiershipa susreta na St. Andrews stadionu između Birminghama i Arsenala zaradio samo tri utakmice kazne. Iako su navijači diljem svijeta potpisivali peticiju da se Taylora kazni doživotnom zabranom neigranja nogometa, apel navijača nije uspio. Glasnogovornik Engleskog nogometnog saveza (FA) objavio je da je disciplinska komisija odlučila kazniti braniča sa tri utakmice neigranja zbog prekršaja na Eduardu i automatskog crvenog kartona.

- To što se nažalost dogodilo Eduardu da Silvi je jedan nesretni slučaj i tragedija. Procijenjeno je da u Taylorovom startu nije bilo smišljene namjere da ozlijedi Arsenalovog igrača. Da bi se razmišljalo o višoj kazni, okolnosti moraju prelaziti sportske okvire u smislu namjerne grubosti, udaranja drugog igrača rukom ili slično. Kazna koju je Taylor dobio smatra se najvišom standardnom kaznom nakon izravnog crvenog kartona - rekao je glasnogovornik FA-a.  Jutarnji list

26. veljače 2008.
Splitska pamet : Predstavljamo najzanimljivije znanstvene projekte na fakultetima i institutima
Stvaramo i tornada
Tsunamiji, tornada, nova pogonska goriva, tankeri na jedra... Dio je to istraživanja koja se provode po laboratorijima splitskih fakulteta i instituta. Iako se o njima malo zna, 'splitska pamet' svakog dana radi na stotinjak znanstvenih projekata, statistički najviše u državi
piše leo kovačić
Znanstvenici s FESB-a, profesor Neven Ninić, šef Katedre za termodinamiku, termotehniku i toplinske strojeve, i Sandro Nižetić, razvili su spektakularni matematičko-fizikalni model kojim je moguće simulirati tornado.

Troposfera
Njihovim otkrićem moguće je stvoriti umjetni tornado koji bi sezao do troposfere, deset kilometara u visinu, dok bi se njegova snaga mogla preusmjeriti u dobivanje struje bez utjecaja na okoliš. Prvi dobiveni rezultati idu u prilog zaključku da je realizacija projekta, potaknutog prije šest godina, moguća već danas. Ideja o projektu stara je 20 godina, a prvi ozbiljni svjetski projekti elektrana tipa tzv. solarnih dimnjaka naveli su znanstvenike s FESB-a da projekt i pokrenu, te je prva faza uspješno završena.
Stručni tim Instituta za oceanografiju, na čelu s dr. Ivicom Vilibićem, došao je do otkrića da i na jadranskoj obali postoji opasnost od razornih tsunamija, koji su do sada našu obalu pogodili nekoliko puta i prouzročili veliku štetu. Vilibić je došao do otkrića da su velike poplave u posljednjih tridesetak godina (Vela Luka, Stari Grad, Ston...) uzrokovali tzv. meteorološki tsunamiji - vrsta koja izvorište ima u atmosferi i koji su vrlo destruktivni u plitkim uvalama. Javljaju se vrlo rijetko zbog niza meteoroloških uvjeta koji su potrebni da nastane razorni val visok i do desetak metara.
Iako je godinama postojanje toga fenomena bilo osporavano u znanstvenim krugovima, dr. Vilibić i njegov tim uspjeli su dokazati kako se meteorološki tsunamiji od onih izazvanih potresom razlikuju tek po uzrocima nastajanja.
Petero stručnjaka s FESB-a: Darko Stipaničev, Maja Štula, Damir Krstinić, Ljiljana Bodrožić i Toni Jakovčević prije pet godina počeli su razvijati sustav za ranu detekciju požara, koji danas vatrogascima znatno olakšava posao.

Detekcija požara
Razvijen je kompjutorski sustav opremljen automatskom detekcijom požara, vatre i dima koji se prati putem kamera i weba preko osobnog računala. Osim meteoroloških mjerenja, u sustav su ugrađeni i dodatni parametri koji primjenjuju ljudsku percepciju na senzore, čime kompjutor sam eliminira lažne uzbune.
Intenzivno se radi i na modulu za simuliranje požara koji ima tri načina korištenja: za "treniranje" vatrogasaca, utvrđivanje kada je požar nastao i simulaciju kako će se dalje širiti, te za analizu u slučaju katastrofe. Čitav nadzorni sustav, kojim se može pratiti područje u krugu od 30 kilometara, detektira i ostale pojave i fenomene u prirodi.
Splitski doktor za buru Bernardin Peroš, profesor na Građevini, više od 30 godina bavi se fenomenom ekstremnog djelovanja tog vjetra na građevinske konstrukcije. Prema njegovim riječima, bura je složen fenomen koji se javlja u Hrvatskoj, Tršćanskom zaljevu i Čileu, a unatoč tome poznat je u svijetu kao vjetar koji doseže brzinu veću i od tornada, te su mnogi slični vjetrovi nazvani upravo po njemu. Iako je do sada objavio više od stotinu znanstvenih radova o temi bure, priznaje kako su najveća istraživanja o toj temi napravili Japanci, i to u Senju. Oni su nakon četiri godine promatranja - valjanja zraka iz zaleđa preko planina u toplije krajeve i naglog strujanja prema obali - definirali sve vjetrove na području Japana.
Peroševa istraživanja bure usmjerena su prema njezinu utjecaju na konstrukcije velikih građevina, kako se one u sudaru s vjetrom ne bi srušile. Usluge dr. Peroša već koriste veliki telekomunikacijski operateri za koje "doktor od bure" konstruira odašiljače otporne na udare vjetra, a kao jedan od osmero revidenata u Hrvatskoj angažiran je na svakom ozbiljnijem građevinskom zahvatu: od gradnje Poljuda prije trideset godina, do izgradnje dvorane u Lori.

Ukrotimo vitrove

.. 'Fesbovac' dr. Branko Klarin dvadesetak godina istražuje primjenu energije vjetra kako bi se ona što bolje iskoristila. Tijekom istraživanja je razvio vlastitu metodu projektiranja aeroprofila za vjetroturbine koji su, prema provedenim pokusima, i do pet posto efikasniji od uobičajenih. Također, Klarin se dvije godine bavi i idejom o velikim brodovima koji bi, osim standardnog pogona, koristili i snagu krutih jedara. Prema njegovim riječima, već sada je moguće primijeniti tu metodu na brodove kako bi postigli uštedu energije od 15-ak posto. Naglasak u budućim istraživanjima trebala bi biti kombinacija jedra i solarne energije.

Vodu u alkohol

.. Ugledni splitski akademik Miroslav Radman, nositelj znanstvenog branda MedILS, uskoro bi trebao započeti rad na još jednom vrlo zanimljivom projektu... On će zajedno s dr. Zoranom Đermanovićem, u suradnji s Kinom, u Splitu raditi biokonverziju energije kroz selekciju novih simbioza. Drugim riječima, pokušat će sa suradnicima pretvoriti vodu u alkohol koji bi služio kao zamjena za današnje izvore energije.
Na MedILS-u ističu kako je danas u svijetu, s obzirom na svakodnevno povećanje zagađenosti planeta te smanjenje prirodnih resursa, taj projekt od najvećeg strateškog značenja za obje zemlje.
Slobodna Dalmacija

25. veljače 2008.
Student izmislio robota koji gasi gdje čovjek ne može
Piše: Tomislav Prusina/EPEHA
Foto: Igor Sambolec/Cropix
OSIJEK - Apsolvent osječkog ETF-a Davor Galamboš na osječkom je skupu robotičara u sklopu pilot-projekta nazvanog Liga kumpanija, čiji su pokretači Hrvatsko interdisciplinarno društvo i zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje, predstavio mobilnog robota u protupožarnom sustavu.

Njegov prototip robota pojednostavljenim riječima ima zadatak da detektira izvor topline, dođe do njega i aktivira ventilator ili sredstvo za gašenje požara. Na prezentaciji je kao izvor topline postavljena zapaljena svijeća, nakon čega je robot senzorima skenirao okolinu i postavio koordinate prema izvoru topline. Zanimljivo je da Galambošev robot uspješno detektira i prepreke na putu do izvora topline, obilazi ih, vraća se na postavljene koordinate. Kada je došao u neposrednu blizinu svijeće i detektirao najveću toplinsku energiju, aktivirao je mali ventilator koji je ugasio svijeću.

- Primjenu ovog robota vidim na teško pristupačnim terenima, pa čak i zemljištima zagađenim minama, a jedna od asocijacija tijekom izrade bila mi je i teška tragedija naših vatrogasaca na Kornatima - kaže Galamboš. Jutarnji list

25. veljače 2008.
OBLICA zadranin odnio pobjedu na natjecanju 'maslina 2008.' u splitu
Milan Salama najbolji maslinar Sredozemlja
Salama je osvojio titulu među 500 maslinara iz gotovo svih zemalja Sredozemlja, i to za prvo ulje iz svoga maslinika
piše IVICA NevešĆanin / EPEHA
Milan Salama (48) iz Zadra najbolji je maslinar Sredozemlja. Tu laskavu titulu, umirovljeni hrvatski časnik podrijetlom iz Škabrnje ponio je na četvrtome međunarodnom susretu maslinara "Maslina Split 2008." , u konkurenciji oko 500 maslinara iz gotovo svih zemalja Sredozemlja te maslinara iz Novog Zelanda, Kanade i Australije. Između tisuću uzoraka maslinovih ulja koliko ih je pregledano u okviru natjecanja, Milanova dva ulja - pendolino i oblica - uvrštena su među prvih dvadeset, a svako je i pojedinačno osvojilo zlatne medalje. Jedno od tih ulja proglašeno je i ukupnim šampionom natjecanja, ali Milan još uvijek ne zna koje jer će službene rezultate analize ulja dobiti tek početkom ožujka.

Inače, organizator natjecanja Sinaj Bulimbašić iz Saveza maslinara i uljara Splitsko-dalmatinske županije tvrdi da je "Maslina Split 2008." najveće natjecanje maslinara na svijetu. Ako je to tako, je li Milan Salama i svjetski maslinarski šampion, a njegovo ulje najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje na svijetu?

- Ma najbolje je u Škabrnji - veselo će Milan dok mu supruga Suzana na stolu slaže nagrade, veliki prijelazni trofej, pa pehar za najboljeg maslinara, dvije zlatne medalje za ulje, priznanja... Obitelj Salama podrijetlom je iz Škabrnje gdje je Milan 2004. na didovini, u predjelu Kunovac, zasadio novi maslinik s 250 stabala, najviše talijanske vrste leccino, nešto manje oblice, a najmanje pendolina za oprašivanje.

Da stvar bude zanimljivija, Milan nije maslinar "od kolina", nego je 2004. prvi put u životu zasadio masline, a prošle je godine prvi put od njih dobio ulje. Prvo pa šampionsko! Zadnje stablo maslina u obitelji Salama dotukao je led 1956. pa se maslinarstvom nisu bavili do prije nekoliko godina. Milan nam je otkrio i tajnu svoga uspjeha: - Plodna škabrnjska zemlja, mješavina ilovače i crnice s dosta vapnenca i karbonata. Takva zemlja zadržava vlagu, a tamo gdje je teren pjeskovit, više zalijevam. A i mikroklima je važna.

Htio je na pet hektara posaditi masline u Škabrnji, ali plan mu je propao jer nije ispunio kriterije za najam državnog zemljišta.

- Je l' peče grlo? Struka kaže da tako mora biti. Ekstra djevičansko ulje mora biti gorkasto i peckavo, da te natjera na kašalj - tvrdi Salama. Supruga Suzana zna po djeci da ulje puno bolje ide uz slane srdele, mladi sir i pršut nego na salatu.

Takvo ih ulje odbija jer, kaže, miriše na zgnječene zelene masline i travu.

Druga berba dala 198 litara ulja

.. U drugoj berbi svoga mladog maslinika Milan je imao ukupno 1475 kilograma maslina, od kojih je dobio 198 litara ulja. Mješavine leccina i pendolina u omjeru 90 naprema 10 ima 136 litara , te 62 litre oblice. Sortu leccino je brao 14. listopada, a oblicu šest dana kasnije. Preradu je radio u uljari u Nadinu, gdje i prošlogodišnji pobjednik "Masline" Mile Vrsaljko iz Nadina. Slobodna Dalmacija

25. veljače 2008.
VINSKI GRAD TROGIR VELIKI PROJEKT POZNATOG VINARA I VINOGRADARA NA PADINAMA BRDA U PLANOM
Grabovac sadi 100 tisuća trasa loze
Nakon obimnog posla na pripremi terena, u iduća dva tjedna na 13,5 hektara tla bit će posađeno 100 tisuća adnica autohtonih sorti crljenak i plavac mali

Piše ANKICA RADAN

Pjenušcem "Grabovac" iz vlastite proizvodnje poznati imotski vinar i vinogradar Ante Grabovac proslavio je početak sadnje svoga vinograda podignutog na padinama brda Babe Pašnjak u trogirskom prigradskom naselju Plano. Za 15-ak dana na oko 13,5 hektara zasadit će ukupno 100 tisuća sadnica autohtone sorte kaštelanskog crljenka i malog plavca. Prva faza Grabovčevog projekta ukupno vrijednog oko šest milijuna kuna kojemu je potporu dao i grad Trogir, a on ga naslovio "vinski grad Trogir" započeta prije godinu dana, otkupom zemljišta od privatnih posjednika te poravnavanjem terena specijalnim strojem za mljevenje tamošnjeg krševitog područja, tako se privela kraju.

U pripremi terena za ovaj povijesni projekt kojim Grabovac vraća razvoj vinogradarstva na nekad poznatom trogirskom vinogradarskom području pomogla je kaštelanska tvrtka Tera Kop nasuvši teren s više od 20 tisuća kubika plodne zemlje iz kaštelanskog polja. Grabovac moli Boga da padne kiša kako bi se sadnice primile. U protivnom, morat će prionuti ručnom navodnjavanju. U tom slučaju bit će mu potrebna i radna snaga za kojom je već u potrazi. Naime, u prvoj fazi planira zaposliti desetak radnika, a prioritet će kaže, imati stanovnici Planog. Problem s navodnjavanjem, veli, riješit će izgradnjom bazena za oborinske vode, jer je usred vinograda na dubini od oko 140 metara pronađeno izvorište.

Realizacijom ovog projekta u sklopu čije druge faze je predviđena za 2-3 godine i izgradnja vinarije s popratnim sadržajima koja će uvelike obogatiti turističku ponudu grada Trogira, Ante Grabovac će zasigurno ostati zabilježen kao prva osoba koja je nakon gotovo stotinu godina započela s obnavljanjem vinogradarstva na trogirsko-kaštelanskom području vraćajući autohtone sorte crljenka i plavca malog identične svjetski poznatim talijanskim sortama trimitivo, te američkom zinfandelom čije porijeklo vuče upravo s kaštelanskog područja.

Grabovac je početkom 90-ih u rodnom Prološcu podigao oko osam hektara vinograda, a sad posao nastavlja i na području Trogira. Slobodna Dalmacija

25. veljače 2008.
PROJEKT
Počelo je stvaranje dalmatinskoga turističkog brenda
Županija ulaže u zagorska sela i jača seoski turizam
Ruralni je turizam u Dalmaciji sve popularniji, a u Splitsko-dalmatinskoj se županiji u zadnje tri godine broj domaćinstava koja se njime bave - udvostručio

Irena DRAGIČEVIĆ

SPLIT - Dok zemlje članice Europske unije znatne prihode ostvaruju od ruralnog turizma, u Hrvatskoj se od te vrste turističkog proizvoda ostvari tek 2,2 posto od ukupnih turističkih noćenja. Kako bi se to promijenilo, Splitsko-dalmatinska županija već godinama ulaže goleme napore, ali i novac.

Prije tri godine županija je bila jedina jedinica regionalne samouprave u državi koja je vlastitim novcem pokrenula Program poticanja obnove raseljenih i zapuštenih sela >Etno-eko< u svrhu širenja turističke ponude.

Ove će se godine u tu svrhu iz proračuna izdvojiti 1,6 milijuna kuna, doznajemo od pročelnika županijskog pravnog odjela za turizam Joška Stelle. Uz visoke ekološke standarde, ulaganje u sela kroz taj projekt ne bi trebalo izmijeniti izvorne obrise i volumen sela te povijesne trase njihovih putova. Povijesne cjeline trebale bi se očuvati u njihovu izvornom okružju, a tradicijsko graditeljstvo nastaviti.

Edukacija voditelja

>Posebnu pozornost posvećujemo edukaciji voditelja seljačkih domaćinstava. Tako smo nedavno u Trilju, Vrgorcu, Imotskom Omišu održali seminare koji su okupili više od 80 domaćinstava što se bave agroturizmom, a sve u sklopu projekta EU-a čiji je cilj poticati razvoj te turističke grane. Edukaciju ćemo nastaviti studijskim putovanjem u Istru, koja ima najbolje rezultate u ruralnom turizmu u Hrvatskoj<, ističe Stella.

Konačni je cilj stvaranje dalmatinskog turističkog brenda, odnosno predstavljanje Hrvatske kao jedinstvenog svjetskoga gastronomskog odredišta. Na tom je tragu i nedavno izdana brošura >Maslinovi puti<, kojom se, osim razvoja Dalmatinske zagore, potiče i razvoj otočnog i priobalnog turizma. Zemljopisni je položaj omogućio uzgoj raznolikih sorti maslina, što taj turistički proizvod, smatraju stručnjaci, čini još zanimljivijim. Maslinovi puti trebali bi pridonijeti većem zalaganju stanovništva u očuvanju i obnovi izvornih okruženja, tradicijskog nasljeđa, a u skladu s održivim razvitkom turizma.

250 posto više noćenja

>Maslinovi puti obuhvatili su 40 maslinara, uljara i Muzej maslinova ulja u Mircima na Braču. To je ambiciozan plan kojem je cilj da županija postane prepoznatljivo odredište, ne samo po vrlo dobrom ulju, već i po turizmu maslinova ulja, što će omogućiti ostvarivanje niza drugih gospodarskih efekta. Nastavak posla je brošura 'Vinski puti', a ove godine pripremamo još jedan projekt promocije ruralnog turizma i Zagore. Posebnu pozornost posvećujemo izradi tematskih staza pa ćemo jednu napraviti i uz imotska jezera.

U Imotskom smo, naime, u 2007. zabilježili 250 posto više noćenja nego u 2006.! Tematska staza uz jezera sigurno će pridonijeti produljenju sezone u tom gradu<, naglašava Stella. Vjesnik

22. veljače 2008.
Izaslanstvo američkog Kongresa u RH 
Izaslanstvo američkog Kongresa u Hrvatskoj, ali i Makedoniji i Albaniji, procjenjuje spremnost tih zemalja za članstvo u NATO-u. Uoči summita NATO-a u travnju u Bukureštu razgovarali su s premijerom Ivom Sanaderom i predsjednikom Stjepanom Mesićem.
Nakon razgovora sa Sanaderom prvi čovjek izaslanstva, kongresnik John Tanner zahvalio je našoj zemlji na ulozi u ovom teškom razdoblju za ovaj dio Europe. Sanader je pak rekao da govori u ime svih stranaka u Saboru kada kaže da je hrvatsko-američko partnerstvo neupitno.
Izaslanstvo je primio i predsjednik Stjepan Mesić. U razgovoru je iznio svoje poglede na stanje u regiji, naglašavajući kako je naš strateški cilj ulazak u Europsku uniju i NATO. Dodao je da je važno da i druge zemlje iz regije slijede taj put, jer je to jamac stabilnosti i napretka cijelog područja. HRT

22. veljače 2008.
''Prlić i drugi'' ostaju u Haagu 
Žalbeno vijeće Haškog suda zaustavilo je odluku o puštanju na privremenu slobodu skupine bosanskih Hrvata iz predmeta "Prlić i drugi" koju je donijelo niže vijeće. Odluku o žalbi tužiteljstva na njihovo privremeno puštanje na slobodu tijekom stanke u suđenju mora donijeti žalbeno vijeće. 
Raspravno vijeće Haškog suda odlučilo je prije nekoliko dana pustiti na privremenu slobodu bosanske Hrvate iz predmeta "Prlić i drugi" tijekom stanke u suđenju. 
Ali isto vijeće je odbilo zahtjev za potpunim oslobađanjem optuženika koji je postavila obrana, jer smatra da tužitelji nisu u svojem dijelu dokaznog postupka dokazali krivnju šestorice optuženih Hrvata. Upravo ta odluka Raspravnog vijeća, prema mišljenju tužiteljstva, povećava rizik za njihov bijeg.
Pravila Haškog suda omogućavaju obranama da nakon završetka tužiteljskog dijela postupka traže oslobađanje svojih klijenata ako smatraju da tužitelji nisu dokazali njihovu krivnju.
Tužitelji su u siječnju izveli svoje posljednje svjedoke, a nakon stanke  suđenje će se nastaviti početkom svibnja izvođenjem dokaza obrane. U javnom dijelu odluka kojima je raspravno vijeće odobrilo njihovo puštanje na privremenu slobodu ne navode se datumi njihova odlaska iz pritvora i povratka u Haag.
Suđenje šestorici bosanskih Hrvata Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću započelo je 26. travnja 2006. godine.
Oni su optuženi za zločine počinjene tijekom rata u BiH nad muslimanskim stanovništvom na području Prozora, Gornjeg Vakufa, Jablanice, Mostara, Ljubuškog, Stoca, Čapljine i Vareša.

22. veljače 2008.
Mala brodogradnja 2007. godine u Hrvatskoj proizvela 2 tisuće plovila
Većina proizvedenih brodova ima turističku namjenu, a ukupna vrijednost je 80 milijuna eura
Nautički turizam u Hrvatskoj u prošloj je godini, procjenjuje se, zabilježio prihode od oko 700 milijuna eura što čini 10 posto ukupnih hrvatskih turističkih prihoda. U tom je segmentu lani u odnosu na 2006. ostvaren gotovo dvostruko veći rast od rasta ukupnog turističkog prihoda. Od ukupno 21.600 vezova, 15 tisuća je na moru, a u proceduri koncesioniranja su tri nove marine u Ližnjanu, Novom Vinodolskom i Tisnom s ukupno 761 vezom. Nadalje, hrvatski su proizvođači malih brodova lani proizveli oko dvije tisuće plovila vrijednih oko 80 milijuna eura i osnovali, također u prošloj godini, klaster kojemu je pristupilo 30-ak članica. Na Zagrebačkom velesajmu, gdje traje do nedjelje sajam Sport i nautika, za danas je najavljen sastanak Udruženja male brodogradnje u organizaciji Sektora za industriju HGK i Odsjeka za industriju ŽK Rijeka. O aktualnom stanju male brodogradnje u Hrvatskoj, govorit će Mario Polla, poslovni tajnik Udruženja, a na sastanak je pozvan i voditelj još jednog klastera male brodogradnje. Naime, mnogi ne znaju da u Hrvatskoj postoje dva takva klastera te da je svoju prezentaciju ovih dana održao i Hrvatski klaster brodogradnje (HKB) pri HUP-u predstavivši svoje članice, a posebno tvrtku Delta Data d.o.o. I dok se klaster više bavi morem, ovaj je orijentiran na kopno i prema riječima Gordana Krpanca, klaster menadžera HKB-a pri HUP-u, priključenje klasteru od strane poduzetnika "pokazuje da gospodarstvo prepoznaje značenje revitalizacije remonta i gradnje riječnih brodova". On dalje smatra kako je Sisački navoz jedini u Hrvatskoj na kojem se može odvijati remont plovila vlastite težine do 400 t i duljine do 80 m, bez obzira na vodostaj rijeke. Godišnje na navoz na remont, popravke i kontrole dolazi oko 25 plovila. 
Na državnoj razini je isto tako uočeno značenje unutarnjih plovnih putova, što čini ovaj klaster aktivnost još značajnijom, tumači Krpanec. Rijekama se u Hrvatskoj sada prevozi 1,5% od ukupnog transporta roba, dok je u EU prosjek 25%. Cilj je u idućih 5 godina poduzeti aktivnosti na različitim razinama kako bi se riječnim transportom prevelo 10% svih roba koje su u prometu na državnoj razini u jednoj godini. Hrvatska unutarnja plovidba, podsjeća Krpanec, broji oko tristotinjak plovnih jedinica, kojih je prosječna starost više od 25 godina. Plovilo unutrašnje plovidbe moralo bi biti izvučeno na navoz jednom u 5 godina prema programu pregleda i kontrola propisanom pravilima za tehnički nadzor brodova unutrašnje plovidbe. Budući da je zbog Domovinskog rata riječni transport u Hrvatskoj stagnirao, određeni broj plovila je u lošem stanju zbog zapuštenosti te postoji potreba i za remontom i za izgradnjom novih plovila, a što je u skladu s temeljnim ciljevima projekta ovog klastera. Trendovi suvremene svjetske brodogradnje reflektiraju se i utječu i na hrvatsku brodogradnju, pogotovo malu. Kako bi konkurirali na tom tržištu, članice klastera pri HUP-u upoznale su se s radom tvrtke Delta Data koja u svom djelovanju prati zahtjeve za uvođenjem novih materijala. Karbon, kevlar, epoxidne, vinilesterske i izoftalne smole polako istiskuju materijale starih tehnologija. Tvrtka Delta Data d.o.o. 2002. godine započinje razvoj dekorativnih i konstrukcijskih materijala namijenjenih brodogradnji, a 2005. je započela proizvodnja Deltex laminata i Deltex Sailing 525 sportskog katamarana. U 2005. otvara vlastiti proizvodni pogon u Zagrebu.
Biserka Ranogajec, Poslovni.hr

22. veljače 2008.
Na Savici prvi neboder u Hrvatskoj viši od 100 m
Piše: Dora Koretić
Planirana je gradnja četiriju podzemnih etaža i 45 katova do visine od 140 metara, površine 160.000 kvadrata
ZAGREB - Na području Savice trebala bi se graditi najveća zgrada u Hrvatskoj - stambeno-poslovni centar "Savica" koji bi se prostirao na 160 tisuća četvornih metara, imao 45 katova te bio visok 140 metara. Centar bi trebao imati i četiri podzemne etaže, a u sklopu objekta predviđena je gradnja stanova, trgovačkih centara, nadzemnih i podzemnih garaža te spa, wellnessa i lobbyja.

Gradski čelnici na jučerašnjoj su sjednici Poglavarstva prihvatili Program za provedbu anketnog urbanističko-arhitektonskog natječaja za centar koji je izradila tvrtka CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu, čiji direktor Tomislav Dolečki kaže kako je projekt još u fazi ispitivanja.
- Ispitujemo lokaciju na križanju ulice Prisavlje i Avenije Marina Držića kako bismo vidjeli je li na njoj moguće sagraditi centar od 45 katova s pratećim sadržajima.

Najveći su problem za njegovu gradnju prometnice jer treba razmišljati o denivelaciji i produženju ulice Prisavlje te na magistralni vrelovod koji onuda prolazi.
Pokaže li se da je gradnja moguća, imamo više zainteresiranih investitora, no gradnju ne treba očekivati skoro - izjavio je Dolečki.
Dvije podzemne i tri nadzemne etaže, prema programu, služile bi za smještaj javne garaže za trgovačke sadržaje i potrebe stanovanja, a dvije nadzemne etaže bile bi namijenjene za trgovački centar. Ostale su predviđene za stanovanje. Jutarnji list

22. veljače 2008.
Borovo sa 200 novih modela cipela
Nakon donošenja programa restrukturiranja i sanacije vukovarska tvrtka Borovo d.d. polako, ali sigurno izlazi iz nevolja prouzrokovanih ratnim razaranjem pa se bilježe i prvi trendovi pozitivnog poslovanja. Na izložbenom mjestu Borova u paviljonu 6 Zagrebačkog velesajma, na ovogodišnjoj sajamskoj izložbi Moda i slobodno vrijeme taj je proizvođač izložio oko 200 novih modela ranih vrsta obuće koje proizvode tvornice Borovo - Kožna proizvodnja i Borovo-Gumitrade. Riječ je o novom suvremenom dizajnu, a u Borovu su posebice ponosni na robne marke Navitas, 2 cool, Anatomica, Stella, Patrick i Phillip. Navitas modeli su namijenjeni osobama u pokretu (tenisice), 2coll su modeli za djecu, a Anatomica, kako već samo ime kaže, zbog anatomske prilagođenosti nozi namijenjena je onima koji rade i stalno se pritom kreću. Stella je ženska modna linija, a Patrich vrhunska modna cipela za muškarce, dok je Phillip niska muška cipela. Biserka Ranogajec, Poslovni.hr

22. veljače 2008.
Zahvaljujući Ivani, na turističku kartu Europe ucrtat će se Ogulin
Piše: Mario Pušić
Foto: Mario Pušić
OGULIN - Ogulin, rodni grad poznate hrvatske spisateljica Ivane Brlić Mažuranić, sa svojim projektom Ogulin-zavičaj bajke uskoro bi mogao postati partner europskim mekama bajki, Odenseu u Danskoj, rodnom gradu H. C. Andersena, Berlinu, gradu u kojem su djelovala braća Grimm, te Moskvi, kolijevci slavenskih bajki, najavila je direktorica Turističke zajednice Ogulina Ankica Puškarić.

- Tu ideju trenutačno razvijamo i ove godine ćemo je prezentirati spomenutim gradovima. No, da bi ovako poznatim gradovima bajki mogli postati partneri moramo i mi njima nešto ponuditi, dakle moramo još bolje razviti vlastiti projekt - rekla je direktorica Puškarić.

Da multimedijalni kulturni centar "Ivanina kuća bajki" koji je u uređenju, "Ruta bajki" koju čini 60 kilometara pješačkih i biciklističkih staza "pomiješanih" s motivima iz bajki, kulturno povijesnom baštinom i prirodnim ljepotama, te lipanjski "Festival bajki" imaju šansu pretvoriti se u originalni hrvatski brand.

Tome u prilog govori i zainteresiranost nizozemskih, njemačkih i danskih novinara koji su najavili dolazak u Ogulin, i to nakon što je projekt direktorica Puškarić predstavila na turističkom sajmu u Nizozemskoj prije dva tjedna. Jedan tamošnji izdavač turističkih karti čak je najavio uvrštavanje Ogulina kao jedno od turističkih odredišta. Ogulinska turistička zajednica stoga traži nekoliko suradnika koji bi pomogli u aktivnostima za brandiranje grada gradom bajki.

- Želimo Ivaninu kuću bajki na kreiranje prepustiti djeci već u prvim fazama. Rutu bajki htjeli bi još više oživjeti na način da ju organizirano posjećuju osnovci iz cijele Hrvatske i baš tu provedu nastavu u prirodi, a treba nam i nekoliko cikloturističkih vodiča - predstavila je planove direktorica Puškarić.

Iako je Ogulin rodni grad I. B. Mažuranić, projekt ne bi živio samo na likovima iz njezinih bajki, već bi posjetitelji mogli uživati u motivima bajki najpoznatijih svjetskih autora. U spomenuti je projekt uključena i književnica i prevoditeljica Sanja Lovrenčić koja se bavi istraživanjem narodne predaje kako bi doznali kako su nastajale pojedine bajke koje i danas potiču maštu naših mališana.

U Ivaninoj kući igrat će se predstave

Ivanina kuća bajki koja će biti smještena u Frankopanski kaštel imat će stalni izložbeni postav preko kojeg će posjetitelja uvoditi u svijet bajki, knjižaru u kojoj će se nuditi isključivo bajke, suvenirnicu, multifunkci-onalni prostor za predstave, predavanja i pripovjedaonicu bajki. U Kući bi bila razvijena i izdavačka djelatnost.  Jutarnji list

21. veljače 2008.
'Priznanje Kosova ugrozilo bi hrvatske granice'
BEOGRAD - Vođa srpskih radikala Tomislav Nikolić ponovio je u intervjuu beogradskom Glasu javnosti prijetnju da Hrvatska, ako prizna Kosovo, ne može računati na to da Srbija priznaje njene granice.

"Vlada Srbije u ovom sastavu može samo imati odnose sa Sanaderovom Hrvatskom, kojoj se spremam u jednoj emisiji HRT-a poručiti da priznavanjem Kosova ne priznaje granice Srbije i da u tom slučaju ne može računati niti da Srbija priznaje njene granice", izjavio je Nikolić drugi put u dva dana (isto je rekao u utorak navečer u emisiji Upitnik državnog RTS-a).

"Pojedine države već uveliko priznaju samoproglašenu nezavisnost Kosova i zato nam treba jaka i normalna vlada", rekao je Nikolić, koji smatra da Koštuničina vlada ne može braniti Kosovo jer u njoj sjede i ministri iz Demokratske stranke predsjednika Borisa Tadića. "Od strateške važnosti je da rad Vlade kontrolira Skupština, u kojoj radikali i Koštuničin DSS imaju većinu", rekao je Nikolić.

Lider Šešeljeve stranke založio se da, ako dođe do sukoba na Kosovu, a izostane reakcija KFOR-a i UNMIK-a, kosovske Srbe treba zaštititi srpska vojska i policija. "To podrazumijeva potpunu zaštitu i prelazak Kopnene zone sigurnosti. Što će nam vojska i žandarmerija ako nećemo zaštititi svoj narod? Ne spremamo se valjda napasti neku drugu državu, već branimo svoj teritorij", rekao je Nikolić. (h) Jutarnji list

21. veljače 2008.
Vlada utvrdila prijedlog proračuna 
Vlada je utvrdila i Saboru poslala prijedlog državnoga proračuna za ovu godinu. Nazvan proračunom za konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, prvi proračun koalicijske Vlade temelji se na projekciji gospodarskoga rasta od 4,5 posto te procjeni znatno veće inflacije nego lani.
Planiran je proračunski deficit od 2,3 posto bruto domaćeg proizvoda, što je na razini prošlogodišnjega. Planirani su prihodi od 114 milijardi kuna, a rashodi se procjenjuju na oko 119 milijardi kuna. Znatno su u ovogodišnjem proračunu povećana izdvajanja za znanost, što je, prema riječima premijera Ive Sanadera, odraz Vladine politike poticanja društva znanja.
Država će više uložiti i u razvoj poduzetništva te za informatizaciju. I za mirovine će biti izdvojeno više, čak tri milijarde i 150 milijuna kuna više nego lani, što je posljedica Zakona o izjednačavanju starih i novih umirovljenika.  HRT

21. veljače 2008.
Najveća jahta prodana već na otvorenju sajma
Piše: Mario Tomas
Najveća jahta na u srijedu otvorenom sajmu Sporta i nautike na Zagrebačkom velesajmu, Airon Marin Top, vrijedna 400 tisuća eura, navodno je već pronašla vlasnika, a ona najskuplja, Storebro 410 Commander, čija je osnovna cijena oko pola milijuna eura, još čeka kupca. Osim skupocjenih jahti, najveću pozornost pobudila je murterska gajeta, legendarni drveni brod s otoka Murtera koji je na prošlogodišnjem sajmu bio u izradi.

Prema riječima predsjednika turističke zajednice Murtera Željka Jerata, cijena plovila iznosi "samo" 150.000 kuna, a popularni brod bit će i jedan od hrvatskih predstavnika na poznatom sajmu nautike u Brestu u Francuskoj.

- Gajeta se prvi put spominje 1740. godine. Potrebno je 800 sati za njezinu izradu, a prošle je godine održana regata u povodu proslave dana općine Murter na kojoj su nastupila 73 takva broda - rekao je Jerat.

Među 50-ak brodova hrvatske proizvodnje veliku pozornost izazvala je i najveća i najskuplja hrvatska jahta Pičuljan Marine Eleven, čija cijena s opremom prelazi 419 tisuća eura.

- Građena je na otoku Rabu, a svjetsku premijeru doživjela je na sajmovima u Genovi i Düsseldorfu gdje su je proglasili jednim od najboljih brodova -rekao je jedan od djelatnika tvrtke Pičuljan.

Hrvatski jedriličar Šime Stipaničev, koji se u studenome prošle godine vratio s regate vožene od Francuske do Brazila, izložio je svoj šest i pol metara dug brod kojim je 27 dana sam plovio.
- U subotu će biti predavanje o regati u sklopu kojeg će biti prikazan kratki film kao najava dokumentarca o tome kako je bilo sam ploviti Atlanskim oceanom - rekao je Stipaničev.

Sajam je svečano otvorio državni tajnik za more u Ministarstvu Branko Bačić, a od ostalih zanimljivosti posjetitelji će imati priliku kupiti vanjski jacuzzi za desetak tisuća eura, učlaniti se u prvi frizbi klub u Hrvatskoj, ali i pomoći dvjema udrugama, Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodiča i Kuhačom protiv mina, koje na svojim štandovima skupljaju donacije.

Novi GPS sustav za brodove

Na sajmu je predstavljen i novi GPS sustav prilagođen za sve vrste brodova, 100 posto vodootporan radijski sustav s CD-om, MP3 playerom i iPod-om te Icey-Tek ledenice, jastuci i hladnjaci koji će i nakon nekoliko dana provedenih na moru držati hranu i piće na temperaturi od 0 Celzijevih stupnjeva.
- Riječ je o novitetima koji nude kompletna rješenja kako najmanjim brodovima tako i onima koji zahtijevaju najsloženije sustave - rekao je direktor Meridijan projekta Hrvoje Tomašković. Jutarnji list

21 veljače 2008.
ENOLOGIJA Izbor najboljih vina ususret 13. medunarodnom sajmu >GAST<
Kupce vina najviše privlače oblik boce i izgled etikete
SPLIT - Uoči 13. međunarodnog sajma >Gast<, koji će se održati u ožujku, u miljevačkom hotelu >Lav< održana je međunarodna manifestacija ocjenjivanja 450 etiketa boca vina i jakih alkoholnih pića.

Kod vina je stručni sud, u čijem su sastavu bili poznati dizajneri, fotografi i marketinški stručnjaci, proglasio Libertin - Rajski rizling, 2006.(polusuho vino kasna berba, Vinarija Vinski vrt), a kod jakih alkoholnih pića najviše je glasova pripalo Mediteranskom voću (Zure - Lumbarda, Obrt za proizvodnju voćnih rakija).

S druge je strane, medijski žiri s novinarima i urednicima više hrvatskih dnevnika, tjednika, radijskih i tvkuća, najboljim proglasio vino Trajectum, Cabernet Sauvignon, 2003. (Dubrovački podrumi), a kod jakih alkoholnih pića Kneževu Rakiju - lozovaču (Udruga proizvođača rakije iz voća, Kneževi vinogradi).

>Želimo promovirati dizajn i struku, pa stoga uz organoleptičko ocjenjivanje, najkvalitetnije po broju uzoraka u državi, želimo promovirati i umjetnost i potrebu unaprjeđenja etikete i dizajna boce<, ističe direktor Sajma Split Igor Bagarić, organizator >GAST-a<. Zaključeno je kako su istraživanja potvrdila da su kupci vina ponajprije privučeni oblikom boce i izgledom etikete, pa je ocjenjivački sud upravo to i promatrao - oblik i boju boce, grafičko rješenje boce te kompoziciju boce i etikete. [D. Stella, I. Dragičević]

GAST U OŽUJKU
Trinaesti zaredom

Od 5. do 9. ožujka na Žnjanu će se u organizaciji tvrtke Sajam Split održati 13. međunarodni sajam >GAST<.
>13. godinu za redom pod GAST-ovim će se okriljem događati sajmovi prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme te medunarodni sajam vina 'Dionizijana'. Treću godinu za redom ugostit ćemo sajam kave, mediteranski te sajam namještaja, a drugu godinu za redom i sajam za turizam 'SATURN'. Prvi ćemo put realizirati projekt 'GAST around the world' koji uključuje suradnju s diplomatskim predstavništvima u RH<, ističe direktor Bagarić. Zemlja partner ovogodišnjeg je GAST-a BiH. [I.D.]

21. veljače 2008.
Osnovan konzorcij za gradnju žičare od mora do Učke
Piše: Mihajlo Pažanin
OPATIJA - Liburnijski kraj mogao bi već sljedeće godine dobiti novu turističku atrakciju - žičaru koja će od obale voditi do vrha Učke. Da je riječ o konkretnoj inicijativi, danas su nam potvrdili u Gradu Opatiji gdje su najavili da će sudjelovati u radu konzorcija za gradnju žičare.
- Ideja o žičari koja će voditi na Učku stara je skoro koliko i Opatija, ali nikada nije ostvarena - rekao je opatijski gradonačelnik Amir Muzur.

Ideja da se gondolom poveže priobalje s 1400 metara visokom planinom nastala se još u doba Austro-Ugarske i tada je bila i najbliža realizaciji.
- Uoči Prvoga svjetskog rata postojali su konkretni planovi da se žičarom povežu Medveja i Lovranska Draga, ali su ih spriječili tadašnji stanovnici Opatije, koji su bili zabrinuti da bi zbog toga moglo doći do procvata Lovrana i ugrožavanja statusa njihova grada - objasnio je Muzur.

Otad se ta ideja često spominjala i čini se da su konačno stvoreni uvjeti za njezinu realizaciju.
- Prvi korak na tom putu jest osnivanje konzorcija za gradnju žičare, nazvanog Rivijera - Učka - dodao je Muzur.

U radu konzorcija, osim Opatije, sudjelovali bi Općina Lovran, Javna ustanova Park prirode Učka, poduzetnici Mladen Blažević i Milorad Stanić, tvrtka Area i opatijski Zanatservis.
Cilj konzorcija bit će priprema potrebne prostorno-planske dokumentacije i svih ostalih organizacijsko-tehničkih elemenata potrebnih za realizaciju projekta. Temeljna glavnica konzorcija iznosit će 160.000 kuna, a formalni nositelj projekta gradnje žičare postala bi opatijska tvrtka Zanatservis.

- Trenutačno postoje četiri moguća scenarija povezivanja opatijske rivijere s Učkom. Jedan od mogućih koridora jest onaj od Medveje do Lovranske Drage, druga je mogućnost da žičara poveže Slatinu i Veprinac, treći plan predviđa koridor iz Ike preko Dražine prema Učki a četvrti bi vodio iz Ičića - rekao je gradonačelnik.
S obzirom na to da se očekuje da bi za sve potrebne radnje trebalo utrošiti oko godinu dana, predviđa se da bi početak gradnje mogao krenuti početkom ožujka 2009.

Gradnja žičare donijet će i procvat turizma

Ravnateljica Parka prirode Učka, Suzi Petričić, uvjerena je da se radi o odličnoj inicijativi koja će Opatiji i kolici zasigurno donijeti i procvat turizma
- Žičarom bismo dobili direktnu poveznicu mora s planinom i nema sumnje da bi gosti uživali u mogućnosti da baš tako, uz ostalo, posjete i naš park prirode - smatra ravnateljica Suzi Petričić. Jutarnji list

20. veljače 2008.
Verona: Uhićen osuđeni ratni zločinac 
Sreten Peslać, kojega je šibenski sud 2002. u odsutnosti zbog ratnih zločina osudio na 10 godina zatvora, uhićen je u Veroni. Ondje je radio kao profesionalni vozač.
Peslać je optužen za pripadnost srpskoj paravojnoj skupini čiji su članovi krajinske Hrvate prisiljavali da napuste svoje domove. Za njim je raspisana međunarodna tjeralica, navodi novinska agencija ANSA.  HRT

20. veljače 2008.
Inozemni dug 31,9 milijardi eura 
Hrvatski bruto inozemni dug tijekom jedanaest mjeseci 2007. godine povećao se za 2,66 milijardi eura. Na kraju studenoga iznosio je nešto više od 31,9 milijardi eura. To je za 357 milijuna eura više nego u mjesecu prije.
U odnosu na studeni 2006. godine, vanjski je dug veći za 3,4 milijarde eura, što predstavlja godišnju stopu rasta od 11,9 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Godišnja stopa u studenom 2006. iznosila je 13,8 posto. Povećanje duga u 11 mjeseci prošle godine rezultat je porasta zaduženosti sektora poduzeća, čemu treba dodati i porast duga s osnove izravnih ulaganja od oko 880 milijuna eura.
Istodobno je znatno smanjen vanjski dug banaka. Država je također smanjila vanjski dug za 99 milijuna eura, na što su bitno utjecale mjere HNB-a.
Porast inozemnog zaduživanja sektora poduzeća, prema ocjeni analitičara HNB-a, jednim se dijelom može povezati s poslovnom politikom domaćih banaka. One su, kako bi izbjegle troškove najnovijih restrikcija HNB-a, sve više poticale svoje klijente na izravno financiranje u inozemstvu. Tim se zamjenjuje zaduživanje na domaćem bankarskom tržištu.  
Udio vanjskog duga države u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu smanjio se s 22,8 posto na kraju 2006. na 20,5 posto na istog mjeseca prošle godine. Projekcija otplate glavnice bruto inozemnog duga po domaćim sektorima iznosi nešto više od 5,1 milijardu eura, dok je procjena plaćanja kamate 939 milijuna eura.  HRT

20. veljače 2008.
U SPLITU PREDSTAVLJENA KNJIGA "MASLINA I MASLINOVO ULJE OD A DO Ž"
Vrlo dopadljiva enciklopedija maslinarstva
Urednici su uvjereni da su uspjeli stvoriti stručno, ali lagano pisanu knjigu s puno zanimljiva popratnog sadržaja, kakvu nemaju ni maslinarski razvijenije Italija i Francuska
Piše Tea Sumić
Svojevrsna hrvatska enciklopedija maslinarstva, "Maslina i maslinovo ulje od A do Ž" (Naklada Zadro), predstavljena je na Tjednu maslinova ulja u splitskoj kavani "Luxor".

Ambicioznu publikaciju koja na 280 stranica kroz tekstove čak 30 autora objašnjava sve vezano uz ovu temu prezentirali su suurednici prof. Božena Zadro i dr. sc. Slavko Perica, direktor Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, te dipl. ing. Dobroslav Elezović, najstariji hrvatski stručnjak za maslinarstvo, obećavši da "Maslina" sadrži sve potrebno prosječnom čitatelju da postane dobar poznavatelj.

- Nakon "Vina od A do Ž", ovo je bio logičan nastavak, to više što maslina u posljednjih 20 godina u nas doživljava pravu renesansu, a nameće se kao iznimno važna tema u razdoblju prije pridruživanja Europskoj zajednici - istaknula je prof. Zadro, primijetivši kako nikad dosad nije doživjela toliki entuzijazam kod autora zamoljenih za suradnju na nekom izdanju.

Na pitanje čemu još jedna maslinarska knjiga dr. Perica je objasnio kako je u moru literature posvećene ovoj tematici vladala konfuzija; dio je radova bio prestručan i namijenjen samo znanstvenoj zajednici, dok je drugi dio bio puko prežvakavanje istih tema.

- Nedostajalo je stručne literature zanimljive za čitanje. Željeli smo napraviti činjenično utemeljenu knjigu, koja će činjenice dati u suvremenom svjetlu, umjesto da vrtimo stalno iste prožvakane detalje, i koja će ih dati s hrvatske točke gledišta, čak i kad pišemo o maslinarstvu u Kaliforniji i Novom Zelandu - kazao je dr. Perica, priznavši kako su upravo to bili najveći izazovi pri izradi ovog leksikona.

Stručno i čitko

Knjiga u osam poglavlja bogato opremljenih fotografijama i maslinarskim kartama donosi pregršt podataka o povijesti ove grane poljodjelstva, pojedinim sortama maslina i njihovoj isplativosti, o tehnološkim aspektima maslinarstva, maslini u okolišu, prehrambenim vrijednostima i važnosti masline i maslinova ulja za zdravlje.

Uglavnom, sve što bi prema mišljenju urednika izdanja moglo zanimati sve pripadnike proizvodnog lanca u maslinarstvu, radoznalce i sve one koji cijene zdrav život.

- Prvi dio knjige čita se kao niz priča o maslini, dok drugi pokriva sve pojmove vezane uz nju. Taj drugi, leksikografski dio sadrži vrlo korisne međuuputnice koje upućuju čitatelja na vezane pojmove, kako bi se lakše navigavalo kroz knjigu - naglasio je dr. Perica, poručivši kako vjeruje da su uspjeli stvoriti stručno, ali i lijepo i lagano pisanu knjigu s puno zanimljiva popratnog sadržaja, te da dosadašnje reakcije daju potporu tom dojmu.

Elezović tvrdi kako ovako temeljitu knjigu nemaju ni Italija i Francuska, maslinarski puno razvijenije zemlje od Hrvatske, zaključivši kako je ovaj leksikon jedinstven upravo po tome što nije goli priručnik nego upravo - odiše maslinarstvom.

Englesko izdanje

.. Knjiga će se moći nabaviti u svim knjižarama po cijeni od tristotinjak kuna, a uskoro bi, doznajemo od uredništva, mogla doživjeti i englesko izdanje - već su, najavio nam je dr. Perica, obavljeni neki razgovori sa zainteresiranima iz Sjedinjenih Američkih Država, no odlučeno je da će se s tim, ipak, još malo pričekati.

Slobodna Dalmacija

20. veljače 2008.
Izložba Be CROative u Milanu
Nakon Münchena, Lisabona, Bruxellesa, La Rochella i New Yorka, HGK organizira šestu izložbu kojom komora promovira kvalitetne hrvatske proizvode, nositelje znakova "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta" u inozemstvu. Izložba će se održati od 21. do 24. veljače na turističkom sajmu BIT u Milanu i na njoj će se istodobno pokazati svjetski poznati izumi Hrvata te prikazati Hrvatska kao zemlja pametnih, inovativnih i kreativnih ljudi. Izložba će i ovoga puta bila postavljena u obliku dvije velike kocke radi simboličkog predstavljanja Hrvatske. Osim toga, multimedijalnim pristupom "gledaj, slušaj, osjeti" nastoji se dočarati Hrvatsku u njenom najboljem izdanju, a u luksuznim staklenim vitrinama bit će izloženi brojni proizvodi. Biserka Ranogajec, Poslovni.hr

20. veljače 2008.
"Radio Računalo" - 12 ponosnih godina i 300 informatičkih emisija
U subotu, 23. veljače 2008. godine, emitirat će se 300. jubilarno "Radio Računalo", prva i najslušanija informatička radijska emisija u Hrvatskoj. Cijeli sadržaj emisije bit će u slavljeničkom tonu, tako da slušatelje očekuju ekskluzivna gostovanja zanimljivih gostiju iz informatičkog svijeta, brojne vrijedne nagradne igre i razmjena mišljenja o emisiji sa samim slušateljima.

Najsretnije i najspretnije slušatelje očekuju brojne nagrade - bežične tipkovnice, laserski miševi, bluetooth uređaji, originalne igre za računala, originalni Microsoft Windows Vista operativni sustav i Microsoft Office 2007 paket, antivirusni paketi, priručnici, i još puno drugih vrijednih nagrada. Vrijedi se potruditi i nazvati broj 042/200-854 jer nagradnog pitanja - nema!

Svakako budite uz vaše radio prijemnike u subotu, sudjelujte u emisiji i osvojite neku od brojnih vrijednih nagrada naših sponzora. Svi ste dobrodošli na frekvencije Aktivne mreže (Radio Aktiv na 100,3MHz i Gradski radio Čakovec 91,0MHz) ili putem online streaminga na www.racunalo.com .

20. veljače 2008.
Izumio sam uređaj za lakše učenje meridijana
Piše: M. Piškor/EPEHA
Foto: Miroslav Kiš/Cropix
Djeci je puno lakše shvatiti pojam zakrivljenosti zemlje te što označavaju meridijani i paralele, kaže A. Barić
SISAK - Više od 44 godine prof. Antun Barić (66) prenosi školskoj djeci znanje iz povijesti i zemljopisa. Od 44 godine staža, 41 je proveo u istoj školi, Osnovnoj školi Sela.

Ove godine prof. Barić odlazi u mirovinu, a prije odlaska želi školi, ne samo svojoj u Selima, nego svim osnovnim školama u državi, ostaviti jedno vrijedno nastavno pomagalo.

Ideja prije pet godina

- Uočio sam kako je djeci u 5. razredu teško shvatiti mrežu paralela i meridijana, a posebno pojam azimuta. Prije pet godina sinula mi je ideja kako to jednostavno predočiti pa sam u svojoj radionici kod kuće napravio nastavno pomagalo koje predočava i olakšava djeci shvatiti te pojmove.

Testiram pomagalo petu godinu, a iskustva su izvrsna. Uporabom mojeg pomagala i indukcijskog globusa, koji pokazuje samo meridijane i paralele, a koji sam sam izradio iz jednog starog i uništenog, djeci je puno lakše shvatiti pojam zakrivljenosti zemlje, što označavaju meridijani i paralele.

Podučio tisuće učenika

- Lakše uče kako se snalaziti u prirodi i na karti, koji kut zatvara zemljina os s ravninom ekvatora i središnjeg meridijana, kako izračunati vrijeme pojedinog grada ili države, pojasnio nam je prof. Barić, kod kojeg su osnove povijesti i geografije naučile tisuće učenika.  Jutarnji list

19. veljače 2008.
"Und Adriyatic" i dalje u hrvatskim vodama 
Turski brod "Und Adriyatic", koji je prije 13 dana zapadno od Rovinja zahvatio požar, u tegljaču je stigao tek do Savudrije. Iako je još jučer trebao stići u tršćansko brodogradilište na remont, brod čeka dopuštenje talijanskih pomorskih vlasti za nastavak tegljenja do Trsta.
Talijanske vlasti od brodovlasnika traže jamstva za sigurnost broda i njegovu daljnju plovidbu, kao što ih je dobila i Hrvatska za spašavanje broda. Očekuje se da će to biti riješeno tijekom dana te da će brod napokon napustiti naše teritorijalno more.
Tegljenje turskog broda prema tršćanskoj luci počelo je u nedjelju, no zaustavljeno je jučer kod Savudrije.
U Trstu je jučer održano nekoliko sastanaka, navodno o isplativosti popravka izgorjeloga turskog broda. Spominje se i mogućnost da "Und Adriyatic" ipak završi u rezalištu, što bi se obavilo u nekoj drugoj luci, a ne u Trstu.  HRT

19. veljače 2008.
Otpušteni posljednji novaci 
Oružane snage Republike Hrvatske (OS RH) otpustile su u nedjelju zadnju generaciju ročnika koji su služili vojni rok, čime je službeno ukinuto obvezno služenje vojnog roka.
Na temelju izmjena i dopuna Zakona o obrani iz srpnja 2007. godine i odluke Hrvatskog sabora iz listopada iste godine, novaci se od početka godine više ne pozivaju na obvezu služenja vojnog roka.
Vojni rok u trajanju od šest mjeseci sada je zamrznut i zamijenjen je dobrovoljnim služenjem vojnog roka koji će moći služiti i žene, a odluka o obveznom vojnom roku može se aktivirati u slučaju neposredne ratne opasnosti.  

Otpušteni novaci pripadaju pretposljednjem naraštaju, a posljednja skupina hrvatskih novaka, koja je potkraj studenoga trebala krenuti na služenje obveznog vojnog roka, nije bila pozvana na izvršavanje te obveze. Odluku o tome da novaci ne budu pozvani donio je bivši ministar obrane Berislav Rončević.
Podsjetimo, u listopadu prošle godine saborski zastupnici poduprli su prijedlog odluke o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka, što je predložila hrvatska Vlada, uz prethodnu suglasnost vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga. HRT

19. veljače 2008.
Hrvatski obrtnici na sajmu u Muenchenu
Na IHM 2008 nastupit će 21 hrvatski obrtnik
Hrvatska obrtnička komora (HOK) današnjom je press konferencijom najavila nastup hrvatskih obrtnika na vodećem europskom sajmu obrtništva, koji se održava od 28. veljače do 5. ožujka u Muenchenu.
To je već 60. Međunarodni sajam obrtništva (IHM 2008) u glavnom gradu Bavarske, na kojem je od 1995. pod okriljem HOK-a nastupilo preko 600 naših obrtnika.
Ove će godine nastupiti ukupno 21 hrvatski izlagač, od kojih je za njih 10 to premijerni nastup, na izlagačkoj površini od 100 četvornih metara u dvije skupne izložbe (metal, plastika, drvo i info prostor HOK-a te umjetnički obrt).

Predsjednik HOK-a Mato Topić istaknuo je da su sajamske priredbe još uvijek najbolji način provjere vlastite konkurentnosti i pronalaska novih poslovnih partnera, posebno naglasivši vrijednost osobne prezentacije proizvoda i usluga.
Uz organizaciju nastupa i praćenje obrtnika na sajmu u Muenchenu, HOK sufinancira nastup svojih članova sa 70 posto troškova standardno uređenog izložbenog prostora, navode iz Komore.

"Na taj način cijena izlaganja za naše članove iznosi 109,00 ?/m2, dok bi puna cijena izlaganja s ukupnim pratećim troškovima iznosila 363,38 ?/m2", pojasnio je Mario Paliska, predsjednik Odbora za sajmove pri HOK-u.
Muenchenski sajam obrtništva, pored sajma u Grazu, ima najdulju tradiciju izlaganja hrvatskih obrtnika. Prošlogodišnji IHM 2007 okupio je 1.047 izlagača iz 34 zemlje, a obišlo ga je 175 tisuća posjetitelja.

Iz HOK-a su najavili nastup obrtnika i na drugim sajmovima koji se održavaju tijekom ove godine i to u Zagrebu, Mostaru, Beogradu, Novom Sadu, Celju, Grazu te zeničkom ZEPS-u.
(Goran Pavlović), (Suvremena.hr)

19. veljače 2008.
Već zasađeno oko 4000 ha maslinika
SPLIT Otvorenjem izložbe ilustracija o maslinama autora Danila Dučka u kavani Luksor u Splitu je počeo Tjedan maslinova ulja uoči susreta Maslina koji će se održati u subotu u hotelu Marjan. Savez maslinara i uljara Splitsko-dalmatinske županije nastoji potaknuti što veću potrošnju maslinova ulja u Hrvatskoj, koja je s manje od dvije litre po stanovniku 10 puta manja nego u drugim sredozemnim zemljama. Do 2009. planirano je u Hrvatskoj podignuti 5000 hektara novih maslinika i taj se projekt uspješno provodi jer je već zasađeno oko 4000 hektara pa sada Hrvatska ima više od pet milijuna stabala maslina. Četvrta priredba Maslina okupit će u subotu oko tisuću sudionika, a najbolje ulje bit će odabrano u konkurenciji 1050 odabranih uzoraka ekstra djevičanskog ulja. (ww.poslovni.hr)

19. veljače 2008.
Na Sljemenu se gradi 20 metara duga skakaonica
Piše: Sergej Trajković i Mario Tomas
Foto: Marko Miščević/CROPIX
Sljeme uskoro dobiva 20-metarsku skijašku skakaonicu koja će se najvjerojatnije već na proljeće početi graditi na livadi ispod Tomislavova doma. Riječ je dječjoj plastičnoj skakaonici koja bi koštala oko 150.000 kuna i bila bi jedan od elemenata budućeg adrenalinskog parka.

Djeca bi mogla vježbati skokove tijekom cijele godine, jer bi skakaonica bila prekrivena plastičnom travom. No, postoji interes da se ne stane samo na tome, nego da Sljeme nakon slalomskog postane i skakački svjetski natjecateljski centar. Grupica entuzijasta na čelu s veteranom nordijskog skijanja Vladom Jakopčekom nagovara gradske vlasti i Hrvatski skijaški savez na gradnju prave skakaonice na Sljemenu, slične onoj na Planici u Sloveniji.

 Na Sljemenu uopće ne bi bio problem sagraditi skakonicu, samo je pitanje koliki je interes onih koji o tome odlučuju.
- Na Sljemenu uopće ne bi bio problem sagraditi skakonicu, samo je pitanje koliki je interes onih koji o tome odlučuju. Hrvatski skijaški savez ne pokazuje nikakav interes prema nordijskim disciplinama

Ja imam šestero djece koja pokazuju velik interes za ozbiljno bavljenje skijaškim skokovima - tvrdi Jakopček koji je 50-ih godina prošlog osvajao medalje na prvenstvima Zagreba u nordijskim disciplinama. Darivoj Repač, predsjednik Zagrebačkog saveza, potvrdio je da na Sljemenu ne bi bio nikakav problem sagraditi 50-metarsku skakaonicu, no to je ipak daleko manje od staza na kojima se održavaju svjetska prvenstva.

- Od Njemačkog skijaškog saveza već smo dobili 20 parova skija i cipela za skijaške skokove koje smo počeli dijeliti djeci. Interes je velik, za što je prije svega zaslužan entuzijazam Vlade Jakovčeka koji obilazi škole i upoznaje djecu s tom disciplinom - kaže Repač. Jutarnji list

18. veljače 2008.
Vijeće EU-a o ZERP-u 
Vijeće Europske unije ponovno je pozvalo Hrvatsku da ne primjenjuje nijedan aspekt ZERP-a na zemlje članice dok se o tome ne postigne zajedničko rješenje.
Ponovili su zaključak iz prosinca prošle godine s dodatkom u kojem se poziva Europsku komisiju da nastavi dijalog s Hrvatskom i da o tome podnese izvješće na jednom od sljedećih sastanaka Vijeća. Zaključci su usvojeni bez rasprave budući da je o tome postignuta suglasnost na sastanku Odbora stalnih predstavnika (COREPER) u četvrtak navečer.
Slovenski diplomatski izvor u Bruxellesu ocijenio je da EU zapravo čeka na hrvatski prijedlog rješenja problema ZERP-a. Na pitanje postoji li mogućnost zamrzavanja pristupnih pregovora s Hrvatskom kao u slučaju Turske ako se pitanje ZERP-a ne riješi, diplomatski izvori slovenske tiskovne agencije (STA) odgovorili su da su sve mogućnosti otvorene, a ništa nije zatvoreno.
Ministri vanjskih poslova EU-a usvojili su 10. prosinca 2007. zaključak u kojem pozivaju Hrvatsku da u potpunosti poštuje dogovor od 4. lipnja 2004. koji se odnosi na ZERP, a na koji se referiralo Europsko vijeće u svojim zaključcima od 4. lipnja 2004., i Pregovarački okvir te da ne primjenjuje ni jedan aspekt ZERP-a na zemlje članice dok se ne pronađe zajedničko rješenje u duhu EU-a".
Dogovor iz 2004. godine koji se spominje u zaključcima odnosi se na zapisnik s trilateralnog sastanka između Hrvatske, Slovenije i Italije, na kojem je Hrvatska izvijestila dvije strane da se ZERP neće primjenjivati za zemlje članice EU-a.
Na pitanje slovenskom izvoru iz predsjedništva EU da li Komisija razgovora i sa Slovenijom i Italijom o pitanju ZERP-a, izvor je rekao da to nije bilateralno ili trilateralno pitanje, nego stvar odnosa EU-a i Hrvatske, a uloga Komisije je da pomogne u pripremi ispunjavanja obveza koje proizlaze iz odluka Vijeća.  HRT

18. veljače 2008.
Sajmovi: Sport i nautika te Moda i slobodno vrijeme
Piše: NT/Hina
Na Zagrebačkom velesajmu od 20. do 24. veljače održat će se sajmovi Sport i nautika te Moda i slobodno vrijeme, na kojima će u ukupno nastupiti oko 550 izlagača iz 30-ak zemalja.

Programi tih sajmova najavljeni su na današnjoj konferenciji za novinare na Zagrebačkom velesajmu, na kojoj je istaknuto i da se ti sajmovi prvi put ove godine održavaju u isto vrijeme zbog njihove 'kompatibilnosti'.
Za 17. međunarodni sajam Sporta i nautike naznačeno je da će po svim pokazateljima biti jedan od najvećih do sada kako po broju izloženih plovila (254) tako i po broju izlagača. Na 27 tisuća metara četvornih u 10 paviljona nastupit će 512 proizvođača i zastupnika sportskih i nautičkih proizvoda te opreme - 205 domaćih i 307 inozemnih iz 30 zemalja.

Izložbeni paviljoni ZV-a će se za tu prigodu pretvoriti u svojevrsne lučice s flotom plovila.
U suradnji s Udrugom hrvatska nautička brodogradnja promovirat će se hrvatski potencijali u tom segmentu, a posebno će se predstaviti i nedavno u Rijeci osnovan klaster male brodogradnje, kojem se pridružilo 30-ak članica.

U sklopu sportskog dijela sajma održat će se tradicionalna međunarodna konferencija "Kondicijska priprema sportaša" te brojne promocije pojedinih sportova poput jedriličarstva i regata.
U sklopu sajma Moda i slobodno vrijeme, koji će se održavati u jednom paviljonu, tekstilno-odjevne te kožarsko-obučarske kolekcije predstavit će 30-ak tvrtki iz Hrvatske i Srbije.
Uz brojne modne revije od značajnijih događanja u sklopu tog sajma organizatori su izdvojili znanstveno-modnu tribinu zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta te projekt "Foto&Fashion" na kojemu će se predstaviti mladi dizajneri iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke i Italije. Jutarnji list

18. veljače 2008.
Sajam Prodexpo uspješan za hrvatske tvrtke 
Međunarodni sajam prehrane Prodexpo 2008., održan u Moskvi od 11. do 15. veljače, bio je uspješan za hrvatske tvrtke. U organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) na zajedničkom nacionalnom štandu nastupilo je njih osam: Vinogardarstvo i vinarstvo Veralda, Sardina, Kralj Bar-Vil, Fami, Kraš, Maraska, Zigante tartufi i Trenton. Tvrtke su ugovorile mnoge poslove, priopćio je HGK. 
Tvrtka Trenton u završnoj je fazi ugovaranja posla za 160 tona maslina i 240 tona maslinova ulja na godinu.
Vodeći ruski uvoznik i distributer premium klase alkoholnih i bezalkoholnih pića u procesu je potpisivanja ekskluzivnog ugovora za uvoz i distribuciju Maraskinih međunarodno poznatih proizvoda. Ugovor će biti potpisan u ožujku u njezinoj tvornici u Zadru.
Prezentacijom i nastupom na ruskome tržištu tvrtka Bar-Vil ostvarila je s ruskim distributerima meda uspješne poslovne kontakte. Time će, smatra, poticati i unaprijediti proizvodnju meda u Hrvatskoj.
Uz nastavak poslovne suradnje sa starim distributerima, Sardina će se u  sljedećem razdoblju promijenjenom ambalažom prilagoditi  sve zahtjevnijem ruskom tržištu.
Tartufi i proizvodi od tartufa tvrtke Zigante prepoznatljivi su ruskim potrošačima zahvaljujući njihovu sve većem zanimanju za hrvatski turizam. Tvrtka razmišlja o otvaranju predstavništva u Rusiji.
Među mnogim poslovnim kontaktima, tvrtka Fami ističe interes tvrtke iz Sibira, najjačeg distributera prehrambenih proizvoda u istočnoj Rusiji. Slijede dogovori o isporuci, količini i ambalaži.
Radi promidžbe i širenja distribucije, Kraš je na sajmu priveo kraju dogovor s nekim važnijim moskovskim trgovačkim lancima. Također je zaključio dogovor s distributerom iz Sankt Peterburga za 2008. godinu i ostvario poslovne kontakte s mogućim uvoznicima iz Kazahstana, Azerbajdžana i Ukrajine.
Hrvatske tvrtke nastupile su na zajedničkom štandu, a na sajmu je izlagalo 2197 tvrtki iz 61 zemlje.  HRT

18. veljače 2008.
ZNANOST
Na zagrebačkom Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije tim pod vodstvom dr. hrvoja Ivankovića radi na izradi biokeramičkog materijala pogodnog za 'prirodni' implantat
Od sipine kosti hrvatski znanstvenici prave 'ljudsku'
Već godinu dana radi se na stvaranju materijala koji bi bio nadomjestak za tvrda koštana tkiva, a organizam bi ga prihvatilo kao "originalni" dio
Piše Marijana Cvrtila/Epeha
Snimio Milivoj Keber/Cropix
Postoji li način da neki izgubljeni ili oštećeni dio tijela "zamijenimo" novim, ali ne umjetnim i ne klasičnim implantatom, nego prirodnim, koji bi se nakon ugradnje "stopio" i saživio s našim organizmom, i to trajno? Možda nama laicima to pitanje "vuče" na znanstvenu fantastiku, no istraživanje na tome tragu već je stvarnost, i to - u hrvatskoj znanosti.

Zbog toga bi termin biokeramika za nekoliko godina mogao postati dijelom širega javnog vokabulara, a moglo bi doći i do promjene pristupa u iskoristivosti onoga što danas najčešće smatramo otpadom - sipine kosti.

Mali tim zagrebačkoga Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, predvođen doktorom znanosti Hrvojem Ivankovićem, već godinu dana, naime, radi na projektu biokeramičkih materijala na bazi hidroksiapatita, a kao ishodišnu komponentu koriste sipinu kost. Krajnji je cilj projekta, pojašnjava dr. Ivanković, razviti postupak i dobiti materijal koji bi se mogao primjenjivati kao nadomjestak za oštećena koštana tvrda tkiva u ljudskom organizmu, prije svega ljudsku kost.

Prokrvljena biokeramika

- Sipina kost najprikladnija je zbog svoje strukture, jer ima poroznost najsličniju ljudskoj kosti. Problem je jedino što je sipina kost izgrađena od aragonita, a to je jedna od kristalnih modifikacija kalcijeva karbonata, i to nestabilna modifikacija, te kao takva neupotrebljiva. Stoga je takvu sipinu kost aragonitne strukture potrebno prevesti u hidroksiapatit, a da pritom ne narušimo njezinu strukturu. To mi radimo, i to funkcionira - pojašnjava dr. Ivanković tijek "zahvata" na ovome zanimljivom projektu.

Hidroksiapatit je mineral, jedan od sastojaka ljudske kosti, njezin najvažniji anorganski dio, točnije jedan od glavnih sastojaka koštanog tkiva. Sipina kost, kojoj je prethodno kalciniranjem na 350 Celzijevih stupnjeva odstranjen nepotrebni organski dio, pod određenim se tlakom i temperaturom (hidrotermalno), te uz dodatak potrebnih kemijskih spojeva, prevodi u hidroksiapatit. Tako se, ukratko, dobiva biokeramički materijal na bazi hidroksiapatita.

No, ono zbog čega bi se ovaj projekt doista mogao nazvati revolucionarnim jest daljnji postupak i primjena u ljudskom organizmu.

- U projektu u kojemu nam je polazna komponenta sipina kost nastojimo pripraviti ono što Englezi zovu "scaffold", odnosno skelet, koji se ugrađuje umjesto oštećenog dijela kosti. Zatim bi se na tom skeletu, koji služi kao nositelj, izgradila sama kost. Drugim riječima, to je most, poveznica preko koje se kost sama regenerira - pojašnjava dr. Ivanković, dodajući da, "kada se on ugradi u kost, ne želimo da postoji razlika".

To znači da se stvara materijal kojega će tkivo prihvatiti kao "originalni" dio, te bi nakon ugradnje ostao u organizmu trajno. U tome je osnovna razlika između novog "izuma" i današnjih implantata.

- Implantati koje danas koristimo imaju rok trajanja od 10 do 15 godina, a nakon toga morate ponovno, primjerice, na operaciju kuka. To, naravno, košta i nije ugodno - kaže dr. Ivanković. Implantati su, osim toga, umjetni, organizam ih nikad potpuno ne prihvati, pa je potrebno načiniti porozne skelete koji će se moći prokrviti, kroz koje će se razviti krvne žile, stanice, te će praktički postati prave kosti. Iako se i za biokeramiku može reći da je donekle umjetna, dr. Ivanković pojašnjava kako je ovdje djelomično riječ o biomimetičkome materijalu koji oponaša prirodne materijale.

- Praktički je riječ o biomimetičkom pristupu jer koristimo formu koju je stvorila priroda, a onda je samo prilagođavamo onome što želimo postići - kaže dr. Ivanković.

Uspiju li naši znanstvenici u svome projektu, s pravom ćemo ga moći etiketirati kao hrvatski brand, iako dr. Ivanković smatra da je zasad prerano o tome govoriti. No, priznaje da trenutačno na ovakav način primjenu sipine kosti istražuje samo još jedan znanstveni tim u Portugalu, te da je i njihov projekt u sličnoj fazi. Naši su znanstvenici svoj posao počeli prije godinu dana, a projekt s punim nazivom "Biokeramički, polimerni i kompozitni nanostrukturirani materijali", financira zasad jedino Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

U svijetu se već tridesetak godina na sličan način koriste koralji, morske alge, školjke, ali sipina kost ne. No, ističe dr. Ivanković, nedostatak je tih implantantnih materijala što, ako su samo keramički, nemaju dovoljno dobra mehanička svojstva i ne mogu podnijeti velika opterećenja. Tako nisu prikladni, primjerice, za kukove, gdje se još uvijek primjenjuju metali, odnosno titanske legure koje se onda prevlače slojem hidroksiapatita upravo da bi im se poboljšala biokompatibilnost i bioaktivnost.

Novo dostignuće ne bi vjerojatno dovelo ni do kakvih ekoloških poremećaja niti bi ni na koji način moglo ugroziti morsku floru i faunu.

Dragocjeni otpad s plaže

- Sipina kost zapravo je otpad, koji možete pronaći i na plaži. Kada sam pretraživao literaturu, naišao sam na nekoliko adresa na kojima se nude tone toga otpada, posebice u Indiji i drugim dijelovima južne Azije, gdje postoji intenzivniji izlov i sipa se više koristi.
Oni taj otpad nude jer ne znaju što bi s njim - kaže dr. Ivanković, dodajući kako potrošnja sipe u nas nije toliko velika, no kako ni proizvodnja biokeramike nije visokotonažna.

Projekt je našim znanstvenicima odobren na pet godina. Dr. Ivanković vjeruje da će u tome roku dovršiti svoj dio posla, iako će se, kaže, "nešto uvijek dati popraviti, unaprijediti, razvijati".

- Uvijek se dozna nešto novo. Eto, sada znamo da u takve strukture hidroksiapatita treba ugraditi silicij kako bi se što bolje prilagodile ljudskoj kosti, ali i bitno poboljšala bioaktivnost i biokompatibilnost takvih materijala - kaže dr. Ivanković. Otvorena je i mogućnost da se takvi "scaffoldi" uzgajaju izvan organizma, pa bi se kao implantat koristio i kao potpuno zamjensko tkivo.

Dr. Ivanković je oprezan kada je riječ o datumima, te ističe kako je potrebno da se nakon faze istraživanja o ovome očituju i medicinari, da bi se vidjelo kako će se takav "izum" ponašati u živom organizmu. Ipak, siguran je da bismo u konkretnoj primjeni u medicini mogli govoriti o jeftinijim troškovima od onih koje danas imamo za implantate.

- Danas se milijarde dolara investira i troši na implantate i slične materijale. Naš postupak nije skup, jednostavan je, ne zahtijeva nikakvu visoku tehnologiju, i vjerujem da bi se isplatio - poručuje dr. Ivanković.

Za što se sve sipina kost koristi(la)

.. Sipina kost korištena je davno u povijesti, kaže dr. Ivanković. Drevna kineska medicina koristila je sipu kao afrodizijak, lijek i slično. Budući da je izvor kalcija, može se koristiti za liječenje osteoporoze.

Upotrebljava se i za oštrenje kljuna ptica - kod papiga, na primjer - a pticama je i izvor minerala, vitamina i ostalih tvari. Zanimljivo je, prepričava se po internetskim forumima, da se na nekim južnodalmatinskim otocima sipina kost nekad davala djeci kojoj su rasli zubići, također za oštrenje.

Suradnici dr. Ivankovića

.. Među znanstvenicima koji rade na projektu dr. Ivankovića su profesori i znanstveni novaci s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije dr. sc. Emilija Tkalčec, redoviti profesor u mirovini, zatim profesori dr. sc. Marica Ivanković, dr. sc. Marko Rogošić i dr. sc. Jelena Macan, te znanstveni novaci mr. sc. Ivan Brnardić, mr. sc. Zvonimir Matusinović i dipl. ing. Sebastijan Orlić. Među suradnicima je i prof. Gloria Gallego Ferrer s Centro de Biomaterialies Universidad Politecnica de Valencia.

Slobodna Dalmacija

15. veljače 2008.
Vukovar: Privedeni razbijači 
Policija je privela šest osoba koje se povezuju s napadom na Učenički dom u Vukovaru u noći sa srijede na četvrtak. Za jednu od njih utvrđeno je da je bejzbol palicom razbijala stakla na Učenikom domu, izjavio je zamjenik načelnika PU vukovarsko-srijemske Miroslav Janić. Kriminalistička obrada slučaja nastavlja se u cilju identifikacije preostalih počinitelja.  

Skupina mlađih osoba, zamaskiranih kukuljicama, kapama i šalovima, napala je Dom ciglama i drvenim palicama te razbila 20 stakala na prozorima i ulaznim vratima. Napadači su izvikivali "Ovo je Srbija" te psovkama vrijeđali Hrvatsku i pokojnog predsjednika Franju Tuđmana. Premda policija zasad nije otkrila nacionalnost privedenih, današnji tisak navodi da je riječ o mladim Srbima.   

Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac osudio je napad i istaknuo da takvo "politički i općenito civilizacijski neprihvatljivo ponašanje mladih ljudi upozorava da treba preispitati ukupni sustav rada s mladima". "Iako su u posljednje vrijeme ohrabrivale ocjene prema kojima je područje Vukovara lišeno ovakvih i sličnih pojava većega intenziteta, ovaj vandalski napad na Učenički dom iziskuje najoštriju osudu i znatno djelotvorniju organiziranu aktivnost svih relevantnih političkih i stručnih službi i ustanova", ističe Uzelac u priopćenju koje je objavio Vladin Ured za odnose s javnošću.

"Vandalski napad na Učenički dom u Vukovaru u kojemu su manifestirani brojni oblici politički i općenito civilizacijski neprihvatljivog ponašanja skupine mladih ljudi, ozbiljno upozorava na potrebu preispitivanja ukupnoga sustava rada s mladima. Ova je potreba napose izražena imaju li se na umu poznata nastojanja i ulaganja kako vukovarskih tako i svih hrvatskih obrazovnih institucija za preveniranjem ovakvih i sličnih pojava u ponašanju mladih ljudi".
Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara ocjenjuje kako napad "ima predznak šovinističkoga huliganizma i da može značiti razdor u ionako napetim odnosima nacionalnih zajednica koje žive na tome području". HRT

15. veljače 2008.
Budućnost marketinga je on-line
Na konferenciji o on-line oglašavanju u Zagrebu predstavili se Google i britanski DSC
Online oglašavanje u razvijenim zemljama predstavlja sastavni dio marketinških kampanja. Predviđa se da će Velika Britanija u narednoj godini postati prva velika svjetska ekonomija gdje će online oglašavanje nadmašiti segmet TV oglašavanja. S druge strane, prema predviđanjima World Advertising Research Centre-a, ova značajna promjena će se ipak, prvo dogoditi u Švedskoj u 2008. sa udjelima u ukupnom online (19,5 posto), a tek onda TV (19,2 posto). Zagrebački hoter Sheraton bio je jučer poprište Konferencije o internet oglašavanju FuturAd na kojoj su svoja predavanja održali vodeći svjetski stručnjaci iz domene internet oglašavanja. Konferencija je bila specifična i po činjenici da je na njoj po prvi puta u Hrvatskoj gostovao Joao Cabral, Online Sales & Operations Manager - EMEA New Markets, najpoznatije svjetske tražilice s velikim marketninškim potencijalom - Google. Google je jedan od najvećih (ne samo internetskih) brandova i najbrže rastuće kompanije u posljednjih 10 godina. Google je primjer uspjeha internetskog oglašavanja na globalnoj razini i glavni pokretač te industrije diljem svijeta. Kako je Cabral sam kazao, njegova su glavna odgovornost AdWords Online Sales and Operations timovi za centralnu i istočnu Evropu, Srednji istok i Afriku. Na ovoj poziciji, Jo?o vodi sve AdWords SME operacije, uključujući stratešku i podršku za male poduzetnike. Svoju Google karijeru je započeo u kalifornijskom uredu (Mountain View) 2003. godine, a u Irsku je prešao kao jedan od prvih zaposlenika te podružnice. Cabral je bio glavni govornik na cjelodnevnom događanju koji je pokušao znanje Googleovog tima barem djelomično prenijeti na sve polaznike konferencije. Inače, najviše predavanja, čak četiri, održao je pionir internet marketinga i jedan od osnivača digitalne industrije u Velikoj Britaniji Danny Meadows-Klue, DSC, koji je gostovao i na prošlogodišnjem FuturAdu. Danny je ove godine bio svojevrsni moderator konferencije, te je davao uvod u sva četiri bloka konferencije (SEM, sponzorirani sadržaji, banneri, ostalo). Nakon njegova stručnog uvoda glavnu riječ imali su lokalni oglašivači s konkretnim primjerima iz prakse. Svoje projekte predstavili su Stanislav Prusac iz tvrtke Polar do.o. te Krešimir Drvar iz IT odjela tvrtke Posluh. Kompas Info predstavio je svoj projekt/kampanju "tenderi.hr" čija je karakteristika bila jednostavnost, relativno mali budžet, upotreba racionalnog "triggera" te precizno segmentirane ciljane skupine. U projektu je obuhvaćeno ukupno 2000 ciljanih korisnika u 12 target grupa. Cijena takvog marketniga je bila 3750 kuna, što u konačnici znači da je po jednom "potencijalnom klijentu" cijena bila 1,87 kuna. Rezultat ove kampanje je bio 76 novih pretplatnika ove usluge. Kako objašnjavaju u Kompasu, za samo 3750 kuna troškova ovakvog načina oglašavanja, prikupljeno je 76 pretplatnika u vrijednosti oko 65.000 kuna, što dovoljno govori o perspektivi ove djelatnosti.
Predstavljena in!media
U sklopu Konferencije o internetskom oglašavanju FuturAd u hotelu Sheraton, prvi put se javnosti predstavila i grupacija in!media group. Pod novim imenom okupljeni su hrvatski online projekti MojPosao, KupiProdaj, CentarNekretnina, Tulumarka, 4kotača, MojPrviPosao, EduCentar, MojElearning i Netopolis. Uz 30 milijuna prikazanih stranica mjesečno i doseg do pola milijuna jedinstvenih posjetitelja, in!media se pozicionira kao jedna od vodećih medijskih online grupacija u Hrvatskoj. Svi website-ovi su vlasnički povezani i u većinskom hrvatskom vlasništvu izuzev MojPosao u kojem je prošle godine, Lapcom, mađarska podružnica Daily Mail and General Troust Group otkupila 60 posto udjela.  Darko Bičak (www.poslovni.hr)

15. veljače 2008.
HGK: Za 24 tvrtke znak 'Hrvatska kvaliteta', a za 13 'Izvorno hrvatsko'
HGK je do sada dodijelila ukupno 195 znakova 'Hrvatska kvaliteta' i 98 znakova 'Izvorno hrvatsko'
Sonja Racan, generalna direktorica modne trikotaže Arena i Tihomir Babić, direktor trikotaže Pounje primili su su jučer u HGK uz još predstavnike 22 tvrtke, znakove "Hrvatska kvaliteta". Znakove će nositi proizvodi koji su dobili pravo njihove uporabe tijekom 2007. i 2008. godine, a HGK je dodijelila za ovo razdoblje 39 znakova. Osim toga jučer je uručeno još 19 znakova "Izvorno hrvatsko" predstavnicima 13 tvrtki. Od kada se provodi ova dodjela temeljem stručnih mišljenja tehničkih komisija i odluka Savjeta projekta vizualnog onačavanja hrvatskih proizvoda unatrag nekoliko godina, HGK je dodijelila ukupno 195 znakova "Hrvatska kvaliteta" i 98 znakova "Izvorno hrvatsko". Pulska Arena i Pounje iz Hrvatske Kostajnice mogu se pohvaliti da imaju kvalitetu koja traje desetljećima iako su tek sada dobili takva priznanja. Pounje je oduvijek bilo poznato po liniji proizvoda muškog i ženskog programa, posebice liniji ženskog programa Plavi cvijet, dok se Arena do danas održala upravo kvalitetom svojih trkotažnih modnih proizvoda. No sudbina im nije tijekom godina bila jednaka. Dok je Pounje moralo prekinuti proizvodnju Plavog cvijeta zbog okupacije, za to vrijeme pulska tvornica se restukturirala kako bi održala visinu kvalitete. Obje tvornice uspjele su nastaviti proizvodnju, modernizirati se i danas su u vlasništvu malih dioničara, mahom zaposlenih, a u njima radi između 100 i 200 ljudi. Pounje idućeg tjedna šalje prve kolekcije u Makedoniju i osvaja od prije srpsko tržište, dok se Arena specijalizirala za prodaju u vlastitoj maprodaji širom Hrvatske. Pounje je u 2007. ostvarilo ukupni prihod od oko 15 milijuna kuna, a Arena 25 milijuna. Kvaliteta je jedan od uvjeta konkurentnosti, a dodjela znakova kvalitete samo mali korak prema onome što se želi postići, a to je da hrvatski proizvodi s ovim znakovima budu globalno prepoznatljivi, naglasio je Nadan Vidošević, predsjednik HGK. Vidošević je najavio i kako će se uskoro krenuti sa certificiranjem usluga. Proizvodi nosioci znakova "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko" su proizvodi iznimne kvalitete koji posjeduju značajke izvornosti, tradicije i znanja. Znakovi se ne dodjeljuju na neodređeno, već se kvaliteta proizvoda treba stalno dokazivati i potvrđivati kako bi se zadržalo pravo njihove uporabe. Niz tvrtki već je tijekom godina dobilo ove znakove koje su sada upotpunili novima za nove proizvode. Primjerice, Badel d.o.o. dobio je znakove kvalitete za ocat Kisko, Vindija d.d. za svježe mlijeko, kravlji sir i kozje mlijeko, IMPROM d.o.o. za prešanice od svinjskih jezika, Mesnice Fiolić za domaći jeger, Braća Pivac d.o.o. za pršut, Carlsberg Croatia d.o.o. za Pan pivo itd. Osim prehrambenih proizvoda znakove će nositi i uredski namještaj Inkee d.o.o. iz Zagreba, zatim dvije vrste parketa Požgaj d.o.o. ali i produženi kabeli i utičnice tvrtke Commel iz Zagreba te Inina maziva i digitalna brojila od RIZ-Odašiljača d.d.
'Izvorno hrvatsko' za 19 proizvoda 
Znakove "Izvorno hrvatsko" dobili su ove godine uglavnom prehrambeni proizvodi i pića koja radi 11 proizvođača, dok su dva znaka iz područja informatike i obrta za proizvodnju trapula. Znakove za izvornu hranu imaju pršut Dalmatinko, Poljanski šaran, Imotska torta, Rafioli imotski, Torkul djevičansko ulje, Vrgorački pršut, Zlatna vrbnička žlahtina, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Marco Polo, Jurek domaći kukuruzni kruh, više sireva Vindije i Kapljica, gazirana prirodna mineralna voda. Biserka Ranogajec, (www.poslovni.hr)

15. veljače 2008.
Lipičkoj Ergeli uručena donacija od 50 tisuća kn
Ergela Lipik dobila je donaciju hrane, opreme i lijekova kupljene sredstvima prikupljenim 26. siječnja 2008. akcijom na zagrebačkom Cvijetnom trgu. U akciji koju je organizirala Zadruga veselja i zdravlja-ZVIZ i Zadruga Hrvatski Lipicanac danas je Lipičkoj Ergeli uručena donacija hrane, lijekova i opreme u vrijednosti 50.000 kuna za napaćene lipicance, koji su prošle godine vraćeni Hrvatskoj nakon 16 godina progonstva. Prilikom uručenja donacije prisutni su simbolički darovali mrkve konjima, kako bi svi zajedno pokazali brigu i želju za njihovim punim oporavkom. Uručenju donacije prisustvovali su prestavnici ergele Lipik, sponzori i pokrovitelji akcije te u ime grada Lipika gradonačelnik Antun Haramija. Tom je prilikom inicijatorica akcije i osnivačica zadruge Hrvatski Lipicanac, Ivana Ljubić, naglasila kako je ova akcija organizirana s ciljem da se Ergeli Lipik vrati stari sjaj te da ponovo postane ono što je bila - treća ergela u svijetu po uzgoju lipicanaca klasičnog tipa. Darko Bičak,  (www.poslovni.hr)

13. veljače 2008.
HUS: Nedjeljom neka rade obiteljske trgovine
ZAGREB Hrvatska udruga sindikata priopćila je da podržava prijedlog novog Zakona o trgovini kojim se ograničava radno vrijeme prodavaonica nedjeljom i u dane blagdana, no potrebna je jedna izmjena. Umjesto predloženoga rješenja da iznimka od zabrane rada nedjeljom budu prodavaonice do pet zaposlenih radnika, gdje bi moglo biti manipulacija i izigravanja zabrane rada, treba dopustiti rad prodavaonicama u kojima rade isključivo vlasnik i članovi njegove uže obitelji. U slučaju da se prihvati prijedlog, HUS bi smatrao da predloženi zakon omogućava opskrbu građana uz uvažavanje poduzetničke slobode koja isključuje nelojalnu konkurenciju temeljenu na izrabljivanju radnika. (www.poslovni.hr)

13. veljače 2008.
I dalje bez dogovora SDP-a i HNS-a
Ni prije prve radne sjednice Hrvatskog sabora nije postignut dogovor između SDP-a i HNS-a oko dva oporbena potpredsjednika parlamenta. Realno je očekivati da će Sabor prvi put oporbene potpredsjednike birati glasovanjem između troje kandidata, dvoje SDP-ovih i jednog HNS-ova.

Naime, SDP i dalje smatra kako, budući da ima 56 zastupnika u odnosu na 7 HNS-ovih, ima pravo na oba potpredsjednička mjesta za koje je kandidirao Željku Antunović i Nevena Mimicu. U HNS-u ističu da im, s obzirom na parlamentarnu tradiciju i činjenicu da su druga po snazi oporbena stranka, pripada jedno potpredsjedničko mjesto za koje predlažu svoju predsjednicu Vesnu Pusić.

Predsjednik Sabora Luka Bebić izjavio je nakon današnje sjednice saborskog Predsjedništva kako će Sabor  dogovor dviju najjačih oporbenih stranaka čekati do iduće srijede, kada počinje saborsko zasjedanje. Upitan za kojeg će kandidata, dođe li do glasovanja, biti HDZ, odgovorio je kako njegova stranka o tome još nije raspravljala te da će, vjerojatno, ne postignu li SDP i HNS dogovor, o tome odlučiti na sjednici Kluba u ponedjeljak.

Čelnik HNS-ova kluba zastupnika Dragutin Lesar izjavio je da je od konstituiranja Sabora u nekoliko navrata pokušao dogovoriti razgovore s SDP-om, ali su mu poručili kako ostaju pri stajalištu da polažu pravo na oba potpredsjednička mjesta.

U SDP-u nisu htjeli davati izjave.  HRT

13. veljače 2008.
U Splitskoj županiji podignuto 350 hektara novih nasada voćnjaka
'Operativni program poticanja trajnih nasada' predviđa podizanje 15 tisuća hektara novih voćnjaka
Voćarstvo je nakon niza godina zanemarivanja u zadnjih nekoliko godina počelo bilježiti određene pomake podizanjem novih površina zahvaljujući Operativnom planu podizanja trajnih nasada za razdoblje 2004-2007. godine. Županijska komora Split dio je sjednice Gospodarskog vijeća posvetila upravo voćarstvu uz osvrt na ulazak Hrvatske u EU, o čemu je izlagala stručna suradnica u Komori Danica Poparić-Majić. Ulaskom Republike Hrvatske u EU doći će do promjene uvjeta na tržištu poljoprivrednih proizvoda, promjena sustava proizvodnje i izbora novih tehnologija, reforme ciljeva i mjera poljoprivredne politike. Sve relevantne prognoze i studije pokazuju da se male zemlje kao što je Hrvatska najbolje mogu uklopiti na europsko tržište jedino ekskluzivnošću poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Trajna komparativna prednost domaćim voćarima i prerađivačima rastući je značaj turizma u Hrvatskoj. Presudno će pri tome biti jače međusobno povezivanje, kao i povezivanje s ostalim granama, te veća inovativnost i znanje o tome kako najuspješnije odgovoriti rastućim zahtjevima tržišta i potrošača. Od 2004. na snazi je Operativni program poticanja trajnih nasada kojim je predviđeno podizanje 15 tisuća hektara novih voćnjaka, ostvarenje samodostatne proizvodnje voća i osiguranje samodostatne rasadničarske proizvodnje, odnosno zasnivanje nasada matičnjaka podloga i plemki i rasadnika, te osiguranje svih preduvjeta nužnih za daljnje kontinuirano podizanje novih voćnjaka. Do početka prošle godine podignuto je oko 7,5 tisuća hektara voćnjaka pa je tako u voćnjacima ispunjeno 50 posto plana. Na području Splitske županije podignuto je 350 hektara novih nasada voćnjaka. Na Visu je posađeno 50 hektara višnje maraske, u Kaštelima 20 hektara smokve tvrtke SMS, a sinjsko i vrličko područje prednjače u sadnji jabuke, trešnje, šljive i bajama. U tijeku su pripreme za podizanje novih 46 hektara nasada trešanja sa 120 tisuća stabala u Ugljanima pokraj Trilja koje podiže zagrebačka tvrtka Vrni. Voćnjaci u Hrvatskoj zauzimaju oko 43 tisuće hektara ili tek 3,5 posto poljoprivredne površine. 
Oko 95 posto voćnjaka je u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Najvažnije voćne vrste su jabuka, šljiva, breskva, višnja, orah, a od mediteranskog voća maslina i mandarina. Prosječna hrvatska godišnja proizvodnja voća iznosi 180 tisuća tona, a većinom se troši za vlastite potrebe. Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine, Županija splitsko-dalmatinska od ukupno raspoloživog poljoprivrednog zemljišta (40.277 hektara) koristi svega 51,49 posto, a od toga je 19,53 posto pod voćnjacima. U voćnjacima dominiraju jabuka, breskva, nektarina, jagoda i agrumi, a nasadi tradicionalnih kultura poput bajama, smokve, rogača, višnje maraske i trešnje smanjuju se usprkos potencijalno dobrim mogućnostima plasmana, pogotovo na vanjska tržišta zdrave hrane. U Splitskoj županiji se navodnjava svega tisuću hektara, odnosno 5 posto korištenih površina. Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda ni približno ne zadovoljava potrebe domaćeg tržišta, osim u slučaju pšenice, šećera, kukuruza, vina i jaja, a najviše nedostaje voća i povrća. Na domaćem tržištu iz vlastite proizvodnje zadovoljavamo samo 50 do 60 posto potreba za jabukama. Osim mandarina, odnedavno je jedino jagoda kultura koje ima dovoljno iz vlastite proizvodnje. Inače, pregledom uvoza i izvoza (2006.) evidentno je da je vanjskotrgovinska bilanca povrća, voća i prerađevina od povrća i voća još uvijek negativna pa je uvoz voća iznosio 170.012 tona, a izvoz svega 26.926 tona.
Mali udio u proizvodnji
Splitsko-dalmatinska županija ima vrlo mali udio u strukturi hrvatske proizvodnje voća, ali je jedan od najznačajnijih proizvođača jagoda i jabuka, posebice u vrgoračkom području (30 hektara pod jagodama i 100 hektara pod jabukama, 300 hektara bresaka i nektarina i 100 hektara šljiva) te jabuka na sinjskom i vrličkom području. Vodeća je tvrtka LM-Commerce iz Vrgorca koja obrađuje nasad od 30 hektara jabuka.   Sandra Livajić (www.poslovni.hr)

13. veljače 2008.
Gastronomska manifestacija 'Biser mora' u Makarskoj
U sklopu ove trodnevne manifestacije održat će se međunarodno natjecanje kuhara
Jedinstvena gastronomska manifestacija "Biser mora" održav