V I J E S T I - H R V A T S K A
ARHIV - veljača 2008.

29. veljače 2008.
Ćirilični grafiti u Vukovaru 
Vukovar su jutros preplavili ćirilični grafiti navijača srpskog nogometnog kluba Crvena zvezda, poznatijih "Delija", javlja Hrvatski radio Vukovar.
"Stani u gard za svoj grad" stoji na zidu stadiona drugoligaša HNK Vukovar '91. Grafiti jedino mogu biti provokacija jer su se pojavili na istim mjestima s kojih su uklonjena četiri ćirilična "s".

I kod vukovarske Gradske knjižnice uočen je ćirilični grafit "Vu - CZ", a slični natpisi osvanuli su na još nekim lokacijama. Vukovarci pojavu najnovijih grafita ocjenjuju provokacijom prije dolaska hrvatskih navijača u nedjelju u Vukovar. Očekuje se oko tisuću navijača više hrvatskih nogometnih klubova, među njima zagrebačkog Dinama, splitskoga Hajduka, vinkovačke Cibalije i drugih.
Dolazak u Vukovar reakcija je navijačkih skupina na napad na Učenički dom prije dva tjedna kada je veća skupina, uglavnom maloljetnika, zamaskiranih kapama i šalovima, među kojima su bili i šalovi s oznakama Crvene zvezde, porazbijala prozore i vrata na Učeničkom domu, vrijeđala Republiku Hrvatsku, pokojnog predsjednika Franju Tuđmana i 70-ak učenika smještenih u domu.  HRT

29. veljače 2008.
Gast u Splitu od 5. do 9. ožujka
SPLIT - Split će od 5. do 9. ožujka biti domaćin 13. međunarodnom sajmu Gast, vodećoj hrvatskoj gastronomskoj manifestaciji u čijem je sastavu niz specijaliziranih sajmova prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme, turizma, vina te namještaja. Na ovogodišnjem Gastu, čiji su pokrovitelji predsjednik Republike Stjepan Mesić, hrvatska vlada, Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija, predstavit će se 1269 izlagača iz 21 zemlje sa svih kontinenata. Internacionalni status te respektabilne međunarodne sajamske manifestacije potvrđuje i novi projekt pod okriljem sajma >Gast Around the World<. Riječ je o projektu, prvi put organiziranom u Hrvatskoj, koji uključuje suradnju s diplomatskim predstavništvima u Hrvatskoj radi promicanja turističke, gastronomske, kulturološke i gospodarske integracije. [D. S.] Vjesnik

29. veljače 2008.
Gredelj Amerikancima isporučio lokomotive za Saudijsku Arabiju
ZAGREB - TŽV Gredelj je, u sklopu nastavka uspješne realizacije ugovorne suradnje s američkom tvrtkom National Railway Equipment Company (NREC), isporučio četiri lokomotive koje su namijenjene krajnjoj uporabi u željezničkom sustavu Saudijske Arabije, objavljeno je u četvrtak iz zagrebačke tvornice željezničkih vozila. Navodi se kako su, nakon uspješno izvedene modernizacije i popravka, američkom partneru isporučene četiri diesel električne lokomotive, koje će preko riječke luke biti isporučene i inkorporirane u željeznički sustav Saudijske Arabije. Lokomotive je dugo koristio HŽ, a zatim su prodane TŽV-u Gredelj u svrhu modernizacije i daljnjeg plasmana. Vjesnik

29. veljače 2008.
Bitka protiv raka u Hrvatskoj 
Hoće li lijek protiv raka biti otkriven u Hrvatskoj? Zasad zvuči fantastično, ali Marijana Hranjec s Fakulteta za kemijsko inženjerstvo u Zagrebu na dobrom je putu. Dobila je kemijski spoj koji pokazuje jako antitumorsko djelovanje.
U skučenom i mračnom prostoru Marijana Hranjec već šest godina radi na otkrivanju novih kemijskih spojeva. I uspjela je. Ovo njezino otkriće moglo bi postati spasonosni lijek protiv raka. Čudesna molekula doslovce sprječava množenje stanica tumora. "Ako se pokaže da spoj nije toksičan, onda bi moglo biti zanimljivo. Međutim, ograničeni smo s tim ispitivanjima novčano, pa se daljnja istraživanja u Hrvatskoj ne provode", istaknula je Marijana.
Istraživanja su zasad obavljena na uzgojenim tumorskim stanicama. Razloga za optimizam ima jer se pokazalo da spoj ne ubija zdrave stanice. "Da biste došli do ovakvog rezultata, potrebno vam je ispitati nekoliko stotina spojeva, tako da sam sretna s postignutim", dodala je. 
Marijanino otkriće prate znanstvenici s Instituta "Ruđer Bošković". Zajedno rade na novom spoju i njegovoj primjeni.

Put od Marijanine molekule do lijeka - dug je. Nakon pokusa na životinjama, slijede oni na ljudima. A u skoroj budućnosti možda i lijek za rak - najsmrtonosniju bolest današnjice.  HRT

29. veljače 2008.
Vinarska tvrtka 'Kutjevo' proizvela brand namijenjen nježnijem spolu
Vino za emancipirane žene
.. Zahvaljujući "Čin-činu" žene su napokon došle na svoje. Naime, vinarska tvrtka "Kutjevo" za nježniji je spol proizvela proizvod namijenjeno njihovim nepcima. Riječ je o vinu nazvanom "Čin-čin" koje je, tvrde u "Kutjevu", kao stvoreno za mlade, poslovne, emancipirane žene između 25 i 35 godina koje u užurbanom dnevnom rasporedu traže i malo hedonizma.
- Ideju za proizvodnju vina namijenjenog ženama dao nam je mlađi vlasnik Maksim Moralić koji također pripada mlađoj populaciji, pa su mu navike te dobne skupine i te kako poznate. Ovo vrhunsko poluslatko bijelo vino bogato herbalnim mirisima dolazi iz kutjevačke Zlatne doline, a kombinacija je sauvignona i traminaca. Nježna je i lepršava mirisa i idealno za poticanje razgovora među prijateljicama o malim slatkim tajnama - kazala nam je predsjednica Uprave "Kutjeva" Splićanka Dijana Tabak, dodavši kako su njihova istraživanja pokazala da žene sve manje piju žestoka alkoholna pića, a da ih se sve češće može vidjeti s čašom vina u ruci. Vino je, nastavlja Tabak, dobilo ime "Čin-čin". jer mnogo žena prilikom nazdravljanja koristi upravo ovaj izraz.
- Čin-čin će se odlično povezati s voćnim ili povrtnim salatama, egzotičnim kuhinjama, ali i s plodovima mora, bijelom ribom, pizzama, mirisnim biljnim začinima i mekim sirevima. Proizveli smo manju seriju od oko 5000 butelja i sigurni smo da će svaka pronaći svojeg potrošača - ustvrdila je Tabak, te naglasila kako će se vino prodavati samo u boljim vinotekama i ugostiteljskim objektima.
Sve emancipirane žene koje odluče degustirati "Čin-čin" moraju znati da će ih boca od 0,75 litara stajati 200-tinjak, a ona manja od 0,375 litara oko 120 kuna.
- Da je ovo vino čovjek, bilo bi mlad i poletan, moderan, nježan muškarac - poručili su iz "Kutjeva".S. LAPENDA, Slobodna Dalmacija

28. veljače 2008.
Hrvatska izašla iz pat-pozicije 
Predsjednik Vlade Ivo Sanader primio je jutros u Banskim dvorima predsjednicu Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji Vesnu Pusić, potpredsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa i glavnog pregovarača s Europskom unijom Vladimira Drobnjaka. Glavna tema razgovora bio je najnoviji razvoj događaja oko Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa  (ZERP) nakon prihvaćanja izvještaja o Hrvatskoj u Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta.

U Banskim dvorima smatraju da je Hrvatska snažnim diplomatskim aktivnostima uspjela izaći iz pat-pozicije vezane uz proglašenje ZERP-a. Zato s optimizmom očekuju sastanak sa susjedima na kojem bi se pokušala riješiti otvorena pitanja. Sanader je istaknuo kako su reakcije Slovenije, Europske komisije i Italije pozitivne. No dodao je kako se u Italiji još vijeća hoće li tehnička vlada preuzeti odgovornost ili će ta odluka pričekati novu vladu.
Proces pregovora s EU-om napreduje i "stalno smo u kontaktu s Europskom komisijom", inzistirao je Sanader. "Mi radimo i dalje i sigurno će se neke teme koje su aktualne u ovom trenutku naći i na prvoj sjednici Nacionalnog odbora", dodao je. Izrazio je uvjerenje da će Nacionalni odbor odgovoriti zadaćama Saveza za Europu. Savez za Europu je hrvatska nacionalna strategija uključenja svih političkih stranaka na ostvarenju strateškoga vanjskopolitičkog cilja ulaska u Europsku uniju. Najavio je da će Vlada sutra prihvatiti jedno od mjerila za otvaranje jednog poglavlja pregovora.    

Pusić je dodala da je bilo riječi i o "spornim točkama" koje vlada u ovom času pokušava riješiti. Na upit planira li neke inovacije u radu Nacionalnog odbora, odgovorila je da će težiti "intenzivnijem" održavanju sastanaka i "širenju" odbora kako bi se u njega uključili i stručnjaci iz javnosti za pojedine teme pregovora.
Sanader je podsjetio da Pusić sutra putuje u Bruxelles te će ondje "razgovarati i s povjerenikom Europske komisije za proširenje Ollijem Rehnom koji će idućeg tjedna posjetiti Hrvatsku". 
Izbor Vesne Pusić za predsjednicu Nacionalnog odbora izazvao je niz kritika u SDP-u, koji smatra da kao najjača oporbena stranka ima pravo na to mjesto. Na upit je li razgovarao sa Zoranom Milanovićem, Sanader je odgovorio niječno, no Pusić je izvijestila da je razgovarala s dvojicom članova Nacionalnog odbora iz SDP-a, s Ljubom Jurčićem i Nevenom Mimicom, o pripremama za rad Odbora te da su oni izrazito zainteresirani za njegov rad.  Istaknula je kako je u ovom trenutku primarni cilj Hrvatske ubrzavanje pregovora s Europskom unijom i što kvalitetniji i brži rezultat.   

Lider oporbe Milanović ne dijeli optimizam koji stiže iz Banskih dvora. Prihvaćanje izvješća o napretku Hrvatske u Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta, u kojem se, među ostalim, kaže da pitanje ZERP-a nije pitanje Europske unije nego Hrvatske, Italije i Slovenije, mali je korak, izjavio je Milanović. Sad su na redu Vlada i premijer, a o rješenjima toga problema trebamo otvoreno razgovarati, poručio je. Ponovno je izrazio žaljenje što Europski parlament o problemu ZERP-a i posljedicama koje ima na hrvatske pregovore o članstvu u EU-u raspravlja prije Hrvatskog sabora.
Upitan planira li se "u četiri oka" sastati sa Sanaderom i u sklopu tzv. Saveza za Europu raspraviti pitanje ZERP-a, odgovorio je: "Od naših sastanaka u četiri oka mnogo je važnije da Hrvatski sabor o tome raspravlja".

Predsjednik HSS-a Josip Friščić izjavio je kako njegova stranka nije spremna na odustajanje od bilo koje komponente ZERP-a, ali da im je prihvatljiva njegova postupna primjena. Činjenicu da je jučer prihvaćeno izvješće o Hrvatskoj Friščić tumači kao potvrdu napora koje je Hrvatska uložila u posljednjih nekoliko mjeseci. Ocijenio je da je Hrvatska u Bruxellesu konačno dočekala prihvatljive tonove, te da sada treba sjesti za stol s Italijom i Slovenijom i dogovoriti pronaći rješenje.
Istaknuo je da HSS nije spreman na popuštanje oko ZERP-a. No, dodao je kako su spremni na razumno dogovorno rješenje. HRT

28. veljače 2008.
Vindiji halal certifikat 
Proizvode vodećeg hrvatskog proizvođača hrane varaždinske Vindije od danas mogu konzumirati i pripadnici islamske zajednice. To omogućuju Halal certifikati koje je Vindiji, Koki i Vindonu uručio Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj. Jamče da su proces uzgoja, prerade i obrade usklađeni sa najstrožim pravilima i zahtjevima islamskoga zakona.
"Ispunili smo pravila i sada imamo jedno novo tržište te poticaj za nova tržišta u regiji van regije", istaknuo je predsjednik Uprave Vindije Dragutin Drk.
Težnja je Islamske zajednice da se hrvatski proizvodi prošire na sve islamske zemlje i na taj način pomogne izvoz koji je dosad bio ispod svake razine.  HRT

28. veljače 2008.
Obrtnici na sajmu u Muenchenu 
Na 60. međunarodnom sajmu obrtništva u Muenchenu, koji počinje danas i traje do 5. ožujka, u organizaciji i uz sufinanciranje Hrvatske obrtničke komore (HOK), ove se godine predstavlja 21 hrvatski obrtnik. To je 16. nastup hrvatskih obrtnika na tom najvećem obrtničkom sajmu u Europi. Hrvatski se izlagači, od kojih njih deset izlaže prvi put, predstavljaju na ukupnoj površini od 100 četvornih metara izlagačkog prostora.
"U vrijeme globalizacije tržišta i predstojećeg ulaska Hrvatske u Europsku uniju hrvatski obrtnici moraju ići u korak sa europskim i svjetskim trendovima", kazao je predsjednik HOK-a Mato Topić.
Predstavljaju se obrtnici iz djelatnosti metala, plastike, drva, umjetničkih obrta itd. Muenchenski sajam obrtništva najveći je europski obrtnički sajam, prošle je godine na sajmu izlagalo više od tisuću izlagača iz 34 zemlje svijeta. Obišlo ga je 175.000 posjetitelja.
Veliki interes na sajmu izazvala je i inovacija "Okomiti bicikl-parking" te patentirana inovacija "Daska za jedrenje", oba obrta "Auto-mart", koja je nagrađivana na svjetskim sajmovima inovacija. HRT

28. veljače 2008.
Veliko zanimanje za Plitvička jezera 
U osam hrvatskih nacionalnih parkova prošle je godine bilo više od 2 milijuna i 136 tisuća posjetitelja, među kojima sa više od 82 posto prevladavaju strani turisti. Podaci Državnog zavoda za statistiku tako pokazuju da je lani nacionalne parkove u Hrvatskoj obišlo više od 1,76 milijuna stranih posjetitelja, dok je domaćih bilo 372,3 tisuća.
Prema broju gostiju izdvajaju se Plitvička jezera i potom nacionalni park Krka. Daleko najposjećeniji hrvatski nacionalni park su Plitvička jezera sa 927,6 tisuća posjetitelja, što je čak 43 posto od ukupnog broja posjetitelja svih nacionalnih parkova u Hrvatskoj. Plitvice je lani razgledalo 840,8 tisuća inozemnih turista, dok je domaćih posjetitelja na Plitvicama prošle godine bilo 86,7 tisuća.
Nacionalni park Krka prošle je godine zabilježio 700,8 tisuća posjetitelja, među kojima je bilo 575,2 tisuće gostiju iz inozemstva.  HRT

27. veljače  2008.
Slovenija pristala na sastanak o ZERP-u 
Hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je da je Slovenija prihvatila prijedlog Hrvatske da se pitanje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) raspravi kvadrilateralno, među Hrvatskom, Italijom, Slovenijom i Europskom komisijom. Kao mogući termin sastanka naveo je 13. i 14. ožujka, uz sastanak Europskog vijeća, koji obično prati i zasjedanje Europske pučke stranke, kojemu će nazočiti. Ocijenio je, međutim, kako bi bilo dobro da se pitanje ZERP-a i prije toga raspravi na nižoj razini, možda među ministrima ili državnim tajnicima. Istaknuo je kako se u Rimu još uvijek vijeća o sastanku, no da pretpostavlja kako je Italija generalno spremna za njega. "Međutim, postavlja se pitanje mogu li oni to i hoće li njihova tehnička vlada na sebe preuzeti političku odgovornost za taj sastanak", rekao je Sanader.
Iako još nije bio upoznat s rezolucijom koju je danas donio Europski parlament, Sanader je izrazio zadovoljstvo jučerašnjim najavama "blage, dobre i konstruktivne ocjene o ZERP-u". Upitan je li odahnuo nakon promjene raspoloženja prema ZERP-u u Europskom parlamentu, Sanader je kazao da je "to posao koji moramo napraviti", te još jednom naglasio kako bi bilo nelogično da se jednu zemlju sankcionira zbog primjene UN-ove Konvencije o pravu mora. 

Komentirajući sve češće spominjan prijedlog da Hrvatska odustane od ribolovne, a nastavi primjenjivati ekološku komponentu ZERP-a, Sanader je naglasio da je "prihvatljivo sve što vodi k rješenju, tako da Hrvatska, ako je to moguće, zadrži ono na što ima pravo po Konvenciji o pravu mora". Ponovio je i da Hrvatska ima prijedlog rješenja koji će iznijeti na kvadrilaterali, a koje bi, kaže, ne dođe li do tog sastanka, podastro javnosti. Upitan je li taj prijedlog odustajanje od ribolovne i primjena ekološke komponente ZERP-a, Sanader je odgovorio niječno. "Nije to, nego nešto drugo", rekao je.  

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova već je odgovorilo na izjavu premijera Sanadera. U priopćenju se navodi da je Slovenija već odavno pristala na četverostrani sastanak o ZERP-u kada Hrvatska predloži konkretno rješenje tog problema. Dodaju da termin za sastanak još nije određen. Slovenska strana također ističe kako se s rješenjem, koje predloži Hrvatska, trebaju složiti Italija i Slovenija u nazočnosti člana Europske komisije, to jest iste strane s kojima je 2004. godine dogovoreno da se ZERP ne primjenjuje na zemlje članice Europske unije.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda izjavio je u Bruxellesu nakon što je u Vanjskopolitičkom odboru izglasovano izvješće o napretku Hrvatske da su u tijeku "dobri razgovori" o ZERP-u između Hrvatske, Italije i Slovenije. No, odbio je govoriti o detaljima. "O tome sam informiran u mjeri u kojoj stvari mogu biti javne. Tu je riječ o kompenzaciji za zemlje čija su prava prekršena, Italije i Slovenije, ali to još nije spremno da se javno govori o različitim prijedlozima jer ako se počne govoriti javno, pojavi se protivljenje. Sada se vode dobri razgovori, ali ponavljam još jednom potreban je prvi, hrabri korak Hrvatske, inače se ne može naći rješenje", rekao je Swoboda. HRT


27. veljače 2008.
Eduardo izišao iz bolnice 
Nogometaš Arsenala i hrvatski reprezentativac Eduardo da Silva danas je izišao iz londonske bolnice First Independent Hospital i oporavak nastavlja u svojoj kući u Londonu.

Glasnogovornica Arsenala izjavila je za HTV kako će o postoperativnom tijeku i mjestu rehabilitacije odlučiti klub.
Sljedećih šest do osam tjedana nosit će gips kako bi noga zacijeljela. Nakon toga slijedi lagana rehabilitacija bez velikih opterećenja na nogu. Zatim će uslijediti prava rehabilitacije, a za sada se ne zna gdje će ona biti - u Engleskoj, Hrvatskoj ili nekoj trećoj zemlji. 
Eduarda je danas posjetio i predsjednik i glavni tajnik Hrvatskoga nogometnog saveza Vlatko Marković i Zorislav Srebrić. Zanimljivo je da je na Arsenalovu internetsku stranicu stiglo 12.500 poruka potpore Da Silvi iz cijeloga svijeta, a u Međugorju se mole za njegov oporavak.

Inače, FA je odredio kaznu braniču Birminghama Martinu Tayloru koji je neopreznim i nepromišljenim startom slomio Eduardu nogu - to su uobičajene tri utakmice suspenzije koje automatski dobiju svi koji zarade crveni karton.
Usporedbe radi, Middlesbroughov (i bivši Arsenalov) napadač Jeremy Alliadiere dobio je četiri utakmice kazne jer je Liverpoolovu veznjaku Mascheranu opalio blagu pljusku, i to nakon što ga je Argentinac prvi malo dohvatio. Alliadiere se žalio pa mu je rok suspenzije povećan za jednu utakmicu. HRT

27. veljače 2008.
Pet stambenih nebodera od 17 katova gradit će se uz Savu
Taj urbanistički plan obuhvaća dio područja od nedovršene Sveučilišne bolnice u Blatu do Željezničkog mosta, gdje će investitori sagraditi oko desetak nebodera
Najmanje pet stambenih nebodera od 17 katova norveški >Verdispar< će graditi između Jadranskog rotora i trgovačkih centara >Billa< i >Magma<.
Taj projekt dio je Urbanističkog plana uređenja (UPU) >Remetinec rotor-zapad< koji je jučer prihvatilo Poglavarstvo. >Verdispar< je veliki investitor koji se želi afirmirati na hrvatskom tržištu i dobra je vijest da stižu takvi strani investitori<, kaže pročelnik Zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek.
Pročelnik kaže da, barem zasad, nisu predvidjeli gradnju škole i vrtića. >Kada Gradska skupština prihvati taj plan, investitor će raspisati urbanističko-arhitektonski natječaj za taj prostor<, objašnjava Fanjek. Pročelnik kaže da će se konačan broj nebodera vidjeti tek u lokacijskoj dozvoli. U >Verdisparu< nisu željeli govoriti o detaljima projekta, nego će javnost o svemu izvijestiti u svibnju.
Gradnju stambenih nebodera, Poglavarstvo je dozvolilo promijenivši GUP u ljeto 2007. Tada su arhitekti iz studija >Urbane tehnike< pobijedili na urbanističko-arhitektonskom natječaju za područje od Željezničkog mosta do Sveučilišne bolnice, koje je podijeljeno na četiri urbanistička plana uređenja. UPU >Remetinec rotor-zapad< ocrtava razvoj jednog dijela toga područja.
Prema grubim procjenama, investitori će uz Savu sagraditi oko 2500 stanova za šest tisuća građana. Ondje će >Verdispar< >CCS Ulaganja< i >Pragmatika< graditi desetak nebodera, a najviši ima 41 kat. Taj neboder nalazio bi se na mjestu sadašnjeg poligona za obuku pasa, sjeverno od rotora. Taj urbanistički plan Poglavarstvo još nije prihvatilo, ali ako ga usvoji, neboder će postati nova vizura Zagreba, a imat će oko 80 tisuća kvadrata poslovnog prostora.
Arhitekti iz >Urbanih tehnika< zamislili su da se garaže grade ispod razine nasipa. >Ta će se ideja teško ostvariti zbog zakona<, smatra pročelnik Fanjek. Pročelnik ističe da su UPU >Remetinec rotor-zapad< i ostala tri buduća plana važna za razvoj Zagreba jer povezuju Jarun i Savu, Lanište s Remetincem. Naime, gradski urbanisti predvidjeli su i gradnju mosta koji će Jarun povezati s novim neboderskim naseljem i Arenom Zagreb.
Tomislav Marinović, Vjesnik

27. veljače 2008.
TURIZAM
Grad na Rječini ove je godine dobio Kongresni ured
Rijeka želi postati kongresni centar
Ljiljana MAMIĆ PANDŽA
RIJEKA - Od ove godine u Rijeci je pri Turističkoj zajednici otvoren Kongresni ured, trenutno s jednim zaposlenikom čija je zadaća, kazao je dogradonačelnik Đani Poropat, organiziranje kongresnih aktivnosti. Jedna od njih zbit će se već u rujnu kada će Rijeka biti domaćin Svjetskoga kongresa bioetike s preko 1000 sudionika koji su prije Hrvatske kongres održali u Pekingu, Sidneyu i San Franciscu.

Za funkcioniranje Ureda Grad je ove godine izdvojio 700.000 kuna, a TZ 300.000, jer je razvoj turizma jedan od prioriteta, a procjenjuje se da će se već za nekoliko godina uloženi novac višestruko isplatiti. Gradonačelnik Vojko Obersnel kaže da Rijeka trenutno u dvadesetak dvorana u hotelima >Bonavia i >Jadran<, Transadriji, Filodrammatici, Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, Eurohercu i CineStaru u Tower centru, ima kapacitete od 3500 mjesta, no da ih ne prate hotelski kapaciteti kojih je premalo.

Do kraja godine bit će dovršeno uređenje >Kontinentala < koji će povećati i broj soba, a uprava >Jadrana< razmišlja i o dogradnji hotela >Park<. U bivšoj tvornici >Rikard Benčić< dogodine počinje gradnja novoga hotelskog kompleksa. Urbanistički plan ostavlja mogućnost širenja kongresnih kapaciteta na još tri lokacije za koje treba animirati investitore - južna Delta, bivša zona Torpeda i zona Preluka. No, kongresni ured nije namijenjen samo turističkim aktivnostima, već sportskim i kulturnim, što je nužno povezati radi što sadržajnijeg boravka kongresnih gostiju.

>U godinu-dvije nećemo moći govoriti o Rijeci kao prepoznatljivom kongresnom centru, no na svaki se put kreće s prvim korakom, a mi smo ga učinili. Već smo više puta bili domaćin velikih događanja, kao primjerice lani kad je tu održana godišnja Skupština europske mreže zdravih gradova, kao i Udruženja luka. Kroz to smo dokazali organizacijske sposobnosti<, kaže Obersnel dodajući da će se do kraja godine riješiti i cestovna mreža prema Zagrebu, a idućih godina i ona prema Italiji i Sloveniji, pa Rijeka ima - veliku perspektivu.

Edita Stilin predlaže da Ured program kandidira i za sredstva EU-a te da se izradi cjelovita Strategija turizma. Grad će osmisliti i mjere za poticanje poduzetnika za stjecanjem statusa profesionalnog kongresnog organizatora, a ove će godine Ured predstaviti sadašnju i buduću kongresnu ponudu grada putem strukovnih asocijacija i kongresnih sajmova te analizirati tržište potencijalnih organizatora kongresa. Vjesnik

27. veljače 2008.
Adriatic Boat Show - novi projekt Gorana Prgina u Šibeniku
Show će obuhvatiti 3000 četvornih metara prostora, kao i izložbeni prostor u moru sa 120 vezova
NCP danas ima 70 plovila, zapošljava 400 djelatnika, a 70 posto poslovanja čini remontna djelatnostNautički Centar Prgin iz Šibenika pokreće svoj sajam nautike pod imenom Adriatic Boat Show, koji će se prvi put održati u terminu od 15. do 19. listopada 2008. godine u NCP-ovoj marini i brodogradilištu u Šibeniku. Novi projekt šibenskog poduzetnika Gorana Prgina predstavljen je na Sajmu sporta i nautike, što se prošli vikend održao na Zagrebačkom velesajmu. Adriatic Boat Show će obuhvatiti 3000 četvornih metara natkrivenog izložbenog prostora, 1500 četvornih metara otvorenog izložbenog prostora za plovila na kopnu, 1200 četvornih metara izložbenog prostora u zatvorenim halama, kao i izložbeni prostor u moru sa 120 vezova. Sajam je predstavljen kao sajam općeg nautičkog programa u samostalnom terminu, zamišljen kao kombinacija poslovnog sajma i public showa u trajanju pet dana, s osnovnom namjenom promocije hrvatske male brodogradnje. Šibenski sajam nautike ponudit će i program rabljenih plovila, što je prvi sajam takve vrste u Hrvatskoj i široj regiji. Na Sajmu će se prezentirati domaća nautička industrija (proizvodnja jedrilica, katamarana, fishermana, ribarskih i manjih plovila), ali i zastupnici poznatih svjetskih brendova (motorne jahte, motorni čamci, jedrilice, fishermani). Za posjetitelje će jedna od najvećih atrakcija biti izložene megajahte. Od izlagača najveći broj ih se očekuje iz susjednih zemalja. Adriatic Boat Show će posebno mjesto u svom izložbenom programu prepustiti profesionalnom i sportskom ribolovu koji postaje sve zankovitiji i kompleksniji segment nautičkog tržišta, a do sada nije sustavno prezentiran ni na jednoj postojećoj izložbi ovakovog tipa. Cilj Adriatic Boat Showa je da se u idućih tri do pet godina afirmira kao najvažniji događaj nautičke branše u Hrvatskoj i zemljama okruženja u jesenskom terminu. Grad Šibenik će se uključiti u organizacijski odbor Sajma koji će, među ostalim, pridonijeti produženju turističke sezone u Šibeniku, odnosno u Šibensko-kninskoj županiji. Paralelno sa sajmom Adriatic Boat Show, Nautički Centar Prgin će, također u partnerstvu s Gradom Šibenikom, raditi na projektu novog hotelsko-turističkog kompleksa Hotel Šibenik i izgradnji prve specijalizirane marine za megajahte na Jadranu.

U suradnji s američkom tvrtkom Island Global Yachting (IGY), koja posjeduje, gradi i upravlja luksuznim marinama i pripadajućim objektima od SAD i Kariba do Bliskog istoka pokreće realizaciju projekata Hotel Šibenik i Mandalina Megayacht Marina, odnosno luksuznoga gradskog hotela i prve hrvatske marine specijalizirane za prihvat megajahta. Više od 80 milijuna eura vrijedan projekt uključit će i ekskluzivne vile, prvoklasni yacht club, kao i druge sportskorekreacijske, trgovačke, ugostiteljske i nautičke sadržaje najviše kategorije. Goran Prgin, od 2004. godine vlasnik Remontnog brodogradilišta Šibenik, najvećeg remontnog brodogradilišta i nautičke baze na Mediteranu, sa svojim se partnerima prije dvanaest godina počeo baviti nautičkim turizmom i osnovao Nautički centar Primošten (danas Nautički centar Prgin) kao tvrtku za čarter. NCP danas je vodeći hrvatski nautički centar sa flotom od 70 plovila i zapošljava više od 400 djelatnika. Djeluje u tri tvrtke: remontno brodogradilište, marina Mandalina i čarter. Čak 70 posto ukupnog poslovanja NCP RB čini remontna djelatnost, no rast ostvaruju i poduzeća kćeri u kojima se po licenci Finaca grade plutajući betonski pontoni, uređuje interijer jahti, te obavlja čarter. NCP remontno brodogradilište reparira flotu Jadrolinije i Hrvatske ratne mornarice, a više od pola prihoda stječu popravkom megajahti. U brodogradilištu održavaju i svoju charter flout, a gradnjom marine za megajahte i hotelsko-turističkog kompleksa te uskoro organizacijom nautičkog sajma zaokružit će djelatnost - od čartera i remontnog brodogradilišta te marine s hotelima do sajma nautike. Sandra Livajić, Poslovni dnevnik

27. veljače 2008.
Za budući ekološki biser 60 milijuna eura
Na podsustavu Kaštela izvodi se većina radova, a dio radova usporava arheološko nalazište
Kako bi se do turističke sezone 2010. godine 50 kilometara morske obale Kaštelanskog zaljeva, Saldunskog zaljeva i Stobrečkog zaljeva iz crne ekološke točke pretvorilo u ekološki biser, u iduće dvije godine kroz najveći infrastrukturni projekt na Sredozemlju >Integralni projekt zaštite Kaštelanskog zaljeva - Projekt Eko - Kaštelanski zaljev<, utrošit će se 60 milijuna eura.
Prema riječima izvršnog direktora Agencije Eko - Kaštelanski zaljev Zlatka Čaljkušića, radovi su započeli i na svim objektima posljednjeg podsustava, kanalizacije između Kaštela i Trogira.
>U listopadu će biti dovršeni radovi na središnjem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Divulje. Kada se završi taj uređaj rasteretit će se uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Stupe na splitskom TTTS-u, koji je sagrađen u sklopu kanalizacijskog podsustava Split - Solin<, kaže Čaljkušić.
Naime, na početku posla bilo je predviđeno da se oba ta uređaja istodobno završe. Zbog otpora stanovnika Čiova, njihovih zahtjeva za preprojektiranjem sustava, Stupe su dovršene i u pogon puštene 2004. godine, a Divulje se još grade. Na Stupe se kamionima cisternama dovozi sadržaj septičkih jama šireg splitskog područja, uključujući Kaštela i Trogir, što nije bilo predviđeno.
Na podsustavu Kaštela izvodi se većina radova, a dio radova usporava arheološko nalazište. Kako doznajemo od Čaljkušića, radovi se izvode na šest lokacija, od kojih su dvije na Kaštelanskoj cesti, gdje se istovremeno izvodi i oborinska odvodnja i rekonstrukcija ceste. Radovi na podsustavu Trogir izvode se na četiri lokacije i bit će dovršeni tijekom ove godine. Podsustav Čiovo, na kojem se započelo raditi prije nekoliko mjeseci, bit će završen na jesen, a već sada je predviđeno kako će radovi zastati za iduće turističke sezone. >Dinamički je predviđeno kanalizacijski sustav Kaštela - Trogir završiti u cijelosti potkraj 2008. godine te će on biti pušten u probni rad. Na proljeće 2009. cijeli sustav bi trebao dobiti uporabne dozvole te bi za turističku sezonu 2009. godine more u Kaštelanskom zaljevu trebalo biti čisto, čime će se ispuniti najvažniji cilj Eko-projekta<, ističe Čaljkušić.
Izvršni direktor Agencije Eko - Kaštelanski zaljev najavljuje i novo proširenje projekta, odnosno njegovu optimalizaciju koja bi trebala biti okončana 2010. godine. Irena Dragičević, Vjesnik

26. veljače 2008.
Gadafi prihvatio poziv u Hrvatsku 
Libijski vođa Moamer Gadafi prihvatio je poziv da dođe u Hrvatsku. Do posjeta bi moglo doći još ove godine. Najavio je to hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je jučer u Sirtu s Gadafijem razgovarao o bilateralnim i drugim pitanjima. 

  Mesić će se popodne ponovno sastati s domaćinom. Mesić i Gadafi zaključili su da su politički odnosi između dviju zemalja odlični, ali da treba ojačati gospodarske veze.

  Hrvatski predsjednik tijekom jutra je obišao libijsku "veliku rijeku", odnosno kompleks cjevovoda i akumulacijskih bazena kojima se voda iz oaza na krajnjem jugu Libije doprema na sjever zemlje. Za gradnju 5000 kilometara dugoga cjevovoda kojim se voda iz pustinjskih oaza na jugu doprema do sušnog sjevera zemlje, bilo je potrebno potrošiti mnogo truda i materijala.

Mesić je u Sirtu obišao i školu koju je pohađao libijski vođa, a poslije podne će se prije odlaska u Tripoli još jednom sastati s domaćinom. HRT

26. veljače 2008.
Hrvatski turizam neće patiti zbog Kosova 
Ministar turizma Damir Bajs izjavio je da Hrvatska i njena turistička ponuda trenutno dobro stoji na većini inozemnih tržišta i da sa međunarodnih turističkih sajmova koji su u tijeku stižu dobri signali za ovu sezonu. Napomenuo je da za sada niotkuda nema najava otkaza aranžmana zbog Kosova.
Ministar je napomenuo da će se o konkretnijim procjenama za ovu turističku sezonu više znati nakon Svjetske turističke burze u Berlinu koja se održava početkom ožujka.

  Smatra da se situacija na Kosovu ne bi trebala negativno odraziti na hrvatski turizam, ali i da će se situacija s obzirom na sigurnost pomno pratiti te ako bude potrebno i poduzeti određene mjere. Ponovio je i da Hrvatska ove godine očekuje dalji porast fizičkog turističkog prometa od 2 do 3 posto, kao i premašivanje prošlogodišnjih 7 milijardi eura turističkog prihoda.
Zajedno s  direktorom Glavnog ureda HTZ-a Nikom Bulićem osvrnuo se i na novinske napise o ulaganjima u oglašavanja u stranim medijima u iznosu od 42 milijuna kuna.
Hrvatska turistička zajednica neće potpisati nikakve ugovore za oglašavanje u inozemnim medijima dok se o tome ne očituje Ured za javnu nabavu hrvatske Vlade, čije je mišljenje o tome zatražilo Ministarstvo turizma, rekli su Bajs i Bulić. Time su se zapravo referirali na HTZ-ovu prošlotjednu obavijest o početku natječaja ili provedbe zakupa oglasnog prostora u medijima šest zemalja te na TV kućama CNN-u i Eurosportu.
Istaknuli su da se radi o redovitom, legalnom i zakonitom poslu HTZ-a. Bajs je rekao da je od ukupnih 42 milijuna kuna za oglašavanje u inozemnim medijima 7 milijuna kuna predviđeno za oglašavanje na CNN-u i Eurosportu, s kojima se povoljno i uspješno surađuje već više godina. Promotivni spotovi hrvatskog turizma na tim su TV postajama do sada imali dobru gledanost i po mišljenu marketinških stručnjaka to su dobro pogođeni mediji, rekao je Bulić.  HRT

26. veljače 2008
Bilić: Eduardo će se vratiti još jači
Piše: dp
Foto: Cropix
Taylor je za prekršaj na napadaču 'topnika' zaradio maksimalnu kaznu od 3 utakmice neigranja
Hrvatski izbornik Slaven Bilić je u razgovoru za Sky Sports potvrdio da se sa Eduardom da Silvom čuje dva do tri puta na dan i da zna kroz što prolazi napadač Arsenala i hrvatske reprezentacije te da je liječnik reprezentacije dr. Zoran Bahtijarević razgovarao s kirurzima o ozljedi.

- Volim ga kao sina i on je sjajan momak, a isto tako i odličan igrač. Jedan je od najboljih nogometaša koje sam sreo u svom životu. Snažan je momak, rekao je da će se boriti i vratiti još jači. Mentalno je nevjerojatno jak i znam da će se vratiti snažniji. On je naš najbolji igrač ne samo zbog golova, nego i u stvaranju šansi. Eduardo je igrač koji će zabiti pogodak iz ničega i kada momčad igra loše. Njegova ozljeda je je veliki hendikep za našu reprezentaciju - rekao je izbornik za drugog najboljeg strijelca kvalifikacija za Euro u Austriji i Švicarskoj sa 10 pogodaka iza Davida Healyja koji je 13 puta zatresao mrežu protivnika Sjeverne Irske.

Bilić se osvrnuo i na Martina Taylora, čovjeka koji je umalo prekinuo Duduovu karijeru.

- Takvi startevi mogu se vidjeti vrlo često, gotovo svaki tjedan. Martin je sportaš i htio je zahvatiti loptu. Nije htio ozlijediti Eduarda - kaže Bilić koji ne zamjera birminghamovu braniču na grubom startu.

Taylor je za prekršaj u trećoj minuti 22. kola Premiershipa susreta na St. Andrews stadionu između Birminghama i Arsenala zaradio samo tri utakmice kazne. Iako su navijači diljem svijeta potpisivali peticiju da se Taylora kazni doživotnom zabranom neigranja nogometa, apel navijača nije uspio. Glasnogovornik Engleskog nogometnog saveza (FA) objavio je da je disciplinska komisija odlučila kazniti braniča sa tri utakmice neigranja zbog prekršaja na Eduardu i automatskog crvenog kartona.

- To što se nažalost dogodilo Eduardu da Silvi je jedan nesretni slučaj i tragedija. Procijenjeno je da u Taylorovom startu nije bilo smišljene namjere da ozlijedi Arsenalovog igrača. Da bi se razmišljalo o višoj kazni, okolnosti moraju prelaziti sportske okvire u smislu namjerne grubosti, udaranja drugog igrača rukom ili slično. Kazna koju je Taylor dobio smatra se najvišom standardnom kaznom nakon izravnog crvenog kartona - rekao je glasnogovornik FA-a.  Jutarnji list

26. veljače 2008.
Splitska pamet : Predstavljamo najzanimljivije znanstvene projekte na fakultetima i institutima
Stvaramo i tornada
Tsunamiji, tornada, nova pogonska goriva, tankeri na jedra... Dio je to istraživanja koja se provode po laboratorijima splitskih fakulteta i instituta. Iako se o njima malo zna, 'splitska pamet' svakog dana radi na stotinjak znanstvenih projekata, statistički najviše u državi
piše leo kovačić
Znanstvenici s FESB-a, profesor Neven Ninić, šef Katedre za termodinamiku, termotehniku i toplinske strojeve, i Sandro Nižetić, razvili su spektakularni matematičko-fizikalni model kojim je moguće simulirati tornado.

Troposfera
Njihovim otkrićem moguće je stvoriti umjetni tornado koji bi sezao do troposfere, deset kilometara u visinu, dok bi se njegova snaga mogla preusmjeriti u dobivanje struje bez utjecaja na okoliš. Prvi dobiveni rezultati idu u prilog zaključku da je realizacija projekta, potaknutog prije šest godina, moguća već danas. Ideja o projektu stara je 20 godina, a prvi ozbiljni svjetski projekti elektrana tipa tzv. solarnih dimnjaka naveli su znanstvenike s FESB-a da projekt i pokrenu, te je prva faza uspješno završena.
Stručni tim Instituta za oceanografiju, na čelu s dr. Ivicom Vilibićem, došao je do otkrića da i na jadranskoj obali postoji opasnost od razornih tsunamija, koji su do sada našu obalu pogodili nekoliko puta i prouzročili veliku štetu. Vilibić je došao do otkrića da su velike poplave u posljednjih tridesetak godina (Vela Luka, Stari Grad, Ston...) uzrokovali tzv. meteorološki tsunamiji - vrsta koja izvorište ima u atmosferi i koji su vrlo destruktivni u plitkim uvalama. Javljaju se vrlo rijetko zbog niza meteoroloških uvjeta koji su potrebni da nastane razorni val visok i do desetak metara.
Iako je godinama postojanje toga fenomena bilo osporavano u znanstvenim krugovima, dr. Vilibić i njegov tim uspjeli su dokazati kako se meteorološki tsunamiji od onih izazvanih potresom razlikuju tek po uzrocima nastajanja.
Petero stručnjaka s FESB-a: Darko Stipaničev, Maja Štula, Damir Krstinić, Ljiljana Bodrožić i Toni Jakovčević prije pet godina počeli su razvijati sustav za ranu detekciju požara, koji danas vatrogascima znatno olakšava posao.

Detekcija požara
Razvijen je kompjutorski sustav opremljen automatskom detekcijom požara, vatre i dima koji se prati putem kamera i weba preko osobnog računala. Osim meteoroloških mjerenja, u sustav su ugrađeni i dodatni parametri koji primjenjuju ljudsku percepciju na senzore, čime kompjutor sam eliminira lažne uzbune.
Intenzivno se radi i na modulu za simuliranje požara koji ima tri načina korištenja: za "treniranje" vatrogasaca, utvrđivanje kada je požar nastao i simulaciju kako će se dalje širiti, te za analizu u slučaju katastrofe. Čitav nadzorni sustav, kojim se može pratiti područje u krugu od 30 kilometara, detektira i ostale pojave i fenomene u prirodi.
Splitski doktor za buru Bernardin Peroš, profesor na Građevini, više od 30 godina bavi se fenomenom ekstremnog djelovanja tog vjetra na građevinske konstrukcije. Prema njegovim riječima, bura je složen fenomen koji se javlja u Hrvatskoj, Tršćanskom zaljevu i Čileu, a unatoč tome poznat je u svijetu kao vjetar koji doseže brzinu veću i od tornada, te su mnogi slični vjetrovi nazvani upravo po njemu. Iako je do sada objavio više od stotinu znanstvenih radova o temi bure, priznaje kako su najveća istraživanja o toj temi napravili Japanci, i to u Senju. Oni su nakon četiri godine promatranja - valjanja zraka iz zaleđa preko planina u toplije krajeve i naglog strujanja prema obali - definirali sve vjetrove na području Japana.
Peroševa istraživanja bure usmjerena su prema njezinu utjecaju na konstrukcije velikih građevina, kako se one u sudaru s vjetrom ne bi srušile. Usluge dr. Peroša već koriste veliki telekomunikacijski operateri za koje "doktor od bure" konstruira odašiljače otporne na udare vjetra, a kao jedan od osmero revidenata u Hrvatskoj angažiran je na svakom ozbiljnijem građevinskom zahvatu: od gradnje Poljuda prije trideset godina, do izgradnje dvorane u Lori.

Ukrotimo vitrove

.. 'Fesbovac' dr. Branko Klarin dvadesetak godina istražuje primjenu energije vjetra kako bi se ona što bolje iskoristila. Tijekom istraživanja je razvio vlastitu metodu projektiranja aeroprofila za vjetroturbine koji su, prema provedenim pokusima, i do pet posto efikasniji od uobičajenih. Također, Klarin se dvije godine bavi i idejom o velikim brodovima koji bi, osim standardnog pogona, koristili i snagu krutih jedara. Prema njegovim riječima, već sada je moguće primijeniti tu metodu na brodove kako bi postigli uštedu energije od 15-ak posto. Naglasak u budućim istraživanjima trebala bi biti kombinacija jedra i solarne energije.

Vodu u alkohol

.. Ugledni splitski akademik Miroslav Radman, nositelj znanstvenog branda MedILS, uskoro bi trebao započeti rad na još jednom vrlo zanimljivom projektu... On će zajedno s dr. Zoranom Đermanovićem, u suradnji s Kinom, u Splitu raditi biokonverziju energije kroz selekciju novih simbioza. Drugim riječima, pokušat će sa suradnicima pretvoriti vodu u alkohol koji bi služio kao zamjena za današnje izvore energije.
Na MedILS-u ističu kako je danas u svijetu, s obzirom na svakodnevno povećanje zagađenosti planeta te smanjenje prirodnih resursa, taj projekt od najvećeg strateškog značenja za obje zemlje.
Slobodna Dalmacija

25. veljače 2008.
Student izmislio robota koji gasi gdje čovjek ne može
Piše: Tomislav Prusina/EPEHA
Foto: Igor Sambolec/Cropix
OSIJEK - Apsolvent osječkog ETF-a Davor Galamboš na osječkom je skupu robotičara u sklopu pilot-projekta nazvanog Liga kumpanija, čiji su pokretači Hrvatsko interdisciplinarno društvo i zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje, predstavio mobilnog robota u protupožarnom sustavu.

Njegov prototip robota pojednostavljenim riječima ima zadatak da detektira izvor topline, dođe do njega i aktivira ventilator ili sredstvo za gašenje požara. Na prezentaciji je kao izvor topline postavljena zapaljena svijeća, nakon čega je robot senzorima skenirao okolinu i postavio koordinate prema izvoru topline. Zanimljivo je da Galambošev robot uspješno detektira i prepreke na putu do izvora topline, obilazi ih, vraća se na postavljene koordinate. Kada je došao u neposrednu blizinu svijeće i detektirao najveću toplinsku energiju, aktivirao je mali ventilator koji je ugasio svijeću.

- Primjenu ovog robota vidim na teško pristupačnim terenima, pa čak i zemljištima zagađenim minama, a jedna od asocijacija tijekom izrade bila mi je i teška tragedija naših vatrogasaca na Kornatima - kaže Galamboš. Jutarnji list

25. veljače 2008.
OBLICA zadranin odnio pobjedu na natjecanju 'maslina 2008.' u splitu
Milan Salama najbolji maslinar Sredozemlja
Salama je osvojio titulu među 500 maslinara iz gotovo svih zemalja Sredozemlja, i to za prvo ulje iz svoga maslinika
piše IVICA NevešĆanin / EPEHA
Milan Salama (48) iz Zadra najbolji je maslinar Sredozemlja. Tu laskavu titulu, umirovljeni hrvatski časnik podrijetlom iz Škabrnje ponio je na četvrtome međunarodnom susretu maslinara "Maslina Split 2008." , u konkurenciji oko 500 maslinara iz gotovo svih zemalja Sredozemlja te maslinara iz Novog Zelanda, Kanade i Australije. Između tisuću uzoraka maslinovih ulja koliko ih je pregledano u okviru natjecanja, Milanova dva ulja - pendolino i oblica - uvrštena su među prvih dvadeset, a svako je i pojedinačno osvojilo zlatne medalje. Jedno od tih ulja proglašeno je i ukupnim šampionom natjecanja, ali Milan još uvijek ne zna koje jer će službene rezultate analize ulja dobiti tek početkom ožujka.

Inače, organizator natjecanja Sinaj Bulimbašić iz Saveza maslinara i uljara Splitsko-dalmatinske županije tvrdi da je "Maslina Split 2008." najveće natjecanje maslinara na svijetu. Ako je to tako, je li Milan Salama i svjetski maslinarski šampion, a njegovo ulje najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje na svijetu?

- Ma najbolje je u Škabrnji - veselo će Milan dok mu supruga Suzana na stolu slaže nagrade, veliki prijelazni trofej, pa pehar za najboljeg maslinara, dvije zlatne medalje za ulje, priznanja... Obitelj Salama podrijetlom je iz Škabrnje gdje je Milan 2004. na didovini, u predjelu Kunovac, zasadio novi maslinik s 250 stabala, najviše talijanske vrste leccino, nešto manje oblice, a najmanje pendolina za oprašivanje.

Da stvar bude zanimljivija, Milan nije maslinar "od kolina", nego je 2004. prvi put u životu zasadio masline, a prošle je godine prvi put od njih dobio ulje. Prvo pa šampionsko! Zadnje stablo maslina u obitelji Salama dotukao je led 1956. pa se maslinarstvom nisu bavili do prije nekoliko godina. Milan nam je otkrio i tajnu svoga uspjeha: - Plodna škabrnjska zemlja, mješavina ilovače i crnice s dosta vapnenca i karbonata. Takva zemlja zadržava vlagu, a tamo gdje je teren pjeskovit, više zalijevam. A i mikroklima je važna.

Htio je na pet hektara posaditi masline u Škabrnji, ali plan mu je propao jer nije ispunio kriterije za najam državnog zemljišta.

- Je l' peče grlo? Struka kaže da tako mora biti. Ekstra djevičansko ulje mora biti gorkasto i peckavo, da te natjera na kašalj - tvrdi Salama. Supruga Suzana zna po djeci da ulje puno bolje ide uz slane srdele, mladi sir i pršut nego na salatu.

Takvo ih ulje odbija jer, kaže, miriše na zgnječene zelene masline i travu.

Druga berba dala 198 litara ulja

.. U drugoj berbi svoga mladog maslinika Milan je imao ukupno 1475 kilograma maslina, od kojih je dobio 198 litara ulja. Mješavine leccina i pendolina u omjeru 90 naprema 10 ima 136 litara , te 62 litre oblice. Sortu leccino je brao 14. listopada, a oblicu šest dana kasnije. Preradu je radio u uljari u Nadinu, gdje i prošlogodišnji pobjednik "Masline" Mile Vrsaljko iz Nadina. Slobodna Dalmacija

25. veljače 2008.
VINSKI GRAD TROGIR VELIKI PROJEKT POZNATOG VINARA I VINOGRADARA NA PADINAMA BRDA U PLANOM
Grabovac sadi 100 tisuća trasa loze
Nakon obimnog posla na pripremi terena, u iduća dva tjedna na 13,5 hektara tla bit će posađeno 100 tisuća adnica autohtonih sorti crljenak i plavac mali

Piše ANKICA RADAN

Pjenušcem "Grabovac" iz vlastite proizvodnje poznati imotski vinar i vinogradar Ante Grabovac proslavio je početak sadnje svoga vinograda podignutog na padinama brda Babe Pašnjak u trogirskom prigradskom naselju Plano. Za 15-ak dana na oko 13,5 hektara zasadit će ukupno 100 tisuća sadnica autohtone sorte kaštelanskog crljenka i malog plavca. Prva faza Grabovčevog projekta ukupno vrijednog oko šest milijuna kuna kojemu je potporu dao i grad Trogir, a on ga naslovio "vinski grad Trogir" započeta prije godinu dana, otkupom zemljišta od privatnih posjednika te poravnavanjem terena specijalnim strojem za mljevenje tamošnjeg krševitog područja, tako se privela kraju.

U pripremi terena za ovaj povijesni projekt kojim Grabovac vraća razvoj vinogradarstva na nekad poznatom trogirskom vinogradarskom području pomogla je kaštelanska tvrtka Tera Kop nasuvši teren s više od 20 tisuća kubika plodne zemlje iz kaštelanskog polja. Grabovac moli Boga da padne kiša kako bi se sadnice primile. U protivnom, morat će prionuti ručnom navodnjavanju. U tom slučaju bit će mu potrebna i radna snaga za kojom je već u potrazi. Naime, u prvoj fazi planira zaposliti desetak radnika, a prioritet će kaže, imati stanovnici Planog. Problem s navodnjavanjem, veli, riješit će izgradnjom bazena za oborinske vode, jer je usred vinograda na dubini od oko 140 metara pronađeno izvorište.

Realizacijom ovog projekta u sklopu čije druge faze je predviđena za 2-3 godine i izgradnja vinarije s popratnim sadržajima koja će uvelike obogatiti turističku ponudu grada Trogira, Ante Grabovac će zasigurno ostati zabilježen kao prva osoba koja je nakon gotovo stotinu godina započela s obnavljanjem vinogradarstva na trogirsko-kaštelanskom području vraćajući autohtone sorte crljenka i plavca malog identične svjetski poznatim talijanskim sortama trimitivo, te američkom zinfandelom čije porijeklo vuče upravo s kaštelanskog područja.

Grabovac je početkom 90-ih u rodnom Prološcu podigao oko osam hektara vinograda, a sad posao nastavlja i na području Trogira. Slobodna Dalmacija

25. veljače 2008.
PROJEKT
Počelo je stvaranje dalmatinskoga turističkog brenda
Županija ulaže u zagorska sela i jača seoski turizam
Ruralni je turizam u Dalmaciji sve popularniji, a u Splitsko-dalmatinskoj se županiji u zadnje tri godine broj domaćinstava koja se njime bave - udvostručio

Irena DRAGIČEVIĆ

SPLIT - Dok zemlje članice Europske unije znatne prihode ostvaruju od ruralnog turizma, u Hrvatskoj se od te vrste turističkog proizvoda ostvari tek 2,2 posto od ukupnih turističkih noćenja. Kako bi se to promijenilo, Splitsko-dalmatinska županija već godinama ulaže goleme napore, ali i novac.

Prije tri godine županija je bila jedina jedinica regionalne samouprave u državi koja je vlastitim novcem pokrenula Program poticanja obnove raseljenih i zapuštenih sela >Etno-eko< u svrhu širenja turističke ponude.

Ove će se godine u tu svrhu iz proračuna izdvojiti 1,6 milijuna kuna, doznajemo od pročelnika županijskog pravnog odjela za turizam Joška Stelle. Uz visoke ekološke standarde, ulaganje u sela kroz taj projekt ne bi trebalo izmijeniti izvorne obrise i volumen sela te povijesne trase njihovih putova. Povijesne cjeline trebale bi se očuvati u njihovu izvornom okružju, a tradicijsko graditeljstvo nastaviti.

Edukacija voditelja

>Posebnu pozornost posvećujemo edukaciji voditelja seljačkih domaćinstava. Tako smo nedavno u Trilju, Vrgorcu, Imotskom Omišu održali seminare koji su okupili više od 80 domaćinstava što se bave agroturizmom, a sve u sklopu projekta EU-a čiji je cilj poticati razvoj te turističke grane. Edukaciju ćemo nastaviti studijskim putovanjem u Istru, koja ima najbolje rezultate u ruralnom turizmu u Hrvatskoj<, ističe Stella.

Konačni je cilj stvaranje dalmatinskog turističkog brenda, odnosno predstavljanje Hrvatske kao jedinstvenog svjetskoga gastronomskog odredišta. Na tom je tragu i nedavno izdana brošura >Maslinovi puti<, kojom se, osim razvoja Dalmatinske zagore, potiče i razvoj otočnog i priobalnog turizma. Zemljopisni je položaj omogućio uzgoj raznolikih sorti maslina, što taj turistički proizvod, smatraju stručnjaci, čini još zanimljivijim. Maslinovi puti trebali bi pridonijeti većem zalaganju stanovništva u očuvanju i obnovi izvornih okruženja, tradicijskog nasljeđa, a u skladu s održivim razvitkom turizma.

250 posto više noćenja

>Maslinovi puti obuhvatili su 40 maslinara, uljara i Muzej maslinova ulja u Mircima na Braču. To je ambiciozan plan kojem je cilj da županija postane prepoznatljivo odredište, ne samo po vrlo dobrom ulju, već i po turizmu maslinova ulja, što će omogućiti ostvarivanje niza drugih gospodarskih efekta. Nastavak posla je brošura 'Vinski puti', a ove godine pripremamo još jedan projekt promocije ruralnog turizma i Zagore. Posebnu pozornost posvećujemo izradi tematskih staza pa ćemo jednu napraviti i uz imotska jezera.

U Imotskom smo, naime, u 2007. zabilježili 250 posto više noćenja nego u 2006.! Tematska staza uz jezera sigurno će pridonijeti produljenju sezone u tom gradu<, naglašava Stella. Vjesnik

22. veljače 2008.
Izaslanstvo američkog Kongresa u RH 
Izaslanstvo američkog Kongresa u Hrvatskoj, ali i Makedoniji i Albaniji, procjenjuje spremnost tih zemalja za članstvo u NATO-u. Uoči summita NATO-a u travnju u Bukureštu razgovarali su s premijerom Ivom Sanaderom i predsjednikom Stjepanom Mesićem.
Nakon razgovora sa Sanaderom prvi čovjek izaslanstva, kongresnik John Tanner zahvalio je našoj zemlji na ulozi u ovom teškom razdoblju za ovaj dio Europe. Sanader je pak rekao da govori u ime svih stranaka u Saboru kada kaže da je hrvatsko-američko partnerstvo neupitno.
Izaslanstvo je primio i predsjednik Stjepan Mesić. U razgovoru je iznio svoje poglede na stanje u regiji, naglašavajući kako je naš strateški cilj ulazak u Europsku uniju i NATO. Dodao je da je važno da i druge zemlje iz regije slijede taj put, jer je to jamac stabilnosti i napretka cijelog područja. HRT

22. veljače 2008.
''Prlić i drugi'' ostaju u Haagu 
Žalbeno vijeće Haškog suda zaustavilo je odluku o puštanju na privremenu slobodu skupine bosanskih Hrvata iz predmeta "Prlić i drugi" koju je donijelo niže vijeće. Odluku o žalbi tužiteljstva na njihovo privremeno puštanje na slobodu tijekom stanke u suđenju mora donijeti žalbeno vijeće. 
Raspravno vijeće Haškog suda odlučilo je prije nekoliko dana pustiti na privremenu slobodu bosanske Hrvate iz predmeta "Prlić i drugi" tijekom stanke u suđenju. 
Ali isto vijeće je odbilo zahtjev za potpunim oslobađanjem optuženika koji je postavila obrana, jer smatra da tužitelji nisu u svojem dijelu dokaznog postupka dokazali krivnju šestorice optuženih Hrvata. Upravo ta odluka Raspravnog vijeća, prema mišljenju tužiteljstva, povećava rizik za njihov bijeg.
Pravila Haškog suda omogućavaju obranama da nakon završetka tužiteljskog dijela postupka traže oslobađanje svojih klijenata ako smatraju da tužitelji nisu dokazali njihovu krivnju.
Tužitelji su u siječnju izveli svoje posljednje svjedoke, a nakon stanke  suđenje će se nastaviti početkom svibnja izvođenjem dokaza obrane. U javnom dijelu odluka kojima je raspravno vijeće odobrilo njihovo puštanje na privremenu slobodu ne navode se datumi njihova odlaska iz pritvora i povratka u Haag.
Suđenje šestorici bosanskih Hrvata Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću započelo je 26. travnja 2006. godine.
Oni su optuženi za zločine počinjene tijekom rata u BiH nad muslimanskim stanovništvom na području Prozora, Gornjeg Vakufa, Jablanice, Mostara, Ljubuškog, Stoca, Čapljine i Vareša.

22. veljače 2008.
Mala brodogradnja 2007. godine u Hrvatskoj proizvela 2 tisuće plovila
Većina proizvedenih brodova ima turističku namjenu, a ukupna vrijednost je 80 milijuna eura
Nautički turizam u Hrvatskoj u prošloj je godini, procjenjuje se, zabilježio prihode od oko 700 milijuna eura što čini 10 posto ukupnih hrvatskih turističkih prihoda. U tom je segmentu lani u odnosu na 2006. ostvaren gotovo dvostruko veći rast od rasta ukupnog turističkog prihoda. Od ukupno 21.600 vezova, 15 tisuća je na moru, a u proceduri koncesioniranja su tri nove marine u Ližnjanu, Novom Vinodolskom i Tisnom s ukupno 761 vezom. Nadalje, hrvatski su proizvođači malih brodova lani proizveli oko dvije tisuće plovila vrijednih oko 80 milijuna eura i osnovali, također u prošloj godini, klaster kojemu je pristupilo 30-ak članica. Na Zagrebačkom velesajmu, gdje traje do nedjelje sajam Sport i nautika, za danas je najavljen sastanak Udruženja male brodogradnje u organizaciji Sektora za industriju HGK i Odsjeka za industriju ŽK Rijeka. O aktualnom stanju male brodogradnje u Hrvatskoj, govorit će Mario Polla, poslovni tajnik Udruženja, a na sastanak je pozvan i voditelj još jednog klastera male brodogradnje. Naime, mnogi ne znaju da u Hrvatskoj postoje dva takva klastera te da je svoju prezentaciju ovih dana održao i Hrvatski klaster brodogradnje (HKB) pri HUP-u predstavivši svoje članice, a posebno tvrtku Delta Data d.o.o. I dok se klaster više bavi morem, ovaj je orijentiran na kopno i prema riječima Gordana Krpanca, klaster menadžera HKB-a pri HUP-u, priključenje klasteru od strane poduzetnika "pokazuje da gospodarstvo prepoznaje značenje revitalizacije remonta i gradnje riječnih brodova". On dalje smatra kako je Sisački navoz jedini u Hrvatskoj na kojem se može odvijati remont plovila vlastite težine do 400 t i duljine do 80 m, bez obzira na vodostaj rijeke. Godišnje na navoz na remont, popravke i kontrole dolazi oko 25 plovila. 
Na državnoj razini je isto tako uočeno značenje unutarnjih plovnih putova, što čini ovaj klaster aktivnost još značajnijom, tumači Krpanec. Rijekama se u Hrvatskoj sada prevozi 1,5% od ukupnog transporta roba, dok je u EU prosjek 25%. Cilj je u idućih 5 godina poduzeti aktivnosti na različitim razinama kako bi se riječnim transportom prevelo 10% svih roba koje su u prometu na državnoj razini u jednoj godini. Hrvatska unutarnja plovidba, podsjeća Krpanec, broji oko tristotinjak plovnih jedinica, kojih je prosječna starost više od 25 godina. Plovilo unutrašnje plovidbe moralo bi biti izvučeno na navoz jednom u 5 godina prema programu pregleda i kontrola propisanom pravilima za tehnički nadzor brodova unutrašnje plovidbe. Budući da je zbog Domovinskog rata riječni transport u Hrvatskoj stagnirao, određeni broj plovila je u lošem stanju zbog zapuštenosti te postoji potreba i za remontom i za izgradnjom novih plovila, a što je u skladu s temeljnim ciljevima projekta ovog klastera. Trendovi suvremene svjetske brodogradnje reflektiraju se i utječu i na hrvatsku brodogradnju, pogotovo malu. Kako bi konkurirali na tom tržištu, članice klastera pri HUP-u upoznale su se s radom tvrtke Delta Data koja u svom djelovanju prati zahtjeve za uvođenjem novih materijala. Karbon, kevlar, epoxidne, vinilesterske i izoftalne smole polako istiskuju materijale starih tehnologija. Tvrtka Delta Data d.o.o. 2002. godine započinje razvoj dekorativnih i konstrukcijskih materijala namijenjenih brodogradnji, a 2005. je započela proizvodnja Deltex laminata i Deltex Sailing 525 sportskog katamarana. U 2005. otvara vlastiti proizvodni pogon u Zagrebu.
Biserka Ranogajec, Poslovni.hr

22. veljače 2008.
Na Savici prvi neboder u Hrvatskoj viši od 100 m
Piše: Dora Koretić
Planirana je gradnja četiriju podzemnih etaža i 45 katova do visine od 140 metara, površine 160.000 kvadrata
ZAGREB - Na području Savice trebala bi se graditi najveća zgrada u Hrvatskoj - stambeno-poslovni centar "Savica" koji bi se prostirao na 160 tisuća četvornih metara, imao 45 katova te bio visok 140 metara. Centar bi trebao imati i četiri podzemne etaže, a u sklopu objekta predviđena je gradnja stanova, trgovačkih centara, nadzemnih i podzemnih garaža te spa, wellnessa i lobbyja.

Gradski čelnici na jučerašnjoj su sjednici Poglavarstva prihvatili Program za provedbu anketnog urbanističko-arhitektonskog natječaja za centar koji je izradila tvrtka CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu, čiji direktor Tomislav Dolečki kaže kako je projekt još u fazi ispitivanja.
- Ispitujemo lokaciju na križanju ulice Prisavlje i Avenije Marina Držića kako bismo vidjeli je li na njoj moguće sagraditi centar od 45 katova s pratećim sadržajima.

Najveći su problem za njegovu gradnju prometnice jer treba razmišljati o denivelaciji i produženju ulice Prisavlje te na magistralni vrelovod koji onuda prolazi.
Pokaže li se da je gradnja moguća, imamo više zainteresiranih investitora, no gradnju ne treba očekivati skoro - izjavio je Dolečki.
Dvije podzemne i tri nadzemne etaže, prema programu, služile bi za smještaj javne garaže za trgovačke sadržaje i potrebe stanovanja, a dvije nadzemne etaže bile bi namijenjene za trgovački centar. Ostale su predviđene za stanovanje. Jutarnji list

22. veljače 2008.
Borovo sa 200 novih modela cipela
Nakon donošenja programa restrukturiranja i sanacije vukovarska tvrtka Borovo d.d. polako, ali sigurno izlazi iz nevolja prouzrokovanih ratnim razaranjem pa se bilježe i prvi trendovi pozitivnog poslovanja. Na izložbenom mjestu Borova u paviljonu 6 Zagrebačkog velesajma, na ovogodišnjoj sajamskoj izložbi Moda i slobodno vrijeme taj je proizvođač izložio oko 200 novih modela ranih vrsta obuće koje proizvode tvornice Borovo - Kožna proizvodnja i Borovo-Gumitrade. Riječ je o novom suvremenom dizajnu, a u Borovu su posebice ponosni na robne marke Navitas, 2 cool, Anatomica, Stella, Patrick i Phillip. Navitas modeli su namijenjeni osobama u pokretu (tenisice), 2coll su modeli za djecu, a Anatomica, kako već samo ime kaže, zbog anatomske prilagođenosti nozi namijenjena je onima koji rade i stalno se pritom kreću. Stella je ženska modna linija, a Patrich vrhunska modna cipela za muškarce, dok je Phillip niska muška cipela. Biserka Ranogajec, Poslovni.hr

22. veljače 2008.
Zahvaljujući Ivani, na turističku kartu Europe ucrtat će se Ogulin
Piše: Mario Pušić
Foto: Mario Pušić
OGULIN - Ogulin, rodni grad poznate hrvatske spisateljica Ivane Brlić Mažuranić, sa svojim projektom Ogulin-zavičaj bajke uskoro bi mogao postati partner europskim mekama bajki, Odenseu u Danskoj, rodnom gradu H. C. Andersena, Berlinu, gradu u kojem su djelovala braća Grimm, te Moskvi, kolijevci slavenskih bajki, najavila je direktorica Turističke zajednice Ogulina Ankica Puškarić.

- Tu ideju trenutačno razvijamo i ove godine ćemo je prezentirati spomenutim gradovima. No, da bi ovako poznatim gradovima bajki mogli postati partneri moramo i mi njima nešto ponuditi, dakle moramo još bolje razviti vlastiti projekt - rekla je direktorica Puškarić.

Da multimedijalni kulturni centar "Ivanina kuća bajki" koji je u uređenju, "Ruta bajki" koju čini 60 kilometara pješačkih i biciklističkih staza "pomiješanih" s motivima iz bajki, kulturno povijesnom baštinom i prirodnim ljepotama, te lipanjski "Festival bajki" imaju šansu pretvoriti se u originalni hrvatski brand.

Tome u prilog govori i zainteresiranost nizozemskih, njemačkih i danskih novinara koji su najavili dolazak u Ogulin, i to nakon što je projekt direktorica Puškarić predstavila na turističkom sajmu u Nizozemskoj prije dva tjedna. Jedan tamošnji izdavač turističkih karti čak je najavio uvrštavanje Ogulina kao jedno od turističkih odredišta. Ogulinska turistička zajednica stoga traži nekoliko suradnika koji bi pomogli u aktivnostima za brandiranje grada gradom bajki.

- Želimo Ivaninu kuću bajki na kreiranje prepustiti djeci već u prvim fazama. Rutu bajki htjeli bi još više oživjeti na način da ju organizirano posjećuju osnovci iz cijele Hrvatske i baš tu provedu nastavu u prirodi, a treba nam i nekoliko cikloturističkih vodiča - predstavila je planove direktorica Puškarić.

Iako je Ogulin rodni grad I. B. Mažuranić, projekt ne bi živio samo na likovima iz njezinih bajki, već bi posjetitelji mogli uživati u motivima bajki najpoznatijih svjetskih autora. U spomenuti je projekt uključena i književnica i prevoditeljica Sanja Lovrenčić koja se bavi istraživanjem narodne predaje kako bi doznali kako su nastajale pojedine bajke koje i danas potiču maštu naših mališana.

U Ivaninoj kući igrat će se predstave

Ivanina kuća bajki koja će biti smještena u Frankopanski kaštel imat će stalni izložbeni postav preko kojeg će posjetitelja uvoditi u svijet bajki, knjižaru u kojoj će se nuditi isključivo bajke, suvenirnicu, multifunkci-onalni prostor za predstave, predavanja i pripovjedaonicu bajki. U Kući bi bila razvijena i izdavačka djelatnost.  Jutarnji list

21. veljače 2008.
'Priznanje Kosova ugrozilo bi hrvatske granice'
BEOGRAD - Vođa srpskih radikala Tomislav Nikolić ponovio je u intervjuu beogradskom Glasu javnosti prijetnju da Hrvatska, ako prizna Kosovo, ne može računati na to da Srbija priznaje njene granice.

"Vlada Srbije u ovom sastavu može samo imati odnose sa Sanaderovom Hrvatskom, kojoj se spremam u jednoj emisiji HRT-a poručiti da priznavanjem Kosova ne priznaje granice Srbije i da u tom slučaju ne može računati niti da Srbija priznaje njene granice", izjavio je Nikolić drugi put u dva dana (isto je rekao u utorak navečer u emisiji Upitnik državnog RTS-a).

"Pojedine države već uveliko priznaju samoproglašenu nezavisnost Kosova i zato nam treba jaka i normalna vlada", rekao je Nikolić, koji smatra da Koštuničina vlada ne može braniti Kosovo jer u njoj sjede i ministri iz Demokratske stranke predsjednika Borisa Tadića. "Od strateške važnosti je da rad Vlade kontrolira Skupština, u kojoj radikali i Koštuničin DSS imaju većinu", rekao je Nikolić.

Lider Šešeljeve stranke založio se da, ako dođe do sukoba na Kosovu, a izostane reakcija KFOR-a i UNMIK-a, kosovske Srbe treba zaštititi srpska vojska i policija. "To podrazumijeva potpunu zaštitu i prelazak Kopnene zone sigurnosti. Što će nam vojska i žandarmerija ako nećemo zaštititi svoj narod? Ne spremamo se valjda napasti neku drugu državu, već branimo svoj teritorij", rekao je Nikolić. (h) Jutarnji list

21. veljače 2008.
Vlada utvrdila prijedlog proračuna 
Vlada je utvrdila i Saboru poslala prijedlog državnoga proračuna za ovu godinu. Nazvan proračunom za konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, prvi proračun koalicijske Vlade temelji se na projekciji gospodarskoga rasta od 4,5 posto te procjeni znatno veće inflacije nego lani.
Planiran je proračunski deficit od 2,3 posto bruto domaćeg proizvoda, što je na razini prošlogodišnjega. Planirani su prihodi od 114 milijardi kuna, a rashodi se procjenjuju na oko 119 milijardi kuna. Znatno su u ovogodišnjem proračunu povećana izdvajanja za znanost, što je, prema riječima premijera Ive Sanadera, odraz Vladine politike poticanja društva znanja.
Država će više uložiti i u razvoj poduzetništva te za informatizaciju. I za mirovine će biti izdvojeno više, čak tri milijarde i 150 milijuna kuna više nego lani, što je posljedica Zakona o izjednačavanju starih i novih umirovljenika.  HRT

21. veljače 2008.
Najveća jahta prodana već na otvorenju sajma
Piše: Mario Tomas
Najveća jahta na u srijedu otvorenom sajmu Sporta i nautike na Zagrebačkom velesajmu, Airon Marin Top, vrijedna 400 tisuća eura, navodno je već pronašla vlasnika, a ona najskuplja, Storebro 410 Commander, čija je osnovna cijena oko pola milijuna eura, još čeka kupca. Osim skupocjenih jahti, najveću pozornost pobudila je murterska gajeta, legendarni drveni brod s otoka Murtera koji je na prošlogodišnjem sajmu bio u izradi.

Prema riječima predsjednika turističke zajednice Murtera Željka Jerata, cijena plovila iznosi "samo" 150.000 kuna, a popularni brod bit će i jedan od hrvatskih predstavnika na poznatom sajmu nautike u Brestu u Francuskoj.

- Gajeta se prvi put spominje 1740. godine. Potrebno je 800 sati za njezinu izradu, a prošle je godine održana regata u povodu proslave dana općine Murter na kojoj su nastupila 73 takva broda - rekao je Jerat.

Među 50-ak brodova hrvatske proizvodnje veliku pozornost izazvala je i najveća i najskuplja hrvatska jahta Pičuljan Marine Eleven, čija cijena s opremom prelazi 419 tisuća eura.

- Građena je na otoku Rabu, a svjetsku premijeru doživjela je na sajmovima u Genovi i Düsseldorfu gdje su je proglasili jednim od najboljih brodova -rekao je jedan od djelatnika tvrtke Pičuljan.

Hrvatski jedriličar Šime Stipaničev, koji se u studenome prošle godine vratio s regate vožene od Francuske do Brazila, izložio je svoj šest i pol metara dug brod kojim je 27 dana sam plovio.
- U subotu će biti predavanje o regati u sklopu kojeg će biti prikazan kratki film kao najava dokumentarca o tome kako je bilo sam ploviti Atlanskim oceanom - rekao je Stipaničev.

Sajam je svečano otvorio državni tajnik za more u Ministarstvu Branko Bačić, a od ostalih zanimljivosti posjetitelji će imati priliku kupiti vanjski jacuzzi za desetak tisuća eura, učlaniti se u prvi frizbi klub u Hrvatskoj, ali i pomoći dvjema udrugama, Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodiča i Kuhačom protiv mina, koje na svojim štandovima skupljaju donacije.

Novi GPS sustav za brodove

Na sajmu je predstavljen i novi GPS sustav prilagođen za sve vrste brodova, 100 posto vodootporan radijski sustav s CD-om, MP3 playerom i iPod-om te Icey-Tek ledenice, jastuci i hladnjaci koji će i nakon nekoliko dana provedenih na moru držati hranu i piće na temperaturi od 0 Celzijevih stupnjeva.
- Riječ je o novitetima koji nude kompletna rješenja kako najmanjim brodovima tako i onima koji zahtijevaju najsloženije sustave - rekao je direktor Meridijan projekta Hrvoje Tomašković. Jutarnji list

21 veljače 2008.
ENOLOGIJA Izbor najboljih vina ususret 13. medunarodnom sajmu >GAST<
Kupce vina najviše privlače oblik boce i izgled etikete
SPLIT - Uoči 13. međunarodnog sajma >Gast<, koji će se održati u ožujku, u miljevačkom hotelu >Lav< održana je međunarodna manifestacija ocjenjivanja 450 etiketa boca vina i jakih alkoholnih pića.

Kod vina je stručni sud, u čijem su sastavu bili poznati dizajneri, fotografi i marketinški stručnjaci, proglasio Libertin - Rajski rizling, 2006.(polusuho vino kasna berba, Vinarija Vinski vrt), a kod jakih alkoholnih pića najviše je glasova pripalo Mediteranskom voću (Zure - Lumbarda, Obrt za proizvodnju voćnih rakija).

S druge je strane, medijski žiri s novinarima i urednicima više hrvatskih dnevnika, tjednika, radijskih i tvkuća, najboljim proglasio vino Trajectum, Cabernet Sauvignon, 2003. (Dubrovački podrumi), a kod jakih alkoholnih pića Kneževu Rakiju - lozovaču (Udruga proizvođača rakije iz voća, Kneževi vinogradi).

>Želimo promovirati dizajn i struku, pa stoga uz organoleptičko ocjenjivanje, najkvalitetnije po broju uzoraka u državi, želimo promovirati i umjetnost i potrebu unaprjeđenja etikete i dizajna boce<, ističe direktor Sajma Split Igor Bagarić, organizator >GAST-a<. Zaključeno je kako su istraživanja potvrdila da su kupci vina ponajprije privučeni oblikom boce i izgledom etikete, pa je ocjenjivački sud upravo to i promatrao - oblik i boju boce, grafičko rješenje boce te kompoziciju boce i etikete. [D. Stella, I. Dragičević]

GAST U OŽUJKU
Trinaesti zaredom

Od 5. do 9. ožujka na Žnjanu će se u organizaciji tvrtke Sajam Split održati 13. međunarodni sajam >GAST<.
>13. godinu za redom pod GAST-ovim će se okriljem događati sajmovi prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme te medunarodni sajam vina 'Dionizijana'. Treću godinu za redom ugostit ćemo sajam kave, mediteranski te sajam namještaja, a drugu godinu za redom i sajam za turizam 'SATURN'. Prvi ćemo put realizirati projekt 'GAST around the world' koji uključuje suradnju s diplomatskim predstavništvima u RH<, ističe direktor Bagarić. Zemlja partner ovogodišnjeg je GAST-a BiH. [I.D.]

21. veljače 2008.
Osnovan konzorcij za gradnju žičare od mora do Učke
Piše: Mihajlo Pažanin
OPATIJA - Liburnijski kraj mogao bi već sljedeće godine dobiti novu turističku atrakciju - žičaru koja će od obale voditi do vrha Učke. Da je riječ o konkretnoj inicijativi, danas su nam potvrdili u Gradu Opatiji gdje su najavili da će sudjelovati u radu konzorcija za gradnju žičare.
- Ideja o žičari koja će voditi na Učku stara je skoro koliko i Opatija, ali nikada nije ostvarena - rekao je opatijski gradonačelnik Amir Muzur.

Ideja da se gondolom poveže priobalje s 1400 metara visokom planinom nastala se još u doba Austro-Ugarske i tada je bila i najbliža realizaciji.
- Uoči Prvoga svjetskog rata postojali su konkretni planovi da se žičarom povežu Medveja i Lovranska Draga, ali su ih spriječili tadašnji stanovnici Opatije, koji su bili zabrinuti da bi zbog toga moglo doći do procvata Lovrana i ugrožavanja statusa njihova grada - objasnio je Muzur.

Otad se ta ideja često spominjala i čini se da su konačno stvoreni uvjeti za njezinu realizaciju.
- Prvi korak na tom putu jest osnivanje konzorcija za gradnju žičare, nazvanog Rivijera - Učka - dodao je Muzur.

U radu konzorcija, osim Opatije, sudjelovali bi Općina Lovran, Javna ustanova Park prirode Učka, poduzetnici Mladen Blažević i Milorad Stanić, tvrtka Area i opatijski Zanatservis.
Cilj konzorcija bit će priprema potrebne prostorno-planske dokumentacije i svih ostalih organizacijsko-tehničkih elemenata potrebnih za realizaciju projekta. Temeljna glavnica konzorcija iznosit će 160.000 kuna, a formalni nositelj projekta gradnje žičare postala bi opatijska tvrtka Zanatservis.

- Trenutačno postoje četiri moguća scenarija povezivanja opatijske rivijere s Učkom. Jedan od mogućih koridora jest onaj od Medveje do Lovranske Drage, druga je mogućnost da žičara poveže Slatinu i Veprinac, treći plan predviđa koridor iz Ike preko Dražine prema Učki a četvrti bi vodio iz Ičića - rekao je gradonačelnik.
S obzirom na to da se očekuje da bi za sve potrebne radnje trebalo utrošiti oko godinu dana, predviđa se da bi početak gradnje mogao krenuti početkom ožujka 2009.

Gradnja žičare donijet će i procvat turizma

Ravnateljica Parka prirode Učka, Suzi Petričić, uvjerena je da se radi o odličnoj inicijativi koja će Opatiji i kolici zasigurno donijeti i procvat turizma
- Žičarom bismo dobili direktnu poveznicu mora s planinom i nema sumnje da bi gosti uživali u mogućnosti da baš tako, uz ostalo, posjete i naš park prirode - smatra ravnateljica Suzi Petričić. Jutarnji list

20. veljače 2008.
Verona: Uhićen osuđeni ratni zločinac 
Sreten Peslać, kojega je šibenski sud 2002. u odsutnosti zbog ratnih zločina osudio na 10 godina zatvora, uhićen je u Veroni. Ondje je radio kao profesionalni vozač.
Peslać je optužen za pripadnost srpskoj paravojnoj skupini čiji su članovi krajinske Hrvate prisiljavali da napuste svoje domove. Za njim je raspisana međunarodna tjeralica, navodi novinska agencija ANSA.  HRT

20. veljače 2008.
Inozemni dug 31,9 milijardi eura 
Hrvatski bruto inozemni dug tijekom jedanaest mjeseci 2007. godine povećao se za 2,66 milijardi eura. Na kraju studenoga iznosio je nešto više od 31,9 milijardi eura. To je za 357 milijuna eura više nego u mjesecu prije.
U odnosu na studeni 2006. godine, vanjski je dug veći za 3,4 milijarde eura, što predstavlja godišnju stopu rasta od 11,9 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Godišnja stopa u studenom 2006. iznosila je 13,8 posto. Povećanje duga u 11 mjeseci prošle godine rezultat je porasta zaduženosti sektora poduzeća, čemu treba dodati i porast duga s osnove izravnih ulaganja od oko 880 milijuna eura.
Istodobno je znatno smanjen vanjski dug banaka. Država je također smanjila vanjski dug za 99 milijuna eura, na što su bitno utjecale mjere HNB-a.
Porast inozemnog zaduživanja sektora poduzeća, prema ocjeni analitičara HNB-a, jednim se dijelom može povezati s poslovnom politikom domaćih banaka. One su, kako bi izbjegle troškove najnovijih restrikcija HNB-a, sve više poticale svoje klijente na izravno financiranje u inozemstvu. Tim se zamjenjuje zaduživanje na domaćem bankarskom tržištu.  
Udio vanjskog duga države u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu smanjio se s 22,8 posto na kraju 2006. na 20,5 posto na istog mjeseca prošle godine. Projekcija otplate glavnice bruto inozemnog duga po domaćim sektorima iznosi nešto više od 5,1 milijardu eura, dok je procjena plaćanja kamate 939 milijuna eura.  HRT

20. veljače 2008.
U SPLITU PREDSTAVLJENA KNJIGA "MASLINA I MASLINOVO ULJE OD A DO Ž"
Vrlo dopadljiva enciklopedija maslinarstva
Urednici su uvjereni da su uspjeli stvoriti stručno, ali lagano pisanu knjigu s puno zanimljiva popratnog sadržaja, kakvu nemaju ni maslinarski razvijenije Italija i Francuska
Piše Tea Sumić
Svojevrsna hrvatska enciklopedija maslinarstva, "Maslina i maslinovo ulje od A do Ž" (Naklada Zadro), predstavljena je na Tjednu maslinova ulja u splitskoj kavani "Luxor".

Ambicioznu publikaciju koja na 280 stranica kroz tekstove čak 30 autora objašnjava sve vezano uz ovu temu prezentirali su suurednici prof. Božena Zadro i dr. sc. Slavko Perica, direktor Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, te dipl. ing. Dobroslav Elezović, najstariji hrvatski stručnjak za maslinarstvo, obećavši da "Maslina" sadrži sve potrebno prosječnom čitatelju da postane dobar poznavatelj.

- Nakon "Vina od A do Ž", ovo je bio logičan nastavak, to više što maslina u posljednjih 20 godina u nas doživljava pravu renesansu, a nameće se kao iznimno važna tema u razdoblju prije pridruživanja Europskoj zajednici - istaknula je prof. Zadro, primijetivši kako nikad dosad nije doživjela toliki entuzijazam kod autora zamoljenih za suradnju na nekom izdanju.

Na pitanje čemu još jedna maslinarska knjiga dr. Perica je objasnio kako je u moru literature posvećene ovoj tematici vladala konfuzija; dio je radova bio prestručan i namijenjen samo znanstvenoj zajednici, dok je drugi dio bio puko prežvakavanje istih tema.

- Nedostajalo je stručne literature zanimljive za čitanje. Željeli smo napraviti činjenično utemeljenu knjigu, koja će činjenice dati u suvremenom svjetlu, umjesto da vrtimo stalno iste prožvakane detalje, i koja će ih dati s hrvatske točke gledišta, čak i kad pišemo o maslinarstvu u Kaliforniji i Novom Zelandu - kazao je dr. Perica, priznavši kako su upravo to bili najveći izazovi pri izradi ovog leksikona.

Stručno i čitko

Knjiga u osam poglavlja bogato opremljenih fotografijama i maslinarskim kartama donosi pregršt podataka o povijesti ove grane poljodjelstva, pojedinim sortama maslina i njihovoj isplativosti, o tehnološkim aspektima maslinarstva, maslini u okolišu, prehrambenim vrijednostima i važnosti masline i maslinova ulja za zdravlje.

Uglavnom, sve što bi prema mišljenju urednika izdanja moglo zanimati sve pripadnike proizvodnog lanca u maslinarstvu, radoznalce i sve one koji cijene zdrav život.

- Prvi dio knjige čita se kao niz priča o maslini, dok drugi pokriva sve pojmove vezane uz nju. Taj drugi, leksikografski dio sadrži vrlo korisne međuuputnice koje upućuju čitatelja na vezane pojmove, kako bi se lakše navigavalo kroz knjigu - naglasio je dr. Perica, poručivši kako vjeruje da su uspjeli stvoriti stručno, ali i lijepo i lagano pisanu knjigu s puno zanimljiva popratnog sadržaja, te da dosadašnje reakcije daju potporu tom dojmu.

Elezović tvrdi kako ovako temeljitu knjigu nemaju ni Italija i Francuska, maslinarski puno razvijenije zemlje od Hrvatske, zaključivši kako je ovaj leksikon jedinstven upravo po tome što nije goli priručnik nego upravo - odiše maslinarstvom.

Englesko izdanje

.. Knjiga će se moći nabaviti u svim knjižarama po cijeni od tristotinjak kuna, a uskoro bi, doznajemo od uredništva, mogla doživjeti i englesko izdanje - već su, najavio nam je dr. Perica, obavljeni neki razgovori sa zainteresiranima iz Sjedinjenih Američkih Država, no odlučeno je da će se s tim, ipak, još malo pričekati.

Slobodna Dalmacija

20. veljače 2008.
Izložba Be CROative u Milanu
Nakon Münchena, Lisabona, Bruxellesa, La Rochella i New Yorka, HGK organizira šestu izložbu kojom komora promovira kvalitetne hrvatske proizvode, nositelje znakova "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta" u inozemstvu. Izložba će se održati od 21. do 24. veljače na turističkom sajmu BIT u Milanu i na njoj će se istodobno pokazati svjetski poznati izumi Hrvata te prikazati Hrvatska kao zemlja pametnih, inovativnih i kreativnih ljudi. Izložba će i ovoga puta bila postavljena u obliku dvije velike kocke radi simboličkog predstavljanja Hrvatske. Osim toga, multimedijalnim pristupom "gledaj, slušaj, osjeti" nastoji se dočarati Hrvatsku u njenom najboljem izdanju, a u luksuznim staklenim vitrinama bit će izloženi brojni proizvodi. Biserka Ranogajec, Poslovni.hr

20. veljače 2008.
"Radio Računalo" - 12 ponosnih godina i 300 informatičkih emisija
U subotu, 23. veljače 2008. godine, emitirat će se 300. jubilarno "Radio Računalo", prva i najslušanija informatička radijska emisija u Hrvatskoj. Cijeli sadržaj emisije bit će u slavljeničkom tonu, tako da slušatelje očekuju ekskluzivna gostovanja zanimljivih gostiju iz informatičkog svijeta, brojne vrijedne nagradne igre i razmjena mišljenja o emisiji sa samim slušateljima.

Najsretnije i najspretnije slušatelje očekuju brojne nagrade - bežične tipkovnice, laserski miševi, bluetooth uređaji, originalne igre za računala, originalni Microsoft Windows Vista operativni sustav i Microsoft Office 2007 paket, antivirusni paketi, priručnici, i još puno drugih vrijednih nagrada. Vrijedi se potruditi i nazvati broj 042/200-854 jer nagradnog pitanja - nema!

Svakako budite uz vaše radio prijemnike u subotu, sudjelujte u emisiji i osvojite neku od brojnih vrijednih nagrada naših sponzora. Svi ste dobrodošli na frekvencije Aktivne mreže (Radio Aktiv na 100,3MHz i Gradski radio Čakovec 91,0MHz) ili putem online streaminga na www.racunalo.com .

20. veljače 2008.
Izumio sam uređaj za lakše učenje meridijana
Piše: M. Piškor/EPEHA
Foto: Miroslav Kiš/Cropix
Djeci je puno lakše shvatiti pojam zakrivljenosti zemlje te što označavaju meridijani i paralele, kaže A. Barić
SISAK - Više od 44 godine prof. Antun Barić (66) prenosi školskoj djeci znanje iz povijesti i zemljopisa. Od 44 godine staža, 41 je proveo u istoj školi, Osnovnoj školi Sela.

Ove godine prof. Barić odlazi u mirovinu, a prije odlaska želi školi, ne samo svojoj u Selima, nego svim osnovnim školama u državi, ostaviti jedno vrijedno nastavno pomagalo.

Ideja prije pet godina

- Uočio sam kako je djeci u 5. razredu teško shvatiti mrežu paralela i meridijana, a posebno pojam azimuta. Prije pet godina sinula mi je ideja kako to jednostavno predočiti pa sam u svojoj radionici kod kuće napravio nastavno pomagalo koje predočava i olakšava djeci shvatiti te pojmove.

Testiram pomagalo petu godinu, a iskustva su izvrsna. Uporabom mojeg pomagala i indukcijskog globusa, koji pokazuje samo meridijane i paralele, a koji sam sam izradio iz jednog starog i uništenog, djeci je puno lakše shvatiti pojam zakrivljenosti zemlje, što označavaju meridijani i paralele.

Podučio tisuće učenika

- Lakše uče kako se snalaziti u prirodi i na karti, koji kut zatvara zemljina os s ravninom ekvatora i središnjeg meridijana, kako izračunati vrijeme pojedinog grada ili države, pojasnio nam je prof. Barić, kod kojeg su osnove povijesti i geografije naučile tisuće učenika.  Jutarnji list

19. veljače 2008.
"Und Adriyatic" i dalje u hrvatskim vodama 
Turski brod "Und Adriyatic", koji je prije 13 dana zapadno od Rovinja zahvatio požar, u tegljaču je stigao tek do Savudrije. Iako je još jučer trebao stići u tršćansko brodogradilište na remont, brod čeka dopuštenje talijanskih pomorskih vlasti za nastavak tegljenja do Trsta.
Talijanske vlasti od brodovlasnika traže jamstva za sigurnost broda i njegovu daljnju plovidbu, kao što ih je dobila i Hrvatska za spašavanje broda. Očekuje se da će to biti riješeno tijekom dana te da će brod napokon napustiti naše teritorijalno more.
Tegljenje turskog broda prema tršćanskoj luci počelo je u nedjelju, no zaustavljeno je jučer kod Savudrije.
U Trstu je jučer održano nekoliko sastanaka, navodno o isplativosti popravka izgorjeloga turskog broda. Spominje se i mogućnost da "Und Adriyatic" ipak završi u rezalištu, što bi se obavilo u nekoj drugoj luci, a ne u Trstu.  HRT

19. veljače 2008.
Otpušteni posljednji novaci 
Oružane snage Republike Hrvatske (OS RH) otpustile su u nedjelju zadnju generaciju ročnika koji su služili vojni rok, čime je službeno ukinuto obvezno služenje vojnog roka.
Na temelju izmjena i dopuna Zakona o obrani iz srpnja 2007. godine i odluke Hrvatskog sabora iz listopada iste godine, novaci se od početka godine više ne pozivaju na obvezu služenja vojnog roka.
Vojni rok u trajanju od šest mjeseci sada je zamrznut i zamijenjen je dobrovoljnim služenjem vojnog roka koji će moći služiti i žene, a odluka o obveznom vojnom roku može se aktivirati u slučaju neposredne ratne opasnosti.  

Otpušteni novaci pripadaju pretposljednjem naraštaju, a posljednja skupina hrvatskih novaka, koja je potkraj studenoga trebala krenuti na služenje obveznog vojnog roka, nije bila pozvana na izvršavanje te obveze. Odluku o tome da novaci ne budu pozvani donio je bivši ministar obrane Berislav Rončević.
Podsjetimo, u listopadu prošle godine saborski zastupnici poduprli su prijedlog odluke o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka, što je predložila hrvatska Vlada, uz prethodnu suglasnost vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga. HRT

19. veljače 2008.
Hrvatski obrtnici na sajmu u Muenchenu
Na IHM 2008 nastupit će 21 hrvatski obrtnik
Hrvatska obrtnička komora (HOK) današnjom je press konferencijom najavila nastup hrvatskih obrtnika na vodećem europskom sajmu obrtništva, koji se održava od 28. veljače do 5. ožujka u Muenchenu.
To je već 60. Međunarodni sajam obrtništva (IHM 2008) u glavnom gradu Bavarske, na kojem je od 1995. pod okriljem HOK-a nastupilo preko 600 naših obrtnika.
Ove će godine nastupiti ukupno 21 hrvatski izlagač, od kojih je za njih 10 to premijerni nastup, na izlagačkoj površini od 100 četvornih metara u dvije skupne izložbe (metal, plastika, drvo i info prostor HOK-a te umjetnički obrt).

Predsjednik HOK-a Mato Topić istaknuo je da su sajamske priredbe još uvijek najbolji način provjere vlastite konkurentnosti i pronalaska novih poslovnih partnera, posebno naglasivši vrijednost osobne prezentacije proizvoda i usluga.
Uz organizaciju nastupa i praćenje obrtnika na sajmu u Muenchenu, HOK sufinancira nastup svojih članova sa 70 posto troškova standardno uređenog izložbenog prostora, navode iz Komore.

"Na taj način cijena izlaganja za naše članove iznosi 109,00 ?/m2, dok bi puna cijena izlaganja s ukupnim pratećim troškovima iznosila 363,38 ?/m2", pojasnio je Mario Paliska, predsjednik Odbora za sajmove pri HOK-u.
Muenchenski sajam obrtništva, pored sajma u Grazu, ima najdulju tradiciju izlaganja hrvatskih obrtnika. Prošlogodišnji IHM 2007 okupio je 1.047 izlagača iz 34 zemlje, a obišlo ga je 175 tisuća posjetitelja.

Iz HOK-a su najavili nastup obrtnika i na drugim sajmovima koji se održavaju tijekom ove godine i to u Zagrebu, Mostaru, Beogradu, Novom Sadu, Celju, Grazu te zeničkom ZEPS-u.
(Goran Pavlović), (Suvremena.hr)

19. veljače 2008.
Već zasađeno oko 4000 ha maslinika
SPLIT Otvorenjem izložbe ilustracija o maslinama autora Danila Dučka u kavani Luksor u Splitu je počeo Tjedan maslinova ulja uoči susreta Maslina koji će se održati u subotu u hotelu Marjan. Savez maslinara i uljara Splitsko-dalmatinske županije nastoji potaknuti što veću potrošnju maslinova ulja u Hrvatskoj, koja je s manje od dvije litre po stanovniku 10 puta manja nego u drugim sredozemnim zemljama. Do 2009. planirano je u Hrvatskoj podignuti 5000 hektara novih maslinika i taj se projekt uspješno provodi jer je već zasađeno oko 4000 hektara pa sada Hrvatska ima više od pet milijuna stabala maslina. Četvrta priredba Maslina okupit će u subotu oko tisuću sudionika, a najbolje ulje bit će odabrano u konkurenciji 1050 odabranih uzoraka ekstra djevičanskog ulja. (ww.poslovni.hr)

19. veljače 2008.
Na Sljemenu se gradi 20 metara duga skakaonica
Piše: Sergej Trajković i Mario Tomas
Foto: Marko Miščević/CROPIX
Sljeme uskoro dobiva 20-metarsku skijašku skakaonicu koja će se najvjerojatnije već na proljeće početi graditi na livadi ispod Tomislavova doma. Riječ je dječjoj plastičnoj skakaonici koja bi koštala oko 150.000 kuna i bila bi jedan od elemenata budućeg adrenalinskog parka.

Djeca bi mogla vježbati skokove tijekom cijele godine, jer bi skakaonica bila prekrivena plastičnom travom. No, postoji interes da se ne stane samo na tome, nego da Sljeme nakon slalomskog postane i skakački svjetski natjecateljski centar. Grupica entuzijasta na čelu s veteranom nordijskog skijanja Vladom Jakopčekom nagovara gradske vlasti i Hrvatski skijaški savez na gradnju prave skakaonice na Sljemenu, slične onoj na Planici u Sloveniji.

 Na Sljemenu uopće ne bi bio problem sagraditi skakonicu, samo je pitanje koliki je interes onih koji o tome odlučuju.
- Na Sljemenu uopće ne bi bio problem sagraditi skakonicu, samo je pitanje koliki je interes onih koji o tome odlučuju. Hrvatski skijaški savez ne pokazuje nikakav interes prema nordijskim disciplinama

Ja imam šestero djece koja pokazuju velik interes za ozbiljno bavljenje skijaškim skokovima - tvrdi Jakopček koji je 50-ih godina prošlog osvajao medalje na prvenstvima Zagreba u nordijskim disciplinama. Darivoj Repač, predsjednik Zagrebačkog saveza, potvrdio je da na Sljemenu ne bi bio nikakav problem sagraditi 50-metarsku skakaonicu, no to je ipak daleko manje od staza na kojima se održavaju svjetska prvenstva.

- Od Njemačkog skijaškog saveza već smo dobili 20 parova skija i cipela za skijaške skokove koje smo počeli dijeliti djeci. Interes je velik, za što je prije svega zaslužan entuzijazam Vlade Jakovčeka koji obilazi škole i upoznaje djecu s tom disciplinom - kaže Repač. Jutarnji list

18. veljače 2008.
Vijeće EU-a o ZERP-u 
Vijeće Europske unije ponovno je pozvalo Hrvatsku da ne primjenjuje nijedan aspekt ZERP-a na zemlje članice dok se o tome ne postigne zajedničko rješenje.
Ponovili su zaključak iz prosinca prošle godine s dodatkom u kojem se poziva Europsku komisiju da nastavi dijalog s Hrvatskom i da o tome podnese izvješće na jednom od sljedećih sastanaka Vijeća. Zaključci su usvojeni bez rasprave budući da je o tome postignuta suglasnost na sastanku Odbora stalnih predstavnika (COREPER) u četvrtak navečer.
Slovenski diplomatski izvor u Bruxellesu ocijenio je da EU zapravo čeka na hrvatski prijedlog rješenja problema ZERP-a. Na pitanje postoji li mogućnost zamrzavanja pristupnih pregovora s Hrvatskom kao u slučaju Turske ako se pitanje ZERP-a ne riješi, diplomatski izvori slovenske tiskovne agencije (STA) odgovorili su da su sve mogućnosti otvorene, a ništa nije zatvoreno.
Ministri vanjskih poslova EU-a usvojili su 10. prosinca 2007. zaključak u kojem pozivaju Hrvatsku da u potpunosti poštuje dogovor od 4. lipnja 2004. koji se odnosi na ZERP, a na koji se referiralo Europsko vijeće u svojim zaključcima od 4. lipnja 2004., i Pregovarački okvir te da ne primjenjuje ni jedan aspekt ZERP-a na zemlje članice dok se ne pronađe zajedničko rješenje u duhu EU-a".
Dogovor iz 2004. godine koji se spominje u zaključcima odnosi se na zapisnik s trilateralnog sastanka između Hrvatske, Slovenije i Italije, na kojem je Hrvatska izvijestila dvije strane da se ZERP neće primjenjivati za zemlje članice EU-a.
Na pitanje slovenskom izvoru iz predsjedništva EU da li Komisija razgovora i sa Slovenijom i Italijom o pitanju ZERP-a, izvor je rekao da to nije bilateralno ili trilateralno pitanje, nego stvar odnosa EU-a i Hrvatske, a uloga Komisije je da pomogne u pripremi ispunjavanja obveza koje proizlaze iz odluka Vijeća.  HRT

18. veljače 2008.
Sajmovi: Sport i nautika te Moda i slobodno vrijeme
Piše: NT/Hina
Na Zagrebačkom velesajmu od 20. do 24. veljače održat će se sajmovi Sport i nautika te Moda i slobodno vrijeme, na kojima će u ukupno nastupiti oko 550 izlagača iz 30-ak zemalja.

Programi tih sajmova najavljeni su na današnjoj konferenciji za novinare na Zagrebačkom velesajmu, na kojoj je istaknuto i da se ti sajmovi prvi put ove godine održavaju u isto vrijeme zbog njihove 'kompatibilnosti'.
Za 17. međunarodni sajam Sporta i nautike naznačeno je da će po svim pokazateljima biti jedan od najvećih do sada kako po broju izloženih plovila (254) tako i po broju izlagača. Na 27 tisuća metara četvornih u 10 paviljona nastupit će 512 proizvođača i zastupnika sportskih i nautičkih proizvoda te opreme - 205 domaćih i 307 inozemnih iz 30 zemalja.

Izložbeni paviljoni ZV-a će se za tu prigodu pretvoriti u svojevrsne lučice s flotom plovila.
U suradnji s Udrugom hrvatska nautička brodogradnja promovirat će se hrvatski potencijali u tom segmentu, a posebno će se predstaviti i nedavno u Rijeci osnovan klaster male brodogradnje, kojem se pridružilo 30-ak članica.

U sklopu sportskog dijela sajma održat će se tradicionalna međunarodna konferencija "Kondicijska priprema sportaša" te brojne promocije pojedinih sportova poput jedriličarstva i regata.
U sklopu sajma Moda i slobodno vrijeme, koji će se održavati u jednom paviljonu, tekstilno-odjevne te kožarsko-obučarske kolekcije predstavit će 30-ak tvrtki iz Hrvatske i Srbije.
Uz brojne modne revije od značajnijih događanja u sklopu tog sajma organizatori su izdvojili znanstveno-modnu tribinu zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta te projekt "Foto&Fashion" na kojemu će se predstaviti mladi dizajneri iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke i Italije. Jutarnji list

18. veljače 2008.
Sajam Prodexpo uspješan za hrvatske tvrtke 
Međunarodni sajam prehrane Prodexpo 2008., održan u Moskvi od 11. do 15. veljače, bio je uspješan za hrvatske tvrtke. U organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) na zajedničkom nacionalnom štandu nastupilo je njih osam: Vinogardarstvo i vinarstvo Veralda, Sardina, Kralj Bar-Vil, Fami, Kraš, Maraska, Zigante tartufi i Trenton. Tvrtke su ugovorile mnoge poslove, priopćio je HGK. 
Tvrtka Trenton u završnoj je fazi ugovaranja posla za 160 tona maslina i 240 tona maslinova ulja na godinu.
Vodeći ruski uvoznik i distributer premium klase alkoholnih i bezalkoholnih pića u procesu je potpisivanja ekskluzivnog ugovora za uvoz i distribuciju Maraskinih međunarodno poznatih proizvoda. Ugovor će biti potpisan u ožujku u njezinoj tvornici u Zadru.
Prezentacijom i nastupom na ruskome tržištu tvrtka Bar-Vil ostvarila je s ruskim distributerima meda uspješne poslovne kontakte. Time će, smatra, poticati i unaprijediti proizvodnju meda u Hrvatskoj.
Uz nastavak poslovne suradnje sa starim distributerima, Sardina će se u  sljedećem razdoblju promijenjenom ambalažom prilagoditi  sve zahtjevnijem ruskom tržištu.
Tartufi i proizvodi od tartufa tvrtke Zigante prepoznatljivi su ruskim potrošačima zahvaljujući njihovu sve većem zanimanju za hrvatski turizam. Tvrtka razmišlja o otvaranju predstavništva u Rusiji.
Među mnogim poslovnim kontaktima, tvrtka Fami ističe interes tvrtke iz Sibira, najjačeg distributera prehrambenih proizvoda u istočnoj Rusiji. Slijede dogovori o isporuci, količini i ambalaži.
Radi promidžbe i širenja distribucije, Kraš je na sajmu priveo kraju dogovor s nekim važnijim moskovskim trgovačkim lancima. Također je zaključio dogovor s distributerom iz Sankt Peterburga za 2008. godinu i ostvario poslovne kontakte s mogućim uvoznicima iz Kazahstana, Azerbajdžana i Ukrajine.
Hrvatske tvrtke nastupile su na zajedničkom štandu, a na sajmu je izlagalo 2197 tvrtki iz 61 zemlje.  HRT

18. veljače 2008.
ZNANOST
Na zagrebačkom Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije tim pod vodstvom dr. hrvoja Ivankovića radi na izradi biokeramičkog materijala pogodnog za 'prirodni' implantat
Od sipine kosti hrvatski znanstvenici prave 'ljudsku'
Već godinu dana radi se na stvaranju materijala koji bi bio nadomjestak za tvrda koštana tkiva, a organizam bi ga prihvatilo kao "originalni" dio
Piše Marijana Cvrtila/Epeha
Snimio Milivoj Keber/Cropix
Postoji li način da neki izgubljeni ili oštećeni dio tijela "zamijenimo" novim, ali ne umjetnim i ne klasičnim implantatom, nego prirodnim, koji bi se nakon ugradnje "stopio" i saživio s našim organizmom, i to trajno? Možda nama laicima to pitanje "vuče" na znanstvenu fantastiku, no istraživanje na tome tragu već je stvarnost, i to - u hrvatskoj znanosti.

Zbog toga bi termin biokeramika za nekoliko godina mogao postati dijelom širega javnog vokabulara, a moglo bi doći i do promjene pristupa u iskoristivosti onoga što danas najčešće smatramo otpadom - sipine kosti.

Mali tim zagrebačkoga Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, predvođen doktorom znanosti Hrvojem Ivankovićem, već godinu dana, naime, radi na projektu biokeramičkih materijala na bazi hidroksiapatita, a kao ishodišnu komponentu koriste sipinu kost. Krajnji je cilj projekta, pojašnjava dr. Ivanković, razviti postupak i dobiti materijal koji bi se mogao primjenjivati kao nadomjestak za oštećena koštana tvrda tkiva u ljudskom organizmu, prije svega ljudsku kost.

Prokrvljena biokeramika

- Sipina kost najprikladnija je zbog svoje strukture, jer ima poroznost najsličniju ljudskoj kosti. Problem je jedino što je sipina kost izgrađena od aragonita, a to je jedna od kristalnih modifikacija kalcijeva karbonata, i to nestabilna modifikacija, te kao takva neupotrebljiva. Stoga je takvu sipinu kost aragonitne strukture potrebno prevesti u hidroksiapatit, a da pritom ne narušimo njezinu strukturu. To mi radimo, i to funkcionira - pojašnjava dr. Ivanković tijek "zahvata" na ovome zanimljivom projektu.

Hidroksiapatit je mineral, jedan od sastojaka ljudske kosti, njezin najvažniji anorganski dio, točnije jedan od glavnih sastojaka koštanog tkiva. Sipina kost, kojoj je prethodno kalciniranjem na 350 Celzijevih stupnjeva odstranjen nepotrebni organski dio, pod određenim se tlakom i temperaturom (hidrotermalno), te uz dodatak potrebnih kemijskih spojeva, prevodi u hidroksiapatit. Tako se, ukratko, dobiva biokeramički materijal na bazi hidroksiapatita.

No, ono zbog čega bi se ovaj projekt doista mogao nazvati revolucionarnim jest daljnji postupak i primjena u ljudskom organizmu.

- U projektu u kojemu nam je polazna komponenta sipina kost nastojimo pripraviti ono što Englezi zovu "scaffold", odnosno skelet, koji se ugrađuje umjesto oštećenog dijela kosti. Zatim bi se na tom skeletu, koji služi kao nositelj, izgradila sama kost. Drugim riječima, to je most, poveznica preko koje se kost sama regenerira - pojašnjava dr. Ivanković, dodajući da, "kada se on ugradi u kost, ne želimo da postoji razlika".

To znači da se stvara materijal kojega će tkivo prihvatiti kao "originalni" dio, te bi nakon ugradnje ostao u organizmu trajno. U tome je osnovna razlika između novog "izuma" i današnjih implantata.

- Implantati koje danas koristimo imaju rok trajanja od 10 do 15 godina, a nakon toga morate ponovno, primjerice, na operaciju kuka. To, naravno, košta i nije ugodno - kaže dr. Ivanković. Implantati su, osim toga, umjetni, organizam ih nikad potpuno ne prihvati, pa je potrebno načiniti porozne skelete koji će se moći prokrviti, kroz koje će se razviti krvne žile, stanice, te će praktički postati prave kosti. Iako se i za biokeramiku može reći da je donekle umjetna, dr. Ivanković pojašnjava kako je ovdje djelomično riječ o biomimetičkome materijalu koji oponaša prirodne materijale.

- Praktički je riječ o biomimetičkom pristupu jer koristimo formu koju je stvorila priroda, a onda je samo prilagođavamo onome što želimo postići - kaže dr. Ivanković.

Uspiju li naši znanstvenici u svome projektu, s pravom ćemo ga moći etiketirati kao hrvatski brand, iako dr. Ivanković smatra da je zasad prerano o tome govoriti. No, priznaje da trenutačno na ovakav način primjenu sipine kosti istražuje samo još jedan znanstveni tim u Portugalu, te da je i njihov projekt u sličnoj fazi. Naši su znanstvenici svoj posao počeli prije godinu dana, a projekt s punim nazivom "Biokeramički, polimerni i kompozitni nanostrukturirani materijali", financira zasad jedino Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

U svijetu se već tridesetak godina na sličan način koriste koralji, morske alge, školjke, ali sipina kost ne. No, ističe dr. Ivanković, nedostatak je tih implantantnih materijala što, ako su samo keramički, nemaju dovoljno dobra mehanička svojstva i ne mogu podnijeti velika opterećenja. Tako nisu prikladni, primjerice, za kukove, gdje se još uvijek primjenjuju metali, odnosno titanske legure koje se onda prevlače slojem hidroksiapatita upravo da bi im se poboljšala biokompatibilnost i bioaktivnost.

Novo dostignuće ne bi vjerojatno dovelo ni do kakvih ekoloških poremećaja niti bi ni na koji način moglo ugroziti morsku floru i faunu.

Dragocjeni otpad s plaže

- Sipina kost zapravo je otpad, koji možete pronaći i na plaži. Kada sam pretraživao literaturu, naišao sam na nekoliko adresa na kojima se nude tone toga otpada, posebice u Indiji i drugim dijelovima južne Azije, gdje postoji intenzivniji izlov i sipa se više koristi.
Oni taj otpad nude jer ne znaju što bi s njim - kaže dr. Ivanković, dodajući kako potrošnja sipe u nas nije toliko velika, no kako ni proizvodnja biokeramike nije visokotonažna.

Projekt je našim znanstvenicima odobren na pet godina. Dr. Ivanković vjeruje da će u tome roku dovršiti svoj dio posla, iako će se, kaže, "nešto uvijek dati popraviti, unaprijediti, razvijati".

- Uvijek se dozna nešto novo. Eto, sada znamo da u takve strukture hidroksiapatita treba ugraditi silicij kako bi se što bolje prilagodile ljudskoj kosti, ali i bitno poboljšala bioaktivnost i biokompatibilnost takvih materijala - kaže dr. Ivanković. Otvorena je i mogućnost da se takvi "scaffoldi" uzgajaju izvan organizma, pa bi se kao implantat koristio i kao potpuno zamjensko tkivo.

Dr. Ivanković je oprezan kada je riječ o datumima, te ističe kako je potrebno da se nakon faze istraživanja o ovome očituju i medicinari, da bi se vidjelo kako će se takav "izum" ponašati u živom organizmu. Ipak, siguran je da bismo u konkretnoj primjeni u medicini mogli govoriti o jeftinijim troškovima od onih koje danas imamo za implantate.

- Danas se milijarde dolara investira i troši na implantate i slične materijale. Naš postupak nije skup, jednostavan je, ne zahtijeva nikakvu visoku tehnologiju, i vjerujem da bi se isplatio - poručuje dr. Ivanković.

Za što se sve sipina kost koristi(la)

.. Sipina kost korištena je davno u povijesti, kaže dr. Ivanković. Drevna kineska medicina koristila je sipu kao afrodizijak, lijek i slično. Budući da je izvor kalcija, može se koristiti za liječenje osteoporoze.

Upotrebljava se i za oštrenje kljuna ptica - kod papiga, na primjer - a pticama je i izvor minerala, vitamina i ostalih tvari. Zanimljivo je, prepričava se po internetskim forumima, da se na nekim južnodalmatinskim otocima sipina kost nekad davala djeci kojoj su rasli zubići, također za oštrenje.

Suradnici dr. Ivankovića

.. Među znanstvenicima koji rade na projektu dr. Ivankovića su profesori i znanstveni novaci s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije dr. sc. Emilija Tkalčec, redoviti profesor u mirovini, zatim profesori dr. sc. Marica Ivanković, dr. sc. Marko Rogošić i dr. sc. Jelena Macan, te znanstveni novaci mr. sc. Ivan Brnardić, mr. sc. Zvonimir Matusinović i dipl. ing. Sebastijan Orlić. Među suradnicima je i prof. Gloria Gallego Ferrer s Centro de Biomaterialies Universidad Politecnica de Valencia.

Slobodna Dalmacija

15. veljače 2008.
Vukovar: Privedeni razbijači 
Policija je privela šest osoba koje se povezuju s napadom na Učenički dom u Vukovaru u noći sa srijede na četvrtak. Za jednu od njih utvrđeno je da je bejzbol palicom razbijala stakla na Učenikom domu, izjavio je zamjenik načelnika PU vukovarsko-srijemske Miroslav Janić. Kriminalistička obrada slučaja nastavlja se u cilju identifikacije preostalih počinitelja.  

Skupina mlađih osoba, zamaskiranih kukuljicama, kapama i šalovima, napala je Dom ciglama i drvenim palicama te razbila 20 stakala na prozorima i ulaznim vratima. Napadači su izvikivali "Ovo je Srbija" te psovkama vrijeđali Hrvatsku i pokojnog predsjednika Franju Tuđmana. Premda policija zasad nije otkrila nacionalnost privedenih, današnji tisak navodi da je riječ o mladim Srbima.   

Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac osudio je napad i istaknuo da takvo "politički i općenito civilizacijski neprihvatljivo ponašanje mladih ljudi upozorava da treba preispitati ukupni sustav rada s mladima". "Iako su u posljednje vrijeme ohrabrivale ocjene prema kojima je područje Vukovara lišeno ovakvih i sličnih pojava većega intenziteta, ovaj vandalski napad na Učenički dom iziskuje najoštriju osudu i znatno djelotvorniju organiziranu aktivnost svih relevantnih političkih i stručnih službi i ustanova", ističe Uzelac u priopćenju koje je objavio Vladin Ured za odnose s javnošću.

"Vandalski napad na Učenički dom u Vukovaru u kojemu su manifestirani brojni oblici politički i općenito civilizacijski neprihvatljivog ponašanja skupine mladih ljudi, ozbiljno upozorava na potrebu preispitivanja ukupnoga sustava rada s mladima. Ova je potreba napose izražena imaju li se na umu poznata nastojanja i ulaganja kako vukovarskih tako i svih hrvatskih obrazovnih institucija za preveniranjem ovakvih i sličnih pojava u ponašanju mladih ljudi".
Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara ocjenjuje kako napad "ima predznak šovinističkoga huliganizma i da može značiti razdor u ionako napetim odnosima nacionalnih zajednica koje žive na tome području". HRT

15. veljače 2008.
Budućnost marketinga je on-line
Na konferenciji o on-line oglašavanju u Zagrebu predstavili se Google i britanski DSC
Online oglašavanje u razvijenim zemljama predstavlja sastavni dio marketinških kampanja. Predviđa se da će Velika Britanija u narednoj godini postati prva velika svjetska ekonomija gdje će online oglašavanje nadmašiti segmet TV oglašavanja. S druge strane, prema predviđanjima World Advertising Research Centre-a, ova značajna promjena će se ipak, prvo dogoditi u Švedskoj u 2008. sa udjelima u ukupnom online (19,5 posto), a tek onda TV (19,2 posto). Zagrebački hoter Sheraton bio je jučer poprište Konferencije o internet oglašavanju FuturAd na kojoj su svoja predavanja održali vodeći svjetski stručnjaci iz domene internet oglašavanja. Konferencija je bila specifična i po činjenici da je na njoj po prvi puta u Hrvatskoj gostovao Joao Cabral, Online Sales & Operations Manager - EMEA New Markets, najpoznatije svjetske tražilice s velikim marketninškim potencijalom - Google. Google je jedan od najvećih (ne samo internetskih) brandova i najbrže rastuće kompanije u posljednjih 10 godina. Google je primjer uspjeha internetskog oglašavanja na globalnoj razini i glavni pokretač te industrije diljem svijeta. Kako je Cabral sam kazao, njegova su glavna odgovornost AdWords Online Sales and Operations timovi za centralnu i istočnu Evropu, Srednji istok i Afriku. Na ovoj poziciji, Jo?o vodi sve AdWords SME operacije, uključujući stratešku i podršku za male poduzetnike. Svoju Google karijeru je započeo u kalifornijskom uredu (Mountain View) 2003. godine, a u Irsku je prešao kao jedan od prvih zaposlenika te podružnice. Cabral je bio glavni govornik na cjelodnevnom događanju koji je pokušao znanje Googleovog tima barem djelomično prenijeti na sve polaznike konferencije. Inače, najviše predavanja, čak četiri, održao je pionir internet marketinga i jedan od osnivača digitalne industrije u Velikoj Britaniji Danny Meadows-Klue, DSC, koji je gostovao i na prošlogodišnjem FuturAdu. Danny je ove godine bio svojevrsni moderator konferencije, te je davao uvod u sva četiri bloka konferencije (SEM, sponzorirani sadržaji, banneri, ostalo). Nakon njegova stručnog uvoda glavnu riječ imali su lokalni oglašivači s konkretnim primjerima iz prakse. Svoje projekte predstavili su Stanislav Prusac iz tvrtke Polar do.o. te Krešimir Drvar iz IT odjela tvrtke Posluh. Kompas Info predstavio je svoj projekt/kampanju "tenderi.hr" čija je karakteristika bila jednostavnost, relativno mali budžet, upotreba racionalnog "triggera" te precizno segmentirane ciljane skupine. U projektu je obuhvaćeno ukupno 2000 ciljanih korisnika u 12 target grupa. Cijena takvog marketniga je bila 3750 kuna, što u konačnici znači da je po jednom "potencijalnom klijentu" cijena bila 1,87 kuna. Rezultat ove kampanje je bio 76 novih pretplatnika ove usluge. Kako objašnjavaju u Kompasu, za samo 3750 kuna troškova ovakvog načina oglašavanja, prikupljeno je 76 pretplatnika u vrijednosti oko 65.000 kuna, što dovoljno govori o perspektivi ove djelatnosti.
Predstavljena in!media
U sklopu Konferencije o internetskom oglašavanju FuturAd u hotelu Sheraton, prvi put se javnosti predstavila i grupacija in!media group. Pod novim imenom okupljeni su hrvatski online projekti MojPosao, KupiProdaj, CentarNekretnina, Tulumarka, 4kotača, MojPrviPosao, EduCentar, MojElearning i Netopolis. Uz 30 milijuna prikazanih stranica mjesečno i doseg do pola milijuna jedinstvenih posjetitelja, in!media se pozicionira kao jedna od vodećih medijskih online grupacija u Hrvatskoj. Svi website-ovi su vlasnički povezani i u većinskom hrvatskom vlasništvu izuzev MojPosao u kojem je prošle godine, Lapcom, mađarska podružnica Daily Mail and General Troust Group otkupila 60 posto udjela.  Darko Bičak (www.poslovni.hr)

15. veljače 2008.
HGK: Za 24 tvrtke znak 'Hrvatska kvaliteta', a za 13 'Izvorno hrvatsko'
HGK je do sada dodijelila ukupno 195 znakova 'Hrvatska kvaliteta' i 98 znakova 'Izvorno hrvatsko'
Sonja Racan, generalna direktorica modne trikotaže Arena i Tihomir Babić, direktor trikotaže Pounje primili su su jučer u HGK uz još predstavnike 22 tvrtke, znakove "Hrvatska kvaliteta". Znakove će nositi proizvodi koji su dobili pravo njihove uporabe tijekom 2007. i 2008. godine, a HGK je dodijelila za ovo razdoblje 39 znakova. Osim toga jučer je uručeno još 19 znakova "Izvorno hrvatsko" predstavnicima 13 tvrtki. Od kada se provodi ova dodjela temeljem stručnih mišljenja tehničkih komisija i odluka Savjeta projekta vizualnog onačavanja hrvatskih proizvoda unatrag nekoliko godina, HGK je dodijelila ukupno 195 znakova "Hrvatska kvaliteta" i 98 znakova "Izvorno hrvatsko". Pulska Arena i Pounje iz Hrvatske Kostajnice mogu se pohvaliti da imaju kvalitetu koja traje desetljećima iako su tek sada dobili takva priznanja. Pounje je oduvijek bilo poznato po liniji proizvoda muškog i ženskog programa, posebice liniji ženskog programa Plavi cvijet, dok se Arena do danas održala upravo kvalitetom svojih trkotažnih modnih proizvoda. No sudbina im nije tijekom godina bila jednaka. Dok je Pounje moralo prekinuti proizvodnju Plavog cvijeta zbog okupacije, za to vrijeme pulska tvornica se restukturirala kako bi održala visinu kvalitete. Obje tvornice uspjele su nastaviti proizvodnju, modernizirati se i danas su u vlasništvu malih dioničara, mahom zaposlenih, a u njima radi između 100 i 200 ljudi. Pounje idućeg tjedna šalje prve kolekcije u Makedoniju i osvaja od prije srpsko tržište, dok se Arena specijalizirala za prodaju u vlastitoj maprodaji širom Hrvatske. Pounje je u 2007. ostvarilo ukupni prihod od oko 15 milijuna kuna, a Arena 25 milijuna. Kvaliteta je jedan od uvjeta konkurentnosti, a dodjela znakova kvalitete samo mali korak prema onome što se želi postići, a to je da hrvatski proizvodi s ovim znakovima budu globalno prepoznatljivi, naglasio je Nadan Vidošević, predsjednik HGK. Vidošević je najavio i kako će se uskoro krenuti sa certificiranjem usluga. Proizvodi nosioci znakova "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko" su proizvodi iznimne kvalitete koji posjeduju značajke izvornosti, tradicije i znanja. Znakovi se ne dodjeljuju na neodređeno, već se kvaliteta proizvoda treba stalno dokazivati i potvrđivati kako bi se zadržalo pravo njihove uporabe. Niz tvrtki već je tijekom godina dobilo ove znakove koje su sada upotpunili novima za nove proizvode. Primjerice, Badel d.o.o. dobio je znakove kvalitete za ocat Kisko, Vindija d.d. za svježe mlijeko, kravlji sir i kozje mlijeko, IMPROM d.o.o. za prešanice od svinjskih jezika, Mesnice Fiolić za domaći jeger, Braća Pivac d.o.o. za pršut, Carlsberg Croatia d.o.o. za Pan pivo itd. Osim prehrambenih proizvoda znakove će nositi i uredski namještaj Inkee d.o.o. iz Zagreba, zatim dvije vrste parketa Požgaj d.o.o. ali i produženi kabeli i utičnice tvrtke Commel iz Zagreba te Inina maziva i digitalna brojila od RIZ-Odašiljača d.d.
'Izvorno hrvatsko' za 19 proizvoda 
Znakove "Izvorno hrvatsko" dobili su ove godine uglavnom prehrambeni proizvodi i pića koja radi 11 proizvođača, dok su dva znaka iz područja informatike i obrta za proizvodnju trapula. Znakove za izvornu hranu imaju pršut Dalmatinko, Poljanski šaran, Imotska torta, Rafioli imotski, Torkul djevičansko ulje, Vrgorački pršut, Zlatna vrbnička žlahtina, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Marco Polo, Jurek domaći kukuruzni kruh, više sireva Vindije i Kapljica, gazirana prirodna mineralna voda. Biserka Ranogajec, (www.poslovni.hr)

15. veljače 2008.
Lipičkoj Ergeli uručena donacija od 50 tisuća kn
Ergela Lipik dobila je donaciju hrane, opreme i lijekova kupljene sredstvima prikupljenim 26. siječnja 2008. akcijom na zagrebačkom Cvijetnom trgu. U akciji koju je organizirala Zadruga veselja i zdravlja-ZVIZ i Zadruga Hrvatski Lipicanac danas je Lipičkoj Ergeli uručena donacija hrane, lijekova i opreme u vrijednosti 50.000 kuna za napaćene lipicance, koji su prošle godine vraćeni Hrvatskoj nakon 16 godina progonstva. Prilikom uručenja donacije prisutni su simbolički darovali mrkve konjima, kako bi svi zajedno pokazali brigu i želju za njihovim punim oporavkom. Uručenju donacije prisustvovali su prestavnici ergele Lipik, sponzori i pokrovitelji akcije te u ime grada Lipika gradonačelnik Antun Haramija. Tom je prilikom inicijatorica akcije i osnivačica zadruge Hrvatski Lipicanac, Ivana Ljubić, naglasila kako je ova akcija organizirana s ciljem da se Ergeli Lipik vrati stari sjaj te da ponovo postane ono što je bila - treća ergela u svijetu po uzgoju lipicanaca klasičnog tipa. Darko Bičak,  (www.poslovni.hr)

13. veljače 2008.
HUS: Nedjeljom neka rade obiteljske trgovine
ZAGREB Hrvatska udruga sindikata priopćila je da podržava prijedlog novog Zakona o trgovini kojim se ograničava radno vrijeme prodavaonica nedjeljom i u dane blagdana, no potrebna je jedna izmjena. Umjesto predloženoga rješenja da iznimka od zabrane rada nedjeljom budu prodavaonice do pet zaposlenih radnika, gdje bi moglo biti manipulacija i izigravanja zabrane rada, treba dopustiti rad prodavaonicama u kojima rade isključivo vlasnik i članovi njegove uže obitelji. U slučaju da se prihvati prijedlog, HUS bi smatrao da predloženi zakon omogućava opskrbu građana uz uvažavanje poduzetničke slobode koja isključuje nelojalnu konkurenciju temeljenu na izrabljivanju radnika. (www.poslovni.hr)

13. veljače 2008.
I dalje bez dogovora SDP-a i HNS-a
Ni prije prve radne sjednice Hrvatskog sabora nije postignut dogovor između SDP-a i HNS-a oko dva oporbena potpredsjednika parlamenta. Realno je očekivati da će Sabor prvi put oporbene potpredsjednike birati glasovanjem između troje kandidata, dvoje SDP-ovih i jednog HNS-ova.

Naime, SDP i dalje smatra kako, budući da ima 56 zastupnika u odnosu na 7 HNS-ovih, ima pravo na oba potpredsjednička mjesta za koje je kandidirao Željku Antunović i Nevena Mimicu. U HNS-u ističu da im, s obzirom na parlamentarnu tradiciju i činjenicu da su druga po snazi oporbena stranka, pripada jedno potpredsjedničko mjesto za koje predlažu svoju predsjednicu Vesnu Pusić.

Predsjednik Sabora Luka Bebić izjavio je nakon današnje sjednice saborskog Predsjedništva kako će Sabor  dogovor dviju najjačih oporbenih stranaka čekati do iduće srijede, kada počinje saborsko zasjedanje. Upitan za kojeg će kandidata, dođe li do glasovanja, biti HDZ, odgovorio je kako njegova stranka o tome još nije raspravljala te da će, vjerojatno, ne postignu li SDP i HNS dogovor, o tome odlučiti na sjednici Kluba u ponedjeljak.

Čelnik HNS-ova kluba zastupnika Dragutin Lesar izjavio je da je od konstituiranja Sabora u nekoliko navrata pokušao dogovoriti razgovore s SDP-om, ali su mu poručili kako ostaju pri stajalištu da polažu pravo na oba potpredsjednička mjesta.

U SDP-u nisu htjeli davati izjave.  HRT

13. veljače 2008.
U Splitskoj županiji podignuto 350 hektara novih nasada voćnjaka
'Operativni program poticanja trajnih nasada' predviđa podizanje 15 tisuća hektara novih voćnjaka
Voćarstvo je nakon niza godina zanemarivanja u zadnjih nekoliko godina počelo bilježiti određene pomake podizanjem novih površina zahvaljujući Operativnom planu podizanja trajnih nasada za razdoblje 2004-2007. godine. Županijska komora Split dio je sjednice Gospodarskog vijeća posvetila upravo voćarstvu uz osvrt na ulazak Hrvatske u EU, o čemu je izlagala stručna suradnica u Komori Danica Poparić-Majić. Ulaskom Republike Hrvatske u EU doći će do promjene uvjeta na tržištu poljoprivrednih proizvoda, promjena sustava proizvodnje i izbora novih tehnologija, reforme ciljeva i mjera poljoprivredne politike. Sve relevantne prognoze i studije pokazuju da se male zemlje kao što je Hrvatska najbolje mogu uklopiti na europsko tržište jedino ekskluzivnošću poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Trajna komparativna prednost domaćim voćarima i prerađivačima rastući je značaj turizma u Hrvatskoj. Presudno će pri tome biti jače međusobno povezivanje, kao i povezivanje s ostalim granama, te veća inovativnost i znanje o tome kako najuspješnije odgovoriti rastućim zahtjevima tržišta i potrošača. Od 2004. na snazi je Operativni program poticanja trajnih nasada kojim je predviđeno podizanje 15 tisuća hektara novih voćnjaka, ostvarenje samodostatne proizvodnje voća i osiguranje samodostatne rasadničarske proizvodnje, odnosno zasnivanje nasada matičnjaka podloga i plemki i rasadnika, te osiguranje svih preduvjeta nužnih za daljnje kontinuirano podizanje novih voćnjaka. Do početka prošle godine podignuto je oko 7,5 tisuća hektara voćnjaka pa je tako u voćnjacima ispunjeno 50 posto plana. Na području Splitske županije podignuto je 350 hektara novih nasada voćnjaka. Na Visu je posađeno 50 hektara višnje maraske, u Kaštelima 20 hektara smokve tvrtke SMS, a sinjsko i vrličko područje prednjače u sadnji jabuke, trešnje, šljive i bajama. U tijeku su pripreme za podizanje novih 46 hektara nasada trešanja sa 120 tisuća stabala u Ugljanima pokraj Trilja koje podiže zagrebačka tvrtka Vrni. Voćnjaci u Hrvatskoj zauzimaju oko 43 tisuće hektara ili tek 3,5 posto poljoprivredne površine. 
Oko 95 posto voćnjaka je u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Najvažnije voćne vrste su jabuka, šljiva, breskva, višnja, orah, a od mediteranskog voća maslina i mandarina. Prosječna hrvatska godišnja proizvodnja voća iznosi 180 tisuća tona, a većinom se troši za vlastite potrebe. Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine, Županija splitsko-dalmatinska od ukupno raspoloživog poljoprivrednog zemljišta (40.277 hektara) koristi svega 51,49 posto, a od toga je 19,53 posto pod voćnjacima. U voćnjacima dominiraju jabuka, breskva, nektarina, jagoda i agrumi, a nasadi tradicionalnih kultura poput bajama, smokve, rogača, višnje maraske i trešnje smanjuju se usprkos potencijalno dobrim mogućnostima plasmana, pogotovo na vanjska tržišta zdrave hrane. U Splitskoj županiji se navodnjava svega tisuću hektara, odnosno 5 posto korištenih površina. Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda ni približno ne zadovoljava potrebe domaćeg tržišta, osim u slučaju pšenice, šećera, kukuruza, vina i jaja, a najviše nedostaje voća i povrća. Na domaćem tržištu iz vlastite proizvodnje zadovoljavamo samo 50 do 60 posto potreba za jabukama. Osim mandarina, odnedavno je jedino jagoda kultura koje ima dovoljno iz vlastite proizvodnje. Inače, pregledom uvoza i izvoza (2006.) evidentno je da je vanjskotrgovinska bilanca povrća, voća i prerađevina od povrća i voća još uvijek negativna pa je uvoz voća iznosio 170.012 tona, a izvoz svega 26.926 tona.
Mali udio u proizvodnji
Splitsko-dalmatinska županija ima vrlo mali udio u strukturi hrvatske proizvodnje voća, ali je jedan od najznačajnijih proizvođača jagoda i jabuka, posebice u vrgoračkom području (30 hektara pod jagodama i 100 hektara pod jabukama, 300 hektara bresaka i nektarina i 100 hektara šljiva) te jabuka na sinjskom i vrličkom području. Vodeća je tvrtka LM-Commerce iz Vrgorca koja obrađuje nasad od 30 hektara jabuka.   Sandra Livajić (www.poslovni.hr)

13. veljače 2008.
Gastronomska manifestacija 'Biser mora' u Makarskoj
U sklopu ove trodnevne manifestacije održat će se međunarodno natjecanje kuhara
Jedinstvena gastronomska manifestacija "Biser mora" održava se po treći puta u hotelu Meteor u Makarskoj od 29. veljače do 2. ožujka, izvijestili su iz Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija, organizatora manifestacije. U sklopu ove trodnevne manifestacije održat će se međunarodno natjecanje kuhara u pripremi jela s finalnim izborom za titulu Šampion kulinarstva. Na izložbi hrvatskih nacionalnih specijaliteta najboljih hrvatskih restorana sudjelovat će restorani koji su se kvalificirali tijekom prošlogodišnjih desetak lokalnih izložbi održanih pod nazivom Hrvatski gastro dragulj. Ovu gastronomsku manifestaciju organizira Savez kuhara mediteranskih i europskih regija (SKMER) pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, te suorganizatori Mam-vin, hoteli Makarska, hotel Meteor, hotel Park, USAID, grad Makarska, Turistička zajednica županije Splitsko-dalmatinske i TZ grada Makarske. Svečano proglašenje pobjednika, podjela nagrada i svečana promocija Vitezova kulinarstva održat će se 2. ožujka. Manifestacija Biser mora prvi put je održana 2006. godine u Makarskoj. Prve godine se u okviru manifestacije "Biser mora" održalo nacionalno natjecanje profesionalnih kuhara, izbor za najbolju tortu Makaranu, enološka radionica i predavanje o važnosti malih domaćih proizvođača u gastronomiji. Druge godine u natjecateljskom dijelu programa hrvatskim kuharima su se pridružili i gosti, kuhari iz inozemstva, održana je prezentacija njemačke kuhinje Stefana Wiertza, zvijezde njemačke FOX televizije, predavanje o sličnosti i različitosti mediteranske kuhinje, izbor najbolje torte Makarane, enološka radionica, mini sajam domaćih proizvođača, prezentacijska večera u konobi Opačak. S obzirom na znatan utjecaj ove manifestacije na razvoj gastronomije a time i turizma, te sve većeg interesa hotelijera, ugostitelja, itd., Savez kuhara odlučio je ovogodišnju manifestaciju produžiti na tri dana. Sandra Livajić (www.poslovni.hr)

13. veljače 2008.
ATLETIKA: Ni bolovi u kuku ne mogu zaustaviti Blanku
Svjetska prvakinja u skoku uvis Blanka Vlašić sutra će nastupati pred domaćom publikom na Međunarodnom atletskom mitingu Slobodna Dalmacija. Sjajna forma na početku sezone, redoviti skokovi iznad dva metra te 19 uzastopnih pobjeda najavljuju veliki spektakl, no vijest koja zabrinjava jest ozljeda Blankina kuka.

Naša najbolja atletičarka probleme s kukom osjetila je na nedjeljnom mitingu u njemačkom Karlsruheu, no Blanka će na svojem najdražem mitingu stisnuti zube i nastupiti. Stoga i ne čudi što je najveći dio posljednje konferencije za novinare uoči natjecanja protekao u dvojbama koliko će je to omesti u želji da pred najdražom publikom visoko skoči i pobijedi. HRT

12. veljače 2008.
GfK: Ulazak Hrvatske u NATO podržava 52 posto ispitanika
ZAGREB - Ulazak Hrvatske u NATO podržava 52 posto ispitanika, pokazuju rezultati istraživanja koje je GfK proveo na uzorku od 1000 ispitanika od 28. siječnja do 2. veljače.
Novi val istraživanja o članstvu u NATO savezu pokazuje stabilizaciju raspoloženja naših građana prema tom savezu, navodi se u priopćenju iz GfK.

Dok 52 posto građana podržavaju ulazak u NATO, 27 posto je onih koji su protiv, 18 posto je neopredijeljeno, i još 3 posto ne zna ili ne može odgovoriti, stoji u priopćenju.

Stupanj podrške je, nešto veći od prosjeka, kod muškaraca (60 posto) i kod građana sjeverne Hrvatske (57 posto). Protiv su, malo više od prosjeka, žene (31 posto) i dobna skupina od 45 do 54 godine (33 posto).

Iz GfK navode kako su građane pitali i koliko će Hrvatska biti sigurnija i na međunarodnom planu snažna ako uđe u savez s Njemačkom, Francuskom, SAD-om, Velikom Britanijom i ostalim članicama NATO-a, a dobiveni odgovori pokazuju da su građani u velikoj većini (preko tri četvrtine) uvjereni da će Hrvatska biti sigurnija i snažnija država nakon ulaska u NATO.

Da će Hrvatska ulaskom u NATO savez biti sigurnija i snažnija zemlja iskazuju nešto više muškarci (83 posto), dobna skupina od 18 do 44 godine (oko 84 posto) kao i osobe sa srednjim školskom spremom (82 posto) ili visokim obrazovanjem (86 posto).

Anketari iz GfK su u ovom valu istraživanja pitali građane i o mišljenju vezanom uz moguće veće investiranje u Hrvatskoj nakon ulaska u NATO savez.

Nešto preko četvrtine ispitanih građana smatra da hrvatsko gospodarstvo neće imati koristi, dok preko 64 posto građana smatra kako će određena korist postojati. GfK Grupa jedan je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta, a GfK Hrvatska radi od 1999.  Jutarnji list

12. veljače 2008. 
Rohatinski: Pet mjera za rezanje inflacije
Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski čvrsto je, na jučer održanom sastanku s premijerom Ivom Sanaderom, branio dosadašnju monetarnu politiku te je pozvao Vladu, da ga podupre konkretnim, ali u osnovi nepopularnim potezima želi li vratiti inflaciju u okvire maastrichtških kriterija, tj. ispod 3 posto, prenosi Večernji list. Iznio je i pet ključnih zahtjeva u borbi protiv inflacije, koja bi prema procjenama HNB-a ove godine mogla biti rekordnih 6 posto.

To su ograničavanje rasta plaća i proračunskih rashoda do razine očekivane inflacije, čvrsta kontrola cijena u javnom sektoru i spremnost države da intervenira na tržištu ako cijene robe i usluga privatnog sektora nastave rasti. Brži nominalni rast proračunskih prihoda od rashoda treba iskoristiti ili za smanjenje deficita ili za smanjenje poreza. Sudeći prema priopćenju Vladina ureda za odnose s javnošću, objavljenom nakon sastanka, guverner je jedino u tom dijelu naišao na razumijevanje.

Vlada je obećala da će voditi politiku niskoga fiskalnog deficita koji "neće biti veći nego lani, a nastojat će da bude i manji". O ostalome nije bilo ni riječi, osim napomene da će se slični susreti nastaviti. Peti zahtjev odnosio se na daljnje zaduživanje države, jer središnja banka predlaže Vladi da odustane od zaduživanja kod kuće i kreditne obveze države refinancira na stranom tržištu.

Vodeći su bankari jučer od guvernera mogli čuti da će HNB braniti gornji tečaj eura prema kuni na 7,35, s time što bi bilo dobro da on ne padne ispod 7,25, ali ne postoji donja razina tečaja koju bi HNB branio pri nominalnoj aprecijaciji. Centralna banka neće odustati ni od ograničavanja rasta plasmana od 12 posto, a spustit će i količinu novca u optjecaju jer usporavanje stope tekuće inflacije u nastavku 2008. i u 2009. nema alternativu.

Usprkos tome što će u okruženju povećane inflacije zamrzavanje tečaja zna čiti njegovu realnu aprecijaciju, a to onda znači i manje prihode od izvoza, središnja je banka jasno dala na znanje da je to "jednostavno cijena koju treba platiti". HRT

12. veljače 2008.
IDEJNO RJEŠENJE OBNOVE PLANINARSKOG DOMA NA PLATKU JE GOTOVO, A URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA SE UPRAVO DOVRŠAVA
Dom na Platku dobiva tri zvjezdice i 50 novih ležajeva
Osim većeg kapaciteta, Dom će dobiti i niz novih sadržaja. Međutim, Milan Tumara ukazuje na propuste u urbanističkom planu, kao što su premali broj parkirnih mjesta te neizvedivost gradnje planiranih staza na Radeševu i Velikoj Tešnji i Jesenovici

Piše Alenka JURIČIĆ
Ni >jubilarni< deseti Urbanistički plan Platka koji je još 1990. godine izradio Zavod za urbanizam iz Maribora nije uspio pokrenuti s mrtve točke razvoj ovog primorskogoranskog skijališta, koje nikako da dočeka toliko željeni uzlet. No, Platku, barem što se prostornoplanske dokumentacije tiče, ipak predstoji napredak. Naime, kako doznajemo izrađeno je idejno rešenje uređenja Planinarskog doma prema kojemu bi ovaj objekt povećao broj ležajeva i dobio veći broj novih sadržaja.

Premda tijekom proteklog tjedna idejno rješenje još nije stiglo u Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije, ondje su nam potvrdili da je ga očekuju ovog tjedna. Kako ističe Mladen Črnjar, ravnatelj Županijskog zavoda, Županija je osigurala sredstva za to rješenje te dala projektni zadatak u kojem se traži rekonstrukcija Planinarskog doma na Platku na način da on dobije puno više sadržaja, a sve s namjerom da se skijaše zadrži na Platku i više dana.

Urbanistički plan za mjesec dana

- Do >jučer< je ideja bila da s rekonstrukcijom ne treba povećavati kapacitete, no i nedavno putovanje na Pohorje nam je ukazalo da kapacitet ipak treba povećati. Osim toga ideja je bila da Platak postane mjesto zbivanja na način da osim samog skijanja ponudi ljudima i mogućnost druge zabave, kazao je Črnjar, ne želeći ići u detalje dok se službeno prijedlog ne zaključi.

Prema neslužbenim informacijama Planinarski dom na Platku će prema idejnom rješenju umjesto dosadašnjih osamdeset ležajeva imati 130, a spominje se i da će prerasti u hotel s tri zvjezdice. Osim toga u završnoj je fazi i Urbanistički plan uređenja Platka koji bi, doznajemo, mogao biti gotov već možda za mjesec dana. Riječ je o jedanaestom dokumentu o razvoju Platka od kojih je prvi izrađen još 1969. godine, a izradio ga je ljubljanski Urbanistički institut.

Iskustva s Pohorja

Naručitelji najnovijeg Urbanističkog plana Platka su Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje i Općina Čavle. U namjeri da se plan što kvalitetnije pripremi, predstavnici županije i općine su, uz ostale članove delegacije, na poziv neumornog borca za razvoj Platka Milana Tumare, počasnog predsjednika Hrvatskog skijaškog saveza, posjetili Mariborsko Pohorje. Ondje su dobili vrijedne informacije, koje su očito poslužile i za definiranje nekih detalja idejnog rješenja Planinarskog doma.

Naime, kako podsjeća Milan Tumara, prilikom praktički svake izrade planske dokumentacije za Platak vodio je stručnjake i predstavnike vlasti na slična skijališta u susjedne zapadnoeuropske zemlje, a ovaj put se išlo na Pohorje zbog mnogih sličnih prirodnih karakteristika ta dva skijaška centra. Tako podsjeća da žičara na Platku ide do 1.361 metra nadmorske visine, a na Pohorju do 1.347 metara , s tim da za razliku od Platka, Slovenci na Pohorju imaju 21 žičaru.

U odnosu na osam kilometara skijaških staza na Platku, na Pohorju ih je za sada 80 kilometara , navodi. Vezano za očekivani Urbanistički plan uređenja Platka, Tumara, inače autor poznatog projekta Planimor iz 1964. godine, ukazuje na nekoliko primjedbi na plan, pa tako primjerice navodi kako procjena izrađivača plana o povećanju broja korisnika za 300 do 400 posto ne znači konkretno ništa, s obzirom na to da se ne zna u odnosu na koji se broj to povećanje odnosi. Također primjećuje i nelogičnosti vezane za uređenje šumskih putova koji bi se trebali koristiti za biatlon.   

Tri lokaliteta neracionalna
- Planom se razrađuje da će postojeći šumski putovi biti uređeni za natjecanja u biatlonu. Pitam vas, kako se na šumskom putu može trčati i pucati, a što čini biatlon. To je neizvedivo. Potom se planira 650 parkirnih mjesta, što je manje od dosadašnjeg kapaciteta. Na posljednjem Jadranskom slalomu na Platku bilo je parkirano 740 osobnih vozila i 28 autobusa, napominje Milan Tumara. Govoreći o svojim primjedbama vezanim uz izradu novog Urbanističkog plana, dodaje i kako je neizvedivo napraviti sedam novih ski-staza na Radeševu kako se planira, te kako je još manje realno planirati izgradnju 20 skijaških staza na Velikoj Tešnji i Jesenovici. Tumara navodi kako nije racionalno ni funkcionalno da se smještajni objekti lociraju na tri lokaliteta, što je izgleda prijedlog. Također ističe kako je nerealan proračun potreba za vodom.

- Naime, 38 litara po sekundi koliko bi trebala biti očekivana potrošnja vode na Platku, premalo je. To potvrđuje i činjenica da se pri otprilike sličnom kapacitetu na Pohorju trošilo čak 200 litara po sekundi, primjećuje Tumara, koji i nakon toliko godina, kaže, ne gubi optimizam što se tiče razvoja Platka. Glas Istre

12. veljače 2008.
Hrvati u američkim romanima
U novom romanu američke spisateljice Valerie Martin sukob nastaje kada u uglađenu američku obitelj ulazi mlada djevojka, izbjeglica iz Hrvatske
Hrvati nisu često likovi u inozemnim romanima, osim ako nije riječ o autorima čiji su korijeni odavde. Roman >Ometanje posjeda< nije zanimljiv samo zbog toga što je Hrvatica jedna od njegovih glavnih junakinja nego i zbog autorice, Amerikanke Valerie Martin, koja je za svoj roman >Imovina 2003<. dobila značajnu književnu nagradu Orange. Prema njezinu romanu >Mary Reilly< iz 1990. šest godina poslije Stephen Frears snimio je poznati film u kojem su glavne uloge imali John Malkovich i Julia Roberts. U njezinu najnovijem romanu, objavljenom nedavno u New Yorku, u uglađenu američku obitelj ulazi djevojka iz Hrvatske, odnosno djevojka koja je odrasla u Americi nakon što je kao izbjeglica početkom devedesetih godina napustila domovinu. Ime joj je Salome Drago, što bi i moglo biti hrvatsko ime s obzirom na to kakva se imena djeci daju posljednjih godina. Njezina spona s obitelji Dale jest ljubavna veza koju započinje sa sinom, Tobyjem Daleom. Pripovjedačica Salome opisuje kao lijepu i pametnu, ali i pomalo svojeglavu, neukroćenu i donekle neodgojenu. Na samom početku romana ona upoznaje Tobyjevu majku što ne završava međusobnom naklonošću. Štoviše, netrpeljivost s daljnjim događajima samo raste, čemu pridonosi i činjenica da je Salome katolkinja. Od trzavica unutar jedne do tada skladne i samo naizgled tolerantne obitelji zanimljivija je paralelna radnja romana, utemeljena na dnevničkim zapisima Salomine majke, koja je za rata bila zatočena u srpskom logoru i više puta silovana. Tim se zapisima američkim čitateljima otvara mučno svjedočanstvo kakva su nama dobro poznata i u manje literariziranoj verziji. Ono što je autorica htjela postići tematiziranjem rata, izbjeglištva, traume - prema vlastitu objašnjenju - jest to da jednu samoživu i samo deklarativno otvorenu kulturu konfrontira s drukčijim sudbinama. Onim prema kojima osjeća sućut kada ih susreće na CNN-u, ali ih u vlastitu životu prepoznaje kao uljeze. Kao ometače posjeda, a posjed je, znamo, sveto američko vlasništvo.
Barbara Matejčić, Vjesnik

11. veljače 2008.
Uspjela akcija suzdržavanja od kupnje
Udruge potrošača ocjenjuju da je uspjela njihova akcija kojom su građani pozvani na suzdržavanje od kupnje od 8. do 15. veljače kako bi potaknuli trgovce na snižavanje cijena. Predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske Nenad Kurtović izjavio je da nisu pozvali građane na bojkot kupnje, već samo na suzdržavanje kojim bi se upozorilo na neopravdana poskupljenja. Dosadašnji podaci pokazuju dobar odaziv.

Podatke o odazivu akciji Savez je preko vikenda prikupljao preko volontera koji su obilazili trgovačke centre, te putem ankete na svojoj internetskoj stranici www.huzup.hr. Volonteri koji su obišli trgovačke centre zaključili su kako broj kupaca nije bio znatno manji, no njihove košarice bile su manje napunjene. U intervjuima u trgovinama građani su rekli da podupiru akciju, a najčešća objašnjenja zašto su ipak došli u kupnju bila su da nisu preko tjedna stigli ili da su kupili samo najosnovnije proizvode.
Iako podaci s terena još nisu obrađeni, doznaje se kako su šest zagrebačkih trgovačkih centara obišla četiri volontera, a pet splitskih trgovačkih centara njih troje. Tijekom vikenda 403 osobe ispunile su anketni upitnik na webu. Akciju suzdržavanja od kupnje podržalo je 99,5 posto ljudi, a na pitanje hoće li se priključiti akciji potvrdno je odgovorilo njih 98,26 posto. Da akcija može pomoći potrošačima misli 90,32 posto onih koji su ispunili anketni upitnik. Rezultati posljednjeg anketnog pitanja o tome je li bolje bojkotirati pojedinog trgovca, proizvođača ili proizvod, bit će objavljeni na konferenciji za novinare u petak.

Neki mediji, kao što su Večernji list, RTL, OTV, Glas Istre i drugi, na svojim su stranicama također proveli ankete o potpori akciji Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske. Rezultati pokazuju da je u prosjeku 82 posto čitatelja i gledatelja poduprlo akciju.  HRT

11. veljače 2008.
Porast prometa u nautičkim lukama
Hrvatske nautičke luke prošle su godine zabilježile porast dolazaka nautičara od 11 posto i njihovih noćenja od 13 posto u odnosu na 2006. Slično kao i prijašnjih godina i prošle su stranci ostvarili više od 90 posto dolazaka i noćenja u tim lukama.
Među šest jadranskih županija najveći su fizički turistički promet prošle godine zabilježile nautičke luke Šibensko-kninske županije, i to s 220,1 tisućom turista i 351,2 tisuće noćenja. Time su te luke upisale poraste od 14 i 1 posto u odnosu na 2006.

U lukama Zadarske županije boravilo je 185,2 tisuće nautičara ostvarivši 272,4 tisuće noćenja, što je po 6 posto više. Porast od 7 i 15 posto zabilježile su luke Splitsko-dalmatinske županije s 156,4 tisuće dolazaka i 205,5 tisuća noćenja. Slijede luke Istarske županije koje je posjetilo 12 posto više nautičara, odnosno njih 128 tisuća ostvarilo je 282 tisuće noćenja ili 28 posto više. HRT

10. veljače 2008.
Hamburg: Hrvatska na turističkom sajmu
Iako se svijetom širi zabrinutost zbog gospodarstva, turistički buking na njemačkom tržištu za 2008. veći je za 10-ak posto.
Posljednjih je godina broj njemačkih turista u Hrvatskoj ostao na istoj razini. No to se smatra uspjehom jer su cijene za to vrijeme narasle za 30%. Ove godine u Njemačkoj se osjeća pozitivnija politička i gospodarska klima, pa 80% Nijemaca već razmišlja o godišnjem odmoru. U tom kontekstu i Hrvatska očekuje neke pluseve. Ako se ukupan broj gostiju iz svih njemačkih regija poveća za samo 1%, a lani ih je bilo nešto više od milijun i pol, Hrvatska je napravila velik posao.
Sve više Nijemaca zanima se za Hrvatsku, očito bez obzira na dubinu svojeg džepa. Čak i u hamburškoj regiji, iz koje dolazi najmanje Nijemaca, do prije dvije godine njih tek 3 tisuće - primjetan je porast. Ipak, treba reći da su na to utjecali uvedeni letovi niskotarifnog Germanwingsa iz Hamburga za Split i Zagreb. Od svih naroda, Nijemci najviše putuju. I oni treće dobi željni su zabave i putovanja barem jednom na godinu. HRT

11. veljače 2008.
Duboko u Jadranu niču nova otočja i planine kao Dinara
Piše: Tanja Rudež
Sadašnji procesi vode nestanku Jadranskog mora, ali ovim ritmom to bi se dogodilo tek za 50 do 70 milijuna godina

Novootkriveni tektonski rasjed koji prolazi ispod Jadranskog mora gradi nove dalmatinske otoke i dinarske planine, ustvrdila je američko-hrvatska skupina znanstvenika pod vodstvom prof. dr. Richarda Bennetta sa Sveučilišta Arizona u Tucsonu. Istraživanje je pokazalo i da se talijanska "čizma" približava Hrvatskoj brzinom od četiri mili- metra godišnje. Ako se taj proces nastavi, za 50 do 70 milijuna godina moglo bi nestati Jadransko more, a talijanska bi se strana spojila s našom obalom.

Studija prof. Bennetta i njegovih suradnika, objavljena u siječanjskom broju časopisa Geology, privukla je veliku pozornost uglednih svjetskih medija, uključujući National Geographic i New Scientist koji ističe "da u popularnoj europskoj turističkoj destinaciji rastu novi otoci".
- Nisam očekivao ovakav interes stranih medija.  Čim je istraživanje objavljeno, zvali su me iz bečkog lista Die Presse. Novinari me zovu skoro svaki dan - rekao je prof. dr. Tomislav Bašić, ravnatelj Hrvatskoga geodetskog instituta i profesor na Geodetskom fakultetu u Zagrebu koji je vodio hrvatski dio tima. Uz njega, u istraživanjima su sudjelovali prof. dr. Željko Bačić i mr. Marijan Marjanović iz Državne geodetske uprave RH te Bašićev znanstveni novak Goran Buble koji je sada na doktoratu na Sveučilištu Arizona.

Slično GPS-u, ali preciznije

- Richarda Bennetta upoznao sam prije dvije godine na jednom američko-talijanskom workshopu u Italiji. U okviru međunarodnog projekta RETREAT  proučavao je geodinamiku i geologiju talijanskih Alpa i sjevernih Apenina, a onda je shvatio da je nužno proširiti istraživanja i na drugu stranu Jadrana. U jesen 2005. godine organizirali smo zajedno workshop na Hvaru gdje smo dogovorili konkretnu  suradnju - prisjetio se dr. Bašić.

Tijekom istraživanja američko-hrvatska znanstvena skupina koristila se metodom sličnoj funkcioniranju GPS-navigacije u automobilima, samo što je ovdje riječ o statičkim geodetskim mjerenjima. Znanstvenici su uspostavili mrežu točaka na kojima su postavili GPS-antene, a zatim su sofisticiranom obradom podataka mjerenja pratili relativne pomake između točaka.

- Kod GPS-navigacije u automobilu, preciznost je reda veličine nekoliko metara. No, u našim se mjerenjima pomaci među točkama mogu mjeriti s milimetarskom preciznošću. Tako smo i došli do podatka da se peta talijanske čizme približava našoj obali brzinom od četiri milimetra na godinu - pojasnio je Tomislav Bašić te naglasio da je riječ o pet nizova mjerenja u 13 godina.

Rasjed dug 200 kilometara

- Počeli smo samostalna mjerenja 1994. kada smo uspostavili CRODYN, hrvatsku geodinamičku mrežu na 15 točaka na Jadranu, uključujući Hvar, Vis, Pelješac, Palagružu i Dubrovnik. Mjerenja smo ponovili 1996. , 1998. i 2005.,  te s Amerikancima 2007. - rekao je dr. Bašić. Mjerenja američko-hrvatskog tima rezultirala su nizom zanimljivih rezultata. Znanstvenici su na dubini od 160 km otkrili rasjed dug oko 200 km koji se pruža od Dubrovnika na sjeverozapad. 

- To je područje gdje euroazijska ploča prelazi preko jadranske mikroploče koja je nekada bila dio afričke ploče - ka-že dr. Tomislav Bašić. Prof. Richard Bennett je mjesto sudara dviju tektonskih ploča usporedio sa snježnom ralicom koja ispred sebe gura snijeg. U ovom slučaju snijeg predstavlja morsko dno koje se podiže da bi formiralo dalmatinske otoke. - Ondje se mogu vidjeti obrisi novih otoka - ističe prof. Bennett za New Scientist.

Spoznaja da u Jadranu niču novi otoci, a da se talijanska obala primiče Hrvatskoj, iznenadila je znanstvenike. - Dosad se smatralo da je ovo relativno mirno područje i da se posljednjih 20 do 30 milijuna godina nije micalo. No, na temelju naših mjerenja uočava se da se to ipak miče. Nastavi li se taj proces,  talijanska i hrvatska obala mogli bi se spojiti se za 50 do 70 milijuna godina - rekao je dr. Bašić te naglasio da je tektonsko pomicanje unutar Jadrana desetak puta manje nego duž poznatog rasjeda San Andreas u Kaliforniji.
Naš sugovornik ističe da je nužno nastaviti istraživanja kako bi spoznaje do kojih su došli američki i hrvatski znanstvenici dobile novu potvrdu.

- U sklopu CROPOS mreže cijela će Hrvatska do kraja godine biti pokrivena s 30 stalnih GPS-stanica, i to ponajprije za potrebe navigacije i katastra.  No, uvjeren sam da će se dobar dio tih postaja moći koristiti i za naša istraživanja. Izuzetno nam je  drago što smo uspostavili suradnju s američkim kolegama, a imamo i planove za nastavak zajedničkih istraživanja. Vjerujem da će u idućih tri do pet godina ta istraživanja uroditi novim zanimljivim spoznajama - zaključio je Tomislav Bašić.

Bez potresa u dvije tisuće godina
U području oko novootkrivenog podmorskog rasjeda u posljednjih 2000 godina  nije zabilježen razorniji potres. No, područje u blizini južnog kraja rasjeda jest seizmički aktivno. Tamo je 1667. godine zabilježen snažan potres u Dubrovniku te 1979. godine u Crnoj Gori. - Mi sada želimo uvidjeti kliže li rasjed slobodno ili akumulira naprezanje što bi u budućnosti moglo izazvati veliki potres. Međutim, da bismo to mogli ustanoviti nužna su daljnja istraživanja - izjavio je Richard Bennett za National Geographic. Jutarnji list

11. veljače 2008.
Očekuje se stabilizacija cijena nekretnina u RH
Stanje na tržištu na početku godine sugerira da je eksploziji cijena i prodaje došao kraj., pa je tako siječanj bio obilježen padom prodaje
Početkom godine u Hrvatskoj se bilježi pad prodaje nekretnina u odnosu na prošlu godinu, a stručnjaci smatraju da cijene neće više rasti kao prethodnih godina i očekuju njihovu stabilizaciju jer su dosegnule gornje iznose koje tržište može podnijeti. Prema podacima Burze nekretnina, u posljednjih 10 godina, prema prosjeku ostvarenih prodajnih cijena u Hrvatskoj bilježi se prosječni godišnji rast cijena stanova za 10 posto, a kuća za 8,7 posto. Samo u 2007. godini, u odnosu na godinu ranije, zabilježen je 6 postotni rast cijena stanova u Hrvatskoj, na Jadranu za 9 posto, a u Zagrebu za 7 posto. Pritom je razlika između tražene (oglašene) i postignute cijene stanova bila 8 posto. No stanje stanje na tržištu na početku godine sugerira da je eksploziji cijena i prodaje došao kraj. Tako je siječanj bio obilježen padom prodaje, pa je ona prema podacima Burze nekretnina pala za 41 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Zabilježen je i pad cijena stanova od 0,6 posto, gledajući cijelu Hrvatsku, dok su u Zagrebu i na obali cijene porasle za skromnih 0,5 posto. Istovremeno, kuće su u Hrvatskoj pojeftinile za 1,6 posto, pri čemu u Zagrebu smanjile cijenu za 2 posto, a na obali narasle za 0,5 posto. Trenutne tražene cijene stanova u Hrvatskoj su, po podacima Burze nekretnina 2.137 eura za četvorni metar. U Zagrebu, ta je cijena 2.266 eura, na Jadranu 2.042 eura, a u ostatku Hrvatske 1.206 eura.
Uz pad prodaje i stagnaciju cijena obilježje tržišta je usporavanje ekspanzije stanogradnje, barem sudeći po podacima Državnog zavoda za statistiku o građevinskim dozvolama za nove stanove. Tako je prema građevinskim dozvolama izdanim u studenom predviđena gradnja 1.824 stana, što je 27 posto manje nego u studenom 2006. godine, a dozvolama izdanim u prvih 11 mjeseci predviđena je gradnja 21.488 stanova što je približno na razini istog razdoblja 2006. godine. Direktor Udruge poslodavaca graditeljstva Hrvatske Zdenko Karakaš jednim od uzroka smanjenju broja građevinskih dozvola krajem prošle godine vidi u uhodavanju primjene novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a drugi je, kaže, nadolazeća gospodarska recesija. Ističe da u situaciji kad banke najavljuju ili uvode veće kamatne stope, novac za tekuće poslovanje i investicije postaje skuplji i teže dostupan. To se, po njegovim riječima, može posebno osjetiti u stanogradnji koja je primjer projektnog financiranja, kod kojeg banke zajmodavci moraju biti sigurne da će se stanovi koji se grade i prodati. Po Karakaševim procjenama, u Hrvatskoj tržište može apsorbirati između 15 i 16 tisuća novih stanova, pri čemu kupci postaju sve izbirljiviji u pogledu kvalitete stambenih kvadrata. Karakaš smatra da su cijene dostigle plafon koji tržište može podnijeti i da će doći do njihove stabilizacije. I analitičari oglasnika nekretnina 'Centar nekretnina' dijele to mišljenje u svom komentaru siječanjskog tržišta. Smatraju da će rast kamatnih stopa na stambene kredite i veliki broj novoizgrađenih stanova, koje će investitori plasirati na tržište u 2008. godini, rezultirati stagnacijom prodaje i korekcijom odnosa cijena između rabljenih i novih stanova te zaključuju da prolazi vrijeme ekspanzije prodaje i rasta cijena nekretnina, a očekuju stabilizaciju tržišta i stagnaciju cijena. (www.poslovni.hr)

8. veljače 2008.
Održano premijerno prikazivanje filma "Živi i mrtvi" u Zagrebu 
U četvrtak, 7.veljače u 20:00 u CineStar kinu Branimir centara u Zagrebu održana je premijera filma "Živi i Mrtvi " redatelja Kristijana Milića. Premijeri su prisustvovali istaknuti političari, kulturni djelatnici, glumci i brojni drugi uglednici i uzvanici.

Pozivu organizatora odazvali su se predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, donedavni predsjednik Hrvatskog Sabora Vladimir Šeks, ministar kulture Božo Biškupić.

Film je nastao u bosanskohercegovačkoj i hrvatskoj koprodukciji prema romanu Josipa Mlakića. Snimljen je u srednjoj Bosni na području općine Gornji Vakuf -Uskoplje. Tema filma su dvije slične priče iz srednje Bosne smještene u različitim vremenima koje se međusobno prepliću. Jedna priča je smještena u vrijeme Drugog svjetskog rata kada se odsječena grupa domobrana pokušava probiti do svoje jedinice i stradava. Druga priča smještena je u vrijeme hrvatsko-bošnjačkog sukoba početkom 1993.godine, odsječena od svoje jedinice manja skupina HVO pripadnika pokušava se probiti i luta planinskim vrletima. Na tom putu stradava poput aktera iz prve priće. Obje priče su smještene na isto područje, isto mjesto. Film je pun akcije i zasigurno će u kino dvorane privući brojne gledatelje. Film je na prošlogodišnjem Festivalu igranog filma u Puli proglašen za najbolji film i dobitnik je 8 zlatnih arena. (HIA)

8. veljače 2008.
Počelo tegljenje turskog broda Und Adriyatik
 Havarija na turskom brodu dokaz je da moramo bolje kontrolirati Jadran, rekao je predsjednik Stjepan Mesić
Dva talijanska tegljača jučer su uzela u tegalj turski brod koji se zapalio 13 nautičkih milja zapadno od Rovinja, a tri hrvatska tegljača su ga i dalje polijevala morskom vodom, rekao je državni tajnik za more Branko Bačić. Konačnu odluku o mjestu gdje će se dotegliti brod, po Bačićevim riječima, donijet će Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru u suradnji s brodovlasnikom. Brod se jučer ujutro počeo udaljavati od istarske obale u smjeru juga jer puše sjeverozapadni vjetar. Na mjestu događaja bili su i nizozemski stručnjaci koje je brodovlasnik angažirao kako bi ugasili požar u unutrašnjosti broda. Požar su na brodu isprva gasila dva kanadera i tri tegljača šmrkovima, a jučer je, kako je rekao Bačić, odlučeno da nema potrebe za ponovnim dizanjem kanadera jer na brodu više nije bilo otvorenog plamena. Predsjednik Stjepan Mesić rekao je jučer prilikom posjeta Brodarskom institutu da je havarija turskog tankera u prostoru u kojem se preklapa hrvatsko teritorijalno more sa ZERP-om dokaz da je potrebna kontrola Jadrana. To je dokaz i da je Hrvatska odgovorna zemlja kad traži da se kontrolira ekološki aspekt te flora i fauna, odnosno izlov ribe, izjavio je novinarima Mesić na Brodarskom insitutu, gdje je u društvu s ministrom obrane Brankom Vukelićem i načelnikom Glavnog stožera OSRH Slavkom Barićem razgovarao s predstavnicima Instituta o gradnji flote za nadzor i zaštitu granice, odnosno ZERP-a. Mesić smatra da je pitanje ZERP-a preuveličano, ali da je ono sada otvoreno i da ga treba riješiti. Kad je riječ o ekologiji i ribarenju smatra da ne bi smjelo biti problema. No, problem je smatra Mesić, što Slovenija pitanje granice na moru povezuje s time da se riješi dio granice na kopnu. (www.poslovni.hr)

8. veljače 2008.
Počeo bojkot trgovina
Udruge potrošača pozvale su građane da od danas pa idućih tjedan dana svoje nezadovoljstvo nedavnim poskupljenjima izraze tako da kupuju samo najnužnije. U Hrvatskoj se takav oblik bojkota organizira prvi put. Akcijom bojkot trgovina želi se natjerati proizvođače i prodavače na sniženje cijena osnovnih artikala, od kojih su neki u posljednje vrijeme poskupjeli i za 50 posto.

Iako mnogi Riječani tvrde da će kupovati samo najosnovnije, trgovci na riječkoj tržnici uglavnom ne primjećuju bojkot. Pretpostavlja se da će se ustezanje od kupnje više osjetiti u velikim trgovačkim centrima tijekom dana i ovoga vikenda.

Poput Riječana i Splićani su se, čini se, odazvali pozivu na bojkot trgovaca iako mnogi sumnjaju da će ova akcija išta promijeniti.

Ne znamo je li zbog bojkota, ali u najvećem riječkom proizvođaču kruha PIK-u najavljuju skoro pojeftinjenje, već sa sljedećom narudžbom.

U Hrvatskoj se takav oblik bojkota organizira prvi put, no u nekim europskim zemljama građani su bojkotom već natjerali proizvođače i trgovce na snižavanje cijena. Tako su se Talijani prošlog ljeta tjedan dana suzdržavali od kupnje tjestenine, koja je bila poskupjela 40 posto, a smanjenje cijena na podnošljivu razinu postigli su i Grci nezadovoljni velikim poskupljenjem hrane pri ulasku Grčke u europsku monetarnu uniju, navela je predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Vesna Brčić-Stipčević.

Vlada je najavila da do ljeta neće poskupjeti struja i plin, ali sada je vrijeme da HEP i INA objave koje je cijene realno očekivati na ljeto.

Bojkot kupnje nikako nije odgovarajuća akcija koja može utjecati na sniženje cijena roba i usluga, smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ponavljajući svoju tvrdnju da trgovina i domaći proizvođači nisu generatori poskupljenja, a organizatorima bojkota poručuju da tom akcijom preuzimaju i odgovornost za primanja gotovo 250.000 radnika. Iz HUP-a napominju kako je hrvatsko gospodarstvo tržišno i da na njemu vrijede pravila tržišnog utvrđivanja cijena. Poskupljenja su, tvrde u HUP-u, posljedica globalnih kretanja i trendova na međunarodnom tržištu, zbivanja s cijenama sirovina i energenata, te da se s obzirom na veliku ovisnost o uvozu, u povećanjima domaćih cijena prelijeva inflacija zemalja iz kojih se uvoze proizvodi i sirovine.

Najveći dio od 31,9 milijardi kuna ukupne bruto dobiti hrvatskih poduzetnika u prvih devet mjeseci prošle godine, odnosno čak 26,7 posto ili 8,5 milijardi kuna, ostvarili su poduzetnici registrirani u djelatnosti trgovine, pokazuju podaci Financijske agencije (FINA).
Naime, prema podacima FINA-e, hrvatski su poduzetnici u prvih devet mjeseci 2007. godine ostvarili rast bruto dobiti od 23,4 posto, odnosno od 31,9 milijardi kuna. Ukupni prihodi poduzetnika u tom su razdoblju iznosili 454,7, a ukupni rashodi 422,8 milijardi kuna. Tvrtke iz djelatnosti trgovine ostvarile su i gotovo 40 posto ukupnih prihoda i rashoda hrvatskih poduzetnika u prvih devet mjeseci prošle godine.
Prihodi trgovaca iznosili su 174,2 milijarde kuna, ili 38,3 posto ukupnih prihoda HRT

8. veljače 2008.
Bozanić: Stepinac je znak prepoznavanja
Stepinac je znak prepoznavanja jer je u svojoj osobi sažeo cijelu hrvatsku povijest pa on ima značenje za pojedinca, opću i hrvatsku Crkvu te cio hrvatski narod, izjavio je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić na susretu s novinarima u povodu blagdana bl. Alojzija Stepinca.

Kardinal je napomenuo kako će Crkva dostojno obilježiti 110. obljetnicu rođenja i 10. obljetnicu proglašenja blaženim kardinala Stepinca.

Odgovarajući na upit o stajalištu prema Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu kardinal je rekao kako Crkva zastupa načela. "Ne smijemo dopustiti da neki budu jednaki, a neki jednakiji", rekao je Bozanić, dodavši kako državna vlast ne bi smjela razgovarati na koljenima nego ravnopravno.

"Kad bi vlast više slušala što kaže narod, bilo bi manje problema", rekao je zagrebački nadbiskup. Bozanić smatra kako čovjek danas živi pod pritiskom straha te da je strah uzrok opadanja demografskoga prirasta u Hrvatskoj. "Strah je današnjeg čovjeka od odgovornosti, od ulaska u brak te pred zauzimanjem stajališta kojeg se mora držati", ocijenio je.

Odgovarajući na upit o novom zakonu koji bi trebao regulirati rad nedjeljom, Bozanić je rekao kako još nije vidio prijedlog, ali kako Crkva očekuje da vlast to područje što prije regulira. Napomenuo je da Crkva na nedjelju gleda i kao na dan obitelji.

Ustvrdio je kako je u Hrvatskoj danas u porastu broj bogoslova, u odnosu na devedesete, kad je postao nadbiskup zagrebački. Za ekumenizam je rekao kako to nije političko pitanje, nego vjernički i vjerski proces te da je Katolička crkva otvorena i podupire sva ekumenska nastojanja.

Upitan da komentira ulazak Hrvatske u NATO, Bozanić je odgovorio kako je to stvar politike i političkih procesa.  HRT

8. veljače 2008.
U Gospiću otvoren Centar za hemodijalizu
U Gospiću je otvoren Centar za hemodijalizu u čije je opremanje utrošeno oko deset milijuna kuna.

Centar će funkcionirati prema modelu javno-privatnog partnerstva između HZZO-a, gospićke Opće bolnice i tvrtke Euromedic Internacional koja ima mrežu od 107 medicinskih centara u 14 zemalja. Uslugama Centra koristit će se 30-ak bubrežnih bolesnika iz Gospića i šire okolice. Dosad su ti pacijenti i u najtežim vremenskim uvjetima na dijalizu putovali svaki drugi dan u Ogulin, Rijeku, Zagreb, Karlovac ili Zadar.

"Ovo je mali korak u hrvatskom zdravstvu, ali veliki korak za tridesetak ljudi koji će napokon dobiti kvalitetu življenja i koristiti usluge dijalize u svom gradu - a ne više tri puta tjedno putovati i po 200 kilometara u druge centre", rekao je, otvarajući Centar za hemodijalizu, ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović.

Projekt javnog privatnog partnerstva gospićkoj će bolnici mjesečno donositi prihod od 50.000 kuna, a nakon deset godina, ako se drugačije ne dogovorimo sa sadašnjim koncesionarom Euromedic Internationalom, Centar postaje vlasništvo gospićke bolnice, rekao je Milinović dodavši da Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi kreditom Svjetske banke od 31 milijun eura namjerava rješavati probleme socijalne skrbi u Hrvatskoj.

Tvrtka "Euromedic International" po modelu javnog privatnog partnerstva uložila je 10 milijuna kuna. Tvrtka svojim ulaganjima nastoji unaprijediti zdravstveni sustav te najmoderniju zdravstvenu uslugu učiniti dostupnom svim bolesnicima. Centar za hemodijalizu u Gospiću predstavlja samo jednu od mnogih investicija koje ta tvrtka planira na području Hrvatske, izjavio je prilikom otvaranja predsjednik uprave hrvatskog ureda Euromedic Internationala dr. Ivan Švajger.  HRT

7. veljače 2008.
Brod pripremljen za tegljenje
Dva talijanska tegljača uzela su u tegalj turski brod "UMD Adriatik", koji se jučer zapalio 15 nautičkih milja zapadno od Rovinja. Tri hrvatska tegljača i dalje ga polijevaju morskom vodom. Konačnu odluku o mjestu, gdje će se dotegliti brod, prema riječima državnog tajnika za more Branka Bačića, donijet će Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru u suradnji s brodovlasnikom.
Brod se jutros počeo udaljavati od istarske obale u smjeru juga, jer puše sjeverozapadni vjetar. Na mjestu događaja nalaze se i nizozemski stručnjaci koje je brodovlasnik angažirao kako bi ugasili požar u unutrašnjosti broda. Riječ je o djelatnicima tvrtke koja je sudjelovala i u pokušaju spašavanja ruske nuklearne podmornice Kursk.

Požar na brodu jučer su gasila dva kanadera i tri tegljača šmrkovima, a jutros je, kako je rekao Bačić, odlučeno da nema potrebe za ponovnim dizanjem kanadera, jer na brodu više nema otvorenog plamena. Požar je još na pramčanom dijelu broda, no dim je mnogo manji i nema otvorenog plamena. Zasad nema nikakva onečišćenja mora.

Turski se brod trenutačno nalazi oko 6,5 nautičkih milja jugozapadno od otočja Brijuna.
Ministar mora i prometa Božidar Kalmeta izvjestio je na početku sjednice Vlade da je situacija s brodom stabilna i puno bolja nego jučer. Objasnio je da se, otkad je nesreća dojavljena, postupalo po planu za takve slučajeve. Izvijestio je da je uz brod cijelu noć bilo pet remorkera koji su pazili da ne bi došlo do pucanja čelika i istjecanja mazuta. Turski brodar za pomoć je angažirao nizozemsku tvrtku Schmidt, a brod je okrenut krmom u vjetar, kako bi gasitelji mogli početi sa sanacijom.

Jutros je u Puli pod predsjedanjem gradonačelnika Borisa Miletića održan sastanak gradskog zapovjedništva za zaštitu i spašavanje koje je razmotrilo tijek događanja vezan uz havariju turskog broda. Tom prigodom utvrđene su daljnje aktivnosti i mjere koje je potrebno poduzeti radi pripreme za sprječavanje mogućih onečišćenja na moru i priobalju grada Pule.

Službeno se doznaje da će se o uzrocima požara možda nešto doznati tijekom dana, jer su jučer talijanske vlasti ispitale članove posade broda koji su u Veneciji.
Četiri člana posade turskog broda lakše su ozlijeđena, izvijestila je talijanska agencija ANSA. Na brodu su bila 22 člana posade i devet putnika, turskih vozača kamiona. Oni su po mraku prešli na grčki brod kojim su došli u Veneciju, gdje su četvorica od njih prebačena u bolnicu zbog opeklina prvog i drugog stupnja, te sumnje na ozljede kralježaka i kostiju udova.
Na brodu "UMD Adriatik", dužine 193 metra, koji je plovio iz Istanbula za Trst, nalazilo se 200 kamiona te 9 tona opasnog tereta, od čega dvije tone opasnih krutih tvari - šibica i pet-šest tona maziva za kamione.
Havarija se dogodila na granici hrvatskoga teritorijalnog mora i Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa. U pomoć su spremne priskočiti i Slovenija i Italija. Talijanska Civilna zaštita u stalnoj je vezi s hrvatskim vlastima, kojima je ponudila pomoć. Čekaju odgovor i zasad se nisu izravno uključili u rješavanje situacije.
Više slovenskih ministarstava i službi prati razvoj stanja uz istarsku obalu. Ocjenjuju da njihovoj obali trenutačno ne prijeti opasnost, javljaju tamošnji mediji. Državni tajnik u slovenskome ministarstvu za okoliš i prostor Mitja Brecelj izjavio je da je Slovenija ponudila pomoć Hrvatskoj.  HRT

7. veljače 2008.
Swoboda: Pohvale Hrvatskoj
Hannes Swoboda, član Europskog parlamenta i izvjestitelj za Hrvatsku, izjavio je u Zagrebu da nijedna zemlja koja je prošla rat nije učinila toliko za pitanje izbjeglica i za pitanje suradnje s Haškim sudom kao Hrvatska, te da su još preostali samo neki problemi koje treba riješiti.

U izjavi za novinare nakon susreta izaslanstva Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta s predsjednikom Sabora Lukom Bebićem,  Swoboda je rekao kako još treba riješiti stambeno zbrinjavanje povratnika i zaštitu svjedoka. "Bili bi to posljednji kamenčići u mozaiku kojima bi Hrvatska ispunila sve potrebne zahtjeve", istaknuo je.
Ion Mircea Pascu, voditelj izaslanstva i potpredsjednik Odbora, rekao je novinarima da ga se dojmila odlučnost Hrvatskog sabora da pridonese ispunjavanju uvjeta za ulazak u članstvo EU-a. Pritom je pozdravio činjenicu da su predsjednik Sabora i njegovi kolege svjesni područja koja iziskuju posebnu pozornost i izrazio je nadu da će Sabor odigrati važnu ulogu u ispunjavanju svih potrebnih zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji, a pritom je istaknuo reformu pravosuđa i javne uprave.

Predsjednik Sabora Luka Bebić rekao je novinarima da se tijekom susreta s izaslanstvom Europskog parlamenta moglo čuti dosta dobrih savjeta koje će Sabor prihvatiti te da su razgovarali o tome kako zajednički prijeći i ovu etapu na putu RH prema EU-u.

Izaslanstvo vanjsko-političkog odbora Europskog parlamenta održalo je niz susreta u Hrvatskom saboru među kojima i sastanak s oporbom. Vesna Pusić (HNS) rekla je u izjavi za novinare da je oporba na sastanku s izaslanstvom iznijela svoje primjedbe na rad Vlade koje se tiču neučinkovitosti i nedovoljne pripremljenosti reformi koje se rade u RH, a vezane su za europske standarde. Govoreći o reformama pravosuđa i suzbijanju korupcije Pusić je kazala da tu postoji samo dobra volja, a da dosad nije bilo niti jedne predložene učinkovite mjere.
Europsko izaslanstvo, drugog dana posjeta Hrvatskoj, sastalo se i s vanjsko-političkim odborom Sabora, a njegov predsjednik Mario Zubović rekao je novinarima da je na sastanku zaključeno da problemi sa Slovenijom i pitanje ZERP-a ne bi trebali utjecati na pregovore i da bi ih trebalo riješiti bilateralnim putem.

Predstavnici manjina izjavili su nakon susreta s europskim parlamentarcima kako je konstatirano da Hrvatska ima solidno zakonodavstvo što se tiče manjinske problematike ali da se dosta teško provodi na lokalnoj razini. Swoboda je sa zadovoljstvom istaknuo da je jedan od potpredsjednika Vlade iz redova srpske manjine. Riječ je o Slobodanu Uzelcu. Također se razgovaralo i o zastupljenosti manjina u državnim institucijama.
Izaslanstvo vanjsko-političkog odbora Europskog parlamenta sastat će se i s ministricom pravosuđa Anom Lovrin, a očekuju ga i sastanci s pučkim pravobraniteljem, predstavnicima Državnog odvjetništva RH i Uskoka.  HRT

7. veljače 2007.
Hrvatsku lani posjetilo 11,162 milijuna turista
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatsku je lani posjetilo oko 11 milijuna 162 tisuće turista, koji su ostvarili oko 55 milijuna i šest tisuća noćenja. Te je podatke iznio na sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice ministar turizma Damir Bajs.
Istaknuo je da su ti podaci nadmašili prošlogodišnja predviđanja, jer je zabilježeno čak osam posto više turista u dolascima i šest posto u turističkim noćenjima. Za ovu godinu ministar turizma naveo je kako očekujemo oko 339 tisuća gostiju i oko dva milijuna noćenja više nego u 2007., što je nazvao umjereno optimističnom procjenom. Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić rekao je da je većina tržišta završila s pozitivnim indeksima.  HRT

7. veljače 2008.
Vukovarci uzgojili vukovarsku golubicu nalik na vučedolsku
Piše: Mladen Obrenović
Foto: Damir Glibušić/CROPIX
VUKOVAR - Marljivi golubari iz Vukovara nedavno su javnosti predstavili još jednu autohtonu vrstu koju su sami stvorili i simbolično joj dali ime - vukovarska golubica. Taj se lijepi golub tako priključio u Hrvatskoj već službeno priznatom vukovarskom kokošastom golubu za kojega u Hrvatskoj udruzi za selekciju i uzgoj sitnih životinja "Vukovar 1955." već traže i priznavanje u europskim okvirima.

- Kod stvaranja vukovarske golubice imali smo jasno zacrtane ciljeve. Izgledom je trebala podsjećati na čuvenu vučedolsku golubicu, a bijela je boja trebala simbolizirati mir. Vodili smo računa i da ima kapu, da bude prsata, s posebnom oblikovanim krilima i okomitim leđima. Stvorio sam 35 takvih golubova i najveći dio podijelio kolegama - pojašnjava Zlatko Menges, najzaslužniji za stvaranje novog autohtonog goluba.

Menges je, inače, nositelj brojnih državnih, ali i europskih titula u uzgoju golubova, pa i onih najvrednijih, a na njegovim policama brojni su pehari koji o tome svjedoče. U Hrvatskoj je među najcjenjenijim golubarima, a njegovi su plavi engleski gušani doista pravi primjer ljepote i kvalitetnog uzgoja.

- Ostao sam u ratu bez svega - bez sina, doma, egzistencije, pa i mojih golubova. No, i u progonstvu sam se bavio golubarstvom. To me je smirivalo i pomagalo da zaboravim i rat i sva stradanja. Malo pomalo, uspio sam nabavljati golubove, praviti selekciju i uzgajati nove vrste. Iako stvaranje kokošanera i golubice može izgledati kao obično križanje, to je ipak genetika - dodaje Menges.

U udruzi, kojom predsjedava, trenutačno je 25 zaljubljenika u zanimljivi hobi, a među njima i sedmorica koji su bili i na njezinu osnivanju prije 53 godine. - S golubovima smo postali dio Europe još prije 25 godina, pa me čudi kako to politici danas nikako ne uspijeva - u šali zaključuje Menges.  Jutarnji list

6. veljače 2008.
Rehn: ZERP neće ugroziti pregovore
Povjerenik Europske komisije za proširenje Olli Rehn pozvao je sve zainteresirane strane da ne podižu napetost oko pitanje hrvatskog Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) i da se počne ozbiljno tražiti političko rješenje za taj problem. "Ovo je pitanje nešto što bismo trebali moći riješiti u dobrom europskom duhu i pozivam sve strane da smanje napetosti te da ozbiljno počnemo tražiti političko rješenje u skladu s ovim što sam rekao", rekao je Rehn. "Očekujem da se nova hrvatska Vlada hitno pozabavi pitanjem ZERP-a. Hrvatska treba pronaći rješenje zajedno s drugim zainteresiranim stranama, posebice sa Slovenijom i Italijom, u europskom duhu kompromisa i dobrosusjedskih odnosa", rekao je Rehn, odgovarajući na pitanje novinara na konferenciji sazvanoj radi objavljivanja odluke o odgodi potpisivanja privremenog političkog sporazuma sa Srbijom.
Rehn je rekao da je na redovitoj sjednici Komisije upoznao kolegij povjerenika s trenutačnim stanjem pristupnih pregovora, "koji dobro napreduju". Istaknuo je kako se "nada da pitanje ZERP-a neće izazvati negativne posljedice i neželjene odgode" u hrvatskim pristupnim pregovorima. Ponovio je da Komisija sudjeluje u traženju rješenja za pitanje ZERP-a, ali je odbio reći bilo što o pojedinostima.
O otvorenim međudržavnim pitanjama, poput ZERP-a i granične suradnje danas su u Ljubljani razgovarale potpredsjednica hrvatske Vlade Đurđa Adlešič, kao čelnica HSLS-a, s predsjednicom Liberalne demokracije Slovenije (LDS) Katarinom Kresal. "Dotaknuli smo se otvorenih bilateralnih pitanja, o tome imamo zajednička stajališta i pozivamo obje vlade da odmah počnu razgovarati, kako bi do rješenja došlo u što kraćem vremenu i na obostrano zadovoljstvo", rekla je nakon razgovora Katarina Kresal. Ona je u nedavnim reakcijama na "retoriku" slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela koju koristi u odnosima s Hrvatskom pokazala dosta kritičnosti. Đurđa Adlešič, s kojom su u Ljubljani na sastanku sa vodećom slovenskom liberalnom strankom pratili Ivan Čehok i Zlatko Kramarić, potpredsjednici HSLS-a, potvrdila je da su se dotaknuli i otvorenih pitanja između dviju država koje treba riješiti na razini vlada. "Želimo da što prije otpočne dijalog između dvije susjedne i prijateljske države", rekla je Đurđa Adlešić, dodajući da obje stranke pozdravljaju napore vlada da dođe do smanjenja tenzija.

Na pitanje kako to da dolazi do ponovnog "verbalnog zaoštravanja" na razini dviju država i nakon pomirljivih tonova prilikom nedavnog neformalnog susreta slovenskog i hrvatskog predsjednika, prigodom obilježavanja 15. obljetnice postojanja društva slovensko-hrvatskog prijateljstva u Črnomlju, Adlešič je rekla da joj se čini da se odnosi ipak popravljaju, te da je i sama, kao članica društva slovensko-hrvatskog prijateljstva, sudjelovala u obilježavanju kojem su nazočili i predsjednici. Uz to, Adlešič je podsjetila je da se ovog tjedna na marginama međunarodne konferencije u Muenchenu sastaju i ministri vanjskih poslova dviju država Gordan Jandroković i Dimitrij Rupel. "Važno je da se počne razgovarati. Pametni susjedi sporove rješavaju dijalogom", rekla je Đurđa Adlešić. Novinarima je potvrdila da se je uz stranačka pitanja razgovaralo i o problematici ZERP-a. No, dodala je da nije na strankama da to pitanje riješe, nego se time, kako je rekla, moraju baviti stručnjaci.  HRT

6. veljače 2008.
PROJEKTI
>Mesne odlike hrvatskih pasmina ovaca< i na otoku Braču
Irena DRAGIČEVIĆ
SPLIT - U sklopu projekta >Mesne odlike hrvatskih pasmina ovaca<, kojega je prihvatilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Splitsko-dalmatinska županija provodi projekt standardizacije mesnih odlika dalmatinske ovce pramenke. Riječ je o bračkome soju, a cilj je ovoga projekta stvaranje preduvjeta za zaštitu dalmatinske- bračke janjetine.
>Skrb o raznolikosti pasmina različitih vrsta domaćih životinja u Hrvatskoj nužna je ponajprije poradi gospodarskih, znanstvenih, kulturoloških, socioekonomskih i ekoloških interesa.

Svakako treba sagledati i imati u vidu i gospodarsku vrijednost tih pasmina u budućnosti. Naime, danas u svim razvijenim zemljama svijeta raste potražnja za posebnim proizvodima proizvodima dobivenih od rijetkih i izvornih pasmina, a u Hrvatskoj je sve izraženija spoznaja potrošača o vrijednosti tih proizvoda<, kaže nam pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i obnovu Božo Sinčić. Njegov je odjel za ovaj projekt izdvojio 80.000 proračunskih kuna. U uvjetima ekstenzivne i organske proizvodnje, ističu stručnjaci, naše izvorne pasmine mogu postizati izvanredne rezultate i biti gospodarski zanimljivije od visokoproizvodnih inozemnih pasmina.

Danas se u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji uzgaja oko 60.000 ovaca, od čega ih je na otoku Braču oko 20.000. To, kako ističe Sinčić, pokazuje da je Brač vrlo važno područje u uzgoju ovaca u Županiji te, prema tome, od iznimne važnosti za ukupnu stočarsku proizvodnju. Vjesnik

6. veljače 2008.
BAŠTINA Žitelji Gornjeg Čaglića osnovali seoski muzej
Starinu ne daju zaboravu
U KUD-u Vreteno kane izdati i knjigu čagličkih običaja
Zdravko SEVER
GORNJI ČAGLIĆ - >Osim netaknutom prirodom bogati smo i narodnim običajima, kao i starinama koje više od riječi kazuju o tome kako su živjeli i radili naši stari<, govori Milan Ninković, predsjednik nedavno osnovanog KUD-a Vreteno na čiju inicijativu je u Gornjem Čagliću osnovan prviseoski muzej u lipičkom kraju.

Odlučili su članovi KUD-a od zaborava sačuvati i mladima u nasljeđe predati ne samo običaje, pjesme i plesove Gornjeg Čaglića i okolnih sela, nego i predmete koje su njihovi preci koristili u svakodnevnom životu. Stoga zapisuju pjesme, obnavljaju stare plesove i običaje, prikupljaju predmete, ali i fotografiraju kuće od kojih su neke starije i više od 200 godina. U jednoj takvoj, Mileve Mandić, smješten je prvi seoski muzej. Obnovljena je i uređena djevojačka sob te izloženi predmeti kojima se nekada služilo u domaćinstvu.

Sve odiše starinom baš kao i pjesma: >Čijem perje, mislim da je trava, sretan bio 'ko na njemu spava<, koju se pjevalo za čijala, kojim je u subotu obnovljen dio običaja Gornjeg Čaglića i susjednih sunjskih sela. Čijalo se tijekom zime redovito održavalo gotovo u svakoj kući. Žene bi čijale perje, a muškarci uz karte pričali.

Jela se bazlamača, pila domaća rakija i vino, a kad bi čijalo završilo uz samicu i usnu harmoniku zapjevao bi se bećarac i igralo staro kolo kukunješce. Nažalost, u 40 kuća danas živi samo 19 žitelja starije dobi. Mladi su otišli za poslom. No vikendom sve oživi, jer mladi dolaze u posjet.>Upravo zbog njih, mi stariji odlučili smo obnoviti običaje, prikupiti narodnu nošnju i u nasljeđe im ostaviti baštinu predaka<, priča Ninković.

Obnovljeni su i božićni običaji, a bit će i svi drugi tijekom godine vezani uz život i rad. No to nije sve. >Povijest sela i običaja nećemo smjestiti samo u ovu etno kuću, već i opisati u knjizi koju namjeravamo izdati. Bit će to možda najbolji način da običaje sačuvamo od zaborava i za buduće generacije<, ocjenjuje Ninković. Vjesnik

6. veljače 2008.
PTICE Zimsko prebrojavanje u Parku prirode Lonjsko polje
Izbrojane 33 vrste s ukupno 25.213 jedinki
Najbrojnije su divlje patke (9700), sive guske (6500), liske (1240), te ždralovi (750) u preletu koji se tu odmaraju
KRAPJE - Pod nadzorom međunarodne agencije za istraživanje ptica vlažnih staništa, i ove godine u hrvatskim parkovima prirode i nacionalnim parkovima obavljeno je zimsko prebrojavanje ptica vodenih staništa. Uz pomoć Hrvatskog društva za zaštitu divljih ptica i prirode, te članova Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko- moslavačke županije, i radnici Parka prirode Lonjsko polje obavili su taj posao.

Osim u parkovima prirode, prebrojavanja su ove godine obavljena i na područjima šaranskih ribnjaka. Naime, ova umjetna vlažna područja prepoznata su kao značajne lokacije za očuvanje biološke raznolikosti Hrvatske.

Uglavnom, na području Parka prirode Lonjsko polje, bez okolnih lokaliteta, prebrojene su 33 vrste s ukupno 25.213 jedinki. Najbrojnije su divlje patke (9700), sive guske (6500), liske (1240), teždralovi (750) koji ne obitavaju na tom području, ali u preletu Lonjsko polje koriste za odmor.

Od u Europi zaštićenih vrsta zabilježena je stabilna kolonija orlova štekavaca, patki njurki i žutokljunih labudova. Po riječima Valerije Hime, djelatnice i voditeljice projekta u Parku, broj ptica ove godine u samome parku znatno je veći od prošlogodišnjeg u koji su bile uvrštene i ptice izvan granica Parka. [Zdravko Sever] Vjesnik

5. veljače 2008.
U Afganistan 300 hrvatskih vojnika 
Hrvatska će do kraja godine povećati svoj kontingent u mirovnoj misiji u Afganistanu s 200 na 300 vojnika. Ministar obrane Branko Vukelić usporedio je to sa susjednom Slovenijom koja u mirovnim misijama ima više od 700 ljudi. Istodobno je istaknuo da naši vojnici neće biti u najopasnijem dijelu Afganistana, oko Kandahara.

Hrvatska sudjeluje u ISAF-u od veljače 2003. i to isključivo vojnom nazočnosti. Postupno se uključila i civilna komponenta, pa od siječnja 2005. osim vojnika u Afganistanu djeluju i hrvatski državni službenici diplomati i policajci.  HRT

5. veljače 2008.
Srijemci grade destileriju i brod za turističke vožnje
Piše: Mladen Obrenović
Foto: Damir Glibušić/CROPIX
Projekt destilerije, čiji je nositelj WINEDEV, vrijedan je 170.000 eura, a pomoći će iskustva Ravenne i Iloka
TOVARNIK - Novcem koji će kroz pretpristupne fondove dobiti od Europske Unije, četiri srijemske općine na krajnjem istoku Hrvatske počet će vinogradarsko-vinarsku proizvodnju i sagraditi turistički brod na Bosutu.

Kroz program PHARE 2006 općinama Tovarnik, Nijemci, Tompojevci i Lovas odobreno je ukupno 380.000 eura, a dva zanimljiva projekta bit će realizirana u suradnji s talijanskim partnerima.

Dobivanje projekta

- Dobivanje projekata nije više tabu, što smo i dokazali najavljenim pokretanjem Centra za potporu razvoja vinarstva i vinogradarstva na području lovaške i tovarničke općine - prokomentirao je Željko Cirba, načelnik općine Lovas, koja je nositelj projekta WINE-DEV, odnosno gradnje nove destilerije na tom području, vrijedne 170.000 eura.

Iskustva talijanske Ravenne, ali i iločkih vinogradara i vinara, svakako će dobro doći vrijednim Srijemcima u realizaciji projekta organiziranog uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. Planirano je i proširenje kapaciteta destilerije, jer se brojni poljodjelci u četiri srijemske općine sve više okreću i uzgoju voća.

Ništa manje izazovno nije ni planirano otvaranje Bosuta i njegove pritoke Spačve za turističke posjete. Osim gradnje broda za plovidbu tim pitomim rijekama, najavljeno je i postavljanje vidikovca za promatranje ptica i divljači.

Ljepote Bosuta

- Brod ljudima neće ponuditi samo tranzitni turizam i prirodne ljepote Bosuta i Spačvanskog bazena, nego i predstavljanje običaja, tradicije, gastro ponude - najavio je načelnik općine Nijemci Ivica Klem.

Oba projekta realizirana su preko Ureda za međunarodnu suradnju TNTL-a preko kojega je općinama Tovarnik, Nijemci, Tompojevci i Lovas samo u prošloj godini stiglo više od pet milijuna kuna.
Jutarnji list

5. veljače 2008.
Za tri >očenaša< kava s mlijekom i Coca-cola
>Jedro< od ostalih zagrebačkih kafića razlikuje radno vrijeme, naime, otvoren je samo nedjeljom poslije podnevne mise od 13 do 14 sati
Duhovni caffe >Jedro<, godinu i pol otvoren u svetištu Sveta Mati Slobode, u župi Duha Svetoga na Jarunu, po mnogo čemu je poseban. Tu se može popiti piće, koje se >plaća< molitvom, a svaki napitak ima >svoju< molitvu. U ponudi nema alkoholnih pića, a pušenje nije dopušteno, osim ljeti kada kafić >izađe< na otvoreno.
Najskuplje piće je Coca-cola, koja >stoji< pet >zdravo Marija< i >slava Ocu<, a ni kava nije baš >jeftina<. Ona s mlijekom je tri >očenaša<, a capuccino čak četiri. >Jedro< od drugih kafića razlikuje radno vrijeme nedjeljom poslije mise, od 13 do 14 sati.
Mladi, kojima je pala na pamet originalna zamisao o duhovnom kafiću, predlažu da se duže radno vrijeme jer raste interes ljudi, ne samo iz tog, nego i drugih kvartova. >Jedro< bi uskoro moglo >zaploviti< i u tjednu. Sve je počelo zbog želje za druženjem nakon podnevne mise, ali u crkvi, a ne u obližnjim kafićima. Inače, svetište vode salezijanci, kojima je poslanje rad s mladima.
>Crkva i misa za mlade su dosta posjećeni, vrlo smo međusobno povezani, a poslije mise lijepo je ostati pričati. No, nakon pola sata mladi bi se nastavili družiti po obližnjim kafićima pa smo smislili da to bude u crkvi. Predložili smo duhovni caffe našim župnicima i oni su ideju prihvatili<, priča nam Josip Košutić, voditelj sportske sekcije, koja također djeluje u sklopu crkve.
Ubrzo su nabavili aparat za kavu, za stol i stolce mladi su se snašli, a nešto su dobili i na dar. >Jedro< je na početku imalo pet, šest stolova, ali kako se dobar glas brzo širi, u njemu je sve više ljudi.
Kafić danas ima 20-ak stolova, može primiti 60 do 80 ljudi, koji nisu samo mladi, kao na početku, nego i oni nešto stariji.
Goste poslužuje četiri do pet konobara, koji taj posao obavljaju volonterski, a sve financiraju župa i sponzori. >Kada je nešto besplatno, obično se ne cijeni, stoga smo smislili originalan cjenik, "plaćanje" u obliku molitava. On ima oblik jedra jer se naš župni list zove "Jarunska lađa". Željeli smo mladima omogućiti drukčiji oblik druženja od kavanskog<, nastavlja Josip dodajući da se runde ne zovu prečesto jer se za svaku mora i moliti. Sandra-Viktorija Antić, Vjesnik

5. veljače 2008.
Bilić: 'Jedva čekamo izlazak pred prepuni Poljud'
Piše: Nikola Lipovac
Foto: Vladimir Dugandžić/Cropix, Jakov Prkić/Cropix
SPLIT - Slaven Bilić će tek u 17. dvoboju kao izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, točnije, devetom domaćem, voditi utakmicu u svom Splitu. Uračunamo li i dvije godine izbornikovanja mladom vrstom, nakon tri i pol godine trener Bilić 'igra' neku utakmicu na Poljudu.
- Izuzetno mi je drago da opet igramo na Poljudu, protiv reprezentacije koja je ponajbolja u Europi i jedan od favorita Eura u Austriji i Švicarskoj.

POČETNA POSTAVA:

Pletikosa - Ćorluka, Šimić, R. Kovač, Šimunić - Srna, N. Kovač, Modrić, Kranjčar - Eduardo, Petrić
Bilić kaže da je predstojeća utakmica s Nizozemskom u rangu one prijateljske s Brazilom u kolovozu 2005., koja je na prepunom Hajdukovu stadionu završila 1-1.
- I po atraktivnosti i po kvaliteti, to će biti ogled najviše razine.
Naš izbornik priznaje kako mu je donekle neobično obavljati posao takoreći u svom dvorištu.
- Osjećaj domaćinstva u Splitu mi je malo čudan. S jedne strane je fantastično, jer igrači i mi iz stožera jedva čekamo izlazak pred, vjerujemo, prepuni Poljud. S druge je neuobičajeno, jer imam osjećaj da bih mogao svaki dan doma ili u kafiće u koje inače idem. Ali neću, jedini 'izlazak' bit će mi na kavu do Vučevićeva lokala, stotinjak metar od hotela.
Hrvatska u Splitu nikad nije pobijedila, no ne padne li Nizozemska u srijedu, po svemu sudeći, past će Kazahstan u rujnu, na startu kvalifikacija za SP 2010. Pa onda i Engleska četiri dana kasnije. U prošlim kvalifikacijama Englezi su gostovali na maksimirskom ruglu, stotinu je razloga da sljedeći put domaćin derbiju naše skupine bude naš najljepši stadion. Pogotovo sjetimo li se problema s ulaskom na stadion u Maksimiru, ne samo engleskih, nego i domaćih navijača, koji su umalo bili zgnječeni zbog gužvi na premalom broju ulaza. Bilić već na neki način priprema javnost na neizbježno, kvalifikacijsko gostovanje u Splitu nakon 11 godina, nudeći rješenje s problematičnim mjestom za mirne pripreme u okolici Splita.

- Da se igra kvalifikacijska utakmica ne bismo odsjeli ovdje, u hotelu Park. Bili bismo šest dana u Čatežu, pa doputovali avionom ovamo večer ranije. A da se igra u srijedu, bili bismo četiri dana u Postirama na Braču, ne u Splitu. Ne odgovara nam ovaj ambijent, gužve u gradu, gužve u hotelu, ali dva dana ćemo izdržati, kao što smo izdržali u Rijeci, uoči dviju prijateljskih utakmica prošle godine, kada smo također odsjedali u centru grada.
Kako Hrvatska s Kazahstanom i Engleskom igra u vezanom terminu subota-srijeda, moguć je baš takav scenarij, s pripremama u Čatežu i izolacijom na Braču.
Dodajmo da se ulaznice za srijedu odlično prodaju, no mnogi još osluškuju vremensku prognozu. Prema posljednjoj, neće biti oborina, a ni vjetra. S Lučkom kapetanijom je dogovoreno da se pomakne vozni red brodova zbog lakšeg povratka kućama navijača s dalmatinskih otoka.

Na prvom treningu svi osim Jerka Leke
Hrvatski reprezentativci 'okusili' su u poljudski travnjak. Slaven Bilić je zatvorio trening, vjerovatno je uvježbavao neke svoje kombinacije, jer u utorak mora na pomoćni, otvoreni teren na Poljudu s obzirom da će na glavnom Marco Van Basten uvježbavati svoje. Nakon treninga hrvatski izbornik improvizirao je pressicu, kako bi brojne novinare koji su čekali informirao što se dogđalo iza 'zatvorenih vrata'.
- Samo da ne bude kiše. Jer teren je malo mekan - prvo je što je rekao Bilić.
Bio je zadovoljan,najviše zbog toga što su svi zdravi i spremni za srijedu. Istina 'njemce' i 'engleze' Slaven je poštedio zadnjeg, ali i najnapornijeg, dijela treninga. Dakle Niku Kranjčara, Čorluku, Eduarda da Silvu, Olića i Rakitića. Jer oni su ovaj vikend igrali svoje klupske utakmice. Rakitića su malo 'zatezale' prepone, posljedica je to teškog dvoboja njegovog Schalkea s Stutgartom u kojem je Rakitić bio jedna od ključnih figura, upisao je tri asistencije za konačnih 4-1...
Nedostajao je jedino Jerko Leko, on je stigao tek kasno navečer i prvi put će trenirati s ostalima u utorak popodne.
-Trening nije bio dug,ali intezivan. Atmosfera je vrlo pozitivna, svi su radili baš onako s guštom. To je dobro-sažeta je ocjena Slavena Bilića. (Nikica Vukašin)

1998. je presudilo naše veće srce

SPLIT - O Van Bastenovoj Nizozemskoj Bilić će detaljnije govoriti u utorak. Kao i sav njegov stožer, naš izbornik dobro pamti srpanj 1998. i pobjedu 3-2 u dvoboju za 3. mjesto na Coupe u Mondeu.
- Svi se sjećamo tog rezultata, prema mnogim anketama jednog od 10 najvećih uspjeha hrvatskog sporta - skromno će Bilić. I nastavlja:
- Sjećam se da smo ih u drugom poluvremenu sabili u njihov šesnaesterac i nismo im dali izići... Šalim se. Branili smo se i obranili. Presudilo je naše srce, više smo željeli pobjedu. Nizozemci su bili u velikom šoku nakon ispadanja u polufinalu od Brazilaca na 11-erce. Iako smo i mi šokantno izgubili od Francuza, više nam je, valjda, značila ta brončana medalja.
Nadovezao se glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić, inače veliki ljubitelj nizozemskog nogometa. Kad je početkom sedamdesetih prošlog stoljeća bio trener mlade momčadi Dinama, Srebrićeve kesizupce zvali su - 'mali Ajax':
- Da ste samo vidjeli ozračje na treningu dan nakon izgubljenog polufinala. Svi igrači su htjeli pobjeći doma, kako su se osjećali. Trenerima su najgore te utakmice za treće mjesto. Treba iznova mobilizirati momčad, koja je u glavama već doma ili na odmoru. No, te pobjede su zato slađe. Sjetite se, Brazilci su se kao poraženi finalisti, dakle bolje plasirani od nas, vratili kući preko sporedne piste, da izbjegnu linč razočaranih i bijesnih navijača, a nas su Zagreb i Hrvatska dočekali kao heroje. Nizozemsku pamtimo doista samo po dobru, neka tako i ostane - zaključio je Srebrić. (nl)

Pletikosi i Runji po poluvrijeme

Iako naglašava da mu je rezultat bitan, jer pobijediti Nizozemsku je pitanje prestiža, a zašto biti skromni, i nizozemska pobjeda na hrvatskom terenu odjeknula bi svijetom, Bilić ističe da će pružiti prigodu možda i svoj šestorici igrača koje smije uvesti s klupe.
- Pokušat ćemo isprobati što više igrača, ali utakmicu neće završiti momčad koja više nikad neće zaigrati skupa. Izmjene će biti logične i ne nauštrb rezultata - rekao je Bilić.
Može se očekivati da po poluvrijeme dobe naši vratari, naš prvi čuvar mreže i najbolji vratar ruske lige Stipe Pletikosa kojem sezona počinje tek u ožujku, te Vedran Runje, po L'Equipeu najbolje ocijenjeni vratar prvenstva Francuske. Priliku će dobiti naš jedini 'Nizozemac' Danijel Pranjić, koji igra u životnoj formi, sasvim sigurno i Ivan Rakitić, njemački asistent kola. Zaigra li otpočetka Petrić, u nastavku će ući Olić ili obrnuto. Što se ostale dvije izmjene tiče, Bilić će odlučiti ovisno o tijeku utakmice i rezultatu, posebno što se tiče nekoga iz stražnje linije, te Nike Kovača i Srne, koji su sa svojim klubovima još u fazi priprema.
Planirana početna postava je ona nominalno najjača: Pletikosa - Ćorluka, Šimić, R. Kovač, Šimunić - Srna, N. Kovač, Modrić, Kranjčar - Eduardo, Petrić. (nl)
Jutarnji list

1. veljače 2008.
Susret Mesića i Tuerka
Hrvatski i slovenski predsjednici Stjepan Mesić i Danilo Tuerk neslužbeno će se susresti u slovenskom Otočcu ob Krki. Potom će u Črnomlju sudjelovati na proslavi 15. godišnjice Društva slovensko-hrvatskog prijateljstva. To će biti njihov prvi sastanak otkako je Tuerk izabran na dužnost u studenom prošle godine.

Neslužbeni susret dvojice čelnika održava se u vrijeme napetih odnosa između Hrvatske i Slovenije, posebno nakon hrvatskog proglašenja ZERP-a početkom 2008. Ljubljana smatra da Hrvatska tom odlukom prejudicira granicu na moru o kojoj se vodi dugogodišnji spor, dok službeni Zagreb tvrdi da je riječ o legalnoj odluci u skladu s međunarodnim pravom, a o čijoj je primjeni spreman razgovarati sa Slovenijom, Italijom i Europskom komisijom.

O krizi u bilateralnim odnosima svjedoči i nedavna izjava slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela da je Hrvatska posljednjih mjeseci praktički prekinula diplomatske odnose sa Slovenijom i da već pet, šest mjeseci nema kontakata na razini ministara vanjskih poslova. Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova ubrzo je odbacilo Rupelovu izjavu kao onu koja ne pridonosi jačanju prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa i dodalo da je, za razliku od takvog pristupa, Hrvatska spremna rješavati sva otvorena pitanja kroz dijalog i suradnju.

Premda je riječ o neslužbenom susretu, očekuje se da će Mesić i Tuerk u Črnomlju razgovarati o najnovijem razvoju događaja vezanih uz ZERP, ali i o ostalim otvorenim pitanjima koja opterećuju odnose dviju država još od raspada bivše Jugoslavije.  HRT

1. veljače 2008.
Prosječna plaća za studeni 5.131 kn
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za studeni 2007. iznosila je 5.131 kunu, što je za 260 kuna ili nominalno za 5,3, a realno za 4,3 posto više nego za listopad, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

Na rast plaća za studeni utjecale su i isplate božićnica i drugih prigodnih nagrada zaposlenima. U odnosu na plaću za studeni 2006., koja je iznosila 4.883 kune, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za studeni 2007. viša je za 248 kuna odnosno nominalno za 5,1, a realno za 0,5 posto. Za prvih 11 mjeseci 2007. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je 4.830 kuna. U odnosu na isto razdoblje 2006. to je nominalno više za 5,2 posto ili za 239 kuna, a realno za 2,6 posto.

Među djelatnostima najviša prosječna neto plaća po zaposlenom za studeni prošle godine isplaćena je u zračnom prijevozu, u iznosu od 9.051 kunu. Slijedi vađenje i istraživanje nafte i plina sa 8.816 kuna i istraživanje i razvoj sa 8.722 kune. Prosječnu plaću za studeni veću od osam tisuća kuna imali su i zaposleni u proizvodnji naftnih derivata (8.471 kunu) i financijskom posredovanju osim osiguranja i mirovinskih fondova (8.457 kuna). Najniže prosječne plaće od 2.538 kuna primili su zaposleni u kožarskoj industriji. U preradi krzna prosječna plaća za studeni iznosila je 2.553 kuna, preradi drva 2.910 kuna, a u proizvodnji tekstila 2.915 kuna.

Prosječna mjesečna bruto plaća za studeni iznosila je 7.521 kunu, što pokazuje nominalni rast za 6 posto, a realni za 4,9 posto u odnosu na listopad. U odnosu na isti mjesec 2006. godine ta plaća bila je nominalno viša za 6 posto, a realno za 1,3 posto. HRT

 
1. veljače 2008.
Stripom o Ovčari za istinu protiv zaborava
Piše: S. Butigan
Foto: Damir Glibušić / CROPIX
U stripu se kroz potresne ilustracije u boji na dosad neuobičajen način govori o zločinu počinjenom 1991. godine

VUKOVAR - Strip-projekt "Ovčara - krik u noći", u kojem se kroz potresne ilustracije u boji na dosad neuobičajen način govori o zločinu počinjenom 1991. godine na Ovčari kod Vukovara, predstavljen je sinoć Vukovarcima.

Autori su toga stripa na 40-ak stranica, s crtežima i popratnim tekstom o stradanju 200 hrvatskih ranjenika odvedenih iz vukovarske bolnice nakon okupacije grada, poznati strip-crtač Nenad Barinić i Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL), koje je i izdavač stripa tiskanog u 2000 primjeraka.
Strip će se od danas moći nabaviti u Spomen domu Ovčara, a autori napominju da je jedina svrha takvoga projekta "istina i spas od zaborava", zbog čega na sličan način, u formi stripa, uskoro namjeravaju prikazati i stradanja u drugim dijelovima Vukovara '91.

 - Moj najbolji prijatelj ubijen je na Ovčari. Njemu i svim žrtvama toga stratišta posvećen je strip o Ovčari - rekao je na promociji Barinić, crtač koji je dosad na 200-tinjak crteža već prikazao stradanja Vukovaraca u Domovinskom ratu.

Sinoć su na predstavljanju mnogi Vukovarci pokazali zanimanje za neobični strip-projekt s potresnim prikazima zločina na Ovčari.  Jutarnji list

1. veljače 2008.
Zaštitom dobrog dupina štitimo ekološki sustav cijelog Jadrana
Udruge i građani traže da se dio akvatorija oko Malog Lošinja, privremeni rezervat dobrog dupina, proglasi trajnim rezervatom

Oko Lošinja trenutačno pliva oko stotinjak dupinaDobri dupin izumire. Sve ih je manje i u akvatoriju otoka Lošinja gdje je trenutačno jedina poznata stalna populacija dobrih dupina u Jadranu. U proteklih petnaestak godina njihov se broj smanjio za gotovo četrdeset posto, pokazala su populacijska istraživanja "Plavog svijeta", Instituta za istraživanje i zaštitu mora u suradnji sa škotskim Sveučilištem St.Andrews, vodećoj svjetskoj instituciji za biologiju kitova, koji su prije 15 godina brojnost dobrih dupina u lošinjskom arhipelagu inicijalno procijenili na 140 do 150 jedinki, a danas ih je tek stotinjak. Iako nisu izravno ugroženi na tom zaštićenom području, stručnjaci smatraju kako ih prvenstveno uznemiravanje i buka navode na odlazak. A više se ne vraćaju jer - pamte. Ponovno je tako u jeku kampanja za spas ove zaštićene i ugrožene vrste kojom se našoj zemlji želi osigurati titula "Hrvatska-zemlja prijatelj dupina". Od Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture brojne udruge zahtjevaju trajno proglašenje rezervata dupina kod Malog Lošinja, ali i zakonsku zabranu zatočavanja dupina. U tome traže i potporu hrvatskih građana koji u Zagrebu, Splitu, Slavonskom Brodu, Virovitici, Karlovcu, Čakovcu, Sisku, Osijeku, Vinkovcima, Varaždinu, Puli masovno potpisuju peticiju u organizaciji zagrebačke udruge Prijatelji životinja i potporu udruga Glas životinja, Zelena Istra, Šapa, Udruga prijatelja životinja dr. Ivan Rostaš i dr. Uprava za zaštitu prirode 26. srpnja 2006. privremeno je, odnosno na tri godine, proglasila dio akvatorija kod Malog Lošinja rezervatom dupina, na inicijativu "Plavog svijeta". Lošinjski rezervat postao je prvi rezervat za dupine u Mediteranu i najveće zaštićeno područje mora na Jadranu koje se proteže na petstotinjak hektara. No, sad udruge i građani traže da rezervat bude trajno proglašen što bi zajamčilo još bolju skrb o toj ugroženoj vrsti koja svjedoči o čistoći našega mora. Općeprihvaćen je stav kako bi to bilo od dugoročnog interesa za Hrvatsku. Svakako zbog međunarodnog ugleda, ali i činjenice da nas sve više turista posjećuje upravo zbog očuvanih prirodnih ljepota i baštine. Slobodni dupini su brend kojim se rijetki mogu pohvaliti, no, u nas je dosad bio preslabo iskorišten. "Očekujemo i skoru zakonsku zabranu zatočavanja dupina i ostalih morskih sisavaca iz reda Cetacea na području Republike Hrvatske, o čemu se Uprava za zaštitu prirode već pozitivno očitovala lani.

Pozivamo sve građane da potpisivanjem peticije daju potporu kampanji "Hrvatska - zemlja prijatelja dupina", koja će se nastaviti dok se ne zabrani zatočavanje dupina i trajno proglasi rezervat za dupine kod Malog Lošinja, u interesu zaštite morskih sisavaca, ugleda u svijetu te gospodarske koristi naše zemlje", poručuje Luka Oman, predsjednik Udruge Prijatelji životinja i podsjeća kako se kampanja "zakuhala" nakon pokušaja gradnje dupinarija u Vodnjanu koju su lani spriječili. To bi inače, ističe Oman, bio apsurd i sramota, zbog mučenja životinja, ali i činjenice da bi dupini morali živjeti u zatočeništvu tek 15 km od prekrasnog i čistog mora u kojem već žive dupini. U Hrvatskoj tako, srećom, ne postoji niti jedan zatočeni dupin, no, zato je slobodnih sve manje. Zbog prelova ribe i masovne kampanje istrebljenja dupina pedesetih godina prošlog stoljeća u Jadranskom moru već je izumrla jedna vrsta dupina - obični dupin. Nema više niti sredozemne medvjedice, što svjedoči o lošoj situaciji u Jadranu glede morskih sisavaca općenito. Populacija dupina, odnosno čitava skupina kitova kojoj pripadaju i dupini, drastično je ugrožena i diljem svijeta. Najveće prijetnje opstanku dupina su onečišćenje mora, uznemiravanje i buka, nedostatak hrane zbog prekomjernog izlova ribe, ali i slučajni i izravni ulov dupina. Ukratko: dominacija profita nad dobrobiti prirode. Dobri dupin je među najpoznatijim i najrasprostranjenijim vrstama u skupini dupina koja nastanjuje gotovo sva mora i oceane diljem svijeta, no, ne postoji potpuna procjena broja njihovih jedinki u svijetu. U Sredozemlju je broj dobrih dupina, procjenjuje se, spao na manje od deset tisuća. Kako bi senzibilizirali svjetsku javnost o potrebi zaštite dupina i mora općenito UN je prošlu godinu proglasio godinom dupina, a pokrovitelj Godine dupina bio je Princ Albert II. od Monaka pošto Kneževina već tradicionalno pruža potporu istraživanjima Sredozemlja. Sve u okviru Konvencije o migratornim vrstama i sporazuma koje je potpisala i Hrvatska, a u njemu je lošinjsko-creski akvatorij evidentiran kao ključno područje za očuvanje dupina u Jadranskom moru i istaknut kao prioritetno područje za zaštitu.

Usvojite dupina

Quiz, Dante, Taba, Riba, Belugo, Gio, Maks, Mirta, Cate, Mirna, Phil, Faccia, Cesare, Gio, Giuse, Sonja, Deby, Meta, Mush tek su manji dio dupinske družine u Lošinjskom akvatoriju. Holcer tvrdi kako svakog poznaju ponaosob: Belugo je, primjerice, najstariji. Dupin - djed star preko 30 godina, slijep i bez zubi. Osim što imaju svoja imena, za svakog dupina znaju kako živi i što radi, kad ima mlade, a može ih se i usvojiti. Za usvojenje dupina, "Plavom svijetu" se uplaćuje minimalan godišnji iznos od 150 kuna, što je zapravo donacija za njihova istraživanja. Usvojitelji dobivaju certifikat o usvajanju, fotografiju dupina, redovita izvješća o njegovu životu, majicu "Ja sam usvojitelj dupina", a postaju i podupirući članovi Instituta. Eleonora Dukovac, Poslovni dnevnik