30. ožujka 2007.
PREDSTAVLJANJE Pariška gospodarska komora
Pariz luduje za Splitom
JOSIP JELIĆ
SPLIT - Ovotjedno predstavljanje Splita u pariškoj gospodarskoj komori pokazalo se vrlo korisnim, kaže splitski
gradonačelnik ZvonimirPuljić, budući da je postiglo golemi interes francuskih investitora za najveće splitske
infrastrukturne projekte. >Nesumnjivi interes francuskih poslovnih ljudi za poslovanje u Splitu pruža mogućnosti koje Split i njegovi poduzetnici ne smiju propustiti<, poručio je Puljić. Najveće zanimanje vlada za hotelsko-turističke projekte na istočnoj obali splitske Gradske luke i u Kopilici, posebno za gradnju željezničke i autobusne postaje prema principu koncesije. Zainteresiranih je bilo i za gradnju hotela te ulaganja kroz javno-privatno partnerstvo u sveučilišni kampus. Tvrtka Actis-Immeubles ponudila je >know-how< u hotelijerstvu.
>Splićanima je, možda, najpoznatija tvrtka Vinci construction, koja je prošlog ljeta za svoje partnere upriličila gala večeru na Prokurativama. Oni su zainteresirani za gradnju luksuznih hotela na području Splita. Palm Promotion, velika tvrtka koja radi i u Poljskoj, Češkoj i Rumunjskoj, a lani je realizirala 500 milijuna eura investicija, pokazala je posebno zanimanje za gradski projekt Brodarica. Tvrtku Croisieurope zanimale su mogućnosti Splita kao luke u koju bi dolazili njihovi kruzeri već od polovine svibnja, svakoga tjedna<, kaže glasnogovornica Gradskog poglavarstva Marina Protić. Splitsko izaslanstvo svima zainteresiranima, nakon prezentacije, podijelilo je DVD-e s generalnim urbanističkim planom te prezentacijske DVD-e Lučke uprave i Turističke zajednice Splita. U nastavku boravka u Francuskoj gradonačelnik Puljić u Marseilleu će se sastati s predstavnicima toga grada i regije PACA. Razgovarat će se o mogućnostima suradnje na području kulture, obrazovanja, upravljanja gradom te mogućnostima razmjene iskustava u lučkom poslovanju i turizmu. [Irena Dragičević] Vjesnik

30. užujka 2007.
TONDACH HRVATSKA OBZNANIO ZAVRŠETAK GRADNJE NOVE TVORNICE PREŠANOG GLINENOG CRIJEPA VELIKIH FORMATA U ĐAKOVU, VRIJEDNA ČAK 20 MILIJUNA EURA
Počela proizvodnja u tehnološki najsuvremenijoj tvornici u Europi

Tvrtka Tondach Hrvatrka d.d, članica austrijske multinacionalne kompanije Tondach Gleinstaten, na jučerašnjem je susretu s brojnim hrvatskim novinarima obznanila završetak, prije godinu dana započete, gradnje nove tvornice glinenog crijepa u Đakovu.
Pritom je Mladen Koprek, direktor Tondacha Hrvatska, podsjetio da je točno prije godinu dana kupljena Tvornica opeke Wienerberger u Đakovu, a već se danas mogu pohvaliti da su u tom kratkom razdoblju na njezinu mjestu, uz već postojeću, sagradili i novu, najmoderniju tvornicu prešanog glinenog crijepa velikih formata, proizvoda kakav se do sada u Hrvatskoj još nije proizvodio.
Naime, Grupa Tondach iz Austrije prisutna je u hrvatskoj industriji crijepa od 1996. godine, kada je kupljena bivša ciglana Zagorka u Bedekovčini. Nakon dokapitalizacije od ondašnjih 45 milijuna DEM i izgradnje nove tvornice, tvrtka posluje pod nazivom Tondach Hrvatska. Nova, moderna tvornica prešanoga crijepa u Bedekovčini bila je osnova za razvoj grupacije na hrvatskom tržištu. Tako je 2000. godine kupljena tvornica vučenoga biber-crijepa u Đakovu u čiju je rekonstrukciju uloženo šest milijuna maraka i omogućena proizvodnja vučenih crjepova vrhunske kvalitete uz značajno povećanje proizvodnih kapaciteta. Nakon tih investicija, tvrtka Tondach Hrvatska bilježi stalni rast proizvodnje i prodaje tako da je, prateći nove trendove i puls tržišta, početkom 2006. godine odlučila ući u gradnju nove najmodernije tvornice prešanoga glinenoga crijepa velikog fromata.

Revolucionarni pomak
- To je učinjeno kupnjom tvornice Wienerberger, koja je poslovala u zajedničkom tvorničkom krugu u Đakovu i na tome mjestu mi smo sagradili potpuno novu tvornicu i danas iz proizvodnih linija izlazi velikoplošni prešani glineni crijep, što je zapravo revolucionarni pomak u hrvatskoj industriji crijepa, kaže Koprek i dodaje kako ukupna investicija iznosi dodatnih 20 milijuna eura, pa tako tvrtka Tondach, zajedno s prijašnjim ulaganjima, s uloženih čak 48 milijuna eura, postaje jedan od najvećih stranih ulagača u hrvatsko gospodarsatvo.
Kapacitet nove tvornice je 20 milijuna komada glinenog crijepa velikog formata godišnje, što predstavlja 45-postotno povećanje dosadašnjeg kapaciteta Tondacha Hrvastke. Naime, ukupni godišnji kapacitet Tondacha iznosi 65 milijuna komada crijepa, što ga čini vodećim proizvođačem crijepa u Hrvatskoj s tržišnim udjelom od 53 posto.
Koprek je pritom istaknuo da je u sve tri tvornice Tondacha u Hrvatskoj zaposleno 275 radnika, što je porast u odnosu na 2005. godinu od 22 posto. Prisutan je i stalan rast ukupnog prihoda, tako da je 2006. u odnosu na 2005. godinu rast ukupnih prihoda iznosio 18 posto te dosegao iznos od 191 milijun kuna.

Manji troškovi
Novi proizvodi crijepa nosit će naziv Jupiter, Saturn i Venera, a oni nisu izabrani slučajno. - Koprek ističe kao oni asociraju na tehnološki uzlet tvrtke Tondach Hrvatska sa proizvodima koji su budućnost na tržištu glinenoga crijepa. Taj popularno nazvan "svemirski program" Tondach počinje plasirati na tržište već od idućega tjedna pod medijskom kriliticom "Bez konkurencije u poznatom svemiru". Već uskoro bit će lansirani i bojeni i glazirani crjepovi, što je omogućeno tehnologijom proizvodnje u H-kazatema, odnosno proizvodnjom u sušarama i pećima tako da svaki pojedinačni crijep leži u svojoj vlastitoj šamotnoj košuljici, što omogućava proizvodnju crijepa idealnih dimenzija i najviše kakvoće. Prema Koprekovim riječima, novi crjepovi imaju višestruke prednosti u odnosu na takve proizvode standardnih dimenzija. Potrošnja po četvornom metru krova bit će samo deset komada novih crjepova, što omogućuje uštedu na drvenim krovnim konstrukcijama i troškovima rada na samom pokrivanju. Novi crijep, uz to, omogućuje i pokrivanje krovova manjih nagiba, tako da je moguće pokrivati krovove i s nagibom od samo 15 stupnjeva i pritom zadovoljiti i onaj dio tržišta koji je zbog nemogućnosti gradnje manjh nagiba bio prisiljen koristiti druge materijale. Novi crijep iz Đakova imat će dug životni vijek, pa je njegov proizvođač odlučio kupcima dati garanciju od čak 33 godine.
Franz Olbircht, glavni direktor Grupacije Tondacha, istaknuo je da u svim svojim tvornicma u čak deset europskih zemalja stalno investira u najmoderniju tehnologiju. - Uvijek radimo investicije u samo najmoderniju tehnologiju. Trenutno ne postoji ništa modernije u proizvodnji crijepa nego u Đakovu, ponosno je istaknuo Olbrich i pritom dometnuo kako je osobito ponosan što grupacija proizvodi puno, a na skladištima nema zaliha gotovih proizvoda. A pri svemu tomu, kako je istaknuo, posebno je oduševljen izjavom sindikalnih čelnika Tondacha Hrvatska da su sretni što rade u takvom poduzeću kao što je Tondach.

Autor: N.VUKADINOVIĆ

Tondach u 10 europskih država
Grupacija Tondach danas ime 34 tvornice u deset europskih država, u kojima je zaposleno 3.200 djelatnika. U prošloj je godini tvrtka ostvarila ukupan prihod od 218 milijuna eura, a ukupan proizvodni kapacitet iznosi oko 454 milijuna komada crijepa godišnje i oko 300 milijuna komada opeke
Glas Slavonije

30. ožujka 2007.
Adriatic Nautical Academy otvara školu u Cavtatu
Adriatic Nautical Academy (A.N.A.), škola jedrenja i pomorskih vještina, od 1. svibnja u Cavtatu otvara još jednu, najjužniju bazu. "U Cavtatu smo zakupili dio kuće u kojoj će biti smješteni polaznici tečajeva jedrenja, a s Lučkom upravom Cavtat dogovorili smo vez u luci, gdje ćemo za sada smjestiti jednu jedrilicu iz naše flote, tipa Val 35, i krećemo s bukingom za Cavtat", pojašnjava direktor škole Mladen Sinožić. Cavtat je odabran s obzirom na atraktivnost akvatorija, ali i bogatog arhipelega jer zbog blizine kopna, Srđa i Elafita u tom dijelu Jadrana ne manjka osnovnog resursa za brušenje novih jedriličara - vjetra. No podatak koji je važan za sve polaznike škole je da A.N.A. surađuje s Royal Yachting Assotiation (RYA) iz Velike Britanije koja izdaje plovidbene dozvole, tzv. patente, koje vrijede u cijelom svijetu. To znači da će Britanac ili Francuz ili Hrvat kojeg obuči A.N.A. moći bez problema unajmiti plovilo i jedriti svjetskim morima. U prošloj, 2006. godini kroz školu je prošlo 550 polaznika tečajeva, a uz tjedne i dvotjedne tečajeve jedrenja, baza na Mljetu održava i dnevne i poludnevne, kojima je svrha upoznavanje s osnovnim elementima jedrenja i broda. Osim klasične obuke putem početnih i naprednih tečajeva, obuke za skipera ili krstarenja te gurmanskih ruta, A.N.A. je uvela i nove programe. Jedan od njih je i tečaj jedrenja na falkuši, dakle učenje plovidbe pod tradicionalnim, latinskim jedrom. On je navigacijskog tipa, traje osam dana, plovi se kornatskim arhipelagom, a završava natjecanjem na regati. Drugi tečaj nazvan je "Tragom sredozemne medvjedice" i omogućuje upoznavanje najudaljenijih otoka - Palagruže, Jabuke, Sveca, Biševa, odnosno lokacija na kojima je još moguće sresti ovog rijetkog sisavca-mesojeda za kojeg se vjerovalo da je izumro iz voda Jadrana. U prošloj godini A.N.A. je ostvarila prihod veći od 2 milijuna kuna i dobit od 80.000 kuna koju ulaže u širenje škole. Tanija Čorak, (www.poslovni.hr)

30. ožujka 2007.
Biomasa bi mogla otvoriti 1700 radnih mjesta
Biomasa, obnovljivi izvor energije koji uključuje drvni otpad, slamu i drugi otpad - u Hrvatskoj bi se morala znatno više primjenjivati. Čak 60 posto površine Hrvatske prekriveno je šumama i zasadivim površinama, koje bi - ako se primijene za proizvodnju biomase - mogle zapošljavati 1700 ljudi i zadovoljiti kriterije Protokola iz Kyota. Zaključak je to prezentacije rezultata sudjelovanja Hrvatske u ogranku za biomasu Međunarodne agencije za energije, održane u Ministarstvu gospodarstva. D. Klobučar (www.poslovni.hr)

30. ožujka 2007.
Na varaždinskoj tržnici sajam antikviteta
VARAŽDIN - Početkom travnja na varaždinskoj će se tržnici, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Varaždina, početi održavati sajmovi antikviteta. Prema odluci Gradskog poglavarstva, održavat će se u danima državnih blagdana i tijekom neradnih dana, kad ne radi zelena tržnica, a datumi su utvrđeni kalendarom. Prvi sajam antikviteta održat će se 9. travnja na Uskrsni ponedjeljak, a zatim 1. svibnja.

U ovu akciju Gradske tržnice TZ se uključila radi proširenja turističke ponude, s obzirom na to da je riječ o atraktivnoj lokaciji u povijesnoj zoni grada. Za vrijeme toplijih dana sajam antikviteta održavat će se vani, a u hladnijem dijelu godine u klimatiziranoj, takozvanoj mliječnoj hiži. Određene su i cijene, pa će rezervacija za cijelu godinu iznositi 100 kuna, dok je cijena klupe s rezervacijom pojedinačno 25, a bez rezervacije 40 kuna. Dosad je s vraćenim upitnicima 15 antikvara pokazalo interes za sudjelovanje. (N. K.)

30. ožujka 2007.
NOVI ARHEOLOŠKI NALAZI NA GRADILIŠTU U KANDLEROVOJ ULICI
Otkriveno još tridesetak amfora
Amfore su, rekla nam je dr. Alka Starac iz pulskog Arheološkog muzeja Istre, u dobrome stanju. Njihov se broj tako popeo na 1.900 . Naišli smo i na prošupljene amfore, koje su se možda koristile za sadnice, ili prilikom ribolova da riba u njima ostane svježa, ili su pak tu uzgajali puhove, koji su se koristili za prehranu, rekla je dr. Starac
PULA - Na početku Kandlerove ulice uz Gradsku knjižnicu i čitaonicu, gdje je planirana gradnja garažne kuće, djelatnici Arheološkog muzeja Istre predvođeni voditeljicom istraživanja dr. Alkom Starac jučer su otkrili još tridesetak amfora. One su, veli dr. Starac, u dobrom stanju i sada se njihov broj popeo na 1.900.
- Radi se o najvećem sistematski istraženome kopnenom nalazištu amfora na svijetu. Slična postoje u Kartagi, Apoloniji u Albaniji te u Italiji, posebice u Padovi, Aquilei, Bologni, Torinu, Altinu. Amfore koje smo pronašli, a za koje smo znali da postoje i samo je bilo pitanje vremena kada ćemo ih pronaći, iste su vrste kao one do sada pronađene. Naišli smo i na prošupljene amfore, a postoji nekoliko opcija odnosno pretpostavki glede njihovog korištenja. Možda su se koristile za sadnice, ili prilikom ribolova da riba u njima ostane svježa, ili su pak tu uzgajali puhove, koji su služili za prehranu, rekla je dr. Starac.
Na ovom je gradilištu nedavno završeno uklanjanje plitkih temeljnih zidova koji su pripadali ženskom benediktinskom samostanu iz 15. stoljeća, a tijekom tih radova došlo se do spoznaje da je na ovom prostoru život postojao u kontinuitetu više od 1.500 godina. Naime, ispod tih temelja pronađeni su i temelji još starijega objekta, iz doba kasne antike, ispod kojega je pak bio depo amfora.
Dr. Starac je istaknula da se arheološki radovi nastavljaju i da se još ne zna što će biti s izgradnjom garaže i kako će ti vrijedni nalazi biti predstavljeni.
Na ovoj su lokaciji tijekom višemjesečnih zaštitnih arheoloških istraživanja koja su počela još 2005. godine otkriveni i brojni drugi nalazi: crkva sv. Teodora sa samostanom iz 15. stoljeća, ranosrednjovjekovna crkva sv. Lucije, ranosrednjovjekovno i novovjekovno groblje, raskošna rimska kuća iz I. st. pr. Krista, ostaci rimskih termi... V. BEGIĆ, Glas Istre

29. ožujka 2007.
HRVATSKA OGORČENA OPTUŽBAMA HAŠKOG TUŽITELJSTVA, PREMIJER SIGURAN U OBRANU ISTINE O DOMOVINSKOM RATU
Gotovina uvjeren u svoju slobodu
ZAGREB - Nakon što je haško tužiteljstvo iznijelo dokazni materijal protiv trojice hrvatskih generala, ali i cijelog Tuđmanovog političkog i vojnog vrha, obrane Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača nisu iznenađene, vjerujući da će te dokaze pobiti na suđenju. Bivši i sadašnji dužnosnici koji su bili na najvišim položajima u vrijeme Oluje, konsternirani žestinom optužbi i haškom tezom o zajedničkom zločinačkom pothvatu radi protjerivanja Srba, tvrde da takav plan nije postojao, kao niti zločinački pothvat.
Predsjednik Stjepan Mesić se suprotstavio tezi haškoga tužiteljstva. "I ja sam do 1994. pripadao vrhu vlasti, pa bih znao da je bilo zločinačkog pothvata. Sud će reći svoje, ali ja mislim da se ne može iz jednog sastanka, koji može biti u posebnoj atmosferi, izvlačiti dalekosežne zaključke", kazao je Mesić. Odbacio je optužbe da je Haškom sudu dijelio Tuđmanove transkripte: "Ustavni zakon o suradnji s Haškim sudom obvezuje me da sudjelujem u pomoći da se utvrde činjenice. A krivnju treba utvrditi sud, a ne Stipe Mesić."

ŽRTVA AGRESIJE
- Hrvatska Vlada poduzima niz koraka i dalje će poduzimati sve da obrani istinu o Domovinskom ratu - kazao je jučer premijer Ivo Sanader, komentirajući objavu iz Haaga. Premijer je podsjetio da je Hrvatska bila žrtva agresije i da Vlada poduzima sve da se istina obrani i u Haagu i pred svakom drugom međunarodnom institucijom.
- Hrvatska je bila napadnuta, imala je pravo na obranu i pobijedili smo u tom nametnutom ratu - izjavio je Sanader. Dodao je i da postoji tužiteljstvo, obrana, ali i način da se kroz druge institute u sklopu pravila Međunarodnog kaznenog suda dođe do istine.
Tužiteljstvo je iznijelo svoje najteže optužbe protiv hrvatskih generala jer je, smatraju odvjetnici, moralo opravdati sve ono što se u tom slučaju događalo proteklih šest godina. No, nakon objavljivanja posljednjeg podneska haškog tužiteljstva, Gotovinina obrana nikad nije bila uvjerenija da će osloboditi svog branjenika.
Obrane trojice generala do sljedećeg četvrtka će podnijeti svoje predraspravne podneske, u kojima će izložiti svoju obranu. U podnesku će pokušati uvjeriti sudsko vijeće da su tvrdnje tužiteljstva u sukobu sa stvarnim događajima, ali i tvrdnjama tužiteljstva u svim drugim predmetima, želeći dovesti u pitanje vjerodostojnost optužbi.
Među "brojnim nelogičnostima i kontradikcijama", naglašava se povezivanje učestalosti paljenja srpskih kuća s Gotovininim naređenjem, dok kasnije spominju da je Gotovina izdavao zapovijedi kojima je želio spriječiti takve događaje, ali da to nije učinio dovoljno energično. Gotovina je zapovjedio da se ne pali, a ne suprotno, smatraju branitelji.
Obrana ukazuje i na nelogičnost da je Gotovina, po tužiteljstvu, trebao tražiti pomoć drugih institucija zbog nemilih događaja na terenu. Nakon što su ga pomoćnik ministra unutarnjih poslova i šef vojne policije, Joško Morić i Mate Laušić, obavijestili o kaznenim djelima vojnika na terenu, Gotovina je, po tužiteljstvu, trebao zatražiti pomoć od MUP-a, što je besmisleno jer ga je upravo MUP i obavijestio o tome. Gotovinina obrana sigurno neće pristati da je njegova izjava da je spreman "razoriti Knin u cijelosti za nekoliko sati" točna. Međutim, i u slučaju da je to rekao, on će se braniti da nije tvrdio da će to učiniti, nego da je to moguće napraviti, ako bi trebalo, s obzirom na pozicije na kojima se Hrvatska vojska nalazila. Uostalom, bila je riječ o internom razgovoru, a tužiteljstvo ne posjeduje niti jednu zapovijed iz koje bi se moglo zaključiti da je Knin granatiran sa željom da bude razoren.

ZAŠTO SU SRBI OTIŠLI
Nakon svega, bit će kristalno jasno da se nije dogodilo nikakvo prekomjerno granatiranje Knina, uvjerena je Gotovinina obrana, koja tvrdi da će to na suđenju potvrditi i svjedoci tužiteljstva. Ključno pitanje, po Gotovininoj obrani, bit će zašto su Srbi otišli iz Hrvatske: zbog granata ili nečeg drugog, što će obrana pokušati dokazati.
Ni obrana generala Čermaka nije nezadovoljna nakon objavljivanja dokaznog materijala, u kojem se Čermaka optužuje za pripadnost zločinačkom pothvatu, a da pritom Čermak nije bio na brijunskom sastanku, iako je zapisnik s tog sastanka ključni dokaz. Tužiteljstvo spominje nekoliko Čermakovih zapovijedi, zanemarujući da je Čermak kao kninski zapovjednik izdao 350 zapovijedi, iz kojih se dobro vidi kome je zapravo mogao zapovijedati, a kome nije.
Markačeva obrana tvrdi da u optužbama nema ništa novoga. Obrana priprema svoj predraspravni podnesak, u kojem će naglasiti da ne priznaje postojanje zločinačkog pothvata, ali ni drugih optužbi.

Autor: Denis ROMAC

JARNJAK: Nije bilo zločinačkog pothvata
Svjedočio sam o tome 20 sati, komentirao nam je navode haškog tužiteljstva Ivan Jarnjak, koji je u vrijeme Oluje bio ministar unutarnjih poslova. "Zločinačkog pothvata nema i nije ga bilo", tvrdi Jarnjak, odbacujući i tezu o prekomjernom granatiranju Knina.

ŠARINIĆ: Tuđman je mislio da će živjeti stotinu godina
Hrvoje Šarinić tvrdi da se uopće ne sjeća riječi na koje se tužiteljstvo poziva - da je predložio Tuđmanu hitno naseljavanje Hrvata kako se Srbi ne bi vratili. Naprotiv, Šarinić priznaje da je bio koautor apela Srbima da svi koji nisu "okrvavili ruke" ostanu kod svojih kuća. Kako kao bivši šef Tuđmanovog ureda Šarinić gleda na činjenicu da su transkripti, što ih je pokojni predsjednik snimao i arhivirao, ključan dokaz za zločinački pothvat? "Tuđman je najprije zapisivao sve u svoje bilježnice, a kasnije je prestao zapisivati, pa je sve snimao", objašnjava Šarinić i dodaje da je Tuđman bio povjesničar, a "mislio je da će živjeti stotinu godina".
Glas Slavonije




29. ožujka 2007.
Hrvatska 46. na svijetu prema uporabi tehnologije

ZAGREB - Danska se ove godine prvi put našla na prvome mjestu među 122 gospodarstva obuhvaćena globalnim istraživanjem Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o uporabi tehnologije u razvoju i unaprjeđenju konkurentnosti, dok je Hrvatska zauzela 46. mjesto, u odnosu na 57. mjesto u 2005./2006., objavljeno je u srijedu na internetskoj stranici WEF-a. Švedska, Singapur i Finska nalaze se na drugom, trećem i četvrtom mjestu, dok je SAD skliznuo s prošlogodišnjeg prvog na ovogodišnje sedmo mjesto na ljestvici 122 gospodarstva obuhvaćena globalnim istraživanja WEF-a, pod nazivom Globalno izvješće o informatičkoj tehnologiji za 2006-2007. Ekonomski stručnjaci WEF-a ističu da Danska, koja je u prošlogodišnjem ispitivanju pridobila treće mjesto, od 2003. ostvaruje kontinuirani napredak te ostvaruje prednosti svojeg izvrsnog regulatornog okruženja. Pored toga, ističu oni, njezinom plasmanu pridonose i čvrsto državno vodstvo te vizija u primjeni informatičke i komunikacijske tehnologije (ICT) u poticanju rasta.
Na petom mjestu ispitivanja nalazi se Švicarska, koja se pomaknula za četiri mjesta, s prošlogodišnjeg devetog, te nakon nje Nizozemska, SAD, Island, Britanija i Norveška.
"Primjena ICT-a sve više postaje ključni instrument kojim zemlje osiguravaju kontinuirani napredak. Nordijske su zemlje pokazale da je rana usmjerenost na obrazovanje, inovacije i promidžbu primjene i širenja ICT-a pobjednička strategija za postizanje razvijene mreže spremnosti i konkurentnosti", kaže Irene Mia, viša ekonomistica Svjetskog gospodarskog foruma i koautorica izvješća.(H)Glas Slavonije

29. ožujka 2007.
Meso boškarina na stolu u agroturizmima
Cilj je očuvanje te autohtone pasmine goveda gospodarskom i
ekonomskom valorizacijom mesa koje se priprema na različite načine
POREČ - S ciljem obogaćivanja gastronomske ponude u istarskim agroturističkim domaćinstvima, Agencija za ruralni razvoj Istre i konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre - Ruralis u suradnji sa Savezom uzgajivača istarskoga goveda - Boškarina, organizirali su prezentaciju mogućnosti korištenja mesa istarskoga goveda
u utorak u hotelu Filipini u istoimenom mjestašcu pokraj Poreča. Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) počela je provoditi program trajne zaštite istarskoga goveda gospodarskim iskorištavanjem u sustavu ruralnog razvitka Istre, koji između ostalog predviđa i plasman boškarinovog mesa na tržište. Cilj je očuvanje te autohtone
pasmine goveda gospodarskom i ekonomskom valorizacijom mesa, koje se priprema na različite načine.
>Kako je agroturizam Istre u funkciji sveukupne prezentacije i popularizacije tradicijskih vrijednosti regije, nameće se logičan slijed da se upravo agroturističkim domaćinstvima ponudi mogućnost plasiranja mesa boškarina, odnosno da budu među prvim objektima koji će imati mogućnost ponude specijaliteta s mesom od istarskoga autohtonog goveda< , rekli su Graciano Prekalj, direktor AZRRI i Robert  Bačac direktor Ruralisa.
Boškarin do današnjih dana bio radno govedo i njegovo se meso nije jelo. [Saša Brnabić]Vjesnik

29. ožujka 2007.
Farma Vrana gradit će pogon za bioplin
Piše: D. Mijatović
Foto: Branislav Grgurević
Poznato poljoprivredno dobro planira iskorištavati stajski gnoj i biljne ostatke
BIOGRAD - Tvrtka Vrana, u vlasništvu obitelji hrvatskog iseljenika Stevea Bubala, investirat će ove godine u gradnju pogona za bioplin koji se dobiva iz stajskog gnjojiva i biljnih ostataka s farme.
- Na farmi raspolažemo kvalitetnom biomasom koja će se u tom pogonu fermentirati u bioplin koji se pretvara u toplinsku i električnu energiju. Kao sporedni proizvod dobiva se biognojivo koje ćemo itekako koristiti - rekao je Petar Rajević, direktor Vrane.
Vrana prva u Hrvatskoj planira takav oblik alternativne energije za koju će koristiti sirovinu sa same farme.
- Vrana je investitor, a tehnologiju će preuzeti od danskog ili njemačkog proizvođača. U gradnju pogona od 1 MW uložit ćemo oko 2,5 milijuna eura - istaknuo je Rajević.
Kako Dalmacija još nema plinovod, bioplin s Vrane pretvarat će se u električnu energiju koja će se prodavati HEP-u. Toplinska energija koristit će se na samoj farmi umjesto pesticida.
- Dezinfekcija će se obavljati uz temperaturu od 180 stupnjeva Celzijevih i tom će se energijom uništiti sve štetočine. Dobit ćemo vrlo kvalitetnu zemlju koja sutra može imati ekopečat - objasnio je Rajević.
Pogon za bioplin gradit će se pokraj govedarske farme na Jankolovici. Njime će se, kako tvrdi Rajević, oplemeniti okoliš na samoj farmi.
Vrana je svoj projekt predstavila čelnicima Grada Biograda i pozvala gradske vijećnike da o njihovu trošku otputuju u München kako bi se osobno uvjerili u ekološke prednosti pogona za bioplin. No, kako nam je rekao gradonačelnik Ivan Knez, nitko od vijećnika nije pokazao zanimanje za takvo putovanje. - Investitori trebaju napraviti studiju utjecaja na okoliš i mi kao Gradsko vijeće nemamo razloga ne prihvatiti takav projekt - izjavio je Knez. Jutarnji list

29. ožujka 2007.
Bizovačke toplice u prodaju za 26 milijuna kuna, Trimot za 1 kunu
Kupac Trimota morat će definirati iznos ulaganja potrebnih da se tvrtki osigura dugoročna isplativost
Fond za privatizaciju uskoro bi trebao raspisati natječaje za prodaju Bizovačkih toplica uz diskont od 80 posto, te tekstilne industrije Trimot iz Imotskog pod posebnim uvjetima, odnosno po cijeni od jedne kune. Nalog da raspiše natječaje HFP-u je jučer dala Vlada na sjednici koju su predstavnici medija, zbog značajnog kašnjenja bez objašnjenja o razlozima, odbili pratiti. Tek nakon sjednice Vladin glasnogovornik Ratko Maček kašnjenje je opravdao dužim razgovorom sa predstavnicima sindikalnih središnjica, ali i sastankom premijera sa potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Shigeom Katsum o kojemu novinari prije nisu bili izvješteni.
Veliki popust
Prema prijedlogu odluka koje treba provesti HFP. 99,41 posto dionica Bizovačkih toplica koje su u vlasništvu države ponudit će se po cijeni od 26 milijuna kuna, što je 20 posto nominalne vrijednosti. Kako se Trimot nudi pod posebnim uvjetima, u svojoj ponudi morat će definirati iznos ulaganja potrebna da bi se društvu osigurala dugoročna isplativost. U ponudi se opčekuje da predloži diskont za prihvaćanje državnih potraživanja, a koja su krajem prošle godine iznosila 22,6 milijuna kuna te podmiriti obveze pokrivene državnim jamstvima, a koje sada iznose 4,2 milijuna kuna. Iz paketa zakona koji se usklađuju sa zakonodavstvom Europske unije Vlada je Saboru uputila izmjene Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje. Tim izmjenama pravo na korištenje obiteljske mirovine u slučaju smrti osiguranika prošireno je i na drugi i treći stup, a ne isključivo na mirovine koje bi se osiguravale iz prvog stupa, odnosno sustava generacijske solidarnosti. I mirovine koje bi se ostvarivale temeljem individualne kapitalizirane štednje ubuduće bi se usklađivale sa porastom inflacije i to dvaput na godinu. Mirela Klanac (www.poslovni.hr)

29. ožujka 2007.
Posao ENT-a u Lučkoj upravi Rijeka vrijedan 10 mln kn
Ericsson Nikola Tesla je s Lučkom upravom Rijeka ugovorio isporuku cjelovitoga radarsko-komunikacijskoga sustava kontrole pomorskoga prometa, priopćeno je iz Ericssona NT. U priopćenju se navodi kako je vrijednost ugovora veća od 10 milijuna kuna, a nakon završetka projekta Lučka uprava Rijeka će raspolagati vrhunskom radarskom bazom.
Dogovoreno je instaliranje, montaža i puštanje u pogon automatskog sustava identifikacije brodova, te sustava komunikacije između izdvojenih lokacija riječke luke, a puštanje sustava u rad predviđeno je za kraj ove godine.
Ericsson NT će projekt realizirati s norveškim partnerom Konsberg Nortcontrol, a dio je Rijeka Gateway projekta kojim se iz zajma Svjetske banke financira modernizacija riječke luke i prometnog pravca prema srednjoj Europi. (pd)

29. ožujka 2007.
Kulturne resurse pretvoriti u kulturno-turističke atrakcije
Strani se turisti žale na nedostatak suvenira, događanja, loše radno vrijeme muzeja i slično
ZAGREB Kulturni resursi Zagreba nedovoljno su prezentirani i turistički iskorišteni. Zato su Ured za kulturu Hrvatske turističke zajednice i TZ Grada Zagreba organizriali edukacijski seminar na kojem su kulturnjaci mogli doznati kako postati turistička atrakcija, odnosno kako kulturnu ustanovu "upakirati" u poželjan turistički proizvod. Pod nazivom "Od kulturnog resursa do kulturno-turističke atrakcije" u Westinu je okupio zagrebačke predstavnike kulturnog i turističkog sektora, lokalne uprave i samouprave, te predstavnike muzeja, galerija, kazališta, knjižnica, organizatore festivala/događanja, neprofitne udruge... Dr. sc. Renata Tomljenović iz Instituta za turizam sudionicima je tumačila tehnike i strategije koje se u svijetu koriste za povećanje tržišne privlačnosti određenog kulturnog resursa. Uz kvalitetne web stranice bogatog sadržaja, to obično uključuje i suradnju kulturne ustanove s hotelijerima, drugim kulturnim institucijama, prijevoznicima, ugostiteljima i dr. zahvaljujući kojoj pod povoljnijim cijenama nude usluge u paketu. Tomljenović je istaknula kako se valja usredotočiti na pridobivanje za posjet lokalnih stanovnika i izletnika iz obližnjih mjesta i regija koji su najbrojniji, no najmanje uočljivi u Zagrebu. Stranci su ipak najpoželjnija skupina, no upravo se oni u anketama žale na neraznolikost turističkih sadržaja u Zagrebu, nedostatak suvenira, uličnih događanja, kazališnih predstava na stranom jeziku, loše radno vrijeme (www.poslovni.hr)

28 ožujka 2007.
STRATEGIJA Tragom savjetovanja hrvatskih voćara
Možemo izvoziti voća  za 400 milijuna dolara
Danas izvozimo voća za dvadesetak milijuna dolara, dok ga uvozimo u vrijednosti
od 150 milijuna dolara
Ljubica IVIĆEV_BALEN
"Danas izvozimo voća za dvadesetak milijuna dolara, dok ga uvozimo u vrijednosti od 150 milijuna dolara. S višnjom maraskom na zadarskom području, šljivom iz kontinentalnog dijela zemlje i maslinom oblicommožemo ostvariti izvoz od oko 400 milijuna dolara godišnje.
Cilj nam treba biti proizvodnja za domaće tržište, ali i okretanje izvozu, pogotovo s višnjom maraskom koja ne uspijeva nigdje u svijetu osim na području od Nina do Skradina", rekao je Frane Ivković, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice na nedavno održanom Drugom savjetovanju hrvatskih voćara u Zadru.
Podizanje nasada
Iako voćarstvo zauzima sve veći udio u našoj poljoprivredi, ali to još nije ni blizu našim mogućnostima. Zanaše potrebe dovoljno uzgojimo jedino mandarina, a ostalih vrsta voća ne proizvodimo dovoljno te ga moramo uvoziti.
Prof. dr. Ivo Milković, dobitnik nagrade za životno djelo Hrvatske voćarske zajednice, drži da bi najviše trebalo povećati proizvodnju mandarina. Budući da mandarine u nas dozrijevaju mjesec dana ranije nego u zemljama južnoga Mediterana, osiguranjem plasmana na zapadnoeuropskom tržištu, ali i na istočnom, gdje agrumi uopće ne uspijevaju, mogli bismo uhvatiti korak s najvećim proizvođačima tog voća koji drže europska tržišta. Prema Vladinom Operativnom programu podizanja trajnih nasada do pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, donesenom 2004. godine, da bismo zadovoljili vlastite potrebe, potrebno je podignuti 13.000 hektara vinograda, 15.000 raznih vrsta voća i 5500 hektara maslinika. Dosad je od ukupno predviđenih 33.500 hektara podignuto oko 12.000 hektara trajnih nasada od kojih je pet tisuća nasada voćaka.
Proizvodnja sadnih materijala također je povećana, a imamo i osam novih hladnjača kapaciteta 33.000 tona.
Proizvodimo kvalitetno   voće, ali u berbi, pri transportu, pakiranju i skladištenju, gubi se oko 50 posto njegove kvalitete. Operativni plan predvidio je i financijsku konstrukciju podizanja novih nasada pa se putem poticaja iz sredstava državnog proračuna osigurava do 25 posto vrijednosti projekta, dio osiguravaju lokalne samouprave financiranjem nabave sadnog materijala, dio povoljnim kreditima, a sami proizvođači ulažu mali dio sredstava. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, prema Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, povećalo je poticajna sredstva na oko 20 posto za podizanje novih nasada, proizvodnju voćnih sadnica i loznih cjepiva. Proizvodnja sadnica maslina potiče se sa pet kuna po sadnici, ekstra djevičansko maslinovo ulje u prometu s deset, a u ekološkoj proizvodnji s 13 kuna. Poticaj za podizanje novih matičnjaka iznosi 50.000 kuna, a za podizanje novih autohtonih  i introdukcijskih sorata čak 160.000 kuna.
Obnova voćarske proizvodnje
To je rezultiralo povećanjem broj rasadnika u Hrvatskoj s 42 u 1999. godini na 65 u 2006., a proizvodnja sadnog materijala porasla je s milijuna na 5,6 milijuna sadnica raznih vrsta voća. Zadarska županija, primjerice, dosadašnjim radom, tj. S oko tisuću novih nasada, spada među vodeće u Hrvatskoj. Tome pogoduju i dobri klimatski uvjeti, a glavno područje za veću voćarsku proizvodnju su Ravni kotari.
Glavna tema savjetovanja bila je obnova voćarske proizvodnje na najmanje 10.000 hektara nasada maslina, 5000 hektara višnje maraske, 5000 hektara šljiva te 2000 hektara nasada badema. Savjetovanje su organizirali Hrvatska voćarska zajednica i Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu u suradnji s Agronomskim fakultetom iz  Zagreba, Hrvatskim agronomskim društvom, Zavodom za voćarstvo i Udrugom voćara iz Zagreba




28. ožujka 2007.
PODUZETNICI Troha-dil od male radionice do tvornice za proizvodnju plastične stolarije
Branitelji sada u vodstvu tvrtke
Senka BUDIMIR
Poduzeće Troha-dil od male je radionice za proizvodnju plastične stolarije u samo 10 godina izraslo u tvornicu koja u svojim pogonima zapošljava sto radnika. Uz to, od prodaje i ugradnje tih proizvoda živi još stotinjak kooperanata u Hrvatskoj. Direktor poduzeća, četrdesetdvogodišnji Bjelovarčanin Dinko Klasan kaže da prije deset godina nije mislio kako će njegov posao izrasti u tako velik i ozbiljan projekt.
"Prije 40 godina moj je tast Milan Troha imao radionicu s četvoricom zaposlenika. Prije deset godina u radionici za PVC stolariju bili smo samo nas dvojica. Deset godina kasnije imamo sto zaposlenih u tvrtki i još njih sto koji prodaju i montiraju naše proizvode. Imao sam viziju razvoja, ali ne tako velikog", govori Klasan o počecima, dodajući: "No, naviknut sam da sve čega se primim, odradim kako treba".

Zapošljavanje dragovoljaca
Dok drugi izbjegavaju zapošljavati dragovoljce Domovinskog rata, on ih prima objeručke.
"Glavni okidač bio je rat. Približavao sam se tridesetima... bio sam u Domovinskom ratu i vidio sva ta razaranja. Dobio sam želju nešto poduzeti kad sam vidio svu tu glupost koju rat nosi. Čim sam se vratio, počeo sam raditi na proširenju poslovanja. Vodeći ljudi koji su sa mnom stvarali tvrtku su dragovoljci i drugi sudionici Domovinskog rata. I oni su imali snažnu energiju. No kad su se vratili iz rata, ostali su bez posla er su poduzeća u kojimasu radili propala", govori o ratnim drugovima Klasan.
Tvrtka dobro stoji. Primjerice, čistačica prima mjesečno 3200 kuna, isplaćuje se božićnica i ostala davanja. "Prosječna plaća u Troha-dilu je na razini države, što je dobro jer u ovoj i okolnim županijama primanja su daleko ispod državnog prosjeka", dodaje direktor.
Spoj elektronike i prozora
"Veseli me što smo uspjeli stvoriti takve međuljudske odnose da se radi bez stresa i sami radnici ističu to kao najveću vrijednost tvrtke. Ljudi kažu da je lijepo doći na posao bez stresa i raditi tempom koji im odgovara, jer nad njima nitko neće stajati", ističe Klasan. U planu je gradnja novih pogona i probna proizvodnja novog sustava prozora. >Projektirali smo nove drvoaluminijske prozore koji dizajnom i kvalitetom nadmašuju sve što u Hrvatskoj postoji. Riječ je o stolariji za niskoenergetske kuće s velikim uštedama energije. To će biti i znatan ekološki doprinos. Razvili smo i sustav kontroliranih roleta upravljanih računalom, koje reagiraju i ako je prozor otvoren za nevremena. Preko centralne jedinice u cijeloj zgradi možemo upravljati stolarijom koja je spojena i na protuprovalni sustav.
Dakle, povezali smo elektroniku i prozore<, napominje Vjesnikov sugovornik. Dobar dio elektronike proizveden je u Troha -dilu, dodao je Klasan. Troha- dil ulaže i u školovanje na tri načina - zaposlenike potiče na doškolovanje i učenje stranih jezika; studentima strojarstva pomaže u studiranju kako bi se nakon diplome zaposlili ovdje, a stipendira i studente drugih fakulteta ne zahtijevajući da to na bilo koji način jednog dana vrate tvrtki. Vjesnik




28. ožujka 2007.
POSLOVNE BANKE
Malim i srednjim poduzetnicima sve više kredita
RASTE INTERES PODUZETNIKA ZA KREDITE
U priobalnom području najviše kreditnih zahtjeva usmjereno je na razvojsmještajnih kapaciteta, a u kontinentalnom dijelu za razvoj proizvodnih pogona i tradicionalnih obrta
Ivan SMIRČIĆ
S obzirom da je malo i srednje poduzetništvo generator razvoja cjelokupnog gospodarstva Hrvatske, veće poslovne banke u Hrvatskoj bilježe, ali i očekuju, sve više interesa malih i srednjih poduzetnika za kreditne linije. Banke ističu kako malim i srednjim poduzetnicima, osim vlastitih kreditnih linija,svake godine sve više odobravaju i kredite putem linija koje se ostvaruju u suradnji s ministarstvima, Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), te lokalnom samoupravom. Splitska je banka lani malim i srednjim poduzetnicima odobrila 50 milijuna eura kredita, ponajviše investicijskih kredita u turizmu, građevinarstvu, proizvodnji, trgovini, ribarstvu te prometu. U toj banci ističu kako su uključeni u sve državne programe za poticanje poduzetništva, a interes za kredite znatno je porastao, te su tako lani kreditirali 70 posto više poduzetnika nego 2005. godine. U Splitskoj banci za ovu godinu očekuju nastavak pozitivnih trendova od prošle godine, te pripremaju i nove proizvode.
Na moru krediti za turizam
U Hypo Alpe-Adria banci kažu kako dvije trećine klijenata banke pripada segmentu malog i srednjeg poduzetništva.
U suradnji s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka HAAB je lani odobrio 14 kredita u iznosu od 10,51 milijuna eura. Ističu kako su lani imali 40 posto više klijenata u malom i srednjem poduzetništvu nego 2005. godine. Očekuju veliku potražnju za ulaganjem u turističke projekte, posebice u male obiteljske hotele i pansione po programu kreditiranja "Poticaj za uspjeh". Zahtjevi za kreditiranje grupirali su se prema potrebama regionalnih tržišta, pa je tako turizam i malo hotelijerstvo najzastupljenije u Istri i Dalmaciji, proizvodnja u središnjoj Hrvatskoj, a svi vidovi poljoprivrede u Slavoniji.
Lani su u Erste&Steiermärkische banci mali i srednji poduzetnici držali 68 posto od svih plasiranih kredita poslovnim subjektima. Krediti su se odnosili uglavnom na sektor proizvodnje, turizma, graditeljstva i trgovine. Bilježe porast odobrenih kredita od 35 posto u odnosu na 2005 godinu. Osim svojih kreditnih linija, banka malim i srednjim poduzetnicima nudi i linije u suradnji s ministarstvima, lokalnim upravama i samoupravama te HBOR-om. Kroz program "Lokalni projekti razvoja - Poduzetnik" odobreno je ukupno više od 1,4 milijarde kuna kredita, a u suradnji s HBOR-om, lani su odobrili 1,14 milijardi kuna kredita.

Proizvodni pogoni i obrti na kontinentu
Djelatnosti iz kojih najviše dolaze zahtjevi uvjetovane su ponajviše regionalnim i sezonskim karakteristikama, ističu u Erste banci. U priobalnim područjima uglavnom se odnose na investicije u razvoj smještajnih kapaciteta i popratnih uslužnih djelatnosti turizma, dok je u kontinentalnom dijelu veći broj kreditnih plasmana orijentiran na razvoj proizvodnih pogona i obrte sa dužom obiteljskom tradicijom te u širem području Slavonije, Karlovačke županije i Međimurja u investicije u poljoprivredi, prvenstveno stočarsku proizvodnju. Ove godine očekuju daljnju ekspanziju u financiranju malog i obiteljskog poduzetništva u turizmu te agroturizma, projektima izgradnje komercijalnih nekretnina stambene i poslovne namjene te razvoj proizvodnih kapaciteta odnosno financiranje izvoznih poslova. Očekuju i povećani interes za ulaganja u poljoprivredne djelatnosti zbog prilagodbe Europskoj uniji te mogućnost razvoja djelatnosti korištenjem dostupnih fondova Europske unije. Kod malih i srednjih poduzetnika - klijenata Zagrebačke banke uočavavaju se, ističu u toj banci, sve veće investicije u poljoprivredi, čemu su pogodovale državne subvencije. Lani je tako u Zagrebačkoj banci samo u segmentu malih i srednjih poduzetnika odobreno više od 6,5 milijardi kuna kredita, što je povećanje za petnaestak posto u odnosu na 2005 godinu. Dodaju kako se nastavlja veliki val ulaganja u stanogradnju, a sve su značajnija i ulaganja u obiteljski turizam, ali i u različite uslužne djelatnosti, poput transporta. Ističu kako je banka dosad bila najznačajniji partner u financiranju u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom mora, HBOR-om te jedinicama lokalne samouprave. U sklopu dosadašnjih projekata u proteklih je pet godina u financiranje investicijskih projekata Zagrebačka banka plasirala više od tri milijarde kuna. Početkom prošle godine potpisan je i ugovor o poslovnoj suradnji u financiranju poduzetnika s HAMAG-om, kako bi garancije te agencije mogle biti instrument osiguranja novim poduzetničkim projektima.

Programi s ministarstvima
U 2006. godini Raiffeisen banka kreditirala je više od 5000 malih i srednjih poduzetnika, a ukupna plasirana sredstva premašila su dvije milijarde kuna. Tijekom godine RBA je značajno surađivao s HBOR-om, Ministarstvom financija te je odobrio veći broj projekata i plasmana u suradnji s državnim i lokalnim institucijama.
Interes poduzetnika u stalnom je porastu, ističu u RBA, te je tako tijekom 2006. godine kreditna aktivnost banke u tom segmentu porasla 35 posto u odnosu na godinu dana ranije. U 2007. godini očekuju daljnji nastavak pozitivnog trenda u financiranju malih i srednjih poduzetnika. Privredna banka Zagreb prošle je godine oformila Grupu poslova s malim i srednjim poduzećima kako bi potaknula niz aktivnosti usmjerenih na razvoj proizvoda i usluga namijenjenih malim i srednjim poduzetnicima.
U sklopu PBZ Sinergije kreirana su posebna paketirana poslovna rješenja koja sadrže važne usluge upravljanja gotovinom kroz najveću i najširu mrežu dnevno- noćnih trezora, poslovnica i specijaliziranih ureda za poslove s malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj. Prošle su godine kreditirali više od 10.000 malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, a značajan dio kredita, ističu u PBZ-u, koji je bio plasiran poduzetnicima, vezan je uz programe s Ministarstvima, HBOR-om, županijama i gradovima. Iznose kredita malim i srednjim poduzetnicima u toj banci povećali su za 29 posto lani u odnosu na godinu ranije.
Država pomaže poduzetnicima U Raiffeisen banci kažu kako država pokazuje visoki stupanj interesa za segment malih i srednjih poduzetnika, na što ukazuje visoki iznos državnih sredstava namijenjen upravo poduzetnicima i njihovim projektima. Ta državna sredstva trebala bi olakšati poslovanje i institucionalizaciju tržišta malih i srednjih poduzetnika.  Vjesnik



28. ožujka 2007.
UZ IZNIMNO SKROMNE FINANCIJSKE POTENCIJALE TURISTIČKA ZAJENDICA OPĆINE BIZOVAC OSTVARUJE SVE VIDLJIVIJE REZULTATE:
Ruralni turizam i kulturne manifestacije obogaćuju turističku ponudu

Prošloga tjedna održana je godišnja izvještajna skupština Turističke zajednice Općine Bizovac. Prihvaćeno je izvješće o radu i financijsko izvješće za 2006. godinu te usvojen plan rada za ovu godinu. Pritom je istaknuto dosta teško financijsko stanje koje omogućava sve skromnije aktivnosti. Naime, TZ Općine Bizovac je u 2006. godini ostvarila skromnih 265.000 kuna prihoda od turističke članarine i boravišne pristojbe te dotacija od lokalne samouprave i TZ Osječko-baranjske županije. Ipak, smanjena su dugovanja iz prošle godine sa 100.000 na 65.000 kuna.
- Sve ono što smo planirali i ostvarili smo, prije svega služeći se i drugim metodama prikupljanja potrebnih sredstava. To nam je omogućilo da tijekom prošle godine ostvarimo snažnu promocija turističkih potencijala Općine Bizovac, što je i najveći naš temeljni zadatak. Naše turističke sadržaje promovirali smo na sajmovima u Osijeku i Zagrebu, a na nekim drugim sajmovima posredno preko promidžbenih materijala u suradnji s Turističkom zajednicom Osječko-baranjske županije, bez čije pomoći nikako ne bismo mogli biti u toj mjeri prezentirani jer su troškovi samostalnog nastupa na takvim manifestacijama iznimno visoki. Ovim putem na tomu zahvaljujem Uredu za gospodarstvo Osječko-baranjske županije i, naravno, TZ-u Osječko-baranjske županije, koji su prepoznali potrebu potpore rada lokalnih turističkih zajednica, kaže Damir Turalija, direktor Turističkog ureda Turističke zajednice Općine Bizovac.

Snažna promidžba
Značajan naglasak u radu tijekom prošle godine TZ Općine Bizovac stavila je na izradu promidžbenih materijala, pa je tako izrađen nov promidžbeni materijal Bizovca, imidž brošura koji je obuhvatila cjelokupnu prezentaciju Bizovca kao turističkog mjesta.
TZ Općine Bizovac i tijekom prošle godine bio je organizator i niza drugih događanja. Drugi put održana je vrlo zapažena, sada već tradicionalna, Bizovačka sarmijada, natjecanje u spravljanju autohtonog jela - sarmi, s ciljem očuvanja i šire prezentacije gastronomske baštine toga kraja. TZ Općine Bizovac prošle je godine bio treći put i organizator kulturnog događaja - Bizovačke ljetne večeri. Riječ je o manifestaciji kulturnog, zabavnog i športskog karaktera, specifičnoj po tome što se održava svakog vikenda tijekom cijelog ljeta. Taj je projekt kandidiran i za financijsku potporu od Ministarstva turizma, odnosno Glavnog ureda HTZ-a.
- Imamo i dobru suradnju s medijima, a svakako jedan od najuspješnijih projekata je sudjelovanje u Ljetnoj razglednici Slavonske televizije, koja se pokazala iznimno uspješnim projektorom promidžbe slavonsko-baranjskog turizma, kaže Turalija, te dodaje kako TZ Općine Bizovac prati i akcije Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, poglavito Zeleni cvijet Hrvatske. Uz sve to, Turistički ured Općine Bizovac podupire u vlastitim mogućnostima i sve druge udruge koje imaju za cilj promociju turizma i stvaranja pozitivnog turističkog imidža o Bizovcu kao vodećoj turističkoj destinciji kontinentalne Hrvatske. Turalija pritom posebno ističe suradnju TZ Općine Bizovac s Osječko-baranjskom županijom i s TZ Osječko-baranjske županije u hvalevrijednom projektu smeđe (turističke) signalizacije, prošle godine realiziranom u vrijednosti od čak 250.000 kuna. Naime, postavljena je smeđa signalizacija vezana uz Bizovačke toplice, a tijekom ove godine bit će postavljena takva signalizacija vezana i uz ostale turističke i kulturne destinacije Bizovca.

Novi turistički sadržaji
U programu rada za 2007. godinu TZ Općine Bizovac, a s ciljem poboljšanja imidža turističkog mjesta, naglasak će u svojim aktivnostima staviti na uređenje samoga mjesta, a time i uključivanje u Akciju HTZ Volim Hrvatsku - Zeleni cvijet 2007. godine. Osobite aktivnosti posvetit će se projektu utemeljenja Agroturističke zajednice Valpovštine.
- Taj projekt za nas je osobito značajan jer će povezivanjem malih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava doći do snažnijeg razvitka seoskog turizma. To će pak omogućiti kreiranje novog turističkog branda cijele Valpovštine kao nove mini turističke destinacije, poput Baranje, a Bizovac će postati poznat i po drugim oblicima turizama u odnosu na već postojeće, kaže Turalija, posebno zadovoljan činjenicom da Bizovac ostvaruje rast noćenja u privatnom smještaju, a to i stoga jer su tri nova iznajmljivača lani otvorila svoj objekt, a najava je da će ih biti još.

Autor: N.VUKADINOVIĆ, Glas Slavonije



28.ožujka 2007.
IDEJA O OSNIVANJU ZAJEDNIČKE TVRTKE HRVATSKE ŠEĆERANSKE INDUSRIJE ULAZI U SVE VIŠU FAZU KONKRETIZACIJE:
Objedinjene hrvatske šećerane ravnopravno u EU tržišnu utrku

Za desetak dana tri hrvatske šećerane, osječka Kandit Premijer d.o.o., županjska Sladorana i virovitička Viro d.d., osnovat će zajedničku tvrtku. Izjavio je to Marinko Zadro, vlasnik virovitičke šećerane Viro d.d., te dodao kako će nova tvrtka imati sjedište u Osijeku, a vodit će je tim sastavljen od menadžera iz svake od tri šećerane.
Podsjetimo, ideja o osnivanju zajedničke tvrtke predstavljena je krajem siječnja ove godine nakon sastanka predstavnika triju šećerana iniciranog od strane ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, koji je tom prigodom istaknuo važnost hrvatske industrije šećera jer ukupno zapošljava više od tisuću radnika te još približno tri tisuće proizvođača šećerne repe.

Odmaknuli pregovori
- Pregovori o osnivanju zajedničke tvrtke, zajedničkom nastupu na tržištu, nabavci repromaterijala s ciljem smanjivanja troškova i što racionalnijeg poslovanja triju šećerana, već su daleko odmaknuli. Trenutno se razgovara i o "miješanju" dionica, odnosno o nekom obliku vlasničkog povezivanja triju šećerana, kaže Zadro, te dodaje kako je šteta da se povezivanje nije ranije dogodilo jer bi se time uštedjela značajna sredstva. Prema nekim procjenama, podsjetimo, svaka je šećerana u kampanji šećerne repe zbog izuzetno visokih troškova gubila i do 150 milijuna kuna. Ne ujedine li se šećerane i ne smanje svoje velike troškove u proizvodnji, podsjeća Zadro, mogle bi se naći u velikim problemima jer već ove godine, ističe, sukladno započetoj reformi industrije šećera u zemljama Europske unije, kamo se izvozi šećer proizveden iz šećerne repe, dolazi do smanjenja cijene šećera na 420 eura za tonu. Usporedbe radi, kada je Hrvatska započela izvoz šećera na EU-tržište prije nekoliko godina, cijena je tada iznosila 650 eura za tonu. I u hrvatskoj industriji šećera u protekle dvije godine došlo je do značajnih promjena, odnosno iskoraka u kvaliteti sirovine i povećanju proizvodnje šećerne repe i šećera, a zbog najave reforme tržišta šećera u EU, počelo se ozbiljinije razmišljati o budućnosti tvornica, posebice nakon što je EU počela poticati zatvaranje i gasiti šećerane.

Odgovor konkurenciji
Stoga se nametnula i potreba za određenim oblikom povezivanja triju hrvatskih šećerana radi zajedničkog nastupa, ne samo na tržištu EU-a nego i na tržištima Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Makedonije. Jedan od ciljeva, kako je tada rečeno, isključivo poslovnog, a sada se načela priča i o vlasničkom povezivanju šećerana, je i odgovoriti na gradnju rafinerije šećera u Brčkom i izvršiti "ofenzivu" na tržište Bosne i Hercegovine koje godišnje treba oko 150.000 tona šećera. Preko nove zajedničke tvrtke će se obavljati i ravnomjerna raspodjela izvozne kvote šećera od 180.000 tona godišnje, a koja je na snazi od 1. siječnja ove godine. Kvote će se dijeliti u dvije faze. Prvi dio raspodjele obuhvaćat će razdoblje do 30. rujna ove godine, kada kvota iznosi ukupno 135.000 tona. Tek od 1. listopada 2007. do 30. rujna 2009. Hrvatska će imati izvoznu kvotu od 180.000 tona, jer se računa proizvodna, a ne kalendarska godina.

Autor: Z.RUPČIĆ


OREŠKOVIĆ: Sindikat zadovoljan sve dok se štite radna mjesta i prava radnika
- Mi smo zadovoljni pokrenutom inicijativom osnivanja nove zajedničke tvrtke triju hrvatskih šećerana jer će to omogućiti zajednički nastup na tržištu, smanjenje troškova proizvodnje, racionalnije poslovanje i opstanak na tržištu. Rekao je to Šimo Orešković, regionalni povjerenik PPDIV-a, većinskog sindikata u šećeranama Kandit Premijer Osijek i Sladorana Županja. Orešković napominje kako je pritom najvažnije da će se zadržati sva radna mjesta i štititi prava radnika, a vezano uz moguće vlasničko povezivanje triju šećerana, ističe kako je prema njihovim informacijama ono planirano samo u okviru nove zajedničke tvrtke, na način da svaka od šećerana u novoj tvrtki ima jednu trećinu vlasništva.- Kod svakog drugog oblika vlasničkog povezivanja triju šećerana gledat ćemo prije svega postoji li prostor za radničko vlasništvo. U slučaju županjske Sladorane, jedine šećerane u državnom vlasništvu, čiji će natječaj za prodaju biti raspisan ove godine, njezini radnici moraju postati vlasnici 25 posto tog društva, rekao je Orešković.
Glas Slavonije





28. ožujka 2007.

USPJEŠNA PRIMJENA INOVACIJE OSJEČANINA DAVORA KEZIĆA U OBRANI OD TUČE
Kezić: Sadašnje vrijeme nije naklonjeno inovatorima!

Pokusna obrana od tuče na području Osječko-baranjske županije temelji se na korištenju generatora za zasijavanje tučonosnih oblaka pomoću zrakoplova pod nazivom GS-001, čijom su primjenom u velikoj mjeri smanjene štete od tuče. Riječ je o inovaciji za koju je Osječanin Davor Kezić 2000. godine osvojio srebrna odličja na prestižnim međunarodnim izložbama inovacija u Pitzburgu i Ženevi. Uređaj namijenjen obrani od tuče koristi se i u jednoj od tehnički najrazvijenijih zemalja Europe - u Njemačkoj.
- Oni koji su u ovome dijelu Hrvatske svojedobno trebali službeno provoditi učinkovitu obranu od tuče zakazali su, a za moje uređaje, koji se u tu svrhu mogu uspješno koristiti, zainteresirao se agilni i poduzetni osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo, koji je zajedno sa svojim suradnicima dao priliku da se nova tehnika uvede u primjenu na domaćem terenu. Sada smo pred trećom sezonom obrane od tuče zrakoplovima, ističe poznati osječki inovator Davor Kezić, koji se inovativnim radom bavi otkako i tehnikom, odnosno od najranije mladosti. Po struci je, inače, RTV mehaničar i aviomehaničar za radio i elektroopremu u avionima.
Kezić napominje kako vlastite inovativne konstrukcije, u pravilu, dovodi do razine funkcionalne makete ili prototipa kojih je do sada ostvario već dvadesetak, no, onih razrađenih do razine projektne dokumentacije ima više od stotinu. Ukupan broj njegovih inventivnih tehničkih rješenja veći je od tristo. Značajnim drži seriju specijalnih antenskih sklopova, te više modela uređaja koji služe za umjetno djelovanje na vrijeme zrakoplovima (obrana od tuče, povećanje količine oborina), među kojima je najznačajniji upravo generator za zasijavanje oblaka pomoću zrakoplova.
Kezić naglašava kako je najteže inovaciju dovesti do primjene jer je to složen proces koji ovisi o mnogim okolnostima. "Sadašnje vrijeme nije naklonjeno individualnim inovatorima. Tehnološki razvoj se iz romantičnih radnih prostora individualnih pronalazača davno i nepovratno preselio u razvojne odjele velikih tvrtki. Stjecajem okolnosti potencijal samostalnih inovatora globalno je ostao izoliran, a moćne tvrtke uglavnom ga ignoriraju. Zbog toga je šansa da dobra zamisao nekog od mnogobrojnih tehničkih zanesenjaka ugleda svjetlo dana u pravilu mala, upozorava Kezić.
Govoreći o poticanju inovatorstva, Kezić napominje kako je uglavnom riječ o pokušajima da se inovatore zaputi u poduzetničke vode, iako su poduzetnička djelovanja mentalnom ustroju prosječnog inovatora uglavnom velika nepoznanica. "Tek mali dio tehničke avangarde može se s time uspješno nositi. U velikoj većini inovatori nemaju ni realnu predodžbu o tome što je potrebno učiniti da bi njihov pronalazak ušao u primjenu. Često "uljuljani" u vlastite zamisli računaju kako će moćne i jake tvrtke munjevito prihvatiti njihove ideje. Diplome i medalje za inovacije sa sajmova često samo povećavaju ionako velik jaz između pojedinih fikcija i stvarnosti u kojoj je interes mecena za tuđe ideje rijedak, jer, u pravilu, računaju na brzu zaradu, a to nije u skladu sa zakonitostima procesa kojim bi se neka ideja mogla pretvoriti u realno siguran i unosan posao. Ako su inovatori neoprezni, lako ulaze u "kliješta" iz kojih se teško mogu izvući bez posljedica, upozorava Kezić.

Autor: Lj.KOVAČEVIĆ, Glas Slavonije

27. ožujka 2007.
Bradtke: Kadijević nema imunitet
Nakon što je jučer internetski portal Business.hr objavio intervju s Veljkom Kadijevićem, bivšim zapovjednikom i generalom bivše JNA, protiv kojega su u Hrvatskoj podignute tri optužnice za ratne zločine, a u kojem on izjavljuje da ga "hrvatska tjeralica uopće ne zanima" te da je on savjetnik vojne koalicije u Iraku, za HTV je na tu izjavu reagirao američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Bradtke.
Tvrdi da mu je iz Washingtona potvrđeno da Kadijević nikada nije bio američki savjetnik u Iraku te da SAD ne sklapaju nikakve nagodbe s ratnim zločincima.
"General Kadijević u Washingtonu nema ni prijatelja ni zaštitnika. S njim nije bilo nagodbe o imunitetu. Ako general vjeruje u svoj imunitet, neka izađe iz skrovišta, prijavi se prvoj policijskoj postaji i vrlo brzo će ustanoviti da taj imunitet ne postoji", izjavio je Bradtke. (HRT)




27. ožujka 2007.
Polančec s predstavnicima Lactalisa
- Potpredsjednik Vlade Damir Polančec nakon sastanaka u Parizu s čelnicima Lactalisa najavio je da će se sljedeći tjedan održati i sastanak s čelnicima te francuske kompanije u Ministarstvu poljoprivrede. Istaknuo je da Lactalis sjedište Dukata u Zagrebu vidi i kao sjedište za razvoj njihova poslovanja u regiji, da kooperanti Dukata mogu biti sigurni u svoju budućnost.

Potpredsjednik hrvatske Vlade ističe da je dogovoreno da na sastanku, sljedeći tjedan u Ministarstvu poljoprivrede, Lactalis prezentira svoju tvrtku i razvojne planove, posebice one vezano za Dukat, te da predstavi svoja integracijska iskustva i način na koji su integrirali prijašnje kompanije, posebno u kontekstu socijalne klauzule za zaposlene. Hrvatska strana pripremit će svoje prijedloge na koji bi se način, uz našu podršku, još više intenzivirali odnosi s kooperantima, s tim da krajnji cilj mora biti povećanje proizvodnje mlijeka po kravi i povećanje ukupne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, te da zajedno i s Lactalisom i Vindijom dođemo u situaciju da u budućnosti ne uvozimo nego da počnemo izvoziti mlijeko, naglašava Polančec.

Vezano za bjelovarsku Sirelu, koja je u sastavu Dukata, Polančec ističe kako u Lactalisu smatraju da ona nije na tehnološkoj razini na kojoj bi je oni željeli vidjeti. Stoga u prvoj fazi tamo žele i najviše investirati kako bi se dostigli standardi EU, te osiguralo da se Sirelini sirevi izvoze na tržište EU, istaknuo je.
Polančec je također najavio da će Lactalis dio Dukatovih proizvoda ubaciti u svoju prodajnu mrežu u EU, te dalje razvijati Dukatov brand. (HRT)



27. ožujka 2007.
Nova polica CO osigurava farme od svinjske kuge
Croatia osiguranje prva je osiguravajuća kompanija koja u Hrvatskoj nudi policu dopunskog osiguranja izmakle koristi zbog izbijanja svinjske kuge, priopćeno je iz Croatie. Napominje se da je od srpnja 2006. do danas u Hrvatskoj zbog pojave svinjske kuge eutanazirano oko 14 tisuća svinja, a samo je tijekom ove godine potvrđena pojava svinjske kuge u 49 gospodarstava. Zbog toga je osiguravatelj prihvatio inicijativu vlasnika farmi svinja koji su zbog sve veće bojazni od šteta koju nanosi svinjska kuga zatražili instrument osiguranja od ovog rizika.
"Dopunsko osiguranje izmakle koristi zbog izbijanja klasične svinjske kuge" može se zaključiti kao dopunski rizik uz osiguranje svinja od osnovnih rizika te je namijenjena farmama koje imaju registriranu gospodarsku djelatnosti tova ili rasploda svinja. Predmet osiguranja su: izmakla korist nastala radi naređene mjere eutanazije svinja; amortizacija i bruto osobni dohoci te troškovi fiksnog karaktera koji nastaju neovisno o proizvodnji.
Očekuje se veliki interes proizvođača za ovu policu osiguranja. Najveće farme svinja u Hrvatskoj, koje se nalaze na području Slavonije već su poslale zahtjev za sklapanjem ove police. Dopunsko osiguranje izmakle koristi zbog izbijanja klasične svinjske kuge korak je naprijed u približavanja standardima Europske unije, koji zahtijevaju ovakav pristup kako bi se dobio status zemlje slobodne od svinjske kuge, navodi se u priopćenju. (wwwposlovni.hr).


27. ožujka 2007.
Prihodi luka nautičkog turizma 414 milijuna kuna
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS)  u kupan prihod koji je 95 hrvatskih luka nautičkog turizma ostvarilo u 2006. iznosio je 414,2 milijuna kuna, što je za 12,5 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Tijekom prošle godine broj plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma povećan je za 6,2 posto u odnosu na 2005. godinu . Na kraju prošle godine u hrvatskim je lukama nautičkog turizma na stalnom vezu bilo ukupno 13.794 plovila, što je za 3,8 posto više nego krajem 2005.  Od ukupnog iznosa prihoda hrvatskih luka nautičkog turizma u 2006. godini veći dio (69,3 posto ili 286,9 milijuna kuna)  odnosi se upravo na prihode ostvarene iznajmljivanjem vezova. U 2006. godine ti su prihodi povećani za 9,6 posto.

Promatrano prema županijama, najveće su prihode lani ostvarile luke nautičkog turizma u Šibensko-kninskoj (gotovo 122 milijuna kuna), Zadarskoj (88,5 milijuna kuna) te Istarskoj županiji (70,45 milijuna kuna). Od 13.794 plovila na stalnom vezu pritom se vezom u moru koristilo 86,6 posto, a mjestom na kopnu 13,4 posto plovila. Prema vrsti plovila na stalnom vezu koja su se koristila vezom u moru, 45,1 posto su motorne jahte, 49,8 posto su jahte na jedra, a 5,1 posto ostala plovila. Prema zastavi plovila pak najviše plovila na stalnom vezu bilo je iz Hrvatske (35,3 posto), Austrije (19,7 posto), Njemačke (17,6 posto), SAD-a (6,1 posto), Slovenije (5,2 posto) i Italije (4,7 posto). 

Najviše plovila u tranzitu bilo iz Hrvatske (33,4 posto), Italije (23,7 posto), Njemačke (13,1 posto), Austrije (8,8 posto) i Slovenije (4,1 posto). Ovim istraživanjem DZS-a obuhvaćeni su podaci o 95 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 56 marina , te 39 ostalih luka nautičkog turizma. Ukupna površina njihova akvatorija iznosi gotovo 4,3 milijuna četvornih metara, a broj vezova je 15.973. Najveći broj luka je na području Primorsko-goranske, koja ima 29 luka;  slijedi Zadarska  županija  sa 24 luka i  Istarska županija 14.




27. ožujka 2007.
TREĆA FAZA PRIVATIZACIJE HRVATSKOG TELEKOMA BEZ RAŠČIŠĆENOG VLASNIŠTVA NAD DTK-om
Građanima dionice T-HT-a po 190 kuna
U Vladi još razmišljaju hoće li paket koji će moći kupiti svaki građanin u javnoj ponudi ograničiti i u ovom slučaju na 38 tisuća kuna, kako su to učinili kod prodaje Ininih dionica
ZAGREB - Iz prodaje 20 posto dionica T-HT-a u javnoj ponudi država bi mogla zaraditi i do 430 milijuna eura, odnosno nešto više od tri milijarde kuna. Takav se zaključak nameće iz procjene vrijednosti preostalih 35 posto dionica T-HT-a koje država ima u svome vlasništvu, te iz namjere Vlade da građanima u javnoj ponudi odredi cijenu koja će za oko 25 posto biti niža od one koju bi nametnula ta procjena.
U Vladi doznajemo da prve procjene kažu da preostali državni udio u T-HT-u (35 posto) vrijedi od 700 milijuna do milijardu eura, s time da je vjerojatnije da je ta vrijednost bliža gornjoj granici. To bi značilo da paket od 20 posto koji će se prodavati u javnoj ponudi vrijedi najmanje 400, a najviše do 570 milijuna eura, odnosno da svaka dionica koja će se prodavati vrijedi od 178 do 254 kune. Ako bi se na to obračunao popust koji je Vlada spremna dati na procijenjenu vrijednost građanima u javnoj ponudi, cijena dionice mogla bi biti od 130 do 190 kuna.
Tu se može tražiti i raspon cijene koju će Vlada odrediti kada bude prikupljala ponude za kupnju dionica T-HT-a. Ovisno o interesu odredit će se konačno i po kojoj će se cijeni na kraju prodavati dionice T-HT-a, ali naši sugovornici smatraju da bi ona mogla biti bliža gornjoj granici, pa bi tako država mogla zaraditi više od tri milijarde kuna, odnosno oko 430 milijuna eura.
Tako je država u tri faze privatizacije T-HT-a, koja je započela 1999. godine, zaradila oko 13 milijardi kuna, jer je prvi paket od 35 posto Deutsche Telekomu prodala za 850 milijuna dolara, a dodatnih 16 posto za 500 milijuna eura.
U Vladi još razmišljaju hoće li paket koji će moći kupiti svaki građanin u javnoj ponudi ograničiti i u ovom slučaju na 38 tisuća kuna, kako su to učinili kod prodaje Ininih dionica. Ako bude tako, građani će moći kupiti oko dvjestotinjak dionica T-HT-a. Vjerojatno će i u ovom slučaju država posegnuti za svojevrsnom nagradom građanima, odnosno za bonus dionicama koje će se dobivati ukoliko građani određeno vrijeme ne preprodaju dionice kupljene u javnoj ponudi.
Vlada ima još nekoliko mjeseci da utvrdi sve te detalje, jer je rasprava o tome kome pripada telekomunikacijska infrastruktura (DTK) ipak odgodila javnu ponudu i puno je vjerojatnije da se ona dogodi na jesen nego početkom ljeta. Po svemu sudeći, ni do tada se neće pronaći odgovor na pitanje tko je vlasnik kanala u koje se polažu optički kablovi, ali u Vladi misle da i bez toga mogu provesti javnu ponudu. J. Marić

Državi ostaje 15 posto
Kapital T-HT-a podijeljen je u 81.888.535 dionica čija je nominalna vrijednost sto kuna. Deutsche Telekom vlasnik je 51 posto dionica, branitelji imaju sedam posto, država još čuva sedam posto dionica koje je dužna prodati bivšim i sadašnjim zaposlenicima. Nakon što proda 20 posto u javnoj ponudi državi će ostati tek 15 posto dionica te telekomunikacijske tvrtke (Glas Istre)

27. ožujka 2007.
VODIČ KROZ HRVATSKU: NOVO ATRAKTIVNO LONELY PLANET IZDANJE POSVEĆENO JE NAŠOJ ZEMLJI...
O lijepoj našoj sve najljepše!
Autor: Piše: Darko JERKOVIĆ
Nezaustavljivi Lonely Planet u svome novom izdanju "Croatia" (za 2007.) ponovo je predstavio Hrvatsku. Kao i svi prethodni turistički vodiči, tako i ovaj posvećen našoj zemlji formom i sadržajem zadovoljava uobičajeno visoke Lonely Planet standarde kada su tiskovine takve vrste u pitanju. To se, naravno, moglo i očekivati budući da spomenuti nakladnik već godinama uživa status vodećeg svjetskog turističkog promotora, odnosno agencije koja turizmu i putovanjima pristupa ambiciozno, argumentirano, sustavno i precizno kao švicarski satovi, pružajući obilje provjerenih (i provjerljivih) informacija, korektnih i na činjenicama argumentiranih osvrta na svaku pojedinu zemlju, ilustrirajući vodiče zemljovidima pojedinih regija, planovima gradova i probranim fotografijama koje su na konkretnim lokacijama snimali ugledni Lonely Planetovi majstori fotografije. Zato su te "džepne" knjižice (ili podeblje knjižurine, ovisno o veličini zemlje koja se "obrađuje") sve samo ne obični propagandni turistički bedekeri banalnog sadržaja, kakvih je danas na tisuće u knjižarama, na kioscima ili u zrakoplovnim lukama. Osim toga, također je važno istaknuti da su ovakva uknjižena City Guide izdanja po mnogo čemu učinkovitija od svemogućeg Interneta jer su pregledna, laka za čitanje, komunikativna i vjerodostojna u svakom pogledu, tako da ćete svaku informaciju koja vam je potrebna ovdje pronaći čak i brže nego "klikanjem" na Internet i surfanjem po raznim web-siteovima.
Autorica izdanja (teksta), Jeanne Oliver, od 1996. redovito svake godine posjećuje Hrvatsku, preferirajući Zagreb, Opatiju, Zadar, Split i Dubrovnik, ali ne zaobilazi ni druge krajeve i gradove Lijepe naše. Uglavnom, Jeanne koja je u istoj ediciji Lonely Planeta već objavila nekoliko knjiga o našoj zemlji, puna hvale za Hrvatsku, drži se činjenica i redom elaborira povijest naše zemlje od paleolitika, preko rimskog doba, migracija stanovništva, hrvatskih kraljeva, provale Turaka, vladavine Habsburgovaca i Mađara, Venecije na Jadranu, prve i druge Jugoslavije, do borbe za nezavisnost, Domovinskog rata i moderne Hrvatske na putu u Europsku uniju.
U uvodnom dijelu Jeanne također piše o kulturnom identitetu Hrvatske i Hrvata, sportu, ekonomiji, medijima, crkvi, umjetnosti, književnosti, arhitekturi, nacionalnim parkovma, hrani, piću i drugim posebnostima jadranskog i kontinentalnog dijela RH. Više je prostora poklonjeno najvećim gradovima, kao i regijama (Istra, Slavonija, Dalmacija...), zatim prometnoj infrastrukturi, hotelskim kapacitetima i svemu ostalome što može i treba zanimati modernog turista koji ove godine kani posjetiti naše more, obalu ili unutrašnjost. I sve to na oko 300 stranica, sažeto, precizno i pregledno. Dakle, preporučljivo izdanje, vodič za turiste svih fela, ali i "obične" čitatelje kojima će Lonely Planetova "Croatia" pružiti uvid u tuđe mišljenje o našoj zemlji, zabaviti ga i na koncu možda potaknuti da neke stvari iz knjige i sami provjere na licu mjesta, kad stigne godišnji odmor...


Šest svjetskih megalopolisa koje morate posjetiti 2007.
Berlin, Budimpešta, Prag, Pariz, New York i Tokio - izbor je svjetskih metropola koje Lonely Planet na svoj uobičajeno atraktivan način predstavlja slikom i riječima u ediciji City Guide posvećenoj najpoznatijim gradovima sa svih kontinenata. Svakom od pobrojanih gradova posvećeno je u prosjeku tristo stranica, s tim da je knjiga o New Yorku očekivano i najdeblja (gotovo 500 stranica!). Vodiče potpisuju različiti autori, kao i fotografije, a sve skupa je poseban gušt čitati i gledati jer su prilozi sve samo ne suhoparni.
Puni su, naime, i duhovitih opaski na račun pojedinih atraktivnih gradskih sadržaja, dojmova, ljudi, kulturnih znamenitosti, povijesti, turističke ponude i potražnje...
Sve u svemu, moderni vodiči kroz prošlost i sadašnjost svjetskih megapolisa, namijenjeni globalnom turističkom plemenu, ali i pojedincima s viškom ambicija i manjkom vremena, da bar neizravno, preko ovih City Guideova, saznaju što im je vidjeti u bližem susjedstvu (Prag, Budimpešta) ili pak negdje tamo dalje (New York) i još dalje (Tokyo)...(D.J.) Glas Slavonije

26. ožujka 2007.
Kruljac novi zapovjednik Kopnene vojske

Dosadašnji zapovjednik Hrvatske kopnene vojske, general pukovnik Marijan Mareković jutros je u Karlovcu, središtu Kopnene vojske, predao dužnost novom zapovjedniku general pukovniku Mladenu Kruljcu.
Marekovićev četverogodišnji mandat obilježila je pretvorba vojske u mirnodopsku. Kruljčeva zadaća i cilj su dovršiti proces modernizacije i pripremiti Hrvatsku vojsku da u sljedeće dvije godine uđe u NATO.
"Put mirnodopske izgradnje Oružanih snaga je dug. Mi smo toga svjesni, znamo kud smo krenuli, kuda idemo i kamo trebamo stići. Puna integracija u EU i NATO prioritet je RH", rekao je Kruljac.
Ministar obrane Berislav Rončević, koji je danas u MORH-u prezentirao Izmjene zakona o obrani te o službi u OSRH  izjavio je da nisu postojale nikakve zapreke imenovanju Kruljca zapovjednikom Kopnene vojske. Da je postojalo bilo što, što bi sprječavalo imenovanje, ne bih ga predložio, istaknuo je Rončević, koji je podsjetio da protiv Kruljca odbačena kaznena prijava. (HRT)


26. ožujka 2007.
HRT ipak bez ravnatelja
Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije (HRT) danas ipak nije izabralo novog ravnatelja HRT-a. Kako je za izbor potrebno najmanje 8 glasova od ukupno 11 članova Programskog vijeća, a ni jedan od kandidata nije skupio dovoljan broj glasova, natječaj je poništen.
Nova sjednica Programskog vijeća sazvana je za četvrtak, 29. ožujka, kada bi Vijeće trebalo imenovati v.d. ravnatelja. I za njegov izbor je potrebno da kandidat sakupi 8 glasova. Predsjednik Vijeća Zdenko Ljevak izjavio je da će, ne bude li u četvrtak izabran v.d. ravnatelja, tražiti raspuštanje Vijeća.
Današnjoj je sjednici nazočilo 10 članova Vijeća. Mirku Galiću koji je razriješen dužnosti zbog odlaska u diplomaciju, u subotu, 31. ožujka istječe mandat.
Od kandidata čije su prijave ispunile uvjete natječaja, četvorica dolaze s HRT-a. To su dosadašnji Galićev pomoćnik Vanja Sutlić, savjetnik glavnog ravnatelja za reorganizaciju Ante Rončević, urednik i voditelj Programa za inozemstvo Branimir Ježić te dugogodišnji novinar i urednik Sportskoga i Informativnog programa HTV-a Nikola Kristić. U uži izbor još su ušli Andrea Feldman, Vjekoslav Krsnik, Nikša Sviličić, Davor Kovačević, Mile Pešorda, Marijan Kostrenčić i Darko Staklenac. (HRT)




26. ožujka 2007.
KVARNER
Za Uskrs će biti otvorena 74 hotela
Po anketi koju je provela Turistička zajednica Primorsko-goranske županije, na Kvarneru će, od 6. do 10. travnja, biti otvorena 74 hotela u kojima se očekuje dolazak oko 13.700 turista. Turisti dolaze iz Njemačke, Italije i Austrije. Najavljenih je dolazaka turista oko 20 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a osim u hotelima, manji dio gostiju boravit će i u privatnom smještaju. Prema informacijama u Opatiji će u 24 hotela biti smješteno oko 4000 turista, u Lovranu se u šest hotela očekuje oko 700 gostiju, na području crikveničke rivijere očekuje se 1400 hotelskih gostiju, koji će boraviti u 12 hotela, na Krku se za blagdane očekuju ukupno oko 2900 gostiju, koji će boraviti u 11 hotela, autokampu i privatnom smještaju, na otoku Lošinju oko 1500 gostiju, koji će boraviti u osam hotela, dolazak na Rab najavilo je oko 1000 gostiju, u četiri hotela u Rabu i Loparu te u privatnom smještaju. U Gorskom kotaru očekuje se oko 600 gostiju, više domaćih nego stranih turista. Iz kvarnerske Turističke zajednice istaknuli su da je turistička godina dobro počela - u prva dva mjeseca ostvareno je 120.838 noćenja, nešto više nego lani. (mmp)




26. ožujka 2007.
Borovo do 2008. dovršava Novu obućaru
U najnoviju investiciju, vrijednu više od 10 milijuna kn, upustit će se samo Borovo, a financirat će ga iz stavke dezinvesticijskih  sredstava
Do kraja ove godine trebao bi se završiti kapitalni projekt uređenja Nove obućare vukovarskoga Borova d.d. čime će se stvoriti temeljni preduvjet za nastavak razvoja obućarske proizvodnje. Sadašnja je proizvodnja, nakon povratka u Vukovar, improvizirano postavljena u zgradu sagrađenu još 1931. godine čiji je radni vijek već prošao pa u pojedinim dijelovima prijeti i urušavanje. Unatoč tome, u Borovo je od tada 250 zaposlenih proizvelo oko 2 milijuna pari obuće, a proizvodnju samo jednoga čini više od 100 pojedinačnih faza. U najnoviju investiciju, vrijednu više od 10 milijuna kuna, upustit će se samo Borovo d.d., a financirat će ga iz stavke dezinvesticijskih sredstava, odnosno novca prikupljenog prošlogodišnjom prodajom dijela poslovnih prostora u inozemstvu, konkretnije, u državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije gdje je do početka rata raspolagalo s ukupno 620 prodavaonica. Svoj obol tome borovskom zahvatu dat će i hrvatska Vlada koja bi s 4 milijuna kuna trebala pomoći izgradnju trafostanice za Novu obućaru. Sam objekt izvana je već obnovljen i nalazi se unutar postojećeg tvorničkog kruga, a vrlo brzo započet će se i s uređenjem interijera, čim se odrede dobavljači opreme potrebni za infrastrukturno opremanje, poput klime, grijanja i ostaloga. Lokacijska dozvola kao i projekti za uređenje prve i druge etaže su gotovi. "Osuvremenit ćemo na taj način sadašnju proizvodnju, preseliti je u novi prostor, nabaviti ćemo i dio nove opreme potrebne za doradu na kvaliteti proizvoda. Ako se tržišno dobro odredimo, onda ćemo ovdje moći raditi i u dvije smjene.

No za sada broj zaposlenih ne planiramo bitno povećati", kaže Mirko Ćavara, predsjednik Uprave Borova d.d. za Poslovni dnevnik. Nova obućara prostirat će se na površini od 22.000 četvornih metara, a u njoj će se nalaziti i svi potrebni prateći sadržaji poput vratarnice, radničkog restorana, garderobe, kadrovske službe. Površinom je to gotovo dvostruko veći prostor od onoga u kojemu se proizvodi obuća. Po preseljenju u novu zgradu stara bi mogla poslužiti kao skladišni prostor, već je takvu ideju iznio direktor Borovo - Kožne obuće d.o.o. Antun Oklopčić, a koji je bio i na čelu tima zaduženog od borovske uprave da izrade prijedlog projektnog zadatka Nove obućare. Za potrebe samoga Borova unutar toga, novog prostora odmah se planira angažirati oko 15.000 kvadrata, a razlika do ukupne površine ostavila bi se za neke buduće sadržaje ili bi se iznajmila. Iako se svojevremeno spekuliralo kako je za taj prostor interes pokazala jedna francuska tekstilna tvrtka, Ćavara takve navode spremno odbacuje i dodaje kako s njima, odnosno Upravom do sada nitko o tome nije ozbiljno razgovarao. Prema postojećem projektu razvoja, u Novoj obućari bi se godišnje moglo proizvoditi oko 400.000 pari obuće što je za 200.000 pari više od dosadašnje. U konačnici bi to moglo rezultirati i povećanjem ukupnoga prihoda ovoga vukovarskog društva sa sadašnjih 30 na 48 do 50 milijuna kuna. Ivana Barišić, (www.poslovni.hr)

26. ožujka 2007.
NOVO LICE GRADA
TROGIR ĆE IZMIJENITI IMIDŽ KORISTEĆI MEDIJE OVOGA VREMENA: INTERNET, IZDAVANJE KNJIGA, MUZIKU, GASTRONOMIJU, URBANIZAM I ARHITEKTURU
Dva nogometaša skrojila Trogiru novo odijelo
U novom-starom gradu na pjacetama bi se čuo dobar jazz, pilo vrhunsko vino koje bi se prodavalo na čaše, jela vrhunska mediteranska spiza, sladilo se trogirskim rafiolima, a stranci bi se zaljubljivali u običan trogirski život
piše Meri ŠILOVIĆ / snimio Jadran BABIĆ
Novi-stari Trogir u kojemu bi se među renesansnim i gotičkim palačama, u stoljetnim kalama, pod voltima i na pjacetama čuo dobar jazz, pilo vrhunsko vino koje bi se prodavalo na čaše, jela vrhunska mediteranska spiza, sladilo se trogirskim rafiolima, u kome bi se u starim dvorima čuo dječji smijeh, u kome bi se i stranci zaljubljivali u običan trogirski život koji teče starim kamenim pločnicima, pravi je san mladog predsjednika Turističke zajednice Trogira Joška Bilića, bivšeg Hajdukova igrača. San mu se poklopio sa snom gradonačelnika Vedrana Rožića, također bivšeg nogometaša Hajduka, i Trogir se posve ozbiljno odlučio pobrinuti o svome brandu: stari gospodin je odlučio u 2007. godini odjenuti moderno odijelo, a pritom ne izgubiti ništa od starog šarma. Bit će u Trogiru i jazz-festivala u kuli Camerlengo, i natjecanja tenora, i raznih promocija vrhunskih vina i ulja, i dobre gastronomije, i mladog svijeta, i čuvenih gostiju u jahtama pred rivom...

Dovesti svijet u Trogir
Joško Bilić živio je od nogometnog posla kojekuda po svijetu, od Tel Aviva do hladnijih europskih zemalja. Svuda mu je, veli, bilo zanimljivo, ali uvijek mu je falio rodni Trogir. U Trogiru mu pak fali ono što veliki svijet može ponuditi. Rješenje je bilo - dovesti najbolje iz svijeta u Trogir, i pri tome odnjegovati ono najbolje što postoji u rodnome gradu. Kad je doznao za Roberta Jakovljevića, čovjeka koji je prije nekoliko godina napravio brand gradu Umagu i za to dobio vrhunsku državnu nagradu, nije vidio časa da ga upozna. Danas Jakovljević priprema novi brand grada Trogira. Knjiga "Grad anđela", koju je Jakovljević napravio zajedno s Ivom Pervanom i Joškom Belamarićem i koja će biti promovirana 2. travnja u Zagrebu, prvi je korak u brandiranju Trogira.
Sjajan politički potez
- Novi brand Trogira počiva na njegovoj staroj jezgri koja je pod zaštitom UNESCO-a. To je bio sjajan politički potez gradske vlade toga vremena. Dakle, u pitanju je jedan estetski standard koji ćemo pokušati ponoviti u nekim drugim, suvremenim medijima. Medij onoga vremena je bilo klesarstvo, arhitektura, urbanizam, medij ovoga vremena je internet, izdavanje knjiga, muzika, gastronomija, urbanizam i arhitektura. Za početak smo krenuli u definiranje tih standarda, i to u izradi imidža Trogira. Nakon šest mjeseci upornog fotografiranja, istraživanja, konzultiranja, rezultat je knjiga koja se zove "Grad anđela". Za koji dan predstavit ćemo je u Mimari. Ivo Pervan je napravio oko tri i pol tisuće fotografija, od kojih sam ja izabrao 120 i napravio priču, organsku cjelinu koja oživljava mit o gradu. Napravio sam predgovor koji djeluje kao nekakav okvir oko te priče.
Joško Belamarić napravio je kronologiju grada u kojoj je ne samo ispričao tu uzročno-posljedičnu realističku povijest, nego je stavio i momente mitske povijesti, one koja je možda i snažnije utjecala na povijest Trogira. Ta knjiga je autorsko djelo triju osoba, prvi korak u procesu brandiranja Trogira.
Polustepenica na dugom putu
- Drugi korak, koji je isto tako važan u procesu brandiranja, njezina je promocija. Ta knjiga nije naša igra, nego je ona sredstvo edukacije, to je fotomonografija, literatura, beletristika, kronologija povijesti, to je na kraju jedna osobna Biblija koju bi poželio imati Trogiranin i njome se nadahnjivati. To je zapravo početak branda, polustepenica na jednom jako dugom putu. To je početak življenja jednog drukčijeg života, zapravo prepoznavanja svoga života, ove prekrasne jezgre, i u onom momentu kad Trogirani shvate koliko je taj njihov život lijep - kreće promoviranje prema van.
Naime, u suvremenim okolnostima, u svijetu masmedija, masproizvodnje, u kojemu je sve dostupno, samo vrijeme nije, turizam je zapravo potraga za srećom, kaže Jakovljević. Mi moramo biti sposobni da turistu pokažemo da ona stvarno ovdje postoji. Da bismo to mogli, mi to zapravo moramo živjeti.
- Kad ovu ljepotu učinimo vidljivom za medije, bit će vidljiva i ljudima koji ovdje žive. Ova gastro-večer jedna je od takvih večeri koje bi morale biti takve, česte i prepoznatljive u Trogiru. Ovaj grad mora postati točka susreta za sve ljude dobre volje. Ta njegova arhitektura, te kalete, te konobe kao stvoreni su za to, i to je po mojem mišljenju najveći resurs ovoga grada.
- Grad je zamišljen kao korporacija i potrebno ga je pozicionirati kao jedinstven proizvod. Stvaranje identiteta i njegova promocija nisu završen proces brandiranja. Uspjeh jamče tijela koja će se naknadno baviti njime i stoga bi svaka turistička zajednica trebala funkcionirati kao marketinška agencija. Ona bi trebala pomoći da turist dođe u Trogir i stopi se s gradom, da jedan ili deset dana živi kao Trogiranin, jer upravo to želi - trogirski način života. U to ime su građani Trogira, što je dosta neobično, imenom i prezimenom potpisani pod fotografije Ive Pervana. Grad su ljudi i upravo njima osobno se dolazi u goste.

"K NOVOJ KULTURI VINA I ULJA" NAZIV JE GASTROPROGRAMA
ODRŽANOG U MUZEJU GRADA

I iću i piću triba renesansa
"K novoj kulturi vina i ulja" prvi je od pet programa kojima se ovoga proljeća u organizaciji Turističke zajednice Trogira i Gradskog poglavarstva Trogira nastoji osmisliti nova gastroenološka i kulturna ponuda grada upisanoga u registar svjetske baštine
Novo vrijeme, trogirska gastronomska renesansa, počela je prošlog četvrtka u Muzeju grada gastro-enološkim programom "K novoj kulturi vina i ulja". Sve je organizirala Turistička zajednica Trogira, osmislio gastronomski vitez Zlatko Gall, pa se oko priče i delicija okupili mnogi znalci i ljubitelji biranog ića i pića. Gradonačelnik Trogira Vedran Rožić je bio zadovoljan domaćin, predsjednik spltiskog Gradskog vijeća Željko Jerkov jedan od zadovoljnih gostiju, Gall je uživao što je okupio najbolje trogirske kuhare, što je sa svojom ekipom i spizom došao sjajni Miro Bogdanović, predsjednik "Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija", što su sa svojim malvazijama i uljima stigli Matošević i Belić, perjanice istarskog vinarstva i uljarstva.
Malvazija iz sedam berbi
Dok je Trogir te prohladne večeri vozio svoj uobičajeni spori zimski ritam, okupljeni u gradskom muzeju uživali su u pravom gastronomskom doživljaju. O malvaziji kao jednoj od najstarijih mediteranskih vinskih sorti najprije
je govorio čuveni istarski vinar dr. Ivica Matošević, čelnik Vinistre. Potom su prisutni mogli kušati njegove odlične malvazije i to iz sedam zadnjih berbi. "Iako se malvazija najradije pije kao mlado vino, zanimljivo je otpratiti je kroz razna godišta i vidjeti što se s njom događalo kroz godine starenja", kazao je Matošević.
O istarskim uljima govorio je istarski uljar Duilio Belić, koji je u Trogir iz Istre na kušanje donio birana ulja iz "Kolekcije Belić" tvrtke Olea. Od jednog do drugog ulja išlo se kroz sir, kozice i - trogirske rafiole. Napravila ih je Trogirka gospođa Tomislava i prisutni su, ponukani nagovorom uljara Belića, s iznenađenjem otkrili da su odlični trogirski rafioli još bolji poliveni peckavim maslinovim uljem.
Ulja su se kušala i uz marinirane inćune, kozice, kruh ispod peke, zapečeni sir s mediteranskim biljem, šparoge na "mali milijun" načina, spizu koju su priredili kuhari "Trogirskog koga", člana Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija, a kao kruna svega na kraju je stigao i odličan poljički soparnik obitelji Uzinić. Posebno je zbog svega bio zadovoljan predsjednik udruge "Trogirski kogo", inače šef kuhinje u hotelu "Jadran" u Segetu Antun Nišević:
- Evo pokrećemo kotač Gastro-Trogira, pokušavamo oživit grad, podsjetiti na trogirske delicije i vratiti ih u ovo vrijeme. Moramo poraditi i na edukciji mladih, dolaze drugačija vremena i valja se za njih pripremiti. Svaka čast gradonačelniku Rožiću, dogradonačelniku Brkanu i predsjedniku TZ Biliću na ovoj inicijativi.
Kušaj i slušaj Trogir
"K novoj kulturi vina i ulja" prvi je od pet programa kojima se ovoga proljeća u organizaciji Turističke zajednice Trogira i Gradskog poglavarstva Trogira nastoji osmisliti nova gastroenološka i kulturna ponuda grada upisanoga u registar svjetske baštine. Među programima koji će se u Trogiru održati tijekom proljeća objedinjeni zajedničkim nazivnikom "Trogirski gastro iskorak" su i "Dalmacija Trogiru" s predstavljanjima crnih vina "Bibich" te dimljene ribe uz promociju Karte ulja. Pod naslovom "Gastro ikona trogirski rafiol" održat će se natjecanje trogirskih domaćica u pravljenju rafiola. U gradskoj Lođi i na Pjaci pred katedralom, uz predstavljanje ekskluzivne gastronomske ponude "Kušaj i slušaj Trogir", bit će i promocija prvoga hrvatskog gastrosuvenira autora Zlatka Galla "Kušaj i slušaj Dalmaciju - Trogir". Za vrijeme trajanja lipanjskog jazz festivala u Trogiru bit će i predstavljanje osebujne kuhinje Ane Ugarković...

MAJSTOR FOTOGRAFIJE IVO PERVAN, DOBITNIK
OVOGODIŠNJE NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO "TOŠO DABAC",
SUDJELUJE I U IZRADI NOVOG VIZUALNOG IDENTITETA TROGIRA

Snimatelj trogirskih glava
Otkrio sam da Trogir po pročeljima, dvorima, crkvama ima puno prekrasnih kamenih glava. Nitko za njih ne zna, nikada nigdje nisu objavljene. I nisu baš na oku, previsoko su; ja ih sada skidam glavu po glavu velikim teleobjektivom
Poznati splitski fotograf Ivo Pervan ovogodišnji je dobitnik prestižne nagrade za životno djelo "Tošo Dabac", koju još od 1975. godine tradicionalno dodjeljuje Fotoklub Zagreb u spomen na velikog majstora hrvatske fotografije. Ivi Pervanu koji je, zajedno s dizajnerom Borisom Ljubičićem, po svijetu za monografije i plakate osvojio brojne prestižne nagrade, nagrada "Tošo Dabac" dodijeljena je za doprinos fotografskoj djelatnosti u Hrvatskoj i inozemstvu. Pervan s osmijehom veli da ga je malo štrecnulo ono "za životno djelo": "Malo mi nije drag taj opis nagrade, ja mislim raditi još najmanje 20 godina." Nagrada ga je zatekla usred velikog posla u Trogiru. Dio je tima koji se prihvatio stvaranja branda staroga grada pod zaštitom UNESCO-a.
Trogirska lica
- Snimao sam posljednjih mjeseci život po Trogiru, obične ljude, kulturnu baštinu, ljepotu Trogira u neturističkom periodu kroz jesen i zimu. Šibenik je poznat po kamenim glavama Jurja Dalmatinca, ali otkrio sam da Trogir po pročeljima, dvorima, crkvama ima također stvarno puno prekrasnih kamenih glava. Nitko za njih ne zna, nikada nigdje nisu objavljene. I nisu baš na oku, previsoko su i ja sada skidam glavu po glavu velikim teleobjektivom Sigma, koji košta 8000 eura, i koji mi je darovala zagrebačka tvrtka Prizma, kad su čuli za što mi treba. Sad ću te glave spustiti dolje i vidit će ih cili svit. Napravit ćemo i novi plakat. Moj prijedlog je da se napravi veliki plakat s 20 kamenih glava, a da između tih 20 kamenih glava koje su živjele u dugoj povijesti Trogira stavimo portrete živih ljudi, glave današnjih Trogirana, Gene, recimo, ili Rožića ili nekog drugog. Ta lica današnjih Trogirana, pogledajte malo bolje, asociraju na grčke face, porijeklo, početak Trogira. I ispod se samo stavi znak Trogir - Hrvatska i znak UNESCO-a.
- U vašoj novoj trogirskoj priči sjene su posebno važne...
- To je taj mediteranski pristup sjenama, suncu. Na jednoj fotografiji recimo čovjek u kantunu svira instrument, a ispred njega na suncu plešu sjene. Oduševljava me ovo što se sad događa u Trogiru. Gradonačelnik Vedran Rožić, bivši nogometaš, doveo je mladog čovjeka, također bivšeg nogometaša, Joška Bilića i rade sjajan posao. Oni poriču sve one poznate loše priča o nogometašima. Ta dva pametna čovjeka sad mijenjaju izgled Trogira. Doveli su Roberta Jakovljevića, koji je prije nekoliko godina osmislio novi imidž Umaga i za to dobio državnu nagradu. On je angažirao mene i 15. listopada prošle godine počeo sam snimati Trogir, i izbacili smo novu knjigu o Trogiru, s potpuno novim pristupom prikazivanja grada kroz njegove ljude, svakodnevni ritam, prekrasnu baštinu... Desecima godina imidž Trogira su bile, sjetite se, razglednice grada slikanog iz zraka gdje se u prvom planu vidi kula Kamerlengo, nogometno igralište ili katedrala i trg. I dolje s rive one zidine. To se stalno ponavljalo. Nažalost 90 posto ljudi koji su nosioci takve turističke politike još su u hrvatskom turizmu. Vani dobivamo najveće svjetske nagrade, ali takvim ljudima ovdje ne trebamo.
Najljepša knjiga na svijetu
- Knjiga o Trogiru se radi po uzoru na sličnu dubrovačku knjigu?
- Točno. Jakovljević je bio opčinjen tom malom monografijom Dubrovnika koju smo radili Boris Ljubičić, Luko Paljetak i ja i, onako kako samo mogu veliki ljudi, zapitao je Ljubičića za dozvolu može li takvu knjigu napraviti o Trogiru i Boris mu je to odobrio. Inače tu knjigu "Dubrovnik njim samim" je američka agencija Print proglasila najljepšom knjigom na svijetu.
- Spremate napisati knjigu u kojoj ćete otkriti sve svoje fotografske tajne...
- Ja sam prvi koji je spreman otkriti te male tajne majstora fotografije. Postoje udžbenici fotografije, ali oni vas uče tehničkim detaljima, ne uče vas fotografskim tajnama do kojih dolazite iskustvom, griješeći, otkrivajući sami. A zašto želim napraviti takvu knjigu? Hoću da fotografija ide dalje, da s novim mladim ljudima napreduje. Fotografija je za mene novi jezik, novo pismo, samo ga treba naučiti čitati i pisati. To potvrđuje televizija koja je promijenila svijet. Pismo slikom je puno upečatljivije, dojmljivije nego pismo slovima. Ta moja mala velika knjiga o tajnama majstora fotografije može postati svjetski bestseler. Danas svatko ima fotoaparat, ali ne zna kako što snimiti. Za knjigu upravo tražim izdavača.

Petnaest dana čekanja
- Poznato je da danima znači čekati baš svoju sliku, baš onu koju tražite pravu...
- Ja sam valjda među posljednjim Mohikancima sa srcem i fotoaparatom. Raditi ovaj posao sa srcem, znači žrtvovati život, vrijeme, obitelj, veliki dio života si sam sa svim ljepotama i ružnoćama, trenucima koje želiš zabilježiti. U toj potrazi, u sačekivanju fotografija koje tražim meni prolazi život. Ja sam po crkvama i muzejima kad tamo nema nikoga, izvan sezone, kad nema turista. U Vrboskoj sam 20 dana u brodu čekao maglu i ribare u njoj. Nigdi ni pasa, jedanaesti misec, zima, iz dana u dan, mala pećica i brod. Svratio bi mi ponekad činit društvo poznati vinar Andro Tomić i donio svoj izuzetni barique. Petnaesti dan sam napravio te sada već svuda poznate slike ribara koji isplovljavaju u maglu. Slobodna Dalmacija

23. ožujka 2007.
Aktiva HNB-a u veljači dosegla rekordnu vrijednost
Tijekom veljače zabilježen je rast ukupne aktive HNB-a na mjesečnoj razini, što je bilo i očekivano uzmu li se u obzir kretanja tijekom istog mjeseca prethodnih godina. Tako je na kraju veljače ukupna aktiva središnje banke iznosila 71,53 milijardi kuna, što predstavlja najvišu zabilježenu razinu. U usporedbi s krajem siječnja bilježi se rast od 3,37 milijarde, a navedeni mjesečni rast prvenstveno je bio posljedica rasta inozemne aktive te potraživanja HNB-a od poslovnih banaka. U usporedbi s prošlogodišnjom veljačom bilježimo rast od 13,46 milijardi kuna dok je godišnja stopa rasta iznosila 23,2 posto.
Inozemna aktiva središnje banke krajem promatranog mjeseca iznosila je 70,26 milijarde kuna, što predstavlja rast od 2,63 milijarde kuna u usporedbi s krajem siječnja. Na rast inozemne aktive, koja se prvenstveno odnosi na oročene depozite u stranim bankama te ulaganja u vrijednosne papire u stranim valutama, s obzirom na njenu ročnu strukturu negativno je utjecalo jačanje domaće valute naprema euru. Istovremeno, na godišnjoj razini rast je iznosio 12,28 milijardi kuna to jest 21,2 posto u relativnim iznosima. Potraživanja od poslovnih banaka, prvenstveno na osnovi reotkupa vrijednosnih papira, krajem veljače iznosila su 1,2 milijarde kuna.
Na strani pasive bilježimo rast primarnog novca na razinu od 44,28 milijardi kuna. Na mjesečnoj razini rast je iznosio preko 550 milijuna kuna, dok je u usporedbi s krajem veljače 2005. zabilježeno povećanje od 7,8 milijardi kuna. Tijekom veljače bilježimo blagi pad inozemne pasive HNB-a na oko 17 milijuna kuna. (RBA analize)(www.poslovni.hr)


23. ožujka 2007.
NOVE PASMINE KONJA U ISTRI
Ranch Lunge počinje s uzgojem američkog šarenog konja i quartera
Za tu sam se pasminu odlučila jer su izrazito mirni i blagog temperamenta te ih bez problema mogu jahati djeca, što mi je posebno važno zbog škole jahanja. Imaju instinkt da prate svog vlasnika kao pas. Ova je američka pasmina konja idealna za početnike, ali i znalce, veli Tamara Katarinčić
MEDULIN - Uz dosadašnjih sedam konja različitih pasmina Tamara Katarinčić iz konjičkog kluba Ranch Lunge Medulin nedavno je kupila i dva nova konja pasmine koje dosad nije bilo u Istri. Riječ je o američkom šarenom konju i quarteru. Američki šareni konj jedini je primjerak ove pasmine u Hrvatskoj, dok američki quarter već postoji u okolici Zagreba.
- Još kao mala bila sam zaljubljena u takve konje. Stalno sam ih gledala na televiziji kad se prikazivao neki vestern. Stoga sam uvijek željela nabaviti takvog konja, kojeg sam tada nazivala indijanskim. Budući da često posjećujem sajmove konja u Europi te pratim novitete i događanja u svijetu, odlučila sam se na kupnju tih konja iz Slovenije. Za tu sam se pasminu također odlučila jer su izrazito dobre ćudi, mirni i blagog tolerantnog temperamenta te ih bez problema mogu jahati djeca, što mi je posebno važno zbog škole jahanja, koju polaze upravo djeca. Imaju instinkt da prate vlasnika kao pas. Ova je pasmina idealna za početnike, ali i znalce, veli Katarinčić.
Kako se konjički klub u budućnosti ne želi baviti samo turističkim jahanjem i školom jahanja, već i uzgojem konja, predsjednica kluba kupila je kobilu američkog quartera Triple Choice od 16,5 godina koja će se oždrijebiti u travnju. Katarinčić planira kupiti i pastuha te pasmine. Uz to u Medulin je došla i >beba< američkog šarenog konja Rebecca Bar Frost, koja će biti spremna na jahanje tek za koju godinu.
Američki quarter i američki šareni konj razlikuju se samo u boji. Quarteri su uvijek jednobojni s mogućim bijelim oznakama na glavi i nogama, a naziv su dobili po utrci quarter mile, odnosno četvrt milje u kojoj su bili najuspješniji i bez konkurencije. Američki su ih kauboji počeli uzgajati jer su trebali brzog, mirnog konja koji se može jahati s jednom rukom, a ujedno je i radni konj i pomaže kod čuvanja goveda. Američki šareni konj prepoznatljiv je pak po uzorku boje dlake što ga čini skupocjenim. Svaki takav konj mora imati minimalno pet centimetara duge bijele mrlje i ružičastu kožu. Smije se križati jedino s quarterima i punokrvnim konjima. Danas u Texasu djeluje udruga quartera. Vlasnici šarenih konja u nju su bili učlanjeni do 1960. kada su se osamostalili i osnovali vlastitu u koju dosad nije bio učlanjen niti jedan vlasnik konja iz Hrvatske.
- Kad smo kupili painta htjeli smo se učlaniti u tu udrugu, ali tada nismo imali priliku upisati se kao vlasnici iz Hrvatske jer nisu imali takvu mogućnost. Stoga smo im poslali zahtjev za postavljanje Hrvatske na web stranicu i u bazu podataka, pa smo tako prvi članovi udruge, ističe Katarinčić. Ponosno dodaje da njezina dva nova konja imaju rodovnik s precima koji datiraju iz 1680., odnosno od samog početka uzgoja što dokazuje njihovo praćenje i strogu selekciju tih pasmina.
Konje će Katarinčić koristiti i za vesternsko jahanje, budući da klub želi uvesti neka nova natjecanja i treninge za nove jahaće discipline. Započet će sa školom takvog jahanja na vesternskim sedlima, a stručni i licencirani treneri, suci i natjecatelji iz Italije i Slovenije pratit će rad škole uz stručne savjete. Riječ je o ležernom jahanju kroz prirodu gdje se konj jaše bez žvala. Jahač svojom raspodjelom težine i pokretima određuje brzinu i način jahanja, odnosno kretanja konja.
B. BAN
Snimio B. GRAHOVAC, Glas Istre


23. ožujka 2007.
Croatia Airlines prelazi na ljetni red letenja
Nacionalni zrakoplovni prijevoznik Croatia Airlines (CA) prelazi 25. ožujka na ljetni red letenja koji vrijedi do 27. listopada, a donosi i više novina, priopćeno je iz CA-a

Na njemačkom tržištu, tradicionalno najvažnijem za CA, uvode se redoviti letovi između Splita i Muenchena triput tjedno - utorkom, četvrtkom i subotom. Među novostima je i uvođenje redovnih linija između Zagreba i Londona (Gatwick). Na toj će liniji zrakoplovi CA-a letjeti triput tjedno - ponedjeljkom, petkom i nedjeljom. Uvodi se i izravni let Dubrovnik - Zuerich četvrtkom te dva dodatna međunarodna leta Split - Zuerich, tako da će na toj liniji zrakoplovi CA-a letjeti triput tjedno - ponedjeljkom, srijedom i subotom.

Uvođenjem dodatnog leta između Splita i Pariza utorkom povećava se broj tjednih letova na toj liniji na kojoj će zrakoplovi CA-a letjeti četvrtkom i nedjeljom. Novost je i dodatni let utorkom između Splita i Londona (Gatwick),čime je broj tjednih letova na toj liniji povećan na četiri (ponedjeljak, utorak, četvrtak i petak). U odnosu na lanjsku turističku sezonu CA je povećao kapacitet raspoloživih sjedala na liniji Dubrovnik - London (Gatwick) uvođenjem dodatnog leta ponedjeljkom, što je uz letove utorkom, četvrtkom, petkom i nedjeljom peti tjedni let između ta dva grada.

U domaćem redovnom prometu najveći broj letova je kao i lani planiran na linijama Zagreb - Split i Zagreb - Dubrovnik. Potkraj lipnja zrakoplovi CA-a počinju izravno povezivati Osijek sa Splitom i Dubrovnikom i to utorkom. Zrakoplov će najprije letjeti iz Dubrovnika u Osijek, zatim iz Osijeka u Split i obratno te poslijepodne iz Osijeka u Dubrovnik. ((wwww.liderpress.hr)




23. ožujka 2007.
ZASLUGE ZA IZGRADNJU NAJVEĆEG AKCELERATORA NA SVIJETU PRIPADAJU I HRVATSKIM STRUČNJACIMA
Hrvati dio najvećeg znanstvenog projekta
Na ovom projektu, koji je okrenuo odljev mozgova iz Amerike u Europu, sudjeluje svjetska znanstvena krema, a među njima i fizičari s PMF-a i FRSB-a iz Splita te s >Ruđera Boškovića<
RIJEKA - U Europskom centru za nuklearno istraživanje (CERN) u Ženevi jučer je obilježen dovršetak prve faze detektora CMS (Compact Muon Solenoid) i testiranje supravodljivoga solenoidnog magneta od četiri tesle, u čijoj su gradnji sudjelovali hrvatski znanstvenici i gospodarstvo. Na svečanosti je sudjelovalo 200 znanstvenika i dužnosnika iz 31 zemlje. Hrvatsku je predstavljala tročlana skupina iz Splita s rektorom splitskog sveučilišta Ivanom Pavićem, a u ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta državni tajnik Dražen Vikić Topić, koji izgradnju novog magneta, nastalog kao dio najvećeg akceleratora LHC (Large Hadron Collider) na svijetu, smatra velikim uspjehom i potvrdom značenja hrvatske znanosti i industrije u svjetskoj utakmici.
LHC u funkciji 2008.
To je jedno od najznačajnijih znanstvenih postrojenja ikad - 27 kilometara dug kružni akcelerator. U ožujku 2006. društvu Končar - Montažni inženjering d.d. dodijeljena je u CERN-u zlatna plaketa za proizvodnju i ugradnju sabirnog sustava od 20 kiloampera za napajanje supravodljivog magneta. Kako nam je pojasnio Branimir Vujčić, rukovoditelj poslovne jedinice Tehnički sektor, trenutno se radi na drugoj fazi CMS detektora, a završetak njegove gradnje, formiranje snopa i početak prvih eksperimenata na sudaru čestica, predviđen je tijekom ove godine, dok je stavljanje u funkciju cijelog LHC akceleratora planirano za 2008. godinu.
Vujčić je istaknuo da na ovom projektu sudjeluje znanstvena krema iz cijeloga svijeta. Štoviše, dodao je, ovaj projekt okrenuo je odljev mozgova iz Europe u Ameriku u suprotnom smjeru. Naime, u CERN-u je angažirano stotinjak američkih instituta, a također i vodeći instituti iz Japana, Indije, Kine i Europe, pa ne treba posebno isticati što za Hrvatsku znači sudjelovanje u tom projektu.
Početak gradnje 1992.
Prva faza CMS-a počela se graditi 1992., a već se 1993. skupina fizičara s PMF-a i FRSB-a iz Splita zalaganjem Danijela Denegrija iz CERN-a priključila radu na detektoru. Poslije su se uključili i znanstvenici s Instituta >Ruđer Bošković< u Zagrebu.
Dr. Krešo Kadija s >Ruđera< kaže nam da se u CERN-u dokazuju neke od osnovnih postavki modela tzv. standardnog modela elementarnih čestica i sila, i teorija kojima danas objašnjavamo postanak svemira i sila koje su odgovorne za postojanje i oblik materije kakvu znamo ili samo naslućujemo.
Zadovoljstvo sudjelovanjem Hrvatske ne krije ni ravnatelj >Ruđera< prof. dr. Mladen Žinić. Kako kaže, nekoliko >Ruđerovih< istraživačkih grupa iz teorijske i eksperimentalne fizike već je niz godina aktivno uključeno u eksperimente u CERN-u.
- Također, naši računarci pod vodstvom CERN-a sudjeluju u razvoju europske GRID infrastrukture, tj. u gradnji brze paneuropske računalne mreže, kaže dr. Žinić.
E. MARINKOVIĆ ŠKOMRLJ

Primorac ponosan na hrvatski uspjeh
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac ističe da je iznimno ponosan na uspjeh i sudjelovanje hrvatskih znanstvenika i gospodarstvenika u ovom grandioznom projektu.
- Iznimno me raduje i činjenica da brojni hrvatski znanstvenici rade u CERN-u, a posebno možemo biti ponosni što su se neki vratili u Hrvatsku, gdje sada dijele s nama bogata iskustva, stečena djelujući u znanosti širom svijeta. Ovaj izniman uspjeh u projektu CERN-a dokazuje ono što u Ministarstvu stalno naglašavamo, a to je da je Hrvatska već integrirana u europski znanstvenoistraživački prostor, rekao je Primorac.
Glas Istre

23. ožujka 2007.
Brodovi jaružari za izgradnju umjetnih otoka
Saša BRNABIĆ
PULA - Brodogradilište Uljanik potpisalo je u petak s luksemburškom kompanijom Dredging and Maritime Management S.A. Luxemburg ugovor o gradnji dva specijalna broda jaružara na vlastiti pogon - self-propelled cutter suction dredger.

Umjetni otok u obliku palme u Dubaiju
Jaružari ili dredgeri su sofisticirani i tehnički zahtjevni za izgradnju i služe za produbljivanje plovnih putova, odnosno izgradnju obala, umjetnih otoka ili produbljivanje obala, a Uljanikove će novogradnje moći raditi do 36,6 metara dubine mora, doznaje se iz Uljanika.
Kompanija Dredging and Maritime Management S.A. Luxemburg dio je grupe Jan De Nul koja je jedna od vodećih u svijetu za izvođenje navedenih morskih radova. Najpoznatiji projekt na kojem trenutačno rade je veliki umjetni otok u obliku palme u Dubaiju.
Ovaj projekt predstavlja repozicioniranje Uljanika na novu tržišnu nišu nakon što su se afirmirali u izgradnji najvećih svjetskih brodova za prijevoz automobila, te kombinirani prijevoz automobila i kamiona, s kojima su za norveške, izraelske i talijanske naručitelje zauzeli oko 12 posto svjetskog tržišta, te novu poslovnu orijentaciju, koja predstavlja odgovor na zahtjeve tržišta. Svakako sofisticiraniji i tehnički zahtjevniji brodovi za gradnju umjetnih otoka, takozvani dredgeri ili jaružari, donijet će Uljaniku i veći prihod po brodu, što zasad
nisu htjeli komentirati, te će biti jedno od rijetkih brodogradilišta svijeta koji će ih moći raditi. Jaružari ili dredgeri, koji će biti opremljeni najnovijom tehnologijom, bit će manjih gabarita nego brodovi koje je Uljanik dosad gradio. Brodovi će biti dugi 138,5 metara, široki 26 i visoki od 8,8 do 12,2 metra uz nosivost od 2200 tona prigazu od 5,75 metara. Snaga od 15 megavata koju će brod moći proizvoditi uglavnom se troši na rad brodskih postrojenja između kojih su i tri goleme crpke svaka snage pet megavata.
Cijena ugovorena u eurima
Gradnju brodova uz suradnju s brodovlasnikom i Uljanik Brodogradilištem nadzirat će klasifikacijsko društvo Bureau Veritas. Rok isporuke za ova dva broda je kraj 2009. godine, kažu u Uljaniku. Specifičnost je brodova što će skupljati materijal s dna mora, kojeg će akumulirati u trupu i odvoziti na mjesto gradnje umjetnih otoka.
Zanimljivo je, izvijestili su iz Uljanika što će dva jaružala iz Uljanika biti prvi takvi brodovi na vlastiti pogon izgrađeni u Hrvatskoj. Također, novina je i to što je cijena broda u potpunosti ugovorena u eurima, a ne kao što je do sad bila praksa, u američkim dolarima. Nakon isporuke brodovi će ploviti pod luksemburškom zastavom. Inače belgijska kompanija Jan de Nul Grupa je vršila i iskop dijela podmorskog plinovoda, koji je plin iz Jadranskog mora doveo do obale Istre, točnije do Pule.  Vjesnik

22. ožujka 2007.
S najveće smotre industrije brodova na kružnim putovanjima stigle odlične vijesti za Zadar
Gaženica postaje matična luka američkoga cruiserskog diva?
Tvrtka >Carneval cruises<, jedna od najvećih na svijetu, htjela bi da joj luka
u Gaženici bude tzv. home port, dolazna i odlazna luka za sve njihove
brodove na kružnim putovanjima
Ljubica IVIĆEV_BALEN
ZADAR - Jedna od najvećih cruiserskih tvrtki, američka >Carneval cruises<, zainteresirana je da joj luka u zadarskoj Gaženici bude tzv. home port, dolazna i odlazna luka za njihove brodove na kružnim putovanjima. Otkriveno
je to tijekom >Seatradea <, najveće svjetske smotre industrije brodova na kružnim putovanjima, koja se ovih dana održava u američkome Miamiju.

Invazija na hotele...
Prema Izvješću Instituta za turizam podnesenom na Danima hrvatskog turizma, Zadar je grad u kojemu gosti s cruisera dnevno potroše najviše, bez obzira što u njemu ne pristaje toliko mnogo cruisera kao u Dubrovniku.
Otkad je izgrađena luka na vrhu Poluotoka, brodovi na kružnim putovanjima po Sredozemlju pristaju i u Zadru na dan-dva. Već su počeli stizati i ove godine pa su tako zadnjih dana pristali cruiseri >Dalmacija< i >Monet < koji u Zadru pristane više puta godišnje, a za cijelu je godinu već najavljeno 107 dolazaka cruisera.
Luka za odlazna i dolazna pristajanja cruisera ne znači samo luku za tvrtku >Carneval cruises< koja ima pedesetak brodova vrijednih oko 18 milijardi dolara, već bi to značilo i dodatne poslove za obližnju zračnu luku zbog dolaska gostiju koji se ukrcavaju na cruisere, kao i za druge prometne kapacitete, ali i za hotele, opskrbu brodova...
Oslobadanje jezgre
Velik je projekt gradnje trajektno-putničke luke u Gaženici u tijeku, upravo se gradi spojna cesta luka - autocesta.
Sama luka s gatovima i terminalima stajat će i više od 150 milijuna eura, a traže se i kreditori. Nedavno su u Zadru boravili predstavnici Europske investicijske banke i upoznali se s cijelim projektom.
Gradnjom luke u Gaženici zaokružit će se veliki zadarski projekt. Najprije je na Poluotoku izgrađena luka za cruisere, a sad se uređuju Liburnska i Istarska obala. Završetkom toga posla doći će do preregulacije prometa na Poluotoku, a s dovršetkom luke u Gaženici trajekti će se preseliti u tu luku. Time će se gradska jezgra osloboditi
gustog automobilskog i kamionskog prometa, što će odteretiti i luku.

>SEATRADE<
Među 100 zemalja i Hrvatska
Na >Seatradeu<, najvećoj svjetskoj smotri industrije brodova na kružnim putovanjima koja se održava u Miamiju, prošlog se tjedna predstavio i Zadar. Ove je godine, uz ravnatelja Lučke uprave Zadar Ivice Burića, tamo otputovao i gradonačelnik Zadra Živko Kolega. >Seatrade< je ove godine okupio 950 izlagača iz cijeloga
svijeta, a predstavljeno je 100 zemalja s cruiserskim odredištima.


22. ožujka 2007.
Već 3000 rezervacija za >Ryanairovu< liniju Zadar - London
ZADAR ->U šest tjedana koliko 'Ryanair' prima rezervacije letova na liniji Zadar-London, već je rezervirano 3000 karata. Zadovoljni smo tolikim zanimanjem za našu novu liniju jer bismo u prvoj godini na njoj prevesti planiranih 40.000 putnika<, rekao je predstavnik te irske zrakoplovne tvrtke Tomas Kulakovski na konferenciji u zadarskoj Zračnoj luci. Prvi >Ryainairov< let na liniji Zadar-London bit će 23. travnja, a zrakoplov će ići tri puta tjedno: ponedjeljkom, srijedom i subotom. S plaćanjem aerodromskih pristojbi cijena karte iznosi 10 eura, a može se rezervirati samo na internetskim stranicama >Ryanaira<. [Lj. I. B.]


22. ožujka 2007.
Francuski Lactalis preuzima Dukat
Domaće mljekarsko poduzeće Dukat je obavijestilo Zagrebačku burzu da je njegov najveći dioničar Luka Rajić postigao sporazum sa grupacijom Lactalis, jednom od vodećih svjetskih mljekarskih grupacija o preuzimanju 2,744.769 dionica ili 91,49 posto društva čime je stavljeno slovo na "i" višemjesečnim nagađanjima. Lactalis po dionici Dukata plaća 749,78 kuna, a sporazumom je predviđena i obveza francuskog Lactalisa na daljnji razvoj poslovanja Dukata te primarne proizvodnje mlijeka, uz obvezu na zadržavanje najmanje postojećeg broja zaposlenih.
Lactalis je najavio i objavljivanje javne ponude za preuzimanje svim dioničarima Dukata i to u zakonom predviđenim rokovima. Menadžment Dukata je izrazio zadovoljstvo je razvojem događaja, jer ulazak Lactalisa predstavlja snažan podstrek daljnjem razvoju društva kao regionalne mliječne industrije.
Da podsjetimo, Lactalis je tvrtka u obiteljskom vlasništvu, sa sjedištem u Lavalu, u Francuskoj. Prisutan je u 140 zemalja, a osnovao ga je Andre Besnier, 1933. godine. U 2006. kompanija je imala 7,4 milijarde eura prometa, od čega je 3,4 milijarde (55 posto) realizirala na tržištima izvan Francuske. U 2007. očekuje se promet od 9 milijardi eura. Zapošljava 30.000 ljudi, od čega 13.000 izvan Francuske. (www.poslovni.hr)


22. ožujka 2007.
Industrijska proizvodnja veća 5,7 posto
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači ove godine veća je za 5,7 posto u usporedbi s veljačom prošle godine, a u prva dva mjeseca ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem bila je veća za 7,3 posto, prvi su podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u veljači ove godine u odnosu na isti lanjski mjesec najviše je, za 13,4 posto, porasla proizvodnja u rudarstvu i vađenju, dok je u prerađivačkoj industriji ostvaren rast proizvodnje za 8,3 posto. istodobno, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom zabilježen je pad od 12,6 posto. Unutar prerađivačke industrije, koja u ukupnoj hrvatskoj industriji sudjeluje sa 80 posto, najveći rast u veljači u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec zabilježen je u proizvodnji uredskih strojeva i računala i iznosio je 134,7 posto. U proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme rast je iznosio 49,4 posto. Najveći pad, od 5,4 posto, zabilježen je u kemijskoj industriji, a petpostotni pad evidentiran je i u krznarstvu. Prema glavnim industrijskim grupacijama, industrijska proizvodnja intermedijarnih proizvoda veća je u odnosu na prošlogodišnju veljaču za 13,2 posto, kapitalnih proizvoda za 18,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 17 posto, a netrajnih za 1,6 posto. (www.poslovni.hr)

21. ožujka 2007.
Pokopan msgr. Frane Franić
U splitskoj konkatedrali sv. Petra uz veliko mnoštvo vjernika i svećenstva pokopan je nadbiskup splitsko-makarski u miru, metropolit Frane Franić. On je preminuo prije četiri dana u 95. godini života, 71. svećeništva i 57. biskupstva.
Pokopne obrede vodio je nadbiskup zagrebački, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije kardinal Josip Bozanić uz asistenciju kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa vrhbosanskog, nadbiskupa splitsko-makarskog Marina Barišića i gotovo svih hrvatskih nadbiskupa i biskupa. U homiliji nadbiskup Bozanić je uz ostalo rekao da je nadbiskup Franić pokopan u konkatedrali sv. Petra koju je uspio podići usprkos protivljenjima i preprekama koje su mu postavljale tadašnje komunističke vlasti. (HRT)

U 95. GODINI ŽIVOTA PREMINUO SPLITSKO-MAKARSKI
NADBISKUP U MIRU dr. FRANE FRANIĆ
Biskup teških vremena
Biskupom postaje u prosincu 1950. godine i splitsko-makarskom Crkvom upravlja sve do umirovljenja 1988. godine
Msgr. dr. Frane Franić, splitsko-makarski nadbiskup u miru, preminuo je u subotu 17. ožujka 2007. u Kliničkoj bolnici u Splitu, u 95. godini života.
Kad je koncem prošle godine u splitskoj konkatedrali obilježio jubilej 70 godina svećeništva, Franić je od srca zahvalio na "srdačnom i pobožnom oproštaju", očigledno svjestan da su mu zemaljski dani odbrojani.
Msgr. Frane Franić rođen je 29. prosinca 1912. u Kaštel Kambelovcu. Za svećenika splitsko-makarske nadbiskupije zaređen je 25. prosinca 1936. u Splitu. Godine 1938. poslan je na poslijediplomski studij u Rim, gdje je postigao doktorat bogoslovnih znanosti na papinskom sveučilištu Gregorijani.
Za biskupa je zaređen 17. prosinca 1950. u Splitu. Od tada kao pomoćni biskup i generalni vikar djeluje u Splitu do 1954., kada je došao na čelo biskupije. Splitsko-makarskom Crkvom upravljao je najprije kao upravitelj, a od godine 1960. kao splitsko-makarski biskup, odnosno od 1969. do 1988. kao splitsko-makarski nadbiskup i metropolit. Umirovljen je 16. listopada 1988.
U kratkoj obavijesti o preminuću, koju potpisuje generalni vikar splitsko-makarske nadbiskupije dr. Ivan Ćubelić, ističe se kako je dr. Franić "Biskupsku službu obavljao u teškim povijesnim vremenima. Odlučno je učvršćivao vjernost Evanđelju i odanost Svetom Ocu u svojim vjernicima, istodobno promičući ekumenizam i dijalog u društvu".
Spomenimo, među ostalim, samo progone u komunističkom režimu kad se odlučno suprotstavio osnivanju protucrkvenih svećeničkih udruženja za što ga je iz kućnog pritvora u Krašiću hrabrio tadašnji zagrebački nadbiskup, kardinal Alojzije Stepinac.
Zbog torture koju je proživio, kad je bio i fizički napadan, te se suočio sa zatvaranjem i maloga i velikog sjemeništa u Splitu, teško je obolio i jedva preživio. No, nedugo poslije toga, među prvima je, zajedno s blagopokojnim kardinalom Franjom Kuharićem, pokrenuo veliku devetnicu obilježavanja trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata.
U konkatedrali sv. Petra u Splitu, koju je Franić sagradio za vrijeme svoje pastirske službe, u srijedu 21. ožujka, s početkom u 11 sati, obavit će sprovodni obredi i oproštaj od nadbiskupa, koji će u kripti konkatedrale biti i sahranjen. Ivan UGRIN  Slobodna Dalmacija


21. ožujka 2007.
U partnerstvo s Konzumom gotovo 800 malih trgovaca
U projekt Plus Market do 1. ožujka uključilo se 788 malih obrtničkih trgovina iz cijele Hrvatske, a u planu je povezati nekoliko tisuća malih trgovaca sa VELPRO-om, veleprodajnim sektorom Konzuma, izvjestili su iz Hrvatske obrtničke komore. O dosadašnjim rezultatima projekta, ocjenama korisnika projekta, kao i mogućnostima unapređenja partnerstva između malih trgovaca obrtnika i VELPRO-a, razgovarali su jučer u HOK-u predstavnici Ceha trgovine HOK-a, Konzuma i brojni obrtnici trgovci. Kako je istaknuo predsjednik Ceha trgovine HOK-a Boris Vukelić, projekt je još u fazi 'uhodavanja' i postoje neki problemi koje valja zajednički rješavati s Konzumom (primjerice, nabavne cijene), ali svi sudionici projekta uvjereni su kako će zajedničkim naporima projekt uskoro zaživjeti punom snagom. Direktor veleprodaje Konzuma Zdenko Protuđer naglasio je kako je zajednički cilj Konzuma i malih trgovaca unaprijediti prodaju, što će se omogućiti i pružanjem know-how Konzumove prodajne filozofije.
Prvi korak projekta, standardizacija uređenja trgovina, upravo je u tijeku, a izabrano je 14 pilot trgovina koje uređuju Konzumovi timovi za unutarnje uređenje. Slijedi standardizacija sadržaja, odnosno ponude, koja će se temeljiti na poštivanju prodajnih udjela s naglaskom na hrvatske proizvođače i marki Rial.
Osim pomoći pri uređenju trgovina, Konzum će malim trgovcima osigurati i savjetodavnu pomoć te potrebnu opremu, kao i radnu odjeću zaposlenika Plus Market-a, a sa Privrednom bankom Zagreb dogovorene su posebne kreditne linije za uređenje trgovina. (www.poslovni.hr)



21. ožujka 2007.
Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA)
Europa podržala protest domaćih putničkih agencija

Nakon što se Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) žalila Europskoj udruzi nacionalnih udruga putničkih agencija ECTAA-i, koja ujedinjuje više od 80 tisuća putničkih agencija, na adrese najviših hrvatskih dužnosnika stigao je dopis u kojem ECTAA posve podržava stavove UHPA-e da se u Hrvatskoj konačno reguliraju porezne stope pri pružanju agencijskih usluga te da se uvede isti način oporezivanja kao i u zemljama EU
ECTAA u Europi ima vrlo veliki ugled i zbog njezina se utjecaja razne komisije EU konzultiraju s njom u vezi sa svim pitanjima relevantnima za turizam i putničke agencije. - Istina je da se u Hrvatskoj ne primjenjuje isto načelo oporezivanja kao u EU. Uvest će se u sljedećih neko