HIA - kontakt

30. ožujka 2007.
PREDSTAVLJANJE Pariška gospodarska komora
Pariz luduje za Splitom
JOSIP JELIĆ
SPLIT - Ovotjedno predstavljanje Splita u pariškoj gospodarskoj komori pokazalo se vrlo korisnim, kaže splitski
gradonačelnik ZvonimirPuljić, budući da je postiglo golemi interes francuskih investitora za najveće splitske
infrastrukturne projekte. >Nesumnjivi interes francuskih poslovnih ljudi za poslovanje u Splitu pruža mogućnosti koje Split i njegovi poduzetnici ne smiju propustiti<, poručio je Puljić. Najveće zanimanje vlada za hotelsko-turističke projekte na istočnoj obali splitske Gradske luke i u Kopilici, posebno za gradnju željezničke i autobusne postaje prema principu koncesije. Zainteresiranih je bilo i za gradnju hotela te ulaganja kroz javno-privatno partnerstvo u sveučilišni kampus. Tvrtka Actis-Immeubles ponudila je >know-howSplićanima je, možda, najpoznatija tvrtka Vinci construction, koja je prošlog ljeta za svoje partnere upriličila gala večeru na Prokurativama. Oni su zainteresirani za gradnju luksuznih hotela na području Splita. Palm Promotion, velika tvrtka koja radi i u Poljskoj, Češkoj i Rumunjskoj, a lani je realizirala 500 milijuna eura investicija, pokazala je posebno zanimanje za gradski projekt Brodarica. Tvrtku Croisieurope zanimale su mogućnosti Splita kao luke u koju bi dolazili njihovi kruzeri već od polovine svibnja, svakoga tjedna<, kaže glasnogovornica Gradskog poglavarstva Marina Protić. Splitsko izaslanstvo svima zainteresiranima, nakon prezentacije, podijelilo je DVD-e s generalnim urbanističkim planom te prezentacijske DVD-e Lučke uprave i Turističke zajednice Splita. U nastavku boravka u Francuskoj gradonačelnik Puljić u Marseilleu će se sastati s predstavnicima toga grada i regije PACA. Razgovarat će se o mogućnostima suradnje na području kulture, obrazovanja, upravljanja gradom te mogućnostima razmjene iskustava u lučkom poslovanju i turizmu. [Irena Dragičević] Vjesnik

30. užujka 2007.
TONDACH HRVATSKA OBZNANIO ZAVRŠETAK GRADNJE NOVE TVORNICE PREŠANOG GLINENOG CRIJEPA VELIKIH FORMATA U ĐAKOVU, VRIJEDNA ČAK 20 MILIJUNA EURA
Počela proizvodnja u tehnološki najsuvremenijoj tvornici u Europi

Tvrtka Tondach Hrvatrka d.d, članica austrijske multinacionalne kompanije Tondach Gleinstaten, na jučerašnjem je susretu s brojnim hrvatskim novinarima obznanila završetak, prije godinu dana započete, gradnje nove tvornice glinenog crijepa u Đakovu.
Pritom je Mladen Koprek, direktor Tondacha Hrvatska, podsjetio da je točno prije godinu dana kupljena Tvornica opeke Wienerberger u Đakovu, a već se danas mogu pohvaliti da su u tom kratkom razdoblju na njezinu mjestu, uz već postojeću, sagradili i novu, najmoderniju tvornicu prešanog glinenog crijepa velikih formata, proizvoda kakav se do sada u Hrvatskoj još nije proizvodio.
Naime, Grupa Tondach iz Austrije prisutna je u hrvatskoj industriji crijepa od 1996. godine, kada je kupljena bivša ciglana Zagorka u Bedekovčini. Nakon dokapitalizacije od ondašnjih 45 milijuna DEM i izgradnje nove tvornice, tvrtka posluje pod nazivom Tondach Hrvatska. Nova, moderna tvornica prešanoga crijepa u Bedekovčini bila je osnova za razvoj grupacije na hrvatskom tržištu. Tako je 2000. godine kupljena tvornica vučenoga biber-crijepa u Đakovu u čiju je rekonstrukciju uloženo šest milijuna maraka i omogućena proizvodnja vučenih crjepova vrhunske kvalitete uz značajno povećanje proizvodnih kapaciteta. Nakon tih investicija, tvrtka Tondach Hrvatska bilježi stalni rast proizvodnje i prodaje tako da je, prateći nove trendove i puls tržišta, početkom 2006. godine odlučila ući u gradnju nove najmodernije tvornice prešanoga glinenoga crijepa velikog fromata.

Revolucionarni pomak
- To je učinjeno kupnjom tvornice Wienerberger, koja je poslovala u zajedničkom tvorničkom krugu u Đakovu i na tome mjestu mi smo sagradili potpuno novu tvornicu i danas iz proizvodnih linija izlazi velikoplošni prešani glineni crijep, što je zapravo revolucionarni pomak u hrvatskoj industriji crijepa, kaže Koprek i dodaje kako ukupna investicija iznosi dodatnih 20 milijuna eura, pa tako tvrtka Tondach, zajedno s prijašnjim ulaganjima, s uloženih čak 48 milijuna eura, postaje jedan od najvećih stranih ulagača u hrvatsko gospodarsatvo.
Kapacitet nove tvornice je 20 milijuna komada glinenog crijepa velikog formata godišnje, što predstavlja 45-postotno povećanje dosadašnjeg kapaciteta Tondacha Hrvastke. Naime, ukupni godišnji kapacitet Tondacha iznosi 65 milijuna komada crijepa, što ga čini vodećim proizvođačem crijepa u Hrvatskoj s tržišnim udjelom od 53 posto.
Koprek je pritom istaknuo da je u sve tri tvornice Tondacha u Hrvatskoj zaposleno 275 radnika, što je porast u odnosu na 2005. godinu od 22 posto. Prisutan je i stalan rast ukupnog prihoda, tako da je 2006. u odnosu na 2005. godinu rast ukupnih prihoda iznosio 18 posto te dosegao iznos od 191 milijun kuna.

Manji troškovi
Novi proizvodi crijepa nosit će naziv Jupiter, Saturn i Venera, a oni nisu izabrani slučajno. - Koprek ističe kao oni asociraju na tehnološki uzlet tvrtke Tondach Hrvatska sa proizvodima koji su budućnost na tržištu glinenoga crijepa. Taj popularno nazvan "svemirski program" Tondach počinje plasirati na tržište već od idućega tjedna pod medijskom kriliticom "Bez konkurencije u poznatom svemiru". Već uskoro bit će lansirani i bojeni i glazirani crjepovi, što je omogućeno tehnologijom proizvodnje u H-kazatema, odnosno proizvodnjom u sušarama i pećima tako da svaki pojedinačni crijep leži u svojoj vlastitoj šamotnoj košuljici, što omogućava proizvodnju crijepa idealnih dimenzija i najviše kakvoće. Prema Koprekovim riječima, novi crjepovi imaju višestruke prednosti u odnosu na takve proizvode standardnih dimenzija. Potrošnja po četvornom metru krova bit će samo deset komada novih crjepova, što omogućuje uštedu na drvenim krovnim konstrukcijama i troškovima rada na samom pokrivanju. Novi crijep, uz to, omogućuje i pokrivanje krovova manjih nagiba, tako da je moguće pokrivati krovove i s nagibom od samo 15 stupnjeva i pritom zadovoljiti i onaj dio tržišta koji je zbog nemogućnosti gradnje manjh nagiba bio prisiljen koristiti druge materijale. Novi crijep iz Đakova imat će dug životni vijek, pa je njegov proizvođač odlučio kupcima dati garanciju od čak 33 godine.
Franz Olbircht, glavni direktor Grupacije Tondacha, istaknuo je da u svim svojim tvornicma u čak deset europskih zemalja stalno investira u najmoderniju tehnologiju. - Uvijek radimo investicije u samo najmoderniju tehnologiju. Trenutno ne postoji ništa modernije u proizvodnji crijepa nego u Đakovu, ponosno je istaknuo Olbrich i pritom dometnuo kako je osobito ponosan što grupacija proizvodi puno, a na skladištima nema zaliha gotovih proizvoda. A pri svemu tomu, kako je istaknuo, posebno je oduševljen izjavom sindikalnih čelnika Tondacha Hrvatska da su sretni što rade u takvom poduzeću kao što je Tondach.

Autor: N.VUKADINOVIĆ

Tondach u 10 europskih država
Grupacija Tondach danas ime 34 tvornice u deset europskih država, u kojima je zaposleno 3.200 djelatnika. U prošloj je godini tvrtka ostvarila ukupan prihod od 218 milijuna eura, a ukupan proizvodni kapacitet iznosi oko 454 milijuna komada crijepa godišnje i oko 300 milijuna komada opeke
Glas Slavonije

30. ožujka 2007.
Adriatic Nautical Academy otvara školu u Cavtatu
Adriatic Nautical Academy (A.N.A.), škola jedrenja i pomorskih vještina, od 1. svibnja u Cavtatu otvara još jednu, najjužniju bazu. "U Cavtatu smo zakupili dio kuće u kojoj će biti smješteni polaznici tečajeva jedrenja, a s Lučkom upravom Cavtat dogovorili smo vez u luci, gdje ćemo za sada smjestiti jednu jedrilicu iz naše flote, tipa Val 35, i krećemo s bukingom za Cavtat", pojašnjava direktor škole Mladen Sinožić. Cavtat je odabran s obzirom na atraktivnost akvatorija, ali i bogatog arhipelega jer zbog blizine kopna, Srđa i Elafita u tom dijelu Jadrana ne manjka osnovnog resursa za brušenje novih jedriličara - vjetra. No podatak koji je važan za sve polaznike škole je da A.N.A. surađuje s Royal Yachting Assotiation (RYA) iz Velike Britanije koja izdaje plovidbene dozvole, tzv. patente, koje vrijede u cijelom svijetu. To znači da će Britanac ili Francuz ili Hrvat kojeg obuči A.N.A. moći bez problema unajmiti plovilo i jedriti svjetskim morima. U prošloj, 2006. godini kroz školu je prošlo 550 polaznika tečajeva, a uz tjedne i dvotjedne tečajeve jedrenja, baza na Mljetu održava i dnevne i poludnevne, kojima je svrha upoznavanje s osnovnim elementima jedrenja i broda. Osim klasične obuke putem početnih i naprednih tečajeva, obuke za skipera ili krstarenja te gurmanskih ruta, A.N.A. je uvela i nove programe. Jedan od njih je i tečaj jedrenja na falkuši, dakle učenje plovidbe pod tradicionalnim, latinskim jedrom. On je navigacijskog tipa, traje osam dana, plovi se kornatskim arhipelagom, a završava natjecanjem na regati. Drugi tečaj nazvan je "Tragom sredozemne medvjedice" i omogućuje upoznavanje najudaljenijih otoka - Palagruže, Jabuke, Sveca, Biševa, odnosno lokacija na kojima je još moguće sresti ovog rijetkog sisavca-mesojeda za kojeg se vjerovalo da je izumro iz voda Jadrana. U prošloj godini A.N.A. je ostvarila prihod veći od 2 milijuna kuna i dobit od 80.000 kuna koju ulaže u širenje škole. Tanija Čorak, (www.poslovni.hr)

30. ožujka 2007.
Na varaždinskoj tržnici sajam antikviteta
VARAŽDIN - Početkom travnja na varaždinskoj će se tržnici, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Varaždina, početi održavati sajmovi antikviteta. Prema odluci Gradskog poglavarstva, održavat će se u danima državnih blagdana i tijekom neradnih dana, kad ne radi zelena tržnica, a datumi su utvrđeni kalendarom. Prvi sajam antikviteta održat će se 9. travnja na Uskrsni ponedjeljak, a zatim 1. svibnja.

U ovu akciju Gradske tržnice TZ se uključila radi proširenja turističke ponude, s obzirom na to da je riječ o atraktivnoj lokaciji u povijesnoj zoni grada. Za vrijeme toplijih dana sajam antikviteta održavat će se vani, a u hladnijem dijelu godine u klimatiziranoj, takozvanoj mliječnoj hiži. Određene su i cijene, pa će rezervacija za cijelu godinu iznositi 100 kuna, dok je cijena klupe s rezervacijom pojedinačno 25, a bez rezervacije 40 kuna. Dosad je s vraćenim upitnicima 15 antikvara pokazalo interes za sudjelovanje. (N. K.)

30. ožujka 2007.
NOVI ARHEOLOŠKI NALAZI NA GRADILIŠTU U KANDLEROVOJ ULICI
Otkriveno još tridesetak amfora
Amfore su, rekla nam je dr. Alka Starac iz pulskog Arheološkog muzeja Istre, u dobrome stanju. Njihov se broj tako popeo na 1.900 . Naišli smo i na prošupljene amfore, koje su se možda koristile za sadnice, ili prilikom ribolova da riba u njima ostane svježa, ili su pak tu uzgajali puhove, koji su se koristili za prehranu, rekla je dr. Starac
PULA - Na početku Kandlerove ulice uz Gradsku knjižnicu i čitaonicu, gdje je planirana gradnja garažne kuće, djelatnici Arheološkog muzeja Istre predvođeni voditeljicom istraživanja dr. Alkom Starac jučer su otkrili još tridesetak amfora. One su, veli dr. Starac, u dobrom stanju i sada se njihov broj popeo na 1.900.
- Radi se o najvećem sistematski istraženome kopnenom nalazištu amfora na svijetu. Slična postoje u Kartagi, Apoloniji u Albaniji te u Italiji, posebice u Padovi, Aquilei, Bologni, Torinu, Altinu. Amfore koje smo pronašli, a za koje smo znali da postoje i samo je bilo pitanje vremena kada ćemo ih pronaći, iste su vrste kao one do sada pronađene. Naišli smo i na prošupljene amfore, a postoji nekoliko opcija odnosno pretpostavki glede njihovog korištenja. Možda su se koristile za sadnice, ili prilikom ribolova da riba u njima ostane svježa, ili su pak tu uzgajali puhove, koji su služili za prehranu, rekla je dr. Starac.
Na ovom je gradilištu nedavno završeno uklanjanje plitkih temeljnih zidova koji su pripadali ženskom benediktinskom samostanu iz 15. stoljeća, a tijekom tih radova došlo se do spoznaje da je na ovom prostoru život postojao u kontinuitetu više od 1.500 godina. Naime, ispod tih temelja pronađeni su i temelji još starijega objekta, iz doba kasne antike, ispod kojega je pak bio depo amfora.
Dr. Starac je istaknula da se arheološki radovi nastavljaju i da se još ne zna što će biti s izgradnjom garaže i kako će ti vrijedni nalazi biti predstavljeni.
Na ovoj su lokaciji tijekom višemjesečnih zaštitnih arheoloških istraživanja koja su počela još 2005. godine otkriveni i brojni drugi nalazi: crkva sv. Teodora sa samostanom iz 15. stoljeća, ranosrednjovjekovna crkva sv. Lucije, ranosrednjovjekovno i novovjekovno groblje, raskošna rimska kuća iz I. st. pr. Krista, ostaci rimskih termi... V. BEGIĆ, Glas Istre

29. ožujka 2007.
HRVATSKA OGORČENA OPTUŽBAMA HAŠKOG TUŽITELJSTVA, PREMIJER SIGURAN U OBRANU ISTINE O DOMOVINSKOM RATU
Gotovina uvjeren u svoju slobodu
ZAGREB - Nakon što je haško tužiteljstvo iznijelo dokazni materijal protiv trojice hrvatskih generala, ali i cijelog Tuđmanovog političkog i vojnog vrha, obrane Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača nisu iznenađene, vjerujući da će te dokaze pobiti na suđenju. Bivši i sadašnji dužnosnici koji su bili na najvišim položajima u vrijeme Oluje, konsternirani žestinom optužbi i haškom tezom o zajedničkom zločinačkom pothvatu radi protjerivanja Srba, tvrde da takav plan nije postojao, kao niti zločinački pothvat.
Predsjednik Stjepan Mesić se suprotstavio tezi haškoga tužiteljstva. "I ja sam do 1994. pripadao vrhu vlasti, pa bih znao da je bilo zločinačkog pothvata. Sud će reći svoje, ali ja mislim da se ne može iz jednog sastanka, koji može biti u posebnoj atmosferi, izvlačiti dalekosežne zaključke", kazao je Mesić. Odbacio je optužbe da je Haškom sudu dijelio Tuđmanove transkripte: "Ustavni zakon o suradnji s Haškim sudom obvezuje me da sudjelujem u pomoći da se utvrde činjenice. A krivnju treba utvrditi sud, a ne Stipe Mesić."

ŽRTVA AGRESIJE
- Hrvatska Vlada poduzima niz koraka i dalje će poduzimati sve da obrani istinu o Domovinskom ratu - kazao je jučer premijer Ivo Sanader, komentirajući objavu iz Haaga. Premijer je podsjetio da je Hrvatska bila žrtva agresije i da Vlada poduzima sve da se istina obrani i u Haagu i pred svakom drugom međunarodnom institucijom.
- Hrvatska je bila napadnuta, imala je pravo na obranu i pobijedili smo u tom nametnutom ratu - izjavio je Sanader. Dodao je i da postoji tužiteljstvo, obrana, ali i način da se kroz druge institute u sklopu pravila Međunarodnog kaznenog suda dođe do istine.
Tužiteljstvo je iznijelo svoje najteže optužbe protiv hrvatskih generala jer je, smatraju odvjetnici, moralo opravdati sve ono što se u tom slučaju događalo proteklih šest godina. No, nakon objavljivanja posljednjeg podneska haškog tužiteljstva, Gotovinina obrana nikad nije bila uvjerenija da će osloboditi svog branjenika.
Obrane trojice generala do sljedećeg četvrtka će podnijeti svoje predraspravne podneske, u kojima će izložiti svoju obranu. U podnesku će pokušati uvjeriti sudsko vijeće da su tvrdnje tužiteljstva u sukobu sa stvarnim događajima, ali i tvrdnjama tužiteljstva u svim drugim predmetima, želeći dovesti u pitanje vjerodostojnost optužbi.
Među "brojnim nelogičnostima i kontradikcijama", naglašava se povezivanje učestalosti paljenja srpskih kuća s Gotovininim naređenjem, dok kasnije spominju da je Gotovina izdavao zapovijedi kojima je želio spriječiti takve događaje, ali da to nije učinio dovoljno energično. Gotovina je zapovjedio da se ne pali, a ne suprotno, smatraju branitelji.
Obrana ukazuje i na nelogičnost da je Gotovina, po tužiteljstvu, trebao tražiti pomoć drugih institucija zbog nemilih događaja na terenu. Nakon što su ga pomoćnik ministra unutarnjih poslova i šef vojne policije, Joško Morić i Mate Laušić, obavijestili o kaznenim djelima vojnika na terenu, Gotovina je, po tužiteljstvu, trebao zatražiti pomoć od MUP-a, što je besmisleno jer ga je upravo MUP i obavijestio o tome. Gotovinina obrana sigurno neće pristati da je njegova izjava da je spreman "razoriti Knin u cijelosti za nekoliko sati" točna. Međutim, i u slučaju da je to rekao, on će se braniti da nije tvrdio da će to učiniti, nego da je to moguće napraviti, ako bi trebalo, s obzirom na pozicije na kojima se Hrvatska vojska nalazila. Uostalom, bila je riječ o internom razgovoru, a tužiteljstvo ne posjeduje niti jednu zapovijed iz koje bi se moglo zaključiti da je Knin granatiran sa željom da bude razoren.

ZAŠTO SU SRBI OTIŠLI
Nakon svega, bit će kristalno jasno da se nije dogodilo nikakvo prekomjerno granatiranje Knina, uvjerena je Gotovinina obrana, koja tvrdi da će to na suđenju potvrditi i svjedoci tužiteljstva. Ključno pitanje, po Gotovininoj obrani, bit će zašto su Srbi otišli iz Hrvatske: zbog granata ili nečeg drugog, što će obrana pokušati dokazati.
Ni obrana generala Čermaka nije nezadovoljna nakon objavljivanja dokaznog materijala, u kojem se Čermaka optužuje za pripadnost zločinačkom pothvatu, a da pritom Čermak nije bio na brijunskom sastanku, iako je zapisnik s tog sastanka ključni dokaz. Tužiteljstvo spominje nekoliko Čermakovih zapovijedi, zanemarujući da je Čermak kao kninski zapovjednik izdao 350 zapovijedi, iz kojih se dobro vidi kome je zapravo mogao zapovijedati, a kome nije.
Markačeva obrana tvrdi da u optužbama nema ništa novoga. Obrana priprema svoj predraspravni podnesak, u kojem će naglasiti da ne priznaje postojanje zločinačkog pothvata, ali ni drugih optužbi.

Autor: Denis ROMAC

JARNJAK: Nije bilo zločinačkog pothvata
Svjedočio sam o tome 20 sati, komentirao nam je navode haškog tužiteljstva Ivan Jarnjak, koji je u vrijeme Oluje bio ministar unutarnjih poslova. "Zločinačkog pothvata nema i nije ga bilo", tvrdi Jarnjak, odbacujući i tezu o prekomjernom granatiranju Knina.

ŠARINIĆ: Tuđman je mislio da će živjeti stotinu godina
Hrvoje Šarinić tvrdi da se uopće ne sjeća riječi na koje se tužiteljstvo poziva - da je predložio Tuđmanu hitno naseljavanje Hrvata kako se Srbi ne bi vratili. Naprotiv, Šarinić priznaje da je bio koautor apela Srbima da svi koji nisu "okrvavili ruke" ostanu kod svojih kuća. Kako kao bivši šef Tuđmanovog ureda Šarinić gleda na činjenicu da su transkripti, što ih je pokojni predsjednik snimao i arhivirao, ključan dokaz za zločinački pothvat? "Tuđman je najprije zapisivao sve u svoje bilježnice, a kasnije je prestao zapisivati, pa je sve snimao", objašnjava Šarinić i dodaje da je Tuđman bio povjesničar, a "mislio je da će živjeti stotinu godina".
Glas Slavonije

29. ožujka 2007.
Hrvatska 46. na svijetu prema uporabi tehnologije

ZAGREB - Danska se ove godine prvi put našla na prvome mjestu među 122 gospodarstva obuhvaćena globalnim istraživanjem Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o uporabi tehnologije u razvoju i unaprjeđenju konkurentnosti, dok je Hrvatska zauzela 46. mjesto, u odnosu na 57. mjesto u 2005./2006., objavljeno je u srijedu na internetskoj stranici WEF-a. Švedska, Singapur i Finska nalaze se na drugom, trećem i četvrtom mjestu, dok je SAD skliznuo s prošlogodišnjeg prvog na ovogodišnje sedmo mjesto na ljestvici 122 gospodarstva obuhvaćena globalnim istraživanja WEF-a, pod nazivom Globalno izvješće o informatičkoj tehnologiji za 2006-2007. Ekonomski stručnjaci WEF-a ističu da Danska, koja je u prošlogodišnjem ispitivanju pridobila treće mjesto, od 2003. ostvaruje kontinuirani napredak te ostvaruje prednosti svojeg izvrsnog regulatornog okruženja. Pored toga, ističu oni, njezinom plasmanu pridonose i čvrsto državno vodstvo te vizija u primjeni informatičke i komunikacijske tehnologije (ICT) u poticanju rasta.
Na petom mjestu ispitivanja nalazi se Švicarska, koja se pomaknula za četiri mjesta, s prošlogodišnjeg devetog, te nakon nje Nizozemska, SAD, Island, Britanija i Norveška.
"Primjena ICT-a sve više postaje ključni instrument kojim zemlje osiguravaju kontinuirani napredak. Nordijske su zemlje pokazale da je rana usmjerenost na obrazovanje, inovacije i promidžbu primjene i širenja ICT-a pobjednička strategija za postizanje razvijene mreže spremnosti i konkurentnosti", kaže Irene Mia, viša ekonomistica Svjetskog gospodarskog foruma i koautorica izvješća.(H)Glas Slavonije

29. ožujka 2007.
Meso boškarina na stolu u agroturizmima
Cilj je očuvanje te autohtone pasmine goveda gospodarskom i
ekonomskom valorizacijom mesa koje se priprema na različite načine
POREČ - S ciljem obogaćivanja gastronomske ponude u istarskim agroturističkim domaćinstvima, Agencija za ruralni razvoj Istre i konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre - Ruralis u suradnji sa Savezom uzgajivača istarskoga goveda - Boškarina, organizirali su prezentaciju mogućnosti korištenja mesa istarskoga goveda
u utorak u hotelu Filipini u istoimenom mjestašcu pokraj Poreča. Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) počela je provoditi program trajne zaštite istarskoga goveda gospodarskim iskorištavanjem u sustavu ruralnog razvitka Istre, koji između ostalog predviđa i plasman boškarinovog mesa na tržište. Cilj je očuvanje te autohtone
pasmine goveda gospodarskom i ekonomskom valorizacijom mesa, koje se priprema na različite načine.
>Kako je agroturizam Istre u funkciji sveukupne prezentacije i popularizacije tradicijskih vrijednosti regije, nameće se logičan slijed da se upravo agroturističkim domaćinstvima ponudi mogućnost plasiranja mesa boškarina, odnosno da budu među prvim objektima koji će imati mogućnost ponude specijaliteta s mesom od istarskoga autohtonog goveda< , rekli su Graciano Prekalj, direktor AZRRI i Robert Bačac direktor Ruralisa.
Boškarin do današnjih dana bio radno govedo i njegovo se meso nije jelo. [Saša Brnabić]Vjesnik

29. ožujka 2007.
Farma Vrana gradit će pogon za bioplin
Piše: D. Mijatović
Foto: Branislav Grgurević
Poznato poljoprivredno dobro planira iskorištavati stajski gnoj i biljne ostatke
BIOGRAD - Tvrtka Vrana, u vlasništvu obitelji hrvatskog iseljenika Stevea Bubala, investirat će ove godine u gradnju pogona za bioplin koji se dobiva iz stajskog gnjojiva i biljnih ostataka s farme.
- Na farmi raspolažemo kvalitetnom biomasom koja će se u tom pogonu fermentirati u bioplin koji se pretvara u toplinsku i električnu energiju. Kao sporedni proizvod dobiva se biognojivo koje ćemo itekako koristiti - rekao je Petar Rajević, direktor Vrane.
Vrana prva u Hrvatskoj planira takav oblik alternativne energije za koju će koristiti sirovinu sa same farme.
- Vrana je investitor, a tehnologiju će preuzeti od danskog ili njemačkog proizvođača. U gradnju pogona od 1 MW uložit ćemo oko 2,5 milijuna eura - istaknuo je Rajević.
Kako Dalmacija još nema plinovod, bioplin s Vrane pretvarat će se u električnu energiju koja će se prodavati HEP-u. Toplinska energija koristit će se na samoj farmi umjesto pesticida.
- Dezinfekcija će se obavljati uz temperaturu od 180 stupnjeva Celzijevih i tom će se energijom uništiti sve štetočine. Dobit ćemo vrlo kvalitetnu zemlju koja sutra može imati ekopečat - objasnio je Rajević.
Pogon za bioplin gradit će se pokraj govedarske farme na Jankolovici. Njime će se, kako tvrdi Rajević, oplemeniti okoliš na samoj farmi.
Vrana je svoj projekt predstavila čelnicima Grada Biograda i pozvala gradske vijećnike da o njihovu trošku otputuju u München kako bi se osobno uvjerili u ekološke prednosti pogona za bioplin. No, kako nam je rekao gradonačelnik Ivan Knez, nitko od vijećnika nije pokazao zanimanje za takvo putovanje. - Investitori trebaju napraviti studiju utjecaja na okoliš i mi kao Gradsko vijeće nemamo razloga ne prihvatiti takav projekt - izjavio je Knez. Jutarnji list

29. ožujka 2007.
Bizovačke toplice u prodaju za 26 milijuna kuna, Trimot za 1 kunu
Kupac Trimota morat će definirati iznos ulaganja potrebnih da se tvrtki osigura dugoročna isplativost
Fond za privatizaciju uskoro bi trebao raspisati natječaje za prodaju Bizovačkih toplica uz diskont od 80 posto, te tekstilne industrije Trimot iz Imotskog pod posebnim uvjetima, odnosno po cijeni od jedne kune. Nalog da raspiše natječaje HFP-u je jučer dala Vlada na sjednici koju su predstavnici medija, zbog značajnog kašnjenja bez objašnjenja o razlozima, odbili pratiti. Tek nakon sjednice Vladin glasnogovornik Ratko Maček kašnjenje je opravdao dužim razgovorom sa predstavnicima sindikalnih središnjica, ali i sastankom premijera sa potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Shigeom Katsum o kojemu novinari prije nisu bili izvješteni.
Veliki popust
Prema prijedlogu odluka koje treba provesti HFP. 99,41 posto dionica Bizovačkih toplica koje su u vlasništvu države ponudit će se po cijeni od 26 milijuna kuna, što je 20 posto nominalne vrijednosti. Kako se Trimot nudi pod posebnim uvjetima, u svojoj ponudi morat će definirati iznos ulaganja potrebna da bi se društvu osigurala dugoročna isplativost. U ponudi se opčekuje da predloži diskont za prihvaćanje državnih potraživanja, a koja su krajem prošle godine iznosila 22,6 milijuna kuna te podmiriti obveze pokrivene državnim jamstvima, a koje sada iznose 4,2 milijuna kuna. Iz paketa zakona koji se usklađuju sa zakonodavstvom Europske unije Vlada je Saboru uputila izmjene Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje. Tim izmjenama pravo na korištenje obiteljske mirovine u slučaju smrti osiguranika prošireno je i na drugi i treći stup, a ne isključivo na mirovine koje bi se osiguravale iz prvog stupa, odnosno sustava generacijske solidarnosti. I mirovine koje bi se ostvarivale temeljem individualne kapitalizirane štednje ubuduće bi se usklađivale sa porastom inflacije i to dvaput na godinu. Mirela Klanac (www.poslovni.hr)

29. ožujka 2007.
Posao ENT-a u Lučkoj upravi Rijeka vrijedan 10 mln kn
Ericsson Nikola Tesla je s Lučkom upravom Rijeka ugovorio isporuku cjelovitoga radarsko-komunikacijskoga sustava kontrole pomorskoga prometa, priopćeno je iz Ericssona NT. U priopćenju se navodi kako je vrijednost ugovora veća od 10 milijuna kuna, a nakon završetka projekta Lučka uprava Rijeka će raspolagati vrhunskom radarskom bazom.
Dogovoreno je instaliranje, montaža i puštanje u pogon automatskog sustava identifikacije brodova, te sustava komunikacije između izdvojenih lokacija riječke luke, a puštanje sustava u rad predviđeno je za kraj ove godine.
Ericsson NT će projekt realizirati s norveškim partnerom Konsberg Nortcontrol, a dio je Rijeka Gateway projekta kojim se iz zajma Svjetske banke financira modernizacija riječke luke i prometnog pravca prema srednjoj Europi. (pd)

29. ožujka 2007.
Kulturne resurse pretvoriti u kulturno-turističke atrakcije
Strani se turisti žale na nedostatak suvenira, događanja, loše radno vrijeme muzeja i slično
ZAGREB Kulturni resursi Zagreba nedovoljno su prezentirani i turistički iskorišteni. Zato su Ured za kulturu Hrvatske turističke zajednice i TZ Grada Zagreba organizriali edukacijski seminar na kojem su kulturnjaci mogli doznati kako postati turistička atrakcija, odnosno kako kulturnu ustanovu "upakirati" u poželjan turistički proizvod. Pod nazivom "Od kulturnog resursa do kulturno-turističke atrakcije" u Westinu je okupio zagrebačke predstavnike kulturnog i turističkog sektora, lokalne uprave i samouprave, te predstavnike muzeja, galerija, kazališta, knjižnica, organizatore festivala/događanja, neprofitne udruge... Dr. sc. Renata Tomljenović iz Instituta za turizam sudionicima je tumačila tehnike i strategije koje se u svijetu koriste za povećanje tržišne privlačnosti određenog kulturnog resursa. Uz kvalitetne web stranice bogatog sadržaja, to obično uključuje i suradnju kulturne ustanove s hotelijerima, drugim kulturnim institucijama, prijevoznicima, ugostiteljima i dr. zahvaljujući kojoj pod povoljnijim cijenama nude usluge u paketu. Tomljenović je istaknula kako se valja usredotočiti na pridobivanje za posjet lokalnih stanovnika i izletnika iz obližnjih mjesta i regija koji su najbrojniji, no najmanje uočljivi u Zagrebu. Stranci su ipak najpoželjnija skupina, no upravo se oni u anketama žale na neraznolikost turističkih sadržaja u Zagrebu, nedostatak suvenira, uličnih događanja, kazališnih predstava na stranom jeziku, loše radno vrijeme (www.poslovni.hr)

28 ožujka 2007.
STRATEGIJA Tragom savjetovanja hrvatskih voćara
Možemo izvoziti voća za 400 milijuna dolara
Danas izvozimo voća za dvadesetak milijuna dolara, dok ga uvozimo u vrijednosti
od 150 milijuna dolara
Ljubica IVIĆEV_BALEN
"Danas izvozimo voća za dvadesetak milijuna dolara, dok ga uvozimo u vrijednosti od 150 milijuna dolara. S višnjom maraskom na zadarskom području, šljivom iz kontinentalnog dijela zemlje i maslinom oblicommožemo ostvariti izvoz od oko 400 milijuna dolara godišnje.
Cilj nam treba biti proizvodnja za domaće tržište, ali i okretanje izvozu, pogotovo s višnjom maraskom koja ne uspijeva nigdje u svijetu osim na području od Nina do Skradina", rekao je Frane Ivković, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice na nedavno održanom Drugom savjetovanju hrvatskih voćara u Zadru.
Podizanje nasada
Iako voćarstvo zauzima sve veći udio u našoj poljoprivredi, ali to još nije ni blizu našim mogućnostima. Zanaše potrebe dovoljno uzgojimo jedino mandarina, a ostalih vrsta voća ne proizvodimo dovoljno te ga moramo uvoziti.
Prof. dr. Ivo Milković, dobitnik nagrade za životno djelo Hrvatske voćarske zajednice, drži da bi najviše trebalo povećati proizvodnju mandarina. Budući da mandarine u nas dozrijevaju mjesec dana ranije nego u zemljama južnoga Mediterana, osiguranjem plasmana na zapadnoeuropskom tržištu, ali i na istočnom, gdje agrumi uopće ne uspijevaju, mogli bismo uhvatiti korak s najvećim proizvođačima tog voća koji drže europska tržišta. Prema Vladinom Operativnom programu podizanja trajnih nasada do pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, donesenom 2004. godine, da bismo zadovoljili vlastite potrebe, potrebno je podignuti 13.000 hektara vinograda, 15.000 raznih vrsta voća i 5500 hektara maslinika. Dosad je od ukupno predviđenih 33.500 hektara podignuto oko 12.000 hektara trajnih nasada od kojih je pet tisuća nasada voćaka.
Proizvodnja sadnih materijala također je povećana, a imamo i osam novih hladnjača kapaciteta 33.000 tona.
Proizvodimo kvalitetno voće, ali u berbi, pri transportu, pakiranju i skladištenju, gubi se oko 50 posto njegove kvalitete. Operativni plan predvidio je i financijsku konstrukciju podizanja novih nasada pa se putem poticaja iz sredstava državnog proračuna osigurava do 25 posto vrijednosti projekta, dio osiguravaju lokalne samouprave financiranjem nabave sadnog materijala, dio povoljnim kreditima, a sami proizvođači ulažu mali dio sredstava. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, prema Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, povećalo je poticajna sredstva na oko 20 posto za podizanje novih nasada, proizvodnju voćnih sadnica i loznih cjepiva. Proizvodnja sadnica maslina potiče se sa pet kuna po sadnici, ekstra djevičansko maslinovo ulje u prometu s deset, a u ekološkoj proizvodnji s 13 kuna. Poticaj za podizanje novih matičnjaka iznosi 50.000 kuna, a za podizanje novih autohtonih i introdukcijskih sorata čak 160.000 kuna.
Obnova voćarske proizvodnje
To je rezultiralo povećanjem broj rasadnika u Hrvatskoj s 42 u 1999. godini na 65 u 2006., a proizvodnja sadnog materijala porasla je s milijuna na 5,6 milijuna sadnica raznih vrsta voća. Zadarska županija, primjerice, dosadašnjim radom, tj. S oko tisuću novih nasada, spada među vodeće u Hrvatskoj. Tome pogoduju i dobri klimatski uvjeti, a glavno područje za veću voćarsku proizvodnju su Ravni kotari.
Glavna tema savjetovanja bila je obnova voćarske proizvodnje na najmanje 10.000 hektara nasada maslina, 5000 hektara višnje maraske, 5000 hektara šljiva te 2000 hektara nasada badema. Savjetovanje su organizirali Hrvatska voćarska zajednica i Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, Hrvatskim agronomskim društvom, Zavodom za voćarstvo i Udrugom voćara iz Zagreba

28. ožujka 2007.
PODUZETNICI Troha-dil od male radionice do tvornice za proizvodnju plastične stolarije
Branitelji sada u vodstvu tvrtke
Senka BUDIMIR
Poduzeće Troha-dil od male je radionice za proizvodnju plastične stolarije u samo 10 godina izraslo u tvornicu koja u svojim pogonima zapošljava sto radnika. Uz to, od prodaje i ugradnje tih proizvoda živi još stotinjak kooperanata u Hrvatskoj. Direktor poduzeća, četrdesetdvogodišnji Bjelovarčanin Dinko Klasan kaže da prije deset godina nije mislio kako će njegov posao izrasti u tako velik i ozbiljan projekt.
"Prije 40 godina moj je tast Milan Troha imao radionicu s četvoricom zaposlenika. Prije deset godina u radionici za PVC stolariju bili smo samo nas dvojica. Deset godina kasnije imamo sto zaposlenih u tvrtki i još njih sto koji prodaju i montiraju naše proizvode. Imao sam viziju razvoja, ali ne tako velikog", govori Klasan o počecima, dodajući: "No, naviknut sam da sve čega se primim, odradim kako treba".

Zapošljavanje dragovoljaca
Dok drugi izbjegavaju zapošljavati dragovoljce Domovinskog rata, on ih prima objeručke.
"Glavni okidač bio je rat. Približavao sam se tridesetima... bio sam u Domovinskom ratu i vidio sva ta razaranja. Dobio sam želju nešto poduzeti kad sam vidio svu tu glupost koju rat nosi. Čim sam se vratio, počeo sam raditi na proširenju poslovanja. Vodeći ljudi koji su sa mnom stvarali tvrtku su dragovoljci i drugi sudionici Domovinskog rata. I oni su imali snažnu energiju. No kad su se vratili iz rata, ostali su bez posla er su poduzeća u kojimasu radili propala", govori o ratnim drugovima Klasan.
Tvrtka dobro stoji. Primjerice, čistačica prima mjesečno 3200 kuna, isplaćuje se božićnica i ostala davanja. "Prosječna plaća u Troha-dilu je na razini države, što je dobro jer u ovoj i okolnim županijama primanja su daleko ispod državnog prosjeka", dodaje direktor.
Spoj elektronike i prozora
"Veseli me što smo uspjeli stvoriti takve međuljudske odnose da se radi bez stresa i sami radnici ističu to kao najveću vrijednost tvrtke. Ljudi kažu da je lijepo doći na posao bez stresa i raditi tempom koji im odgovara, jer nad njima nitko neće stajati", ističe Klasan. U planu je gradnja novih pogona i probna proizvodnja novog sustava prozora. >Projektirali smo nove drvoaluminijske prozore koji dizajnom i kvalitetom nadmašuju sve što u Hrvatskoj postoji. Riječ je o stolariji za niskoenergetske kuće s velikim uštedama energije. To će biti i znatan ekološki doprinos. Razvili smo i sustav kontroliranih roleta upravljanih računalom, koje reagiraju i ako je prozor otvoren za nevremena. Preko centralne jedinice u cijeloj zgradi možemo upravljati stolarijom koja je spojena i na protuprovalni sustav.
Dakle, povezali smo elektroniku i prozore<, napominje Vjesnikov sugovornik. Dobar dio elektronike proizveden je u Troha -dilu, dodao je Klasan. Troha- dil ulaže i u školovanje na tri načina - zaposlenike potiče na doškolovanje i učenje stranih jezika; studentima strojarstva pomaže u studiranju kako bi se nakon diplome zaposlili ovdje, a stipendira i studente drugih fakulteta ne zahtijevajući da to na bilo koji način jednog dana vrate tvrtki. Vjesnik

28. ožujka 2007.
POSLOVNE BANKE
Malim i srednjim poduzetnicima sve više kredita
RASTE INTERES PODUZETNIKA ZA KREDITE
U priobalnom području najviše kreditnih zahtjeva usmjereno je na razvojsmještajnih kapaciteta, a u kontinentalnom dijelu za razvoj proizvodnih pogona i tradicionalnih obrta
Ivan SMIRČIĆ
S obzirom da je malo i srednje poduzetništvo generator razvoja cjelokupnog gospodarstva Hrvatske, veće poslovne banke u Hrvatskoj bilježe, ali i očekuju, sve više interesa malih i srednjih poduzetnika za kreditne linije. Banke ističu kako malim i srednjim poduzetnicima, osim vlastitih kreditnih linija,svake godine sve više odobravaju i kredite putem linija koje se ostvaruju u suradnji s ministarstvima, Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), te lokalnom samoupravom. Splitska je banka lani malim i srednjim poduzetnicima odobrila 50 milijuna eura kredita, ponajviše investicijskih kredita u turizmu, građevinarstvu, proizvodnji, trgovini, ribarstvu te prometu. U toj banci ističu kako su uključeni u sve državne programe za poticanje poduzetništva, a interes za kredite znatno je porastao, te su tako lani kreditirali 70 posto više poduzetnika nego 2005. godine. U Splitskoj banci za ovu godinu očekuju nastavak pozitivnih trendova od prošle godine, te pripremaju i nove proizvode.
Na moru krediti za turizam
U Hypo Alpe-Adria banci kažu kako dvije trećine klijenata banke pripada segmentu malog i srednjeg poduzetništva.
U suradnji s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka HAAB je lani odobrio 14 kredita u iznosu od 10,51 milijuna eura. Ističu kako su lani imali 40 posto više klijenata u malom i srednjem poduzetništvu nego 2005. godine. Očekuju veliku potražnju za ulaganjem u turističke projekte, posebice u male obiteljske hotele i pansione po programu kreditiranja "Poticaj za uspjeh". Zahtjevi za kreditiranje grupirali su se prema potrebama regionalnih tržišta, pa je tako turizam i malo hotelijerstvo najzastupljenije u Istri i Dalmaciji, proizvodnja u središnjoj Hrvatskoj, a svi vidovi poljoprivrede u Slavoniji.
Lani su u Erste&Steiermärkische banci mali i srednji poduzetnici držali 68 posto od svih plasiranih kredita poslovnim subjektima. Krediti su se odnosili uglavnom na sektor proizvodnje, turizma, graditeljstva i trgovine. Bilježe porast odobrenih kredita od 35 posto u odnosu na 2005 godinu. Osim svojih kreditnih linija, banka malim i srednjim poduzetnicima nudi i linije u suradnji s ministarstvima, lokalnim upravama i samoupravama te HBOR-om. Kroz program "Lokalni projekti razvoja - Poduzetnik" odobreno je ukupno više od 1,4 milijarde kuna kredita, a u suradnji s HBOR-om, lani su odobrili 1,14 milijardi kuna kredita.

Proizvodni pogoni i obrti na kontinentu
Djelatnosti iz kojih najviše dolaze zahtjevi uvjetovane su ponajviše regionalnim i sezonskim karakteristikama, ističu u Erste banci. U priobalnim područjima uglavnom se odnose na investicije u razvoj smještajnih kapaciteta i popratnih uslužnih djelatnosti turizma, dok je u kontinentalnom dijelu veći broj kreditnih plasmana orijentiran na razvoj proizvodnih pogona i obrte sa dužom obiteljskom tradicijom te u širem području Slavonije, Karlovačke županije i Međimurja u investicije u poljoprivredi, prvenstveno stočarsku proizvodnju. Ove godine očekuju daljnju ekspanziju u financiranju malog i obiteljskog poduzetništva u turizmu te agroturizma, projektima izgradnje komercijalnih nekretnina stambene i poslovne namjene te razvoj proizvodnih kapaciteta odnosno financiranje izvoznih poslova. Očekuju i povećani interes za ulaganja u poljoprivredne djelatnosti zbog prilagodbe Europskoj uniji te mogućnost razvoja djelatnosti korištenjem dostupnih fondova Europske unije. Kod malih i srednjih poduzetnika - klijenata Zagrebačke banke uočavavaju se, ističu u toj banci, sve veće investicije u poljoprivredi, čemu su pogodovale državne subvencije. Lani je tako u Zagrebačkoj banci samo u segmentu malih i srednjih poduzetnika odobreno više od 6,5 milijardi kuna kredita, što je povećanje za petnaestak posto u odnosu na 2005 godinu. Dodaju kako se nastavlja veliki val ulaganja u stanogradnju, a sve su značajnija i ulaganja u obiteljski turizam, ali i u različite uslužne djelatnosti, poput transporta. Ističu kako je banka dosad bila najznačajniji partner u financiranju u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom mora, HBOR-om te jedinicama lokalne samouprave. U sklopu dosadašnjih projekata u proteklih je pet godina u financiranje investicijskih projekata Zagrebačka banka plasirala više od tri milijarde kuna. Početkom prošle godine potpisan je i ugovor o poslovnoj suradnji u financiranju poduzetnika s HAMAG-om, kako bi garancije te agencije mogle biti instrument osiguranja novim poduzetničkim projektima.

Programi s ministarstvima
U 2006. godini Raiffeisen banka kreditirala je više od 5000 malih i srednjih poduzetnika, a ukupna plasirana sredstva premašila su dvije milijarde kuna. Tijekom godine RBA je značajno surađivao s HBOR-om, Ministarstvom financija te je odobrio veći broj projekata i plasmana u suradnji s državnim i lokalnim institucijama.
Interes poduzetnika u stalnom je porastu, ističu u RBA, te je tako tijekom 2006. godine kreditna aktivnost banke u tom segmentu porasla 35 posto u odnosu na godinu dana ranije. U 2007. godini očekuju daljnji nastavak pozitivnog trenda u financiranju malih i srednjih poduzetnika. Privredna banka Zagreb prošle je godine oformila Grupu poslova s malim i srednjim poduzećima kako bi potaknula niz aktivnosti usmjerenih na razvoj proizvoda i usluga namijenjenih malim i srednjim poduzetnicima.
U sklopu PBZ Sinergije kreirana su posebna paketirana poslovna rješenja koja sadrže važne usluge upravljanja gotovinom kroz najveću i najširu mrežu dnevno- noćnih trezora, poslovnica i specijaliziranih ureda za poslove s malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj. Prošle su godine kreditirali više od 10.000 malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, a značajan dio kredita, ističu u PBZ-u, koji je bio plasiran poduzetnicima, vezan je uz programe s Ministarstvima, HBOR-om, županijama i gradovima. Iznose kredita malim i srednjim poduzetnicima u toj banci povećali su za 29 posto lani u odnosu na godinu ranije.
Država pomaže poduzetnicima U Raiffeisen banci kažu kako država pokazuje visoki stupanj interesa za segment malih i srednjih poduzetnika, na što ukazuje visoki iznos državnih sredstava namijenjen upravo poduzetnicima i njihovim projektima. Ta državna sredstva trebala bi olakšati poslovanje i institucionalizaciju tržišta malih i srednjih poduzetnika. Vjesnik

28. ožujka 2007.
UZ IZNIMNO SKROMNE FINANCIJSKE POTENCIJALE TURISTIČKA ZAJENDICA OPĆINE BIZOVAC OSTVARUJE SVE VIDLJIVIJE REZULTATE:
Ruralni turizam i kulturne manifestacije obogaćuju turističku ponudu

Prošloga tjedna održana je godišnja izvještajna skupština Turističke zajednice Općine Bizovac. Prihvaćeno je izvješće o radu i financijsko izvješće za 2006. godinu te usvojen plan rada za ovu godinu. Pritom je istaknuto dosta teško financijsko stanje koje omogućava sve skromnije aktivnosti. Naime, TZ Općine Bizovac je u 2006. godini ostvarila skromnih 265.000 kuna prihoda od turističke članarine i boravišne pristojbe te dotacija od lokalne samouprave i TZ Osječko-baranjske županije. Ipak, smanjena su dugovanja iz prošle godine sa 100.000 na 65.000 kuna.
- Sve ono što smo planirali i ostvarili smo, prije svega služeći se i drugim metodama prikupljanja potrebnih sredstava. To nam je omogućilo da tijekom prošle godine ostvarimo snažnu promocija turističkih potencijala Općine Bizovac, što je i najveći naš temeljni zadatak. Naše turističke sadržaje promovirali smo na sajmovima u Osijeku i Zagrebu, a na nekim drugim sajmovima posredno preko promidžbenih materijala u suradnji s Turističkom zajednicom Osječko-baranjske županije, bez čije pomoći nikako ne bismo mogli biti u toj mjeri prezentirani jer su troškovi samostalnog nastupa na takvim manifestacijama iznimno visoki. Ovim putem na tomu zahvaljujem Uredu za gospodarstvo Osječko-baranjske županije i, naravno, TZ-u Osječko-baranjske županije, koji su prepoznali potrebu potpore rada lokalnih turističkih zajednica, kaže Damir Turalija, direktor Turističkog ureda Turističke zajednice Općine Bizovac.

Snažna promidžba
Značajan naglasak u radu tijekom prošle godine TZ Općine Bizovac stavila je na izradu promidžbenih materijala, pa je tako izrađen nov promidžbeni materijal Bizovca, imidž brošura koji je obuhvatila cjelokupnu prezentaciju Bizovca kao turističkog mjesta.
TZ Općine Bizovac i tijekom prošle godine bio je organizator i niza drugih događanja. Drugi put održana je vrlo zapažena, sada već tradicionalna, Bizovačka sarmijada, natjecanje u spravljanju autohtonog jela - sarmi, s ciljem očuvanja i šire prezentacije gastronomske baštine toga kraja. TZ Općine Bizovac prošle je godine bio treći put i organizator kulturnog događaja - Bizovačke ljetne večeri. Riječ je o manifestaciji kulturnog, zabavnog i športskog karaktera, specifičnoj po tome što se održava svakog vikenda tijekom cijelog ljeta. Taj je projekt kandidiran i za financijsku potporu od Ministarstva turizma, odnosno Glavnog ureda HTZ-a.
- Imamo i dobru suradnju s medijima, a svakako jedan od najuspješnijih projekata je sudjelovanje u Ljetnoj razglednici Slavonske televizije, koja se pokazala iznimno uspješnim projektorom promidžbe slavonsko-baranjskog turizma, kaže Turalija, te dodaje kako TZ Općine Bizovac prati i akcije Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, poglavito Zeleni cvijet Hrvatske. Uz sve to, Turistički ured Općine Bizovac podupire u vlastitim mogućnostima i sve druge udruge koje imaju za cilj promociju turizma i stvaranja pozitivnog turističkog imidža o Bizovcu kao vodećoj turističkoj destinciji kontinentalne Hrvatske. Turalija pritom posebno ističe suradnju TZ Općine Bizovac s Osječko-baranjskom županijom i s TZ Osječko-baranjske županije u hvalevrijednom projektu smeđe (turističke) signalizacije, prošle godine realiziranom u vrijednosti od čak 250.000 kuna. Naime, postavljena je smeđa signalizacija vezana uz Bizovačke toplice, a tijekom ove godine bit će postavljena takva signalizacija vezana i uz ostale turističke i kulturne destinacije Bizovca.

Novi turistički sadržaji
U programu rada za 2007. godinu TZ Općine Bizovac, a s ciljem poboljšanja imidža turističkog mjesta, naglasak će u svojim aktivnostima staviti na uređenje samoga mjesta, a time i uključivanje u Akciju HTZ Volim Hrvatsku - Zeleni cvijet 2007. godine. Osobite aktivnosti posvetit će se projektu utemeljenja Agroturističke zajednice Valpovštine.
- Taj projekt za nas je osobito značajan jer će povezivanjem malih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava doći do snažnijeg razvitka seoskog turizma. To će pak omogućiti kreiranje novog turističkog branda cijele Valpovštine kao nove mini turističke destinacije, poput Baranje, a Bizovac će postati poznat i po drugim oblicima turizama u odnosu na već postojeće, kaže Turalija, posebno zadovoljan činjenicom da Bizovac ostvaruje rast noćenja u privatnom smještaju, a to i stoga jer su tri nova iznajmljivača lani otvorila svoj objekt, a najava je da će ih biti još.

Autor: N.VUKADINOVIĆ, Glas Slavonije

28.ožujka 2007.
IDEJA O OSNIVANJU ZAJEDNIČKE TVRTKE HRVATSKE ŠEĆERANSKE INDUSRIJE ULAZI U SVE VIŠU FAZU KONKRETIZACIJE:
Objedinjene hrvatske šećerane ravnopravno u EU tržišnu utrku

Za desetak dana tri hrvatske šećerane, osječka Kandit Premijer d.o.o., županjska Sladorana i virovitička Viro d.d., osnovat će zajedničku tvrtku. Izjavio je to Marinko Zadro, vlasnik virovitičke šećerane Viro d.d., te dodao kako će nova tvrtka imati sjedište u Osijeku, a vodit će je tim sastavljen od menadžera iz svake od tri šećerane.
Podsjetimo, ideja o osnivanju zajedničke tvrtke predstavljena je krajem siječnja ove godine nakon sastanka predstavnika triju šećerana iniciranog od strane ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, koji je tom prigodom istaknuo važnost hrvatske industrije šećera jer ukupno zapošljava više od tisuću radnika te još približno tri tisuće proizvođača šećerne repe.

Odmaknuli pregovori
- Pregovori o osnivanju zajedničke tvrtke, zajedničkom nastupu na tržištu, nabavci repromaterijala s ciljem smanjivanja troškova i što racionalnijeg poslovanja triju šećerana, već su daleko odmaknuli. Trenutno se razgovara i o "miješanju" dionica, odnosno o nekom obliku vlasničkog povezivanja triju šećerana, kaže Zadro, te dodaje kako je šteta da se povezivanje nije ranije dogodilo jer bi se time uštedjela značajna sredstva. Prema nekim procjenama, podsjetimo, svaka je šećerana u kampanji šećerne repe zbog izuzetno visokih troškova gubila i do 150 milijuna kuna. Ne ujedine li se šećerane i ne smanje svoje velike troškove u proizvodnji, podsjeća Zadro, mogle bi se naći u velikim problemima jer već ove godine, ističe, sukladno započetoj reformi industrije šećera u zemljama Europske unije, kamo se izvozi šećer proizveden iz šećerne repe, dolazi do smanjenja cijene šećera na 420 eura za tonu. Usporedbe radi, kada je Hrvatska započela izvoz šećera na EU-tržište prije nekoliko godina, cijena je tada iznosila 650 eura za tonu. I u hrvatskoj industriji šećera u protekle dvije godine došlo je do značajnih promjena, odnosno iskoraka u kvaliteti sirovine i povećanju proizvodnje šećerne repe i šećera, a zbog najave reforme tržišta šećera u EU, počelo se ozbiljinije razmišljati o budućnosti tvornica, posebice nakon što je EU počela poticati zatvaranje i gasiti šećerane.

Odgovor konkurenciji
Stoga se nametnula i potreba za određenim oblikom povezivanja triju hrvatskih šećerana radi zajedničkog nastupa, ne samo na tržištu EU-a nego i na tržištima Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Makedonije. Jedan od ciljeva, kako je tada rečeno, isključivo poslovnog, a sada se načela priča i o vlasničkom povezivanju šećerana, je i odgovoriti na gradnju rafinerije šećera u Brčkom i izvršiti "ofenzivu" na tržište Bosne i Hercegovine koje godišnje treba oko 150.000 tona šećera. Preko nove zajedničke tvrtke će se obavljati i ravnomjerna raspodjela izvozne kvote šećera od 180.000 tona godišnje, a koja je na snazi od 1. siječnja ove godine. Kvote će se dijeliti u dvije faze. Prvi dio raspodjele obuhvaćat će razdoblje do 30. rujna ove godine, kada kvota iznosi ukupno 135.000 tona. Tek od 1. listopada 2007. do 30. rujna 2009. Hrvatska će imati izvoznu kvotu od 180.000 tona, jer se računa proizvodna, a ne kalendarska godina.

Autor: Z.RUPČIĆ

OREŠKOVIĆ: Sindikat zadovoljan sve dok se štite radna mjesta i prava radnika
- Mi smo zadovoljni pokrenutom inicijativom osnivanja nove zajedničke tvrtke triju hrvatskih šećerana jer će to omogućiti zajednički nastup na tržištu, smanjenje troškova proizvodnje, racionalnije poslovanje i opstanak na tržištu. Rekao je to Šimo Orešković, regionalni povjerenik PPDIV-a, većinskog sindikata u šećeranama Kandit Premijer Osijek i Sladorana Županja. Orešković napominje kako je pritom najvažnije da će se zadržati sva radna mjesta i štititi prava radnika, a vezano uz moguće vlasničko povezivanje triju šećerana, ističe kako je prema njihovim informacijama ono planirano samo u okviru nove zajedničke tvrtke, na način da svaka od šećerana u novoj tvrtki ima jednu trećinu vlasništva.- Kod svakog drugog oblika vlasničkog povezivanja triju šećerana gledat ćemo prije svega postoji li prostor za radničko vlasništvo. U slučaju županjske Sladorane, jedine šećerane u državnom vlasništvu, čiji će natječaj za prodaju biti raspisan ove godine, njezini radnici moraju postati vlasnici 25 posto tog društva, rekao je Orešković.
Glas Slavonije

28. ožujka 2007.

USPJEŠNA PRIMJENA INOVACIJE OSJEČANINA DAVORA KEZIĆA U OBRANI OD TUČE
Kezić: Sadašnje vrijeme nije naklonjeno inovatorima!

Pokusna obrana od tuče na području Osječko-baranjske županije temelji se na korištenju generatora za zasijavanje tučonosnih oblaka pomoću zrakoplova pod nazivom GS-001, čijom su primjenom u velikoj mjeri smanjene štete od tuče. Riječ je o inovaciji za koju je Osječanin Davor Kezić 2000. godine osvojio srebrna odličja na prestižnim međunarodnim izložbama inovacija u Pitzburgu i Ženevi. Uređaj namijenjen obrani od tuče koristi se i u jednoj od tehnički najrazvijenijih zemalja Europe - u Njemačkoj.
- Oni koji su u ovome dijelu Hrvatske svojedobno trebali službeno provoditi učinkovitu obranu od tuče zakazali su, a za moje uređaje, koji se u tu svrhu mogu uspješno koristiti, zainteresirao se agilni i poduzetni osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo, koji je zajedno sa svojim suradnicima dao priliku da se nova tehnika uvede u primjenu na domaćem terenu. Sada smo pred trećom sezonom obrane od tuče zrakoplovima, ističe poznati osječki inovator Davor Kezić, koji se inovativnim radom bavi otkako i tehnikom, odnosno od najranije mladosti. Po struci je, inače, RTV mehaničar i aviomehaničar za radio i elektroopremu u avionima.
Kezić napominje kako vlastite inovativne konstrukcije, u pravilu, dovodi do razine funkcionalne makete ili prototipa kojih je do sada ostvario već dvadesetak, no, onih razrađenih do razine projektne dokumentacije ima više od stotinu. Ukupan broj njegovih inventivnih tehničkih rješenja veći je od tristo. Značajnim drži seriju specijalnih antenskih sklopova, te više modela uređaja koji služe za umjetno djelovanje na vrijeme zrakoplovima (obrana od tuče, povećanje količine oborina), među kojima je najznačajniji upravo generator za zasijavanje oblaka pomoću zrakoplova.
Kezić naglašava kako je najteže inovaciju dovesti do primjene jer je to složen proces koji ovisi o mnogim okolnostima. "Sadašnje vrijeme nije naklonjeno individualnim inovatorima. Tehnološki razvoj se iz romantičnih radnih prostora individualnih pronalazača davno i nepovratno preselio u razvojne odjele velikih tvrtki. Stjecajem okolnosti potencijal samostalnih inovatora globalno je ostao izoliran, a moćne tvrtke uglavnom ga ignoriraju. Zbog toga je šansa da dobra zamisao nekog od mnogobrojnih tehničkih zanesenjaka ugleda svjetlo dana u pravilu mala, upozorava Kezić.
Govoreći o poticanju inovatorstva, Kezić napominje kako je uglavnom riječ o pokušajima da se inovatore zaputi u poduzetničke vode, iako su poduzetnička djelovanja mentalnom ustroju prosječnog inovatora uglavnom velika nepoznanica. "Tek mali dio tehničke avangarde može se s time uspješno nositi. U velikoj većini inovatori nemaju ni realnu predodžbu o tome što je potrebno učiniti da bi njihov pronalazak ušao u primjenu. Često "uljuljani" u vlastite zamisli računaju kako će moćne i jake tvrtke munjevito prihvatiti njihove ideje. Diplome i medalje za inovacije sa sajmova često samo povećavaju ionako velik jaz između pojedinih fikcija i stvarnosti u kojoj je interes mecena za tuđe ideje rijedak, jer, u pravilu, računaju na brzu zaradu, a to nije u skladu sa zakonitostima procesa kojim bi se neka ideja mogla pretvoriti u realno siguran i unosan posao. Ako su inovatori neoprezni, lako ulaze u "kliješta" iz kojih se teško mogu izvući bez posljedica, upozorava Kezić.

Autor: Lj.KOVAČEVIĆ, Glas Slavonije

27. ožujka 2007.
Bradtke: Kadijević nema imunitet
Nakon što je jučer internetski portal Business.hr objavio intervju s Veljkom Kadijevićem, bivšim zapovjednikom i generalom bivše JNA, protiv kojega su u Hrvatskoj podignute tri optužnice za ratne zločine, a u kojem on izjavljuje da ga "hrvatska tjeralica uopće ne zanima" te da je on savjetnik vojne koalicije u Iraku, za HTV je na tu izjavu reagirao američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Bradtke.
Tvrdi da mu je iz Washingtona potvrđeno da Kadijević nikada nije bio američki savjetnik u Iraku te da SAD ne sklapaju nikakve nagodbe s ratnim zločincima.
"General Kadijević u Washingtonu nema ni prijatelja ni zaštitnika. S njim nije bilo nagodbe o imunitetu. Ako general vjeruje u svoj imunitet, neka izađe iz skrovišta, prijavi se prvoj policijskoj postaji i vrlo brzo će ustanoviti da taj imunitet ne postoji", izjavio je Bradtke. (HRT)

27. ožujka 2007.
Polančec s predstavnicima Lactalisa
- Potpredsjednik Vlade Damir Polančec nakon sastanaka u Parizu s čelnicima Lactalisa najavio je da će se sljedeći tjedan održati i sastanak s čelnicima te francuske kompanije u Ministarstvu poljoprivrede. Istaknuo je da Lactalis sjedište Dukata u Zagrebu vidi i kao sjedište za razvoj njihova poslovanja u regiji, da kooperanti Dukata mogu biti sigurni u svoju budućnost.

Potpredsjednik hrvatske Vlade ističe da je dogovoreno da na sastanku, sljedeći tjedan u Ministarstvu poljoprivrede, Lactalis prezentira svoju tvrtku i razvojne planove, posebice one vezano za Dukat, te da predstavi svoja integracijska iskustva i način na koji su integrirali prijašnje kompanije, posebno u kontekstu socijalne klauzule za zaposlene. Hrvatska strana pripremit će svoje prijedloge na koji bi se način, uz našu podršku, još više intenzivirali odnosi s kooperantima, s tim da krajnji cilj mora biti povećanje proizvodnje mlijeka po kravi i povećanje ukupne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, te da zajedno i s Lactalisom i Vindijom dođemo u situaciju da u budućnosti ne uvozimo nego da počnemo izvoziti mlijeko, naglašava Polančec.

Vezano za bjelovarsku Sirelu, koja je u sastavu Dukata, Polančec ističe kako u Lactalisu smatraju da ona nije na tehnološkoj razini na kojoj bi je oni željeli vidjeti. Stoga u prvoj fazi tamo žele i najviše investirati kako bi se dostigli standardi EU, te osiguralo da se Sirelini sirevi izvoze na tržište EU, istaknuo je.
Polančec je također najavio da će Lactalis dio Dukatovih proizvoda ubaciti u svoju prodajnu mrežu u EU, te dalje razvijati Dukatov brand. (HRT)

27. ožujka 2007.
Nova polica CO osigurava farme od svinjske kuge
Croatia osiguranje prva je osiguravajuća kompanija koja u Hrvatskoj nudi policu dopunskog osiguranja izmakle koristi zbog izbijanja svinjske kuge, priopćeno je iz Croatie. Napominje se da je od srpnja 2006. do danas u Hrvatskoj zbog pojave svinjske kuge eutanazirano oko 14 tisuća svinja, a samo je tijekom ove godine potvrđena pojava svinjske kuge u 49 gospodarstava. Zbog toga je osiguravatelj prihvatio inicijativu vlasnika farmi svinja koji su zbog sve veće bojazni od šteta koju nanosi svinjska kuga zatražili instrument osiguranja od ovog rizika.
"Dopunsko osiguranje izmakle koristi zbog izbijanja klasične svinjske kuge" može se zaključiti kao dopunski rizik uz osiguranje svinja od osnovnih rizika te je namijenjena farmama koje imaju registriranu gospodarsku djelatnosti tova ili rasploda svinja. Predmet osiguranja su: izmakla korist nastala radi naređene mjere eutanazije svinja; amortizacija i bruto osobni dohoci te troškovi fiksnog karaktera koji nastaju neovisno o proizvodnji.
Očekuje se veliki interes proizvođača za ovu policu osiguranja. Najveće farme svinja u Hrvatskoj, koje se nalaze na području Slavonije već su poslale zahtjev za sklapanjem ove police. Dopunsko osiguranje izmakle koristi zbog izbijanja klasične svinjske kuge korak je naprijed u približavanja standardima Europske unije, koji zahtijevaju ovakav pristup kako bi se dobio status zemlje slobodne od svinjske kuge, navodi se u priopćenju. (wwwposlovni.hr).

27. ožujka 2007.
Prihodi luka nautičkog turizma 414 milijuna kuna
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u kupan prihod koji je 95 hrvatskih luka nautičkog turizma ostvarilo u 2006. iznosio je 414,2 milijuna kuna, što je za 12,5 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Tijekom prošle godine broj plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma povećan je za 6,2 posto u odnosu na 2005. godinu . Na kraju prošle godine u hrvatskim je lukama nautičkog turizma na stalnom vezu bilo ukupno 13.794 plovila, što je za 3,8 posto više nego krajem 2005. Od ukupnog iznosa prihoda hrvatskih luka nautičkog turizma u 2006. godini veći dio (69,3 posto ili 286,9 milijuna kuna) odnosi se upravo na prihode ostvarene iznajmljivanjem vezova. U 2006. godine ti su prihodi povećani za 9,6 posto.

Promatrano prema županijama, najveće su prihode lani ostvarile luke nautičkog turizma u Šibensko-kninskoj (gotovo 122 milijuna kuna), Zadarskoj (88,5 milijuna kuna) te Istarskoj županiji (70,45 milijuna kuna). Od 13.794 plovila na stalnom vezu pritom se vezom u moru koristilo 86,6 posto, a mjestom na kopnu 13,4 posto plovila. Prema vrsti plovila na stalnom vezu koja su se koristila vezom u moru, 45,1 posto su motorne jahte, 49,8 posto su jahte na jedra, a 5,1 posto ostala plovila. Prema zastavi plovila pak najviše plovila na stalnom vezu bilo je iz Hrvatske (35,3 posto), Austrije (19,7 posto), Njemačke (17,6 posto), SAD-a (6,1 posto), Slovenije (5,2 posto) i Italije (4,7 posto).

Najviše plovila u tranzitu bilo iz Hrvatske (33,4 posto), Italije (23,7 posto), Njemačke (13,1 posto), Austrije (8,8 posto) i Slovenije (4,1 posto). Ovim istraživanjem DZS-a obuhvaćeni su podaci o 95 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 56 marina , te 39 ostalih luka nautičkog turizma. Ukupna površina njihova akvatorija iznosi gotovo 4,3 milijuna četvornih metara, a broj vezova je 15.973. Najveći broj luka je na području Primorsko-goranske, koja ima 29 luka; slijedi Zadarska županija sa 24 luka i Istarska županija 14.

27. ožujka 2007.
TREĆA FAZA PRIVATIZACIJE HRVATSKOG TELEKOMA BEZ RAŠČIŠĆENOG VLASNIŠTVA NAD DTK-om
Građanima dionice T-HT-a po 190 kuna
U Vladi još razmišljaju hoće li paket koji će moći kupiti svaki građanin u javnoj ponudi ograničiti i u ovom slučaju na 38 tisuća kuna, kako su to učinili kod prodaje Ininih dionica
ZAGREB - Iz prodaje 20 posto dionica T-HT-a u javnoj ponudi država bi mogla zaraditi i do 430 milijuna eura, odnosno nešto više od tri milijarde kuna. Takav se zaključak nameće iz procjene vrijednosti preostalih 35 posto dionica T-HT-a koje država ima u svome vlasništvu, te iz namjere Vlade da građanima u javnoj ponudi odredi cijenu koja će za oko 25 posto biti niža od one koju bi nametnula ta procjena.
U Vladi doznajemo da prve procjene kažu da preostali državni udio u T-HT-u (35 posto) vrijedi od 700 milijuna do milijardu eura, s time da je vjerojatnije da je ta vrijednost bliža gornjoj granici. To bi značilo da paket od 20 posto koji će se prodavati u javnoj ponudi vrijedi najmanje 400, a najviše do 570 milijuna eura, odnosno da svaka dionica koja će se prodavati vrijedi od 178 do 254 kune. Ako bi se na to obračunao popust koji je Vlada spremna dati na procijenjenu vrijednost građanima u javnoj ponudi, cijena dionice mogla bi biti od 130 do 190 kuna.
Tu se može tražiti i raspon cijene koju će Vlada odrediti kada bude prikupljala ponude za kupnju dionica T-HT-a. Ovisno o interesu odredit će se konačno i po kojoj će se cijeni na kraju prodavati dionice T-HT-a, ali naši sugovornici smatraju da bi ona mogla biti bliža gornjoj granici, pa bi tako država mogla zaraditi više od tri milijarde kuna, odnosno oko 430 milijuna eura.
Tako je država u tri faze privatizacije T-HT-a, koja je započela 1999. godine, zaradila oko 13 milijardi kuna, jer je prvi paket od 35 posto Deutsche Telekomu prodala za 850 milijuna dolara, a dodatnih 16 posto za 500 milijuna eura.
U Vladi još razmišljaju hoće li paket koji će moći kupiti svaki građanin u javnoj ponudi ograničiti i u ovom slučaju na 38 tisuća kuna, kako su to učinili kod prodaje Ininih dionica. Ako bude tako, građani će moći kupiti oko dvjestotinjak dionica T-HT-a. Vjerojatno će i u ovom slučaju država posegnuti za svojevrsnom nagradom građanima, odnosno za bonus dionicama koje će se dobivati ukoliko građani određeno vrijeme ne preprodaju dionice kupljene u javnoj ponudi.
Vlada ima još nekoliko mjeseci da utvrdi sve te detalje, jer je rasprava o tome kome pripada telekomunikacijska infrastruktura (DTK) ipak odgodila javnu ponudu i puno je vjerojatnije da se ona dogodi na jesen nego početkom ljeta. Po svemu sudeći, ni do tada se neće pronaći odgovor na pitanje tko je vlasnik kanala u koje se polažu optički kablovi, ali u Vladi misle da i bez toga mogu provesti javnu ponudu. J. Marić

Državi ostaje 15 posto
Kapital T-HT-a podijeljen je u 81.888.535 dionica čija je nominalna vrijednost sto kuna. Deutsche Telekom vlasnik je 51 posto dionica, branitelji imaju sedam posto, država još čuva sedam posto dionica koje je dužna prodati bivšim i sadašnjim zaposlenicima. Nakon što proda 20 posto u javnoj ponudi državi će ostati tek 15 posto dionica te telekomunikacijske tvrtke (Glas Istre)

27. ožujka 2007.
VODIČ KROZ HRVATSKU: NOVO ATRAKTIVNO LONELY PLANET IZDANJE POSVEĆENO JE NAŠOJ ZEMLJI...
O lijepoj našoj sve najljepše!
Autor: Piše: Darko JERKOVIĆ
Nezaustavljivi Lonely Planet u svome novom izdanju "Croatia" (za 2007.) ponovo je predstavio Hrvatsku. Kao i svi prethodni turistički vodiči, tako i ovaj posvećen našoj zemlji formom i sadržajem zadovoljava uobičajeno visoke Lonely Planet standarde kada su tiskovine takve vrste u pitanju. To se, naravno, moglo i očekivati budući da spomenuti nakladnik već godinama uživa status vodećeg svjetskog turističkog promotora, odnosno agencije koja turizmu i putovanjima pristupa ambiciozno, argumentirano, sustavno i precizno kao švicarski satovi, pružajući obilje provjerenih (i provjerljivih) informacija, korektnih i na činjenicama argumentiranih osvrta na svaku pojedinu zemlju, ilustrirajući vodiče zemljovidima pojedinih regija, planovima gradova i probranim fotografijama koje su na konkretnim lokacijama snimali ugledni Lonely Planetovi majstori fotografije. Zato su te "džepne" knjižice (ili podeblje knjižurine, ovisno o veličini zemlje koja se "obrađuje") sve samo ne obični propagandni turistički bedekeri banalnog sadržaja, kakvih je danas na tisuće u knjižarama, na kioscima ili u zrakoplovnim lukama. Osim toga, također je važno istaknuti da su ovakva uknjižena City Guide izdanja po mnogo čemu učinkovitija od svemogućeg Interneta jer su pregledna, laka za čitanje, komunikativna i vjerodostojna u svakom pogledu, tako da ćete svaku informaciju koja vam je potrebna ovdje pronaći čak i brže nego "klikanjem" na Internet i surfanjem po raznim web-siteovima.
Autorica izdanja (teksta), Jeanne Oliver, od 1996. redovito svake godine posjećuje Hrvatsku, preferirajući Zagreb, Opatiju, Zadar, Split i Dubrovnik, ali ne zaobilazi ni druge krajeve i gradove Lijepe naše. Uglavnom, Jeanne koja je u istoj ediciji Lonely Planeta već objavila nekoliko knjiga o našoj zemlji, puna hvale za Hrvatsku, drži se činjenica i redom elaborira povijest naše zemlje od paleolitika, preko rimskog doba, migracija stanovništva, hrvatskih kraljeva, provale Turaka, vladavine Habsburgovaca i Mađara, Venecije na Jadranu, prve i druge Jugoslavije, do borbe za nezavisnost, Domovinskog rata i moderne Hrvatske na putu u Europsku uniju.
U uvodnom dijelu Jeanne također piše o kulturnom identitetu Hrvatske i Hrvata, sportu, ekonomiji, medijima, crkvi, umjetnosti, književnosti, arhitekturi, nacionalnim parkovma, hrani, piću i drugim posebnostima jadranskog i kontinentalnog dijela RH. Više je prostora poklonjeno najvećim gradovima, kao i regijama (Istra, Slavonija, Dalmacija...), zatim prometnoj infrastrukturi, hotelskim kapacitetima i svemu ostalome što može i treba zanimati modernog turista koji ove godine kani posjetiti naše more, obalu ili unutrašnjost. I sve to na oko 300 stranica, sažeto, precizno i pregledno. Dakle, preporučljivo izdanje, vodič za turiste svih fela, ali i "obične" čitatelje kojima će Lonely Planetova "Croatia" pružiti uvid u tuđe mišljenje o našoj zemlji, zabaviti ga i na koncu možda potaknuti da neke stvari iz knjige i sami provjere na licu mjesta, kad stigne godišnji odmor...

Šest svjetskih megalopolisa koje morate posjetiti 2007.
Berlin, Budimpešta, Prag, Pariz, New York i Tokio - izbor je svjetskih metropola koje Lonely Planet na svoj uobičajeno atraktivan način predstavlja slikom i riječima u ediciji City Guide posvećenoj najpoznatijim gradovima sa svih kontinenata. Svakom od pobrojanih gradova posvećeno je u prosjeku tristo stranica, s tim da je knjiga o New Yorku očekivano i najdeblja (gotovo 500 stranica!). Vodiče potpisuju različiti autori, kao i fotografije, a sve skupa je poseban gušt čitati i gledati jer su prilozi sve samo ne suhoparni.
Puni su, naime, i duhovitih opaski na račun pojedinih atraktivnih gradskih sadržaja, dojmova, ljudi, kulturnih znamenitosti, povijesti, turističke ponude i potražnje...
Sve u svemu, moderni vodiči kroz prošlost i sadašnjost svjetskih megapolisa, namijenjeni globalnom turističkom plemenu, ali i pojedincima s viškom ambicija i manjkom vremena, da bar neizravno, preko ovih City Guideova, saznaju što im je vidjeti u bližem susjedstvu (Prag, Budimpešta) ili pak negdje tamo dalje (New York) i još dalje (Tokyo)...(D.J.) Glas Slavonije

26. ožujka 2007.
Kruljac novi zapovjednik Kopnene vojske

Dosadašnji zapovjednik Hrvatske kopnene vojske, general pukovnik Marijan Mareković jutros je u Karlovcu, središtu Kopnene vojske, predao dužnost novom zapovjedniku general pukovniku Mladenu Kruljcu.
Marekovićev četverogodišnji mandat obilježila je pretvorba vojske u mirnodopsku. Kruljčeva zadaća i cilj su dovršiti proces modernizacije i pripremiti Hrvatsku vojsku da u sljedeće dvije godine uđe u NATO.
"Put mirnodopske izgradnje Oružanih snaga je dug. Mi smo toga svjesni, znamo kud smo krenuli, kuda idemo i kamo trebamo stići. Puna integracija u EU i NATO prioritet je RH", rekao je Kruljac.
Ministar obrane Berislav Rončević, koji je danas u MORH-u prezentirao Izmjene zakona o obrani te o službi u OSRH izjavio je da nisu postojale nikakve zapreke imenovanju Kruljca zapovjednikom Kopnene vojske. Da je postojalo bilo što, što bi sprječavalo imenovanje, ne bih ga predložio, istaknuo je Rončević, koji je podsjetio da protiv Kruljca odbačena kaznena prijava. (HRT)

26. ožujka 2007.
HRT ipak bez ravnatelja
Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije (HRT) danas ipak nije izabralo novog ravnatelja HRT-a. Kako je za izbor potrebno najmanje 8 glasova od ukupno 11 članova Programskog vijeća, a ni jedan od kandidata nije skupio dovoljan broj glasova, natječaj je poništen.
Nova sjednica Programskog vijeća sazvana je za četvrtak, 29. ožujka, kada bi Vijeće trebalo imenovati v.d. ravnatelja. I za njegov izbor je potrebno da kandidat sakupi 8 glasova. Predsjednik Vijeća Zdenko Ljevak izjavio je da će, ne bude li u četvrtak izabran v.d. ravnatelja, tražiti raspuštanje Vijeća.
Današnjoj je sjednici nazočilo 10 članova Vijeća. Mirku Galiću koji je razriješen dužnosti zbog odlaska u diplomaciju, u subotu, 31. ožujka istječe mandat.
Od kandidata čije su prijave ispunile uvjete natječaja, četvorica dolaze s HRT-a. To su dosadašnji Galićev pomoćnik Vanja Sutlić, savjetnik glavnog ravnatelja za reorganizaciju Ante Rončević, urednik i voditelj Programa za inozemstvo Branimir Ježić te dugogodišnji novinar i urednik Sportskoga i Informativnog programa HTV-a Nikola Kristić. U uži izbor još su ušli Andrea Feldman, Vjekoslav Krsnik, Nikša Sviličić, Davor Kovačević, Mile Pešorda, Marijan Kostrenčić i Darko Staklenac. (HRT)

26. ožujka 2007.
KVARNER
Za Uskrs će biti otvorena 74 hotela
Po anketi koju je provela Turistička zajednica Primorsko-goranske županije, na Kvarneru će, od 6. do 10. travnja, biti otvorena 74 hotela u kojima se očekuje dolazak oko 13.700 turista. Turisti dolaze iz Njemačke, Italije i Austrije. Najavljenih je dolazaka turista oko 20 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a osim u hotelima, manji dio gostiju boravit će i u privatnom smještaju. Prema informacijama u Opatiji će u 24 hotela biti smješteno oko 4000 turista, u Lovranu se u šest hotela očekuje oko 700 gostiju, na području crikveničke rivijere očekuje se 1400 hotelskih gostiju, koji će boraviti u 12 hotela, na Krku se za blagdane očekuju ukupno oko 2900 gostiju, koji će boraviti u 11 hotela, autokampu i privatnom smještaju, na otoku Lošinju oko 1500 gostiju, koji će boraviti u osam hotela, dolazak na Rab najavilo je oko 1000 gostiju, u četiri hotela u Rabu i Loparu te u privatnom smještaju. U Gorskom kotaru očekuje se oko 600 gostiju, više domaćih nego stranih turista. Iz kvarnerske Turističke zajednice istaknuli su da je turistička godina dobro počela - u prva dva mjeseca ostvareno je 120.838 noćenja, nešto više nego lani. (mmp)

26. ožujka 2007.
Borovo do 2008. dovršava Novu obućaru
U najnoviju investiciju, vrijednu više od 10 milijuna kn, upustit će se samo Borovo, a financirat će ga iz stavke dezinvesticijskih sredstava
Do kraja ove godine trebao bi se završiti kapitalni projekt uređenja Nove obućare vukovarskoga Borova d.d. čime će se stvoriti temeljni preduvjet za nastavak razvoja obućarske proizvodnje. Sadašnja je proizvodnja, nakon povratka u Vukovar, improvizirano postavljena u zgradu sagrađenu još 1931. godine čiji je radni vijek već prošao pa u pojedinim dijelovima prijeti i urušavanje. Unatoč tome, u Borovo je od tada 250 zaposlenih proizvelo oko 2 milijuna pari obuće, a proizvodnju samo jednoga čini više od 100 pojedinačnih faza. U najnoviju investiciju, vrijednu više od 10 milijuna kuna, upustit će se samo Borovo d.d., a financirat će ga iz stavke dezinvesticijskih sredstava, odnosno novca prikupljenog prošlogodišnjom prodajom dijela poslovnih prostora u inozemstvu, konkretnije, u državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije gdje je do početka rata raspolagalo s ukupno 620 prodavaonica. Svoj obol tome borovskom zahvatu dat će i hrvatska Vlada koja bi s 4 milijuna kuna trebala pomoći izgradnju trafostanice za Novu obućaru. Sam objekt izvana je već obnovljen i nalazi se unutar postojećeg tvorničkog kruga, a vrlo brzo započet će se i s uređenjem interijera, čim se odrede dobavljači opreme potrebni za infrastrukturno opremanje, poput klime, grijanja i ostaloga. Lokacijska dozvola kao i projekti za uređenje prve i druge etaže su gotovi. "Osuvremenit ćemo na taj način sadašnju proizvodnju, preseliti je u novi prostor, nabaviti ćemo i dio nove opreme potrebne za doradu na kvaliteti proizvoda. Ako se tržišno dobro odredimo, onda ćemo ovdje moći raditi i u dvije smjene.

No za sada broj zaposlenih ne planiramo bitno povećati", kaže Mirko Ćavara, predsjednik Uprave Borova d.d. za Poslovni dnevnik. Nova obućara prostirat će se na površini od 22.000 četvornih metara, a u njoj će se nalaziti i svi potrebni prateći sadržaji poput vratarnice, radničkog restorana, garderobe, kadrovske službe. Površinom je to gotovo dvostruko veći prostor od onoga u kojemu se proizvodi obuća. Po preseljenju u novu zgradu stara bi mogla poslužiti kao skladišni prostor, već je takvu ideju iznio direktor Borovo - Kožne obuće d.o.o. Antun Oklopčić, a koji je bio i na čelu tima zaduženog od borovske uprave da izrade prijedlog projektnog zadatka Nove obućare. Za potrebe samoga Borova unutar toga, novog prostora odmah se planira angažirati oko 15.000 kvadrata, a razlika do ukupne površine ostavila bi se za neke buduće sadržaje ili bi se iznajmila. Iako se svojevremeno spekuliralo kako je za taj prostor interes pokazala jedna francuska tekstilna tvrtka, Ćavara takve navode spremno odbacuje i dodaje kako s njima, odnosno Upravom do sada nitko o tome nije ozbiljno razgovarao. Prema postojećem projektu razvoja, u Novoj obućari bi se godišnje moglo proizvoditi oko 400.000 pari obuće što je za 200.000 pari više od dosadašnje. U konačnici bi to moglo rezultirati i povećanjem ukupnoga prihoda ovoga vukovarskog društva sa sadašnjih 30 na 48 do 50 milijuna kuna. Ivana Barišić, (www.poslovni.hr)

26. ožujka 2007.
NOVO LICE GRADA
TROGIR ĆE IZMIJENITI IMIDŽ KORISTEĆI MEDIJE OVOGA VREMENA: INTERNET, IZDAVANJE KNJIGA, MUZIKU, GASTRONOMIJU, URBANIZAM I ARHITEKTURU
Dva nogometaša skrojila Trogiru novo odijelo
U novom-starom gradu na pjacetama bi se čuo dobar jazz, pilo vrhunsko vino koje bi se prodavalo na čaše, jela vrhunska mediteranska spiza, sladilo se trogirskim rafiolima, a stranci bi se zaljubljivali u običan trogirski život
piše Meri ŠILOVIĆ / snimio Jadran BABIĆ
Novi-stari Trogir u kojemu bi se među renesansnim i gotičkim palačama, u stoljetnim kalama, pod voltima i na pjacetama čuo dobar jazz, pilo vrhunsko vino koje bi se prodavalo na čaše, jela vrhunska mediteranska spiza, sladilo se trogirskim rafiolima, u kome bi se u starim dvorima čuo dječji smijeh, u kome bi se i stranci zaljubljivali u običan trogirski život koji teče starim kamenim pločnicima, pravi je san mladog predsjednika Turističke zajednice Trogira Joška Bilića, bivšeg Hajdukova igrača. San mu se poklopio sa snom gradonačelnika Vedrana Rožića, također bivšeg nogometaša Hajduka, i Trogir se posve ozbiljno odlučio pobrinuti o svome brandu: stari gospodin je odlučio u 2007. godini odjenuti moderno odijelo, a pritom ne izgubiti ništa od starog šarma. Bit će u Trogiru i jazz-festivala u kuli Camerlengo, i natjecanja tenora, i raznih promocija vrhunskih vina i ulja, i dobre gastronomije, i mladog svijeta, i čuvenih gostiju u jahtama pred rivom...

Dovesti svijet u Trogir
Joško Bilić živio je od nogometnog posla kojekuda po svijetu, od Tel Aviva do hladnijih europskih zemalja. Svuda mu je, veli, bilo zanimljivo, ali uvijek mu je falio rodni Trogir. U Trogiru mu pak fali ono što veliki svijet može ponuditi. Rješenje je bilo - dovesti najbolje iz svijeta u Trogir, i pri tome odnjegovati ono najbolje što postoji u rodnome gradu. Kad je doznao za Roberta Jakovljevića, čovjeka koji je prije nekoliko godina napravio brand gradu Umagu i za to dobio vrhunsku državnu nagradu, nije vidio časa da ga upozna. Danas Jakovljević priprema novi brand grada Trogira. Knjiga "Grad anđela", koju je Jakovljević napravio zajedno s Ivom Pervanom i Joškom Belamarićem i koja će biti promovirana 2. travnja u Zagrebu, prvi je korak u brandiranju Trogira.
Sjajan politički potez
- Novi brand Trogira počiva na njegovoj staroj jezgri koja je pod zaštitom UNESCO-a. To je bio sjajan politički potez gradske vlade toga vremena. Dakle, u pitanju je jedan estetski standard koji ćemo pokušati ponoviti u nekim drugim, suvremenim medijima. Medij onoga vremena je bilo klesarstvo, arhitektura, urbanizam, medij ovoga vremena je internet, izdavanje knjiga, muzika, gastronomija, urbanizam i arhitektura. Za početak smo krenuli u definiranje tih standarda, i to u izradi imidža Trogira. Nakon šest mjeseci upornog fotografiranja, istraživanja, konzultiranja, rezultat je knjiga koja se zove "Grad anđela". Za koji dan predstavit ćemo je u Mimari. Ivo Pervan je napravio oko tri i pol tisuće fotografija, od kojih sam ja izabrao 120 i napravio priču, organsku cjelinu koja oživljava mit o gradu. Napravio sam predgovor koji djeluje kao nekakav okvir oko te priče.
Joško Belamarić napravio je kronologiju grada u kojoj je ne samo ispričao tu uzročno-posljedičnu realističku povijest, nego je stavio i momente mitske povijesti, one koja je možda i snažnije utjecala na povijest Trogira. Ta knjiga je autorsko djelo triju osoba, prvi korak u procesu brandiranja Trogira.
Polustepenica na dugom putu
- Drugi korak, koji je isto tako važan u procesu brandiranja, njezina je promocija. Ta knjiga nije naša igra, nego je ona sredstvo edukacije, to je fotomonografija, literatura, beletristika, kronologija povijesti, to je na kraju jedna osobna Biblija koju bi poželio imati Trogiranin i njome se nadahnjivati. To je zapravo početak branda, polustepenica na jednom jako dugom putu. To je početak življenja jednog drukčijeg života, zapravo prepoznavanja svoga života, ove prekrasne jezgre, i u onom momentu kad Trogirani shvate koliko je taj njihov život lijep - kreće promoviranje prema van.
Naime, u suvremenim okolnostima, u svijetu masmedija, masproizvodnje, u kojemu je sve dostupno, samo vrijeme nije, turizam je zapravo potraga za srećom, kaže Jakovljević. Mi moramo biti sposobni da turistu pokažemo da ona stvarno ovdje postoji. Da bismo to mogli, mi to zapravo moramo živjeti.
- Kad ovu ljepotu učinimo vidljivom za medije, bit će vidljiva i ljudima koji ovdje žive. Ova gastro-večer jedna je od takvih večeri koje bi morale biti takve, česte i prepoznatljive u Trogiru. Ovaj grad mora postati točka susreta za sve ljude dobre volje. Ta njegova arhitektura, te kalete, te konobe kao stvoreni su za to, i to je po mojem mišljenju najveći resurs ovoga grada.
- Grad je zamišljen kao korporacija i potrebno ga je pozicionirati kao jedinstven proizvod. Stvaranje identiteta i njegova promocija nisu završen proces brandiranja. Uspjeh jamče tijela koja će se naknadno baviti njime i stoga bi svaka turistička zajednica trebala funkcionirati kao marketinška agencija. Ona bi trebala pomoći da turist dođe u Trogir i stopi se s gradom, da jedan ili deset dana živi kao Trogiranin, jer upravo to želi - trogirski način života. U to ime su građani Trogira, što je dosta neobično, imenom i prezimenom potpisani pod fotografije Ive Pervana. Grad su ljudi i upravo njima osobno se dolazi u goste.

"K NOVOJ KULTURI VINA I ULJA" NAZIV JE GASTROPROGRAMA
ODRŽANOG U MUZEJU GRADA

I iću i piću triba renesansa
"K novoj kulturi vina i ulja" prvi je od pet programa kojima se ovoga proljeća u organizaciji Turističke zajednice Trogira i Gradskog poglavarstva Trogira nastoji osmisliti nova gastroenološka i kulturna ponuda grada upisanoga u registar svjetske baštine
Novo vrijeme, trogirska gastronomska renesansa, počela je prošlog četvrtka u Muzeju grada gastro-enološkim programom "K novoj kulturi vina i ulja". Sve je organizirala Turistička zajednica Trogira, osmislio gastronomski vitez Zlatko Gall, pa se oko priče i delicija okupili mnogi znalci i ljubitelji biranog ića i pića. Gradonačelnik Trogira Vedran Rožić je bio zadovoljan domaćin, predsjednik spltiskog Gradskog vijeća Željko Jerkov jedan od zadovoljnih gostiju, Gall je uživao što je okupio najbolje trogirske kuhare, što je sa svojom ekipom i spizom došao sjajni Miro Bogdanović, predsjednik "Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija", što su sa svojim malvazijama i uljima stigli Matošević i Belić, perjanice istarskog vinarstva i uljarstva.
Malvazija iz sedam berbi
Dok je Trogir te prohladne večeri vozio svoj uobičajeni spori zimski ritam, okupljeni u gradskom muzeju uživali su u pravom gastronomskom doživljaju. O malvaziji kao jednoj od najstarijih mediteranskih vinskih sorti najprije
je govorio čuveni istarski vinar dr. Ivica Matošević, čelnik Vinistre. Potom su prisutni mogli kušati njegove odlične malvazije i to iz sedam zadnjih berbi. "Iako se malvazija najradije pije kao mlado vino, zanimljivo je otpratiti je kroz razna godišta i vidjeti što se s njom događalo kroz godine starenja", kazao je Matošević.
O istarskim uljima govorio je istarski uljar Duilio Belić, koji je u Trogir iz Istre na kušanje donio birana ulja iz "Kolekcije Belić" tvrtke Olea. Od jednog do drugog ulja išlo se kroz sir, kozice i - trogirske rafiole. Napravila ih je Trogirka gospođa Tomislava i prisutni su, ponukani nagovorom uljara Belića, s iznenađenjem otkrili da su odlični trogirski rafioli još bolji poliveni peckavim maslinovim uljem.
Ulja su se kušala i uz marinirane inćune, kozice, kruh ispod peke, zapečeni sir s mediteranskim biljem, šparoge na "mali milijun" načina, spizu koju su priredili kuhari "Trogirskog koga", člana Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija, a kao kruna svega na kraju je stigao i odličan poljički soparnik obitelji Uzinić. Posebno je zbog svega bio zadovoljan predsjednik udruge "Trogirski kogo", inače šef kuhinje u hotelu "Jadran" u Segetu Antun Nišević:
- Evo pokrećemo kotač Gastro-Trogira, pokušavamo oživit grad, podsjetiti na trogirske delicije i vratiti ih u ovo vrijeme. Moramo poraditi i na edukciji mladih, dolaze drugačija vremena i valja se za njih pripremiti. Svaka čast gradonačelniku Rožiću, dogradonačelniku Brkanu i predsjedniku TZ Biliću na ovoj inicijativi.
Kušaj i slušaj Trogir
"K novoj kulturi vina i ulja" prvi je od pet programa kojima se ovoga proljeća u organizaciji Turističke zajednice Trogira i Gradskog poglavarstva Trogira nastoji osmisliti nova gastroenološka i kulturna ponuda grada upisanoga u registar svjetske baštine. Među programima koji će se u Trogiru održati tijekom proljeća objedinjeni zajedničkim nazivnikom "Trogirski gastro iskorak" su i "Dalmacija Trogiru" s predstavljanjima crnih vina "Bibich" te dimljene ribe uz promociju Karte ulja. Pod naslovom "Gastro ikona trogirski rafiol" održat će se natjecanje trogirskih domaćica u pravljenju rafiola. U gradskoj Lođi i na Pjaci pred katedralom, uz predstavljanje ekskluzivne gastronomske ponude "Kušaj i slušaj Trogir", bit će i promocija prvoga hrvatskog gastrosuvenira autora Zlatka Galla "Kušaj i slušaj Dalmaciju - Trogir". Za vrijeme trajanja lipanjskog jazz festivala u Trogiru bit će i predstavljanje osebujne kuhinje Ane Ugarković...

MAJSTOR FOTOGRAFIJE IVO PERVAN, DOBITNIK
OVOGODIŠNJE NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO "TOŠO DABAC",
SUDJELUJE I U IZRADI NOVOG VIZUALNOG IDENTITETA TROGIRA

Snimatelj trogirskih glava
Otkrio sam da Trogir po pročeljima, dvorima, crkvama ima puno prekrasnih kamenih glava. Nitko za njih ne zna, nikada nigdje nisu objavljene. I nisu baš na oku, previsoko su; ja ih sada skidam glavu po glavu velikim teleobjektivom
Poznati splitski fotograf Ivo Pervan ovogodišnji je dobitnik prestižne nagrade za životno djelo "Tošo Dabac", koju još od 1975. godine tradicionalno dodjeljuje Fotoklub Zagreb u spomen na velikog majstora hrvatske fotografije. Ivi Pervanu koji je, zajedno s dizajnerom Borisom Ljubičićem, po svijetu za monografije i plakate osvojio brojne prestižne nagrade, nagrada "Tošo Dabac" dodijeljena je za doprinos fotografskoj djelatnosti u Hrvatskoj i inozemstvu. Pervan s osmijehom veli da ga je malo štrecnulo ono "za životno djelo": "Malo mi nije drag taj opis nagrade, ja mislim raditi još najmanje 20 godina." Nagrada ga je zatekla usred velikog posla u Trogiru. Dio je tima koji se prihvatio stvaranja branda staroga grada pod zaštitom UNESCO-a.
Trogirska lica
- Snimao sam posljednjih mjeseci život po Trogiru, obične ljude, kulturnu baštinu, ljepotu Trogira u neturističkom periodu kroz jesen i zimu. Šibenik je poznat po kamenim glavama Jurja Dalmatinca, ali otkrio sam da Trogir po pročeljima, dvorima, crkvama ima također stvarno puno prekrasnih kamenih glava. Nitko za njih ne zna, nikada nigdje nisu objavljene. I nisu baš na oku, previsoko su i ja sada skidam glavu po glavu velikim teleobjektivom Sigma, koji košta 8000 eura, i koji mi je darovala zagrebačka tvrtka Prizma, kad su čuli za što mi treba. Sad ću te glave spustiti dolje i vidit će ih cili svit. Napravit ćemo i novi plakat. Moj prijedlog je da se napravi veliki plakat s 20 kamenih glava, a da između tih 20 kamenih glava koje su živjele u dugoj povijesti Trogira stavimo portrete živih ljudi, glave današnjih Trogirana, Gene, recimo, ili Rožića ili nekog drugog. Ta lica današnjih Trogirana, pogledajte malo bolje, asociraju na grčke face, porijeklo, početak Trogira. I ispod se samo stavi znak Trogir - Hrvatska i znak UNESCO-a.
- U vašoj novoj trogirskoj priči sjene su posebno važne...
- To je taj mediteranski pristup sjenama, suncu. Na jednoj fotografiji recimo čovjek u kantunu svira instrument, a ispred njega na suncu plešu sjene. Oduševljava me ovo što se sad događa u Trogiru. Gradonačelnik Vedran Rožić, bivši nogometaš, doveo je mladog čovjeka, također bivšeg nogometaša, Joška Bilića i rade sjajan posao. Oni poriču sve one poznate loše priča o nogometašima. Ta dva pametna čovjeka sad mijenjaju izgled Trogira. Doveli su Roberta Jakovljevića, koji je prije nekoliko godina osmislio novi imidž Umaga i za to dobio državnu nagradu. On je angažirao mene i 15. listopada prošle godine počeo sam snimati Trogir, i izbacili smo novu knjigu o Trogiru, s potpuno novim pristupom prikazivanja grada kroz njegove ljude, svakodnevni ritam, prekrasnu baštinu... Desecima godina imidž Trogira su bile, sjetite se, razglednice grada slikanog iz zraka gdje se u prvom planu vidi kula Kamerlengo, nogometno igralište ili katedrala i trg. I dolje s rive one zidine. To se stalno ponavljalo. Nažalost 90 posto ljudi koji su nosioci takve turističke politike još su u hrvatskom turizmu. Vani dobivamo najveće svjetske nagrade, ali takvim ljudima ovdje ne trebamo.
Najljepša knjiga na svijetu
- Knjiga o Trogiru se radi po uzoru na sličnu dubrovačku knjigu?
- Točno. Jakovljević je bio opčinjen tom malom monografijom Dubrovnika koju smo radili Boris Ljubičić, Luko Paljetak i ja i, onako kako samo mogu veliki ljudi, zapitao je Ljubičića za dozvolu može li takvu knjigu napraviti o Trogiru i Boris mu je to odobrio. Inače tu knjigu "Dubrovnik njim samim" je američka agencija Print proglasila najljepšom knjigom na svijetu.
- Spremate napisati knjigu u kojoj ćete otkriti sve svoje fotografske tajne...
- Ja sam prvi koji je spreman otkriti te male tajne majstora fotografije. Postoje udžbenici fotografije, ali oni vas uče tehničkim detaljima, ne uče vas fotografskim tajnama do kojih dolazite iskustvom, griješeći, otkrivajući sami. A zašto želim napraviti takvu knjigu? Hoću da fotografija ide dalje, da s novim mladim ljudima napreduje. Fotografija je za mene novi jezik, novo pismo, samo ga treba naučiti čitati i pisati. To potvrđuje televizija koja je promijenila svijet. Pismo slikom je puno upečatljivije, dojmljivije nego pismo slovima. Ta moja mala velika knjiga o tajnama majstora fotografije može postati svjetski bestseler. Danas svatko ima fotoaparat, ali ne zna kako što snimiti. Za knjigu upravo tražim izdavača.

Petnaest dana čekanja
- Poznato je da danima znači čekati baš svoju sliku, baš onu koju tražite pravu...
- Ja sam valjda među posljednjim Mohikancima sa srcem i fotoaparatom. Raditi ovaj posao sa srcem, znači žrtvovati život, vrijeme, obitelj, veliki dio života si sam sa svim ljepotama i ružnoćama, trenucima koje želiš zabilježiti. U toj potrazi, u sačekivanju fotografija koje tražim meni prolazi život. Ja sam po crkvama i muzejima kad tamo nema nikoga, izvan sezone, kad nema turista. U Vrboskoj sam 20 dana u brodu čekao maglu i ribare u njoj. Nigdi ni pasa, jedanaesti misec, zima, iz dana u dan, mala pećica i brod. Svratio bi mi ponekad činit društvo poznati vinar Andro Tomić i donio svoj izuzetni barique. Petnaesti dan sam napravio te sada već svuda poznate slike ribara koji isplovljavaju u maglu. Slobodna Dalmacija

23. ožujka 2007.
Aktiva HNB-a u veljači dosegla rekordnu vrijednost
Tijekom veljače zabilježen je rast ukupne aktive HNB-a na mjesečnoj razini, što je bilo i očekivano uzmu li se u obzir kretanja tijekom istog mjeseca prethodnih godina. Tako je na kraju veljače ukupna aktiva središnje banke iznosila 71,53 milijardi kuna, što predstavlja najvišu zabilježenu razinu. U usporedbi s krajem siječnja bilježi se rast od 3,37 milijarde, a navedeni mjesečni rast prvenstveno je bio posljedica rasta inozemne aktive te potraživanja HNB-a od poslovnih banaka. U usporedbi s prošlogodišnjom veljačom bilježimo rast od 13,46 milijardi kuna dok je godišnja stopa rasta iznosila 23,2 posto.
Inozemna aktiva središnje banke krajem promatranog mjeseca iznosila je 70,26 milijarde kuna, što predstavlja rast od 2,63 milijarde kuna u usporedbi s krajem siječnja. Na rast inozemne aktive, koja se prvenstveno odnosi na oročene depozite u stranim bankama te ulaganja u vrijednosne papire u stranim valutama, s obzirom na njenu ročnu strukturu negativno je utjecalo jačanje domaće valute naprema euru. Istovremeno, na godišnjoj razini rast je iznosio 12,28 milijardi kuna to jest 21,2 posto u relativnim iznosima. Potraživanja od poslovnih banaka, prvenstveno na osnovi reotkupa vrijednosnih papira, krajem veljače iznosila su 1,2 milijarde kuna.
Na strani pasive bilježimo rast primarnog novca na razinu od 44,28 milijardi kuna. Na mjesečnoj razini rast je iznosio preko 550 milijuna kuna, dok je u usporedbi s krajem veljače 2005. zabilježeno povećanje od 7,8 milijardi kuna. Tijekom veljače bilježimo blagi pad inozemne pasive HNB-a na oko 17 milijuna kuna. (RBA analize)(www.poslovni.hr)

23. ožujka 2007.
NOVE PASMINE KONJA U ISTRI
Ranch Lunge počinje s uzgojem američkog šarenog konja i quartera
Za tu sam se pasminu odlučila jer su izrazito mirni i blagog temperamenta te ih bez problema mogu jahati djeca, što mi je posebno važno zbog škole jahanja. Imaju instinkt da prate svog vlasnika kao pas. Ova je američka pasmina konja idealna za početnike, ali i znalce, veli Tamara Katarinčić
MEDULIN - Uz dosadašnjih sedam konja različitih pasmina Tamara Katarinčić iz konjičkog kluba Ranch Lunge Medulin nedavno je kupila i dva nova konja pasmine koje dosad nije bilo u Istri. Riječ je o američkom šarenom konju i quarteru. Američki šareni konj jedini je primjerak ove pasmine u Hrvatskoj, dok američki quarter već postoji u okolici Zagreba.
- Još kao mala bila sam zaljubljena u takve konje. Stalno sam ih gledala na televiziji kad se prikazivao neki vestern. Stoga sam uvijek željela nabaviti takvog konja, kojeg sam tada nazivala indijanskim. Budući da često posjećujem sajmove konja u Europi te pratim novitete i događanja u svijetu, odlučila sam se na kupnju tih konja iz Slovenije. Za tu sam se pasminu također odlučila jer su izrazito dobre ćudi, mirni i blagog tolerantnog temperamenta te ih bez problema mogu jahati djeca, što mi je posebno važno zbog škole jahanja, koju polaze upravo djeca. Imaju instinkt da prate vlasnika kao pas. Ova je pasmina idealna za početnike, ali i znalce, veli Katarinčić.
Kako se konjički klub u budućnosti ne želi baviti samo turističkim jahanjem i školom jahanja, već i uzgojem konja, predsjednica kluba kupila je kobilu američkog quartera Triple Choice od 16,5 godina koja će se oždrijebiti u travnju. Katarinčić planira kupiti i pastuha te pasmine. Uz to u Medulin je došla i >beba< američkog šarenog konja Rebecca Bar Frost, koja će biti spremna na jahanje tek za koju godinu.
Američki quarter i američki šareni konj razlikuju se samo u boji. Quarteri su uvijek jednobojni s mogućim bijelim oznakama na glavi i nogama, a naziv su dobili po utrci quarter mile, odnosno četvrt milje u kojoj su bili najuspješniji i bez konkurencije. Američki su ih kauboji počeli uzgajati jer su trebali brzog, mirnog konja koji se može jahati s jednom rukom, a ujedno je i radni konj i pomaže kod čuvanja goveda. Američki šareni konj prepoznatljiv je pak po uzorku boje dlake što ga čini skupocjenim. Svaki takav konj mora imati minimalno pet centimetara duge bijele mrlje i ružičastu kožu. Smije se križati jedino s quarterima i punokrvnim konjima. Danas u Texasu djeluje udruga quartera. Vlasnici šarenih konja u nju su bili učlanjeni do 1960. kada su se osamostalili i osnovali vlastitu u koju dosad nije bio učlanjen niti jedan vlasnik konja iz Hrvatske.
- Kad smo kupili painta htjeli smo se učlaniti u tu udrugu, ali tada nismo imali priliku upisati se kao vlasnici iz Hrvatske jer nisu imali takvu mogućnost. Stoga smo im poslali zahtjev za postavljanje Hrvatske na web stranicu i u bazu podataka, pa smo tako prvi članovi udruge, ističe Katarinčić. Ponosno dodaje da njezina dva nova konja imaju rodovnik s precima koji datiraju iz 1680., odnosno od samog početka uzgoja što dokazuje njihovo praćenje i strogu selekciju tih pasmina.
Konje će Katarinčić koristiti i za vesternsko jahanje, budući da klub želi uvesti neka nova natjecanja i treninge za nove jahaće discipline. Započet će sa školom takvog jahanja na vesternskim sedlima, a stručni i licencirani treneri, suci i natjecatelji iz Italije i Slovenije pratit će rad škole uz stručne savjete. Riječ je o ležernom jahanju kroz prirodu gdje se konj jaše bez žvala. Jahač svojom raspodjelom težine i pokretima određuje brzinu i način jahanja, odnosno kretanja konja.
B. BAN
Snimio B. GRAHOVAC, Glas Istre

23. ožujka 2007.
Croatia Airlines prelazi na ljetni red letenja
Nacionalni zrakoplovni prijevoznik Croatia Airlines (CA) prelazi 25. ožujka na ljetni red letenja koji vrijedi do 27. listopada, a donosi i više novina, priopćeno je iz CA-a

Na njemačkom tržištu, tradicionalno najvažnijem za CA, uvode se redoviti letovi između Splita i Muenchena triput tjedno - utorkom, četvrtkom i subotom. Među novostima je i uvođenje redovnih linija između Zagreba i Londona (Gatwick). Na toj će liniji zrakoplovi CA-a letjeti triput tjedno - ponedjeljkom, petkom i nedjeljom. Uvodi se i izravni let Dubrovnik - Zuerich četvrtkom te dva dodatna međunarodna leta Split - Zuerich, tako da će na toj liniji zrakoplovi CA-a letjeti triput tjedno - ponedjeljkom, srijedom i subotom.

Uvođenjem dodatnog leta između Splita i Pariza utorkom povećava se broj tjednih letova na toj liniji na kojoj će zrakoplovi CA-a letjeti četvrtkom i nedjeljom. Novost je i dodatni let utorkom između Splita i Londona (Gatwick),čime je broj tjednih letova na toj liniji povećan na četiri (ponedjeljak, utorak, četvrtak i petak). U odnosu na lanjsku turističku sezonu CA je povećao kapacitet raspoloživih sjedala na liniji Dubrovnik - London (Gatwick) uvođenjem dodatnog leta ponedjeljkom, što je uz letove utorkom, četvrtkom, petkom i nedjeljom peti tjedni let između ta dva grada.

U domaćem redovnom prometu najveći broj letova je kao i lani planiran na linijama Zagreb - Split i Zagreb - Dubrovnik. Potkraj lipnja zrakoplovi CA-a počinju izravno povezivati Osijek sa Splitom i Dubrovnikom i to utorkom. Zrakoplov će najprije letjeti iz Dubrovnika u Osijek, zatim iz Osijeka u Split i obratno te poslijepodne iz Osijeka u Dubrovnik. ((wwww.liderpress.hr)

23. ožujka 2007.
ZASLUGE ZA IZGRADNJU NAJVEĆEG AKCELERATORA NA SVIJETU PRIPADAJU I HRVATSKIM STRUČNJACIMA
Hrvati dio najvećeg znanstvenog projekta
Na ovom projektu, koji je okrenuo odljev mozgova iz Amerike u Europu, sudjeluje svjetska znanstvena krema, a među njima i fizičari s PMF-a i FRSB-a iz Splita te s >Ruđera Boškovića<
RIJEKA - U Europskom centru za nuklearno istraživanje (CERN) u Ženevi jučer je obilježen dovršetak prve faze detektora CMS (Compact Muon Solenoid) i testiranje supravodljivoga solenoidnog magneta od četiri tesle, u čijoj su gradnji sudjelovali hrvatski znanstvenici i gospodarstvo. Na svečanosti je sudjelovalo 200 znanstvenika i dužnosnika iz 31 zemlje. Hrvatsku je predstavljala tročlana skupina iz Splita s rektorom splitskog sveučilišta Ivanom Pavićem, a u ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta državni tajnik Dražen Vikić Topić, koji izgradnju novog magneta, nastalog kao dio najvećeg akceleratora LHC (Large Hadron Collider) na svijetu, smatra velikim uspjehom i potvrdom značenja hrvatske znanosti i industrije u svjetskoj utakmici.
LHC u funkciji 2008.
To je jedno od najznačajnijih znanstvenih postrojenja ikad - 27 kilometara dug kružni akcelerator. U ožujku 2006. društvu Končar - Montažni inženjering d.d. dodijeljena je u CERN-u zlatna plaketa za proizvodnju i ugradnju sabirnog sustava od 20 kiloampera za napajanje supravodljivog magneta. Kako nam je pojasnio Branimir Vujčić, rukovoditelj poslovne jedinice Tehnički sektor, trenutno se radi na drugoj fazi CMS detektora, a završetak njegove gradnje, formiranje snopa i početak prvih eksperimenata na sudaru čestica, predviđen je tijekom ove godine, dok je stavljanje u funkciju cijelog LHC akceleratora planirano za 2008. godinu.
Vujčić je istaknuo da na ovom projektu sudjeluje znanstvena krema iz cijeloga svijeta. Štoviše, dodao je, ovaj projekt okrenuo je odljev mozgova iz Europe u Ameriku u suprotnom smjeru. Naime, u CERN-u je angažirano stotinjak američkih instituta, a također i vodeći instituti iz Japana, Indije, Kine i Europe, pa ne treba posebno isticati što za Hrvatsku znači sudjelovanje u tom projektu.
Početak gradnje 1992.
Prva faza CMS-a počela se graditi 1992., a već se 1993. skupina fizičara s PMF-a i FRSB-a iz Splita zalaganjem Danijela Denegrija iz CERN-a priključila radu na detektoru. Poslije su se uključili i znanstvenici s Instituta >Ruđer BoškovićRuđera< kaže nam da se u CERN-u dokazuju neke od osnovnih postavki modela tzv. standardnog modela elementarnih čestica i sila, i teorija kojima danas objašnjavamo postanak svemira i sila koje su odgovorne za postojanje i oblik materije kakvu znamo ili samo naslućujemo.
Zadovoljstvo sudjelovanjem Hrvatske ne krije ni ravnatelj >Ruđera< prof. dr. Mladen Žinić. Kako kaže, nekoliko >Ruđerovih< istraživačkih grupa iz teorijske i eksperimentalne fizike već je niz godina aktivno uključeno u eksperimente u CERN-u.
- Također, naši računarci pod vodstvom CERN-a sudjeluju u razvoju europske GRID infrastrukture, tj. u gradnji brze paneuropske računalne mreže, kaže dr. Žinić.
E. MARINKOVIĆ ŠKOMRLJ

Primorac ponosan na hrvatski uspjeh
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac ističe da je iznimno ponosan na uspjeh i sudjelovanje hrvatskih znanstvenika i gospodarstvenika u ovom grandioznom projektu.
- Iznimno me raduje i činjenica da brojni hrvatski znanstvenici rade u CERN-u, a posebno možemo biti ponosni što su se neki vratili u Hrvatsku, gdje sada dijele s nama bogata iskustva, stečena djelujući u znanosti širom svijeta. Ovaj izniman uspjeh u projektu CERN-a dokazuje ono što u Ministarstvu stalno naglašavamo, a to je da je Hrvatska već integrirana u europski znanstvenoistraživački prostor, rekao je Primorac.
Glas Istre

23. ožujka 2007.
Brodovi jaružari za izgradnju umjetnih otoka
Saša BRNABIĆ
PULA - Brodogradilište Uljanik potpisalo je u petak s luksemburškom kompanijom Dredging and Maritime Management S.A. Luxemburg ugovor o gradnji dva specijalna broda jaružara na vlastiti pogon - self-propelled cutter suction dredger.

Umjetni otok u obliku palme u Dubaiju
Jaružari ili dredgeri su sofisticirani i tehnički zahtjevni za izgradnju i služe za produbljivanje plovnih putova, odnosno izgradnju obala, umjetnih otoka ili produbljivanje obala, a Uljanikove će novogradnje moći raditi do 36,6 metara dubine mora, doznaje se iz Uljanika.
Kompanija Dredging and Maritime Management S.A. Luxemburg dio je grupe Jan De Nul koja je jedna od vodećih u svijetu za izvođenje navedenih morskih radova. Najpoznatiji projekt na kojem trenutačno rade je veliki umjetni otok u obliku palme u Dubaiju.
Ovaj projekt predstavlja repozicioniranje Uljanika na novu tržišnu nišu nakon što su se afirmirali u izgradnji najvećih svjetskih brodova za prijevoz automobila, te kombinirani prijevoz automobila i kamiona, s kojima su za norveške, izraelske i talijanske naručitelje zauzeli oko 12 posto svjetskog tržišta, te novu poslovnu orijentaciju, koja predstavlja odgovor na zahtjeve tržišta. Svakako sofisticiraniji i tehnički zahtjevniji brodovi za gradnju umjetnih otoka, takozvani dredgeri ili jaružari, donijet će Uljaniku i veći prihod po brodu, što zasad
nisu htjeli komentirati, te će biti jedno od rijetkih brodogradilišta svijeta koji će ih moći raditi. Jaružari ili dredgeri, koji će biti opremljeni najnovijom tehnologijom, bit će manjih gabarita nego brodovi koje je Uljanik dosad gradio. Brodovi će biti dugi 138,5 metara, široki 26 i visoki od 8,8 do 12,2 metra uz nosivost od 2200 tona prigazu od 5,75 metara. Snaga od 15 megavata koju će brod moći proizvoditi uglavnom se troši na rad brodskih postrojenja između kojih su i tri goleme crpke svaka snage pet megavata.
Cijena ugovorena u eurima
Gradnju brodova uz suradnju s brodovlasnikom i Uljanik Brodogradilištem nadzirat će klasifikacijsko društvo Bureau Veritas. Rok isporuke za ova dva broda je kraj 2009. godine, kažu u Uljaniku. Specifičnost je brodova što će skupljati materijal s dna mora, kojeg će akumulirati u trupu i odvoziti na mjesto gradnje umjetnih otoka.
Zanimljivo je, izvijestili su iz Uljanika što će dva jaružala iz Uljanika biti prvi takvi brodovi na vlastiti pogon izgrađeni u Hrvatskoj. Također, novina je i to što je cijena broda u potpunosti ugovorena u eurima, a ne kao što je do sad bila praksa, u američkim dolarima. Nakon isporuke brodovi će ploviti pod luksemburškom zastavom. Inače belgijska kompanija Jan de Nul Grupa je vršila i iskop dijela podmorskog plinovoda, koji je plin iz Jadranskog mora doveo do obale Istre, točnije do Pule. Vjesnik

22. ožujka 2007.
S najveće smotre industrije brodova na kružnim putovanjima stigle odlične vijesti za Zadar
Gaženica postaje matična luka američkoga cruiserskog diva?
Tvrtka >Carneval cruises<, jedna od najvećih na svijetu, htjela bi da joj luka
u Gaženici bude tzv. home port, dolazna i odlazna luka za sve njihove
brodove na kružnim putovanjima
Ljubica IVIĆEV_BALEN
ZADAR - Jedna od najvećih cruiserskih tvrtki, američka >Carneval cruises<, zainteresirana je da joj luka u zadarskoj Gaženici bude tzv. home port, dolazna i odlazna luka za njihove brodove na kružnim putovanjima. Otkriveno
je to tijekom >Seatradea <, najveće svjetske smotre industrije brodova na kružnim putovanjima, koja se ovih dana održava u američkome Miamiju.

Invazija na hotele...
Prema Izvješću Instituta za turizam podnesenom na Danima hrvatskog turizma, Zadar je grad u kojemu gosti s cruisera dnevno potroše najviše, bez obzira što u njemu ne pristaje toliko mnogo cruisera kao u Dubrovniku.
Otkad je izgrađena luka na vrhu Poluotoka, brodovi na kružnim putovanjima po Sredozemlju pristaju i u Zadru na dan-dva. Već su počeli stizati i ove godine pa su tako zadnjih dana pristali cruiseri >DalmacijaMonet < koji u Zadru pristane više puta godišnje, a za cijelu je godinu već najavljeno 107 dolazaka cruisera.
Luka za odlazna i dolazna pristajanja cruisera ne znači samo luku za tvrtku >Carneval cruises< koja ima pedesetak brodova vrijednih oko 18 milijardi dolara, već bi to značilo i dodatne poslove za obližnju zračnu luku zbog dolaska gostiju koji se ukrcavaju na cruisere, kao i za druge prometne kapacitete, ali i za hotele, opskrbu brodova...
Oslobadanje jezgre
Velik je projekt gradnje trajektno-putničke luke u Gaženici u tijeku, upravo se gradi spojna cesta luka - autocesta.
Sama luka s gatovima i terminalima stajat će i više od 150 milijuna eura, a traže se i kreditori. Nedavno su u Zadru boravili predstavnici Europske investicijske banke i upoznali se s cijelim projektom.
Gradnjom luke u Gaženici zaokružit će se veliki zadarski projekt. Najprije je na Poluotoku izgrađena luka za cruisere, a sad se uređuju Liburnska i Istarska obala. Završetkom toga posla doći će do preregulacije prometa na Poluotoku, a s dovršetkom luke u Gaženici trajekti će se preseliti u tu luku. Time će se gradska jezgra osloboditi
gustog automobilskog i kamionskog prometa, što će odteretiti i luku.

>SEATRADE<
Među 100 zemalja i Hrvatska
Na >Seatradeu<, najvećoj svjetskoj smotri industrije brodova na kružnim putovanjima koja se održava u Miamiju, prošlog se tjedna predstavio i Zadar. Ove je godine, uz ravnatelja Lučke uprave Zadar Ivice Burića, tamo otputovao i gradonačelnik Zadra Živko Kolega. >Seatrade< je ove godine okupio 950 izlagača iz cijeloga
svijeta, a predstavljeno je 100 zemalja s cruiserskim odredištima.

22. ožujka 2007.
Već 3000 rezervacija za >Ryanairovu< liniju Zadar - London
ZADAR ->U šest tjedana koliko 'Ryanair' prima rezervacije letova na liniji Zadar-London, već je rezervirano 3000 karata. Zadovoljni smo tolikim zanimanjem za našu novu liniju jer bismo u prvoj godini na njoj prevesti planiranih 40.000 putnika<, rekao je predstavnik te irske zrakoplovne tvrtke Tomas Kulakovski na konferenciji u zadarskoj Zračnoj luci. Prvi >Ryainairov< let na liniji Zadar-London bit će 23. travnja, a zrakoplov će ići tri puta tjedno: ponedjeljkom, srijedom i subotom. S plaćanjem aerodromskih pristojbi cijena karte iznosi 10 eura, a može se rezervirati samo na internetskim stranicama >Ryanaira<. [Lj. I. B.]

22. ožujka 2007.
Francuski Lactalis preuzima Dukat
Domaće mljekarsko poduzeće Dukat je obavijestilo Zagrebačku burzu da je njegov najveći dioničar Luka Rajić postigao sporazum sa grupacijom Lactalis, jednom od vodećih svjetskih mljekarskih grupacija o preuzimanju 2,744.769 dionica ili 91,49 posto društva čime je stavljeno slovo na "i" višemjesečnim nagađanjima. Lactalis po dionici Dukata plaća 749,78 kuna, a sporazumom je predviđena i obveza francuskog Lactalisa na daljnji razvoj poslovanja Dukata te primarne proizvodnje mlijeka, uz obvezu na zadržavanje najmanje postojećeg broja zaposlenih.
Lactalis je najavio i objavljivanje javne ponude za preuzimanje svim dioničarima Dukata i to u zakonom predviđenim rokovima. Menadžment Dukata je izrazio zadovoljstvo je razvojem događaja, jer ulazak Lactalisa predstavlja snažan podstrek daljnjem razvoju društva kao regionalne mliječne industrije.
Da podsjetimo, Lactalis je tvrtka u obiteljskom vlasništvu, sa sjedištem u Lavalu, u Francuskoj. Prisutan je u 140 zemalja, a osnovao ga je Andre Besnier, 1933. godine. U 2006. kompanija je imala 7,4 milijarde eura prometa, od čega je 3,4 milijarde (55 posto) realizirala na tržištima izvan Francuske. U 2007. očekuje se promet od 9 milijardi eura. Zapošljava 30.000 ljudi, od čega 13.000 izvan Francuske. (www.poslovni.hr)

22. ožujka 2007.
Industrijska proizvodnja veća 5,7 posto
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači ove godine veća je za 5,7 posto u usporedbi s veljačom prošle godine, a u prva dva mjeseca ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem bila je veća za 7,3 posto, prvi su podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u veljači ove godine u odnosu na isti lanjski mjesec najviše je, za 13,4 posto, porasla proizvodnja u rudarstvu i vađenju, dok je u prerađivačkoj industriji ostvaren rast proizvodnje za 8,3 posto. istodobno, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom zabilježen je pad od 12,6 posto. Unutar prerađivačke industrije, koja u ukupnoj hrvatskoj industriji sudjeluje sa 80 posto, najveći rast u veljači u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec zabilježen je u proizvodnji uredskih strojeva i računala i iznosio je 134,7 posto. U proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme rast je iznosio 49,4 posto. Najveći pad, od 5,4 posto, zabilježen je u kemijskoj industriji, a petpostotni pad evidentiran je i u krznarstvu. Prema glavnim industrijskim grupacijama, industrijska proizvodnja intermedijarnih proizvoda veća je u odnosu na prošlogodišnju veljaču za 13,2 posto, kapitalnih proizvoda za 18,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 17 posto, a netrajnih za 1,6 posto. (www.poslovni.hr)

21. ožujka 2007.
Pokopan msgr. Frane Franić
U splitskoj konkatedrali sv. Petra uz veliko mnoštvo vjernika i svećenstva pokopan je nadbiskup splitsko-makarski u miru, metropolit Frane Franić. On je preminuo prije četiri dana u 95. godini života, 71. svećeništva i 57. biskupstva.
Pokopne obrede vodio je nadbiskup zagrebački, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije kardinal Josip Bozanić uz asistenciju kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa vrhbosanskog, nadbiskupa splitsko-makarskog Marina Barišića i gotovo svih hrvatskih nadbiskupa i biskupa. U homiliji nadbiskup Bozanić je uz ostalo rekao da je nadbiskup Franić pokopan u konkatedrali sv. Petra koju je uspio podići usprkos protivljenjima i preprekama koje su mu postavljale tadašnje komunističke vlasti. (HRT)

U 95. GODINI ŽIVOTA PREMINUO SPLITSKO-MAKARSKI
NADBISKUP U MIRU dr. FRANE FRANIĆ
Biskup teških vremena
Biskupom postaje u prosincu 1950. godine i splitsko-makarskom Crkvom upravlja sve do umirovljenja 1988. godine
Msgr. dr. Frane Franić, splitsko-makarski nadbiskup u miru, preminuo je u subotu 17. ožujka 2007. u Kliničkoj bolnici u Splitu, u 95. godini života.
Kad je koncem prošle godine u splitskoj konkatedrali obilježio jubilej 70 godina svećeništva, Franić je od srca zahvalio na "srdačnom i pobožnom oproštaju", očigledno svjestan da su mu zemaljski dani odbrojani.
Msgr. Frane Franić rođen je 29. prosinca 1912. u Kaštel Kambelovcu. Za svećenika splitsko-makarske nadbiskupije zaređen je 25. prosinca 1936. u Splitu. Godine 1938. poslan je na poslijediplomski studij u Rim, gdje je postigao doktorat bogoslovnih znanosti na papinskom sveučilištu Gregorijani.
Za biskupa je zaređen 17. prosinca 1950. u Splitu. Od tada kao pomoćni biskup i generalni vikar djeluje u Splitu do 1954., kada je došao na čelo biskupije. Splitsko-makarskom Crkvom upravljao je najprije kao upravitelj, a od godine 1960. kao splitsko-makarski biskup, odnosno od 1969. do 1988. kao splitsko-makarski nadbiskup i metropolit. Umirovljen je 16. listopada 1988.
U kratkoj obavijesti o preminuću, koju potpisuje generalni vikar splitsko-makarske nadbiskupije dr. Ivan Ćubelić, ističe se kako je dr. Franić "Biskupsku službu obavljao u teškim povijesnim vremenima. Odlučno je učvršćivao vjernost Evanđelju i odanost Svetom Ocu u svojim vjernicima, istodobno promičući ekumenizam i dijalog u društvu".
Spomenimo, među ostalim, samo progone u komunističkom režimu kad se odlučno suprotstavio osnivanju protucrkvenih svećeničkih udruženja za što ga je iz kućnog pritvora u Krašiću hrabrio tadašnji zagrebački nadbiskup, kardinal Alojzije Stepinac.
Zbog torture koju je proživio, kad je bio i fizički napadan, te se suočio sa zatvaranjem i maloga i velikog sjemeništa u Splitu, teško je obolio i jedva preživio. No, nedugo poslije toga, među prvima je, zajedno s blagopokojnim kardinalom Franjom Kuharićem, pokrenuo veliku devetnicu obilježavanja trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata.
U konkatedrali sv. Petra u Splitu, koju je Franić sagradio za vrijeme svoje pastirske službe, u srijedu 21. ožujka, s početkom u 11 sati, obavit će sprovodni obredi i oproštaj od nadbiskupa, koji će u kripti konkatedrale biti i sahranjen. Ivan UGRIN Slobodna Dalmacija

21. ožujka 2007.
U partnerstvo s Konzumom gotovo 800 malih trgovaca
U projekt Plus Market do 1. ožujka uključilo se 788 malih obrtničkih trgovina iz cijele Hrvatske, a u planu je povezati nekoliko tisuća malih trgovaca sa VELPRO-om, veleprodajnim sektorom Konzuma, izvjestili su iz Hrvatske obrtničke komore. O dosadašnjim rezultatima projekta, ocjenama korisnika projekta, kao i mogućnostima unapređenja partnerstva između malih trgovaca obrtnika i VELPRO-a, razgovarali su jučer u HOK-u predstavnici Ceha trgovine HOK-a, Konzuma i brojni obrtnici trgovci. Kako je istaknuo predsjednik Ceha trgovine HOK-a Boris Vukelić, projekt je još u fazi 'uhodavanja' i postoje neki problemi koje valja zajednički rješavati s Konzumom (primjerice, nabavne cijene), ali svi sudionici projekta uvjereni su kako će zajedničkim naporima projekt uskoro zaživjeti punom snagom. Direktor veleprodaje Konzuma Zdenko Protuđer naglasio je kako je zajednički cilj Konzuma i malih trgovaca unaprijediti prodaju, što će se omogućiti i pružanjem know-how Konzumove prodajne filozofije.
Prvi korak projekta, standardizacija uređenja trgovina, upravo je u tijeku, a izabrano je 14 pilot trgovina koje uređuju Konzumovi timovi za unutarnje uređenje. Slijedi standardizacija sadržaja, odnosno ponude, koja će se temeljiti na poštivanju prodajnih udjela s naglaskom na hrvatske proizvođače i marki Rial.
Osim pomoći pri uređenju trgovina, Konzum će malim trgovcima osigurati i savjetodavnu pomoć te potrebnu opremu, kao i radnu odjeću zaposlenika Plus Market-a, a sa Privrednom bankom Zagreb dogovorene su posebne kreditne linije za uređenje trgovina. (www.poslovni.hr)

21. ožujka 2007.
Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA)
Europa podržala protest domaćih putničkih agencija

Nakon što se Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) žalila Europskoj udruzi nacionalnih udruga putničkih agencija ECTAA-i, koja ujedinjuje više od 80 tisuća putničkih agencija, na adrese najviših hrvatskih dužnosnika stigao je dopis u kojem ECTAA posve podržava stavove UHPA-e da se u Hrvatskoj konačno reguliraju porezne stope pri pružanju agencijskih usluga te da se uvede isti način oporezivanja kao i u zemljama EU
ECTAA u Europi ima vrlo veliki ugled i zbog njezina se utjecaja razne komisije EU konzultiraju s njom u vezi sa svim pitanjima relevantnima za turizam i putničke agencije. - Istina je da se u Hrvatskoj ne primjenjuje isto načelo oporezivanja kao u EU. Uvest će se u sljedećih nekoliko godina, tijekom prilagodbe našeg zakonodavstva europskoj pravnoj stečevini. No, kod turističkih usluga on je već djelomice uveden upravo time što je od 1. siječnja 2006. ukinuta nulta stopa PDV-a, a ministar financija Ivan Šuker je, zagovarajući njezino ukidanje, to argumentirao time da 'to traži EU'.

Ako je već ta mjera uvedena zbog prilagodbe sustavu oporezivanja koji vrijedi u EU, treba provesti i drugi dio iste mjere, a taj je da turističke agencije plaćaju PDV za prodaju turističkih usluga na unutarnjem tržištu samo na razliku u cijeni, a pri poslovanju s inozemstvom prema nultoj stopi PDV-a - istaknula je u utorak na konferenciji za novinare direktorica UHPA-e Maja Stanić.

UHPA objavila ovogodišnji agencijski priručnik
Odnedavno se na turističkim sajmovima u inozemstvu na kojima nastupa Hrvatska turistička zajednica distribuira novi agencijski priručnik koji je tiskala UHPA, jedini tiskani pregled turističkih agencija u Hrvatskoj s pregledom njihovih osnovnih podataka i prikazom djelatnosti kojima se bave. Uz to sadrži i kratak pregled najvažnijih propisa koje se odnose na agencijsko poslovanje, kao i podatke o Udruzi. Priručnik je tiskan u 15 tisuća primjeraka, a upotrebljavaju ga prvenstveno veliki organizatori poslovnih putovanja, skupova, školskih ekskurzija i događanja, kao i hotelijeri radi provjere podataka o pouzdanim agencijama.
U pismu se objašnjava to načelo i ujedno upozorava da se, ako se to ne uvede, hrvatske putničke agencije dovode u nepovoljniji položaj od agencija u zemljama članicama EU, koje već i sada, zbog razlike u PDV-u, po povoljnijim cijenama od hrvatskih agencija pružaju usluge kako svojim turistima po Hrvatskoj, tako i turistima iz trećih zemalja.
UHPA od ministra Šukera traži pismeno rješenje kojim bi potvrdilo da se, u skladu sa stavkom 7. članka 5. Zakona o PDV-u, izleti u inozemstvo oporezuju kao i prijevoz izvan granica RH, dakle prema nultoj stopi.

- Do problema upravo i dolazi jer Ministarstvo financija smatra da se izleti za cijelu relaciju, dakle i u inozemstvu, trebaju oporezivati prema mjestu prodaje, dakle u Hrvatskoj prema stopi od 22 posto, a ne prema mjestu realizacije, a to je inozemstvu, u kojem bi stopa trebala biti nulta. Budući da se u zemljama EU primjenjuje princip oporezivanja prema mjestu realizacije usluge, pri agencijskim uslugama na unutarnjem tržištu samo na razliku u cijeni, pri izleima po inozemstvu prema nultoj stopi PDV-a, jasno je da je oporezivanje dvostruko.

Naravno, uz to rješenje, ministar financija bi trebao staviti izvan snage i četiri rješenja o kažnjavanju agencija, kao i najnovije rješenje agenciji u Puli - dodala je Stanić.Četiri agencije su, naime kažnjene jer nisu platile PDV od 22 posto na jednodnevne izlete u inozemstvo, no nijedna druga Porezna uprava osim istarske ne tereti ostale agencije za plaćanje poreza na takve izlete.

UHPA je uvjerena da će Upravni sud dati za pravo agencijama i ujednačiti tržišne uvjete poslovanja prijevoznika i agencija, no sudska se rješenja dugo čekaju, a uskoro počinju uskrsni blagdani, kad će doći veći broj organiziranih turista, od kojih će neki ići i na izlete u inozemstvo. UHPA će predložiti svim članicama da ili prestanu prodavati izlete ili da prodaju samo prijevoz, za koji se iza granice obračunava nulta stopa PDV-a, a goste upute da sami plaćaju ulaznice i obroke.

- Cijene su već ranije ugovorene sa stranim partnerima pa nijedno od predloženih rješenja, kao ni eventualno povećanje cijena za 22 posto, nije poslovno korektno i ugrožava redovito odvijanje sezone. Ako se ne pronađe rješenje, prikupit ćemo agencijske zapisnike kojima su inspektori potvrdili da su agencije uredno poslovale (istodobno obračunavajući nultu stopu PDV-a na izlete u inozemstvo) i tužiti Službu poreznog nadzora Ministarstva financija Upravnom sudu zbog nesavjesna rada inspektora, koji su agencije, ne upozorivši ih na prijestup, držali u zabludi da uredno posluju - najavila je Stanić. (Željka Laslavić) (www.liderpress.hr)

21. ožujka 2007.
Stop autima starijim od sedam godina
Uvoz rabljenih auta ograničit će se zbog strožih kriterija o emisiji ispušnih plinova
Namjeravati li uvesti automobil star deset godina, to ćete moći učiniti samo još idućih desetak dana jer 1. travnja na snagu stupaju nove odredbe o homologaciji vozila koje bitno postrožuju uvjete za uvoz. Nova pravila kažu da će se od prvog dana travnja moći uvesti samo vozila s tzv. Euro III motorima, koja uglavnom zadovoljavaju automobili proizvedeni 2000., odnosno 2001. godine. Prijašnje minimume mogla su zadovoljiti uglavnom vozila proizvedena 1996. godine i kasnije. Hrvatski autoklub krenuo je u kampanju obavještavanja javnosti kako bi se kupci informirali o novim pravilima te da ne bi kupovali automobil u inozemstvu koji neće moći homologirati. U tu svrhu su na svojim internetskim stranicama objavili popis vozila po godištima koja zadovoljavaju nove postrožene uvjete. "Nije ključna godina proizvodnje, već ispušni plinovi. Moguće je da automobili proizvedeni 1999. zadovoljavaju kriterije, a drugi ih ne zadovoljavaju iako su proizvedeni 2002. No ipak, većina automobila koji zadovoljavaju nove uvjete proizvedeni su 2000. ili 2001. godine", rekao nam je Miroslav Sučić, voditelj odjela homologacije u Hrvatskom autoklubu. Nove uvjete od prvog travnja morat će zadovoljiti osobna vozila mase do 2500 kilograma te laka teretna vozila razreda I., a spomenuti kriteriji za teža osobna vozila te laka teretna vozila razreda II. ili III. primjenjivat će se od 1. listopada ove godine. Postroženi su i zahtjevi za nova vozila kategorija M, N i O prema kočenju. Vozila na dva ili tri kotača (kategorija L) morat će zadovoljiti strože zahtjeve koji se odnose na gume, a kriterije o ispušnim plinovima zadovoljit će vozila s Euro II motorima. Prilikom uvoza ne rade se ispitivanja na vozilu, već se provjerava je li konkretno vozilo homologirano prema navedenim zahtjevima. Od postupka homologacije izuzeti su oldtimeri, vozila stranih veleposlanstava, naslijeđena vozila, vatrogasna vozila kao i vozila namijenjena vojnim potrebama, vozila povratnika s privremenog rada. Važno je da kupci rabljenih automobila provjere zadovoljava li vozilo koje namjeravaju kupiti nove kriterije jer u suprotnom ih neće moći cariniti ni registrirati u Hrvatskoj. Saša Vejnović, (www.poslovni.hr)

21. ožujka 2007.
U Dalmaciji 19 posto više turista
Prošli je mjesec na Jadran došlo 74.000 gostiju, što je sedam posto više nego lani
Na Jadranu je u veljači boravilo sedam posto više gostiju nego istog mjeseca lani, odnosno broj registriranih dolazaka premašio je 74.000. Domaći su gosti bili u većini, no stranaca je bilo 12 posto više u usporedbi s prošlom godinom. Prvi podaci turističkih zajednica govore kako je na Jadranu i u Gradu Zagrebu registrirano 103.604 dolazaka, što je također povećanje od sedam posto, a ostvareno je 3 posto više noćenja nego prošle godine. Od 263.605 registriranih noćenja, 137.401 ostvarili su strani gosti što je povećanje od 7 posto. U Istri je bilo 6 posto manje dolazaka - 17.816 i 64.134 noćenja, 11 posto manje nego u veljači prošle godine. Na Kvarneru je, pak, bilo 6 posto više dolazaka, a ostvareno je 3 posto više noćenja. Od toga je u Primorsko-goranskoj županiji boravilo 26.851 gost (9 posto više) koji su ostvarili 65.992 noćenja, što je šestpostotno povećanje. Najveći pad registriran je u Ličko-senjskoj županiji sa 37 posto gostiju manje, a noćenja je manje 44 posto.
Dalmacija je imala dolazaka 19, a noćenja 13 posto više. U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je 14 posto više dolazaka, a noćenja dva posto više, u Dubrovačko-neratvanskoj županiji boravilo je više od devet tisuća gostiju, a noćenja je bilo 7 posto više. U Zadarskoj županiji boravilo je čak 30 posto više gostiju (5763) koji su ostvarili 15.276 noćenja, čak 50 posto više. U Šibensko-kninskoj županiji boravilo je jedan posto više gostiju, a ostvareno je 29 posto noćenja više. U gradu Zagrebu registrirano je više od 29.000 dolazaka što je 6 posto više, a i noćenja je bilo 8 posto više. Prema prijavljenim noćenjima, najbrojniji su hrvatski gosti u veljači bili Slovenci, potom Austrijanci, državljani Bosne i Hercegovine, Talijani, Nijemci i Britanci. U prva dva mjeseca ove godine broj turista na Jadranu i u Zagrebu povećan je za 7 posto - prijavljeno je 184.199 gostiju, od toga je domaćih gostiju 97.654 (tri posto više), a stranih 86.545, što je povećanje od 12 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Noćenja je više za 3 posto, gotovo pola milijuna. Eleonora Dukovac, (www.poslovni.hr)

20. ožujka 2007.

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA I EUROPSKIH INTEGRACIJA
Hrvatska gospodarska diplomacija dobila internet stranicu
U utorak je u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija prezentirana javna internetska stranica Hrvatske gospodarske diplomacije: http://hgd.mvpei.hr/
Uvodnim govorima uzvanicima su se obratili, uz potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske za gospodarstvo Damira Polančeca, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija mr. sc. Kolinda Grabar-Kitarović i pomoćnica ministrice u Upravi za međunarodnu gospodarsku suradnju Andrea Gustović Ercegovac. Potpredsjednik Vlade Polančec u svom je obraćanju istaknuo osnovne gospodarske ciljeve, povećanje stope gospodarskog rasta i smanjenje stope nezaposlenosti, te se osvrnuo na pozitivan rast pojedinih gospodarskih pokazatelja tijekom posljednjih nekoliko godina.

Ministrica Grabar-Kitarović kazala je kako su pozicioniranje Republike Hrvatske na međunarodnoj gospodarskoj sceni, privlačenje stranih ulaganja i poticanje izvoza neke od značajnih aktivnosti rada Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te kako se ovim projektom nastoji sadašnjim i budućim hrvatskim izvoznicima omogućiti jednostavniji i transparentniji pristup uvjetima i mogućnostima poslovanja na stranim tržištima. Internetska stranica Hrvatske gospodarske diplomacije stoga predstavlja podlogu za našu suradnju s hrvatskom poslovnom zajednicom i institucijama uključenima u razvoj međunarodnih gospodarskih odnosa, napomenula je ministrica Grabar-Kitarović.

Također je istakla nastojanje hrvatske diplomacije da putem interaktivne suradnje s mjerodavnim institucijama, privatnim sektorom i hrvatskom javnosti prilagođava i usmjerava svoje aktivnosti u ona područja koja su relevantna za bolju i bržu afirmaciju hrvatskih gospodarskih interesa u svijetu. Pomoćnica ministrice Gustović Ercegovac kazala je kako se projekt javne internetske stranice Hrvatske gospodarske diplomacije i projekt Hrvatske izvozne ofenzive međusobno nadopunjuju i to u smislu pružanja informacija o stranim tržištima i provedbe strategije putem hrvatske diplomatsko-konzularne mreže u inozemstvu.

Predstavila je koncept i sadržajne cjeline internetske stranice Hrvatske gospodarske diplomacije te ukratko prezentirala rubrike vezane za podatke o djelokrugu rada Uprave za međunarodnu gospodarsku suradnju, pregledu aktualnog stanja hrvatskoga gospodarstva, gospodarske prikaze zemalja s informacijama o stranim tržištima, vodiče za izvoznike i ulagače, izravnu komunikaciju s poslovnom zajednicom i drugim zainteresiranima putem rubrike Pitaj gospodarskog savjetnika, informacije o međunarodnim natječajima i Diplomatskom gospodarskom klubu. (www.liderpress.hr)

20. ožujka 2007.
Matulović -Dropulić: Dalmacija priključena na plin do kraja 2009.

Tvrtka Plinacro lani je uvećala svoju imovinu za 663 milijuna kuna, odnosno za 36 posto u odnosu na 2005. godinu, što znači da je od 2001. povećala svoju imovinu gotovo 300 posto
Takvi izvrsni rezultati omogućili su da kompanija sagradi magistralni plinovod Pula - Karlovac dužine 191 kilometar, vrijedan 670 milijuna kuna, u svega devet mjeseci. Tako je lani sagrađeno i pušteno u rad 480 kilometara novih plinovoda te je završen i pušten u rad novi Nacionalni dispečerski centar, kao i sustav daljinskog nadzora i upravljanje plinskom mrežom u RH te sustav veza s optičko-komunikacijskim sustavom.

Osokoljena pozitivnim rezultatima, Vlada je ubrzala priključenje Dalmacije na plinski sustav, pa će, prema riječima Marine Matulović-Dropulić, ministirice za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i predsjednice Nadzornog odbora Plinacra, i Dalmatinci koristiti taj jeftini i ekološki prihvatljiv energent.
- Do kraja 2009. stići će plin u Split, a sad mnogo toga ovisi o županijskim vlastima i one moraju ozbiljno krenuti u realizaciju projekta, a neke su već počele raspisivati natječaje za koncesije - rekla je Matulović-Dropulić.

Član Nadzornog odbora Plinacra i ministar gospodarstva Branko Vukelić istaknuo je da Vlada ima ambiciozne projekte u energetskom sektoru, a Plinacrovo ispunjenje zacrtanih planova ide u tom smjeru. Vukelić je najavio da će se Plinacrovi plinovodi priključiti na jadransko-jonski plinovod, koji će spojiti Italiju s Albanijom. (Renato Đurđević) (www.liderpress.hr)

20. ožujka 2007.
Školjkari dobili 155 koncesija
Podjela koncesija jedan je od koraka do legalizacije izvoza školjaka, čija je proizvodnja na trećini kapaciteta
Jedna kamenica iz uzgoja u nekom od boljih restorana u Italiji stoji 8 dolara, a onu uzgojenu u Malostonskom zaljevu u domicilnom restoranu gost plati deset kuna. Najjeftinija je, naravno, kamenica iz divljeg rasta koja je besplatna ako ronilac ima dobar nož i zna gdje ih treba ubrati. No da bi malostonska i ina kamenica iz domaćeg uzgoja dobila putovnicu za EU, nužno je stvaranje otpremnih centara s laboratorijskom sanitarnom kontrolom.

Otpremni centri

Jedan od nekolicine planiranih otpremnih centara bit će smješten na poluotoku Pelješcu, a njegovu će gradnju u potpunosti finacirati Uprava za otoke pri resornom ministarstvu mora, ističe državni tajnik za more Branko Bačić. On je jučer u Stonu sa 90 uzgojivača školjaka i riba, što su prošli na javnom natječaju, potpisao ugovor o dodjeli koncesija za 155 uzgojivačkih polja, od ukupno 325 polja koliko ih je ucrtano u Malostonskom zaljevu. Podjela koncesija jedan je od koraka na putu do legalizacije izvoza domaćih školjaka kojemu je prethodio trogodišnji rad na pripremi procesa - od snimanja područja, izrade karata, lociranja polja i njihovih površina. Tako je u Malostonskom zaljevu za uzgoj školjaka predviđena površina od ukupno 2,6 milijuna kvadrata, gdje se može uzgojiti 8600 tona školjaka. Sada se iskorištava jedna trećina maksimalnih kapaciteta, navodi Bačić
Simbolične naknade
U prvom krugu dodjela koncesija podijeljeno je oko 1,1 milijun četvornih metara polja pod koncesijom za koje korisnici plaćaju nisku naknadu, kao produžetak državnih mjera potpora marikulturi. Koncesije na ostatku polja za uzgoj bit će dodjeljivane istom procedurom kao i ovih 155 polja - putem raspisivanja javnog natječaja. Bačić ističe da je izrađena i studija utjecaja na okoliš u ovu svrhu, koja osim što definira maksimalni mogući kapacitet uzgoja, definira i nadzor nad održivim razvitkom. Uzgajivači koji su jučer potpisali ugovor o koncesiji sada mogu ući i u sustav državnih potpora, u red kojih spada i povlaštena naknada za korištenje pomorskog dobra. Vlada je raspisala natječaj za dodjelu koncesija na 15 godina za svih 325 polja, od kojih su 180 nova, 136 su proširena, a 9 su ostala slobodna u prijašnjem postupku. Koncesijska je naknada simbolična, tako da godišnja svota neće pokriti ni troškove postupka koncesioniranja, naglasio je Bačić. Naknada se sastoji od stalnog dijela koji iznosi 0,2 kn po četvornom metru za uzgoj školjaka i 0,5 kn po četvornom metru za uzgoj ribe, te od promjenljivog dijela u iznosu od 0,2 posto za uzgoj školjaka i 0,3 posto za uzgoj ribe od ukupnog prihoda ostvarenog obavljanjem marikulturne djelatnosti.
Tanja Čorak, (www.poslovni.hr)

20. ožujka 2007.
Zagreb Transport Show 27. ožujka na ZV-u
Na Zagrebačkom velesajmu se od 27. ožujka do 1. travnja ove godine održava Zagreb Transport Show, 4. međunarodni sajam gospodarskih vozila, prometa, logistike i prateće industrije. Sajam se održava svake dvije godine i član je elitne obitelji svjetskih sajmova OICA-e, međunarodnog udruženja proizvođača vozila i dijelova. Prvi put sajmu je ove godine pokrovitelj Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka RH, a partner je HGK. Zagreb Transport Show namijenjen je velikim i malim prijevoznicima tereta i putnika, maloj privredi i obrtu, trgovcima, serviserima, davaocima usluga te državnim institucijama. Na sajmu će se predstaviti vodeći zastupnici ove industrije te najnoviji modeli lakih, teških i priključnih gospodarskih vozila, željeznički, pomorski, zračni i lučki promet. U program izlaganja uvedene su nove tematske cjeline: logistika, telematika te usluge u prometu. Na taj je način postojeći segment gospodarskih vozila upotpunjen sa svim grupacijama prijevoza. Biserka Ranogajec, (www.poslovni.hr)

19. ožujka 2007.
Beč: Odgođena konferencija za novinare
Odvjetnici Vladimira Zagorca odgodili su za danas predviđenu konferenciju za novinare u Beču. Georg Brockmeyer, glasnogovornik Odvjetničkog ureda Lansky Ganzger, koji zastupa Zagorca, izjavio je da je konferencija odgođena za srijedu, 21. ožujka, jer odvjetnici nisu dobili potrebnu dokumentaciju iz Zagreba.
Dodao je da treba vremena "kako bismo na odgovarajući način izvijestili medije". Na pitanje hoće li se Zagorec u srijedu pojaviti na konferenciji za novinare, odgovorio je da sada ništa o tome ne može reći.
"To ćemo sljedećih dana dogovoriti s njim", rekao je glasnogovornik i dodao da Zagorec želi obraniti dostojanstvo, koje mu je uhićenjem jako narušeno.
Protiv njega je pred zagrebačkim Županijskim sudom pokrenuta istraga zbog sumnje da je zlorabio položaj i oštetio državni proračun za pet milijuna američkih dolara.
Ovaj tjedan zagrebački Županijski sud uputit će Ministarstvu pravosuđa dokumentaciju koja će potom biti poslana austrijskom ministarstvu pravosuđa uz zahtjev za izručenjem Zagorca.
Riječ je o rješenju o otvaranju istrage i određivanju pritvora, nalogu za raspisivanjem tjeralice i popisu odredaba zakona na kojima se temelje te sudske odluke.
Zagorec posljednjih sedam godina živi u Austriji i prema pisanju tamošnjih medija vrijednost njegove imovine procijenjena je na 26 milijuna eura, odnosno na oko 190 milijuna kuna. Navodno je upravo ta svota uzeta u obzir pri donošenju odluke o visini jamčevine kako bi ona bila realna i razmjerna Zagorčevu bogatstvu. (HRT)

19. ožujka 2007.
HPB kupila prostor Ljubljanske banke
Piše: N. Patković
OSIJEK - Hrvatska poštanska banka postat će novi vlasnik atraktivnog poslovnog prostora na Trgu Ante Starčevića 7 u Osijeku koji je bio u vlasništvu Ljubljanske banke, a novac od prodaje pripast će štedišama Ljubljanske banke koji su ishodili sudsko rješenje o ovrsi njezine imovine.

Na usmenoj javnoj dražbi HPB je za 186,67 kvadrata prizemlja zgrade na središnjem osječkom trgu ponudio 2,940.221 kunu, što je bilo za 5.000 kuna više od ponude Imex banke iz Splita. Inače, procijenjena vrijednost nekretnine bila je 5,870.441,91 kuna, iz čega se jasno vidi da je ova nekretnina postigla tek nešto više od polovice procijenjene vrijednosti. Nakon što HPB uplati iznos, na Općinskom sudu u Osijeku bit će zakazano diobno ročište kako bi se od prodaje nekretnine namirila potraživanja 40-tak štediša Ljubljanske banke. Jutarnji list

19. ožujka 2007.
Dionica Dugopolje-Šestanovac završena mjesec dana ranije
foto:HRT
Povoljni klimatski uvjeti ubrzali su izgradnju dijela autoceste od Splita prema Dubrovniku pa bi tako dionica Dugopolje-Šestanovac mogla bi biti puštena u promet krajem svibnja, što je mjesec dana prije predviđenog roka.
Dionica Dugopolje-Šestanovac košta oko milijardu i 600 milijuna kuna, a na njoj će biti izgrađena 52 objekta. Na dionici će biti i dva tunela Zaranač, dug 338 metara, i Bisko, dug 498 metar. Priprema se i izgradnja mosta preko Cetine, nizvodno od Blata na Cetini, najvažnijeg objekta na toj dionici koji bi trebao biti završen do kraja godine
Autocestu Dalmatinu je probijao hrvatski konzorcij predvođen Konstruktorom. Oko 800 radnika cijele je zime danonoćno radilo da posao završe na vrijeme. Najzahtjevniji dio, most preko kanjona Cetine, još se dotjeruje. Ta bi dionica od 37 km trebala rasteretiti magistralu i uvelike smanjiti gužve na uskom grlu oko Omiša. Cestarina će biti 13 kuna, odnosno od Zagreba do Šestanovca plaćat će se 170 kuna.
Također do ljeta trebala bi biti proširena i spojna cesta od Šestanovca do Dupca, prema Makarskoj, duga 12 kilometara. Hrvatske ceste pripremaju je za velik promet koji se na njoj očekuje. Radovi su u punom zamahu. Jutarnji list

19. ožujka 2007.
Treći natječaj za 62,02 posto dionica Vupika
Hrvatski fond za privatizaciju raspisao je natječaj za prodaju 62,02 posto dionica Vukovarskog poljoprivredno industrijskog kombinata Vupika po početnoj cijeni od 70,56 milijuna kuna. To je treći natječaj. Rok za predaju ponuda za kupnju 882.014 dionica tog kombinata po 20 posto nominale istječe 17. travnja u 14 sati.
Prema natječaju, osim ponuđene cijene, Fond od ponuditelja traži ispunjenje uvjeta, kao što su zadržavanje osnovne djelatnosti, zadržavanje sjedišta u Vukovaru, preuzimanje obveze zadržavanja zatečenog broja zaposlenika (krajem rujna 2006.bilo ih je 943) u roku od tri godine, i/ili preuzimanje obveze provođenja programa zbrinjavanja eventualnog viška zaposlenika, kao i preuzimanje u potpunosti postojećeg kolektivnog ugovora.
Također se traži od ponuđača program ulaganja, poslovni plan za narednih pet godina uključujući i investicijski plan za to razdoblje, preuzimanje obveze da neće prodati ni opteretiti nekretnine i dionice društva u roku godinu dana. Među obveznim uvjetima natječaja su i obveza da se ponudi program podmirenja svih obveza Vupika prema vjerovnicima, ponude zamjenska jamstva za obveze pokrivene državnim jamstvima ili program podmirenja tih obveza, te ponude odgovarajuća sredstva osiguranja za izvršenje preuzetih obveza.
U slučaju jednako vrijednih ponuda prednost će imati ponuda radnika. (mmp)

19. ožujka 2007.
Drugi susret vinara Šibensko-kninske županije
Cilj je utvrditi kakvoću vina na malim obiteljskim gospodarstvima te povezati male vinare i ugostitelje
Drugi Susret vinara Šibensko-kniske županije, koji za cilj ima utvrditi kakvoću vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te povezati male vinare i ugostitelje, održava se od 21. do 23. ožujka u Oklaju, Skradinu i Vodicama. Susret zajednički organiziraju šibenski odsjek Hrvatskoga zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatska obrtnička komora Šibensko-kninske županije, Grad Skradin i Šibensko-kninska županija zajedno sa suorganizatorima, ŽK Šibenikom i Udrugom vinogradara. Pokrovitelji Susreta su općine Pirovac i Primošten. Prvog dana Susreta održat će se demonstracija rada s traktorskim i leđnim prskalicama u Oklaju, dok je drugi dan predviđen za stručna predavanja, koja će se održati u Skradinu. Višnja Šimunović iz Hrvatskoga zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu u Zagrebu održat će predavanje o pozitivnim primjerima vinogradarske i vinarske proizvodnje, vinskim brendovima iz Portugala. Gordana Kožarić-Silov iz šibenskog odsjeka Hrvatskoga zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu izlagat će o crnoj pjegavosti i tripsiji, odnosno aktualnim problemima u zaštiti vinograda s kojima se susreću vinogradari, dok će Nenad Bižić iz tvrtke PA-VIN i Stipe Ivić s Instituta za Jadranske kulture i melioraciju krša Split govoriti o manama vina, odnosno načinu njihova uklanjanja. Nakon predavanja, predviđeno je proglašenje pobjednika najboljeg uzorka vina koji će prethodno kemijski i organoleptički ocijeniti stručna komisija sastavljena od vrsnih enologa, a pobjednicima će se uručiti diplome. U Vodicama se zadnjeg dana Susreta održava prezentacija vina ugostiteljima. U sklopu prezentacije Ljiljana Gašparec-Skočić iz Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo govorit će o rezultatima u izradi vinogradarskoga katastra, a Vinko Milat iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva izlagat će o državnoj politici vezanoj za razvoj vinogradarstva i vinarstva. Lada Bičak iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrdnu savjetodavnu službu održat će predavanje o integriranoj proizvodnji u vinogradarstvu. Po završetku programa predviđena je podjela diploma polaznicima škole za vinare i proglašenje pobjednika vina u bocama. Na lanjskom, prvom susretu vinara, stručna sedmeročlana komisija vrsnih enologa analizirala je šezdeset i jedan pristigli uzorak vina iz primoštenskoga, prominskoga, drniškoga, vodičkoga i skradinsko-pirovačkoga vinogorja. Za najbolje bijelo vino sa 16,8 bodova proglašen je prominski debit Ivice Džape iz Oklaja, dok je diplomu za najbolje crno vino sa 17,05 bodova dobio drniški merlot Ivana Topića iz Siverića. Prošlogodišnji Susreta vinara Šibensko-kninske županije pokazao je kako je postignut zamjetan napredak u tehnologiji proizvodnje bijeloga vina. Sandra Livajić (www.poslovni.hr)

19. ožujka 2007.
Istra za pripremu sezone ulaže tri milijarde kuna
Velike kompanije ulažu 2 mlrd. kuna, a od toga iznosa više od polovice su investicije Kempinski Savudrije
Prema prikupljenim podacima, izravnim upitima na terenu i onima koje su županijskom Upravnom odjelu za turizam dostavile hotelsko-turističke tvrtke, turističke zajednice, jedinice lokalne samouprave i drugi subjekti, u Istarskoj županiji za pripremu ovogodišnje turističke sezone ulaže se oko tri milijarde kuna što je za trećinu više nego prošle godine. U paketu ovogodišnjih investicija prema riječima županijskog pročelnika za turizam Denisa Ivoševića 75,55 posto ili 2,069.280.000 kuna ulažu velike kompanije, a od toga iznosa više od polovice nosi kompleks Kempinski Savudrija. Gradovi i općine investiraju 395 milijuna, malo i srednje poduzetništvo 157 milijuna, ugostitelji i obrtnici 200 milijuna, turističke zajednice 37 milijuna, privatni iznajmljivači 50, agroturizam i ruralni turizam 25 milijuna kuna. Iza najveće greenfield investicije Kempinski Savudrija s ulaganjem od 1,036 milijardi kuna (gradnja počela prije šest mjeseci, otvaranje se očekuje prije sezone 2008.) slijedi Maistra Rovinj s ulaganjima 648 milijuna kuna. Predviđa se rušenje hotela Montauro i izgradnja hotela Lone s 4 do 5 zvjezdica, te rušenje depadansi Monte Mulini i izgradnja hotela Monte Mulini s pet zvjezdica, dogradnja hotela Park što ukupno iznosi blizu petsto milijuna, a 150 milijuna predviđeno je za poboljšanje kvalitete ostalih kapaciteta i povećanje ukupnog ugleda destinacije. Istraturist Umag, koji je lani imao velike investicije, ove godine čini predah s ulaganjem od 132 milijuna kuna, i to uglavnom u obnovu, preuređenja i uređenja pojedinih objekata. Valamar Riviera holding Poreč u ovoj godini ulaže 132,39 milijuna kuna uglavnom u održavanje postojeće kvalitete i standarda, a novo je ulaganje 52,25 milijuna u Valamar Club Tamaris (smještajne jedinice, welness, spa centar, bazeni, zajednički prostori, plaža). Valamar Rabac u novi hotel Bellevue i Ville Bellvue s četiri zvjezdice ulaže 25,5 milijuna, a u održavanje postojećih objekata još desetak milijuna. Plava laguna investira u klimatizaciju hotela Mediteran i Materada te uređenje soba u Mediteranu 60 milijuna kuna i time ta dva hotela podižu kvalitetu na tri plus zvjezdice. Na začelju investiranja i dalje je pulski Arenaturist s predviđenih 19 milijuna kuna u održavanje postojeće kvalitete.
Agneza Urošević, (www.poslovni.hr)

16. ožujka 2007.
Zagorec na slobodi
Piše: njd
Bečki odvjetnici generala Vladimira Zagorca iz ureda Ganzger & Lansky potvrdili su da je plaćena jamčevina od milijun eura koju je generalu kao uvjet za puštanje na slobodu odredio sud, te će on za nekoliko desetaka minuta biti pušten na slobodu.
Iznos jamčevine jučer je uz još pet uvjeta odredio Zemaljski sud u Beču. Zagorec je već predao svoju putovnicu sudu i time ispunio jedan od uvjeta za puštanje na slobodu. Zagorec je odbio izručenje Hrvatskoj, čime će se postupak izručenja oduljiti.
Prema nekim informacijama, Zagorec bi u Austriji mogao zatražiti politički azil kako bi spriječio izručenje.
Sud je jučer odlučio kako se Zagorec može nastaviti braniti sa slobode uz pet uvjeta: ako plati jamčevinu od milijun eura, obeća da neće pobjeći, preda svoju putovnicu kako bi ga se onemogućilo u napuštanju Austrije, ostane na adresi na kojoj je i sada prijavljen, odnosno prijavi policiji ako odluči promijeniti svoje prebivalište u Austriji.
Zagorca se u Hrvatskoj sumnjiči za krađu dragulja vrijednih pet milijuna dolara koje je u ratnim godinama u Ministarstvo obrane donio trgovac oružjem kao zalog za akontaciju od pet milijuna dolara što mu je MORH isplatio za nabavu raketnog sustava S-300. Dragulji su bili pohranjeni u sefu MORH-a, ali nikad nisu službeno zavedeni, a nestali su nakon što je Zagorac predao dužnost u MORH-u. Jutarnji list

16. ožujka 2007.
Međunarodna tjeralica za Kadijevićem
PU vukovarsko-srijemska zaprimila je nalog istražnog suca Županijskog suda u Vukovaru Nikole Bešenskog za raspisivanje međunarodne tjeralice za generalom bivše JNA Veljkom Kadijevićem, potvrđeno je u toj PU.
PU je nalog s popratnom dokumentacijom odmah poslao u MUP koji bi u najkraćem vremenskom roku trebao raspisati međunarodnu tjeralicu, izjavio je Tomislav Iljić iz vukovarsko-srijemske policije.
Protiv Kadijevića i još devetorice drugih optuženika vukovarski Županijski sud optužnicu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva zaprimio je u ožujku 2004. godine. Bešenski je dodao kako je za Kadijevićem još 2000. Županijski sud u Osijeku raspisao domaću tjeralicu. "Kako ta tjeralica nije dala rezultata, a ovih se dana u tisku pisalo o boravištu Veljka Kadijevića u inozemstvu, odlučio sam raspisati i međunarodnu tjeralicu", obrazložio je raspisivanje tjeralice sudac Bešenski. Također je naveo da je optužnica "Kadijević i drugi", podignuta 2004., prvobitno sadržavala imena desetorice optuženika, ali je nakon smrti optuženog Živote Panića svedena na imena devet optuženika.
Vojislav Šešelj te pripadnici "vukovarske trojke" Veselin Šljivančanin, Mile Mrkšić i Miroslav Radić nalaze se u Haagu. U bijegu je Goran Hadžić za kojim su također raspisane domaća i međunarodna tjeralica, dok tjeralice, zbog pomanjkanja podataka, još uvijek nisu raspisane za optuženim Božidarom Stevanovićem, Zvonkom Jurjevićem i Blagojem Adžićem. (HRT)

16. ožujka 2007.
Split: Otvaranje Sken centra
U Hrvatskom hidrografskom institutu u Splitu bit će otvoren Sken centar koji će omogućiti skeniranje starih pomorskih karata i pridonijeti projektu izrade digitalnih pomorskih karata u Hrvatskoj.
Projekt izrade digitalnih pomorskih karata potpomognut je donacijom norveške vlade. Provodi se u suradnji s najvećom hrvatskom geodetskom tvrtkom Geofoto d.o.o. Vrijednost Sken centra iznosi više od 3 milijuna kuna. Skeniranje starih pomorskih karata će se osim u svrhu produkcije digitalnih pomorskih karata za cjelokupno područje Jadranskog mora i obale koristiti i za arhiviranja pomorskih karata.(HRT)

16. ožujka 2007.
Sutra porinuće broda
PULA - S Uljanikovog navoza sutra u 8 sati bit će porinut brod >Höegh Bangkok< gradnja 464. Riječ je o brodu za prijevoz 7.000 automobila i kamiona nosivosti 16.700 DWT za norveškog naručitelja P. D. Gram & Co. AS iz Osla. Dug je 199,90 metara, širok 32,26, visok 14,58 metara, a razvijat će brzinu od 20,8 čvorova. Sutrašnje porinuće bit će u Uljaniku prvo od planiranih šest u ovoj godini. Nakon porinuća na navoz će se položiti kobilica za gradnju 470 >Grande Colonia<, broda za prijevoz 4.350 automobila za kompaniju Industria Armamento Meridionale, odnosno Grimaldi Grupu. Porinuću mogu prisustvovati i građani. S. R. S. Glas Istre

16. ožujka 2007.
BAROMETAR
Strani turisti u hrvatskoj u siječnju 2007.
U siječnju je u Hrvatsku došlo devet posto više turista nego u siječnju 2006. godine, objavio je Državni zavod za statistiku. U komercijalnim smještajnim objektima ti su turisti noćili sedam posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Ukupno je u toj solidnoj najavi ovogodišnje turističke sezone bilo 313.480 noćenja, od čega su 61,4 posto ostvarili domaći turisti, a 38,6 posto strani. Domaći turisti povećali su noćenje za dva posto, a stranci za čak 15 posto. Među većim grupama stranih turista rast dolazaka zabilježen je iz BiH (34 posto), Slovenije (39 posto), Austrije (19 posto), Italije (13 posto). U padu su turisti iz Njemačke, za 8 posto. (www.poslovni.hr)

16. ožujka 2007.
Mladi istarski vinari na sajmu u Düsseldorfu
PULA - Strukovna grupa mladih vinara koja djeluje pri HGK - Županijskoj komori Pula nastupit će od 18. do 20. ožujka na međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića Prowein 2007 u Düsseldorfu. Sedam članova Strukovne grupe formirane u prosincu 2006. pod vodstvom predsjednika Bruna Trapana (Pula) predstavit će kvalitetno i stolno vino sorte malvazija istarska.
Uz koordinatora nastupa na sajmu Bruna Trapana, poslovnim posjetiteljima vina će predstaviti Roberto Tercolo iz Nove Vasi, Goran Baćac iz Kukurina, Alfredo Cossetto iz Kaštelira, Ivan Damijanić iz Fuškulina, Danijel Kraljević iz Umaga i Denis Tikel iz Rakotula. Strukovna grupa 19. ožujka održat će prezentaciju i degustaciju kojom će se predstaviti Istarska županija kao vinarska regija kvalitetnih vina na temu istarske malvazije, uz stručno vodstvo sommeliera Emila Perdeca. Inicijativu ŽK-a Pula i HGK-a za nastup mladih vinara podržali su Upravni odjel za poljoprivredu Istarske županije, gradovi Pula, Poreč i Umag te Turistička zajednica Istarske županije. Na štandu HGK-a nastupit će 22 poslovna subjekta, dvije proizvođačke udruge, jedna strukovna grupa, pet poljoprivrednih zadruga, 11 tvrtki i tri obrta, pod zajedničkim imenom >Hrvatska vina i vinogradi<. G. J. Glas Istre

16. ožujka 2007.
ARHEOLOŠKI MUZEJ ISTRE ORGANIZATOR VELIKE MEĐUNARODNE IZLOŽBE >POMORSTVO NA HRVATSKOM JADRANU< U POMORSKOM MUZEJU U BARCELONI
U Španjolskoj i predmeti iz pulskih muzeja!
Iz Arheološkog muzeja Istre bit će izloženi željezne osti iz Červara, keramički utezi za ribarsku mrežu, olovni utezi za ribarsku mrežu i udice, također iz Červara, gema prstena s prikazom ribiča iz Burla (Medulin) te disk uljanice s prikazom ribiča iz fundusa Arheološkog muzeja Istre . Dr. Davor Mandić iz Povijesnog muzeja Istre obradio je 19. stoljeće na Jadranu
BARCELONA - Na velikom međunarodnom projektu - izložbi >Pomorstvo na hrvatskom Jadranu<, koja će se održati u Pomorskom muzeju u Barceloni (Museu Marítim de Barcelona) od 25. ožujka do 30. lipnja, bit će predstavljeno bogatstvo hrvatskog pomorstva te njegova živopisna tradicija, običaji i materijalni izlošci.
Koordinaciju aktivnosti vezanih uz organizaciju izložbe vodi Arheološki muzej Istre u Puli, a koordinatorica izložbe je ravnateljica mr. Kristina Džin. Autorica likovnog postava je Nikolina Jelavić Mitrović.
Mr. Džin veli da je izložba sastavljena od nekoliko tematskih cjelina, putem kojih će biti predstavljen povijesni razvoj pomorstva na hrvatskom Jadranu od prapovijesti do početka 20. stoljeća, s naglaskom na važnije događaje.
Autorski tim projekta čine renomirani hrvatski stručnjaci iz nekoliko naših muzeja čije su aktivnosti i znanstveni rad izravno vezani uz teme koje će biti predstavljene ovom izložbom, a to su: Kristina Džin (Arheološki muzej Istre), koordinatorica Irena Radić Rossi (Hrvatski restauratorski zavod, Odjel za podvodnu arheologiju), Milvana Arko-Pijevac i Borut Kružić (Prirodoslovni muzej Rijeka), Đivo Bašić (Dubrovački muzeji - Pomorski muzej Dubrovnik), Davor Mandić (Povijesni muzej Istre), Nikša Mendeš (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka), Jasen Mesić (Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture) i Bojan Pešl (Hrvatski pomorski muzej Split).
Svoje su priloge dali i vanjski suradnici: Velimir Salamon (tradicijska pomorska baština), Mithad Kozličić (hrvatsko brodovlje i povijesni zemljovidi), Zdenko Brusić (starohrvatske kondure), Stanko Piplović (svjetionici) te Lovorka Čoralić (senjski uskoci).
Iz Arheološkog muzeja Istre bit će izloženi željezne osti iz Červara, keramički utezi za ribarsku mrežu, olovni utezi za ribarsku mrežu i udice, također iz Červara, gema prstena s prikazom ribiča iz Burla (Medulin) te disk uljanice s prikazom ribiča iz fundusa Arheološkog muzeja Istre.
Dr. Davor Mandić, ravnatelj Povijesnog muzeja Istre obradio je 19. stoljeće na Jadranu te poglavlje posvećeno habsburškoj vojnoj sili. On se također usredotočio na razvoj i uspon jedrenjaka te na njihov nestanak, kao i na razvoj parobrodarstva. Iz fundusa muzeja bit će izložen priručnik iz 1856. godine iz Austrijskog Loyda te fotografije iz fundusa.
Postav se sastoji od nekoliko tematskih cjelina koje će biti predstavljene u prostoru od 450 metara kvadratnih. Izložba počinje kratkim uvodnim dijelom u kojemu su predstavljene zemljopisne i klimatske osobine Jadranskog mora. Predstavljanje hrvatskoga pomorstva realizirano je putem originalnih predmeta iz fundusa hrvatskih pomorskih muzeja, pomorskih i sakralnih zbirki, te brojnih reprodukcija. Sve izložbene cjeline popraćene su nizom multimedijalnih prikaza.
Izložba sadrži 26 cjelina, a to su: >Pomorstvo na hrvatskom Jadranu<, >Prirodne osobine<, >Vjetrovi<, >Lomača sv. Nikole<, >U mraku prapovijesti<, >Doba ilirske moći<, >Ulazak u povijest<, >Diomedov otok - Palagruža - Jadranski most<, >Diomedov rt - Rt Ploča<, >Mare Adriaticum - Mare Superum<, >Bizant na Jadranu<,
>Mare nostrum<, >Starohrvatske kondure<, >Srednjovjekovni gradovi i luke<, >Dubrovačka Republika<, >Doba Serenissime<, >Bitka kod Lepanta<, >Senjski uskoci<, >XIX. stoljeće - Doba jedrenjaka i parobroda<, >Viški boj<, >Velike ekspedicije i podvizi hrvatskih pomoraca<, >Svjetionici<, >Priča o torpedu<, >Doprinos hrvatskih znanstvenika znanostima o moru i pomorstvu<, >Kartografski prikazi<, >Zavjetne slike hrvatskih pomoraca<, >Hrvatski pomorci i pomorske škole< te >Tradicijska baština<.
Važnost izložbe jest, kako je naglasila mr. Džin, predstavljanje Hrvatske kao pomorske zemlje, koja je u povijesti ravnopravno sudjelovala u svim zbivanjima na Sredozemlju, a Ministarstvo kulture i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija planiraju izložbu ponuditi u razmjeni ostalim sredozemnim i europskim državama. Ona je također istaknula da je Barcelona jedno od najvažnijih pomorskih središta u svijetu, a njegov Pomorski muzej jedan od najposjećenijih u Europi.
U pripremama je, osim Ministarstva kulture, sudjelovalo i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska radiotelevizija, Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu, Hrvatski leksikografski zavod >Miroslava Krleže< i drugi.V. BEGIĆ Glas Istre

15. ožujka 2007.

Za Zagorca jamčevina od milijun eura
U Beču je održano saslušanje bivšeg zamjenika ministra obrane Hrvatske, generala Vladimira Zagorca. Istražna sutkinja Christina Forsner odredila je uvjete pod kojima se on može braniti sa slobode, među kojima je i plaćanje jamčevine od milijun eura, prenio je glasnogovornik Zemaljskog suda u Beču Christian Gneist.
Sutkinja je Zagorcu odredila pet uvjeta pod kojima se može braniti sa slobode: da neće pobjeći, da će boraviti na austrijskoj adresi, svaku promjenu boravka mora prijaviti sudu, predati putovnicu, što je već napravio, te položiti jamčevinu od milijun eura. Kada se sve to ispuni, može se braniti sa slobode, u suprotnom ostaje u pritvoru. Novo ročište bit će 27. ožujka. "Ako se danas položi jamčevina, Zagorec može biti pušten na slobodu", rekao je Gneist.
Zagorec se usprotivio izručenju Hrvatskoj, što znači da će proces potrajati dulje, dok se ne prikupi potrebna dokumentacija od hrvatskog Ministarstva pravosuđa. Istražna sutkinja smatra da ne postoji opasnost od bijega. (HRT)

15. ožujka 2007.
Za tvrtke na Internetu 60 posto javnih usluga
Posljednja istraživanja iznose podatak da se Internetom u Hrvatskoj koristi više od 40 posto građana
Po dostupnosti javnih usluga na Internetu, kako poslovnim subjektima tako i građanima, Hrvatska više nije na začelju ukupne liste europskih zemalja, u 2006. uspjela je "preskočiti" Slovačku i Letoniju, čulo se jučer na predstavljanju Studije dostupnosti, koju je za Središnji državni ured za e-Hrvatsku već treći put uzastopno izradila konzultantska tvrtka T&MC. S prosjekom iznad 50% Hrvatska pokušava uhvatiti internetski vlak u dostupnosti podataka europske javne uprave gdje prosjek za 28 članica iznosi 75%, a najbolji učinak bilježi Austrija, s visokih 95 posto. "Premda smo još daleko od prosjeka koji imaju zemlje EU, u posljednje tri godine ostvaren je znatan napredak. Smanjeno je zaostajanje Hrvatske u području razvoja elektroničke javne uprave koje je većina članica EU već postigla", ocjenjuje Šimić navodeći da je 2006. građanima na Internetu bilo dostupno nešto više od 46%, a poslovnim subjektima više od 60% javnih usluga. Utvrđeni su strateški prioriteti, pojačano ulaganje u usluge koje će najviše smanjiti visoke administrativne troškove te doprinijeti razvoju gospodarstva, rečeno je uz napomenu kako posljednja istraživanja iznose podatak da se Internetom u Hrvatskoj koristi više od 40 posto građana. Božica Babić (www.poslovni.hr)

15. ožujka 2007.
Ljubljana: Raspodjela zajedničke imovine
U Ljubljani se danas i sutra, iza zatvorenih vrata, održava sastanak Odbora država sljednica bivše SFRJ zaduženog za raspodjelu preostale diplomatske i konzularne imovine.
Sporna je imovina bila u vlasništvu nekadašnje zajedničke države. Na zadnjem sastanku, održanom 15. i 16. siječnja u Skoplju, dogovorena je primopredaja 44 objekta.(HRT)

15. ožujka 2007.
BON VOYAGE ČASOPIS "MEDITERRANEE MAGAZIN"
CIJELI OŽUJSKI BROJ POSVETIO HRVATSKOJ
Francuzi sanjaju jadranske otoke
U nakladi od 150 tisuća primjeraka, bogato ilustrirane reportaže o hrvatskim otocima na 130 stranica predstavile su tri novinarske ekipe tog časopisa
piše Ružica MIKAČIĆ
Pod zajedničkim naslovom "Otoci iz snova", u Francuskoj je u srijedu na tržište izišao ožujski broj jednog od najprestižnijih turističkih magazina - "Mediterranee Magazin", u cijelosti posvećen Hrvatskoj.
Na punih 130 stranica luksuzno tiskanog časopisa, čija je naklada 150 tisuća primjeraka, a cijena 6,95 eura, predstavljaju se originalnosti hrvatskog turizma, posebice otočni arhipelag od Istre do Mljeta. Rezultat je to zajedničkog projekta redakcije tog časopisa i Hrvatske turističke zajednice, a tri novinarske ekipe posjetile su sve jadranske otoke kako bi ih što vjernije predstavile francuskim čitateljima.
- Osim iznimno lijepog predstavljanja cijele obalne crte i otoka na jadranskoj obali, novinari su prikupili i cijeli niz vrlo praktičnih savjeta turistima, koje im podastiru u priči o svakoj destinaciji.
Tako ih se u svojevrsnom "turističkom vodiču" upućuje na najbolje restorane, povijesno-kulturne zanimljivosti, informacije o hotelima i usluzi, a sve će to zaista bitno pridonijeti promidžbi Hrvatske u Francuskoj - kazala nam je Marina Tomas-Billet, direktorica HTZ-a u Parizu. Slobodna Dalmacija

15. ožujka 2007.
Šokota potpisao za Dinamo
ZAGREB - Nakon šest godina portugalske lige Tomo Šokota od četvrtka ponovno stanuje na matičnoj adresi. Prvi u nizu obećanih "kapitalaca" potpisao je trogodišnju vjernost Dinamu za neobjavljeni iznos, a s obzirom da je u Portu zarađivao 1,3 milijuna eura godišnje, procjenjuje se da je Zdravko Mamić pred 30-godišnjeg centarfora morao gurnuti barem 300.000 čvrstih razloga za prijevremeni povratak u Maksimir.

Nekadašnji Dinamov kapetan, kasnije istaknuti napadač Benfice i pričuvni centarfor u Portu, presretan je zbog povratka u plavo jato. Oduševljenje njegovim dolaskom nisu krili niti dopredsjednik Mamić, niti trener Ivanković.

Povratak nakon 6 godina

- Nakon šest godina Portugala malo sam se zasitio inozemstva. Zdravko Mamić mi je poslao vrlo korektnu i konkretnu ponudu koja me je zaintrigirala, posebno kada sam vidio entuzijazam s kojim gradi novi Dinamo. Premda me je za Porto vezala obveza sljedeće 2,5 godine, odlučio sam se što prije vratiti. Željan sam igre i nadam se da ću Dinamu donijeti priželjkivanu, novu dimenziju - rekao je Šokota.

Nakon što su se "modri" opekli s izraubanim Jensom Nowotnyjem nogometnu je javnost golicalo što piše u Šokotinu zdravstvenom kartonu. Centarfor tvrdi da je zdrav i oran za novu stranicu u karijeri.

- Primijetio sam da se mnogi interesiraju za moje zdravlje i raspituju kada sam posljednji put igrao. Dakle, za Porto sam igrao prije petnaestak dana, ušao sam posljednjih 15-20 minuta. Već četiri mjeseca sam u punom treningu i sve napore podnosim bez problema. Doživio sam usput tek jednu manju, staru neugodnost. Išao sam na čišćenje Ahilove tetive, ali radilo se o rutinskom zahvatu i "klinički" sam potpuno OK. Očekujem da ću već tijekom mini-priprema na Bjelolasici raditi punim intenzitetom te da ću nastupiti u prijateljskim utakmicama u Gospiću i Otočcu.

Šokota je u srijedu iz lože odgledao furiozni marš Ivankovićevih "beba" i uvjerio se da današnja momčad posjeduje veliki potencijal.

Dres s brojem 25

- Prvo što sam zamijetio je sjajna atmosfera. Kada sam odlazio iz Dinama, na tribinama nije bilo takve strasti, ovo me je podsjetilo na ambijent s Benficinih i Portovih utakmica. Vidio sam i vrlo kvalitetnu, potentnu momčad koja uz moju i pomoć još dvojice iskusnih nogometaša može ostvariti klupske ambicije i napraviti rezultat u Europi.

Dobrodošlicu nekadašnjem kapetanu koji je u vlasništvo dobio "stari" dres s brojem 25 poželjeo je i Branko Ivanković.

- Šokota je dio projekta o kojem već neko vrijeme govorimo, nogometaš čijim dolaskom rješavamo jednu kritičnu poziciju u momčadi. Tominim dolaskom dobivamo iznimnog nogometaša, ali i sjajnu personu u svlačionici - tvrdi Ivanković.
Piše: D. Krušelj, Jutarnji list

14. ožujka 2007.
ELITA PREMA MATSTER PLANU GRAD PODNO MARJANA POSTAO BI
PRESTIŽNA TURISTIČKA DESTINACIJA
Split će biti nova Nica
U idućih nekoliko godina Split bi prema Glavnom planu za razvoj turizma trebao dobiti izgled elitne turističke destinacije gdje će u novim luksuznim hotelima noćenje biti 400 eura.
Split je globalna destinacija u kojoj se turistima mora nuditi vrhunska kvaliteta smještaja, i to po cijeni od 400 eura. Ako se osim hotela "Lav" ne izgradi još najmanje 10 hotela visoke kategorije, nikad nećemo postati Nica, što bi nam trebao biti cilj - odlučno je na jučerašnjoj skupštini Splitsko-dalmatinske županije izložio svoju viziju budućeg izgleda grada pod Marjanom dr. Miroslav Dragičević, osnivač tvrtke "Horwath Consulting" koja je izradila Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. Naime, prema iznesenom prijedlogu razvojnog modela srednje Dalmacije kao turističke regije, Splitu se predviđa bitna uloga svjetske destinacije. Da bi se takva ideja realizirala, prema mišljenju Dragičevića, splitsku luku je nužno očistiti od trajektnog prometa i urediti je kao marinu za kruzere. Srđan Gjurjević, čelnik kluba HNS-a, suprotstavio se tezama u Master planu koje trajektnoj luci pripisuju kratkoročnu ekonomsku održivost, tražeći da se primjer razvoja luke izbaci jer je u sukobu s već postojećim i usvojenim.
Iako se čekala više od dvije godine, na dugoročnu strategiju turističkog razvitka primjedbe su imali i ostali županijski vijećnici, uglavnom zamjerajući nerazmjer ideja i mogućnosti za realizaciju.
- Master plan nije dobar u akcijsko-operativnom smislu. Sadrži puno podataka, ali strategija je prilično nerazumljiva i ne može se realizirati s postojećim resursima - istaknula je vijećnica Vesna Alač, u ime Kluba SDP-a.
Ipak, bezrezervnu podršku Glavnom planu razvoja turizma dali su vijećnici Kluba HDZ-a.
Izrada Master plana stajala je više od milijun kuna, a trebao je biti dovršen prošle godine, kada je provedena prezentacija i prvo čitanje. piše Antonija ŽAJA , Slobodna Dalmacija

14. ožujka 2007.
TREĆA SREĆA TKO ĆE BITI NOVI VLASNIK ŠIBENSKOG TLM-a
Romanov ili Hrvatski konzorcij
Kupac šibenskog TLM-a, najveće aluminijske tvrtke u državi, koju je HFP u trećem natječajnom krugu ponudio za jednu kunu, bit će poznat za otprilike mjesec dana.
Za 80 posto TLM-ovih dionica kandidirao se jedan od posljednjih izdanaka carske ruske loze Romanov (litvanska kompanija UBIG) i domaći konzorcij (sa 6000 radnika i 5,5 milijardi kuna prihoda) okupljen oko Zagrebmontaže(Dalekovod, Konstruktor, AluflexPack i širokobriješki Feal), za koji mnogi vjeruju da je preferirani kupac.
Vladimir Romanov je, očekivano, ponudio više: 32 milijuna kuna za dionice, 103 milijuna eura investicija u tri sljedeće godine, podmirivanje većeg dijela (550 milijuna kuna) TLM-ova duga od preko milijardu kuna te zadržavanje 1400 radnika i zapošljavanje 140 novih u idućem trogodištu. Konzorcij za dionice daje tek nominiranu kunu, 107 milijuna eura investicija u tri godine, plaćanje samo 1 posto duga (99 posto diskonta) te također posao za 1400 radnika bar dvije godine. U srazu ovih dviju ponuda, teško je odbiti Romanova, kojega podupiru i sindikati, s dovoljno uvjerljivom argumentacijom.
Međutim, za Romanovljev UBIG (Ukio Banko Investicine Grupe) se govori da je riječ o špekulativnom kapitalu, o investicijskom fondu koji se bavi upravljanjem imovinom i financijskim uslugama, a ne proizvodnjom. Romanov, kažu, namjerava kupiti i mostarski Aluminij (u kojem BiH država ima 44 posto vlasništva), a ako bi preuzeo TLM (s udjelom od 12 posto u Mostaru), dobio bi većinski paket. Već ima Tvornicu glinice Birač u Zvorniku, rudnike boksita u Hercegovini, a kako nema kome prodavati glinicu potrebni su mu Mostar i TLM. Kada zaokruži cijeli kompleks, procjenjuju dobro upućeni, najvjerojatnije će novostečeno aluminijsko carstvo preprodati na svjetskom tržištu, jer se UBIG aluminijem ne bavi.
Upravo zbog ambicija litvanskog tajkuna da preuzme i mostarski Aluminij, Konzorcij je svoju ponudu uvjetovao sklapanjem petogodišnjeg ugovora s Mostarom o opskrbi sirovinom. Za slučaj da ne ostane bez aluminija ako BiH vlada Tvornicu u Mostaru proda Romanovu...
U prošlom natječaju HFP je odbio Litvance zbog namjere da reaktiviraju elektrolizu, od čega se odustalo. Ako sada prihvati ponudu litvanske kompanije, logično će se postaviti pitanje zašto danas za jednu, a nisu htjeli kada je UBIG davao 49 milijuna kuna. Još će teže biti opravdati prodaju TLM-a Konzorciju čija je ponuda skromnija, napose glede plaćanja TLM-ovih dugova, što znači da bi taj teret pao na leđa poreznih obveznika.

Argumenti za i protiv
Preferiranje domaćih ponuđača nije dovoljan argument, ali ako ima dokaza da je UBIG fond financijskih špekulanata koji ni dosad nisu obećano realizirali, tada je to ozbiljan razlog kontra ruskog tajkuna. Ono što se nikako ne bi smjelo dogoditi je da se Vlada olako odluči za kupca, a onda za koju godinu ponovno bavi TLM-om i njegovom sanacijom ili stečajem...

Romanov izaziva revolt Republike Srpske
Nezavisne novine, dnevnik Republike Srpske, pišu da Vladimir Romanov svojim financijskim transakcijama izaziva nezadovoljstvo RS. Kao vlasnik Tvornice glinice Birač AD Zvornik, osnovao je 4 nova poduzeća na koja prenosi imovinu zvorničke Tvornice.
Tako RS dovodi u situaciju da 2008., kada istječe grace-period koji je Romanovu tamošnja vlada dala za otplatu duga od 14,5 milijuna KM, više neće imati od čega naplatiti potraživanja. Drugo, Vlada RS je Birač oslobodila plaćanja struje i prijevoza željeznicom. Tako njihova glinica stoji 200 KM, a tržišna 400. Kako glinicu izvoze svojoj tvrtki po 200 KM, ne plaćaju porez i imaju čistu dobit, a u proračun RS ne daju ni marke.
piše Davorka BLAŽEVIĆ ,Slobodna Dalmacija

14. ožujka 2007.
Ovaj tjedan starta HPB ZM-1 fond
Ovog tjedna započet će s radom novi otvoreni investicijski fond HPB Investa HPB ZM-1 fond. Budući da je riječ o fondu s privatnom ponudom, HPB Invest je poručio kako će kupnja udjela u fondu biti privremeno obustavljena kao što je i HPB Alpha fond. Fond će biti usmjeren na ostvarivanje maksimalnog prinosa uz što manji rizik i volatilnost kretanja cijene. Fond će ulagati na financijskim tržištima u Hrvatskoj, državama članicama OECD i Cefte, Srbiji, Crnoj Gori, Federaciji BiH, Albaniji kao i u drugim zemljama s tržištima kapitala u razvoju.
Zbog prirode fonda broj i struktura ulagača kao i iznosi ulaganja već su unaprijed određeni, pa tako kupnja udjela u fondu neće biti omogućena u skoroj budućnosti. U HPB Investu su najavili još nekoliko otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom koji bi prema njihovim riječima trebali obogatiti fondovsko tržište, a planiraju i otvaranje još jednog otvorenog investicijskog fonda s privatnom ponudom. Josip Jagić (www.poslovni.hr)

14 ožujka 2007.
KIM želim preuzeti uz pomoć partnera Ljubljanskih mlekarni
Piše: Mario Pušić
U 30 dana nakon eventualne odluke HFP-a ulažem 17 milijuna kuna za otkup svih 70.227 dionica. U sljedećih pet godina ulažemo još 39 milijuna kuna kojima ćemo podmiriti potraživanja 1000 kooperanata, kaže Kolarić

KARLOVAC - Ako Hrvatski fond za privatizaciju prihvati našu ponudu za kupnju KIM - Mljekare Karlovac, godinu dana opskrbljivat ćemo besplatno mlijekom i voćnim jogurtima sve dječje vrtiće i osnovne škole na području Karlovačke županije - kažu Denis Kolarić, vlasnik poduzeća Ranč iz Pribislavca u Međimurskoj županiji, i Ivan Novak, njegov suradnik za promociju.

Sa svojim poduzećem Kolarić je jedan od tri takmaca za posrnuli karlovački mljekarski gigant. Njegova osobitost je u tome što ima samo 24 godine i s dvije godine mlađom suprugom Karolinom vodi farmu sa 250 krava, koju je ona naslijedila od djeda i bake. No, tvrdi da to nije njegova jedina prednost, te da uz pomoć partnera iz susjedne Slovenije, Ljubljanskih mlekarni, planira proboj na tržište Europske Unije.

- U 30 dana nakon eventualne odluke HFP-a ulažem 17 milijuna kuna za otkup svih 70.227 dionica. U sljedećih pet godina ulažemo dodatnih 39 milijuna kuna kojima ćemo namiriti potraživanja 1000 kooperanata kojima KIM nije ništa platio posljednjih pet mjeseci. Iz te svote financirat ćemo sanaciju pogona oštećenih još tijekom rata te modernizaciju mljekare - kaže Denis Kolarić.

Dodaje da će iskoristiti iskustvo stručnjaka iz Ljubljanskih mlekarni koji sa 50-postotnim udjelom ulaze u dokapitalizaciju.

- Polovicu novca za ove investicije osiguravaju oni, dio financiram sam, a 35 posto planiram povući iz pretpristupnih fondova EU, u kojima leži 230 milijuna neiskorištenih eura koji čekaju kvalitetne projekte. Upravo su stručnjaci mog strateškog partnera uspješno radili elaborate za njihove mljekare.

Uz pomoć njih planiram i proboj na tržišta EU, i to nakon što u sljedećem razdoblju osiguramo baš sve kriterije u proizvodnji koje oni zahtijevaju - odlučan je Kolarić.

Od KIM-a planira napraviti prepoznatljiv brand te uvesti asortiman voća i osam novih proizvoda voćnih jogurta.

Obvezuje se u razdoblju od pet godina zaposliti novih 35 radnika, a preuzimanjem vlasništva uveo bi četverosatno radno vrijeme i radničku plaću povećao za deset posto. Denis Kolarić završio je višu građevinsku školu, a sa suprugom Karolinom, inače ekonomisticom, upisao je menadžment marketinga. Na farmi Ranč uz njih radi pet radnika.

Spor zbog 35 junica
KRIŽEVCI - Nadam se da se HFP neće prihvatiti ponudu Denisa Kolarića - tvrdi Zdravko Lukačić iz Ivanca Križevačkog koji je u prosincu podnio kaznenu prijavu protiv Denisa i Karoline Kolarić te Ivana Novaka, zbog neisporučivanja 35 junica. Junice vrijedne 424.000 kuna Kolariću je još 8. rujna isplatila Centar banka preko koje je Lukačić realizirao kredit HBOR-a.

- Nakon što Kolarić dobiva novac, ne isporučuje mi junice, pa i banka pokreće kaznenu prijavu - tvrdi Lukačić. Lukačićeve navode. pak, odbacuje Ivan Novak.

- Problem je nastao u 23 krave koje je Lukačić od nas uzeo u najam i nikad ih nije platio. Osim toga, Denis mu je posudio 74.000 kuna koje nije dobio natrag i zato tužimo Lukačića - rekao je Novak.
(S. L., M. Pu.) Jutarnji list

13. ožujka 2007.
Odbijene ponude za Valjaonicu Sisak
Valjaonica cijevi Sisak i dalje ostaje neprivatizirana. Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju odbio je obje pristigle ponude za njezino preuzimanje, domaće tvrtke CIOS i švicarske CMI.
Ponude, tvrde u Fondu, nisu bile u potpunosti usuglašene s uvjetima natječaja.
Tvrtka CIOS naknadno je fondu dostavila dopunu ponude, što u Fondu nisu mogli prihvatiti, a Švicarci su pak u svojoj ponudi preuzimanje uvjetovali dodatnim dubinskim snimanjem valjaonice. (HRT)

13. ožujka 2007.
Sindikati za ulazak litvanske tvrtke u TLM
Sindikati metalaca pri Hrvatskoj udruzi sindikata (HUS) i Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) potpisali su zajednički socijalni sporazum za osiguranje radničkih prava s litavskim poduzećem Ukio Banko Investicine Grupe (UBIG). UBIG je poslao ponudu za kupnju 80,2 posto TLM-a na jučer završeni natječaj za privatizaciju šibenskog aluminijaša.
Sukladno tom sporazumu, UBIG će jamčiti veća prava radnicima nego što je to uvjetovano privatizacijskim natječajem, a zauzvrat će sindikati podržati njihovu ponudu kod državnih institucija. (HRT)

13. ožujka 2007.
e-Hrvatska: Javne usluge dostupnije na internetu
Po dostupnosti javnih usluga na internetu, kako poslovnim subjektima tako i građanima, Hrvatska više nije na zadnjem mjestu ukupne liste europskih zemalja, u 2006. uspjela je 'preskočiti' Slovačku i Latviju, čulo se jučer na predstavljanju Studije dostupnosti, koju je za Središnji državni ured za e-Hrvatsku već treći puta uzastopno izradila konzultantska tvrtka T&MC.
S prosjekom tek iznad 50 posto Hrvatska pokušava uhvatiti internetski vlak u dostupnosti podataka europske javne uprave, gdje prosjek za 28 članica iznosi 75 posto, a najbolji učinak bilježi Austrija, sa visokih 95 posto.
Zamjenica državnog tajnika za e-Hrvatsku Diana Šimić navodi da je tijekom 2006. građanima na internetu bilo dostupno nešto više od 46, a poslovnim subjektima više od 60 posto javnih usluga. Godinu dana prije istraživanje T&MC-a pokazalo je da su građani imali 38, a poduzetnici tek blizu 30 posto internetskog ulaza u podatke javne uprave. Tijekom prošle godine javna administracija ponudila je niz novih i inovativnih usluga iz kojih su jučer posebno izdvojeni Ministarstvo financija s projektom e-Porezna i elektroničkom prijavom PDV-a, Zavod za mirovinsko osiguranje s e-Prijavom obveznog mirovinskog osiguranja te Klinički bolnički centar Zagreb koji među dostupnim informacijama nudi i vodič za pacijente s korisnim uputama.
Posljednja istraživanja iznose podatak da internet u Hrvatskoj koristi više od 40 posto građana. Božica Babić, (www.poslovni.hr)

13. ožujka 2007.
Dubrovnik hit sajma u Miamiju
Piše: Bruno Mustapić
Foto: Jakov Prkić
Lani je Hrvatsku posjetilo 212 tisuća Amerikanaca na krstarenjima. Promet je bio bolji za 77 tisuća putnika nego u 2005.

DUBROVNIK - U američkom gradu Miamiju u utorak je počeo Sea Trade, najveći svjetski sajam cruisera. Hrvatska se, u organizacija HTZ-a i njenog predstavništva u New Yorku te hrvatskih lučkih uprava, predstavlja s dosad najbogatijim ponudom naše obale, luka i gradova za brodove na krstarenju.

Na američkom tržištu, ocijenjeno je u Miamiju, Hrvatska bilježi visoki rejting i prošle je godine na našoj obali evidentirano 212 tisuća Amerikanaca na krstarenjima.

Promet je lani bio bolji za 77 tisuća putnika ili za čak 57 posto nego u 2005. godini. Sa 204 tisuće Amerikanaca prednjači Grad Dubrovnik, danas elitna svjetska destinacija koja s tržišta SAD-a ostvaruje 95 posto godišnjeg prometa.

U ovom dosadašnjem rekordu sudjelovalo je 15 američkih cruising kompanija sa 29 plovećih hotela koji su ostvarili 230 cruising aranžmana.

Prihod od američkih cruisera iznosio je preko 30 milijuna američkih dolara. Osobite prirodne vrijednosti Jadrana iznimno su privlačne američkim turistima i dalje, pa vijesti sa sajma Sea Trade spominju rasprodaju aranžmana američkih cruisera po Jadranu za ovu i iduću godinu.

Na hrvatskom štandu u Miamiju na kojemu sudjeluju predstavnici hrvatskih luka, gradova, lučkih uprava, turističkih i pomorskih agencija, glavna ovogodišnja promidžba je prospekt "Croatia ports" koji nudi brojne usluge cruiserima od Rovinja do Cavtata.

Mini-cruiseri

Na američkom tržištu osobito je cijenjen Dubrovnik u koji dolazi 20-ak mega-cruisera američkih kompanija. No, novi hit među Amerikancima su mini-cruiseri koji krstare između Venecije i Boke kotorske i najviši broj ih posjećuje hrvatske luke. Riječ je o plovećim hotelima kapaciteta do 200 osoba. Američka kompanija Ellegant Cruises, u vlasništvu Dubrovčanina kap. Mata Stanovića, primjerice, dovodi brodove Monet i Andrea koji će ove sezone ostvariti 235 uplovljavanja u 15 hrvatskih luka među kojima je hit-odredište upravo Dubrovnik. Jutarnji list

12. ožujka 2007.
Nigerijska vojska oslobodila otete Hrvate
Dvojica Hrvata i državljanin Crne Gore, koje je rano jutros oslobodila nigerijska vojska, osjećaju se dobro i nakon liječničkih pregleda bit će poslani kući što je prije moguće, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.
Hrvatski državljani Renato Garma i Mate Luša te državljanin Crne Gore Milan Smolović radili su za tvrtku Hydrodive na održavanju naftnih platformi u delti Nigera. Njih je od 18. veljače kao taoce držala skupina otmičara zahtijevajući visoku otkupninu.

"Izravno iz Zagreba te intenzivno preko veleposlanstva RH u Londonu, MVPEI je redovito komunicirao s nigerijskim vlastima kojima ovom prilikom toplo zahvaljuje na akciji oslobađanja", stoji u priopćenju. Ministarstvo je zahvalilo i diplomacijama SAD-a i Republike Austrije te tvrtki Hydrodive u kojoj su oteti bili zaposleni, dodaje se.

Reuters je prenio da je otete Hrvate i Crnogorca oslobodila nigerijska vojska koja je nakon dojave da neki militanti drže strance kao taoce na području Ogbakirija. Vojska je pretražila tu lokaciju i uspješno obavila operaciju spašavanja. Vojni glasnogovornik Sagir Musa izjavio je kako su naišli na neznatan otpor. (HRT)

12. ožujka 2007.
Podravka seli dio proizvodnje u Makedoniju
Vodeći hrvatski proizvođač prehrambenih proizvoda, Podravka, je na press-konferenciji u Skoplju najavio pojačanje prisutnosti na makedonskom tržištu tako što će proširiti postojeću proizvodnju i preseliti dio svoje proizvodnje od Hrvatske u Makedoniju. Stoga hrvatska kompanija traži makedonsku tvornicu koji bi bila njihov partner i gdje bi se izrađivali proizvodi brendirani oznakom Podravka. Ona planira investirati u dijelu prerade voća, povrća i mesa. Ove će se namirnice kupovati u Makedoniji i radna snaga bila bi domaća.

Podravka zasad proizvodi đuveč i gulaš u Makedoniji u suradnji s kompanijama Jugotutun i MIK, a proizvodi su uglavnom namijenjeni stranim tržištima. Predsjednik Podravkine Uprave, Darko Marinac, je rekao da Podravka već ima iskustva u seljenju dijela svoje proizvodnje u Poljsku i Češku, a sljedeća destinacija je Makedonija.

"Naša je namjera da nađemo makedonskog partnera za suradnju, a investiranje u slobodnu ekonomsku zonu bilo bi naš drugi izbor", kaže Marinac. Prema procjenama Podravke, transport povrća od Makedonije do Hrvatske skuplji je od vrijednosti same robe što je bilo odlučujuće da se dio proizvodnje preusmjeri u Makedoniju. Verica Jordanova, (www.poslovni.hr)

Ivica Račan vratio se u Zagreb
Ivica Račan, predsjednik SDP-a nakon uspješno provedene prve faze liječenja u Gradskoj bolnici u Münchenu vratio se u subotu navečer redovitom avionskom linijom u Zagreb. Propisana mu je terapija i nalazi se do daljnjega na kućnom liječenju. "Ivica Račan je u trenutku kada je javnost obavijestio o svojoj bolesti rekao i da se privremeno povlači iz javnog života i u tom pogledu nema nikakvih promjena jer liječenje i dalje traje", priopćeno je iz SDP-ova Ureda za odnose s javnošću. Navodi se i kako predsjednik SDP-a zahvaljuje svima koji su mu na najrazličitije načine pružali potporu tijekom liječenja te svima koji su poštivali njegovo pravo na privatnost i želju da se u miru liječi. Ujedno moli da se ta njegova želja i dalje uvažava. SDP-ov Ured za odnose s javnošću i dalje će obavještavati javnost.

Fina i HPB osnivaju sabirni centar za devize
Fina i Hrvatska poštanska banka potpisale su ugovor o uspostavi zajedničkoga sabirnog centra za devize, koji će nuditi usluge prijevoza obrade i trezoriranja devizne efektive. Fina time širi asortiman usluga s kunske na deviznu efektivu
Zoran Maksić, predsjednik Uprave Fine, objasnio je kako je činjenica da Agencija posjeduje dobro uhodane resurse odlučila o njezinu ulasku na međubankarsko tržište gotova novca u devizama te da je pritom našla zajednički interes s Hrvatskom poštanskom bankom, još jednom financijskom institucijom koja, s 1.100 poštanskih ureda, kapilarno pokriva tržište bankarskih usluga u zemlji.

Sabirni centar ponudit će ostalim domaćim bankama otkup i prodaju gotovoga efektivnog stranog novca prema njihovim dnevnim potrebama, a usluga uključuje preuzimanje i izdavanje novčanih pošiljki na bilo kojoj lokaciji u zemlji, prijevoz , obradu i trezoriranje devizne efektive uz provjeru autentičnosti i kvalitete novčanica i kovanica. Zasad uslugu obrade i rukovanja deviznom efektivom imaju samo Zaba i Privredna banka Zagreb, ali ciljno tržište centra koje osnivaju Fina i HPB, koji bi bio treći takav operator, ostale su banke koje nemaju vlastiti servis rukovanja devizama, prije svega desetak malih banaka i sve mjenjačnice koje se na njih oslanjaju, rekao je Josip Protega, prvi čovjek HPB-a.

Za Financijsku agenciju taj je projekt novi moment u širenju portfelja poslovanja, a Maksić je ovom priliko najavio još nekoliko novih usluga koje izlaze iz bankarskog sektora: Fina tako planira ući i na tržište osiguranja te na tržište knjigovodstvenih i računovodstvnih usluga, gdje Agencija namjerava iskoristiti upravo desetljećima kumulirano znanje svojih zaposlenih. Maksić je iznio podatak da je u 2006. Fina ostvarila 200 milijuna kuna prihoda iz poslova s gotovinom.

Fina je danas vodeća institucija u obradi gotovine na domaćem tržištu, koja posjeduje razgranatu infrastrukturu i razvijeni know-how u rukovanju gotovinom, a i sama je nedavno ušla na mjenjačko tržište sa 128 mjenjačnica. Fina ovim projektom širi poslovanje i na deviznu 'maloprodaju'. (Davorka Zmijarević), Liderpress

12 ožujka 2007.
Tri hrvatske tvrtke na sarajevskom sajmu
Na sarajevskom sajmu INTERIO 2007. koji se održava od 15. do 19. ožujka u centru Skenderija predstavit će se tri hrvatske tvrtke u organizaciji HGK - Županijske komore Osijek. Na izložbenoj površini od 82 četvorna metra svoj će asortiman predstaviti Komin electronic d.o.o. iz Komina, koji obuhvaća garderobne, arhivske, kartotečne i komunikacijske ormare te skladišne i arhivske police, radioničke stolove te opremu za prodavaonice, Tekstil LIO d.o.o. Osijek izložit će jastuke, pokrivače, nadloške i posteljinu, a pušćinska tvrtka Bernarda d.o.o. posjetiteljima sajma predstavit će se s krevetima i madracima. Sajam INTERIO, izvješćuje osječki HGK, otvoren je za posjetitelje u vremenu od 10 do 19 sati. (www.poslovni.hr)

12 ožujka 2007.
RIJEKA PROVODI JEDINSTVEN STOMATOLOŠKI PROGRAM
Pojava karijesa može se predvidjeti

Prvi test u Hrvatskoj kojim se uz analizu stanja u usnoj šupljini i uz podršku posebnog softverskog programa, može predvidjeti pojava karijesa radi se u Rijeci. Dr. Maja Kovačević, iz stomatološkog centra Dentvitalis, koja takav test provodi nakon edukacije u Švedskoj gdje je program i razvijen, kaže kako je postupak predviđen za sve dobne skupine i kako je raširena zabluda da je prevencija od karijesa važna samo djeci.
- Test se zove kariogram, a rezultat je osobna procjena za svakog pacijenta koja govori o tome kolika je mogućnost da dobije karijes, objašnjava dr. Kovačević. Ispituje se među ostalim količina, gustoća i kvaliteta sline, npr. njezina kiselost, količina bakterija koje uzrokuju karijes, stupanj oralne higijene, način prehrane, eventualno uzimanje lijekova, i slični pokazatelji. Kada takve informacije uvrstimo u poseban računalni program koji ga obrađuje za svakog pacijenta dobijemo podatak o riziku za nastanak novog karijesa, ali najvažnije je da tada, bezbolnim metodama, možemo odrediti za svakog pacijenta opet specifičnu terapiju koja sprečava karijes. Terapija se među ostalim, sastoji od posebnih prehrambenih i higijenskih mjera te, primjerice, antimikrobnih sredstava koja smanjuju broj bakterija, a nakon kontrolnog razdoblja pacijentu se može predočiti i koliko su rizici za pojavu karijesa smanjeni.
Razgovor s pacijentom i ispitivanja u usnoj šupljini zahtijevaju otprilike pola sata, a posebni laboratorijski testovi obrađuju se još dva do sedam dana, kaže dr. Kovačević, a pacijenti koji su dosad takvo ispitivanje prošli su zadovoljni. Testovi se preporučuju djeci tek od školske dobi, posebno u adolescentnoj dobi do 25 godina, ali i kod odraslih.
Švedska populacija, naravno, ima značajno niži postotak pojave karijesa nego Hrvatska, zahvaljujući sustavnim preventivnim mjerama od prije nekoliko desetljeća. Preventiva je u Hrvatskoj dugo bila zapostavljena a Šveđani su išli čak dotle da odavno zabrane izlaganje slatkiša uz blagajne u prodavaonicama. Ti najljući neprijatelji zubnog zdravlja, morali su biti sklonjeni u manje uočljive dijelove prodajnih prostora. N. BERBIĆ,V. ĆIKIĆ (Glas Istre)

9. ožujka 2007.
VIKENDI U OTOKU GENERAL U MIROVINI OSTVARUJE
PRAVO NA PRIVREMENU SLOBODU

Mirko Norac kod kuće po pet dana mjesečno

CESTA SPASA Nakon polovice odslužene kazne u Glini, Norac ima pravo na slobodne vikende. Prijatelji kažu da je oduševljen autocestom
Nakon što je poslije šestogodišnjeg boravka u zatvoru i odslužene polovice izrečene kazne prvi put dobio slobodni vikend za posjet rodnom Otoku, umirovljeni general Mirko Norac ubuduće bi, kako se očekuje, trebao imati češće susrete s majkom Nedom i ocem Antom Tadijom u njihovu obiteljskom domu.
Prema važećim propisima koji reguliraju zatvorski sustav, zatvorenik poslije odslužene polovice izrečene kazne ima pravo na slobodne vikende u trajanju od 120 sati mjesečno, što ima i Mirko Norac. U praksi se to pravo u pravilu pretvara u dva slobodna vikenda.
Pravo se ne ostvaruje automatizmom već se za svaki slobodni vikend mora postaviti zahtjev o kojemu odlučuje zatvorska uprava. Može se očekivati da će umirovljeni general ubuduće koristiti to pravo i slobodne vikende provoditi s roditeljima i rodbinom u Otoku. Na to upućuje činjenica da Norac za vrijeme prvog slobodnog vikenda nije napuštao roditeljski dom strogo pazeći da ne povrijedi pravila zatvorske uprave. Informacije o trenutačnom statusu Mirka Norca nam je potvrdio Branko Samardžić, načelnik Općine Otok, prijatelj generala koji ga je zajedno s alkarskim vojvodom Ivanom Čikarom prevezao iz Otoka u glinski zatvor.
- Mirko računa na korištenje slobodnih vikenda koji mu po zakonu pripadaju. Oduševljen je autocestom, a budući da se Dalmatinom prvi put vozio po danjem svjetlu, od Ivana Čikare je tražio da sporije vozi kako bi mogao što više vidjeti - kaže Samardžić. Toni PAŠTAR, Slobodna Dalmacija

9. ožujka 2007.
VJETROELEKTRANE UZ NIJEMCE I AUSTRIJANCE STIŽU ULAGAČI IZ ŠPANJOLSKE I PORTUGALA
'Međunarodni rat' za šibenska brda
NADIRU I DOMAĆI Svoje kote - Crno brdo i Glunču na Boraji - za svoje vjetroparkove rezervirao i poznati šibenski poduzetnik Slaven Tudić
piše Marijan DŽAMBO

Već duže vrijeme vodi se nesmiljena bitka za najviše kote u zaleđu Šibenika. Prvi su u bitku krenuli Nijemci osvojivši Orlovaču i Krtolin na Trtru.

Nijemci na nepoznatom

U boj su se uključili i Austrijanci koji su svojim strateškim ciljevima označili kote Velika glava, te Bubrig i Crni vrh. Bez velike pompe Crnom brdu ponad Danila te Glunči na Boraji približile su se i domaće snage koje predvodi Slaven Tudić, vlasnik "Tudić Elektrocentra".
Ovako se, vojničkim rječnikom rečeno, vodi međunarodna bitka za okolna šibenska brda, nepresušne energetske resurse ponad kojih danonoćno pušu vjetrovi idealni za gradnju vjetroelektrana. Pedantni Nijemci, pa i Austrijanci, u svoje karte već su upisali, za prosječne Šibenčane, malo poznata brda Orlicu, Oštrak, Crno brdo, Mideno brdo, Mravnik, Stražar, Greben, Nakića gromilju i bezbroj drugih do jučer gotovo nepoznatih kota.
-Konkurencija je doista žestoka. Za gradnju vjetroparkova na šibenskom području, zanimaju se i investitori iz drugih zemalja. Nedavno su nas zvali Španjolci i Portuglaci - kaže Josip Labura iz Hrvatske gospodarske komore u Šibeniku.
Kako sada stvari stoje, Šibenik bi mogao na svojim brdima iznijeti najveći dio tereta vrlo ambicioznog energetskog plana Hrvatske koji predviđa da 4,5 posto svojih potreba za energijom osigura iz obnovljivih izvora.
- U Hrvatskoj je za te namjere rezervirano, uglavnom u Dalmaciji, stotinjak lokacija čiji je energetski potencijal oko 1300 megavata, što dvostruko nadmašuje snagu NE Krško. U ovom trenutku u pripremi je 40-ak lokacija, s tim da bi u iduće četiri godine instalirali vjetroelektrane snage 300 megavata - kaže Branko Vukelić, ministar gospodarstva.

Planirano devet lokacija

Šibenik je za te namjene u svojim planovima rezervirao devet lokacija. Nijemci su na Trtru već instalirali 14 vjetroelektrana postigavši separatan ugovor o isporuci struje s HEP-om i prije nego je država donijela Pravilnik o obnovljivim izvorima energije. Za preostale lokacije tek će se voditi velika bitka, u koju će se, izvjesno je, uključiti i domaći investitori.

Tudić: Država čeka na domaće proizvođače

- Pripreme za gradnju vjetroparkova na Crnom brdu i Glunči na Boraji su odmakle, ali gradnja neće početi dok država ne usvoji regulativu u tom sektoru. Iako je sve spremno, tu se, čini se, namjerno odugovlači. Najvjerojatnije se čeka da i domaći proizvođači opreme, kao "Končar", budu spremni proizvoditi vjetroturbine. Kad se to riješi, krećem u gradnju svojih vjetroparkova - kaže Šibenčanin Slaven Tudić, vlasnik tvrtke "Tudić elektrocentar".
Slobodna Dalmacija

9. ožujka 2007.
HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA I UČILIŠTE ALGEBRA

Počelo usavršavanje menadžera

Hrvatska udruga poslodavaca u suradnji s Učilištem Algebra počela je u petak niz seminara koji će se održavati u sklopu Programa usavršavanja menadžera HUP-a (PUMA)

- Prioritet programa usavršavanja menadžera, namijenjenog visokom menadžmentu, srednjem poslovodstvu i poduzetnicima, jest omogućiti im što bolje uvjete za uključenje u međunarodno tržišno natjecanje jer nova ekonomija traži obrazovane, prilagodljive menadžere i poduzetnike spremne kontinuirano se educirati i razvijati svoje sposobnosti - izjavila je Petra Ovčarić, voditeljica programa. Riječ je o jednodnevnim predavanjima i radionicama na kojima će polaznici prolaziti specijalizirane teme iz područja poslovne inteligencije (business inteligence), tzv. rudarenja podataka (data mining), proučavanja rada kompanije radi povećanja učinkovitosti te projektnoga menadžmenta.

Na kraju svakog seminara polaznici će dobiti potvrdu o sudjelovanju. Seminari su namijenjeni svima koji žele steći znanje iz područja potpore odlučivanju, posebno analitičarima i menadžerima, a temelje se na poslovnim informacijskim sustavima koji pružanju potporu kvalitetnom poslovnom odlučivanju, što rezultira većim profitom. Projektni menadžment omogućuje izvršnom menadžmentu i svakoj organizacijskoj jedinici učinkovitu orijentaciju na izvršavanje projekata koji su u suglasju sa strateškim ciljevima tvrtke.

Nastavna materija obuhvaća definiranje projekata, njegove faze, okruženje, alate, tehnike, izvještavanje, uloge u projektu, upravljanje promjenama i rizicima te financijsko planiranje. Naglasak oba programa je na praktičnosti edukacijskih sadržaja, čija će neposredna primjena rezultirati sinergijskim efektima prijeko potrebnim za uspješniji razvoj konkurentnih prednosti na tržištu.

Program usavršavanja menadžera Hrvatske udruge poslodavaca održava se od 1996. godine. Utemeljen je na svjetskoj praksi i predavačima sa svjetskim iskustvom, a istodobno se pridržava međunarodno provjerene formule 'misli globalno, djeluj lokalno', tj. program je posveprimijenjen trendovima, uvjetima i posebnostima poslovanja u Hrvatskoj. (Mislav Nekić)(www.liderpress.hr)

9. ožujka 2007.

Najbolja hrvatska maslinova ulja mogu podnijeti i strože kontrole

Za podizanje opće razine maslinova ulja treba razraditi model kontrole kvalitete i uz oznaku porijekla ona mogu u svjetsku utakmicu
Naše maslinovo ulje je među najboljima na svijetu, što su dokazala i ulja sa ovogodišnje Masline, tvrdi Sinaj Bulimbašić, predjednik Saveza maslinara i uljara Splitsko-dalmatinske županije, organizatora nedavno održane manifestacije 'Masline 2007'. Interes za tu, treću po redu, međunarodnu manifestaciju maslinara bio je dvostruko veći nego prve godine, a od tisuću i dvjesto uzoraka maslinovog ulja, trećina je mogla konkurirati za šampiona, a devetsto i devedeset uzoraka zadovoljilo je kriterije. "Iz godine u godinu proizvode se sve kvalitetnija maslinova ulja. Ne slažem se s onima koji tvrde da imamo krivu percepciju o visokoj kvaliteti našeg maslinovog ulja, ona realno spadaju u sam vrh. Potvrđuje to i činjenica da su čak dvadeset i četiri uzorka ulja od poslanih trideset i pet ušla u L'extravergine, jedini međunarodni almanah najboljih maslinovih ulja" kaže Bulimbašić. Od uvrštenih dvadeset je bilo iz Istre, te četiri iz Dalmacije. "Odmah smo iza Italije po broju ulja uvrštenih u L'extravergine, s obzirom na broj poslanih uzoraka, a ulje od istarske sorte buže, proglašeno je za najbolje maslinovo ulje na svijetu", naglašava Bulimbašić. Desetak hrvatskih uljara ove će godine ići na dva važna natjecanja - Extra Vergine u Rimu i Slow Food u Veroni. U borbi za konkurentnost sve se više cijene autohtona maslinova ulja visoke kvalitete, a hrvatska ulja su svakim danom sve prepoznatljivija na svjetskom tržištu."Predstoji nam brendiranje ulja. Hrvatska maslinova ulja, čija posebnost proizlazi iz sortnosti, načina proizvodnje, načina berbe maslina te podneblja treba zaštititi oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla", ističe Bulimbašić. U Hrvatskoj je u rodu oko šest milijuna stabala maslina, prosječno oko 150 po hektaru. Postoji još oko 4 milijuna zapuštenih, godinama neobrađenih stabala. Registrirano je šezdeset tisuća maslinara, od čega trećina u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Premali maslinici
Sam otok Brač ima petsto tisuća rodnih stabala maslina. Prosječni hrvatski maslinar ima oko sto stabala maslina, što je nedovoljno za ozbiljno bavljenje maslinarstvom.Maslinovo ulje proizvode 124 uljare u Hrvatskoj koje su u prošloj godini preradile oko 36 tisuća tona maslina, odnosno proizvele oko šezdeset tisuća hektolitara ulja. Hrvatska uvozi oko dva milijuna litara maslinovog ulja, a njeni građani troše tek do dvije litre po glavi stanovnika. Usporedbe radi, Maltežani troše oko 20 litara ulja po čovjeku, odnosno čak deset puta više. Jedina mediteranska zemlja koja troši manje ulja od Hrvatske je Francuska gdje se troši tek 1,1 litra ulja po glavi stanovnika. "Na našu sreću, nemamo nijednu rafineriju, pa se ne može proizvoditi ulje od komine. Sve ulje od komine na policama trgovina je uvozno, a uglavnom se uvoze trećerazredna ulja', otkriva Bulimbašić. U ovoj i idućoj godini Ministarstvo poljoprivrede, kao i maslinare, uljare, te laboratorije za ispitivanje kakvoće ulja čeka veliki posao sređivanja stanja u cjelokupnom sektoru maslina i maslinovog ulja jer do ulaska u EU moramo imati samodostatnu proizvodnju konzerviranih maslina i maslinovog ulja. "Unatoč dugoj proceduri i značajnim investicijskim sredstvima, prema pristiglim zahtjevima i zainteresiranosti maslinara, u iduće tri godine očekuje se sadnja pet tisuća hektara maslinika, čime će se udvostručiti proizvodnja maslinovog ulja. Ovo je prema našem mišljenju najkvalitetniji projekt u dugoj povijesti maslinarstva u Hrvatskoj', smatra predsjednik Saveza maslinara i uljara Splitske županije. Maslinari traže bržu realizaciju operativnog programa sadnje maslinika, traže poticaje za revitalizaciju starih zapuštenih maslina, povoljne kreditne linije za otkup ulja.
Ovlaštenja za kontrolu
"Treba završiti s izradom Pravilnika o kakvoći maslinova ulja, odrediti referentne laboratorije i ovlaštene panel analitičare, te osposobiti uljare za obavljanje osnovnih parametara kemijske analize. Tražimo da napokon krene kontrola pakovina, odnosno, proizvoda namijenjenih prodaji. U Hrvatskoj ne postoji nijedan ovlašteni laboratorij za senzorsko testiranje ulja, a samo dvije osobe imaju ovlaštene certifikate za kontroliranje. Sms-ov laboratorij nema ovlaštenu osobu za senzorsko testiranje ulja", tvrdi predsjednik Saveza maslinara i uljara Splitsko-dalmatinske županije. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković koji je zajedno sa predsjednikom Mesićem proglašen knezom hrvatskog maslinarstva zbog posebnog doprinosa maslinarstvu, na Maslini je najavio nove povoljne kreditne linije za otkup maslinova ulja i izgradnju skladišta, budući da, kako je rekao trenutačno imamo i višak ulja kojega smo donedavno uvozili. Također je najavio da će Ministarstvo poljoprivrede uskoro predložiti zakonske okvire koji će regulirati proizvodnju i prodaju maslinova ulja, uz punu zaštitu kvalitete, deklaraciju i nadzor.

Još nema maslinarskog katastra neophodnog za ulazak u EU
Prije dvije godine Vlada je pokrenula je Operativni program podizanja pet i pol tisuća hektara novih maslinika za razdoblje 2004.-2007. uz davanje povoljnih kredita i potpora, zahvaljujući kojem se posadilo oko petsto tisuća novih stabala maslina po godini, odnosno podignuto je ili obnovljeno oko četiri tisuće hektara nasada, a cilj je ostvariti pet tisuća hektara. Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Program sadnje maslinika na opožarenim područjima, te zajedno s Hrvatskim šumama izrađuje popis šumskih površina u vlasništvu države radi podizanja maslinika kroz služnost na pedeset godina. U tijeku je donošenje posebne uredbe kojom će se omogućiti davanje u zakup ili u koncesiju zapušteno zemljište u vlasništvu Hrvatskih šuma po povoljnim uvjetima. Maslinari traže uvođenje reda na tržištu maslinovih ulja, posebice izradu maslinarskog katastra, koji hrvatska još uvijek nema, iako je on jedan od uvjeta potrebnih za ulazak u EU.
Važno je masline preraditi u 24 sata od berbe
Ocjenjivački sud sastavljen od dvadeset i pet priznatih domaćih i stranih stručnjaka je na Maslini nakon četverodnevnog kušanja uzoraka proglasilo šampiona, Milu Vrsaljka iz Nadina sa zadarskog područja. Njegovo ulje bilo je najbolje u u konkurenciji od tisuću i dvanaest uzoraka maslinovog ulja iz Hrvatske i deset zemalja svijeta. Zlatnu plaketu dobila je i uljara u Nadinu u kojoj je pobjedničko ulje proizvedeno. Pobjednik Vrsaljko otkrio je kako je za dobro maslinovo ulje važno da se masline prerade u roku od 24 sata od berbe. Njegovo visoko kvalitetno ulje gotovo nije imalo tragova masnih kiselina. Petero maslinara, Emanuel Grubić iz Bala, Andrijana Rubin iz Jelse, Vanja Dujc iz slovenskog Kopra. Nikola Bratić iz Šibenika i Pero Skorić iz Skradina, osvojilo je plakete vicešampiona, a tristo proizvođača dobilo je zlatne medalje. Sandra Livajić, (www.poslovni.hr)

9. ožujka 2007.
Na Zlatnoj niti predstavilo se 15 modnih kuća
Piše: Tina Radić
Foto: Biljana Gaurina
Gledatelji su uživali u kolekcijama za ljeto, a reviju su otvorile manekenke u novoj odjeći Black Bulla

Tradicionalna modna revija Zlatna nit u organizaciji agencija UMAH fashion i Regine Jaeger, na kojoj je predstavljeno petnaest hrvatskih proizvođača odjeće, održana je u dvorani hotela Sheraton.

Voditeljica revije najavila je muške i ženske kolekcije za ovo proljeće i ljeto koji će se uskoro naći na tržištu, a reviju su otvorile manekenke odjevene u kolekciju Black Bulla.

U predstavljanju aktualnih kolekcija sudjelovali su modna trikotaža iz Pule Arena, Kotka, Kuća Stilin, Mana Moda, Modea, Modeks, Pierre Cardin by Modea, Rio, Sloga, Varteks, Vicont, Zelinka i drugi, te gosti Galić design, Mana Moda i Profokus.

Uz manekene i manekenke koji su nosili odjeću petnaest poznatih hrvatskih modnih kuća, pistom su prošetali i najmlađi manekeni, koji su izmamili i najjači pljesak publike.

Varteks je predstavio ležernu, jednostavnu i minimalističku kolekciju, a modeli modne kuće Modea nosili su novu kolekciju Pierre Cardin, aktualnu ovog proljeća i ljeta. Odjevene u košulje, hlače i sakoe tekstilne kuće Modeks, pistom su prošetale i poznate manekenke poput Tamare Roglić i bivših misica. Ovu devetu modnu reviju hrvatske tekstilne industrije zatvorila su tri modela Profokusa te tri manekenke odjevene u neobičnu Rembrandt kolekciju Galić designa.

Budući da je u ćetvrtak bio Dan žena, manekeni su na završnom izlasku pripadnice ženskog spola darivali crvenim ružama i na taj im način čestitali njihov dan. Iako posjećena, deveta modna revija nije naišla na odaziv osoba iz javnog života. Jutarnji list

8. ožujka 2007.

Poettering: 2009. kao ciljna godina za RH
Europski parlament mogao bi u svom izvješću o Hrvatskoj spomenuti 2009. kao ciljnu godinu za ulazak u Europsku uniju. Izjavio je to u Bruxellesu predsjednik Parlamenta Hans-Gert Poettering nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom.
"U vanjskopolitičkom odboru Parlamenta priprema se izvješće o napretku Hrvatske. Ako sam dobro informiran, izvjestitelj Hannes Swoboda ima ambiciju predložiti da bi Hrvatska trebala postati članicom 2009. godine", rekao je Poettering.
Poettering, koji je Sanadera nazvao "dugogodišnjim prijateljem", izjavio je da Hrvatska dobro napreduje u pregovorima. Dodao je kako bilo bilo idealno kada bi i Europska unija sa svoje strane dovršila ustavni proces istodobno kada i Hrvatska završi pregovore.
Poettering je podržao je hrvatski prijedlog da se otvoreni problemi sa Slovenijom u vezi s granicom riješe pred nekim međunarodnim pravosudnim tijelom, ako se ne može postići bilateralni dogovor. Poettering je nakon susreta s hrvatskim premijerom, rekao da bi poželjno rješenje bilo izlazak "pred neki međunarodni sud u Hamburgu ili u Den Haagu, a za to je potreban dogovor dviju vlada".
Premijer Sanader zahvalio je Poetteringu na potpori, posebice na spominjanju 2009. godine. Sanader će poslijepodne sudjelovati na summitu Europske pučke stranke (EPP), na kojem će biti nazočno i desetak premijera država članica. Nakon toga u Europskoj komisiji predviđen je sastanak s povjerenikom za proširenje Ollijem Rehnom. (HRT)

Novi Carnivalov cruiser od 290 m u Dubrovniku
Piše: Lidija Crnčević
Foto: Mateo Rilović
Cruiser je građen za 3 tisuće putnika i 1150 članova posade. Proteže se na 13 paluba na kojima se nalazi 1500 kabina
DUBROVNIK - Novi brod kompanije Carnival Cruise Lines iz Miamija, koji u Hrvatsku dolazi posredstvom agencije Jadroagent, Carnival Freedom, drugog dana svog prvog kružnog putovanja Mediteranom posjetio je Dubrovnik.

Stigao je iz Venecije te nastavio za Katakolon, Izmir, Istanbul, Rodos, Napulj i Rim. I ovaj cruiser koji je svrstan među ploveće hotele s pet zvjezdica građen je za tri tisuće putnika i 1150 članova posade, proteže se na 13 paluba na kojima se osim prostranih 1500 kabina nalaze i brojni sadržaji koji gostima uljepšavaju dane i noći provedene na brodu.

Dugačak je 290 metara, širok 35 metara, "na krilima" 45 metara, a od razine mora do najviše, 13. palube "podignut" je oko 60 metara. Ponuda novog cruisera američke kompanije prilagođena je starijim osobama, ali i mlađim osobama s djecom za koju je osmišljen zanimljiv "kutak za mališane", a izvrsnim disko prostorom mislilo se i na tinejdžere i mlade.

Stariji se pak mogu odlučiti za uživanje u swingtime jazz baru, scott's piano baru, nekom od vinskih barova ili klubu s plesnjacima iz 70-ih. Na brodu se nalaze i kockarnice te brojni restorani među kojima i onaj sa sushi jelovnikom.

Dvorana u kojoj se svake noći odvija drukčiji show-program nosi ime po francuskom umjetniku Toulouse Lautrecu, a može istodobno primiti fascinantnih 1400 ljudi.

Ostali prostori sa zabavnim programom "skromnijeg" su kapaciteta - u klub za ples može stati 200-tinjak ljudi, a u jazz klub njih 90-ak. Na najvišim palubama broda smješten je atraktivni spa prostor, gimnastičke dvorane, saloni za uljepšavanje, masaže te 4 bazena.

Kuma najnovije ploveće ljepotice Carnival Cruise Linesa je Kathy Ireland, a odabrana je, ne samo zbog toga što je izuzetno uspješna poslovna žena, već je posvećena i svojoj obitelji te humanitarnom radu. Osnovala je 1993. godine Kathy Ireland Worldwide, modnu marku koja danas obuhvaća kolekcije od kupaćih kostima do odjeće za trudnice.
Jutarnji list

8. ožujka 2007.
George W. Buckley, predsjednik Uprave 3M: Hrvatska može biti dobra prilika za ulaganje
Područje koje pokriva 3M golemo je jer trenutačno imaju 100 do 150 tisuća proizvoda, s time da su najuspješniji u izradi zdravstvenih proizvoda i u elektronici
Jedna od najinovativnijih tvrtki na svijetu, s godišnjim prihodom od tri milijarde dolara i rastom od 8,3 posto, u Srednojoj i Istočnoj Europi, traži nove mogućnosti investiranja. Tvrtke u koje bi uložili moraju biti profitabilne, s dobrim menadžmentom

Piše: Željka Laslavić
Foto: Dražen Lapić
Iako mnogo ljudi nikada nije čulo za tu tvrtku, svi se svakodnevno susrećemo s proizvodima 3M-a. Disketa, video-kaseta, magic tape, Post-it, samo su neki od proizvoda široke potrošnje koje je 3M izumio i bez kojih je život danas nezamisliv. Ne postoji nijedan računalni sklop, mobitel ili automobil, registarska pločica ili prometni znak koji u sebi nema njihovu komponentu. Tvrtka s više od 100 godina postojanja podijeljena je u šest segmenata poslovanja, od kojih najveću zaradu donosi izrada zdravstvenih proizvoda, a najveći rast prometa elektronika. Simpatičan i jednostavan George W. Buckley koji se na najvišoj funkciji nalazi oko godinu i pol dana, za vrijeme svoga prošlotjednog boravka u Zagrebu, ispričao je Lideru kako upravljati tvrtkom na temelju koje se od početka izračunava Down Jones indeks i čiji prihod od 22,9 milijardi dolara bilježi godišnji rast od 8,3 posto.

. Možete li nam točno reći koje su vaše ambicije u ovoj regiji?
- Trenutačno tragamo za tržištima izvan granica EU, promatramo brzorastuća tržišta i tražimo nove prilike za ulaganja. Zbog toga smo došli u Hrvatsku.

. Koji su glavni uvjeti za otvaranje proizvodnih pogona u ovoj regiji? Je li Hrvatska, prema vašem mišljenju, plodno tlo za proizvodnju?
- Kada kupujemo lokalnu tvrtku doživljavamo ju kao sjeme koje ćemo uzgajati. Ta kompanija mora raspolagati vješti-nama koje nam trebaju, mora biti profitabilna, s dobrim menadžmentom. To je preduvjet za rast i otvaranje pogona. Nakon toga dolaze investicije u pogon i novi zaposlenici. Hrvatsku doživljavam kao dobru priliku za ulaganje.

. Je li istina da se svaka prosječna osoba na svijetu dnevno susretne sa 13 3M-ovih proizvoda, a da toga uopće nije svjesna?
- Da, to je čudnovat podatak. Na primjer, svaki mobitel ima 3M-ovu komponentu i na displayu i u konekcijama. Svaki automobil na svijetu također ima barem šest do dvanaest 3M-ovih komponenti koje su opet sastavljene od dvanaest drugih komponenti i tako dalje.

. Kako to da ljudi ne znaju za vašu sveprisutnost? Je li vam to u interesu ili je postojanje tih proizvoda toliko normalno da se više nitko ne pita za njihovo podrijetlo?
- Proizvodi s kojima se ljudi najčešće susreću proilaze iz sektora robe široke potrošnje, poput Scotch proizvoda, Post-it blokova. Takvi suproizvodi korisnicima vidljivi. No, tisuće naših proizvoda i opreme namijenjenih proizvođačima nisu dostupni prosječnom potrošaču. Postoji i kulturni aspekt cijele priče. Mi smo kompanija iz središnjeg dijela Amerike poznata po svojoj skromnosti i tihoj prirodi. To je ono što jesmo - tihi i skromni.

. Koliko točno proizvoda trenutačno imate u proizvodnji?
- To zapravo nitko ne zna. Procjenjuje se negdje između 100 i 150 tisuća diljem svijeta.

. Koliko tih proizvoda svake godine otpada, a koliko se novih se rađa?
- Ovisno o tržištima. Vijek trajanja Scotch proizvoda i elektronike ne može se uspoređivati. Dok jedni traju dvadeset, drugi prestaju biti aktualni za tri godine. Broj proizvoda ne određuje život 3M-a. No, ako govorimo o prosjeku, možemo reći da se svaki proizvod zamjenjuje svake četiri godine.

. Imate li jedinstveni sustav upravljanja nad svih šest sektora ili svaki ima svoj menadžment?
- Imamo različite modele upravljanja sektorima, poput Uredskog pribora i robe široke potrošnje koju distribuiraju i koriste klijenti poput Walmarta te one namijenjene industrijskom svijetu. Drukčije su tržišne niše, ali uvijek težimo pov-ratu uloženog kapitala i rastu prodaje. S obzirom na to da izmišljamo nova tržišta i da imamo vrlo mnogo patentiranih inovacija, bolje su i marže i veći profit od tih proizvoda.

. Koja je ukupna vrijednost 3M-ove imovine?
- Najbolji pokazatelj vrijednosti naše kompanije jest vrijednosti na burzi koja iznosi oko 55 milijardi dolara u dionicama. To nas stavlja među prvih 100 kompanija u SAD-u po prihodima i među prvih 30 u tržišnoj kapitalizaciji.

. Koliki vam je povrat investicije i koliki postotak od godišnjih prihoda ulažete u daljnji razvoj 3M-a?
- Povrat na investirani kapital iznosi oko 22 posto. Ulažemo 1,4 milijarde dolara u istraživanje i razvoj, i oko 22,9 mili-jarde u prodaju. U portfelju trenutačno imamo oko 27 tisuća patenata koji će u sljedeće četiri godine porasti na 50 tisuća.

. Koji je bio vaš najveći zadatak nakon preuzimanja funkcije predsjednika Uprave?
- Trebao sam naći investicijski modul koji bi pridonio daljnjem razvoju tvrtke. 3M, se naime, tada suočavao s određenim nedostatkom kapaciteta za proizvodnju. Moj je posao da stvorim uvjete za investiranje u kapacitete i dok taj investicijski proces ne bude gotov, Wall Streat će čekati i promatrati. No, naša kompanija je vrlo jaka i sve će te investicije u budućnosti biti dugoročno vrijedne. Prije smo bili kompanija sa sporim rastom na godišnjoj razini od oko tri do četiri posto, a sada ciljamo na barem osam posto u kratkoročnom razdoblju, a dugoročno gledano još i više.

. Preferira li 3M greenfield projekte ili akvizicije?
- Neki misle da se u akvizicije ulazi isključivo radi okrupnjivanja, ali to nije istina. Ponekad kupujući tvrtku kupujete i tehnologiju koja vam nedostaje. Kao primjer bih naveo našu ovogodišnju akviziju tvrtke Brontes koja nam je bila vrlo važna za naš sektor u zdravstvu, za izradu zubarske tehnologije. Ta je tvrtka razvila sustav interoralnoga elektroničkog skeniranja zubi. Mogli smo i sami razvijati tu tehnologiju, ali za stvaranje gotovog proizvoda trebalo bi nam barem šest godina. Također, kupili smo i tvrtku Elyria u Ohiu, koja nam je trebala radi dostupnih kapaciteta. Mogli smo graditi nove kapacitete, ali za to bi nam trebale dvije godine. Ponekad kupite zbog kapaciteta, ponekad zbog tehnologije, ponekad radi novih proizvoda. Što se tiče greenfield investicija, imamo dosta novih kapaciteta u Kini u kojoj je velika potražnja za našim proizvodima pa ćemo do kraja ove godine imati deset proizvodnih kapaciteta u Kini.

. Koje je vaše mišljenje o bumu private equityja, posebice na američkom tržištu?
- Mislim da je tržište private equityja sazrijelo u posljednjih nekoliko godina. Private equity tvrtke su u početku bile na vrlo lošem glasu jer su kupovale tvrtke, ogoljivale im imovinu i zatim ih prodavale. Dobre private equity tvrtke sada djeluju mnogo promišljenije. Fokusiraju se na dugoročne ciljeve, investiraju u uslugu i tehnologiju, jer su shvatiei da kada nakon tri do pet godina budu izlazile iz neke tvrtke, za sobom moraju ostaviti neku vrijednost. Takve tvrtke drukčije posluju od tvrtki na burzi, one na sebe preuzimaju veliki rizik. Mislim da je private equity generalno zdrav za poslovno tržište.

. Predstavljaju li one na neki način konkurenciju?
- To su privatne tvrtke i nemaju toliko okova poput tvrtki koje kotiraju na burzi, imaju veću slobodu. Negativna je strana da naganjaju ugovore i upravljaju cijenama. No, na kraju cilj nam je svima isti, a to je povrat investicije. Naše se poslovanje ne preklapa jer su naše akvizicije manje manje od onih za koje su private equity tvrtke zainteresirane. Kupujemo kompanije čija je vrijednost između 25 i 40 milijuna dolara, a oni ciljaju mnogo više.

. Koji je vaš upravljački stil i možete li ga povezati s liderskim sposobnostima koje čovjek na vašoj poziciji mora imati?
- Većinu vremena trošim na pravne i financijske poslove i rješavanje tužbi, većinom u SAD-u, na stvaranje poslovne strategije i na akvizicije. Obožavam vrijeme provoditi s kupcima i zaposlenicima jer općenito volim ljude. Glavne spo-sobnosti su - debela koža, hladna glava i smisao za humor. Trebate znati odabrati dobre ljude koji će vas slijediti, a to zahtijeva i vašu dobru etiku. Važan je i jak želudac jer odluke koje donosite, najčešće na osnovi malo informacija, morate donijeti vrlo brzo. Tu je i dobra intuicija i napokon hrabrost jer bez nje ne možete biti kvalitetnih promjena u kompaniji.

. Jeste li ikad morali 'prijeći' preko nekoga da biste postigli svoje ciljeve?
- Uza sve odgovornosti čovjek mora ostati poštena osoba. Ljudske vrijednosti uvijek su na kušnji, ali nikad nisam nikoga 'prešao' da dođem do nekog posla. Nikad nisam i nikad neću.

. Koji je omjer racionalizma i optimizma koji koristite u poslovanju?
- Mislim da ne možete biti kreator i izumitelj ako niste optimist. Da izgradite neku tvrtku, morate biti sanjar. Često kole-gama ispričam omiljenu rečenicu iz starijeg filma Južni Pacifik....'Ako nemate san, kako mislite da će vam se snovi ostvariti.' Sa snom sve počinje, no treba dobro poznavati granicu između sna, fantazije i halucinacije.

. Kako netko uopće može konkurirati 3M-u?
- Ovisno o segmentu poslovanja. U poslovnom svijetu postoji 6 smrtonosnih konkurentskih oružja: cijena, tehnologija, distribucija, brand, usluga i ljudi. Ultimativno oružje je cijena. Trebate djelotvornu proizvodnju, malo otpada, visok pri-nos, efikasnu nabavu sirovina, briljantne inženjere i znanstvenike i na kraju - ljude koji će osmisliti najjednostavniji način rješavanja problema. Jednostavnost je prekrasna, brza, jeftina i pouzdana.
(www.liderpress.hr)

8. ožujka 2007.
POVOLJNI VREMENSKI UVJETI OMOGUĆILI SU NIKAD RANIJI POČETAK PROLJETNE SJETVE - SJETVA ŠEĆERNE REPE U PUNOM JEKU
Zbog nestašice i dobre cijene

OSIJEK - Na području Osječko-baranjske županije u punom jeku je provedba proljetne sjetve, što se, kako je rečeno na jučerašnjem sastanku Strukovne skupine biljne proizvodnje i usluga u poljoprivredi sela održanoj u Županijskoj komori Osijek, na kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, prerađivačke industrije, sjemenarskih kuća, zadruga i seljaka, ne pamti.- Sjetva šećerne repe počela je još 24. veljače. Da kiša nije nakratko usporila sjetvu, do sada bi pod repom već bile zasijane i značajnije površine. Do sada se pretežito na beljskim oranicama zasijalo repe oko 400 hektara - rekla je Zita Jularić, dipl. ing. iz Sirovinske službe osječke šećerane Kandit Premijer, te dodala kako planiraju s domaćim proizvođačima ugovoriti proizvodnju repe na 12.100 hektara te još na oko 2.000 hektara s proizvođačima iz Vojvodine i Mađarske. Jularić je istaknula da se od ove godine u Kandit Premijeru primjenjuje novi standard za repu, odnosno šećerna repa s digestijom od 16 posto bit će plaćana po cijeni od 250 kn/t. Inače, moglo se čuti da će na prostoru Osječko -baranjske županije sve tri hrvatske šećerane ugovoriti proizvodnju repe na oko 14.000 hektara.
Ugovaranje proizvodnje osnovne sirovine, suncokreta, počela je i čepinska uljara. Kako je istaknuo Branko Batinac, direktor sirovinskog sektora IPK Tvornice ulja Čepin, plan je ugovoriti oko 10.000 hektara pod suncokretom, međutim budući da su lani poticaji za suncokret izjednačeni s poticajima za pšenicu, mnogi su se, dodao je, već odlučili za sjetvu pšenice jer je jednostavnija. - Unatoč tomu što dajemo vrlo povoljne uvjete kreditiranja, kod poljoprivrednih proizvođača ne postoji baš velik interes za sjetvom suncokreta. Stoga smatramo da bi resorno ministartsvo trebalo povećati poticaje za uljarice kako bi ta kultura bila stimulativna - rekao je Branko Batinac.
Vezano uz proljetnu sjetvu, voditelj Odjela za poljoprivredu Županijske komore Osijek Ernest Nad istaknuo je da se očekuje sjetva na više od 120.000 hektara površina. - Prema već uobičajenoj strukturi sjetve, može se prepostaviti da bi šećernom repom moglo biti zasijano oko 14.000 ha, suncokretom oko 10.000 ha, sojom 12.000 ha, sjemenskim kukuruzom 2.400 ha, a merkantilnim kukuruzom oko 80.000 ha, a na preostalih 5.482 ha jare žitarice, duhan, krumpir i ostalo povrće - rekao je Nad te dodao kako se očekuje pojačan interes za sjetvu kukuruza zbog njegove nestašice radi povećanja broja junadi i svinja u tovu, potreba za proizvodnjom etanola i slično.

Autor: Z.RUPČIĆ, Glas Slavonije

8. ožujka 2007.
IZLOŽBA "ODRAZRIMLJANKE" SPLITSKOGARHEOLOŠKOGMUZEJA
POKAZUJEPOVIJESTPISANUKOZMETIKOM

Šminkerice iz Salone

KOZMETIČKA SVJEDOČANSTVA Izložba Zrinke Buljević i Sanje Ivčević pokazala je da je u antici postojala paleta lijepo oblikovanih kozmetičkih proizvoda koji zanimljivo govore o tom vremenu
iše Jasmina PARIĆ

Maske za lice, kreme protiv bora, puderi, sjenila i rumenila, vosak za depilaciju, ulje za tijelo, pincete za čupanje obrva, mirisne kupke, boje za kosu, sapuni i paste za zube nisu novotarija. Sve te preparate i pomagala koristile su Rimljanke prije mnogo stoljeća i na ovom našem prostoru. To pokazuje izložba "Odraz Rimljanke", koju su u Staroj gradskoj vijećnici na Pjaci postavile Zrinka Buljević i Sanja Ivčević iz splitskog Arheološkog muzeja.

Depilirani muškarci

Autorice izložbe odabrale su niz predmeta iz stalnog postava i fundusa Arheološkog muzeja, uglavnom iz razdoblja od prvog stoljeća prije Krista do četvrtog stoljeća. Izlošci potječu iz Salone i drugih nalazišta u Dalmaciji, a najbrojnije su sve vrste balzamarija, bočica od stakla ili keramike u kojima su se čuvale mirisne i ljekovite supstancije.
Rimljanke su voljele lijepo mirisati: parfimirala se kosa, odjeća, obuća, rublje i voda za kupanje, a kozmetički pribor često je odlazio sa ženom i u posljednje počivalište, gdje je do danas ostao sačuvan. Rimljani i Rimljanke su uz to obilato koristili maslinovo ulje za njegu, ali jednako često rabilo se i otrovno olovo, kao sredstvo za izradu bjelila za lice. Uopće su Rimljani svih slojeva držali do čistoće poistovjećujući je sa zdravljem.

Češljevi i frizure

Za neke izložene predmete ne može se sa sigurnošću utvrditi jesu li pripadali mužu ili ženi, kao, primjerice, pribor za depilaciju: i muškarci su u ono vrijeme rado uklanjali dlake.
Izložena su odlično sačuvana zrcala, bogato ukrašene i umjetnički oblikovane kutijice za kozmetiku i lopatice za šminkanje te ukosnice i češljevi. Rimske frizure iz raznih razdoblja prikazane su fotografijama nastalim u samome muzeju prije desetak godina u sklopu projekta "Frizure rimskih carica", kada su frizeri počešljali niz djevojaka po uzoru na ženske likove prikazane na novcu i spomenicima.
Međutim, biti ženom, majkom i suprugom u antičko doba nije značilo samo šminkati se i češljati - ta uloga oduvijek pretpostavlja i požrtvovnost i nesebičnost, brigu za članove obitelji i kućanske poslove. Zato su se među pomagalima za uljepšavanje našle i preslice, taj pradavni ženski atribut.
Antički parfem
Današnji znanstvenici već su u stanju, po starim receptima, prirediti i antičke mirise, a ruže i ljubice bile su njihov čest sastojak i posebno su se i uzgajale u tu svrhu. Kako bi parfemi u ljupkim staklenim bočicama bili još privlačniji, dodavala im se i crvena boja biljke anchus koja se koristila i u dekorativnoj kozmetici.

Lažne preslice
Tkanjem i predenjem nisu se bavile samo sluškinje nego i ugledne članice društva, ili su bar voljele biti ovjekovječene s preslicom u ruci, što je upućivalo na njihov status matrone, na vrlu i radišnu kućanicu. I preslice su nađene u ženskim grobovima, ali mnoge od njih imaju simbolično značenje, izrađene su od jantara ili stakla i na njima se nikada ne bi mogla ispresti nit. Slobodna Dalmacija

8. ožujka 2007.

U POTRAZI ZA IZVORNIM ISTARSKIM OKUSIMA LIDIA BASTIJANICH, PRVA DAMA AMERIČKOG KULINARSTVA, POSJETILA >VODNJANKU<
Bumbarske fritule oduševile gastro oskarovku
U travnju će se na američkoj televiziji emitirati pet epizoda koje su na raznim istarskim lokacijama (Target, okolica Pule, Rovinj, Motovun, Grožnjan, Vodnjan) snimljene u srpnju prošle godine. Iako u svojim restoranima priprema pretežno istarsku kuhinju, zanimljivo je da je u njenim restoranima u Pittsburghu i Atlantic Cityju najpopularnije jelo - sarma
VODNJAN - Za dobrom kuhinjom daleko se ide!. To bi mogla biti svojevrsna kulinarska poslovica što je u ponedjeljak potvrdio i posjet Lidije Bastianich vodnjanskoj oštariji >Vodnjanka<. Jedna od najvećih gastronomskih zvijezda u svijetu, rodom s pulskog Busolera, u New Yorku je ostvarila >američki san<. Jer Lidia je danas vlasnica osam vrhunskih restorana u SAD-u i dobitnica najprestižnijih kulinarskih nagrada od kojih treba izdvojiti gastronomskog Oscara. Treba li uopće spomenuti da se za mjesto za stolom u njezinom restoranu >Fidelia< otimaju najrazmaženiji gurmani Manhattana. Tu objeduju zvijezde poput Nicole Kidman, Glenn Close, Roda Stewarta, a hrvatski predsjednik kada boravi s one strane oceana ne propušta Lidijine delicije. Iako je predstavnici svjetskih medija nerijetko nazivaju >prvom damom talijanske kuhinje<, budući da je čak 50 milijuna gledatelja prati i u TV showu >Lidia's Italian tableLidia's Italian-American Kitchen<, manje je poznato da čak 60 posto njezine kuhinje čine istarska jela, a 40 posto talijanska.
U vječnoj potrazi za još boljim, Lidia je ovih dana u društvu gastro novinara New York Timesa Marka Bittmana obišla istarske restorane i sakupila recepte domaće kuhinje u kojima će kasnije guštati zahtjevna nepca Velike jabuke.
Kako i priliči, u >Vodnjanki< je to bila prava bumbarska trpeza u kojoj su se izmjenjivale maneštra od koromača, bumbarske lazanje u umaku od suhih kobasica, friške šparuge u šugu s palentom, šugo od vinogradskih puževa. Treba li spomenuti i marendu s domaćim pršutom, kruhom i sirom s maslinovim uljem iz vodnjanske uljare. Sve u svemu: trpeza made in Vodnjan.
No, pravo kulinarsko iznenađenje bio je desert na kraju. Recept za bumbarske fritule pomno je zapisivao i novinar New York Timesa. Raspitivao se kada se >taj kolač neobičnog okusa i izgleda< jede. Vlasnica >Vodnjanke< Svjetlana Celija nije krila oduševljenje kako gostima tako i receptima iz njene kuhinje i objasnila je da je to originalni vodnjanski iliti bumbarski recept iz kuhinja vodnjanskih domaćica Ondine, Albine i Marije. I na kraju je otkrila: i nisu to obične fritule, već fritule bez jaja.
Da je veza s Istrom i >Vodnjankom< već postala neraskidiva dokaz je i to da će Lidija uskoro svoja četiri šefa kuhinje poslati na >praksuVodnjanku<.
- Vjerovali ili ne, Glas Istre čitam svakoga dana putem interneta, rekla je Lidia na tečnom hrvatskom, jednostavnim jezikom bez stupidnih fraza koje uvjeravaju gledatelja u magičnost kulinarskih recepata. Iako u svojim restoranima priprema pretežno istarsku kuhinju, zanimljivo je da je u njenim restoranima u Pittsburghu i Atlantic Cityju najpopularnije jelo - sarma. Nije istarsko, ali se opet često nađe na domaćoj trpezi!
Lidia je pristalica polaganog kuhanja. Pažljivo, dugotrajno spravljanje pojačava okus jelu, a ona svoju kulinarsku magiju želi podijeliti i s čitateljima i gledateljima. U travnju će se na američkoj televiziji emitirati pet epizoda koje su na raznim istarskim lokacijama (Target, okolica Pule, Rovinj, Motovun, Grožnjan, Vodnjan) snimljene u srpnju prošle godine. Osim toga uskoro izlazi i njezina najnovija knjiga, koja je nastala u suradnji s kćerkom Tanjom. Opet će veliki dio biti posvećen, a komu drugome, negoli Istri.
Osim lanca restorana, Lidia ima i vlastitu proizvodnju hrane i vina u Friuliju u Italiji, dok u Istri ima maslinik, i to na rodnome Busoleru.L. BAGAR
Snimio B. GRAHOVAC

BUMBARSKE FRITULE
Zakuhati: - 1,5 l vode,- 0,50 kg šećera, - 0,10 kg suhih grožđica, - malo soli. U zakuhano dodati oko 0,70 kg brašna i kuhati dobiveno tijesto, koje mora biti tvrdo, oko 10 minuta. Kad se tijesto ohladi u njega dodati: - 2 vanilin šećera, - naribanu jabuku,
- malo ruma, - malo čokolade u prahu, - malo cimeta. Sve se dobro promiješa i rade se fritule. Peku se u puno ulja. Dobar tek!
Glas Istre

7. ožujka 2007.

BUDUĆNOST TVRTKA ROLAND BERGER ISTRAŽILA JE OČEKIVANJA TOP-MENADŽERA SREDNJE EUROPE U IDUĆIH DESET GODINA
HRVATSKI ŠEFOVI NAJOPTIMISTIČNIJI
PROCJENA Čelni ljudi kompanija iz šest zemalja prognoziraju porast konkurencije iz Rusije, Kine i Indije, veće investicije, te manje novih radnih mjesta, a u većini slučajeva skeptični su glede budućnosti svojih poduzeća
Top-menadžeri u srednjoeuropskim kompanijama očekuju u sljedećih deset godina porast konkurencije iz Rusije, Kine i Indije, uz pogoršanje kooperacije s Azijom i zapadnom Europom. Investicije će porasti, ali neće biti mnogo novih radnih mjesta. Istodobno, sve više će se osjećati nedostatak radne snage. Poduzetnička klima ostat će i dalje nezadovoljavajuća.
To je pokazalo istraživanje koje je među 150 šefova tvrtki u šest zemlja (Češka, Poljska, Austrija, Mađarska, Rumunjska i Hrvatska) nedavno provela tvrtka Roland Berger. Rezultate istraživanja objavljuju češke "Gospodarske novine".
Zanimljivo je da šefovi u većini zemalja dosta skeptično gledaju na budućnost svojih poduzeća. Poboljšanje ove godine u odnosu na lani očekuje samo oko četiri posto čeških šefova. Slična su očekivanja rumunjskih šefova, poljski predviđaju stagnaciju, kao i Austrijanci. Ovi posljednji čak smatraju da će stanje u njihovoj tvrtki biti gore 2016. nego što je sada.
Nasuprot tome, hrvatski i mađarski top-menadžeri zrače optimizmom. Mađari sada vide stanje svoje ekonomije kao loše, ali ocjenjuju da će 2016. biti "veoma dobro". Hrvati ocjenjuju sadašnje stanje kao dobro, a za 2016. očekuju da će to stanje biti "veoma dobro". Ali, kada je u pitanju razvoj vlastite tvrtke, ni jedni ni drugi ne vjeruju mnogo u njih.
Svi smatraju dotacije vlade izlišnima, osim Hrvata i Rumunja. Jedino što se od države očekuje jest da se brine o infrastrukturi i obrazovanju.

Hrvati jedini vjeruju političarima
Hrvati su apsolutni izuzetak po tome što jedini vjeruju da njihovi političari zaista hoće uvesti mjere koje će gospodarstvo učiniti zdravijim, te poboljšati ekonomsku situaciju.
Najmanje svojim političarima vjeruju Česi i Poljaci, što je vjerojatno posljedica regulacionizma prethodnih vlada i političkih kriza posljednjih mjeseci.
Ukratko, s iznimkom Hrvata, čini se da srednjoeuropski šefovi nemaju iluzije o političarima. U većini zemalja se čak očekuje porast miješanja države i političara u privredu. Milan Lazarević, Slobodna Dalmacija

INICIJATIVE POTKAMEŠNIČKO MJESTO KORITA I OKOLNI ZASEOCI KRIJU VELIKE TURISTIČKE POTENCIJALE
Povratnički snovi postaju stvarnost
GUSLAR I SKLADATELJ Mirko Crljen, kojeg poznaju kao guslara, imitatora, skladatelja i kamenoklesara, autor je idejnog projekta 'Za Dalmaciju: turizam kroz cijelu godinu'
Posljednjih mjeseci smo svjedoci sve učestalijih napisa po novinama kako su strani državljani i te kako zainteresirani za sva prirodna bogatstva koja imamo. Pravi biser krije se tako u potkamešničkom mjestu Korita i okolnim zaseocima.
Jedan od viđenijih Splićana koji živi u Radunici, Mirko Crljen, a koji se rodio u Rudi (općina Otok) u zaseoku Crljen, najavio je skori povratak na rodno ognjište, što će biti presedan u vraćanju života u mjesto koje je odavno izumrlo.

Skijalište na Zbornjači
Crljen, kojeg poznaju kao guslara, imitatora, skladatelja i kamenoklesara, autor je idejnog projekta 'Za Dalmaciju turizam kroz cijelu godinu'. Naime, on predlaže izgradnju skijališta na predjelu Zbornjača, gdje snijega bude i do svibnja. To je mjesto udaljeno od Splita samo 60 kilometara, a ugođaj i uvjeti su daleko bolji od zagrebačkog Sljemena. Nedaleko skijališta postoje uvjeti za gradnju bolnice za plućne bolesnike (1200 m nadmorske visine), te gradnju vikendica, a etno selo je već tu, samo ga treba urediti. U krugu potkamešničkih mjesta se nalazi blizu 100 neistraženih jama, koje su prije 40 godina dolazili proučavati Francuzi. Osim ljekovitih trava i cvijeća, te divljeg voća (ribizli, jagode, maline) Mirko u svom programu nudi i bogato lovište te prekrasan park bukove šume koji su Hrvatske šume raskrčile i uredile tako da sliči nacionalnom parku. U ponudi je i planinarenje, hodanje u prirodi zaokruženo planinarskim domom u Koritima.

Planinski maraton
Što se tiče sportskih događaja, tu je mogućnost organiziranja brdsko-planinskog maratona i biciklističke utrke. Gastronomija je posebna priča - uzgoj gljiva, pčelarstvo, stočarstvo te otočna i kalifornijska pastrva iz obližnjeg ribogojilišta - samo su dio ponude zdrave hrane. Što se tiče infrastrukturnih temelja, tu je HE Orlovac, zatim kapitalna trafostanica 35/10 kV, te izvor rijeke Rude gdje su snimani kadrovi poznatog vesterna "Winettou", udaljen tek pet kilometara zračne linije od zacrtanog središta.
Prema Crljenovim riječima, politički potencijal, bez obzira na stranačku pripadnost trebao bi se usmjeriti u njegov program koji bi brojku od oko 3600 nezaposlenih u Cetinskoj krajini sveo na nulu. Bio bi to potez koji bi donio procvat u kraj koji je nerazvijen i gospodarski uništen.
Na sve izneseno moramo napomenuti da su navedena mjesta prije par mjeseci posjetili i kamerom snimili biznismeni iz Japana i Engleske, koje je doveo jedan otočki zet. Jesu li oni možda i potencijalni ulagači u program kojega je ponudio Mirko Crljen, saznat ćemo uskoro.
tekst i snimke Petar NORAC-KEVO, Slobodna Dalmacija

7. ožujka 2007.
HPB Invest osniva fond s privatnom ponudom
Društvu za upravljanje investicijskim fondovima HPB Invest Hanfa je odobrila osnivanje HPB ZM-1 otvorenog investicijskog fonda s privatnom ponudom. Rješenjem je odobren izbor Hrvatske poštanske banke za poslove depozitne banke za spomenuti fond s privatnom ponudom, na temelju ugovora sklopljenog između HPB Inveasta i Hrvatske poštanske banke.
Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova kojima upravlja HPB Invest je u veljači dosegla 600 milijuna kuna. Najveći porast imovine ostvario je HPB Global fond, čija je imovina, u nešto više od godinu dana poslovanja, uvećana s 10 milijuna kuna na 301 milijun kuna, odnosno trideset puta. J. Jagić, (www.poslovni.hr)

7. ožujka 2007.

ISTARSKI HOTELIJERI O VAŽNOSTI PROMOHOTELA, MANIFESTACIJE NA KOJOJ JE GOTOVO 90 POSTO PONUDE USMJERENO NJIMA

Maistra preferira domaće proizvođače

Turizam u svom poslovanju apsorbira velike količine raznih roba i može biti snažna poluga razvoja cijele privrede te je stoga naše opredjeljenje, gdje god je to moguće, kupovati robu domaćih proizvođača. Naravno, ako omjer cijene i kvalitete odgovara, veli Ivica Vrkić iz Maistre

- Izlagači na Promohotelu su u većem dijelu i naši dugogodišnji partneri, iako se svake godine pojavi nekolicina novih izlagača s novim i zanimljivim proizvodima pa je to dobra prilika da se prezentiraju i uspostave kontakti s potencijalnim kupcima. Postojeći dobavljači u prilici su predstaviti novitete u svojoj ponudi i >osvježiti< naše informacije o proizvodima koji su već na tržištu.

Promohotel je iz godine u godinu sve bolje organiziran, sa sve više kvalitetnih izlagača, te podržavamo daljnji razvoj ove manifestacije koja za istarski turizam zasigurno ima svoje značenje, odgovara Ivica Vrkić, rukovoditelj marketinga Maistre.

Manji proizvođači hrane postali partneri Valamara

Ivica Poropat, šef Odjela nabave, i Luciano Daris, direktor sektora nabave i upravljanja imovinom Plave lagune, vele da od Promohotela korist ima čitava turistička industrija i da je ta manifestacija prerasla u pravu međunarodnu sajamsku priredbu, zapaženu i izvan regionalnih okvira, na kojoj se susreće ponuda i potražnja.
- To potvrđuje velik interes izlagača i potencijalnih kupaca. Tijekom ove sajamske manifestacije Plava laguna ostvaruje korisne kontakte, razmjenjuje bitne informacije i stječe uvid u nova tehnološka rješenja proizvoda, zaključuje Poropat.
Goran Fabris, direktor Sektora vanjskih usluga u Valamaru, u čijem su sastavu Rabac i Riviera Poreč, veli da je sajam koristan zbog susreta s postojećim i potencijalnim poslovnim partnerima. Sajam predstavlja pregled cjelokupne turističke ponude u smislu opremanja objekata na jednom mjestu.

- Na njemu se uglavnom pojavljuju nama poznati proizvođači, ali bilo je slučajeva kad su manji proizvođači hrane iz unutrašnjosti upravo zahvaljujući Promohotelu postali naši partneri. Sama ponuda je gotovo 90 posto usmjerena upravo na hotelijere. No, na izboru dobavljača i analizi tržišta radimo tijekom cijele godine pa je na malom tržištu kao što je Hrvatska sajam dobro mjesto za okupljanje i razmjenu iskustava, zaključuje Fabris.
Što se kupuje od domaćih, a što od inozemnih proizvođača
Hotelijere smo upitali gdje i od koga kupuju opremu za hotele te u kojoj su mjeri zastupljeni domaći, odnosno inozemni proizvođači i za koje segmente proizvoda. Fabris veli da hrvatski proizvođači dominiraju u segmentu sobnog namještaja, a imaju značajan udio i u jednostavnijoj kuhinjskoj opremi.
- U ostalim segmentima opremanja koji zahtijevaju višu razinu tehnološkog razvoja (rashladna oprema, komore, termika.) ili određene dizajnerske iskorake (namještaj za restorane i lobby sale) prevladavaju inozemni proizvođači, navodi Fabris.
Pojašnjava da se dio proizvoda ne proizvodi u Hrvatskoj (perilice posuđa, čaše, komore, konvektomati.), a dio ne zadovoljava cjenovno i tehnološki (termika, rashladni uređaji) ili s aspekta dizajna (namještaj za restorane i lobby sale). Poropat veli da u Plavoj laguni nabavu kapitalnih dobara provode posredstvom oglasa.
- Izbor domaće ili inozemne robe je uvjetovan time da uloženim novčanim sredstvima kupimo za nas tehnološki najprihvatljiviju i najbolju opremu. Na to nadmetanje se u prosjeku svake godine javlja do 70-ak ponuditelja, proizvođača i ovlaštenih zastupnika, navodi Poropat. Pojašnjava da globalno istraživanje tržišta nabave provode direktnim kontaktima s dobavljačima-proizvođačima, kataloškim prezentacijama, sajmovima, poslovnim skupovima, stručnom literaturom, posredstvom interneta, znanjima stručnjaka, kao i razmjenom iskustava s tvrtkama srodne djelatnosti.
Od dobavljača se traže reference i kvalitetna prezentacija
- S obzirom da je turizam grana privrede koja u svom poslovanju apsorbira velike količine raznih roba, može biti snažna poluga razvoja cijele privrede pa je stoga naše opredjeljenje, gdje god je to moguće, kupovati robu domaćih proizvođača. Naravno, ako je omjer cijene i kvalitete ponuđenih artikala na razini traženoga i onoga što zadovoljava standarde kvalitete našeg turističkog proizvoda. Dakle, ako su ponuđeni proizvodi po svim parametrima konkurentni proizvodima iz uvoza, odabrat ćemo domaćeg proizvođača.

Ne vodimo preciznu evidenciju o tome što nabavljamo od domaćih, a što od inozemnih proizvođača, ali je činjenica da je vrlo malo domaćih proizvođača opreme i strojeva za potrebe hotelijerstva koji su izvorno hrvatski proizvodi i/ili koji mogu kvalitetom i cijenom konkurirati velikim svjetskim tvrtkama. Ono što je također bitno kod odabira opreme jest postprodajna podrška u smislu pružanja servisa, održavanja, rezervnih dijelova, edukacija za djelatnike i ostalih elemenata dodatne vrijednosti samom proizvodu.

U dijelu sitnog inventara slična je situacija, iako je nešto veći postotak udjela domaćih proizvođača čije proizvode nabavljamo, a koji su po svemu konkurentni proizvodima iz uvoza (dio pribora za jelo, dio porculana, dio tekstilnih proizvoda), a kod hrane i pića uglavnom smo orijentirani na domaću proizvodnju.
Kod odabira dobavljača potrebne opreme koristimo se svim dostupnim izvorima pronalaženja kvalitetnih partnera. S obzirom da je sustav nabave u Maistri organiziran putem pozivnih natječaja na godišnjoj razini, vrlo nam je važna prethodna kvalitetna prezentacija samih dobavljača kojima ćemo potencijalno poslati upite za ponudu te njihove ranije reference na tržištu, zaključuje Vrkić.

Milijuni kuna za turističku opremu
Četiri navedene hotelske tvrtke iz Istre ove godine planiraju investirati u turističke kapacitete ukupno 888 milijuna kuna. Maistra će izdvojiti gotovo tri četvrtine tog iznosa, 650 milijuna kuna, Riviera Poreč 138 milijuna, Plava laguna 60 milijuna, a Rabac 40 milijuna kuna. No, dio novca koji se izdvaja za turističku i ugostiteljsku opremu koja se izlaže na Promohotelu zauzima tek mali dio u tim iznosima. Plava laguna planira u novu opremu za turističke objekte uložiti oko sedam milijuna kuna. Maistra kani utrošiti oko sedam milijuna kuna u nabavu potrebnih osnovnih sredstava i oko 5,9 milijuna kuna za sitni inventar. Te podatke iz Riviere i Rapca nažalost nisu nam bili u mogućnosti dostaviti u zadanom roku.
Paulo Gregorović, Glas Istre (www.glasistre.hr)

MATO BATAKOVIĆ IZ LOVASA, JEDAN OD PRVIH ZATOČENIKA OKUPATORSKIH LOGORA KISTOM I DLIJETOM LIJEČI RATNE RANE
Mato iz Lovasa još sanja užase srpskih logora, ali ih ne slika
LOVAS - Jedan od prvih zarobljenika jugosrpske vojske, nakon okupacije Lovasa, bio je Mato Bataković, tada pekar i skladištar u mjesnoj poljoprivrednoj zadruzi. Odveden je u logor u Begejcima u Vojvodini, gdje je proveo dva mjeseca. Danas s gorčinom priča o svakodnevnom premlaćivanju u logoru. Želi zaboraviti kako su mnogi srpski rezervisti uživali u vrijeđanju i premlaćivanju zarobljenih Hrvata, pa tako i njega. Ali, to se ne zaboravlja. Zbog toga mu i danas teško pada san na oči, a i kad zaspi, budi se u košmaru. Priča nam kako ima osjećaj da mu kroz glavu prolaze vlakovi i automobili, čuje galamu, vrisak i zapomaganje. Poput filma vrte se neugodne slike iz logora, zbog čega je sretan kad se probudi i uvidi da je sanjao i da nije u rukama zlotvora.
Iz logora je oslobođen 10. prosinca 1991. Bila je to prva razmjena zarobljenika. Čim je stigao u Zagreb javio se kao dragovoljac u Hrvatsku vojsku, ali nisu ga htjeli jer je bio u teškom i fizičkom i psihičkom stanju. Savjetovali su mu da se odmara i liječi, što Mato nije baš poslušao. Kad je uvidio da mu bolničko liječenje previše ne pomaže, sam je smislio kako će liječiti ratne rane.
Iako prije rata nije osjećao sklonost k umjetnosti, sada je najednom osjetio da bi mogao i slikati i izrađivati skulpture. Za početak je našao blok siporeksa i nožem ga dubio dok ga nije pretvorio u kip Šokice. Šogorica u Rijeci teško ga je nagovorila da joj taj prvi umjetnički uradak pokloni. Sljedeći uradak bio je kip Gospe, koji je odlijevao i odljevke poklanjao. Sin Silvije mu je bio velika potpora. Nabavljao mu je gips i pomagao u odlijevanju, a poticala ga je i Općina u progonstvu. Načelnik Željko Cirba, zadivljen Matinim aktivnostima i preokupacijama, dodijelio mu je dvije tisuće kuna za nabavu boja i platna za slikanje i poneke alatke za kiparstvo. U selu Bistra kod Zagreba dobio je i cijelu kuću u koju se smjestio kao prognanik, gdje je imao i atelijer. Panjevima, koje je usput nalazio, najčešće po šumarcima, davao je, kaže, život. Danas ljubomorno čuva sedam radova u drvetu, kipova i reljefa, od kojih su mu najdraži oni izrađeni od panja masline i panja kruške. Jednom je čak i iz vatre u pušnici vadio užareni panj koji mu je naličio na Vučedolsku golubicu, koju sada čuva u svojoj zbirci. Ni sam ne zna koliko je skulptura izradio jer je mnoge poklonio prijateljima, čak i u Kanadu, a i Austriju i Sloveniju. I Općini se bar donekle oduživao ponekom skulpturom. Nikada ni jednu skulpturu ni sliku nije prodao. Za život mu je, kaže, dostatna mirovina, pa ne traži više pomoć od drugih. Sretan je što je našao hobi kojim liječi neugodne ratne rane. Često s kistom ili dlijetom u ruci dočeka i jutro, a kad ih se zasiti, rado pomaže supruzi u vrtu.
Matino bavljenje umjetnošću traje već 12 godina. A da njegovo umjetničko stvaralaštvo ima i pravu umjetničku vrijednost dokaz su i dosadašnje samostalne izložbe u Rijeci, Puli, Medulinu i Zagrebu. Nedavno je godišnjicu bavljenja umjetnošću proslavio i s prijateljima u Lovasu, koje je oduševio umjetničkim radovima od kojih je bilo i dvadeset slika na platnu, koje rado pokazuje posjetiteljima u obnovljenoj obiteljskoj kući u Lovasu.
Autor: S.SALIHOVIĆ, Glas Slavonije

Ni najstariji ne pamte da se graševina brala u ožujku!
HRNJEVAC - Za berače grožđa u Kutjevačkom vinogorju ni u ožujku nema predaha! Na više od 300 metara nadmorske visine, na lokalitetu Hrnjevca, bere se graševina za cijenjene predikate "izborne berbe prosušenih bobica", koje su prava perjanica najveće domaće izvozne vinarske kuće Kutjeva d.d. S više od 225 "oeksla" u slatkim bobama, odnosno nevjerojatnih 60 posto sladora u prosušenom grožđu, dobit će specijalno vino za natjecanja, smotre i prestižne vinske sajmove, ali i kupce dubljega džepa spremne za jedinstven gušt platiti 400 kuna za mini butelju od 0,37 l.
"Upravo smo predikatnim vinima naše vinske kraljice - graševine, dobili ovih dana prestižne medalje sajma u Orahovici i Novome Sadu, a suhim, vrhunskim graševinama zlato splitskoga sajma. I ovako kasna berbe u ožujku, dokaz je njene iznimne izdržljivosti i kakvoće u kutjevačkom vinogorju, gdje su joj rezultati uistinu svjetski", kaže glavni enolog i član Uprave kutjevačkog kombinata Ivica Perak, dodajući kako se u redovnoj berbi s jednoga hektara dobije između 10 i 12 tona graševine dok je u izboru suhih bobica količina više nego deset puta manja. Ipak ovako kasno berbu graševinu pod toplim suncem ožujka ne pamte ni najstariji kutjevački berači, a razlog je tomu blaga i suha zima zbog koje je grožđe ostavljeno za ledenu berbu na trsu dočekalo 'proljeće' puno sladora, spremno za nova vinska predikatna zlata!
Autor: J.JANKOVIĆ, Glas Slavonije

6. ožujka 2007.

Zasjedanje Središnjeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa
Osigurati uvjete za povratak gospodarstvenika
ZAGREB - U Hrvatskoj matici iseljenika, sjedištu Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK), od 5. do 7. ožujka traje redovni godišnji sastanak Središnjeg odbora HSK, krovne udruge hrvatskih iseljenika, koja povezuje hrvatske iseljeničke druge i ustanove izvan domovine. U tri dana, prema riječima njezina predsjednika Borisa Mikšića, Središnji odbor
HSK razmatrat će sve aspekte djelovanja te udruge, a posebno će se osvrnuti na osiguravanje uvjeta povratka gospodarstvenika koji nisu jako bogati, a koji bi ulagali u Hrvatsku i onemogućili rasprodaju Hrvatske strancima. Bit će govora o aktivnijem uključivanju povratnika u politički život Hrvatske, odnosno povezivanju sa strankama koje odgovaraju interesima povratnika. Osobita pozornost bit će posvećena kulturnom djelovanju iseljene Hrvatske
i njezinu povezivanju kako u iseljeništvu, tako i s domovinom. Svečanosti početka zasjedanja Središnjeg odbora nazočili su Mirjana Bohanec- Vidović, pomoćnica ministrice Kolinde Grabar-Kitarović, ravnatelj Hrvatske inozemne
pastve don Ante Kutleša, ravnateljica Hrvatske matice iseljenika Katarina Fuček i izaslanici HSK-a. [A. Tunjić] Vjesnik

SIGURNOST Hrvatska može biti zadovoljna rezultatima europskog istraživanja
Zagreb medu najsigurnijim europskim gradovima
U Hrvatskoj je prošle godine smanjen broj teških krađa za 4,2 posto, 12,1 posto je manje drskih krađa, dok je razbojništava 6,7 posto manje
Mladen BOKULIĆ
Zagreb je, uz Budimpeštu i Lisabon, jedna od najsigurnijih europskih metropola. Pokazala su to istraživanja sigurnosti europskih metropola, kako onih u EU, tako i pristupnih članica. Potvrdile su se tako riječi ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina koji često ističe da se ne samo građani Zagreba, nego i cijele Hrvatske mogu osjećati sigurno, jer je stopa kriminaliteta u padu, a nastojanja i aktivnosti policije u porastu.
Pitalo se 40.000 europskih gradana
Kroz prizmu sigurnosti najviše su se razmatrala razbojstva, krađe, silovanja i fizički napadi, koji uglavnom i daju sliku opasnih, srednje opasnih te uglavnom sigurnih gradova. Organizacija European Crime and Safety Survey ispitala je više od 40.000 građana 15 starih članica EU-a te Poljske, Mađarske, Bugarske, Hrvatske, Turske i Estonije. Zanimljivo je da je, primjerice, u Njemačkoj stopa kaznenih djela poput provala, razbojstava ili krađa od 1999. godine smanjena za četiri posto i sada je niža
od prosjeka Europske unije. U Hrvatskoj je pak prošle godine zabilježen pad teških krađa za 4,2 posto, 12,1 posto je manje drskih krađa, dok je razbojništva za 6,7 posto manje. U Hrvatskoj su kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa u padu, no porastao je broj silovanja. Ne, međutim, kako nam objašnjavaju, zbog povećanja broja tih nedjela, nego zbog toga što žrtve sada prijavljuju silovanja, pa je time više policijskih razotkrivanja.
Pojačati povjerenje prema policiji
Ono što relativno kvari sliku hrvatske sigurnosti su poginuli na cestama. Prošle godine, unatoč nastojanjima policije kroz Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, poginulo je 714 osoba, 17 više nego 2005. godine. Osjećaj sigurnosti građana manifestira se i kroz njihovo povjerenje u rad policije, a MUP će, da bi taj osjećaj pojačao, morati još više >zapeti< te time Hrvatsku dovesti na još višu razinu
sigurnosti. Naime, prema rezultatima jedne ankete, radom policije u Hrvatskoj bilo je zadovoljno 28,67 posto građana, ni zadovoljnih ni nezadovoljnih je 3,52 posto, dok je nezadovoljnih građana bilo 57,81 posto. U Europi najviše povjerenja u policiju imaju Finci - čak 90 posto stanovništva je zadovoljno radom policije - slijede Nijemci sa 74 posto te Poljaci i Estonci s po 50 posto zadovoljnih građana.

>OPASNE< DRŽAVE
Najopasnije Irska i Velika Britanija
Najopasnije europske zemlje, prema istraživanju, su Irska i Velika Britanija, gdje je više od 20 posto ispitanih istaknulo da su u posljednjih godinu dana bili žrtve kaznenih djela. Europski je prosjek 15 posto. U Europskoj uniji sve se više gradana nastoji zaštititi od krada i provala ugradujući alarmne uredaje ili sigurnosne
brave i vrata. Velika Britanija i Irska prednjače i u broju provala. Od >opasnih< država nadalje se navode Estonija, Nizozemska, Danska, zatim Belgija, Švedska i Poljska, dok su medu najsigurnijim zemljama Finska i Luksemburg. Vjesnik

6. ožujka 2007.
Sky Office poskupio sa 55 na 76 milijuna eura
Zbog komplicirane procedure Dalekovod i Zagreb-Montaža kasnit će s gradnjom
Tvrtke Zagreb-Montaža i Dalekovod zbog komplikacija s birokracijom započet će nešto kasnije od planiranog gradnju kompleksa od 23 nadzemne etaže u zagrebačkom naselju Rudeš. Projekt je doživio i još neke izmjene otkako je krajem listopada izabrano najbolje arhitektonsko rješenje po kojem će se graditi: umjesto tri podzemne etaže za parkiranje, gradit će se četiri, a obuhvat građevne čestice je povećan sa 5700 na 7800 kvadrata. Sve to poskupjelo je planiranu vrijednost investicije za čak 21 milijuna eura, s prvotno planiranih 55 na 76 milijuna eura, potvrdili su u Zagreb-Montaži. "Zbog složenosti čitavog objekta veoma se pazi na svaku sitnicu u proceduri i izdavanju građevnih dozvola, pa planiramo započeti sa zaštitom građevne jame početkom svibnja i do tada dobiti načelnu građevnu dozvolu. Rok završetka je također pomaknut za siječaj 2009. Trenutno radimo na izdavanju lokacijske dozvole. U odnosu na prvotni plan najveća izmjena se odnosi na gradnju još jedne podzemne etaže. Planirana vrijednost investicije je sada 75 milijuna eura", objasnio je Tomislav Andabaka iz Zagreb-Montaže.

Premjestiti sjedišta
Poslovni kompleks Rudeš imena "Sky Office" sastoji se od dva tornja identičnog broja katova - prizemlje i 22 etaže, i trebao bi biti jedan od najljepših nebodera u Zagrebu. Projektirali su ga tri arhitekta iz studija AJF projekt, a ukupno bi po novome trebao imati 68.000 četvornih metara bruto razvijene površine, od čega 43.000 nadzemno. Oba tornja bit će povezana od treće do 16 etaže iako će svaki toranj za sebe funkcionirati kao jedna individualna zgrada, čija prostorna organizacija i tehnička oprema je neovisna od susjednog tornja. Na tri podzemne etaže koje će također povezivati tornjeve trebalo je biti 600 parkirališnih mjesta, ali će ih s još jednom novom etažom vjerojatno biti 200 više. Među ostalim najavljeno je da će kompleks imati restoran na 14. katu i posebne "nebeske vrtove" koji bi služili za opuštanje zaposlenika. Zagreb-Montaža i Dalekovod premjestit će sjedišta u kompleks koji gledan iz zraka ima oblik leptira s tim da će svaka od tvrtki biti u različitom tornju.

Pola u zakup
"Bit će dovoljno poslovnog prostora za tržište tako da ćemo polovicu dati u zakup", kaže Andabaka. Sky Office niknut će na križanju sadašnje Zagrebačke avenije i buduće produžene Vrapčanske ulice čiji prolaz se planira nedaleko od Zagrebačke ceste. Dalekovod i Zagreb-Montaža morali su osigurati prometne prilaze za novu Vrapčansku ulicu, ali će njezinom izgradnjom dobiti novi prilaz; ta ulica sapajat će se preko budućeg mosta Jarun na zagrebačku obilaznicu.
Neboderi na Zagrebačkoj aveniji
Kao što smo već pisali, plan urbanista je pretvoriti sadašnju Zagrebačku aveniju i Slavonsku u "poslovnu žilu kucavicu Zagreba". Na svakom križanju niknut će neboderi i poslovni kompleksi: na križanju Zagrebačke avenije i Zagrebačke ceste Tehnika već gradi za Mercator, Hypo Nekretnine bi trebale izgraditi objekt na križanju s Ulicom hrvatskog sokola, na križanju sa Selskom planira se toranj od 23 kata, na križanju sa Savskom neboder od 17 katova i poslovni kompleks Hidroelektre, Hypo je napravio centar na križanju Marohonićeve i Slavonske, a Agram na križanju Slavonske i Većeslava Holjevca.

DOM ZA PELJEŠENJE CIJENE STANOVA I KUĆA U DALMACIJI I DALJE NEZAUSTAVLJIVO RASTU
Ribarska kućica na Braču prodana za 650.000 eura
VRTOGLAVICA Stančić u Dubrovniku od 44 kvadrata prodan je za 680 tisuća eura, na Braču, u Pučišćima, ribarska kućica za 650 tisuća, a za ljetnikovac od 150 kvadrata s 40 hektara "okućnice" kod Sutivana poduzetnik Ivan Kapetanović platio je 8,6 milijuna eura

piše Damir PETRANOVIĆ

Prodaja stančića od ciglih 44 kvadrata u centru Dubrovnika za astronomskih 15.454 eura po kvadratu, što je po dostupnim podacima najviša dosad postignuta cijena stambenog prostora na obali, uklopila se u novi trend na hrvatskom tržištu: traži se isključivo dobra lokacija i procjenjuje njezin potencijal, dok je doba kupnje već uređenih i luksuzno opremljenih nekretnina - prošlost. Takvih je uostalom, po riječima dilera nekretnina, na obali ionako gotovo pa nestalo.
U najnovijemu dubrovačkom slučaju radi se o stanu smještenom na samim gradskim zidinama, s prekrasnim pogledom na otok Lokrum i pučinu, a kupac koji je za njega pristao platiti 680 tisuća eura zasad je nepoznat.

Cavtatski rekord

Jedna od najskupljih dosad prodanih nekretnina na dubrovačkom području bila je vila bivšega američkog veleposlanika u Hrvatskoj Williama Montgomeryja u Cavtatu: nakon nekoliko mjeseci oglašavanja prodaje, prošle godine kupio ju je bivši tenisač Thomas Muster za devet milijuna kuna (oko 1,2 milijuna eura). Kako sam objekt ima tek stotinjak kvadrata, prosječna cijena od oko 12 tisuća eura svrstava ga u red najskupljih u Hrvatskoj.
U razredu do 10 tisuća eura po kvadratu, pak, u strogom centru Splita trenutno se prodaje čak nekoliko stanova, dok gradom istodobno krstare kupci s prepunim džepovima novca koje planiraju potrošiti. Ovih dana, kako doznajemo, prodat će se i jedan omanji stan na samoj Rivi čija cijena je već prešla pola milijuna eura.
Na splitskom području u posljednje vrijeme najskuplje je prodana famozna vila Stupalo na Mejama, remek-djelo arhitekta Dinka Kovačića, koju je nakon problema vlasnika s dugovima i ovrhama na koncu kupio poduzetnik Svjetlan Stanić. Po neslužbenim informacijama, kuća od 260 kvadrata te 2100 kvadrata okućnice prodana je za oko dva i pol milijuna eura - ili desetak tisuća po kvadratu stambenog prostora.
Kada bi se gledao samo stambeni prostor, apsolutno najskuplja nekretnina prodana u Hrvatskoj - a zasigurno i šire - bio bi ljetnikovac od 150 kvadrata u blizini Sutivana na otoku Braču. On je, naime, prodan za nevjerojatnih 8,6 milijuna eura, no stvar postane jasnija zna li se da je kupac poduzetnik Ivan Kapetanović, koji za Brač ima puno ambicioznije planove od obnove ljetnikovca, te da u "paketu" s objektom ide i 40 hektara "okućnice".
Slični argumenti, dakle pozicija i pripadajuće zemljište, napumpali su i cijenu nekadašnje ribarske kućice u uvali pored Pučišća na Braču. Cijena: 650 tisuća eura.

Milijun i pol u Podstrani

U Podstrani, naselju u predgrađu Splita poznatom po luksuzno uređenim kućama i znatno manje luksuznom infrastrukturom, u posljednje vrijeme prodana je tek jedna značajnija nekretnina - objekt na samoj obali, koji je projektirao Jerko Rošin. Kupac je zasad nepoznat, no neslužbeno nam je potvrđeno da je dosegnuta oglašena prodajna cijena od milijun i pol eura. Na šibenskom području, pak, neslužbeni rekorder je barokni ljetnikovac u Sutomišćici na otoku Ugljanu, uz cijenu od - za Dubrovnik i Split "mršavih" - 650 tisuća eura.
Dalmatinski trgovci nekretnina u neslužbenim razgovorima kazat će da se situacija na tržištu u posljednjih godinu dana znatno pogoršala: istina, zanimanje kupaca i dalje je prilično veliko, no većini njih ipak je prilično teško objasniti zašto plaćaju u europskim okvirima prosječne cijene za, primjerice, stan bez kanalizacije u centru Splita i zašto je sve manje slobodnih luksuznih kuća i stanova. U takvoj situaciji sve je manje privatnih osoba kao kupaca, a sve više stranih tvrtki i investitora koji, bez obzira na visoke cijene, računaju da će na nekretninama na dobrim lokacijama ipak solidno zaraditi.
A to je pokazatelj da hrvatsko tržište i dalje usprkos svemu - raste.

NAJSKUPLJI STANOVI U POVIJESTI GRADA
U Zadru 120 kvadrata za - 5,3 milijuna kuna

ZLATNI VRTOVI Na mjestu nekadašnjih Marušićevih vrtova kod zadarske Opće bolnice cijena kvadrata u novogradnji penje se do 6000 eura
Kontroverzni građevinski poduzetnik Tomislav Galić prošlog je tjedna na Kolovarama počeo gradnju najskupljih stanova u Zadru: cijena četvornog metra kretat će se u rasponu od 4000 do 6000 eura, što je dva do tri puta više u odnosu na dosad najskuplje stanove na zadarskom tržištu.
"S obzirom na to što nudim, mislim da sam ostao najjeftiniji u Zadru", odgovara Galić uz objašnjenje kako "lokacija opravdava tako visoku cijenu". Trokatnicu s potkrovljem i 30 stanova Galić podiže prema projektu Željka Predovana na mjestu nekadašnjih Marušićevih vrtova kod zadarske Opće bolnice, na samo tridesetak metara od mora.
Osim pogleda na more, svi će stanovi imati velike balkone, dizajnirane interijere i jacuzzi kade, a cijena će im ovisiti o veličini, katu i položaju u zgradi.
Najmanji stanovi, od 60 kvadrata, prodavat će se za 4000 eura, stanovi od 70 do 90 kvadrata za 5000 eura, dok će za metar svakog stana od 120 kvadrata na vrhu zgrade valjati izdvojiti 6000 eura, odnosno 5,3 milijuna kuna!
Najveći i najskuplji stanovi imaju balkoni od dodatnih 60 kvadrata, a 50 parkirnih mjesta u podzemnoj garaži prodavat će se po 15 tisuća eura.
- Kupaca i zainteresiranih ima iz cijele Hrvatske - veli Galić, koji vjeruje da će investiciju vrijednu 10 milijuna eura uz pomoć "Podravske banke" završiti za 14 mjeseci.
Ivica NEVEŠĆANIN Slobodna Dalmacija

TRI PROIZVODA ROVINJSKE TVORNICE LIKERA DARNA DOBILA OZNAKU HRVATSKA KVALITETA
Uspjeh proizašao iz stare recepture i tehnologije
Pravo nošenja oznake Hrvatska kvaliteta, koja se odnosi na proizvode koji zadovoljavaju visoke svjetske kriterije, Darna je dobila za >Pelinkovac<, >Ovo likerChocolate cocktail<
Nina ORLOVIĆ RADIĆ
ROVINJ- Hrvatska gospodarska komora i njen Centar za kvalitetu ovog su mjeseca dodijelili 20 novih znakova Hrvatska kvaliteta i jedanaest znakova Izvorno hrvatsko. Pravo nošenja oznake Hrvatska kvaliteta, koja se odnosi na proizvode koji zadovoljavaju visoke svjetske kriterije, dobila je Darna, rovinjska tvornica likera, za svoja tri proizvoda - >Pelinkovac<, >Ovo likerChocolate cocktail<.
- Proizvodi Darne imaju tradiciju dugu 80 godina i dosad su bili nagrađivani na mnogim sajmovima. Oznaka Hrvatska kvaliteta samo je istaknula da je to što radimo uistinu dobro i kvalitetno i da smo s pravom pozvani u klub najboljih, kaže enologinja mr. Katerina Latinović, vlasnica Darne. Po njenim riječima, ovo vrijedno priznanje neće utjecati ni na kakve promjene u proizvodnji. Tvornica likera će i nadalje posebnu pažnju posvećivati očuvanju tradicije zanatskog načina proizvodnje, kao što je korištenje stare tehnologije u proizvodnji kvalitetnih i visokovrijednih prirodnih alkoholnih napitaka.
- Darna je mala zanatska tvornica likera. Godišnje proizvedemo između 50 i 60 tisuća litara pića, što primjerice industrijskom proizvodnjom Badel >izbaci< samo u jednom danu. Međutim, upravo u tim >skromnim< količinama leži i tajna našeg uspjeha, koji je dodatno potaknut manufakturnim radom i tajnim recepturama. Tome treba pridodati i upotrebu starih tehnologija, svježih i prirodnih sastojaka, ali i veliku ljubav prema poslu, koju svi zaposlenici, njih šest, ugrađuje u proizvode, objašnjava direktorica Latinović.
Govoreći o povijesti tvornice likera i razlozima zbog kojih je i sama 1996. godine krenula u posao, mr. Latinović veli da se kao diplomirana enologinja zaposlila u Jadran-turistu, u kojem je mnogo naučila. Presudni trenutak da se u koštac uhvati s ovim, tada vrlo neizvjesnim i nesigurnim poslom, bila je velika podrška obitelji, ali i mogućnost da tvornicu uz pomoć kredita i otkupi. Uz to, na umu je stalno imala misao da nove generacije nemaju pravo uništiti trud i tradiciju starih.
- Tvornicu likera Rovinj davne je 1925. godine u Ulici braće Pesel izgradio Giorgio Benussi. Nakon Drugog svjetskog rata tvornica posluje u sastavu Opće poljoprivredne zadruge, a potom Jadran-turista. Od 1996. radi pod nazivom Darna d.o.o., i to u suradnji s Jadran-turistom. Dvije godine kasnije, ta se poslovna suradnja raskida i otkupom dionica postajem vlasnica >know-howa<, receptura i opreme. Svojim velikim uspjehom iz tog vremena smatram i činjenicu što sam tvrtku uspjela sačuvati od gašenja te zadržati paletu svih proizvoda, kaže Latinović.
Deset godina kasnije proizvodi Darne prepoznatljivi su i mogu se kupiti u čitavoj Hrvatskoj. U Istri se mogu naći u gotovo svim ugostiteljskim objektima i maloprodaji, dok se u Rovinju po povoljnijim cijenama mogu kupiti i kušati i u maloj prodavaonici u sklopu tvornice. Najveći kupac Darninih proizvoda je Kraš, a mogu se nabaviti i u Mercatoru, Sparu i KTC-u. Ipak, unatoč iznimnoj kvaliteti ne izvoze se.
- Osnovni razlog tome je što nisam našla kvalitetnog partnera. S obzirom da smo mala tvornica, ne mogu proizvoditi velike količine, dok bi se male količine svele na ambulantnu prodaju, što ne bi bilo isplativo. No, zahvaljujući hrvatskim delegacijama naši se proizvodi poklanjaju i predstavljaju diljem svijeta pa vjerujem da će i uz to, kao i činjenicu da je uistinu riječ o kvalitetnom proizvodu, svi naši proizvodi naći put do potrošača, kaže Katerina Latinović (www.glasistre.hr)

Hrvatski obrtnici u Grazu
Hrvatski obrtnici ove će godine u organizaciji Hrvatske obrtničke komore sudjelovati na nekoliko međunarodnih sajmova. Tako ih već početkom ožujka očekuje nastup na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Münchenu, potom sajmovi u Zagrebu, Beogradu, Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu, Međunarodni jesenski sajam Celje, Međunarodni sajam Graz i Generalni BH sajam ZRPS Zenica. Inače, u okviru Međunarodnog jesenskog sajma u Grazu, Vlada pokrajine Štajerske i Hrvatsko-austrijska trgovinska komora iz Graza, a čiji je HOK član, od 2003. godine organiziraju >Dan Hrvatske< kao prezentaciju gospodarske suradnje Hrvatske i Austrije. A. J. (www.glasistre.hr)

5. ožujka 2007.

Halal standard otvara islamska tržišta
O internacionalnom halal certifikatu razgovaramo s Podravkom, a Kokom hoće certificirati svu proizvodnju, kaže Aziz ef. Hasanović
Na upravo završenom sajmu Gulf Food u Dubaiju Splitska Stella Croatica ugovorila je izvoz autohtonih proizvoda iz brenda Stella Mediterranea Croatica za sljedeće četiri godine. Na tržišta zemalja Bliskog Istoka nesmetano će ih plasirat jer je prethodno ishodila halal certifikat. Halal kvaliteta, koju certifikat potvrđuje, podrazumijeva da je sukladno islamskim propisima u potpunosti ispoštovan ne samo postupak proizvodnje nego i ukupne karakteristike pojedinog proizvoda. Agencija za certificiranje halal kvalitete registrirana je u veljači 2006. s matičnom adresom u Tuzli gdje su locirani i laboratoriji. Jedina je ustanova takve vrste u Europi iza koje stoji Rijaset, krovno tijelo Islamske zajednice za BiH i Hrvatsku, a članica je i Svjetskog halal vijeća sa sjedištem u Džakarti, iznosi za Poslovni dnevnik Aziz ef. Hasanović, pomoćnik predsjednika Mešihata Islamske zajednice u RH za vjerske, prosvjetne i kulturne poslove, a koji je zadužen i za halal certifikate.

Rastuća tržišta
Efendija Hasanović spominje da su minulih godina s nekoliko hrvatskih prehrambenih tvrtki imali ugovore o proizvodnji po halal standardima no, samo za ovdašnje i tržište BiH. Na odluku da kroz Agenciju institucionaliziraju postupak izdavanja i nadzora certifikata nije utjecala samo izražena potreba vjernika za takvom hranom nego i činjenica da se s tim dokumentom prehrambenoj industriji snažnije otvaraju mnoga izvozna, dugoročno perspektivna tržišta. "Sama Indonezija broji gotovo 250 milijuna stanovnika, to je ozbiljan potencijal koji itekako može doprinijeti da se prekine današnji hrvatski deficit u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni", kaže ef. Hasanović. Podsjeća da su postigli prepoznatljivost halal certifikata u svim certifikacijskim kućama na svjetskoj razini, što potencijalnim izvoznicima značajno olakšava posao. O internacionalnom halal certifikatu razgovaraju s Podravkom, Kokom koja hoće certificirati ukupnu proizvodnju, Vindijom, šećeranom Viro, PIK-om Vrbovec, Irex-aromom i mnogim manjim tvrtkama. Upiti su brojni, kaže Hasanović i dodaje - interes Mešihata je biti servis proizvodnji. "Osigurati halal hranu svojim vjernicima u Hrvatskoj i ostalim zemljama bivše zajedničke države te pomoći gospodarstvu, ukoliko ima interesa i kapaciteta, u povećanju izvoza na najbrže rastuća tržišta dva su ključna motiva kojih se u ovom projektu drži Islamska zajednica", naglašava naš sugovornik i tvrdi da projekt nije utemeljen zbog profita.
Samo putni troškovi
Agencija preuzima obvezu edukacije stručnih kadrova u proizvodnji, zaduženih za rizične točke, a dio tvrtki želi uključiti i sve radnika u osnovnu obuku. Ukoliko se partnerska strana drži propisanih standarda, uvjetovanih halal certifikatom, financijske obveze su samo pokriti putne troškove osoblja koje obavlja povremeni nadzor i edukaciju. Tko izigra certifikat, ugovor ga obvezuje na plaćanje obeštećenje Agenciji. Agencija bez najave može poslati nadzor ili uzeti proizvod iz trgovine i dati ga na analizu." "Godinu dana u zagrebačkom Islamskom centru radi Podravkina prodavaonica, a PIK Vrbovec dnevnim čarter letovima uskoro će otpremati dio asortimana u Dubai. Vjerujem da je svima u Hrvatskoj stalo do snažnijeg izvoza, a zajedničkom fleksibilnošću, s obzirom na visoku kakvoću mesa, mesnih i ostalih prerađevina te pitke vode, možemo ih na tržišta islamskih zemalja plasirati do neslućenih količina", optimističan je ef. Hasanović. Inače, izvoz varaždinske Koke u Englesku uvjetovan je halal certifikatom, a nedavno su došli upiti iz Švedske je li Vegeta halal proizvod. Konzum i Mercator potvrdili su da će u posebnim vitrinama kupcima nuditi halal proizvod.
IZ prva vjerska zajednica s ISO-om
Islamska zajednica u Hrvatskoj bit će prva vjerska zajednica u svijetu s uvedenim ISO standardom. Identificirali su 32 mjerljiva proizvoda u svakodnevnim aktivnostima i postupak je u završnoj fazi. Pokušavaju ne samo slijediti nego i potaknuti trendove koji jamče razvoj, a kroz uspješniju gospodarsku scenu osigurati bolji standard i svojim vjernicima i svim građanima, tvrdi ef. Hasanović. Božica Babić, (www.poslovni.hr)

5. ožujka 2007.
Vipnet uvodi mobilni broadband brži od ADSL-a

Mobilni operater Vipnet predstavio je novu tehnologiju u svojoj mreži koja omogućuje mobilni pristup Interentu po brzinama do čak 7,3 Mbit/s što je više nego dvostruko brže od brzina koje nude fiksni operateri
Radi se zapravo o nadogradnji već postojeće HSDPA (High Speed Download Packet Access) tehnologije koja je dosad korisnicima usluga Vipneta omogućavala surfanje brzinama do 1,8 Mbit/s. "Vipnet je prvi u Hrvatskoj uveo HSDPA tehnologiju prije manje od godinu dana, a najnoviji razvoj Vip HDSPA mreže potvrđuje naš doprinos razvoju strategiji razvoja širokopojasnog pristupa Internetu i hrvatskog gospodarstva", izjavila je Marie-Helene Magenschab, predsjednica Uprave Vipneta.

Vipnet je predstavio i dvije nove PC kartice i USB modem koji podržavaju novu tehnologiju. Nažalost, zasada neće biti Homeboxa koji će podržavati ove brzine. Do kraja ožujka će se surfanje brzinama do 3,6 Mbit omogućiti korisnicima u Zagrebu, Rijeci i Splitu koji će nakon toga moći posebnim softverom nadograditi svoje uređaje na brzine od 7,2 Mbit/s. U 60 ostalih gradova i mjesta će se do kraja godine omogućiti pristup Internetu brzinom od 3,5 Mbit/s. Brzine uploada (odnosno slanja podatak na Internet) će se uz pomoć HSUPA tehnologije povćati na 1,4 Mbit/s.

U Europi alternativne tehnologije širokopojasnog pristupa Internetu poput kabelskog modema, FTTH, WiFi-a, WiMaxa, satelitskog pristupa i bežičnog 3G (HSPA) čine oko 19 posto svih broadband linija (Europska komisi-ja 2006.). Posebno su perspektivne mobilne tehnologije širokopojasnog pristupa Internetu pa se očekuje da će broj korisnika mobilnih broadband linija do 2011. prerasti broj korisnika fiksnog broadbanda poput ADSL-a. U Hrvatskoj trenutno tek 4 posto kućanstava ima širokopojasni pristup Internetu, dok je zapadnoeuropski prosjek oko 18 posto. (Hrvoje Mateljić)( www.liderpress.hr)

5. ožujka 2007.
Promocija Hrvatske na berlinskoj turističkoj burzi ITB
Iz HTZ-a najavljuju da Hrvatska će predstaviti svoju turističku ponudu na Međunarodnoj turističkoj burzi ITB, koja će se od 7. do 11. ožujka održati u Berlinu.
ITB je namijenjen prvenstveno turističkim profesionalcima. Prva dva dana rezervirana su za poslovne posjetitelje, a druga dva za široku publiku. Na ovogodišnjem ITB-u izlagat će 10 tisuća izlagača iz 180 zemalja, a zemlja partner je Indija. HTZ predstavlja Hrvatsku na štandu veličine 300 kvadratnih metara gdje će uz opću turističku ponudu biti predstavljeno 20 turističkih tvrtki i lokalnih turističkih zajednica.

Dana 7. ožujka održati će se konferencija za novinare, na kojoj će govoriti tajnik za turizam Zdenko Mičić i čelnik HTZ-a Niko Bulić. Dan kasnije, predviđeno je potpisivanje ugovora o ispitivanju kakvoće mora između HTZ-a i njemačkog auto udruženja ADAC.Dodjela nagrada Pacific Area Travel Writers Association (PATWA), najveće svjetske organizacije novinara putopisaca Dubrovniku, u kategoriji 'Dubrovnik as a heritage city', održat će se 9. ožujka, kaže se u priopćenju HTZ-a. (MP)

5. ožujka 2007.
U SRCU TVRĐE Osječki sajam antikviteta
Vremeplov subotom
OSIJEK - Tradicionalna manifestacija Osječki sajam antikviteta, koji se održava svake prve subote u mjesecu u organizaciji Glasa Slavonije, Grada Osijeka i Turističke zajednice, ponovo je okupio velik broj izlagača i posjetitelja, koji su zajedno uživali u jedinstvenom >povratku u prošlost<. Drugi put zaredom sajamse održavao na Trgu Svetog Trojstva u samom srcu drevne Tvrđe, a ne ispred Bastiona, kako je bilo uobičajeno proteklih godinu dana. Pedesetak izlagača iz cijele Hrvatske, ali i iz susjedne Mađarske, BiH te Srbije, uspio je privući više od tisuću znatiželjnika reklamnim sloganom >Želite li kupiti prošlost <.
Zanimljivo je i to što sve više Osječana donosi antikne predmete iz svoje kuće na procjenu antikvarima na sajam. >Treba educirati ljude da ne bacaju stare stvari, već da ih donesu na Sajam na
procjenu, a ako predmeti imaju povijesnu vrijednost, mogu ih prodati ili donirati muzeju<, kaže Vjekoslav Jurkin, poznati kolekcionar starina iz Aljmaša. Da među kupcima ima pravih znalaca, dokazuje dijalog prodavača i kupca zainteresiranog za vojnički nož. >Pogledajte, to je oficirski nož iz 1895.<, kazao je prodavač, no kupac ga je znalački ispravio: >A ne, to je podoficirski nož iz 1888.<.
Zaljubljenici u starine na sajmu mogu uživati u razgledanju antiknog namještaja, ogledala, nakita, gramofona, šljemova iz Drugog svjetskog rata, porculanskih servisa, slika, satova, kolekcija maraka, značaka, požutjelih fotografija i starih razglednica. [Maja Sajler Garmaz], Vjensik

5. ožujka 2007.
PODUZETNIČKA ZONA Novi pogon talijansko_hrvatske tvrtke D.E.M.
Još 250 radnih mjesta
Ova je tvrtka dijete poduzetničkog inkubatora pakračkog poduzetničkog centra, izrasla iz obrta s nekoliko radnika
Zdravko SEVER
PAKRAC - Iako je službeno otvorenje novoizgrađenog proizvodnog pogona mješovite talijansko-hrvatske tvrtke D.E.M. u pakračkoj poduzetničkoj zoni najavljeno za desetak dana, već danas kompletna proizvodnja dijelova za kućanske aparate odlazi na talijansko tržište. U Pakracu u kojem je svako novo radno mjesto vrijedno suhog zlata, u D.E.M.-ovom pogonu posao je našlo 250 radnika. >To je činjenica od kapitalne važnosti za naš grad<, kaže gradonačelnik Davor Huška. Za otvaranje D.E.M.-a nesumnjivo najveće zasluge pripadaju direktoru Alenu Orzesu. Naime, po riječima Pakračana, Orzes je tipičan primjer ovdašnjih poduzetnika koji je od obrta s nekoliko radnika razvio tvrtku koja po broju zaposlenih nadaleko nadmašuje sve gospodarske subjekte u gradu. No, još nešto je karakteristično za D.E.M. Novoizrasla tvrtka dijete je iz poduzetničkog inkubatora pakračkog poduzetničkog centra. Po Orzesovim riječima, intenzivni razvoj tvrtke počinje 2003. godine, kad stupa u partnerski odnos s Talijanima iz pokrajine Veneto. Ulazi se u gradnju pogona, ali se i proizvodnja penje pa se već lani svakoga mjeseca talijanskom tržištu predavalo 600.000 dijelova za kućanske aparate. Nova proizvodna hala površine 1600 četvornih metara investitora je stajala pet milijuna kuna, a ukupno kupljenih 8700 četvornih metara zemljišta jamči mogućnost širenja pogona odnosno proizvodnje. Vjesnik

5. ožujka 2007.
VRLIKA Počela obnova stare gradske jezgre
Prošlost čuvaju za budućnost
Sanirat će se gotovo sva zdanja u staroj jezgri koja imaju kulturno povijesnu i etno-vrijednost
VRLIKA - Poglavarstvo grada Vrlike pokrenulo je hvalevrijednu akciju i izradu projekta uređenja staregradske jezgre podno utvrde >Prozo< koju je još u 15. stoljeću podigao Hrvoje Vukčić-Hrvatinić, a u sklopuprojekta uredit će se i Ulica Aloisa Mocka. >Želimo obnoviti staru gradsku jezgru jer je to naša velika vrijednostpa da i potomci znaju kako su izgledale kuće i naselje njihovih predaka. Projektom sanacije obuhvaćenaje i Ulica Alisa Mocka, čovjeka koji je veliki prijatelj Hrvatske, a i Vrlika - preko imena i djela našega književnikaMilana Begovića - više od 100 godina njeguje odnose s Bečom. Mock je već dvaput posjetio Vrliku izaljubljen je u naš grad, ne samo zbog bogate etno-baštine i Begovićeva književnog opusa<, kazao je Vjesnikuvrlički gradonačelnik Ivan Ćorić.Sanirat će se, dodaje, gotovo sva zdanja u staroj jezgri koja imaju kulturno povijesnu i etno-vrijednost. Otući će se kamene kuće čiji su vanjski zidovi nalijepljeni malterom ili cementomte će ih se vratiti u prvotno stanje, kakve su bile prije stotinu godina. >Nastavili smo i akciju njegovanja izaštite izvorne vrličke nošnje koja spada u sam vrh nacionalnog etno-blaga. Podsjećam da je prva vrličkatkalja osnovni ornament preuzela iz starohrvatske kamene plastike, te je vještim prstima i ljubavlju ukras
pretočila u tradiciju. [Nedjeljko Musulin] Vjesnik

2. ožujka 2007.

Sladonja: Hrvatska poštanska banka ide u dokapitalizaciju
HPB Grupa priprema osnivanje fonda za nekretnine koji će primarno investirati u objekte turističke namjene
U rastu aktive među većim bankama najveći rast zabilježila je Hrvatska poštanska banka, čak 55 posto. Posljednji trendovi u bankarskom sektoru označili su početak rasta pasive odnosno dokapitalizaciju, a s obzirom da je upravo HPB jedna od rijetkih banaka (i jedina velika) koja se još uvijek ne nalazi u većinskom stranom vlasništvu, jasno je kako upravo za tu banka vlada veliko zanimanje. Napravili smo o tom pitanju intervju sa zamjenikom predsjednika uprave HPB-a Ivanom Sladonjom.
Posljednjih se tjedana na tržištu spekulira o skoroj dokapitalizaciji banke. Planirate li doista dokapitalizaciju Hrvatske poštanske banke?
Zbog iznimnog rasta HPB-a u protekle dvije godine dokapitalizacija sve više dolazi u prvi plan. U bliskoj budućnosti Uprava će vlasnicima predložiti modele dokapitalizacije, no još je rano govoriti koji će model biti odabran i u kojem trenutku. Sigurno je da će jedan od predloženih modela biti i dokapitalizacija na tržištu kapitala. U svakom slučaju, o takvoj strateškoj odluci namjeravamo na vrijeme izvijestiti medije i javnost.

Kako biste komentirali posljednje mjere Hrvatske narodne banke i kako će se one odraziti na poslovanje HPB-a?
U Hrvatskoj nema dovoljno kvalitetnih izvora sredstava te je Hrvatska poštanska banka logično okrenuta prema korištenju inozemnih sredstava, što su mnoge banke prethodnih godina također učinile iz istih razloga. Nažalost, aktualne mjere ove izvore čine neisplativima. Također, premda je kreditni portfelj HPB-a znatno uvećan tijekom prošle godine, ograničavanje rasta plasmana od 12 posto za 2007. za nas je skroman volumen poslovnih aktivnosti te će nam održavanje visoke profitabilnosti biti najveći problem s obzirom na to da ćemo prioritetno nastaviti s osvajanjem domaćeg tržišta.

Hoće li poslovanje odnosno rast HPB-a biti sporiji ili brži od onoga zabilježenog prošle godine?
Iako zbog ograničena rasta plasmana ne možemo očekivati veliki rast kao prethodne dvije godine, očekujemo da će i u ovoj godini HPB ostvariti porast bilance u odnosu na prethodnu godinu. Bilancu planiramo povećavati uravnoteženo sa zastupljenošću kreditnih plasmana od oko 55 posto u ukupnoj bilanci.

Što se događa s toliko iščekivanim kapitalnim povezivanjem HPB-a i Croatia osiguranja? U kojoj se fazi nalazi taj projekt i što je preporučio savjetnik Deloitte?
Povezivanje je razmatrano kroz više modela, a sada ne mogu reći više o tome.

Osnivate li fond za nekretnine? Ako da, kada se očekuje te u koje vrste nekretnina se misli ulagati? Planiraju li se i drugi, slični projekti u sektoru nekretnina?
HPB Grupa ustrojila je više atraktivnih fondova kojima upravljamo i koji su, na temelju mnogobrojnih pokazatelja visine prinosa te doziranih rizika kod građana ali i različitih institucija, uočeni kao poželjni. Dakako, pripremamo i osnivanje fonda za ulaganje u nekretnine, ponajprije one turističkih namjena i one koje će generirati predvidive i stalne prihode (npr. stanovi za najam) čime ćemo nastojati održati primat u fondovskom segmentu poslovanja. Tu ima mnogo prostora za inovacije i HPB će zadržati krajnje aktivan i dinamičan pristup tržištu.

Planira li se u sljedećih godinu-dvije daljnje širenje u regiji putem kupovanja banaka u Srbiji i BiH ili na koji drugi način?
HPB je osnovnim bankovnim uslugama prvenstveno orijentiran na hrvatsko tržište, no svjesni smo vlastitih sposobnosti i mogućnosti u pojedinim područjima poslovanja i njih ćemo koristiti pri nastupu na stranim tržištima. Ambicije nam ne nedostaje, ali nemamo konkretnih planova u ovoj godini za kupnju banaka u Srbiji ili Bosni i Hercegovini.
Zabilježili ste dosta dobre rezultate prošle godine u sektoru investicijskog bankarstva - kakav će biti daljnji tempo osnivanja investicijskih fondova?
HPB Invest je u prošloj godini odlično poslovao. Prema podatcima iz veljače ove godine, ukupna imovina fondova premašila je šest stotina milijuna kuna, a imovina Global fonda je od osnutka uvećana trideset puta. Treba imati na umu da HPB Invest posluje tek nešto više od godinu dana. Želja nam je i dalje biti među prvim bankama u zemlji u investicijskom segmentu. Naš daljnji cilj je jačanje tržišnog udjela i imovine kojom upravljamo. Planiramo osnovati nove fondove različitih strategija, među kojima bi bio i fond za nekretnine.
Jedni ste od najjačih hrvatskih investitora na području Crne Gore. Zašto baš Crna Gora i u što točno ulažete?
Tržište Crne Gore, ali i ostala regionalna tržišta pokazuju veliki potencijal rasta i razvoja te nude zanimljive mogućnosti ulaganja potencijalnim investitorima. Banka na ta područja ne ulaže vlastiti kapital već smo razvili odličnu investitorsku podršku koju mnogi koriste. S obzirom na različite interese investitora, podjednako su zastupljeni svi sektori.

Planirate li osnovati investicijski fond u Srbiji s obzirom na nove zakone i najave nekih financijskih kompanija da će učiniti isto?
Ne planiramo otvaranje vlastitih investicijskih fondova u Srbiji, no u strategiju ulaganja naših investicijskih fondova uključeni su i vrijednosni papiri s tog tržišta.

S obzirom na stambenu štednju - podržavate li prijedlog o bankama kao direktnim investitorima?
Ovdje se može govoriti o tome da poslovne banke ponude ugovorni oblik namjenske štednje ili da one, u većoj mjeri, odrađuju operativne poslove za stambene štedionice. I jedno i drugo već godinama prisutno u aktualnoj bankarskoj praksi, no nijedna ugovorna štednja u bankama nije premirana od strane države pa se u tom slučaju treba razmotriti jedino pitanje prava na namjenske državne poticaje.

Vidite li još kakvu priliku za rast na domaćem tržištu putem pripajanja nekih drugih banaka i slično?
Za to imamo konkretne planove koje se nadamo realizirati još ove godine, no o njima je još prerano govoriti.

Od 2004. u HPB-u
1964. godine Ivan Sladonja rođen je u Zagrebu.
1992. diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu
1994. zaposlio se u Privrednoj banci Zagreb u Sektoru investicijskog bankarstva gdje specijalizira poslove s vrijednosnim papirima, upravljanja portfeljem, pravno savjetovanje domaćih i stranih klijenata, trgovačko pravo i sl.
1998. godine postao član Uprave PBZ Investa - društva za upravljanje investicijskim fondovima
1999. - 2004. predsjednik Uprave PBZ Investa
2001. - 2004. zamjenik predsjednika Nadzornog odbora PBZ Croatia osiguranja
18. studenog 2004. imenovan članom Uprave HPB-a
od 30. svibnja 2006. član je NO-a Zagrebačke burze. Član je radne skupine unutar Koordinacije za pregovore o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.
Teuta Franjković, (www.poslovni.hr)

HOK se priprema za izvoz u Austriji
U Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) jučer je održan peti Dan za savjetovanje - priprema za izvoz na tržište Republike Austrije. Tamo hrvatski obrtnici koji su prije izrazili interes od austrijskih konzultanata su mogli dobiti konkretne odgovore na upite o mogućnostima i uvjetima izvoza svojih proizvoda u Austriju. Prema informaciji iz HOK, za ovo savjetovanje prijavilo se 12 obrta (HIA)

Hrvatska vinska lista treba fino brušenje
Hrvatska se može pohvaliti sa stotinjak autohtonih vrsta grožđa i raznovrsnim vinskim regijama, no vinima nedostaje primjerena promocija i ambicioznija 'završna obrada'
Hrvatska 'vinska karta' ponosno broji više od 1200 vrsta raznovrsnih etiketa na buteljama vrhunske kapljice. Nažalost, još uvijek nedovoljno prepoznatljive izvan državnih granica i slabo cijenjene. Ali ne zbog lošije kakvoće u odnosu na europsko-svjetsku konkurenciju nego neučinkovite promocije za koju krivnju dijelom snosi i podatak o proizvodnji, nedostatnoj i za domaće vinoljupce. Oko 400 registriranih proizvođača godišnje u promet stavi više od 600.000 hektolitara vinske kapljice. Hrvatska se može pohvaliti sa stotinjak autohtonih vrsta grožđa, a time i vina među kojima dominiraju: babić, bogdanuša, debit, dingač, merlot, plavac, pošip, prošek.
Zemljopisno bogatstvo
Osim toga, diči se i sa činjenicom šarolikog zemljopisnog bogatstva u kojemu se nalazi svih pet mogućih vinogradarskih zona koje se određuju prema temperaturi i broju sunčanih sati tako da nacionalna vinska karta doista obiluje mnoštvom za nepce izvrsnih okusa. Glavna je podjela na kontinentalne (Moslavina, Plješivica, Podunavlje, Pokuplje, Prigorje-Bilogora, Slavonija i Zagorje-Međimurje) i primorske (Dalmatinska Zagora, Hrvatsko Primorje, Istra, Sjeverna Dalmacija te Srednja i Južna Dalmacija) vinogradarske predjele. Koliko točno hektara pod vinogradima imamo nepoznato je. Spominju se površine od 14.000 do 50.000 ha. Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo prionuo je izradi prvog katastra od proglašenja državne neovisnosti. Dosadašnji izlazak na teren pokazao je da Vukovarsko-srijemska županija ima 1055 ha vinograda, Varaždinska 2067 ha, Krapinsko-zagorska 2229 ha, Istarska 4278 te Primorsko-goranska samo 148 hektara pod vinogradima. Zagrebačka županija, gdje hektare tek treba izbrojati, otišla je korak ispred ostalih usvojivši prije dvije godine plan regionalizacije. Snimili su gdje vinogradi mogu dobro, odnosno još bolje uspijevati. Nakon Dubrovačko-neretvanske Zagrebačka je županija najbrojnija po vinarima. Ima ih 86, proizvode 227 vina s oznakom kontroliranog podrijetla od čega je čak 213 kvalitetnih, 10 vrhunskih i samo tri su u kategoriji stolnih vina. Po aktualnim zakonima vino je poljoprivredni prehrambeni proizvod. Unatoč takvom definiranju (ne)promišljenom odlukom podčinjeno je obvezi o 0,0 promila alkohola za aktivne sudionike u prometu. Mnogobrojni prosvjedi (i vinara i ljubitelja vinske kapljice) za brisanje tog, ne samo za turizam pogubnog uvjeta, još su uvijek gurnuti na margine pogleda vladajuće političke pozicije. Vina se, kažu znalci, u užem smislu po svojoj naravi razlikuju kao: mirna, pjenušava, biser i gazirana vina. Prema boji razlikuju se bijela, ružičasta (rose, opolo) i crna (crvena) vina. Po sadržaju neprovrelog šećera dijele se na: suha, polusuha, poluslatka i slatka, a svi pripadaju grupaciji tzv. mirnih vina dok pjenušava, biser i gazirana vina mogu biti: vrlo suha, suha, polusuha, poluslatka i slatka. Ovisno o kakvoći prerađenog grožđa mogu biti stolna bez oznake zemljopisnog podrijetla ili, s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom. Kvalitetna vina obvezno prati kontrolirano zemljopisno podrijetlo dok vrhunska stižu s kontroliranih i ograničenih vinorodnih područja. Vrhunska vina daju i kontrolirana specifična vinorodna područja, a toj grupaciji pripadaju i predikatna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom.
Kvalitetna i vrhunska vina čuvana u režimu podrumskih uvjeta pet ili više godina, od toga najmanje tri godine u boci, mogu ponijeti znak 'arhivsko vino'. Idealna temperatura za čuvanje crvenih i crnih vina je 18-20 Celzija, za bijela 10-12 dok pjenušci traže rashlađenost na samo 5-6 stupnjeva Celzija. Ledena pak vina nastaju berbom i prešanjem zamrznutih bobica, uz uvjet da se u prethodnih nekoliko dana temperatura kretala do -7 stupnjeva Celzija. Berba se odvija isključivo ručno u ranu zoru, prije nego sunce rastopi led s bobica grožđa. Ne mogu se dobiti svake sezone nego tek jednom u tri-četiri godine, a ledena vina koja su po kakvoći posebno iznimna moguće je dobiti svakih pet do deset godina, i to u vrlo ograničenim količinama.
Kvalitetom u izvoz
Uz domaću proizvodnju tijekom 2006. iz uvoza je stiglo 149.000 hektolitara vina. Količinski su dominirala kvalitetna (71 posto) vina, na stolna je odlazilo 17 posto uvoza, a vrhunska samo jedan posto. Istodobno hrvatski su vinari izvezli 36.000 hektolitara vina. I tu su prednjačila kvalitetna (60 posto) vina, stolna su sudjelovala sa sedam posto, a od ukupnog izvoza na vina vrhunske kakvoće odnosilo se 11 posto lani prodanih vina u inozemstvu. Mnogi vinari pokušavaju prodrijeti na inozemne destinacije, uglavnom se radi o manjim količinama. Prva velika iznimka je Kutjevo Envera Moralića, od kuda su u lipnju 2006. put Kine otpremljene prve količine od ugovorenih milijun litara graševine. Cijena po jednoj butelji, koju su Kinezi plaćali, kretala se između 25-30 dolara. Prava sitnica u odnosu na butelju iz Kutjevu susjednih vinograda, onih u vlasništvu Vlade Krauthakera. Premda se navodno, za butelju njegova vina u moskovskom steak houseu Gurlly's plaća 120 eura glavnina tog iznosa ne pripada vrsnom vinogradaru Krauthakeru nego vlasniku restorana, Hrvatu Dubravku Staniću.

Atraktivne vinske aukcije
U siječnju 2006. aukcijska kuća Acker, Merall & Condit od ponuđenih 1.834 butelje, iz privatnog podruma anonimnog vlasnika iz Kalifornije, prodala je 1.753 za 10,64 milijuna USD. Pojedine butelje postigle su cijenu veću od 100.000 dolara. Prema podacima časopisa Forbes najveću (do sada poznatu) cijenu postigla je butelja kalifornijskog vina Sreaming Eagle Cab iz 1992. na jednoj dobrotvornoj aukciji održanoj 2000. godine za 500.000 USD. No, prodaja u dobrotvorne svrhe u vinarskim krugovima ne računa se rekordom jer cijenu nije dizala kakvoća vina nego humani čin. Najskuplje vino u povijesti aukcija navodno je Chateau Margaux iz 1787. za koje je njujorški trgovac vinima, izvjesni William Sokolin istaknuo cijenu od 519.750 dolara. Dok je pokazivao bocu pala je i razbila se, pa se vino staro 202 godine razlilo. Utjeha trgovcu bila je polica osiguranja na 225.000 dolara

Wellness i vinsko liječenje
Vino nije 'lijek' samo za dušu nego i za tijelo, odnosno kožu. Njega grožđem bila je navodno vrlo popularna među plemkinjama na dvoru francuskog kralja Luja XIV. Masirali su kožu sokom od grožđa da bi na licu izbrisali tragove umora te kožu učinili mekom, sjajnom i napetom. Prvi wellness centar koji je u ponudi imao i vinoterapiju, odnosno kozmetičke kure bazirane na grožđu i vinu, otvoren je u Francuskoj 1999. godine. Istraživanja su potvrdila da je grožđe bogato vitaminima i mineralima, posebno A, B, C i E skupine. Koštice i pokožica grožđa sadrže polifenole i antioksidanse koji su posebno učinkoviti u borbi protiv slobodnih radikala odgovornih za čak 80 posto starenja kože, smatra se da su 50 puta jači od vitamina E i 18 puta od vitamina C.

USKORO U ISTRI TEMPERATURE OKO 20 STUPNJEVA
Korlević: Ovako topla zima ne pamti se od doba Rima
To ima i dobrih strana jer je u Hrvatskoj ove zime ušteđeno 20 posto goriva za grijanje što predstavlja uštedu od nekoliko stotina milijuna kuna, veli poznati hrvatski astronom Korado Korlević iz Višnjana i nastavlja: Globalno zatopljenje je zaista u tijeku. No, zasad nema opasnosti od kataklizme
PULA - Poznati hrvatski astronom Korado Korlević iz Višnjana još je početkom siječnja prognozirao ekstremne temperaturne vrijednosti budući da će Sunce tijekom ove godine biti najaktivnije u posljednjih 400 godina. Njegove prognoze o ekstremnim hladnoćama na jednom dijelu Zemlje te o toploj zimi na drugom, pokazale su se točnima, osobito na primjeru Europe i Amerike.
- U Europi upravo traje nevjerojatno topla zima, dok je u Americi izuzetno hladna s ekstremno niskim temperaturama. Za nekoliko godina će možda biti obrnuto pa ćemo mi imati nevjerojatno hladnu zimu, a oni toplu, no to se ne može procijeniti ne temelju jedne godine, a zasad nije došlo do promjena srednjih vrijednosti, ističe Korlević. - Mi smo u boljoj situaciji jer nas Alpe štite. No, definitivno će biti sve toplije. To ima i dobrih strana jer je u Hrvatskoj ove zime ušteđeno 20 posto goriva za grijanje što predstavlja uštedu od nekoliko stotina milijuna kuna, rekao je Korlević. - Posljednji put je u našim krajevima bilo ovako toplo u doba Rima. Činjenica je da se dijelovi planeta lagano griju, ali prosječni porast temperature nije veći od desetka stupnja.
Globalno zatopljenje je zaista u tijeku. No, zasad nema opasnosti od kataklizme. More se neće dignuti u mjeri u kojoj se to ponekad najavljuje u medijima jer bi za to bila potrebna veća količina vode nego što je sad ima pa iako dolazi do globalnog zatopljenja nema razloga za paniku, rekao je Korlević.
Bez ijednog hladnog dana
Nakon najtoplije jeseni, prilično neočekivano, na kraju smo i jedne izuzetno tople zime. Početak ožujka, prema klimatološkim podacima, i službeni je početak novog godišnjeg doba, a neobičnu zimu, koja je upravo završila, možemo polako i zaboraviti.
O vremenskim prilikama koje su prevladavale posljednjih mjeseci bilo je puno govora i svakodnevnih komentara. Razlozi za to bili su i više nego opravdani. Nakon najtoplije jeseni uslijedila je isto takva zima, topla, bez snijega, a što je najzanimljivije, bez ijednog hladnog dana. Tople zime koje prevladavaju posljednjih desetljeća pokazuju da to možda i nije bilo neko posebno iznenađenje, no iznenađenje je prvenstveno stoga što su sva tri zimska mjeseca bila iznadprosječno topla. Tek nekoliko hladnijih jutara s temperaturama neznatno ispod ništice i tek nekoliko dana u kojima se temperatura zraka nije popela iznad deset stupnjeva premalo je za zimu, čak i usporedbi s blagim zimama na koje smo već navikli.
Očekivanja da bi veljača, bar nakratko, mogla donijeti pravi zimski ugođaj nisu se ostvarila, vrijeme se u odnosu na siječanj nije bitno promijenilo, cijeli je mjesec bio u znaku iznadprosječno visokih temperatura zraka uz dosta oborina i, što je posebno značajno, uz puno maglovitih i tmurnih dana koji su se u gotovo neprekidnom nizu redali od početka mjeseca. Ne čudi stoga podatak da je ovogodišnja veljača nekoliko stupnjeva toplija od dugogodišnjeg prosjeka, a čak desetak stupnjeva toplija od nekih ranijih veljača koje su ostale zabilježene u nekim od najhladnijih zima koje su se na ovim prostorima dogodile već davnih pedesetih godina prošlog stoljeća, ali i nekih relativno hladnih zima koje su zabilježene unatrag samo nekoliko godina.
Ljetne temperature i prije ljeta
Uz izostanak niskih temperatura i hladnijih dana, izostale su i snježne oborine. Snijega je u protekla tri mjeseca bilo vrlo malo ili ništa, ne samo na području Istre, nije ga bilo ni u planinskim područjima gdje su zime bez snijega prava rijetkost i prava vremenska nepogoda.
Za područje Istre posebno treba napomenuti da visoke zimske temperature ne donose lijepe i ugodne sunčane zimske dane, naprotiv, ovakvo vrijeme pogoduje stvaranju magle ili niske naoblake, a to su vremenske prilike koje baš nikome i nikada ne odgovaraju. Bure, kao glavnog obilježja zimskog vremena, posljednjih mjeseci gotovo nije ni bilo.
Na početku ožujka najčešće pitanje je što nam nakon takve zime donosi proljeće, pouzdane prognoze nažalost nisu dostupne niti su za sada moguće. Prema ranijim godinama, vrlo je vjerojatno da će i proljeće biti toplo, a i da će se, kao i proteklih godina, prave ljetne temperature pojaviti puno prije dolaska ljeta, vjerojatno već u svibnju. Najveća opasnost u sljedećem periodu ipak prijeti od neugodnih proljetnih mrazeva koji su mogući tijekom ožujka, ali i sve do polovice travnja. Takvih je mrazeva posljednjih godina bilo dosta uz velike štete na raznim kulturama koje zbog blage zime vrlo rano krenu s vegetacijom.
Neke se značajnije promjene vremena ne očekuju, idućih će nekoliko dana vrijeme biti nešto povoljnije, bez oborina i s kraćim sunčanim periodima, ali se već početkom sljedećeg tjedna očekuju nove jače ciklone, a s njima pojačani južni vjetrovi, dosta naoblake te na kraju i nove oborine. Uz sve duže dane, temperature će i dalje biti u porastu te se ubrzo približiti granici od ugodnih dvadesetak stupnjeva.
M.GRABAR, P. LUKEŽ (www.glasistre.hr)

KAMO ZA VIKEND: GORSKOM KOTARU U POHODE
Ljepota šuma, zagonetka vrela Kupe i čarobni špiljski svijet
Zanimljive i ne predaleke destinacije - Nacionalni park Risnjak, vrelo Kupe kao fenomen krša, park-šuma Golubinjak s >kraljicom šume< i špilja Lokvarka
Zapisala i snimila: Selvina BENIĆ
Dani su već duži tako da se za vikend može planirati posjet i malo udaljenijim krajevima. Predlažemo Gorski kotar i njegove prirodne ljepote koje su zanimljive u bilo koje doba godine, a dobre su i prometne veze. Nacionalni park Risnjak, vrelo Kupe, park-šuma Golubinjak i jama Lokvarka vrlo su zanimljive destinacije.
Glavni ulaz u Nacionalni park Risnjak je u Crnom Lugu, koji je od Delnica udaljen svega 12 kilometara. Već na ulaznici koja košta 30 kuna naći ćete niz informacija - park je utemeljen 1953. godine, ima površinu od 64 četvorna kilometra, najviši vrh Risnjak ima 1.528 metara, a temeljni su fenomeni šuma (desetak šumskih zajednica, 51 vrsta ptica i brojni sisavci, a tu stanuje i medvjed) i hidrogeomorfološki spomenik prirode - izvor rijeke Kupe. Štahanova poučna staza Leska jedan je od prvih takvih objekata u Hrvatskoj. Na 4.200 metara dugoj stazi ima 16 posebno označenih punktova koji govore o kulturnim i prirodnim obilježjima ovog kraja. Staza počinje neposredno uz zgradu Uprave Nacionalnog parka i nije zahtjevna tako da je bez problema mogu proći svi. Nalazi se na nadmorskoj visini od 690 metara, a u laganoj se šetnji mogu upoznati razne vrste šuma, gorskih livada, vidjeti ponikve nastale erozijom vode u kršu, što sve snažan vjetar može učiniti stablima, kako se nekada radio drveni ugljen i kako izgleda izvorna seoska arhitektura s kućom od drva i kamena, pokrivena šindrom.
Pod zapadnim obroncima Risnjaka je izvor rijeke Kupe s Kupeškim jezerom na 321 metru nadmorske visine. Promjer vrela je 50-ak metara. Riječ je o jednom od najjačih i najdubljih hrvatskih vrela i jednoj od zagonetki krša. Dužina jezera je 200 i prosječno je široko 30-ak metara, temperatura vode je stalnih 7 stupnjeva Celzija, a kapacitet vrela je 1.200 litara vode u sekundi. Do izvora se može lijepo uređenom serpentinastom stazom iz sela Razloge s time da će vam za povratak trebati nešto više od 30-ak minuta, koliko ćete hodati do vrela. Nedavno je uređen i drugi pristup iz sela Kupari, koji ide uz samu vodu i gdje treba prijeći i dva mosta. Mjesto je prekrasno, atmosfera gotovo mistična, posebno kada se nad čudesnim plavo-zelenim bojama rijeke uzdiže sumaglica.
U blizini su Lokve - mjesto znano po žabama i umjetnom jezeru. Sugeriram posjet park-šumi Golubinjak za što ćete šumariji Lokve Hrvatskih šuma morati dati 10 kuna za ulaznicu jer u Gorskom kotaru se sve uredno naplaćuje. Radi se o ugodnoj šetnji šumskim predjelom s impozantnim primjercima jela među kojima je jedna nazvana >kraljica šume<. Starost joj je procijenjena na više od 250 godina. Ima i raznih špilja i polušpilja te kroz jednu od njih vodi pješačka staza, a krajolik je u nekim dijelovima doista neobičan te izdvajam >Vražja vrata< - velik otvor u stijeni.
Put nas potom vodi do špilje Lokvarke za čiji posjet s vodičem treba izdvojiti 25 kuna. Ta je špilja otkrivena 1912. godine, 1935. je elektrificirana, a 1.200 metara dužine je uređeno za posjetitelje koji za spuštanje u utrobu zemlje koriste i stepenice od željezne konstrukcije pa neka vas ne začudi ako se malo zapušete. Vidjet ćete tri galerije i uživati u pogledu na stalagmite i stalaktite koji su stvorili vrlo raznolike oblike. Spilja se proteže i dalje jer nije u potpunosti istražena, temperatura je stalno između 6,5 i 8 stupnjeva Celzija. Ova je špilja spomenik prirode i druga je najduža špilja uređena za turističke posjete u Hrvatskoj. (www.glasistre.hr)

PRIZNANJE HOTELU VALAMAR SANFIOR
Česi prepoznaju prvoklasnu uslugu
RABAC - Rabački hotel Valamar Sanfior dobio je priznanja češkog turoperatora Vitkovice tours za prvoklasne usluge u protekloj sezoni. U ime hotelijera, tvrtke Rabac, u čijem sastavu posluje taj hotel s četiri zvjezdice, priznanje je na turističkom sajmu Holiday World 2007 u Pragu preuzeo Flaviano Miletić.
Priznanje je rezultat ocjena gostiju i agencija, a za 11 priznanja nadmetalo se 250 hotela iz Hrvatske i Crne Gore.
Nekadašnji hotel, poznatiji pod imenom Lanterna, izgrađen je 1967. godine i otada je vrlo često dobivao međunarodna priznanja turističkih agencija, osobito s izbirljivog britanskog tržišta. Ona ga nisu mimoišla ni nakon temeljite obnove 1998. godine i dobivanja najprije tri zvjezdice, a potom i četvrte, pa 2002. dobiva priznanje britanske tvrtke Saga Holidays za najbolju hranu i uslugu svih hotela na Sredozemlju u kojima odsjedaju njihovi gosti. Iste godine ta je agencija hotel Valamar Sanfior uvrstila među deset najboljih europskih hotela u kategoriji smještaja i visokog standarda usluga.
Taj je hotel prije dvije godine dobio internu Valamarovu nagradu za najbolji menadžment. Grupacija Valamari hoteli i ljetovališta trenutačno je najveća hrvatska hotelijerska tvrtka na Jadranu s hotelima, apartmanskim naseljima i kampovima u Poreču, Rapcu, Krku i Dubrovniku. M.N. (www.glasistre.hr)

1. ožujka 2007.

Zvonimir Šeparović: Hrvatska ne smije povući tužbu
Nekadašnji hrvatski ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović, koji je podnio tužbu protiv Srbije i Crne Gore, izjavio je da presuda Međunarodnog suda pravde (ICJ) na tužbu BiH protiv Srbije i Crne Gore nije razlog za odustajanje od tužbe koju je Hrvatska 1999. podnijela protiv Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) za zločine genocida u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima ta tužba, koju u ime Vlade Republike Hrvatske predao Međunarodnom sudu pravde u Haagu 14. rujna 1999. nije postala bespredmetna i ne treba niti povući, niti odustati, već treba ustrajati. Separović dodao je da genocid je izvršen u Vukovaru, Škabrnji, Voćinu, nad Dubrovnikom, o čemu postoje valjani dokazi jer se još vode postupci protiv vodećih Srba pred Međunarodnim tribunalom u Haagu i srpskih generala koji su sudjelovali ili barem nisu spriječili zločine genocida, što može biti relevantno u našem postupku protiv Srbije i Crne Gore. (HIC/HIA)

HRVATSKA NE SMIJE POVUĆI TUŽBU
Presuda Međunarodnog suda pravde(ICJ) na tužbu BiH protiv Srbije i Crne Gore nije razlog za odustajanje od tužbe koju je Hrvatska 1999. podnijela protiv Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) za zločine genocida u Hrvatskoj. Naprotiv! Presuda Međunarodnog suda pravde kolikogod bila nepravedna, jer nema izravne osude Srbije i Crne Gore za izvršenje ili sudjelovanje u izvršenju zločina genocida, ipak, ima veliku povijesnu vrijednost i dalekosežnu važnost u tome što je Srbija je prva država u svijetu koja je osuđena za kršenje Konvencije o genocidu; genocid je počinila tzv. Republika Srpska nad nesrpskim pučanstvom u Srebrenici, Srbija je odgovorna za genocid u BiH jer nije spriječila zločin i ne progoni i ne izručuje krivce zločina genocida; Srbija je proglašena krivom zbog nepoštovanja odluka suda nepostupanjem po privremenim mjerama od 8. travnja i 13. rujna 1993. godine; Srbiji nije naloženo da mora platiti financijsku, ali mora dati "simboličku kompenzaciju BiH".

Tužba koju sam u ime Vlade RH predao Međunarodnom sudu pravde u Haagu 14. rujna 1999. godine, nije postala bespredmetna (Ž. Puhovski), niti je treba povući (Šimonović, Josipović), niti treba odustati od tužbe protiv Crne Gore (V.Šeks)već treba ustrajati na tužbi, jer je genocid izvršen u Vukovaru, u Škabrnji, u Voćinu nad Dubrovnikom,o čemu postoje valjani dokazi, jer se još vode postupci protiv vodećih Srba pred Međunarodnim Tribunalom u Haagu pred kojim će se dokazati krivnja Martića, Milutinovića i srpskih generala koji su sudjelovali, ili barem nisu spriječili zločine genocida, što može biti relevantno u našem postupku protiv Srbije i Crne Gore.Obveza je Srbije i prema ovoj presudi, izručiti Ratka Mladića, koji je u našoj tužbi optužen za genocid nad pučanstvom Škabrnje!

Premda je presuda obvezatna samo za stranke u sporu, ona je od velikog značenja za Hrvatsku. Presuda je konačna i nema priziva, ali, revizija nije isključena: stranke mogu u roku od deset godina podnijeti nove dokaze i izazvati ponavljanje postupka. Zainteresirane stranke države u sporu mogu se obratiti Općoj skupštini UN i Vijeću sigurnosti da se zatraži da se sud izjasni u obliku savjetodavnog mišljenja o dodatnim pravnim pitanjima.

Premda ratna odšteta za genocid nije dosuđena, ne znači da su mogućnosti reparacija za žrtve bez izgleda. Naprotiv. U Nuernbergu Židovi za holokaust nisu dobili nikakvu odštetu, ali su je obilato tražili i dobili kasnije u brojnim sudskim postupcima.
Iluzorna je ideja dr Šimonovića, pravnog zastupnika RH u Haagu, kako "Hrvatska najvažnije ciljeve može ostvariti drugim putem - izvansudskom nagodbom". Nama treba pravorijek suda pa makar i samo onakav kao u slučaju tužbe BiH . Vukovar je naša Srebrenica!

Dr Zvonimir Šeparović
Ministar pravosuđa RH koji je podnio tužbu protiv Srbije i Crne Gore

Hrvatska je alternativa za Italiju i francusku rivijeru
Piše: Ranko Borovečki
Foto: Goran Šebelić

Njujorčanin Thomas Strodel producent je putopisne serije Any Given Latitude koja se prikazuje na satelitskoj TV postaji Fine Living Network. Njegova reportaža o našoj zemlji koju je duž jadranske obale snimao prošle jeseni nedavno je premijerno prikazana a u iduće bi tri godine trebala biti reprizirana 120 puta.

Fasciniran onime što je vidio lani ove je godine svoj godišnji odmor sa suprugom i prijateljima odlučio provesti upravo u našoj zemlji. Obilazak je ovaj puta počeo od Splita završivši ga u Istri gdje smo s njim razgovarali uz večeru u restoranu Zigante u Livadama.

1.Obišli ste dobar dio svijeta, do sada ste snimili reportaže u 17 zemalja, što vas je to toliko dojmilo u Hrvatskoj?

Hrana, ljudi, raznolikost iskustava koja se ovdje mogu doživjeti, mali gradići, otoci, Kornati i najbistrije more koje sam vidio, borove šume u Dalmaciji, brežuljci Istre koji podsjećaju na one u Toskani, povijesni spomenici i uopće ostaci različitih starih kultura... Vozili smo se nekakvom cestom kroz šumu kad se pred nama ukazao prekrasan srednjovjekovni gradić. Evo, to je samo dio toga. Uz to, ceste su vam izvrsne i dobro su obilježene. I naravno, puno ljudi govori engleski.

2.Usporedba sa drugim mediteranskim zemljama?

Vaša velika prednost je što su ljudi još uvijek pozitivni prema čitavom konceptu turizma i vrlo su gostoljubivi. U Italiji i Francuskoj više ne možete dobiti takvu vrstu otvorenosti. Dobro je i to što se zapravo teško možete odlučiti kakvu vrstu iskustva ovdje želite doživjeti, ponuda je jako velika. Primjetio sam i strašno veliki broj raznolikih prospekata i turističkih brošura koji se nude, skupio sam ogromnu hrpu. Toga nikada nije previše.

3.Što za Amerikanca predstavlja Hrvatska?

Alternativu za Italiju i francusku rivijeru. Doduše, ovisi o kojoj vrsti Amerikanaca govorimo. Ako razmišljamo o onima koji žele doživjeti nova iskustva, takvima ste zbilja zanimljivi. Vi ste turistička zemlja, to nema sumnje, a opet niste previše "turistički" kao neki drugi, to je prednost. Ali da biste ih privukli više, nedostaje vam izravni let iz New Yorka. I nedostaje vam TV spot koji bi se emitrao na specijaliziranom kanalu o putovanjima.

4.Što nam još nedostaje?

Teško je to kazati, meni ne nedostaje ništa. Zapravo, ovisi što želite, ako želite dovoditi turiste cruiserima to je jedna stvar, ako baš želite da vam tisuću ljudi nahrupi u grad i da vam odjednom budu zauzeti svi toaleti to je u redu, ali ako želite očuvanje kvalitete i održivi razvoj, onda trebate razmišljati o drugim stvarima. Pada mi na primjer gastronomija, možda bi to više trebali potencirati, bilo bi dobro kada bi imali više programa i tura vezanih za gastronomiju..

5.Imate li neku posebnu želju vezanu uz Hrvatsku?

O da, svakako. Moja supruga i ja bismo jako voljeli kupiti jednu staru kamenu kuću, vjerojatno ovdje u Istri, na nekakvom brežuljku s lijepim pogledom. Iskreno rečeno, to je i jedan od razloga zbog kojeg smo ponovno došli u Hrvatsku, malo ćemo pogledati što se nudi. Mislim da je to nešto u čemu bismo supruga i ja mogli uživati do kraja našega života. (www.jutarnji.hr)

1. ožujka 2007.
RAZVOJ ZADARSKO PODRUČJE U ZNAKU STARTA PODUZETNIČKIH ZONA
U Stankovcima cijena terena euro po metru

U stankovačkoj zoni već do ljeta počinje rad prvog pogona, i to specijaliziranog za proizvodnju betonskih elemenata kojima će se graditi drugi pogoni, a ukupno će se zone u Zadarskoj županiji prostirati na 550 hektara, uglavnom u blizini izlaza s autoceste

piše Edvard ŠPRLJAN
Akcija osnivanja poduzetničkih zona na zadarskom je području došla u fazu početka realizacije. Početno je bilo najavljeno osnivanje dvadesetak zona, no planovi se počinju realizirati prije svega u Stankovcima i Poličniku, širi se zona uz Biograd i Benkovac, a sam Zadar priprema najveću poduzetničku zonu na čak 400 hektara na idealnoj poziciji.
U zoni kod Stankovca, u neposrednoj blizini izlaza s autoceste na čvoru Pirovac, prvih pet tvrtki već gradi svoje poslovne objekte. Općina Stankovci infrastrukturom je opremila 3,5 hektara, veliki je interes za parcele na još dvadesetak hektara koje su sada u obuhvatu zone, a plan je proširenje na čak 60 hektara.
Uvjeti za ulaganje su uistinu povoljni - tereni se prodaju po cijeni od 1 euro po metru, općina je snizila cijenu komunalnog doprinosa na 15 kuna po prostornome metru izgrađenog objekta, a uvedene su i olakšice u plaćanju komunalne naknade (u prvoj godini plaća se samo 25 posto).
- Činjenica da tereni idu u vlasništvo značajno je olakšala mogućnost ishođenja građevinskih dozvola tvrtkama koje ulaze u našu zonu. I mi smo im u tome pomogli, ali ipak je za naše uvjete pothvat kad investitor dobije dozvolu za samo četiri mjeseca - zadovoljan je načelnik Željko Baradić.
U prvom dijelu stankovačke zone uvedena je kompletna infrastruktura, a prvi pogoni trebali bi biti dovršeni već koncem lipnja. Prva će startati stankovačko-talijanska tvrtka "Querzoli Dalmata" koja će izrađivati betonske elemente za gradnju hala. Upravo ono što je potrebno za poslovne zone koje se sad naveliko osnivaju. Pogon gradi i "Gradip" iz Vrbovca. Tu će biti i tvrtke koje se orijentiraju na more i obližnje marine na Murteru i Vodicama - "Mehanik" za održavanje penti, SCAM za ugradnju motora za tunolovce, te "Arba-commerce" za konfekcioniranje ribe. U prvoj fazi stankovačke zone posla će biti za 120 ljudi.
U zoni Grabi, koju osniva općina Poličnik, u neposrednoj blizini silaska s autoceste na čvoru Zadar 1, infrastrukturno se uređuje svih 40 hektara. Ugovori o prodaji parcela potpisani su već s 14 tvrtki, a veliki je interes za preostalih desetak posto terena. - U opremanje terena uloženo je 25 milijuna kuna. Uvjeti za poduzetnike su dobri - cijena je 30 kuna po četvornome metru, dvije godine oslobađanje od komunalne naknade, komunalni doprinos od 15 kuna po prostornome metru. Očekujemo uskoro potpisivanje ugovora s jednom tvrtkom koja namjerava uložiti 20 milijuna eura u proizvodni pogon u našoj zoni, kaže pročelnik za gospodarstvo Poličnika Željko Lončar.

Pogon do pogona
U zoni Grabi "Vindija" će imati distributivni centar za južnu Hrvatsku, "Teši tunolov" imat će pogon za pakiranje tuna, u ovu zonu se sele "Nin-elektrokomerc" i "Kemoplast trade", preostali dijelovi tvornica za prerade PVC-a iz središta Zadra, bit će tu i pogona za proizvodnju tekstila, gipsa, proizvoda od prokroma, uljara... posla za više od 600 ljudi.

Između luke i autoceste

Na 400 hektara državnog terena smještenog u zaleđu Crnog, na 6 kilometara od luke Gaženice, na 3 kilometra od zračne luke i na 10 kilometara brzom cestom do ulaza na autocestu Grad Zadar planira najveću gospodarsku zonu u sjevernoj Dalmaciji. Papirologija bi trebala biti gotova do konca godine, a predviđa se da će parcele biti od 2500 četvornih metara do znatno većih. Zasad se ne predviđa prodaja terena, nego zaključenje koncesijskog ugovora o pravu građenja i korištenja s cijenom koja bi trebala biti vrlo prihvatljiva, te uvjetima oslobađanja od komunalnog doprinosa i komunalne naknade na određeno razdoblje. Predviđa se da će na parceli biti osigurana sva potrebna infrastruktura, ne samo vodovodne i telefonske mreže, priključak na odvodnju pa čak i plinska mreža jer se uključenje Zadra u sustav plinofikacije očekuje 2009. godine. Slobodna Dalmacija

1. ožujka 2007.
GLOBALNO ZATOPLJENJE
DOSELILO NAM TRIDESETAK STANOVNIKA IZ TOPLIJIH MORA

Dvije nove kijerne u južnom Jadranu

PLAVI RAK Dvije vrste kijerna doseljenica osobinama ne odudaraju od udomaćenih, ali primjerice plavoga raka živuće generacije stanovnika uz južno jadranske obale ne pamte

Zbog globalnih klimatskih promjena, kojima nije mogao umaći ni hrvatski dio Mediterana, u akvatoriju južnoga Jadrana znanstvenici sve češće otkrivaju vrste karakteristične za topla mora. Najnovije "stanovnice" su dvije vrste kirnji (Mycteroperca rubra i Epinephelus aneus), koje su u vode južnoga Jadrana doselile iz toplijeg Sredozemnog mora, što samo potvrđuje uznapredovali trend migracija morskih organizama iz južnih u sjevernija mora.

Zapadnoatlantske vrste

Viši znanstveni suradnik u Institutu za more i priobalje u Dubrovniku dr. Valter Kožul tvrdi da je od sredine 1990. na jug Jadrana "doselilo" tridesetak dotad nezabilježenih vrsta. I dok dvije vrste kijerna doseljenica osobinama ne odudaraju od udomaćenih, primjetne su vrste koje živuće generacije stanovnika uz južnojadranske obale ne pamte. Takav je, primjerice, plavi rak (Callinectes sapidus), prvi put zatečen u vodama Neretve 2004. godine, a neposredno nakon toga u krugu solane u Stonu.
Plavi je rak, pojašnjava dr. Kožul, podrijetlom zapadnoatlantska vrsta koja je sredinom prošlog stoljeća uočena u našem moru, ali na sjevernom Jadranu.
Prema riječima našeg sugovornika, osim selidbe organizama iz toplijih u hladnija mora, u proteklom je deseteljeću zamjetno i širenje vrsta karakterističnih iz južnog u sjeverni Jadran. Najpoznatiji je slučaj orhana koji se nekoć lovio samo u moru južnog i srednjeg Jadrana, da bi se danas preko Kornatskog otočja rasprostranio sve do Istre.

Kostorog

Dr. Kožul spominje i primjer kostoroga, ribe za koju su znanstvenici utvrdili da u posljednje vrijeme komotno može živjeti u nezagrijanom akvariju, što je još donedavna bilo nezamislivo.
Doseljavanju novih organizama, među kojima su i zloglasne invazivne alge caulerpe, pridonosi i ispuštanje balastnih voda iz spremnika brodova koji iz toplijih mora zalaze u Jadran.
Gabrijela BIJELIĆ

Alga caulerpa

Akvatorij južnoga Jadrana u sljedećih stotinjak godina može se zagrijati za najviše pet stupnjeva, a nastavi li se globalno zatopljenje, izgledan je i rast razine mora za nekoliko desetak centimetara, prognozirao je znanstveni savjetnik Instituta za more i priobalje iz Dubrovnika dr. Adam Benović.
- Poznato je da je more, a ne kopno, kreator Zemljine klime. Simptomi zatopljenja u Jadranu su neko vrijeme prisutni preko pojave primjeraka riba iz toplih mora ili najezde alge caulerpe - pojašnjava dubrovački znanstvenik promjene topline i slanosti morske vode našega jadranskog zakutka. Slobodna Dalmacija

8. ožujka 2007. IZLOŽBA "ODRAZRIMLJANKE" SPLITSKOGARHEOLOŠKOGMUZEJA POKAZUJEPOVIJESTPISANUKOZMETIKOM

Šminkerice iz Salone

KOZMETIČKA SVJEDOČANSTVA Izložba Zrinke Buljević i Sanje Ivčević pokazala je da je u antici postojala paleta lijepo oblikovanih kozmetičkih proizvoda koji zanimljivo govore o tom vremenu iše Jasmina PARIĆ

Depilirani muškarci

Češljevi i frizure

8. ožujka 2007.
IZLOŽBA "ODRAZRIMLJANKE" SPLITSKOGARHEOLOŠKOGMUZEJA
POKAZUJEPOVIJESTPISANUKOZMETIKOM

KOZMETIČKA SVJEDOČANSTVA Izložba Zrinke Buljević i Sanje Ivčević pokazala je da je u antici postojala paleta lijepo oblikovanih kozmetičkih proizvoda koji zanimljivo govore o tom vremenu
iše Jasmina PARIĆ