HIA - kontakt






		V I J E S T I - H R V A T S K A ARHIV - ožujak 2008. 31. ožujka 2008. Obljetnica smrti Josipa Jovića ARŽANO - U prigodi obilježavanja 17. obljetnice akcije >Plitvice<, kada je na >krvavi Uskrs< 31. ožujka 1991. život izgubio hrvatski redarstvenik Josip Jović, u subotu je izaslanstvo Ministarstva unutarnjih poslova, predvođeno savjetnikom ministra Tomislavom Buterinom, položilo vijence i upalilo svijeće na grob prve žrtve Domovinskog rata u njegovu rodnom Aržanu. Poštovanje Josipu Joviću odale su brojne udruge proizašle iz Domovinskog rata, načelnik Općine Cista Provo Božo Čubić, predstavnici Grada Imotskog, susjednih općina te predstavnici vojnih i političkih krugova. U mjesnoj crkvi u Aržanu služena je misa zadušnica koju je pred brojnim pukom Imotske krajine predvodio don Josip Delić. >Žrtva Josipa Jovića, a i brojnih drugih hrvatskih domoljuba, neće i ne smije biti uzaludna. Zahvaljujući njima danas imamo suverenu državu u čije su temelje, na žalost, utkani životi hrvatske mladosti<, istaknuo je Delić. Vjesnik 31. ožujka 2008. Ljubo Jurčić: Da, razmišljam o natjecanju za šefa SDP-a Piše: Vanja Nezirović Foto: Goran Mehkek / CROPIX Zasad je neizvjesno hoće li Milanović imati ijednog protukandidata na sljedećoj stranačkoj konvenciji jer još nitko nije službeno potvrdio kandidaturu. ZAGREB - Naravno da razmišljam o kandidaturi za predsjednika SDP-a, pa o svemu razmišljam. Nisam ja u SDP-u bio običan član, ipak sam bio kandidat za premijera - izjavio je jučer Ljubo Jurčić. Protekli se tjedan spekulacija o Jurčićevu planu da se kandidira pojavila u medijima, a Jurčić ni tada kao ni danas ne želi konkretno odgovoriti hoće li ući u ring sa Zoranom Milanovićem. Međutim, sama činjenica da razmišlja o tome ukazuje na to da Jurčić nije odustao od politike, kako se pretpostavljalo, nakon što je maknut s pozicije kandidata za premijera. No, zasad je neizvjesno hoće li Milanović imati ijednog protukandidata na sljedećoj stranačkoj konvenciji. Iako se nagađalo da će ih biti više, još nitko javno nije rekao da ima tu ambiciju. Željka Antunović dala je ostavku na mjesto zamjenice predsjednika, ali tvrdi da nije zainteresirana za poziciju predsjednice SDP-a. - Potrgala sam se govoreći da me ne zanima ništa iznad člana Predsjedništva - rekla je Antunović. Zlatko Komadina također je odbacio ideju da se kandidira za predsjednika SDP-a. Tu mogućnost već je odbacio i Milan Bandić, ali ipak su ga zagrebačke mjesne organizacije počele predlagati za predsjednika SDP-a. - Predložiti ću Bandića kao kandidata za šefa SDP-a dok ću za dopredsjednika predložiti Komadinu - najavio je jučer Mirko Varat, predsjednik SDP-ove zagrebačke organizacije Gornja Dubrava, nakon što je Bandića prije tri dana kandidirala MO Brezovica. Da će ovaj tjedan iz zagrebačkih mjesnih organizacija doći još prijedloga za Bandićevu kandidaturu očekuje tajnica zagrebačkog SDP-a Jelena Pavičić-Vukičević. No, hoće li Bandić prihvatiti kandidaturu nakon što je na prošloj konvenciji doživio poraz još je neizvjesno. Ideju o kandidaturi Jurčića Varat smatra neozbiljnom. - Dvoumio se oko učlanjenja u SDP, a sada da bude predsjednik. Jurčić nije baš za stranačke aktivnosti. Bog ti ili da ili ne da sposobnosti vođe. Mislim da Bandić ima tu žicu vođe bez obzira na to koliko ga zovu 'obećanović' - smatra Varat. Međutim, po pitanju Bandićeve kandidature za predsjednika SDP-a zagrebački socijaldemokrati nisu jedinstveni. Mjesna organizacija Novi Zagreb - istok za predsjednika je kandidirala Milanovića. - Milanović je brzo podigao je popularnost. Bilo je grešaka, ali njegove zasluge ih nadmašuju - tvrdi predsjednik MO Novi Zagreb - istok Marin Knezović. Predsjednik MO Peščenica, koja je Bandićeva baza, kaže da još nisu odlučili koga će kandidirati. Ronko dao potporu Milanoviću POŽEGA - Ako je suditi prema riječima Zdravka Ronka, predsjednika SDP-a Požeške županije, onda će Zoran Milanović imati potporu ovdašnjeg članstva na sljedećoj stranačkoj konvenciji za predsjednika stranke. Na pitanje da prokomentira Ronkovu izjavu da koaliciju SDP-HSP u Osijeku drži nepojmljivom, Milanović je ustvrdio da je suradnja s HSP-om u Osijeku bila je politička nužnost. Milanović je izrazio razočaranje prošlom sjednicom Sabora na kojoj nije donesen najavljen broj zakona te ustvrdio da umjesto u 6. brzini Vlada vozi u "leru". ( K. Balog) Jutarnji list 31. ožujka 2008. Hrvati žive na kredit Sve više Hrvata živi na dug. Prema podacima Hrvatske narodne banke, prosječna zaduženost po zaposlenom tijekom prve polovine 2007. porasla je više od 5.000 kuna pa je na kraju lipnja lani iznosila oko 74.000 kuna. Procijenjena ukupna zaduženost stanovništva porasla je oko 3 posto. Ukupna zaduženost uključuje dug građana prema bankama, stambenim štedionicama, društvima za lizing, društvima za osiguranje i štedno-kreditnim zadrugama te inozemni dug. Istodobno je štednja stanovništva u poslovnim bankama rasla sporije, pa je omjer duga i oročenih depozita stanovništva do kraja lipnja 2007. porastao na oko 139 posto. No, analitičari HNB-a napominju da pritom treba uzeti u obzir da je u prvom polugodištu 2007. nastavljen trend osjetnog porasta ulaganja stanovništva u investicijske fondovi i izravno na tržište kapitala, pa je omjer ukupnog duga i ukupne financijske imovine stanovništva manji, ali o tome nema statističkih podataka. Dug prema poslovnim bankama i dalje je najznačajnija kategorija zaduženosti stanovništva s udjelom od oko 94 posto. Od ukupnog porasta bankovnih kredita stanovništvu pak u prvom polugodištu 2007. gotovo se polovina odnosila na stambene kredite, a njihov je udio u ukupnim bankovnim kreditima građanima na kraju lipnja 2007. dosegnuo 40,2 posto. U usporedbi s većinom novih država članica EU razina duga stanovništva prema bankama, iskazanog u eurima u odnosu prema BDP-u, u Hrvatskoj je i dalje gotovo dvostruko viša nego u tim zemljama. No, istodobno stanovništvo u Hrvatskoj relativno više štedi u bankama od stanovništva tih zemalja. HRT 31. ožujka 2008. Po sedmi put Malenoj se vratio njezin mužjak Rodan iz Afrike Piše: Franjo Lepan Foto: Danijel Soldo/Cropix SLAVONSKI BROD - Rodi Malenoj stigao je njezin mužjak Rodan iz daleke Afrike. - Došao je 21. ožujka, dva dana ranije negoli prethodnih šest godina, ali u isto vrijeme, točno u 16 sati. Iz smjera istoka stigao je s još jednim mužjakom, napravili su dva kruga iznad gnijezda u kojemu ga je čekala Malena, kao da su se nakon dugog zajedničkog puta pozdravljali. Taj drugi je otišao dalje prema zapadu, a Rodan se spustio na krov k Malenoj, rodi kojoj su talijanski lovci slomili krilo tako da ne može letjeti i sigurno bi uginula da je prije 15 godina nije pronašao i udomio Stjepan Vokić - domar u OŠ Brodski Varoš. IŠČEKIVANJE Malena je svoga mužjaka, unatoč hladnoći, očekivala par dana Nekoliko dana ranije unatoč hladnoći, jadnica je drhtala na krovu čekajući ga. Nije se dala utjerati u zagrijanu prostoriju gdje je provela cijelu zimu - priča Stjepan Vokić. - Kakvo je to bilo veselje pri susretu. Snažna je ta ljubav koja ih veže, čak se ovih dana odrekla i mene, ne prilazi mi, ne traži ništa od mene, a dok on nije stigao, pratila me je gdje god da sam krenuo, pa i u spavaću sobu - kaže Stjepan. Za oko deset do petnaest dana Malena će snijeti prvo jaje, uvjeren je Stjepan jer, kako šaljivo reče, ovih se dana uvelike "tabaju". I tako već sedam godina Stjepan Vokić prati ljubavni život Malene i Rodana u kojemu su izveli 21 mladu rodu. Sedam godina Stjepan pomaže tom paru da podignu mlade jer briga za Malenu dolaskom njezina mužjaka za Stjepana ne prestaje. I dalje će morati hraniti i donositi vodu Malenoj. - Kada se iz jaja izlegu mlade rode, Rodan donosi hranu samo njima, a ona ionako od njega neće uzeti ni hranu niti vodu - kaže Stjepan Vokić. Jutarnji list 28 . ožujka 2008. Ponovno otvoreni natječaji za povratnike i suradnju s dijasporom Fond >Jedinstvo uz pomoć znanja< upravo je otvorio ponovne natječaje za financiranje zajedničkih istraživanja znanstvenika i stručnjaka iz dijaspore s partnerima u domovini, kao i za znanstvenike - povratnike iz inozemstva. Cilj ovog Fonda, kojega je pokrenulo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, jest poticanje suradnje s hrvatskom znanstvenom i stručnom dijasporom. Fond financira znanstvene i tehnološke projekte suradnje hrvatskih znanstvenika u inozemstvu sa znanstvenicima, institucijama i tvrtkama u domovini. Znanstvenici i stručnjaci kako iz dijaspore tako iz domovine mogu se natjecati za potporu istraživanja koja će se provoditi na hrvatskim institucijama i tvrtkama. Podupiru se isključivo projekti koji stvaraju nove vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu i društvu, odnosno koji doprinose priljevu znanja i investicija. Povjerenstva Fonda, koja čine ugledni hrvatski stručnjaci i znanstvenici, odabiru najbolje projekte za financiranje uz pomoć nezavisnog i anonimnog međunarodnog vrednovanja. Ukupna sredstva Fonda iznose 37 milijuna kuna, od kojih je 80% osigurano iz kredita Svjetske banke. Više informacija o raspisanim ovim i drugim natječajima Fonda, kao i sažetke već pokrenutih projekata, može se pronaći na internetskim stranicama Fonda (www.ukf.hr) i Ministarstva (www.mzos.hr). Trenutno otvorena potpora >Preko granice< namijenjena je uspješnim znanstvenicima i stručnjacima u inozemstvu za pokretanje suradnje s Hrvatskom, ali i izvrsnim znanstvenicima u domovini koji žele uspostaviti suradnju s partnerima (hrvatskog porijekla) u inozemstvu. Potpora >Na putu kući < namijenjena je privlačenju hrvatskih znanstvenika i stručnjaka koji žive u inozemstvu na povratak, kako bi time ojačala konkurentnost Hrvatske. Potpore za pojedinačni projekt mogu iznositi do milijun i pol kuna za dvogodišnje razdoblje, i pokrivaju do 80 posto ukupnih troškova istraživanja. Rok za prijavu traje do kraja 18. svibnja 2008. Fond ima otvorene i druge natječaje, namijenjene mladim znanstvenicima, komercijalizaciji istraživanja, zaštiti intelektualnog vlasništva i povećavanju međunarodne pokretljivosti znanstvenika i stručnjaka, s ciljem iskorištavanja potencijala hrvatske znanstvene i stručne dijaspore za razvoj društva utemeljenog na znanju. 28. ožujka 2008. Iz zaborava izvučen projekt još iz vremena Ante Maglice Piše: Dijana Ferić/EPEHA Foto: Ante Baranić/Cropix Kako doznajemo od Šime Zenića, ravnatelja Županijske lučke uprave, riječ je o investiciji od oko sedam milijuna kuna, a Ministarstvo bi je trebalo u cijelosti financirati ŠIBENIK - Ministarstvo mora iz sredstava namijenjenih razvoju otoka za ovu godinu odobrilo je tri milijuna kuna za početak gradnje trajektnog pristaništa u uvali Boci na Zlarinu, koje tamošnje stanovništvo čeka više od 10 godina, kada su izrađeni prvi projekti. "To nam je pristanište naslušna potreba jer sada nam svi kamioni, i oni za prijevoz smeća i oni koji dovoze građevinski materijal, dolaze na glavnu rivu i oštećuju je, tako da smo sretni što će ono napokon biti sagrađeno - kaže Vladimir Buneta, predsjednik Mjesnog odbora Zlarin. Mještani sretni Kako doznajejmo od Šime Zenića, ravnatelja Županijske lučke uprave, riječ je o investiciji od oko sedam milijuna kuna, a Ministarstvo bi je trebalo u cijelosti financirati. "Ovih bismo dana trebali dobiti lokacijsku dozvolu za to trajektno pristanište, bez koje ne možemo potpisati ugovor s Ministarstvom. Očekujem da ćemo sve pripreme obaviti do rujna, kada bi najkasnije trebala početi gradnja tog trajektnog pristaništa. Novcem koji smo dobili ući ćemo u prvu fazu gradnje, a u 2009. očekujemo preostali dio", ističe Zenić. Spremna i dokumentacija Šibensko-kninski župan Goran Pauk rekao nam je kako je taj projekt već nekoliko godina među otočnim prioritetima za koje se traži novac od države, ali da do sad nije bila spremna projektna dokumentacija. "Zadovoljni smo odobrenim sredstvima jer smo svjesni toga da ne možemo odmah dobiti cijeli iznos zato što postoje i drugi projekti i u našoj i u drugim županijama", kaže župan. Podsjetimo, gradnja trajektnog pristaništa na Zlarinu počela se pripremati prije više od 10 godina, kada je bilo aktualna spalionica smeća koju je na Zlarinu instalirao jedan od najbogatijih hrvatskih iseljenika, Zlarinjanin Ante Maglica. Država i županija tada su uložile više od četiri milijuna kuna u gradnju ceste od budućeg trajektnog pristaništa do spalionice smeća koja od tada stoji neiskorištena, kao i Magličina spalionica. Tada je bio izrađen i megalomanski projekt trajektnog pristaniša s ogromnim lukobranima koji je sada sveden na prihvatljivu mjeru. Jutarnji list 28. ožujka 2008. Prvo ždrijebe u Lipiku nakon 17 godina! Piše: Duško Kliček i Hrvoje Kusik Foto: Željko Mužević Kako je rekao Mihajlo Komasović, u ergeli ima još oko petnaest ždrebnih kobila, oplođenih u progonstvu, koje će se oždrijebiti za mjesec dana LIPIK - Toplokrvna arapska kobila Fehra oždrijebila je u petak u jutro u ergeli Lipik lijepo zdravo žensko dorato ždrijebe, koje je izravan potomak originalnih arapskih kobila koje su prije rata živjele u Lipiku. Otac je, pretpostavlja se s dosta sigurnosti, lipicanski pastuh Favory Vera i nalazi se negdje u Srbiji. Inače, ovo je prvo ždrijebe oždrijebljeno u lipičkoj ergeli nakon povratka ukradenih lipicanaca (1991.) iz Srbije. Pretpostavljamo da je Fehra oplođena u prognanstvu na pašnjaku Novo Miloševo krajem travnja ili početkom svibnja prošle godine. No, bitno je da je ždrijebljenje dobro proteklo, a ždrijebe je lijepo s bijelom "štraftom" preko nosnog profila i nozdrva i u dobrom je stanju - rekao je Mihajlo Komasović, voditelj uzgoja na ergeli. Kako je rekao Komasović, na Ergeli ima još oko 15 ždrebnih kobila oplođenih u prognanstvu čije se ždrijebljenje očekuje za oko mjesec dana. U tijeku su ginekološki pregledi kobila, a prvi pripusti i početak planske oplodnje očekuje se na ergeli Lipik početkom travnja. Novost je da će Ergela Lipik bit državna institucija u sklopu Hrvatskog konjogojskog centra pod čiju će "kapu" biti strukovno uvezane i ostale ergele u Hrvatskoj, a ugovor, koji će potpisati Ministarstvo poljoprivrede, gospodarstva i ruralnog razvoja, "Poljoprivreda" Lipik i Grad Lipik bit će potpisan u narednih desetak dana - zaključak je nedavnog sastanka održanog u Lipiku. - Napravljen je veliki korak prema rješenju statusa ergele u Lipiku, čime je formalno završen postupak formiranja ergele po novom ustroju. Kroz desetak dana bit će potpisan ugovor, a Ministarstvu je cilj da Lipik bude jedno od središta u Hrvatskoj gdje će se razvijati konjogojstvo - rekao je Krešimir Kuterovac, državni tajnik, nakon razgovora u Lipiku. Sva ostala otvorena pitanja rješavat će se u hodu, poput koncesije na dulji rok za objekte ergele, vlasništvo nad konjima i pitanje zemljišta u državnom vlasništvu za potrebe "Poljoprivrede" Lipik. - Želimo da se u paketu rješavanja pitanja ergele riješe i problemi poljoprivrednog zemljišta potrebnog za proizvodnju stočne hrane, ali i općeg razvoja poljoprivrede na području Lipika u cilju očuvanja zaposlenosti - rekao je Đorđe Podunavac, predsjednik Nadzornog odbora "Poljoprivrede" Lipik. I Grad Lipik je zainteresiran za suvlasnički udjel u ergeli, o čemu će se očitovati Vlada RH. - Vjerujem da ćemo moći osigurati "Poljoprivredi" tražene površine zemljišta. Budući da smatramo da je ergela opći interes i jedan od temelja razvoja Lipika i ovog kraja, onda moramo i mi biti dio tima koji će skrbiti o ergeli i spriječiti bilo kakve radnje koje bi mogle naškoditi tom općem interesu - rekao je gradonačelnik Lipika Antun Haramija. Jutarnji list 26. ožujka 2008. SDSS: Suradnja s HDZ-om ili ne? Danas će se održati proširena sjednica Glavnog odbora Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS). Na sjednici će se odlučiti hoće li se nastaviti suradnja između SDSS-a i HDZ-a u Vladi RH i Hrvatskome saboru ili će se koalicijski sporazum raskinuti. Sve je počelo kada je Vlada priznala neovisnost Kosova. Predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović rekao je da je tom odlukom načinjen opasan presedan koji bi se mogao negativno odraziti na odnose Hrvatske i Srbije te na položaj srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. "Nije dobro da je takva odluka donesena prije srpskih parlamentarnih izbora i u situaciji kad ni Vijeće sigurnosti UN-a nije zauzelo jasno stajalište o Kosovu", naglasio je Stanimirović. Dodao je da je Hrvatska, ako je željela priznati neovisnost Kosova, trebala to učiniti što kasnije. Stanimirović je dodao kako bi eventualan raskid koalicijskog sporazuma ugrozio i političke odnose u Vukovarsko-srijemskoj županiji i gradu Vukovaru, a negativno bi se odrazio i na SDSS-ove funkcije u pojedinim ministarstvima. Potpredsjednik Vlade i član SDSS-a Slobodan Uzelac nakon hrvatskog priznanja Kosova stavio je svoj mandat na raspolaganje predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu. HRT 26. ožujka 2008. Pogreb Borisa Dvornika 26. ožujka - U 15.30 sati na splitskom groblju Lovrinac bit će pokopan filmski i kazališni glumac Boris Dvornik. Posljednjem ispraćaju nazočit će i premijer Ivo Sanader. Komemoracija će se održati u 13 sati u splitskom HNK, a cijeli dan bit će otvorena knjiga žalosti u atriju kazališta. Boris Dvornik, velikan hrvatskoga glumišta, među brojnim filmskim nagradama dobitnik je i nagrade "Slavica" za životno djelo 1990. godine, nagrade za životno djelo Hrvatskog društva dramskih umjetnika iz 1997., a odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Jedan od najpoznatijih filmskih i kazališnih glumaca država bivše Jugoslavije glumio je u više od 40 filmova te u velikom broju dramskih izvedbi na sceni splitskog i zagrebačkog HNK, ali i drugih kazališta. Osim kazališnih kreacija, među kojima su Ribarske svađe C. Goldonija, Brešanov Hamlet u selu Mrduša Donja, Pirandellov Čovik, zvir i kripost, publika pamti i njegove nastupe u operetama: Straussovu Šišmišu, Tijardovićevoj Maloj Floramy, u kojoj je igrao više od 300 puta, Spli'skom akvarelu. U sjećanju široke publike ostaje po ulogama u televizijskim serijama Roko i Cicibela, Velo misto i Malo misto autora Miljenka Smoje te Kapelskim kresovima. Boris Dvornik je u začecima stvaranja samostalne hrvatske države postao i saborski zastupnik prvog saziva Sabora RH na listi HDZ-a. Rođen je 16. travnja 1939. u Splitu. Glumom se bavio od djetinjstva, Kazališnu akademiju završio je u Zagrebu, a na filmu je debitirao 1960. u "Devetom krugu" Francea Štiglica. HRT 26. ožujka 2008. Svakodnevni letovi između Dubrovnika i Londona ZAGREB - British Airways od 30. ožujka povećava frekvenciju letova između Dubrovnika i londonske zračne luke Gatwick na jedan let dnevno, svaki dan u tjednu. Kao i protekle četiri godine, koliko ta linija postoji, tijekom ljetnog reda letenja Dubrovnik i London bit će povezani svakodnevnim letovima. Kako ističe regionalna direktorica British Airwaysa za Hrvatsku Mirjana Dostal, linija koja povezuje London i Dubrovnik jedna je od najbolje popunjenih linija British Airwaysa u regiji. [I. S.] Vjesnik 26. ožujka 2008. Milijun kuna za očuvanje tradicijskih kuća Zagrebačka županija osigurala je i dodatnih milijun kuna za organiziranje manifestacija koje potiču razvitak turističke djelatnosti. Maksimalan iznos pomoći za jednog korisnika je 100.000 kuna, a dodijeljena sredstva trebaju se iskoristiti do 15. prosinca ove godine ZAGREB - Zagrebačka županija u ovoj će godini dodijeliti milijun kuna bespovratne pomoći za kupnju, obnovu i uređenje tradicijskih kuća s ciljem obogaćivanja turističke ponude županije, za što je raspisan natječaj koji će biti otvoren do 25. travnja, priopćeno je danas iz Ureda župana. Maksimalan iznos pomoći za jednog korisnika je 100.000 kuna, a dodijeljena sredstva trebaju se iskoristiti do 15. prosinca ove godine. Na natječaj se mogu javiti trgovačka društva, obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ustanove, zadruge i udruge koje imaju sjedište na području Zagrebačke županije i aktivno se bave turizmom te fizičke osobe s prebivalištem na području županije koje pružaju usluge smještaja prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti. Informacije o potrebnoj dokumentaciji i načinu podnošenja zahtjeva nalaze se na web stranicama Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr. Uz navedena sredstva Zagrebačka je županija u ovoj godini za razvoj turizma osigurala milijun kuna bespovratnih financijskih potpora za organiziranje manifestacija koje potiču razvitak turističke djelatnosti. Na natječaj koji je objavljen u prosincu 2007. godine stiglo je 87 zahtjeva, a financijsku pomoć dobit će 46 manifestacija. Dodatnih milijun kuna osigurano je za sufinanciranje projekata Turističke zajednice Zagrebačke županije te 90.000 kuna za programe edukacije pružateljima turističkih usluga na području Županije. Vjesnik 25. ožujka 2008. Osijek napokon dobio vlast Nakon sedam mjeseci političkih prepucavanja i borbi osječka kriza vlasti napokon je završena. Gradom na Dravi sljedećih godinu dana upravljat će HSP, SDP, HNS i HSU. Vijećnici ovih stranaka imaju 14, od ukupno 25 mandata u Gradskome vijeću, čime je osigurana većina potrebna za sastavljanje nove gradske vlasti. Novi gradonačelnik Osijeka bit će Gordan Matković (HSP), a predsjednik HSP-a Anto Đapić bit će predsjednik Gradskog vijeća. Đapić se tako odrekao mjesta gradonačelnika u zamjenu za formiranje koalicije. Na konferenciji za novinare Đapić je podsjetio kako je i ranije najavljivao da svoju legitimnu ambiciju da ponovno postane gradonačelnik neće pretpostaviti općim interesima grada i HSP-a te da će se u HSP-u brzo riješiti problem ako on osobno nekome od koalicijskih partnera bude prepreka za sastavljanje vlasti. Kazao je kako nije želio preuzeti ni najmanji rizik da "izborni gubitnici, HDSSB i HDZ, izbornim inženjeringom, izigraju volju birača". Pozvao je svoje birače da shvate njegov potez, ponovivši kako je motiviran isključivo širim interesima grada i stranke. SDP i HNS, prema najavama, trebali bi preuzeti dogradonačelničke funkcije. Vjeruje se da će Ivan Vrdoljak (HNS) preuzeti funkciju dogradonačelnika, a njegov bi zamjenik trebao biti iz SDP-a. Uvjet HNS-a za sastavljanje nove vlasti bilo je odustajanje Đapića od gradonačelničkog mjesta. Vrdoljak je istaknuo kako će pregovarački timovi ovih stranaka u idućih desetak dana definirati pojedinosti sporazuma, među ostalim i sastav novoga Poglavarstva te gradske projekte, koji će se potpisati prije konstituirajuće sjednice Gradskoga vijeća. Predsjednica osječkog SDP-a Biljana Borzan istaknula je da je osnovni motiv SDP-a, zbog kojeg su se odlučili odazvati razgovorima s HSP-om, to što su željeli da grad napokon profunkcionira i prestane biti grad slučaj. Ocijenivši kako je očito da postoji većina potrebna za sastavljanje gradske vlasti, Borzan je pozvala Središnji državni ured za upravu da u što skorijem roku sazove konstituirajuću sjednicu Gradskoga vijeća. Rok je do 14. travnja. Budući da na konferenciji nije bio predsjednik osječke Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) i gradski vijećnik Ivan Jakovljević, Vrdoljak je na upit podupire li HSU ovaj dogovor, odgovorio potvrdno. Dodao je da je Jakovljević odsutan zbog poslovnih obveza. Na novinarski upit je li poznat sastav novoga Poglavarstva, Đapić je kazao kako su načelne stvari dogovorene, ali SDP još mora obaviti unutarstranačke dogovore. Dodao je kako "nema otvorenih situacija između HSP-a i SDP-a". Lijevo-desna koalicija u sljedećih desetak dana razradit će i ostale detalje suradnje u upravljanju gradom. U gradskoj riznici čeka ih oko 600 milijuna kuna, koje treba utrošiti u sljedećih godinu dana. HRT 25. ožujka 2008. NEVRIJEME PREKINULO USKRSNI DORUČAK NA TRGU PAVLA ŠUBIĆA Vazmena marenda pod kišobranima Krupne kapi kiše primorale su katedralnog župnika na skraćivanje blagoslova jela, a Šibenčane i njihove goste da poslužene delicije pojedu što brže. piše MARINA JURKOVIĆ/EPEHA Ante Baranić / Cropix Krupne kapi kiše prekinule su jučer kulturno-umjetnički program u sklopu uskršnjeg doručka kojeg su Grad Šibenik, Turistička zajednica grada Šibenika te Udruženje obrtnika tradicionalno upriličili na Trgu Pavla Šubića i ispred zajedničke zgrade šibenske gradske i županijske uprave. Primorale su tako katedralnog župnika, don Krešimira Matešu na skraćivanje blagoslova jela, a brojne Šibenčane i njihove goste, koji su se, unatoč nimalo optimističnoj vremenskoj prognozi, okupili na Trgu, da "brzinski" prionu bogatoj trpezi sa brojnim izvornim jelima i delicijama. Svečanost je, inače, započela već u devet sati okupljanjem sudionika manifestacije na Poljani. Šarenoj povorci koju su predvodili "Šibenska gradska straža", "Šibenska narodna glazba" i "Šibenske mažoretkinje" priključili su se i motoristi moto klubova "Galebi", "Bilice" i "Tri pitara". Nazočne koji su uz koračnicu "Šibenske narodne glazbe" stigli na trg, pozdravili su Mario Pražen, predsjednik šibenskog Udruženja obrtnika, Borislav Lokas predsjednik Turističke zajednice i gradonačelnica Neda Klarić. Kulturno-umjetnički program započeli su najmlađi, članovi etno-radionice Gradskih vrtića "Balarin", a sve do početka pljuska nastavili KUD "Šuštine", KUD "Bedem" iz Grebaštice te KUU "Zvona Zagore". Sekcija šibenskih ugostitelja i turističkih djelatnika predstavila je i građanima ponudila proizvode brojnih restorana i pekara, a poslužitelji su, u prigodnim cvijetnim pregačama, bili županijski i gradski čelnici te predstavnici TZ. Na uskrsnom doručku su sudjelovali i učenici Turističko-ugostiteljse škole te proizvođači suvenira. Misa Emaus Svečana uskrsna liturgija u šibenskoj je prvostolnici, katedrali sv. Jakova, održana u nedjelju u 11 sati, a predvodio ju je šibenski biskup msgr Ante Ivas, baš kao i tradicionalnu euharistiju na Skradinskom buku. Svečanoj svetoj misi Emaus je, unatoč kiši, nazočilo više od tri stotine vjernika, a održana je ispred crkvice sv.Nikole u podnožju slapova Krke. I.M. Slobodna Dalmacija 25. ožujka 2008. Tržište nekretnina puno dalmatinskih sela na prodaju, a kupci stranci Rasprodaja: čitav viški Dragodid za 370.000 eura Vlasnici iz potrebe prodaju starine, a novi kupci uglavnom obnavljaju stare kuće po zanatu. U projekt spašavanja sela uključile su se udruge, općine, županije i država piše Merien ilić Top-temu na Visu i na tržištu nekretnina stvorio je oglas splitske agencije 'Trgostan' o prodaji čitavog dalmatinskog sela od deset kuća za "samo" 370 tisuća eura. Selo još nije prodano, no postoji ozbiljan kupac. - Radi se o Dragodidu na Visu. Zemljište od 36 tisuća metara četvornih s pripadajućim kućicama, gustirnom i pristavama prodajem po 10 eura za metar. Lokacija je idealna za seoski turizam. Nema smisla da Dragodid više propada, pa sam se odlučio na prodaju jer nemam sredstava za ulaganje - kaže Komižanin Ante Dokna, mladi vlasnik koji se seli iz Hrvatske pa prodaje djedovinu trostruko jeftinije od stvarne cijene. Napominje da ne prodaje cijelo selo, već deset dragodidskih raštrkanih starih kuća. Neka prodaju Otkako se cesta probila kroz gustu borovinu do Dragodida, otvoren je put i do Barjoške, atraktivne uvale koja je prema novom Prostornom planu grada Komiže namijenjena za turističku zonu. Na nju su oko već bacili engleski poduzetnici puni planova za ekskluzivno turističko naselje za bogatu klijentelu. Komiška gradonačelnica Tonka Ivčević, kao i većina otočana, ne vidi ništa loše u prodaji dijela sela. - Ako vlasnik nije u stanju brinuti se za starine, bolje da ih proda nekom tko će imati novca za uređenje. I viško selo Talež je prodano, a nova vlasnica je tamo napravila pravo čudo, uz pohvale konzervatora - kaže. Za ovu godinu Županija je odobrila 1,7 milijuna kuna za projekt obnove raseljenih i zapuštenih sela, među kojima su Velo i Malo Grablje na Hvaru, Grohote, Postira i općina Jelsa. Dio Dragodida, o kojem skrbe članovi Udruge "Dragodid", na čelu sa zagrebačkim arhitektom Filipom Šrajerom, i dalje će se obnavljati po uzoru na stari način gradnje. - Ako se naš novi susjed u Dragodidu želi uključiti u naš projekt, bit će nam drago urediti i taj dio Dragodida - kaže Šrajer. Stranci poštuju kamen Iako je u medijima predstavljena kao senzacija, prodaja dalmatinskih sela posve je uobičajena ponuda agencija za nekretnine, a najčešći kupci su Englezi, Irci i Francuzi koji uglavnom poštuju tradicionalnu arhitekturu. Iz 'Trgostana' pokazuju jedan od svijetlih primjera u uvali Mudri dolac kod Basine na Hvaru gdje je Englez Neil Lewis od pastirskih kućica napravio luksuzni kompleks kamenih kuća koje kriju bazen, kongresnu dvoranu, jacuzzi, wellness i atraktivne sobe i prodaje ga za 3 milijuna eura. No novi kupac Dragodida teško će moći ponoviti uspjeh hvarskog graditelja jer, kako kažu u Ministarstvu okoliša i prostornog uređenja, jasno je gdje se može graditi, a gdje popraviti postojeće. - Impresivno je koliko se ljudi javlja na natječaj. Dio novca za obnovu dobivat će prvo one kuće koje su vrijedne i zaštićene u spomeničkim i ambijentalnim cjelinama nekog naselja - kaže Joško Belamarić, pročelnik splitskog Konzervatorskog odjela koji je registrirao 30-ak spomeničkih cjelina, a preventivno zaštitio četvrdesetak. Dragodid nije u tom planu. Dragodid nije zaštićen! Dragodid nije zaštićen kao kulturno dobro. On nije ni u prostorno-planskoj dokumentaciji općine Komiža zabilježen kao naselje, već kao šuma koja nije namijenjena nikakvoj izgradnji - kaže glasnogovornica Ministarstva kulture Ivana Krušec, ističući kako se na Dragodidu nalaze sekundarni gospodarski sklopovi, a ne selo. Sklopove čini nekoliko prizemnica od suhozida, kakvih je bezbroj u Dalmaciji. Slobodna Dalmacija 25. ožujka 2008. Prva generacija obrazovanih maslinara Šibenske i Zadarske županije završila školovanje Da ti ga umočim... u maslinovo ulje? Sladoled preliven maslinovim uljem, jabuke i drugo voće začinjeno kapima maslinova ulja svjetski su gastronomski hit. Te neobične delicije koje su izmislili francuski i talijanski kuhari, služe se izbirljivim gostima u najluksuznijim restoranima svjetskih gastrometropola, prvi su put u Hrvatskoj promovirane proteklih blagdana na završetku školovanja prve generacije obrazovanih maslinara Šibensko - kninske županije i Zadarske županije. - Francuski i talijanski majstori vrhunske kuhinje pokazali su da se maslinovo ulje slaže sa svim namirnicama, pa čak i sa sladoledom ili voćem - kazao nam je Davorin Paimić, predsjednik šibenske ispostave Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i predavač maslinarstva na Pučkom otvorenom učilištu "Libar". Prva generacija školovanih šibenskih maslinara na završetku školovanja naučila je kako razlikovati dobro od lošeg maslinovog ulja i kako prepoznavati ulje vrhunskih svojstava. Uz to je upriličena i mala promocija kod nas neuobičajenih načina uživanja u ljepoti, okusima, mirisima i zdravlju maslinova ulja. Zvanje školovanog maslinara stečeno u POU "Libar" u Šibeniku upisuje se u radnu knjižicu, a diplome će dvadesetak maslinara prve generacije koja je pohađala školu maslinarstva u Šibeniku dobiti 5. travnja na ovogodišnjem "Noćnjaku". stanko ferić /epeha Maslinovo ulje po kolačima, pjenicama... Potkraj veljače i Splićani su se mogli uvjeriti kako maslinovo ulje izvrsno prija i sa slatkim. U slopu Tjedna maslinova ulja u kavani Luxor održana je prezentacija na kojoj se moglo probati čokoladni kolač i pjenicu od jagoda, prelivene vrhunskim sortnim uljem. Tom smo prigodom mogli naučiti kako uz blagu jagodu najbolje ide nježni leccino, dok uz čokoladu bolje prija aromatična istarska bjelica.T.S. Sladoled od vanilije s maslinovim ulje, prošekom i suhim smokvama 0,125 l ekstra-dejevičanskog maslinovog ulja 1 mahuna vanilije 250 ml mlijeka 3 žumanjka 110 g šećera u prahu 0,3 l slatkog vrhnja malo cimeta 12 suhih smokava 0,1 l prošeka U posudu s ručkom ulijte ulje i mlijeko pa dodajte ostruganu vaniliju te pustite da uzavre. Neka odstoji 20-ak minuta. Pomiješajte žumanjke ručnom pjenjačom pa im dodajte procijeđeno mlijeko. Vratite smjesu na laganu vatru i miješajte dok se ne zgusne toliko da se zadržava na kuhači, no pazite da ne pregrijete.Pustite da se dobro ohladi. u međuvremenu smokve namočite u prošek. Stucite vrhnje u ne previše čvrst šlag, dodajte mu malo cimeta, pa pažljivo umiješajte u kremu.Stavite u stroj za izradu sladoleda. Prije posluživanja omekšajte pola sata, pa dodajte smokve namočene u prošeku Slobodna Dalmacija 25. ožujka 2008. U Šepurinama na otoku Prviću održan osmi Festival žudija s oko 400 čuvara Isusovog groba U Šepurinama na otoku Prviću danas je održan osmi Festival žudija, ove godine posvećen vatrogascima poginulim u kornatskoj tragediji, a sudjelovao je i jedini preživjeli vatrogasac s Kornata Frane Lučić, koji je član skupine žudija iz Tisnog. U programu kojim je predstavljen pučki običaj čuvanja Kristova groba, sudjelovalo je oko 400 čuvara Isusovog groba, tzv. žudija iz 22 dalmatinske župe te žudije iz Vareša u Bosni i Hercegovini. Festival je počeo postrojavanjem svih žudija na šepurinskoj rivi, a smotru je obavio Frane Lučić te zapovjednici vodičkih i šepurinskih žudija Tomislav Mateša i Marko Vlahov. Iako je Frane Lučić izazvao veliko zanimanje medija, nije bio voljan davati izjave. Kratko je kazao kako se dobro osjeća te da je sretan što sudjeluje na Festivalu žudija. Nakon smotre žudije su se uputili prema crkvi Uznesenja Marijina praćeni mnogim mještanima i turistima, koje kiša nije spriječila da dođu na festival. Svaka je skupina izvela petominutni program i tako predstavila dio svoje tradicije pučkog običaja čuvanja Kristova groba. Festival žudija prvi je put održan prije osam godina i sve do lani održavao se u Vodicama, istaknuo je pokretač i organizator manifestacije, vodički snimatelj i fotograf Šime Strikoman. - Tradiciju čuvanja Kristova groba mnoge župe dugo njeguju ali se o tomu malo znalo u javnosti. Ovim festivalom želimo popularizirati taj običaj i dati mu na važnosti - kazao je Strikoman. Dodao je kako je ovogodišnji festival poseban i zato što su od 12-orice poginulih vatrogasaca četvorica njih iz Tisnog i Vodica bili žudije. Festival žudija u Šepurinama završio je snimanjem milenijske fotografije svih sudionika. Sljedeće godine domaćin te manifestacije bit će Knin. Glas Dalmacije 21. ožujka 2008. Križni put na mjestima stradanja Lovašana Dvjestotinjak mještana Lovasa sudjelovalo je u molitvi križnoga puta na mjestima stradanja Lovašana u Domovinskom ratu, koji je na Veliki petak priredila župna crkva sv. Mihaela Arkanđela u Lovasu. Križni put počeo je molitvom i polaganjem vijenaca podno križa u negdašnjem minskom polju na ulazu u Lovas. Sudionici križnog puta prisjetili su se 18. listopada 1991. kad su pripadnici srpskih paravojnih postrojba i bivše JNA u minsko polje natjerali 51 lovaškog Hrvata. Pritom je poginuo 21 i ranjeno 14 Lovašana. Načelnik lovaške općine Željko Cirba podsjetio je kako su u srpskoj agresiji na Lovas poginula 85 lovaška Hrvata, iz mjesta je prognan 1341, a na popisu zatočenih i nestalih iz Domovinskog rata nalaze se još dva Lovašanina. Postaje križnoga puta bila su brojna mjesta mučenja i stradanja mještana Lovasa u Domovinskom ratu - zadruga, kapelica na groblju, privatne garaže i obiteljske kuće te križevi postavljeni na uličnim raskrižjima. Križni put, koji je predvodio lovaški župnik velečasni Borislav Romić, završio je molitvom okupljenih vjernika kod masovne grobnice na lovaškom groblju iz koje su 1997. ekshumirani posmrtni ostaci 68 žrtava srpske agresije pokopanih na današnji dan 1998. HRT 21. ožujka 2008. Hrvatska na festivalu mora u Francuskoj Hrvatska će biti počasni gost u francuskom gradu Brestu, na najvećem svjetskom festivalu brodova i mornara. Predstavit ćemo se s 11 naših tradicionalnih plovila, od betinske bracere do rovinjske batane. Uz to, na francuskom tržištu promovirat ćemo naše prirodne ljepote i gastronomsku ponudu. U svrhu promocije festivala snimljen je dokumentarni film o hrvatskim tradicionalnim plovilima, koji će se prikazati na Kanalu5 milijunskom gledateljstvu. Pokrovitelj našeg nastupa je predsjednik Stjepan Mesić. Predsjednik je danas primio izaslanstvo ekspedicije "Gajeta falkuša Brest 2008.". "Pokroviteljstvo nastupa prihvatio sam jer smatram da je sudjelovanje naših malih gajeta i batana među tri tisuće povijesnih brodova sa svih pet kontinenata veliki doprinos svjetskoj promociji Hrvatske kao pomorske i mediteranske zemlje", rekao je predsjednik Mesić. HRT 21. ožujka 2008. Vezovi za mega jahte Treću godinu zaredom sustav marina ACI uspješno posluje. Ostvarena je dobit od 10 milijuna kuna. U ovoj godini nastavlja se veliko ulaganje u infrastrukturu - u strateškom je planu izgradnja barem 200 vezova za mega jahte jer je to najisplativiji dio nautičkog tržišta. Prošle godine u 21 marinu ACI-jeva sustava uloženo je 50 milijuna kuna. Ove godine to se povisuje na 66 milijuna. Vijesti s europskih nautičkih sajmova potvrđuju opravdanost ulaganja u marine. Ono što ACI-ju i uopće hrvatskoj nautičkoj ponudi kronično nedostaju vezovi su za megajahte dužine između 30 i 50 metara. Šesto megaplovila u ovom trenutku traži vez na Mediteranu. ACI u petogodišnjem planu ima zacrtanu izgradnju oko 200 vezova za megaplovila. ACI užurbano prikuplja dokumentaciju i pregovara s lokalnom samoupravom o proširenju ili izgradnji novih marina. Sve treba biti usklađeno s prostornim planovima, a po običaju to ide vrlo sporo. Gradnja vezova za megaplovila, kao i izgradnja novih marina ako se za njih dobije koncesija, među ostalim financirat će se i izdavanjem obveznica ACI-ja na Zagrebačkoj burzi. 21. ožujka 2008. Nove osobne za Sloveniju Slovensko Ministarstvo vanjskih poslova obavijestilo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RH da od petka, 21. ožujka, hrvatski državljani više neće moći prelaziti hrvatsko-slovenske granice sa starim osobnim iskaznicama. U obzir dolaze samo nove iskaznice i, dakako, putovnice. U noti slovenskog Ministarstva vanjskih poslova navodi se da stare osobne iskaznice ne udovoljavaju sigurnosnim standardima Europske unije. HRT 20. ožujka 2008. Hrvatska priznala Kosovo Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac nije podržao Vladinu odluku, te je svoj mandat ponudio na raspolaganje Vladi i svojoj stranci - SDSS-u ZAGREB - Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice u srijedu priznala Republiku Kosovo, a s uspostavom diplomatskih odnosa će se malo pričekati, objavio je novinarima premijer Ivo Sanader, izvijestivši da potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac nije podržao Vladinu odluku, te je svoj mandat ponudio na raspolaganje Vladi i svojoj stranci, SDSS-u. >Kao susjedi Republike Srbije, želimo dati punu potporu razvijanju dobrosusjedskih odnosa i na njihovu putu prema euroatlantskim integracijama<, rekao je Sanader. Dodao je da je Hrvatska >pošla od realiteta<, ali i da znamo kako je ovo >težak problem< za Srbiju. Poručio je da Hrvatska za to ima puno razumijevanje te kako je to jedan od razloga zbog kojih je Hrvatska i čekala s priznanjem Kosova, razgovarajući i konzultirajući se s nizom međunarodnih čimbenika, među ostalim i s vlastima u Srbiji. Sanader je istaknuo da priznanje ništa ne mijenja u odnosima Hrvatske i Srbije. Govoreći o mandatu Slobodana Uzelca, Sanader je rekao kako duboko razumije njegov čin i njegovo stajalište da ne može podržati ovakvu Vladinu odluku, kao i poziciju u kojoj se nalazi SDSS. >Što se mene tiče, neću prihvatiti mandat potpredsjednika Uzelca i neću prihvatiti njegov izlazak. No, sigurno je da će o tome idućih dana raspravljati i tijela stranke, ali ja ostajem čvrsto na poziciji da ova koalicija mora ići dalje i da smo u prošlome mandatu napravili dobre stvari za Hrvatsku, dobre stvari za srpsku manjinu u Hrvatskoj, hrvatsku manjinu u Srbiji i općenito dobre stvari u normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa<, kazao je Sanader. Dodao je da će njegova stranka i Vlada nastaviti s tim poslom. >Razumijem čin potpredsjednika Uzelca, ali poručujem da ga želim u Vladi<, rekao je premijer. Apelirao je na stranačka tijela SDSS-a rekavši da zajednički put pune normalizacije odnosa i života nema alternative. Na pitanje kada će se s Kosovom uspostaviti diplomatski, odnosi Sanader je odgovorio da će to biti sadržano u posebnoj odluci te da Hrvatska ponajprije želi vidjeti nacrt kosovskog ustava. Na upit je li se čuo s nekim iz srbijanske vlade, Sanader je odgovorio potvrdno, ali nije želio precizirati s kim je razgovarao, jer je, kako je rekao, za to potrebna odluka obojice sugovornika. Rekao je ipak da je razgovarao s visokim predstavnikom srbijanske državne vlasti, ne samo sada, nego i ranije. >Mi smo stalno u kontaktu, odgovorni smo političari i u Zagrebu i u Beogradu<, odgovorio je Sanader. Rekao je i da ne očekuje nikakve negativne posljedice za razvoj hrvatsko-srpskih političkih i gospodarskih odnosa. >I Hrvatska, i Mađarska i Bugarska žele sve dobro Srbiji<, poručio je premijer, dodavši da razvitak suradnje i dobrosusjedskih odnosa nema alternative. Sanader ne očekuje ni probleme u Hrvatskoj, kazao je novinarima, a nema nikakvih informacija da je Srbija iz Hrvatske povukla svog veleposlanika. Govoreći o razlozima svog nepodržavanja odluke o priznanju neovisnosti Kosova, Uzelac je rekao da je riječ o važnoj odluci koja, prema mišljenju njegove stranke, može ugroziti zajedničku intenciju iz koalicijskog sporazuma o daljnjem unaprjeđenju odnosa Hrvatske i Srbije. Na pitanje što će sada učiniti, Uzelac je kazao kako SDSS misli da ovo nije >sretno vrijeme< da se donosi takva odluka. >Bilo bi s moje strane neodgovorno nagađati što će ozbiljni ljudi odlučiti<, kazao je Uzelac, dodavši da će u raspravi sudjelovati aktivno s pozitivnim dvomjesečnim iskustvom iz rada u Vladi. Podsjetio je kako je vodstvo njegove stranke apeliralo na to da se pričeka određeno vrijeme. Na pitanje hoće li SDSS-u činjenica da Hrvatska neće odmah s Kosovom uspostaviti diplomatske odnose biti razlog za prihvaćanje ove Vladine odluke, Uzelac je kazao da to može biti jedan od elemenata u analizi stanja, ali kako ne vjeruje da išta može presuđivati. U Vladinoj službenoj izjavi uz Odluku o priznanju Republike Kosovo kao suverene i neovisne države, kaže se da je Hrvatska spremna s Kosovom razvijati svestrane odnose na načelima jednakopravnosti i uzajamanosti i time pridonositi trajnom učvršćivanju suradnje između dviju zemalja u interesu mira, stabilnosti i razvitka. U izjavi se navodi i spremnost Hrvatske za nastavkom razvoja svestranih i intenzivnih odnosa s Republikom Srbijom. >Hrvatska ističe da su odnosi između zemalja regije od posebne važnosti i da njihova trajna stabilnost ostaje nezamjenjiv čimbenik mira i sigurnosti Europe<, stoji u izjavi, te se ističe da hrvatska vlada od Kosova očekuje odgovoran i uravnotežen pristup prema procesima koji predstoje, posebice u primjeni standarda i normalizaciji svih aspekata života, jednako za sve etničke skupine koje ondje žive i uz poštivanje specifičnih potreba i razlika. Posebnu pozornost Vlada posvećuje položaju i zaštiti opstojnosti Hrvata koji žive na Kosovu, a u izjavi se najavljuje da će do osnivanja veleposlanstva, dvije vlade komunicirati putem Ureda za vezu Republike Hrvatske u Prištini. Vlada je u srijedu ujutro, prije sastanka užeg Vladina kabineta na posebnoj sjednici usvojila i usuglasila zajedničku izjavu s Bugarskom i Mađarskom, kojom su tri zemlje najavile priznanje Kosova s ciljem održavanja stabilnosti u jugoistočnoj Europi, a s obzirom na to da su dogovori o budućnosti Kosova propali. Branka Valentić, Vjesnik 20. ožujka 2008. HDZ dao SDSS-u još više funkcija Piše: Nikola Jelić Foto: Davor Pongračić / Cropix ZAGREB - Hrvatska vlada priznala je neovisnost Republike Kosovo. Odluka o priznanju donesena je bez podrške SDSS-a, a potpredsjednik Vlade iz redova te stranke, Slobodan Uzelac, podnio je ostavku na svoju dužnost zbog te Vladine odluke. Premijer Ivo Sanader nije prihvatio ostavku potpredsjednika Uzelca te je jasno poručio da ga i dalje želi u svojoj vladi. - Razumijem njegov čin i stajalište, razumijem i poziciju SDSS-a, ali neću prihvatiti ostavku. Ova koalicija mora ići dalje, rekao je Sanader nakon sjednice Vlade. Budući da će konačnu odluku o Uzelčevoj ostavci i mogućem izlasku SDSS-a iz vladajuće koalicije donijeti stranačka tijela SDSS-a, Sanader je javno apelirao na tu stranku da ostane u koaliciji. Iako je Uzelac i pred novinarima ponovio kako odluka o priznanju ozbiljno ugrožava sporazum o suradnji što ga SDSS ima sa Sanaderom, pitanje je koliko je stvarna bila njegova prijatnja izlaskom iz Vlade. Tim više što je na istoj sjednici, zatvorenoj za javnost, Vlada imenovala Uzelca za člana Upravnog odbora HFP-a. Dakle, Uzelac je istodobno podnio ostavku na svoju dužnost i prihvatio novu dužnost u ime Vlade, što je jasan pokazatelj da namjerava ostati član Vlade te da je njegova ostavka bila samo taktički potez SDSS-a. Upravo na takav način današnje događaje u Banskim dvorima tumači i oporba, pri čemu šef HSP-a Ante Đapić bez zadrške tvrdi kako je sve bio igrokaz kojim SDSS želi sačuvati obraz pred svojim biračima. - Što se tiče ostavke Slobodana Uzelca, očekujem da i Sanader idući tjedan podnese ostavku i da ju Vlada ne prihvati, ironično je komentirao predsjednik SDP-a Zoran Milanović. Kao jedan od razloga svoje ostavke, Uzelac je naveo i opasnost pogoršanja međudržavnih odnosa Srbije i Hrvatske, ali Sanader ne očekuje negativne posljedice u odnosima sa Srbijom. Premijer je Beogradu odmah uputio i vrlo pomirljive poruke. - Srbiji dajemo potporu na putu prema euroatlantskim integracijama. Znamo da je ovo teški problem, imamo puno razumijevanja za Srbiju, a to je bio i jedan od razloga što je Hrvatska čekala s priznanjem, konzultirala se s nizom čimbenika o tome, pa i s vlastima u Srbiji, objasnio je Sanader. Sama odluka o priznanju Kosova donesena je u dva čina, odnosno na dvije sjednice Vlade. Kao što je najavljivano, Ministarstvo vanjskih poslova diplomatskim je putem uspjelo dogovoriti priznanje "u paketu" s još dvije članice EU, Mađarskom i Bugarskom. Odluka triju vlada Tri vlade sastavile su i zajedničku izjavu kojom najavljuju da će priznati Kosovo, pa je Vlada ujutro održala posebnu sjednicu na kojoj je prihvatila tu izjavu. Nakon toga bilo je posve jasno da Hrvatska priznaje Kosovo, što se i dogodilo na zatvorenom dijelu redovite sjednice jučer poslijepodne. No, Vlada još nije odlučila uspostaviti i diplomatske odnose s Kosovom, već će to učiniti naknadno. Stanishev, bugarski premijer: Bugarska jučer nije priznala Kosovo nego će to vjerojatno učiniti danas. Gyurcsany, mađarski premijer: Mađarska je priznala Kosovo gotovo istodobno s Hrvatskom Vojislav Stanimirović: Važniji su nam Srbi u Hrvatskoj ZAGREB - S Vojislavom Stanimirovićem razgovarali smo prije nego što se doznalo da je Slobodan Uzelac, premda je stavio mandat na raspolaganje, imenovan u upravu HFP-a. Koji će biti idući potez SDSS-a nakon što je Vlada priznala Kosovo? - Uskoro ćemo sazvati širi Glavni odbor SDSS-a s načelnicima općina i predsjednicima regionalnih stranačkih organizacija radi konzultacija. U dogovoru s njima tražit ćemo ili prekid sporazuma s HDZ-om i povlačenje Uzelca iz Vlade ili nastavak suradnje. Obvezni smo čuti što naši ljudi misle, za sada su podijeljeni. Koliko je izvjesno da SDSS izađe iz Vlade? - Ako većina odluči, ako se međuetnički i međudržavni odnosi budu pogoršavali, ako bude incidenata i ako vidimo da se drugi dijelovi sporazuma ne budu provodili, onda možemo povući takav potez. Koji je vaš stav? - Ne želim to reći da ne utječem na naše ljude. Je li priznanje Kosova važnije od problema Srba u Hrvatskoj? - Nije važnije priznanje Kosova od problema Srba u Hrvatskoj i od mogućnosti da kroz sporazum s Vladom to riješimo. No, važno je i mišljenje baze. Ako oni kažu da, bez obzira na priznanje Kosova, trebamo nastaviti suradnju, to ćemo poštivati. I prije ste u Vladi svakih šest mjeseci najavljivali prekid suradnje, pa se to nije dogodilo. Je li to vjerodostojna politika SDSS-a? - Važno nam je što prvi put imamo nekog u izvršnoj vlasti da možemo pratiti i odlučivati o realizaciji projekata, plasiranju novca i razvoju nerazvijenih područja. No, važno je i da pokažemo da ne možemo priznati odluku Vlade o Kosovu. To su dva odvojena pitanja. Koliko su bili jaki pritisci iz Srbije da se SDSS usprotivi priznanju Kosova? - Ne mogu reći da su bili pritisci, niti smo mi kao Srbi drugdje u svijetu pravili proteste. Premijer Sanader je s vlastima u Srbiji kontaktirao više nego mi. Mesićevo pismo Sejdiuu Nakon što je Vlada objavila da Hrvatska priznaje neovisnost Kosova, predsjednik Republike Stjepan Mesić uputio je pismo Fatmiru Sejdiuu, predsjedniku Republike Kosovo, priopćeno je iz Ureda Predsjednika. "Osobito mi je zadovoljstvo da Vam se obratim na dan kada je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o priznanju Republike Kosovo. Tom odlukom udareni su temelji budućem razvoju naših međudržavnih odnosa koji će - uvjeren sam - biti obilježeni prijateljstvom, duhom suradnje i uzajamnog razumijevanja", stoji u Mesićevom pismu kosovskom predsjedniku. Zahvala kosovskog premijera ''Sretni smo da napokon imamo priznanje naših susjeda, naših prijatelja. Zadovoljan sam jer smo se borili za slobodu Hrvatske, a sada je Hrvatska priznala neovisnost Kosova, također. I nadam se da ćemo uskoro uspostaviti diplomatske odnose između Zagreba i Prištine. Također puno zahvaljujem predsjedniku Mesiću, premijeru Sanaderu i narodu Hrvatske", izjavio je kosovski premijer Hashim Thaci. Jutarnji list 20. ožujak 2008. MOGUĆI INCIDENTI ZBOG HRVATSKOG I MAĐARSKOG PRIZNAVANJA KOSOVA Hrvati i Mađari u Vojvodini strahuju od nasilja SUBOTICA - Iako strahuje od mogućih antihrvatskih incidenata i provokacija zbog hrvatskog priznavanja neovisnosti Kosova, vodstvo hrvatske manjine u Srbiji vjeruje da će država zaštititi pripadnike te zajednice. Predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Branko Horvat je u srijedu rekao da je direktor vladine Službe za nacionalne manjine obećao poduzimanje mjera za sprječavanje takvih ispada. U takve mjere, kako se moglo vidjeti, spada policijska zaštita objekata hrvatske manjine i dva hrvatska prodajna centra u Subotici. Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić ističe da ta zajednica ni sa čim nije pridonijela takvoj poziciji Srbije i da njezini pripadnici ne bi smjeli biti meta napada ekstremista zbog hrvatskog priznanja neovisnosti Kosova. Pa ipak, dodaje predsjednik HNV-a Branko Horvat, to vjerojatno neće spriječiti zlonamjerne u izazivanju incidenata, zbog čega je zajednica zabrinuta. Mađarsku, ali i hrvatsku zajednicu u Vojvodini uznemirile su riječi jednoga dužnosnika Srpske radikalne stranke koji je rekao kako su mogući incidenti u sredinama u kojima žive Mađari, odnosno pripadnici manjinske zajednice čije će matične zemlje ovih dana priznati neovisnost Kosova. Uz zastupnička tijela ovih manjina reagirale su i stranke demokratskog bloka, koje su navele da je to "neizravno ohrabrivanje ekstremnih snaga, od kojih bi se moglo očekivati takvo ponašanje". Hrvatska manjina u Srbiji u srijedu obilježava blagdan Sveti Josip, koji je jedan od četiri nacionalna praznika te zajednice. Glas Slavonije 20. ožujak 2008. HRVATSKI GOSPODARSTVENICI OPTIMISTI, ALI PROBLEMI SE IPAK OČEKUJU Hrvatski obrtnici odustali od nastupa na srpskim sajmovima ZAGREB - Suradnja gospodarstva Hrvatske i Srbije je u uzlaznoj liniji i domaći gospodarstvenici smatraju kako ne bi trebalo doći do krize nakon što je Hrvatska priznala Kosovo. Gospodarstvenici tako smatraju kako se politička previranja nakon pada vlade i raspisivanja izbora u Srbiji, normalno, mogu očekivati. "Očekujem da će se gospodarska suradnja nastaviti u dobroj vjeri", ističe Đuro Popijač, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ističući kako dva gospodarska tržišta trebaju jedno drugo. To pokazuju i podaci o ulaganjima i robnoj razmjeni između dvije zemlje. Od 1999. godine do posljednjeg tromjesječja prošle godine Hrvatske su tvrtke u Srbiju uložile 392,3 milijuna eura. Definitivno najveći ulagač na susjedno tržište je domaći Agrokor, a nakon njega slijedi Nexe grupa. I statistika pokazuje kako robna razmjena između dvije zemlje raste. Prošle je godine tako dosegnula 994,7 milijuna dolara, a domaće su tvrtke u Srbiju izvezle robe u vrijednosti 664,9 milijuna dolara, dok smo iz Srbije uvezli 329,8 milijuna dolara. - Kosovo je činjenica i situaciju treba promatrati kao izglednu priliku za naše gospodarstvo - ističe Popijač dodajući slikovito da ako se život u Srbiji normalno odvija, bez obzira na političku situaciju, nema nikakvog razloga za usporavanje gospodarskih aktivnosti. Domaći obrtnici, međutim, iskazuju lagani strah zbivanjima. Tako je Upravni odbor Hrvatske obrtniče komore (HOK) donio odluku o odustajanju od nastupa na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, te na Sajmu "TEHNIKA" u Beogradu u svibnju ove godine. Autor: G.GALIĆ, Glas Slavonije 19. ožujka 2008. Mesić: Priznanje Kosova vrlo brzo Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković u utorak je izjavio da je priznanje Kosova >sve bliže< ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić u utorak je, tijrkom posjeta Virovitici, na novinarski upit hoće li Hrvatska sutra priznati Kosovo odgovorio da će to biti vrlo brzo, ne rekavši točno kad. >Rekli smo da ćemo priznati Kosovo, jer je to realnost. Hrvatska vodi principijelnu politiku, a male zemlje mogu biti vjerodostojne samo ako se drže načela<, izjavio je Mesić. >Kosovo je bilo konstitutivan element jugoslavenske federacije koje više nema. Srbija nema kapaciteta ni za uspostavu vlasti na Kosovu ni za nastavak pregovora. Kao što smo tražili da svijet prizna realnost kad smo mi proglasili svoju samostalnost, logično je da se i od nas traži da mi priznamo neovisnost Kosova<, rekao je Mesić. Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković je, odgovarajući na pitanja novinara nakon sastanka s ministricom vanjskih poslova Kneževine Andore Meritxell Mateu Pi, izjavio da je priznanje Kosova >sve bliže<. Srbijanski predsjednik Boris Tadić kazao je, u razgovoru za Radio televiziju Srbije u ponedjeljak navečer, kako je >on upozorio Hrvatsku da će, ako prizna nelegalno Kosovo, to nepovoljno utjecati na bilateralne odnose<, a u utorak je izjavio da se Srbija zauzima za >nastavak pregovora pod okriljem Ujedinjenih naroda radi pronalaženja kompromisnog rješenja za budući status Kosova i Metohije<. SDSS traži odgodu priznanja Kosova ZAGREB - SDSS neće podržati Vladinu odluku o priznanju kosovske neovisnosti, a tom hoće li istupiti iz Vlade, odlučit će naknadno stranačka tijela, rekao je Vjesniku u utorak Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a. Potvrdio je da je SDSS na sastanku s premijerom Ivom Sanaderom iza zatvorenih vrata u Banskim dvorima zatražio da Hrvatska pričeka s priznanjem, barem dok se, kako je rekao, ne smiri situacija na Kosovu i dok ne prođu izbori u Srbiji. >Od premijera smo čuli drukčije argumente<, rekao je Pupovac Vjesniku. [B. V.], Vjesnik 19. ožujka 2008. Stop preprodaji građevinskih poslova Protiv Pravilnika o licenciranju prosvjeduju tvrtke koje nemaju dovoljno djelatnika za komplicirane poslove, kazala je ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić SPLIT - Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić u utorak je komentirala prijepore koje je izazvao Pravilnik o licenciranju građevinskih tvrtki. Naglasila je kako se taj dokument radio dvije i pol godine, a u njegovoj su izradi sudjelovali i predstavnici HUP-a. >Kada je Pravilnik donesen, nitko se nije javio s primjedbama. No, sada se to dogodilo u Splitu, gdje inženjering-tvrtke, poput Dal Koninga, prosvjeduju zbog nemogućnosti dobivanja licence iako nemaju dovoljan broj građevinskih djelatnika za obavljanje kompliciranih poslova. Dosta je bilo preprodaje poslova i dosadašnje prakse da neka tvrtka ugovara poslove, a onda ih prepušta drugima, koji joj moraju plaćati proviziju. Toga više nema i tome će se Pravilnikom stati na kraj<, ustvrdila je ministrica. Ministrica je u utorak obišla gradilište višenamjenske sportske dvorane, koja niče na razmeđi vojno-pomorske baze Lora i splitskog brodogradilišta, te izrazila zadovoljstvo dinamikom i kvalitetom radova koji trebaju biti završeni do 30. prosinca 2008. >Iznimno sam zadovoljna dosadašnjim radovima na budućem sportskom kompleksu u Lori, koji je, uz zagrebačku dvoranu, najkompliciraniji građevinski projekt. Već sam obišla gradilišta dvorana u Poreču, Varaždinu, Zadru i Osijeku, na kojima se radovi također odvijaju planiranom dinamikom, pa nema razloga sumnjati da posao neće biti odrađen u ugovorenom roku. To se, dakako, ne odnosi na brojne popratne sadržaje splitske i zagrebačke dvorane, jer to nije ni bilo predviđeno operativnim planom<, rekla je ministrica Dropulić. Radove na istočnom dijela ratne luke Lora i zapadnom dijelu Brodosplita, zemljištu koje je Vlada za te potrebe ustupila Gradu, izvodi tvrtka Sportski grad TPN koju je, namjenski za gradnju dvorane, osnovao konzorcij Konstruktor inženjering, Institut građevinarstva Hrvatske i Dalekovod, najpovoljniji ponuđač odabran na međunarodnom javnom natječaju. Svi pripremni radovi već su završili, sagrađena je i asfaltirana nova pristupna cesta, betonirana je prva etaža budućeg sportskog kompleksa iznad koje će se postaviti teleskopske tribine, a radnici splitskog Konstruktor inženjeringa upravo su postavili armaturu za zidove druge etaže. >U lipnju počinje montaža konstrukcije uz istodobno postavljanje instalacijske mreže, tako da možemo ustvrditi da će se operativni plan gradnje dvorane potvrditi i u stvarnosti<, kazala je ministrica Dropulić, odavši priznanje Gradu Splitu >bez čijih napora ne bi bilo moguće provesti taj iznimno zahtjevan građevinski pothvat<. Ministrica je za idući tjedan najavila sastanak premijera Ive Sanadera s čelnicima gradova u kojima se grade sportske dvorane te dužnosnicima Hrvatskog rukometnog saveza kako bi se Vlada detaljno upoznala sa svim segmentima dosadašnjih radova. Gradnja sportskog kompleksa u Lori investicija je javno-privatnog partnerstva, vrijedna 147 milijuna eura, a dvorana, s gledalištem za 12.500 ljudi i pratećim sadržajima, treba biti sagrađena do 30. prosinca 2008. Lećevica ili Bikarac Na upit o sudbini Centra za gospodarenje otpadom, čija je gradnja prvotno bila planirana u Lećevici, ministrica je kazala kako unatoč provedenim pripremnim radnjama i uloženom novcu, još ima onih koji sumnjaju u njegovu održivost na toj lokaciji. Dodala je kako će Ministarstvo, nakon dodatnih stručnih studija, postupiti po odluci županijskih skupština Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, koje će odlučiti hoće li budući centar niknuti u Lećevici ili Bikarcu. Dobrila Stella, Vjesnik 19. ožujka 2008. Pokrenut projekt >Svi za obrtnika< HOK je obrtnicima omogućio povoljniju nabavu računala, korištenje internetskih i telekomunikacijskih usluga te osigurao obrazovanje ZAGREB - >Vjerujem da će ovaj projekt, koji smo pripremali zajedno s partnerima Microsoftom, HGspotom, T HT-om i Algebrom, pridonijeti boljoj tehnološkoj pripremljenosti naših članova, uz mogućnost smanjenja troškova poslovanja, a radi jačanja produktivnosti i konkurentnosti<, rekao je predsjednik HOK-a Mato Topić na predstavljanju projekta korištenja informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija >Svi za obrtnika<, kojem je cilj povećanje konkurentnosti i produktivnosti hrvatskih obrtnika. Ovaj projekt realiziran je na temelju Sporazuma o poslovnoj suradnji između HOK-a i Microsofta, potpisanog 21. veljače. Budući da korištenje suvremenih informacijskih tehnologija omogućava bržu komunikaciju, učinkovitije obavljanje poslova, upravljanje nabavom, resursima, prodajom i marketingom, Hrvatska obrtnička komora je uvidjela potrebu za podizanjem konkurentnosti i produktivnosti obrtnika kroz dostupnost informatičkih i komunikacijskih tehnologija koje povezuje tehnologija utemeljena na softverskim rješenjima. Projekt se sastoji od četiri komponente koje tvore cjelovit sustav: posebno prilagođenog >obrtničkog< računala u tri dostupne inačice (osnovno stolno računalo, snažno stolno računalo i prijenosnik), predinstaliranog Microsoftovog softvera (Windows operacijski sustav, uredski sustav Office 2007), paketa za širokopojasni pristup Internetu (MAXadsl), kombinaciji govornih i podatkovnih usluga T-Mobilea i T-Coma, te obrazovnih tečajeva tvrtke Algebra u osnovnom korištenju računala, Windows operacijskog sustava i uredskog sustava Office 2007. "Vjerujemo kako će ovom inicijativom, i suradnjom s našim partnerima, obrtnici postati još učinkovitiji i poslovno sposobniji te se na taj način pozicionirati kao respektabilni konkurenti na domaćem i stranom tržištu," izjavio je direktor tvrtke Microsoft Hrvatska Davor Majetić. HGspot se kao vodeći hrvatski proizvođač računala aktivno uključio u projekt "Svi za obrtnika" sa željom da se moderna informatička i telekomunikacijska rješenja ponude obrtnicima, a s ciljem fokusiranja na prednosti koje takva rješenja nose, dok je HT prepoznao akciju ponudivši nekoliko paketa tarifnih modela obrtnicima. "Moderne telekomunikacijske usluge neizbježan su preduvjet za razvoj, omogućavajući hrvatskom gospodarstvu i općenito hrvatskom društvu, da uhvati korak s razvijenijim zemljama. Nove usluge služe modernizaciji postojećeg poslovanja i povećanju konkurentske sposobnosti te otvaraju nova tržišta i mogućnosti za nove poslovne modele i proizvod", zaključio je predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor T-HT-a Ivica Mudrinić. Za one koji nisu vješti u korištenju računala, Algebra osigurava edukacijske treninge korištenja računalom u trajanju od 75 školskih sati. Nastava se održava u učionicama s maksimalno 14 sudionika, te uključuje poseban popust za obrtnike od 25 posto. [Luka Capar], Vjesnik 19. ožujka 2008. Hrvatska ima dovoljno vode i za izvoz Vodu možemo izvoziti prvenstveno susjednim zemljama primjerice Mađarskoj s područja Međimurja, Italiji iz izvora Omble s područja Dubrovnika jer je već napravljena studija za podmorski cjevovod ispod Jadrana, a moguć je i izvoz vode brodovima vodonoscima rekao je Vjesniku Jadranko Husarić, generalni direktor Hrvatskih voda Hrvatska po zalihama voda spada među najbogatije države u Europi. O tome kako ih što bolje zaštititi i iskoristiti, nužnim velikim ulaganjima te o drugim aktualnim temama vezanim uz vode, u povodu Svjetskog dana voda 22. ožujka, razgovarali smo s nedavno imenovanim novim generalnim direktorom Hrvatskih voda Jadrankom Husarićem. . Na kojem je mjestu po vodnom bogatstvu i zalihama pitke vode Hrvatska u Europi i svijetu? Ima li je dovoljno i za izvoz te hoćemo li i u budućnosti biti među rijetkim zemljama u kojima će se moći piti voda iz slavina? - Hrvatska se ubraja u skupinu vodom relativno bogatih zemalja. Prema izvještaju UNESCO-a iz 2003., Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na vrlo visokom petom mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Bilance površinskih i podzemnih voda pokazuju da Hrvatska raspolaže velikim, nejednoliko prostorno i vremenski raspoređenim količinama površinske i podzemne vode. Kao izvorište za vodoopskrbu danas se u 86 posto slučajeva koriste podzemne vode. Za osiguranje vode u vodoopskrbi stanovništva i industrije najznačajnije su obnovljive zalihe podzemnih voda koje se mogu gotovo trajno eksploatirati. Od ukupno raspoloživih zaliha podzemnih voda, koristi se oko četiri posto (380.000.000 prostornih metara godišnje). Hrvatska pored svojih potreba može i izvoziti vodu, prvenstveno susjednim zemljama (Mađarskoj s područja Međimurja, Italiji iz izvora Omble s područja Dubrovnika, jer je već napravljena studija za podmorski cjevovod ispod Jadrana, a moguć je i izvoz vode brodovima vodonoscima). Inače, Strategijom upravljanja vodama je predviđeno da u Hrvatskoj i u budućnosti pijemo vodu iz slavina, što je s obzirom na potencijale realno. . Koliki je postotak stanovništva obuhvaćen javnom vodoopskrbom i odvodnjom te koliki se postotak otpadnih voda pročišćava? - Prosječna opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava u Hrvatskoj iznosi 76 posto 2005. godine, što znači da se iz javne vodoopskrbe opskrbljuje oko 3,35 milijuna stanovnika. Stupanj prosječne opskrbljenosti vodom znatno je povećan u odnosu na 1990. godinu kada je iznosio 63 posto. Opskrbljenost stanovništva veća je na jadranskim slivovima (86 posto), u odnosu na crnomorski sliv (71 posto). Prosječni stupanj opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih sustava znatno se razlikuje po županijama i kreće se od najmanje vrijednosti u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji od 35 posto, do najveće u Istarskoj županiji od 95 posto i gradu Zagrebu od 96 posto. Još su veće razlike po pojedinim općinama i gradovima u odnosu na prosjeke županija. Prosječna specifična potrošnja vode u domaćinstvima iznosi 149 litara po stanovniku na dan. Veliki dio stanovništva izvan javne vodoopskrbe (24 posto), opskrbljuje se vodom putem tzv. lokalnih vodovoda, kojih u Hrvatskoj ima nekoliko stotina. Što se tiče odvodnje (kanalizacije), prema podacima kojima raspolažu Hrvatske vode, danas je u Hrvatskoj na sustave javne odvodnje priključeno 43 posto stanovništva. Bez obzira na primjenjivanu razinu pročišćavanja na postojećim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, u Hrvatskoj se pročišćava 28 posto otpadnih voda stanovništva, odnosno 65 posto otpadnih voda prikupljenih sustavima javne odvodnje. Kod toga treba spomenuti da je značajan porast ostvaren zahvaljujući izgradnji Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zagreb. No, bez obzira na relativno nisku razinu priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje i postojeću razinu pročišćavanja otpadnih voda, ipak je potrebno istaknuti i to da mi još uvijek pijemo vodu izravno iz slavine, što nije slučaj u velikoj većini zemalja EU-a. . Kakvi su planovi za povećanje tih postotaka u budućnosti i kolika će ulaganja za to biti potrebna? Ima li dovoljno novaca na raspolaganju? - Ukupni kapaciteti zahvata i raspoložive količine vode nisu za sada ograničavajući čimbenik razvitka javne vodoopskrbe. Poteškoće proizlaze iz prostorno i vremenskog rasporeda zahvata voda i korisnika, te izrazito velikih potreba u kraćem ljetnom razdoblju u turističkim područjima. Postojeću razinu priključenosti stanovništva na javne vodoopskrbne sustave od 76 posto predviđa se u sljedećem investicijskom ciklusu povećati na 85 do 90 posto, čime bi se približili europskim standardima. Za postizanje tog cilja procjenjuje se da je u navedenom planskom razdoblju od 15 godina potrebno uložiti oko 10 milijardi kuna. Sagledavajući navedene brojke o stanju priključenosti, postojeću disproporciju standarda odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, ali i obveze koje proistječu iz procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, s jasno definiranim obvezama i rokovima njihova ispunjenja, evidentno je da nas u predstojećem razdoblju svakako očekuju značajni organizacijski, stručni i financijski napori. Nacrtom Strategije upravljanja vodama, kao osnovni prioritetni zadatak u djelatnosti zaštite vode u predstojećem planskom razdoblju, definirana je izgradnja, rekonstrukcija i/ili dovršenje sustava javne odvodnje (uključivo i pripadne uređaje za pročišćavanje), čime bi se priključenost stanovništva na sustave javne odvodnje trebala podići na oko 60 posto. To, naravno, podrazumijeva i izgradnju odgovarajućih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na sustavima javne odvodnje koji će se u predmetnom razdoblju realizirati. U sklopu do sada provedenih aktivnosti u preuzimanju pravne stečevine Europske unije, odnosno u okviru izračuna predvidivih budućih troškova pristupanja, za ispunjavanje ukupnih obveza predviđenih Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, koja je zasigurno jedna od financijski "najtežih" Direktiva, procijenjeno je da će trebati oko tri milijarde eura. Brzina dostizanja standarda djelatnosti, odnosno ispunjenja svih obveza značajno će ovisiti o mogućnostima osiguravanja potrebnih sredstava, što je usko povezano i s prihvaćanjem europskih principa u financiranju ove djelatnosti, ali i u spremnosti Hrvatske da maksimalno iskoristi fondove Europske unije za ove namjene. Za ostvarenje ovih ambicioznih planova potrebna godišnja ulaganja bi se trebala povećati na oko milijardu kuna godišnje. Od toga bi prema predloženom modelu financiranja, Hrvatske vode trebale osigurati 60 posto, a komunalna društva i njihovi osnivači, odnosno korisnici sustava, preostalih 40 posto. Procjenjuje se da će Hrvatska uz očekivanu financijsku pomoć iz pristupnih te kasnije iz kohezijskih i strukturnih fondova EU-a imati dovoljno novca za provedbu naprijed navedenih planova, odnosno europskih direktiva. . Kako napreduje veliki Projekt "Jadran" koji obuhvaća širenje sustava odvodnje i gradnju brojnih pročistača otpadnih voda duž Jadranske obale? - Do kraja godine se završava prva faza realizacije Projekta i intenziviraju pripreme za realizaciju druge faze, što podrazumijeva potpisivanje II. tranše Ugovora o zajmu sa Svjetskom bankom (IBRD). U prvoj fazi, od ukupnih 80 milijuna eura, ugovoreno je 75 posto vrijednosti na 11 podprojekata. Ukupna vrijednost druge faze Projekta iznosi 120 milijuna eura, koja će se plasirati na ukupno tridesetak podprojekata na području sjevernog i južnog priobalnog područja, u razdoblju od četiri godine. Završetak projekta planiran je s trećom fazom, s čijom realizacijom bi se zatvorio ukupan program od planiranih 280 milijuna eura. Sredstva predviđena programom osiguravaju se 50 posto iz zajma IBRD-a, a drugih 50 posto iz domaćih izvora (Vlada, Hrvatske vode i jedinice lokalne samouprave kroz uvođenje namjenske cijene vode za izgradnju objekata i otplatu zajma). . Koji su prioriteti Hrvatskih voda u idućih nekoliko godina i s koliko novca raspolažete? - Prioriteti Hrvatskih voda u sljedećih nekoliko godina vezani su uz provedbu relevantnih europskih direktiva (Direktiva o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima, Direktiva o kakvoći vode za piće, Direktiva o odvodnji i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i ostale vodne direktive). Dinamika realizacije predviđenih projekata zavisit će o rezultatima pristupnih pregovora s Europskom unijom. Prioritet Hrvatskih voda također je provedba Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama. Hrvatske vode ukupno raspolažu s oko 2,5 milijardi kuna godišnje, u što su uključeni i troškovi poslovanja. U strukturi prihoda izvorna ili vlastita sredstva sudjeluju s oko 75 posto, 18 posto su sredstva iz državnog proračuna, dva posto osiguravaju jedinice lokalne samouprave i pet posto su sredstava iz ostalih izvora. Jedan od najvažnijih zadataka jest povećanje postotka vlastitih sredstava, jer od toga zavisi pozicioniranje i snaga Hrvatskih voda. . Koliko se novca sada i u budućnosti može osigurati iz EU fondova? - Novi, jedinstveni instrument pomoći IPA (Instrument for Preaccession Assistance) od 2007. godine zamjenjuje sve dotadašnje pretpristupne programe. Svrha mu je pomoći državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u ostvarenju ciljeva definiranih pravnom stečevinom Europske unije. U četverogodišnjem razdoblju, od 2007. do 2010. godine, Hrvatskoj će za komponentu Regionalni razvoj - Okoliš biti na raspolaganju oko 50 milijuna eura godišnje (44,6 milijuna eura za 2007.; 47,6 za 2008.; 49,7 za 2009. i 56,8 milijuna eura za 2010.). Pomoć može biti i veća ako Hrvatska pokaže dobru apsorpcijsku sposobnost. Iz programa IPA financiraju se projekti iz područja javne vodoopskrbe, te odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, za koje maksimalno predviđeni iznos donacije Europske unije iznosi oko 75 posto. Ostala sredstva moraju se osigurati iz lokalnih izvora (krediti, državni proračun, proračuni jedinica lokalne samouprave ili sredstva komunalnog društva, krajnjeg korisnika). IPA fond je prije svega zamišljen kao priprema za korištenje većih strukturnih fondova Europske unije na čije se korištenje stječe pravo ulaskom u punopravno članstvo. Stoga se očekuje da će ulaskom u Europsku uniju Hrvatska imati na raspolaganju znatno veća sredstva od sredstava predviđenih u okviru IPA fonda. Funkciju provedbene agencije IPA programa u domeni vodnog gospodarstva provodit će Hrvatske vode. Provedba programa IPA, kako je to definirano u njihovim pravilima za primjenu, odvijat će se prema tzv. decentraliziranom modelu, što podrazumijeva prijenos cjelokupnog upravljanja programom na Hrvatsku, dok Europska komisija zadržava pravo kontrole svih postupaka i procedura u svim fazama realizacije. Ovaj se prijenos nadležnosti provodi putem tzv. postupka akreditacije, kojom se dokazuje puna spremnost za preuzimanje nadležnosti za upravljanje sredstvima EU-a svih državnih tijela uključenih u operativnu strukturu. Tokom ove godine očekuje se dobivanje ove akreditacije. Operativnim programom za okoliš 2007.-2009., kao i dokumentom Europske komisije pod nazivom Višegodišnji indikativno financijski okvir 2008.-2010., dane su okvirne financijske alokacije. Za razdoblje 2007.-2009. predviđeni ukupni iznos za vodni sektor je 26,4 milijuna eura. Ovaj iznos uključuje isključivo sredstva donacije EU-a, a za projekte koji će se financirati bit će potrebno osigurati i dio financiranja iz nacionalnih izvora s obzirom na to da je po pravilima i procedurama IPA-e maksimalni iznos pomoći po projektu 75 posto. Iz vodnog sektora za IPA financijsko razdoblje 2007.-2009. poslana je prijava Europskoj komisiji za dva velika projekta: projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture na području Slavonskog Broda u iznosu oko 27,4 milijuna eura i projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture na području Knin - Drniš u iznosu od 18,4 milijuna eura. Kako je IPA prije svega namijenjena jačanju apsorpcijskih kapaciteta administracije i sustava, znatnija sredstva očekuju se pristupanjem u EU kada će se prema naznakama i neslužbenim informacijama u vodnom sektoru raspolagati s iznosom pomoći EU-a putem kohezijskih i strukturnih fondova od oko 100 milijuna eura godišnje. . Jesu li voda, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda u Hrvatskoj skupi? - Kako gdje. Izgradnjom regionalnih vodoopskrbnih sustava koji će racionalizirati sustave javne vodoopskrbe i uvođenjem ekonomske cijene, voda će negdje pojeftiniti, a negdje će poskupjeti. Pri sagledavanju ukupne cijene vode, odnosno troškova prosječnog kućanstva (prosječna ukupna cijena vode za kućanstva je 9,85 kuna po prostornom metru, odnosno mjesečni trošak četveročlanog kućanstva je oko 160 kuna), svakako je potrebno imati u vidu i važnost, odnosno neophodnost vode u postojećem načinu života. Pritom sami moramo razlučiti životne prioritete, te između svih uobičajenih troškova jednog kućanstva za osiguranje dosegnutog životnog standarda, objektivno sagledati njihovu pojedinačnu važnost te mogućnosti života bez njega. Da bi se navedeni planovi i realizirali, nužno će biti osigurati i dostatna domaća investicijska sredstva, pri čemu će, u slučaju nemogućnosti pokrivanja potrebnih troškova iz drugih izvora (državni proračun, raspoloživi fondovi EU-a, donacije), na većem broju javnih sustava nužno biti potrebno povećati cijene vode za krajnjeg korisnika. Na žalost, to je "nuspojava" našeg razvoja koju će stanovništvo morati prihvatiti kao činjenicu. Svaki sustav košta, a što vrijeme više odmiče morat će svima postojati jasnije da razvoj tih sustava moramo ponajprije financirati vlastitim sredstvima. U prijašnjim političkim ustrojima na ovim prostorima bilo je normalno da se sve financira državnim proračunom. Ali taj proračun je ograničen prihodovnom stranom koja je direktno vezana s ekonomskom snagom i prihodima koje ostvaruju građani Hrvatske. Naša javnost se mora odlučiti želi li veći postotak priključenosti na vodoopskrbu, sustave odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, i s time povezan viši životni standard i standard zaštite prirodnih resursa, ali uvažavajući činjenicu da sve to košta i da tu cijenu moramo platiti sami, neovisno iz kojeg "nominalnog" izvora se pojedini projekt financira. Bitno je promijeniti kod nas ustaljeno razmišljanje da je voda za sve socijalna kategorija. Ona, naravno, mora i dalje ostati u toj kategoriji, ali samo za određene socijalne grupacije kojima je ona kao takva uistinu i potrebna. . Planira li se u budućnosti bilo kakva privatizacija Hrvatskih voda ili regionalnih ili lokalnih vodovoda, od čega javnost strahuje? - Voda je prvorazredni nacionalni interes. Što se tiče bilo kakve privatizacije u tom segmentu, ona nije moguća te se prema tome niti ne planira. Na kraju, želim svim Vašim čitateljima čestitati Svjetski dan voda. Hidroelektrane na Savi bit će višenamjenske .Hoće li se na zagrebačkom području graditi nove hidroelektrane na Savi kao višenamjenski objekti? - Sigurno hoće. Višenamjenski sustav koji će se sastojati od četiri vodne stepenice Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje, osim proizvodnje električne energije omogućit će veću sigurnost Zagreba od savskih poplava, bolje prihranjivanje zagrebačkog vodonosnika, što je od iznimne važnosti za budućnost vodoopskrbe u Zagrebu, poboljšanje prihranjivanja ŠRC >Jarun< i >Bundek< svježom vodom i ostale koristi. O dinamici realizacije tog projekta odlučit će Vlada, Grad Zagreb i ostale relevantne institucije. Osobno, smatram da je došao trenutak da se osnuje odgovarajući organizacijski oblik (agencija) sa zadatkom operacionalizacije projekta u svim potrebnim aspektima (tehničkom i financijskom). Evidentno je da su koristi višeznačne. Hrvatska je zaštićena .Koliki je dio Hrvatske obuhvaćen sustavom zaštite od poplava i koji su planovi za njegovo proširenje? - Poplavama je ugroženo 8370 četvornih kilometara ili 15 posto kopnenog državnog teritorija. Od toga je na 80 posto ugroženih površina uređen sustav obrane od poplava, a preostale površine treba urediti do 2029. godine. Uz vode I. i II. reda sagrađeno je 4060 kilometara obrambenih napisa i sagrađeno 58 višenamjenskih akumulacija, 43 brdske i pet nizinskih retencija. Dakle, Hrvatska je u visokoj mjeri zaštićena od poplava svojih velikih rijeka Mure, Save, Drave, Dunava, Kupe, Une i Neretve. Ali brojna područja nisu zaštićena od bujičnih vodotoka. Sustavnim ulaganjima Hrvatskih voda taj se problem postupno rješava. Ta problematika spada u prioritete. Željko Bukša, Vjesnik 18. ožujka 2008. Bez NATO-ovih baza Ministarstvo obrane RH odbacilo je novinske tvrdnje da će na poluotoku Pelješcu biti vojna baza NATO-a. Nikakve vojne baze NATO-a neće biti niti na dalmatinskoj obali, niti bilo gdje drugdje u Hrvatskoj, priopćeno je iz MORH-a. MORH ističe kako je u Dugoročnom planu razvoja (DPR) OS RH definirana "potreba pomorske luke Jug" i to za potrebe Obalne straže te objekt za smještaj satnije mornaričkog pješaštva uz mogućnost prihvata dodatnih snaga angažiranih na protupožarnim aktivnostima. Navedena aktivnost, stoji u priopćenju, realizirat će se kroz dogovor s lokalnim vlastima i suglasnost građana. "Ako uzmemo u obzir niz civilnih zadaća navedene luke, uvjereni smo kako će i lokalne vlasti i građani prepoznati njezinu važnost. Početak ulaganja definiran je DPR-om za 2011., stoga je još ostalo dovoljno vremena za iznalaženje rješenja koje će zadovoljiti sve zainteresirane strane", stoji na kraju priopćenja iz MORH-a koje prenosi Hina. HRT 18. ožujka 2008. Zastoj dijaloga Vlade i sindikata Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske pozvao je Vladu na ponovni dijalog o Zakonu o plaćama državnih službenika. Vlada ih ignorira, tvrde sindikati, iako bi taj zakon zbog usklađivanja s EU-om trebao biti prihvaćen najesen. Ako Vlada o Zakonu o plaćama državnih službenika ne želi razgovarati sa sindikatima uoči izrade njegova prijedloga i upućivanja u saborsku proceduru, postavlja se pitanje kada će, ističe sindikat. Predsjednik Vladina Povjerenstva za izradu Zakona o plaćama državnih službenika Zoran Pičuljan izjavio je za Sindikalni list da se "iz razloga što se napušta institut minulog rada, a još uvijek nije usavršen postupak ocjenjivanja službenika, može postići dogovorno rješenje oko priznavanja radnog iskustva kod promicanja u plaći državnih službenika". HRT 18. ožujka 2008. Nova dinamika u pregovorima s EU Diplomatski izvori potvrdili su u utorak Vjesniku da se nova pregovaračka dinamika očekuje odmah nakon uskršnjih blagdana, što konkretno znači da bi moglo doći do otvaranja nekih novih poglavlja ZAGREB - Nakon uspješnog tjedna u Bruxellesu i izjava ključnih dužnosnika EU hrvatski diplomati očekuju novu dinamiku u pregovorima. Diplomatski izvori potvrdili su u utorak da se nova pregovaračka dinamika očekuje odmah nakon uskršnjih blagdana. To konkretno znači da bi moglo doći do otvaranja nekih novih poglavlja. Hrvatska strana izrazila je zadovoljstvo zbog ozračja unutar Europske komisije a nakon nekoliko sastanaka vidljivo je kako u Europskoj komisiji postoji spremnost za tu novu dinamiku. Hrvatski pregovarački tim kao i cijela uprava radit će >punom parom< pa se već u travnju može očekivati otvaranje novih poglavlja. Sredinom travnja održat će se i međuvladina konferencija Hrvatske i EU koja bi tu novu dinamiku trebala i potvrditi. Hrvatska strana procjenjuje kako je završetak pregovora do kraja 2009. godine moguće ostvariti >uz velike napore<. Bruno Lopandić, Vjesnik 18. ožujka 2008. Snijeg iznenadio kontinentalnu Hrvatsku U utorak snijeg je padao u Zagrebu, Karlovcu, Krapini i kod Čabra, a sniježilo je i na Bilogori, u Križevcima, Ogulinu te na Zavižanu. Mjestimice stvarao i probleme u prometu, pa je zbog zimskih uvjeta na pojedinim dionicama u Gorskom kotaru bio zabranjen promet kamionima s prikolicama ZAGREB - U utorak rano ujutro u gorju te nizinama kontinentalne Hrvatske padao je gusti i mokri snijeg koji se zadržavao na tlu i tako iznenadio mnoge koji su već bili sigurni da je proljeće stiglo. Snijeg padao u Zagrebu, Karlovcu, Krapini i kod Čabra. Sniježilo je i na Bilogori, u Križevcima i Ogulinu te na Zavižanu. Na Sljemenu je ujutro palo 15 centimetara snijega, a u nizinskim predjelima najviše ga je palo u Hrvatskom zagorju, pa je primjerice u Krapini izmjereno osam centimetara snježnog pokrivača. Snijeg je mjestimice stvarao i probleme u prometu, pa je zbog zimskih uvjeta na pojedinim dionicama u Gorskom kotaru bio zabranjen promet kamionima s prikolicama i tegljačima s poluprikolicama, a do devet sati za ostala vozila vrijedili su zimski uvjeti na dionici autoceste A 6 Rijeka-Zagreb, između Kikovice i čvora Bosiljevo. U ostatku zemlje vozilo se opreznije zbog mokrih i skliskih kolnika. Kako je izvijestio HAK, od 11.30 sati na dionici Jadranske magistrale (D 8) između Bakra i Senja zbog bure je zabranjen promet za autobuse na kat i vozila s kamp-prikolicama i motocikle, a jak vjetar usporavao je promet na dionici autoceste A6 od Kikovice do tunela Tuhobić. Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda, u srijedu će biti djelomice sunčano uz promjenjivu naoblaku, a na južnom dijelu Jadrana jutro će biti oblačno s mjestimičnom kišom. U kopnenom području ujutro će biti mraza i mjestimične magle, a poslijepodne ponegdje i kratkotrajnog pljuska. Puhat će slab vjetar, a na Jadranu u noći i ujutro umjerena i jaka, na udare mjestimice olujna bura, koja će zatim slabjeti te na otvorenome moru srednjeg i južnog Jadrana okrenuti na sjeverozapadnjak. Jutarnja temperatura kretat će se od minus šest do jedan stupanj ispod nule - na Jadranu će uz obalu biti od nula do pet stupnjeva Celzija, a na otocima od pet do 10 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura iznosit će od četiri do devet, a na Jadranu od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva. U četvrtak će u kontinentalnom području vrijeme biti bez veće promjene sa sličnim temperaturama kao dan ranije, a ujutro s mogućim mrazom. Sredinom dana i poslijepodne će biti povremeno povećane naoblake uz mogućnost kratkotrajne kiše ili snijega. Puhat će slab do umjeren sjeverac. Na Jadranu će u četvrtak biti djelomice sunčano. Više se oblaka očekuje poslijepodne ponegdje na sjevernom Jadranu, ali će se zadržati uglavnom suho. Puhat će većinom slaba do umjerena, u noći i ujutro na sjevernom Jadranu do jaka bura. Jutro će biti hladno, u unutrašnjosti Dalmacije i Istre uz mjestimičan mraz. Tomislav Grdić, Vjesnik 17. ožujka 2008. Posebno će se voditi računa o očuvanju ribljeg fonda Premijer Sanader rekao je da će Hrvatska za hrvatske ribare i ribarsku flotu dobiti neka sredstva od Europske komisije ZAGREB - >Naš prijedlog je bio da se sa Talijanima dogovori da mogu loviti ribu, ali uz poštivanje hrvatskih pravila koja vrijede po ZERP-u, i uz kompenzaciju koja može doći od Europske komisije, a Sloveniji smo bili predložili da se još jednom zajedničkom izjavom, bilo Vlade bilo Sabora obiju zemalja potvrdi da ZERP ne prejudicira granicu<, izjavio je u ponedjeljak novinarima premijer Ivo Sanader prvi put iznoseći u javnost što je Hrvatska u kvadrilateralnim razgovorima do kojih na kraju nije došlo bila ponudila Italiji i Sloveniji. Na pitanje čeka li još uvijek njihov odgovor, Sanader je kazao da sada postoji dogovor o nastavku razgovora, da će se posebno voditi računa o očuvanje ribljeg fonda, ne samo u teritorijelnom moru, nego i o onome dijelu koji izlazi iz teritorijalnih voda. Kazao je i da će Hrvatska za hrvatske ribare i ribarsku flotu dobiti neka sredstva od Europske komisije. >Na tome ćemo raditi i sa ovim dvjema zemljama i Europskom komisijom ćemo pokušati postići dogovor u europskom duhu<, rekao je Sanader. Odgovarajući na pitanje kada će Hrvatska priznati kosovsku neovisnost, rekao da su se on i predsjednik Stjepan Mesić u ponedjeljak dogovorili da će se ovih dana sastati i dogovoriti oko te teme. Predsjednik Mesić je rekao kako su i on i premijer bili na putu, a priznanje Kosova je odluka od državnog interesa. >Mi ćemo tu odluku donijeti kada procijenimo da je ona važna za Hrvatsku<, rekao je predsjednik.[Branka Valentić], Vjesnik 17. ožujka 2008. Hrvatska i Makedonija zajedno u NATO? Dvojica čelnika parlamenata konstatirali su da između Hrvatske i Makedonije postoje odlični bilateralni odnosi i suradnja još iz vremena bivše Jugoslavije, da nema otvorenih pitanja, a složili su se da postoji prostor za suradnju u procesu pristupanja dviju zemalja Europskoj uniji SKOPLJE - Hrvatska i Makedonija očekuju da će na summitu NATO-a 2. travnja u Bukureštu zajedno dobiti pozivnicu za članstvo u tom savezu, poručili su u ponedjeljak nakon sastanka u Skoplju predsjednici Hrvatskog sabora Luka Bebić i makedonskog Sobranja Ljubiša Georgievski. Dvojica čelnika parlamenata konstatirali su da između Hrvatske i Makedonije postoje odlični bilateralni odnosi i suradnja još iz vremena bivše Jugoslavije, da nema otvorenih pitanja, a složili su se da postoji prostor za suradnju u procesu pristupanja dviju zemalja Europskoj uniji (EU). I dok oko prijema Hrvatske u NATO postoji konsenzus svih članica Saveza, Grčka prijeti vetom na davanje pozivnice Makedoniji ukoliko se ne riješi višegodišnji spor oko imena te države. Njega Grci smatraju dijelom svoje povijesne baštine budući da isto ime nosi sjeverna pokrajina u Grčkoj i traže njegovu promjenu. >Pitanje spora oko imena je vrlo nesvakidašnje u povijesti svjetske diplomacije bez sličnog primjera na koji bismo se mogli osloniti. Mislim da je NATO uvijek zemlje u svoje članstvo primao u grupi, a mi nismo spremi izvršiti nacionalni harakiri>, kazao je Georgievski koji se nada da će spor oko imena biti riješen do bukureštanskog summita. Nadu u rješenje spora prihvatljivo objema stranama izrazio je i Bebić, budući da je do summita preostalo više od dva tjedna. >Hrvatska kani davati punu potporu Makedoniji da razriješi probleme. Nadamo se i želimo rješenje tog problema kako on ne bi bio smetnja da Makedonija, zajedno s Hrvatskom i Albanijom, ne proslavi za petnaestak dana pozivnicu za NATO. Čvrsto vjerujemo da će biti dovoljno mudrosti i interesa da se prevlada i ta prepreka na zadovoljstvo obiju država. Mislimo da su sve tri zemlje ispunile potrebne uvjete koji određuju zrelost za prijem u NATO<, izjavio je Bebić. On je svog makedonskog kolegu informirao o tijeku pregovora Hrvatske s EU i ustvrdio da se dvije zemlje trebaju uzajamno podupirati u nastojanjima da ostvare punopravno članstvo u Uniji. >Hrvatska je u intenzivnim pregovorima s Unijom, a Makedonija je kandidat i očekuje početak pregovora. Hrvatska podupire sva nastrojanja Makedonije koja idu u istom pravcu. Zaključili smo da nema stabilnosti i perspektive u jugoistočnoj Europi ako zemlje koje su okrenute EU ne nastave proces pristupanja kako se ne bi zanemarilo da prostor jugoistočne Europe teži stabilnosti<, rekao je Bebić. U razgovoru je bilo riječi i o pitanju priznanja Kosova koje trenutno opterećuje odnose u makedonskoj vladajućoj koaliciji. Bebić je makedonske domaćine obavijestio da Hrvatska nije bila među prvim zemljama koje su priznale Kosovo ali da ne želi biti ni među zadnjima. >Želimo biti u okviru većine zemalja EU. Obrazložili smo taj stav i od makedonskih kolega dobili razumijevanje i stanovitu pohvalu za takvo ponašanje Hrvatske koja nije ishitreno donosila odluke. Želimo sačuvati napredak odnosa sa Srbijom ali isto tako priznati političku činjenicu proglašenja nezavisnosti Kosova>, poručio je Bebić. Zajedno s članovima saborskog izaslanstva, Petrom Selemom i Silvanom Hreljom, Bebić se u Sobranju sastao i s članovima parlamentarne skupine za suradnju sa Saborom, a razgovarali su i s makedonskim predsjednikom Brankom Crvenkovskim i premijerom Nikolom Gruevskim. Drugog dana posjeta Makedoniji Bebić će u utorak održati govor zastupnicima Sobranja. Marijan Lipovac, Vjesnik 17. ožujka 2008. Na popisu još 1093 nestala branitelja i civila Ministrica Kosor i izaslanstva Saveza vijence su položili i zapalili svijeće kod spomenika >Glas hrvatske žrtve - zid boli< te na grobnici neidentificiranih žrtava iz Domovinskog rata na Kenotafu ZAGREB - Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor u ponedjeljak je s članovima Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja položila vijence i zapalila svijeće na Mirogoju i na Kenotafu. Ministrica Kosor i izaslanstva Saveza vijence su položili i zapalili svijeće kod spomenika >Glas hrvatske žrtve - zid boli< te na grobnici neidentificiranih žrtava iz Domovinskog rata na Kenotafu. Jadranka Kosor izjavila je kako je početak Velikog tjedna prigoda da se svi još jednom sjetimo onih koje tražimo i još jednom poklonimo žrtvi svih obitelji koje su tražile svoje nestale. Naglasila je da svi zajedno trebamo učiniti još veće napore u pronalasku nestalih hrvatskih branitelja. Na popisu je trenutačno 1093 zatočena i nestala hrvatska branitelja i civila, podsjetila je Kosor. Najavila je da će Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti na Veliki petak organizirati polaganje vijenaca u spomen na sve poginule i zatočene hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji na Mirogoju i Kenotafu. Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja za ponedjeljak je organizirao uskrsno okupljanje članova obitelji, gostiju, uzvanika i prijatelja. Okupili su se članovi udruga iz Vukovara, Vinkovaca, Osijeka, Varaždina, Čakovca i Zagreba. Vjesnik 17. ožujka 2008. Većina hrvatskih građana podržava priznanje Kosova Građani također ne očekuju da bi moglo doći do ozbiljnije destabilizacije Bosne i Hercegovine izazvane eventualnim inicijativama za proglašenjem nezavisnosti Republike Srpske Priština, glavni grad KosovaPrema rezultatima istraživanja kojeg je agencija Puls provela krajem veljače na uzorku od 600 punoljetnih građana Hrvatske, većina građana se ne pribojava eskalacije nestabilnosti u regiji. Naime, oko 38 posto očekuje da će se u Srbiji nastaviti s prosvjedima i nemirima koji su izbili neposredno nakon što je Kosovo proglasilo nezavisnost, dok oko 56 posto očekuje da će se situacija u Srbiji smiriti te da neće biti većih prosvjeda i nereda. Također, većina građana, oko 56 posto njih, smatra da je vjerojatnost izbijanja oružanih sukoba u regiji kao posljedica proglašenja nezavisnosti Kosova mala ili nikakva. Samo oko 14 posto građana smatra da je vjerojatnost izbijanja oružanih sukoba u regiji velika ili vrlo velika. Veći stupanj nesigurnosti glede razvoja situacije u regiji pokazuju mladi, u dobi do 25 godina, te ispitanici iz Sjeverne Hrvatske i Dalmacije. Građani također ne očekuju da bi moglo doći do ozbiljnije destabilizacije Bosne i Hercegovine izazvane eventualnim inicijativama za proglašenjem nezavisnosti Republike Srpske. Naime, samo 11 posto građana smatra da postoji velika ili vrlo velika vjerojatnost proglašenja nezavisnosti tog bosanskohercegovačkog entiteta, dok 60 posto smatra da je vjerojatnost da se to dogodi mala ili nikakva. Ovakvi rezultati su ohrabrujući jer pokazuju da događaji nakon proglašenja nezavisnosti Kosova u drugoj polovici veljače nisu među većinu hrvatskih građana unijeli strah i oprez, što bi u konačnici moglo imati negativne posljedice na njihovo ponašanje u sferi potrošnje, štednje i investiranja. Posljedično tome, oko 79 posto građana podržava priznanje Kosova od strane Hrvatske, s tim da oko 28 posto građana smatra da je Hrvatska trebala priznati Kosovo bez ikakvog odgađanja, dok većina od 51 posto smatra da Hrvatska ne treba žuriti s priznanjem Kosova, odnosno da to treba učiniti u najpovoljnijem trenutku za Hrvatsku. Zanimljivo je da oko 12 posto građana smatra da Hrvatska ne bi trebala priznati Kosovo sve dok se ne postigne dogovor između Srbije i Kosova o eventualnoj kosovskoj nezavisnosti, što u praksi znači protivljenje priznanju jednostrano proglašene nezavisne države. Takav stav češće podržavaju ispitanici iz Dalmacije i Slavonije, te više obrazovane osobe, zaključuje se u priopćenju Pulsa. (pd) 18. ožujka 2008. Hrvatska 20. na svijetu po zaštiti okoliša ZAGREB Hrvatska je jedna od 20 najzelenijih zemalja na svijetu, tvrdi se u istraživanju prestižnog američkog sveučilišta Yale. Centar za kvalitetu zaštite okoliša tog sveučilišta izradio je indeks učinkovitosti zaštite okoliša (EPI), koji obuhvaća podatke o emisiji ugljika i sumpora, čistoći vode i o praksi očuvanja prirode. Prema tom indeksu Hrvatska je 20. zemlja svijeta, dok su na čelu popisa Švicarska, Švedska, Norveška, Finska i Kostarika. Ipak, upozorava se da RH tako visoku poziciju duguje relativno nerazvijenoj industriji i poljoprivredi, kao i geografskom smještaju nadomak EU. Bernard Ivezić, Poslovni dnevnik 14. ožujka 2008. EUROPSKA KOMISIJA KOMPENZIRALA HRVATSKO POPUŠTANJE Umjesto ZERP-a, zaštita Jabuke Odustajanje od ZERP-a 'nagrađeno' je konkretnim obećanjem godine ulaska u EU te kroz ekološku zaštitu rastilišta i mrijestilišta riba Piše DIVNA ZENIĆ Europska komisija odlučila je, sa svoje strane, amortizirati hrvatsko odustajanje od ZERP-a kroz zaštitu ribljeg fonda i ekološku zaštitu mora. Prema prijedlogu Komisije, Jadran bi se proglasio zaštićenom zonom, što bi se prvenstveno odnosilo na njegov središnji dio, i to posebice Jabučku kotlinu, koju i u Bruxellesu izdvajaju kao veliko rastilište i mrijestilište riba. Hitna regulacija izlova Tu su vijest s odobravanjem dočekali dočekali hrvatski znanstvenici i ribari, koji već godinama upozoravaju kako je kotlina zbog pretjeranog izlova, i to ponajprije talijanskih ribara, najugroženiji dio Jadrana. Petar Baranović, predsjednik Sindikata hrvatskih ribara, komentira kako je, nakon odustajanja od ZERP-a, bilo očekivano da će Komisija Hrvatskoj nekakvim face-liftingom izaći u susret. No, svaka inicijativa za zaštitu ribljeg fonda, ističe Baranović, dobrodošla je, uz uvjet da hrvatski ribari ne budu u inferiornom položaju u odnosu na talijanske kolege. Da Hrvatska i Italija moraju hitno donijeti izrazito restriktivne mjere o regulaciji ribolova u srednjem Jadranu, a posebice u Jabučkoj kotlini, biolozi već dugo ukazuju. Kotlina se, naime, većinom nalazi u ekseritorijalnom moru, pa ondje trenutno nema gotovo nikakve regulacije, inspekcije, ni kontrole izlova. Na tom je području već evidentno da je riba sve rjeđa, a preveliki izlov bez nadzora mogao bi biti poguban za cijeli Jadran, zbog čega su znanstvenici svih jadranskih zemalja, kroz međunarodni projekt FAO AdriaMed, i pokrenuli inicijativu za proglašavanjem Jabučke kotline "zaštićenim ribolovnim područjem" u kojem će ribolov biti izrazito restriktivno reguliran. - To je područje esencijalno važno rastilište i mrijestilište naših komercijalno najvažnijih vrsta, oslića, škampa, bijelog muzgavca, lignjuna i grdobine. Ocijenjeno je da su resursi u kotlini izloženi prijelovu, znatno iznad sposobnosti obnove, što je rezultiralo odveć intenzivnim izlovom većine pridnenih vrsta - ističe doc. dr. Nedo Vrgoč, znanstveni suradnik splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Objašnjava kako je, primjerice, raža prije 50 godina bila druga ili treća vrsta po zastupljenosti, dok je danas pala na 20. mjesto. Slična je situacija i s kovačem, koji se uz to i smanjio, s 40 na 20 centimetara. Klasični znaci prijelova, dodaje dr. Vrgoč, primjećeni su i kod hrskaničnjaka i koštunjača. Sporna pitanja Znanstvenici traže da se ribolov u kotlini svede na razinu na kojoj će biti osigurana dugoročno održiva eksploatacija. Predlažu i konkretne mjere - sređivanje statistike ulova, ribolovnih aktivnosti i ribolovne flote, tako da se konačno utvrdi koliko, i čijih, brodova, operira na tom području, te koliki je njihov ribolovni ulov, a predlaže se in uvođenje tehničko-konstrukcijskih preinaka na pridnenim kočama, kako bi se povećala selektivnost i smanjio ulov nedoraslih primjeraka, te konačno da se uvode umjere prostorno-vremenke regulacije ribolova. - Model dogovora za Jabučku kotlinu trebao bi biti pilot-projekt , odnosno obrazac po kojem bi se ubuduće odvijala suradnja među državama pri reguliranju ribolova i zaštiti obnovljivih bogatstava u ostalim eksteritorijalnim dijelovima Jadranskog mora. Naime, većina vrsta u Jadranu su biološki jedinstvene populacije, dok ih ekonomski dijele i eksploatiraju flote različitih zemalja. Kako bi se taj projekt detaljno razradio, lani je održan niz sastanaka na tehničko-stručnoj razini, ali su se onda pojavila sporna pitanja, ponajprije oko kontrole i nadzora provedbe mjera, za čije rješavanje treba postići politički konsenzus. Do sada ga nije bilo, pa je pitanje gospodarenja i čekanja Jabučke kotline bilo na čekanju - objašnjava dr. Vrgoč. BRUXELLES Hrvatska u EU do 2010. Europska unija namjerava s Hrvatskom zaključiti pregovre do kraja 2009. godine, a to znači da bi članstvo moglo biti ostvareno 2010. godine. Rok za završetak pregovora iznio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, nakon sastanka s Ivom Sanaderom. Hrvatski premijer je pak pružio garancije Barrosu da će Hrvatska zavšiti svoj dio posla, koji se tiče reformi, i do lipnja otvoriti sva pregovaračka poglavlja. Ovo je inače bilo prvi put da dužnosnici Europske komisije konkretno govore o datumu završetka pregovora s Hrvatskom. U odvojenom razgovoru s novinarima, o istoj temi, slovenski premijer Janez Janša rekao je da glavna političko psihološka prepreka otklonjena, što znači da Slovenija više neće, iako bi formalno mogla, kočiti Hrvatsku, i da doista, sad sve ovisi o reformama u zemlji. "U Hrvatskoj sad bolje razumiju što je EU", rekao je slovenski premijer Janez Janša. Barroso je ispostavio uvjete za ubrzanje pregovora kako bi Hrvatska mogla stići na rok. Premijer Sanader je rekao kako je siguran da će Hrvatska ispuniti sve tražene uvjete i postati 28. članica Europske unije. INES SABALIĆ, (H) Preveliki izlov mogao bi biti poguban za cijeli Jadran, na što već godinama upozoravaju i ribari i znanstvenici Model koji se predlaže za Jabučku kotlinu mogao bi biti pilot-projekt međudržavne suradnje u reguliranju izlova. Slobodna Dalmacija 14. ožujka 2008. Čermak ostaje u haškom pritvoru Četvrti dan suđenja generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču optuženih za zločine počinjene tijekom Oluje protekao je u protuispitivanju prve svjedokinje haškog tužiteljstva, bivše prevoditeljice UN-a, koja je svjedočila uz zaštitu identiteta. Svjedokinja je potvrdila da osobno uglavnom nije vidjela zločine o kojima svjedoči. TotalPortal prenosi kako je svjedokinja izjavila kako ne zna tko je kapetan Dragan iako je njezin dečko bio specijalac u vojsci Srpske Krajine kojom je zapovijedao gore navedeni. Iako je bila najavljena mogućnost izvođenja svjedoka 17. i 18. ožujka, predsjedavajući sudac nakon zaključenja svjedočenja prve svjedokinje haškog tužiteljstva najavio je kako se suđenje nastavlja nakon trotjedne stanke 7. travnja. Raspravno vijeće Haškog suda (ICTY) odbilo je pustiti generala Čermaka na privremenu slobodu tijekom stanke u suđenju. Predsjedavajući sudac Alphons Orie kazao je kako će sudsko vijeće tijekom poslijepodneva objaviti obrazloženje svoje odluke. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je u petak, odgovarajući na upit novinara što očekuje od haškog suđenja hrvatskim generalima da je siguran kako neće biti donesena presuda o zločinačkom pothvatu. "Očekujem da će sud utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu kojom sigurno neće biti izrečena ona ocjena da se radi o zločinačkom pothvatu", rekao je Mesić. Komentirajući ocjenu odvjetnika Miroslava Šeparovića da je za tešku optužnicu u kojoj se govori o udruženom zločinačkom pothvatu dijelom kriv i sam Mesić svojim svjedočenjem, hrvatski predsjednik je rekao kako je "najlakše tražiti krivca na drugoj strani". "Naime, ako bih ja bio kriv, ne znam zbog čega, jer ja uvijek govorim istinu, onda je istina kriva, a ne ja", rekao je Mesić. HRT 14. ožujka 2008. Bush u travnju u Hrvatskoj Bijela kuća potvrdila je kako će američki predsjednik George W. Bush sa suprugom Laurom posjetiti Hrvatsku nakon sudjelovanja na summitu NATO-a u Bukureštu od 2. do 4. travnja. Nakon posjeta Ukrajini, i sudjelovanja na summitu NATO-a u Bukureštu, "predsjednik Bush otputovat će u Hrvatsku, gdje će se sastati s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem i premijerom Ivom Sanaderom, te čelnicima onih zemalja koje čelnici Saveznika odluče pozvati u NATO-a na summitu u Bukureštu", dodaje se u priopćenju Bijele kuće. "Sadašnja transformacija i proširenje NATO-a predstavljaju povijesni uspjeh u jačanju Saveza, u promicanju mira i sigurnosti, u napredovanju slobode i demokracije u istočnoj Europi. Posjetom predsjednika Busha Ukrajini, Rumunjskoj i Hrvatskoj istaknut će se važnost jačanja Europe u cjelini, slobodne i u miru", naglašava Bijela kuća. Odluku američkog predsjednika da posjeti Hrvatsku hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija ocjenjuje visokom potvrdom iznimno razvijenih, prijateljskih i partnerskih odnosa Republike Hrvatske i Sjedinjenih Država. U priopćenju se također ističe kako je taj posjet potvrda važnog mjesta i uloge Hrvatske na međunarodnoj sceni, kao zemlje čvrsto usmjerene k punopravnom članstvu u Europskoj uniji i NATO-u te članice Vijeća sigurnosti UN-a. HRT 14. ožujka 2008. Kineska TV ekipa snimila prilog o Sibeniku za 800 milijuna gledatelja Stižu Kinezi Poslije emitiranja priloga više ništa neće biti isto - kažu - jer Kina ima milijun bogataša, a deset ih milijuna svake godine putuje po svijetu piše Marijan DŽAMBO/EPEHA Najmanje 800 milijuna Kineza početkom ove godine bilo je u prilici uz male ekrane uživati u ljepotama Šibenika. Uz katedralu i šibenske tvrđave i kale, prava im je poslastica bio Nacionalni park "Krka" i Skradinski buk. - Televizijska ekipa CCTV-6 nije mogla skriti oduševljenje viđenim. Došli su ovdje snimati emisiju o hrvatskim filmovima, u kojoj je glavnu ulogu imao Relja Bašić. U Šibenik su došli intervjuirati oca i sina Brešana, Ivu i Vinka - kaže njihova domaćica Ines Ljubić iz Ureda Županijske turističke zajednice. Nimalo čudno, taj posao u Šibeniku pokazao se usputnim, pa je najviše vremena potrošeno na uživanje i snimanje njegovih prirodnih ljepota. - Prilog o Šibeniku išao je u emisiji "World Film Report", koja se emitira u najgledanijem večernjem terminu i prati je najmanje 800 milijuna gledatelja - kaže Ines Ljubić. Treba li bolje, i jeftinije, promocije hrvatskog turizma u toj najmnogoljudnijoj zemlji svijeta? Hoće li, poslije ovoga, Kinezi hrliti u Hrvatsku, te osobito u Šibenik? Naša sugovornica tvrdi da dosadašnje turističke statistike bilježe neznatan broj gostiju iz te daleke zemlje. - Broj kineskih gostiju na šibenskoj je rivijeri zanemariv i vodi se u rubrici "ostali". Poslije boravka u Šibeniku, članovi spomenute TV ekipe uvjeravaju nas da više neće biti isto. Tvrde da u Kini danas ima najmanje milijun iznimno bogatih ljudi, a čak deset milijuna Kineza svake godine s putovnicama u džepu turistički obilazi najpoznatije svjetske destinacije. Šibenik u perspektivi mora računati na dio toga turističkoga kolača - kaže Ines Ljubić. Novinari cijelog svijeta Šibensko područje svake godine posjete deseci TV i radijskih novinara, te reportera brojnih specijaliziranih časopisa iz cijelog svijeta. Neposredno poslije rata znalo je u jednoj grupi doći i po 200 novinara Slobodna Dalmacija 14. ožujka 2008. Rusija na Stradunu Masovni turizam promijenio asortiman u suvenirnicama Najtraženiji 'dubrovački' suvenir babuške Turisti ih jednostavno traže i već s vrata nastane stampedo kad ugledaju babuške. Nismo u Rusiji, ali oni to ne znaju, kažu vlasnici butiga piše JASMINA MRVALJEVIĆ/EPEHA Babuška je najtraženiji suvenir - uglas govore prodavačice brojnih suvenirnica u dubrovačkoj povijesnoj jezgri, većinom u Ulici od Puča, ali i na Stradunu, s čijih se polica "smiješe" drvene lutke svih veličina po cijeni od 25 do 210 kuna. - Turisti ih jednostavno traže i već s vrata nastane stampedo kad ugledaju babuške. Nismo u Rusiji, ali oni to ne znaju, a najviše ih kupuju Talijani, Španjolci i Amerikanci - pokušavaju nam pojasniti vlasnici butiga koji se, jednostavno, eto, priklanjaju željama kupaca i u poplavi jeftinih, serijski proizvedenih suvenira na čijoj je poleđini najčešće natpis "Made in China", nude i babuške. - Ove nisu iz Kine, proizvode se u Slavoniji - kaže nam prodavačica u jednoj od trgovina. Traženije su, dodaje, čak i od lani popularnih lutkica odjevenih u tipičnu konavosku nošnju, proizvedenih u Kini, koje su, upravo zato jer su jeftinije, mnogo bolje prodavali negoli one domaće izrade. Sve naše sugovornice željele su ostati anonimne, baš kao i vlasnica jedne od trgovina s drugačijom ponudom u povijesnoj jezgri, koja ipak nalazi razumijevanja za kolege. Razloge ponude jeftinih suvenira traži u "skupim najmovima poslovnih prostora i borbi za opstanak te vrsti ovdašnjeg turizma". - Masovni turizam proizvodi babuške. Klijentela koja dolazi u Dubrovnik, poput gostiju s kruzera, traži taj jeftini suvenir i rijetki su oni koji će željeti konavoski vez, kipić svetog Vlaha ili obrise dubrovačkih zidina ucrtane na svili. Što je suvenir kitnjastiji, plastičniji i jeftiniji, lakše će naći kupca - prokomentirala nam je poplavu za ovo područje netipičnih i jeftinih suvenira. Još malo pa kimoni Općem zamahu jeftinih suvenirnica, na sreću, odolijevaju rijetke oaze autohtonih suvenira poput "Dubrovačke kuće" i "Munčijele". - Istina, turisti mi traže babuške, ali ni na kraj pameti mi nije unijeti ih u radnju - kaže vlasnica suvenirnice "Munčijela", u Ulici od Puča, Dubravka Šimunović. - Španjolske lepeze s motivima Dubrovnika već imamo, kinesku robu također. Još malo pa ćemo nuditi kimone s dubrovačkim motivima - ironično komentira Šimunović. Slobodna Dalmacija 14. ožujka 2008. Crkvena knjiga ubijenih Piše: Ivica Radoš Hrvatski martirologij XX. stoljeća' izašao je iz tiska. O toj kronici muke i žrtve svećenstva novinar Jutarnjeg porazgovarao je s autorom. Hrvatski martirologij XX. stoljeća (Martyrium Croatiae) don Ante Bakovića, otiskan ovih dana, zapravo je žrtvoslov stradalnika Crkve u Hrvata (svećenika, laika, bogoslova, sjemeništaraca i časnih sestara) tijekom i po završetku Drugog svjetskog rata. - Baković se potrudio pribaviti fotografije i povijesna vrela, sve je dobro dokumentirano. Vrijednost ovoga rada je u tome što je prvi put objavljeno odakle su podaci preuzeti. Nadam se da će se Martirologijem te stranice zatvoriti i da se više nećemo vraćati u prošlost - izjavio je akademik Franjo Šanjek, jedan od recenzenata knjige od tisuću stranica. Don Anto Baković je, naime, objavio podatke o 663 žrtve, među kojima su četiri biskupa, 506 svećenika, 50 bogoslova, 38 sjemeništaraca, 17 laika, 31 časna sestra i 17 svećenika tifusara. U Martirologiju su objavljeni precizni podaci o tragičnim sudbinama tih osoba; svjedočanstva i izvještaji o njihovu stradanju te povijesna vrela i vjerodostojna literatura. Martirologij je podijeljen na sedam dijelova: u prvom su obrađeni stradalnici biskupi među koje je uvršten i Stepinčev dossier. Drugi, ujedno i najopširniji dio, obuhvaća 506 žrtava iz svećeničkih redova. U trećem dijelu su opisane sudbine 17 neizravnih žrtava, svećenika koji su umrli od tifusa. U četvrtom dijelu su objavljene sudbine 50 bogoslova, a u petom dijelu sudbine 38 sjemeništaraca gimnazijalaca, kandidata za svećenički staž. Posebno je poglavlje posvećeno stradanju 31 časne sestre te žrtvama laicima redovnicima. Prostor stradanja žrtava je područje bivše Jugoslavije, uglavnom područje današnje RH i BiH. Prema Martirologiju, do 9. svibnja 1945. partizani su ubili 240 svećenika; neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata pripadnici Ozne i Udbe likvidirali su 263 svećenika; na službi u JNA ubijeno je 12 svećenika. Četnici su, pak, za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili 37 svećenika, njemačke postrojbe 16, ustaše su likvidirali 11 svećenika, talijanski vojnici 2, dok su 32 poginula u savezničkim bombardiranjima. U Martirologij su uvrštena i četiri svećenika koje su ubili žandari Kraljevine Jugoslavije, četvorica koja su stradala od komunističkih vlasti u Albaniji, pet stradalih od postrojbi Crvene armije i, na kraju, 9 svećenika koje su ubili pripadnici srpske paravojske u RH i BiH za vrijeme Domovinskog rata te sudbina trojice svećenika koje su likvidirale muslimanske postrojbe u BiH. Kad je riječ o redovničkim zajednicama, najviše stradalih je bilo u franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj (73), zatim u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji (69), franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja - Split (45) itd. Među redovnicama je najviše stradalih članica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka, njih 15. Biskupije koje su pretrpjele najviše gubitaka su Zagrebačka i Vrhbosanska, potom Đakovačka i srijemska te Splitsko-makarska, onda Banjalučka i Mostarsko-duvanjska itd. - Na Martirologiju sam radio ukupno 17 godina, a počeo sam 1989., jer za vrijeme Jugoslavije nisam smio ništa pisati; dva-tri puta su me pretresali u župama u kojima sam bio. Martirologij sam radio prema strogim znanstvenim kriterijima: imao sam više muke da pronađem fotografije nego sve druge podatke - rekao je don Anto Baković. - Treba naglasiti još jednu prednost Martirologija: autor pristupa svakom dossieru, svakoj žrtvi, kao nepristrani i objektivni promatrač koji konstatira povijesna facta bez optuživanja i osuđivanja ideoloških i drugih protivnika, što će, vjerujem, objavljenom djelu biti biljeg vjerodostojnosti - mišljenja je akademik Franjo Šanjek. Zanimljivo, uvodne riječi za Bakovićev Martirologij napisali su hrvatski kardinali - Josip Bozanić i Vinko Puljić. Povodeći se za riječima pape Ivana Pavla II. da mjesne crkve prikupe podatke o žrtvama totalitarnih režima, kardinal Bozanić u uvodu Martirologija dao je don Bakoviću veliki kompliment. - Tom Papinu pozivu na izvrstan se način odazvao don Anto Baković, koji je sedamnaest godina skupljao građu o biskupima, svećenicima, redovnicima, bogoslovima, sjemeništarcima i časnim sestrama Crkve u Hrvata - žrtvama totalitarnih režima dvadesetog stoljeća. Zahvaljujemo mu na marljivo prikupljenoj i vrijednoj dokumentaciji - napisao je, među ostalim, kardinal Bozanić. Kardinal Puljić je napisao: - Sadašnje generacije trebaju upoznati taj dio povijesti. Koliko god bila teška i krvava, ali je utkana u naš sadašnji hod. Teško nama ako drugi o nama bez nas pišu i govore. Objavu Martirologija dr. Juraj Kolarić smatra velikim doprinosom hrvatskoj historiografiji, a don Anto Baković za njega je, kako tvrdi, "skoro dva desetljeća od mnogih neshvaćen, nepravedno prosuđivan i krivo optuživan u vlastitim crkvenim krugovima". Pa ipak, iako crkveni oci danas odreda hvale Martirologij don Bakovića, on se žali da ni od Crkve ni od države nije dobio ni lipe pomoći. - Kad sam tražio pomoć na Kaptolu, rekli su mi da ja nisam svećenik njihove nadbiskupije, a kad bih tražio pomoć od kardinala Puljića, on bi govorio: don Anto, kako da ti pomognem, vidiš koliko je crkava u Bosni srušeno!? Državna ministarstva od kojih je tražio pomoć, kaže don Baković, odreda su ga odbila. Msgr. prof. dr. Janko Šimrak (63) sa Žumberka, administrator Križevačke biskupije, umro u zatvoru od posljedica mučenja u komunističkim kazamatima 9. kolovoza 1946. O. Cvjetko Berišić, profesor u Isusovačkoj gimnaziji u Skadru, preminuo nakon mučenja u tamnicama Envera Hodže. Fra Borivoj Mioč (37), župnik u Ljubunčiću pokraj Livna, partizani su ga u svibnju 1944. uhitili, mučili strašnim muka Jutarnji list 12. ožujka 2008. Obrana pobija optužnicu U Hagu je nastavljeno suđenje generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, optuženima za zločine u Oluji. Uvodne riječi iznjeli su branitelji generala Gotovine Luka Mišetić i Greg Kehoe. Obrane druge dvojice optuženih odlučile su da će to učiniti na početku dokaznog postupka obrane. Na početku suđenja, uvodnu riječ iznio je branitelj generala Gotovine, Greg Kehloe. Video pogledajte ovdje. Kehoe je izrazio je čuđenje tezama koje je jučer iznijelo Tužiteljstvo, a da uopće nije spomenulo izričite zapovijedi predsjednika Tuđmana o zabrani prekomjerne upotrebe vojne sile. "Zanimljivim" je ocijenio i činjenicu da uopće nije spomenuto izvješće člana međunarodne promatračke misije u Kninu koji je naveo kako u operaciji Oluja nije bilo prekomjernog granatiranja Knina. Nakon toga je rekao kako je general Gotovina, kao zapovjednik u operaciji Oluja, jedan od najzaslužnijih za završetak rata u Hrvatskoj i BiH. Svoje iznošenje popratio je isječcima iz BBC-ova dokumentarnog serijala "Dva sata od Londona" u kojem je prikazan niz događaja koji su obilježili ratne godine u Hrvatskoj, uključujući i rušenje Vukovara. Sudac Alphons Orie isječak je okarakterizirao kao "novinarski uradak". Dodao je da je sudskom vijeću povijest sukoba u bivšoj Jugoslaviji dobro poznata te kako bi se obrana trebala fokusirati na činjenice iz optužnice. Dok je Kehoe iznosio podatke o vojnoj karijeri generala Gotovine, sudac Orie mu je prigovorio da je 25 puta spomenuo ime generala Gotovine te se isto toliko puta nepristojno "okrenuo leđima Sudu". U nastavku izlaganja Kehoe je rekao da je Ante Gotovina inzistirao na tome da vojnici pod njegovim zapovjedništvom prođu etičku i moralnu poduku o ratnom pravu te je od svojih vojnika tražio apsolutno poštovanje Ženevskih konvencija ratovanja. Suđenje je nastavljeno izlaganjem Luke Mišetića, drugog Gotovinina branitelja. Kazao ke kako je uoči Oluje izdana jasna zapovijed o poštivanju ženevskih konvencija te kako su sva državna tijela uključujući MUP, MORH i vojno zapovjedništvo, učinili sve da se spriječi prekomjerno uništavanje ili ubijanje ljudi. Naglasio je kako Tužiteljstvo nije iznijelo ni jedan dokaz o prijetnjama hrvatske Vlade genocidom nad Srbima. Dodao je kako bi podatak da je tijekom Oluje bilo prekomjernog granatiranja sigurno bio zabilježen od strane UN-ovih promatrača, ali takva zabilješka ipak ne postoji. Mišetić je svoje iznošenje potrkrijepio snimkom dokumentarne emisije "Pad Krajine" u kojoj su sugovornici govorili o planiranoj liniji povlačenja prema Kninu pa kroz Otrić prema Srbu i Lapcu. Prezentirao je i video snimku predsjednika udruge Veritas Save Štrpca, koji je 1995. gostovao na televiziji bosanskih Srba, gdje je rekao da krajiški Srbi "ne smiju niti ne žele živjeti s Hrvatima". Nakon toga puštena je snimka sastanka vojnih zapovjednika 6. kolovoza 1995. u Kninu gdje je general Gotovina napao generale zbog sporosti uvođenja reda u Kninu. Mišetić je izlaganje nastavio izvođenjem podataka o kretanjima generala Gotovine nakon Oluje, čime je ustvari prezentirao poznatu strategiju obrane kako Gotovina tijekom vremenskog razdoblja na koje se optužnica odnosi nije imao ni formalne ni stvarne ovlasti nad postrojbama koje su se zatekle na terenu po završetku Oluje. Nakon Mišetićeva izlaganja sudac Orie je rekao kako će saslušanjem svjedoka evidentiranim pod brojem 136, početi dokazni postupak optužbe. Izvođenje dokaza počinje sutra u devet sati u sudnici broj 3. HRT 12. ožujka 2008. Hrvat koji je sudjelovao u izradi laptopa za stotinu dolara Piše: Tanja Rudež Urednica znanosti u Jutarnjem razgovarala je s mladićem koji je još kao srednjoškolac napravio informacijski sustav za Dječju bolnicu u Klaićevoj. Od tada je prošao dalek put i postao ključan za svjetski biznis Kada jednog 22-godišnjaka poznati tehnološki magazin eWEEK proglasi drugom najutjecajnijom osobom u informatičkoj sigurnosti, onda nema sumnje da je riječ o kompjutorskom geniju. No, mladi Zagrepčanin Ivan Krstić, kojega je eWEEK tako laskavo titulirao, već je nekoliko godina poznato ime u kompjutorskom svijetu. U srpnju 2006. pridružio se projektu "Laptop za svako dijete" (OLPC), a prošle godine dobio je prestižnu nagradu TR 35 koja se dodjeljuje najboljim svjetskim inovatorima mlađim od 35 godina. Ovih dana, pak, stigao je u Zagreb iz Perua, gdje je u ime OLPC-a sudjelovao u distribuciji XO laptopa, ranije zvanog "laptop od 100 dolara". - Podjela laptopa počela je krajem 2007. godine u Urugvaju, čija je vlada naručila 100.000 komada. Nakon Urugvaja bio sam u Peruu čija je vlada naručila 260.000 laptopa. Tamo sam u ime OLPC-a sudjelovao u tehnološkom i distribucijskom planiranju te analizi sigurnosti - ispričao je Ivan Krstić kojemu u Zagrebu žive roditelji. Antivirusni programi Ivan, koji je u Zagrebu završio osnovnu školu, od 15. godine živi u SAD-u. U Michiganu je završio Cranbrook, jednu od najboljih privatnih srednjih škola za koju je dobio stipendiju. No, o Ivanu se pisalo još dok je bio srednjoškolac jer je tijekom ljetovanja u Zagrebu napravio informacijski sustav u Dječjoj bolnici. Također, jednom je neuroznanstveniku sa Sveučilišta Michigan, pak, napravio softver. Nakon srednje škole Krstić je upisao studij teorijske matematike i informatike na Harvardu, no njegov je studij sada u mirovanju jer je u srpnju 2006. postao najmlađi od 12 direktora OLPC-a. - U OLPC-u su imali neke probleme vezane za sigurnost računala koje nisu mogli riješiti. Onda su čuli da bih možda ja mogao riješiti te probleme pa mi se jednoga dana javio Walter Bender koji je predsjednik OLPC-a. Nakon što sam mu predstavio neke od svojih ideja, pozvao me da se pridružim projektu - prisjetio se Krstić koji je u OLPC-u direktor za sigurnost i informacijsku arhitekturu. Tijekom rada na OLPC-u mladi je Zagrepčanin razvio Bitfrost, za koji je prošle godine dobio nagradu TR 35. - Bitfrost je novi način gledanja na informatičku sigurnost koji omogućava sigurno funkcioniranje računala bez potrebe za antivirusnim i anti-spyware softverom - pojasnio je Krstić. Projekt "Laptop za svako dijete" pokrenuo je 2002. godine Nicholas Negroponte, poznati znanstvenik s Massachusetts Institute of Technology (MIT) i brat Johna Negropontea, bivšeg šefa svih američkih tajnih službi. Cilj projekta je omogućiti milijunima djece u zemljama u razvoju da imaju jeftino računalo kao pomoć u učenju. U početku je bilo predviđeno da cijena laptopa bude 100 dolara, no cijena je u međuvremenu narasla na 188 dolara. - Od trenutka kada je projekt pokrenut do početka proizvodnje cijene nekih sirovina znatno su porasle. Osim toga, shvatili smo da bismo tehničke mogućnosti laptopa mogli povećati dva do tri puta, ali uz porast cijene od tridesetak dolara. Kada su zemlje koje su bile zainteresirane za kupnju računala shvatile o kakvim se poboljšanjima radi, složile su se oko poskupljenja. No, do kraja 2009. godine cijena bi trebala pasti na oko 100 dolara - rekao je Krstić, naglasivši da je mali zeleno-bijeli laptop dobar za niz radnji osim za one koje zahtijevaju puno diskovnog prostora. - Uz pomoć laptopa može se čitati, pisati, slati mailove, surfati internetom, slušati i skladati glazbu. Može se čak i snimati ugrađenom kamerom. Tako je još tijekom pilot-projekta jedno dijete u Urugvaju laptopom snimilo kako se njegova krava teli i taj se video može vidjeti na YouTubeu - rekao je Krstić. XO laptop otporan je na kišu, a može ga se koristiti i u pustinji. Rađen je tako da može pasti s dva metra visine. Otporan je na izrazito visoke, ali i niske temperature. - Otkrili smo, međutim, u Mongoliji da se na temperaturi od minus 40 stupnjeva Celzijevih baterija brzo prazni. No, to je ekstremno niska temperatura - rekao je Krstić. Opasna antena Glavni je cilj projekta OLPC izmijeniti način na koji djeca danas uče, kao i način rada u školama diljem svijeta. Tijekom svoga boravka u mjestu Arahuay, u peruanskim brdima, Krstić se uvjerio kako su djeca i profesori, koji nikad nisu imali pristup računalima, uz pomoć laptopa promijenili pristup učenju. - Peruansko ministarstvo obrazovanja napravilo je program u koji spada i učenje probavnog trakta. No, informacije su bile šture, svega nekoliko natuknica. Onda su u školi profesori rekli učenicima da svaki od njih na internetu nađe različitu sliku probavnog trakta, odnosno njegovih dijelova. Podijelili su djecu u grupe, a naposljetku su učenici jedni drugima prezentirali probavni trakt i profesori su to nadgledali - ispričao je Krstić koji je u mjestu Aruhuay imao i nezgodu te jedva izvukao živu glavu. - To je udaljeno mjesto gdje nema ni signala za mobitel. Kolega, kojega je poslala peruanska vlada, trebao je razmontirati satelitsku antenu koja se koristila za pristup internetu tijekom pilot-projekta u školi. Kako kolega nije imao prikladan alat za razmontiranje antene, priskočio sam mu u pomoć. No, krov na kojem je antena bila postavljena bio je u lošem stanju. Kad smo nas dvojica počeli razmontiravati antenu, krov je počeo propadati pod našim nogama i ja sam propao do gležnja. Srećom, uspjeli smo se izvući neozlijeđeni - prisjetio se Krstić nemiloga događaja. Distribucija laptopa sada se nastavlja u nizu zemalja u razvoju. - Sada ćemo podijeliti manji broj laptopa, ali u veliki broj zemalja. U tijeku je distribucija u Mongoliji, zatim će uslijediti Haiti te još niz zemalja - pojasnio je Krstić. Za njegov Bitfrost, što je prema jednom islandskom mitu iz 11. stoljeća most između Zemlje i bogova, vlada veliki interes u akademskoj zajednici i industriji. Mobiteli kao računala - Za tjedan dana imam predavanje na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji, a o Bitfrostu sam već govorio na Harvardu, MIT-u te Carnegie Mellonu. O Bitfrostu i OLPC-u, sam izvan sveučilišta, predavao u nizu gradova i zemalja. Primjerice, prošle godine održao sam predavanja u Washingtonu, San Franciscu, u sjedištu Googlea u Mountain Viewu, te Nizozemskoj i Australiji. Prošli sam mjesec, putem video-linka održao predavanje u Lockheed Martinu, najvećoj svjetskoj vojno-obrambenoj tvrtci. - Za Bitfrost postoji interes i u industriji, kako u vladinu, tako i vojnom sektoru. Jedan od najvećih svjetskih proizvođača mobitela jako je zainteresiran za ovakav pristup sigurnosti. Oni žele širiti mogućnosti mobitela koji već pomalo postaju cijela računala, a nemaju sigurnosni model koji to podržava - rekao je Ivan Krstić. Jutarnji list 12. ožujka 2008. ATRAKCIJA Ususret jubilarnom 10. Croatia Boat Showu u Splitu (od 5. do 13. travnja) Nikad veći nautički spektakl Izložbeni prostor na moru i na kopnu bit će mnogo veći nego prijašnjih godina, a već se dosad prijavilo oko 30 posto izlagača više nego lani Irena DRAGIČEVIĆ SPLIT - Od 5. do 13. travnja ove godine u Splitu će seodržati jubilarni, 10. međunarodni nautički sajam >Croatia Boat Show< (CBS). Istodobno, organizator toga prestižnog nautičkog okupljanja, splitska tvrtka Profectus, ove godine organizira i 1. međunarodni sajam nekretnina pod nazivom >Croatia Property Show<. Pokroviteljstvo nad ovogodišnjim CBS-om preuzeo je Grad Split, izdvojivši iz proračuna 200.000 kuna. Nešto više od te svote, odnosno 253.855 kuna Profectus će platiti najam 4594 četvornih metara javnih površina na Obali Hrvatskog narodnog preporoda - Rivi, Trgu Republike i Trgu Franje Tuđmana. Zanimljivo, za postavljanje 75 reklamnih zastavica na rasvjetne stupove duž Ulice Domovinskog rata, Profectus će morati izdvojiti - svega 122 kune. Izlagača 30 posto više! Organizatori, pak, posjetiteljima i izlagačima najavljuju pravi spektakl. Atraktivan izložbeni prostor na moru na kopnu bit će osjetno veći nego prijašnjih godina, a pratit će ga promocije, revije i drugi zabavni sadržaji. >Prošle je godine sajam posjetilo pedesetak tisuća ljubitelja brodova i mora koji su mogli razgledati proizvode čak 1300 proizvođača, odnosno 271 plovilo u moru i 154 na suhome, kao i dotad najbogatiju izložbu raznovrsne brodske opreme, rekvizita za slobodno vrijeme na moru - ali i luksuznih automobila. Na temelju iskustava iz proteklih godina i velikog broja dosad pristiglih prijava, procjenjuje se da će na sajmu biti čak tridesetak posto izlagača više nego prošle, 2007. godine<, kaže nam Profectusov direktor Vicenco Blagaić. Opet probne vožnje Posebnost je splitskoga sajma u tome što se potencijalnim kupcima pruža mogućnost probnih vožnji u splitskom akvatoriju, a koje im pomažu pri odabiru pravog plovila. Sigurno je i to jedan od razloga zbog kojega >Croatia Boat Show<, osim domaćih posjetitelja, privlači i sve više ljubitelja brodova iz srednje i istočne Europe - Austrije, Njemačke, Slovenije, Češke, Mađarske, ali i Rusije i Grčke, te iz susjednih zemalja BiH, Crne Gore i Srbije. I ove će godine CBS biti mjesto svjetske i hrvatske premijere brodova za razonodu koje će kupci i novinari moći testirati u moru. Uz najbolja plovila hrvatske male brodogradnje organizatori sajma najavljuju i nastup čitave flote najvećih svjetskih nautičkih grupacija. Ljubitelji automobila moći će razgledati vozni park sastavljen od najluksuznijih modela dostupnih na tržištu. Jubilarni >Croatia Boat Show< trebao bi, po svemu sudeći, biti najzanimljivija nautička priredba ikad održana istočno od Genove. Vjesnik 12. ožujka 2008. IVAN BRČINA O ODNOSU SLOVENIJE PREMA HRVATIMA KOJI SU TAMO RADILI: Slovenci mi ne daju moj stan, dionice ni mirovinu! GUNJA - Iako je desetak godina živio u Sloveniji, u Velenju, Ivan Brčina, koji je posljednjih 15 godina nastanjen u Gunji, kaže kako ne može ostvariti nikakva prava koja mu pripadaju i koja je ostvario dok je bio u toj državi. Radio je u rudniku od početka osamdesetih do 1992. godine, kada odlazi iz Slovenije jer se zbog u to vrijeme napete situacije na području bivše Jugoslavije bojao da će postati tehnološki višak. Kratko vrijeme nakon toga proveo je u BiH da bi se skrasio u Gunji, gdje danas radi kao ugostitelj i ima obiteljsku kuću. - U Sloveniji, gdje sam bio stalno prijavljen, imao sam stan i stanarsko pravo, završio sam dvije godine rudarske škole i radio u tamošnjem rudniku kao rudar - kaže Brčina i dodaje kako je već nekoliko puta bio u Velenju tražeći svoja prava, ali bez uspjeha. - Tražio sam dionice koje su nam ostale, jer supruga je bila zaposlena u "Gorenju", a raspitivao sam se i za stan koji smo tamo imali. Rekli su mi da nemam prava, da je došlo do zastare, što mi nije nikako jasno - kaže Brčina i ističe primjer nekih drugih zemalja gdje se može za desetak godina rada ostvariti čak mirovina i neka druga pripadajuća prava. U Sloveniji, pak, tvrdi on, ima mnogo slučajeva gdje su ljude jednostavno brisali sa svih evidencija što, kaže, nije zakonito. Pokušao je u Hrvatskoj angažirati odvjetnike, no nitko se ne želi upuštati u ovu problematiku jer ugovora na međudržavnoj razini o ovim pitanjima nema. - Apeliram ovim putem na nadležne koji bi nam mogli pomoći u ostvarivanju naših prava, jer nisam jedini. Tretiraju nas kao da tamo nikada nismo živjeli - zaključuje Brčina. Autor: Branka GALOVIĆ-DABIĆ, Glas Slavojine 12. ožujka 2008. OTKRIĆE BRANKO VUJANOVIĆ IMA NOVA SAZNANJA O SIMBOLIMA SLAVNE OBITELJI Otkrivena prava zastava Marka Pola U knjizi autor pokušava pokazati kako dosadašnji heraldički znak na zastavi i grbu Polovih ne mora biti onaj s tri crne ptice na plavoj podlozi koje simboliziraju tri brata Pola. Novi, po mnogome primjereniji heraldički znak Polovih, jest onaj "sokola i zeca" Piše Željan Petković Na promociji knjige "Lucidar Marka Pola", autora akademskog slikara i pedagoga Branka Vujanovića iz Zagreba, izrečena su nova saznanja o životu najvećega svjetskog putnika, još uvijek velikim dijelom prekrivenim velom tajni. Autor knjige istaknuo je svoja promišljanja o mogućoj novoj heraldici obitelji Polo, a Vladimir Depolo, predsjednik Međunarodnog centra "Marko Polo", obrazložio je nove, svježe nalaze koji, pored poznatih, dodatno učvršćuju tezu o postojanju mogućeg korčulanskog podrijetla Marka Pola. U knjizi autor javnosti pokušava pokazati kako dosadašnji heraldički znak na zastavi i grbu Polovih ne mora biti onaj s tri crne ptice na plavoj podlozi koje simboliziraju tri brata Pola. Novi, po mnogome primjereniji heraldički znak Polovih, jest onaj "sokola i zeca", isklesanih na jednoj venecijanskoj kuli - vidikovcu u bijelome istarskome mramoru, koji je, prema Vujanoviću, pravi potpis Marka Pola. Naime, autor je prvi put u javnosti plasirao tezu da je sokol, simbol svjetla, sunca, prosvjetljenja koji hvata zeca, simbola mjeseca emocija, nestabilnosti, vrlo važan Marku Polu, dobrom poznavatelju ondašnje astrologije i istočnjačke znanosti. O tome svjedoči i naziv jednog otočića u Kini "Otok sokolova" kojemu je Marko za vrijeme svojih putešestvija Putem svile dao ime. Dobro educiran, Marko je poznavao tu simboliku, tvrdi Vujanović i zato je u putovanjima Zemlji izlazećeg sunca odabrao upravo sokola za svoj simbol. Stoga bi za Polovu heraldiku, po mišljenju autora knjige, bilo primjerenije upotrebljavati sokola i zeca umjesto tri ptice, kako je to do sada uobičajeno. Izlažući nove dokaze o mogućem korčulanskome podrijetlu Marka Pola, Depolo je spomenuo novi pronađeni kameni grb korčulanske obitelji Pavlović, prezimena za koje se pretpostavlja da se tijekom povijesti mijenjalo u Polo, Dupolo, Depolo. Taj kameni grb, odbačen i pronađen na šutu, sada se čuva u privatnoj riznici. Depolo predlaže da ga Gradski muzej otkupi i javnosti izloži, kao još jedan u nizu mogućih dokaza o povezanosti Marka Pola s rodnom mu Korčulom. Promocija u Zagrebu Nakon Korčule, u Nacionalnoj biblioteci upriličit će se i zagrebačka promocija knjige "Lucidar Marka Pola", gdje će biti pozvani svi veleposlanici u Hrvatskoj iz zemalja s Puta svile. Pokaže li se interes, knjiga će biti prevedena i na engleski jezik. Slobodna Dalmacija 11. ožujka 2008. OFI Natječaj otvoren do 25. ožujka Mladim dizajnerima poziv za 8. Fashion Incubator EMICA ELVEĐI OSIJEK - Otvoren je natječaj za osmu sezonu Fashion Incubatora, prvog i najvećeg modnog događaja namijenjenog mladim hrvatskim dizajnerima. Kako je izvijestila Branka Ilakovac, glasnogovornica Fashion Incubatora, ovaj jedini domaći modni događaj, koji mladim i neafirmiranim dizajnerima pruža vrhunske produkcijske uvjete, uz potpuno besplatan nastup, održat će se posljednjeg vikenda u travnju na, za sada, tajnoj lokaciji. Javni natječaj za odabir dizajnera i kolekcija koji će dobiti priliku natjecati se za titulu Dizajnera sezone Fashion Incubatora i osvojiti novčanu nagradu od 10.000 kuna otvoren je do 25. ožujka. >Radove koji pristignu na adresu Udruge Modni inkubator, Gundulićeva 120a, 31000 Osijek, ocjenjivat će stručni žiri koji čine renomirani domaći modni dizajneri <, ističe Ilakovac. Na taj će način biti odabrano pet finalista koji će se predstaviti na Fashion Incubatoru i boriti se za glavnu nagradu. [M.S.G.] Vjesnik 12. ožujka 2008. Hrvatica pobjednica francuskog kviza Hrvatska predstavnica Ida Škevin pobijedila je u jednoj od najgledanijih emisija trećeg programa francuske televizije "Pitanja za jednog šampiona", koja je u povodu Dana frankofonije bila posvećena pitanjima iz kulture i francuskog jezika. Za ulazak u završnicu natjecalo se više od 2000 kandidata iz deset odabranih zemalja - Saudijske Arabije, Čilea, Maroka, Grčke, Nizozemske, Nigerije, Austrije, Tajlanda, Togoa i Hrvatske. U sjajnom, sigurnom i simpatičnom nastupu Ida Škevin pokazala je znanje i logičko razmišljanje, a u razgovoru s voditeljem Julienom Lepersom govorila je o ljepotama Hrvatske i njezinoj pripadnosti sredozemnom i srednjoeuropskom kulturnom krugu. Ida je završila studij francuskog jezika, a za nagradu je dobila boravak u Francuskoj te rječnike francuskog jezika i knjige. Hrvatska je od 2004. godine postala član promatrač Međunarodne organizacije za frankofoniju, pa se svake godine i kod nas održavaju Dani frankofonije. HRT 12. ožujka 2008. DAN ŽENA NA VIŠNJICI U ZNAKU OČUVANJA TRADICIJSKE KULTURE I BAŠTINE Predstavljena prva poslovna etnotorba SLATINA - Obilježavanje stote obljetnice postavljanja zahtjeva za ispunjenje ženskih prava u subotu je u restoranu Višnjica nedaleko od Slatine bilo ispunjeno doprinosom slavonskih žena očuvanju hrvatske tradicijske kulture i baštine. Središnji dio večeri bilo je predstavljanje lanene modne kolekcije "Jesen-ljeto 2009." modne dizajnerice Mine Petre i prve hrvatske ženske poslovne torbe udruge žena Tkanica iz Knina. "Moramo biti uporne, jer naš dan mora trajati cijeli naš život", rekla je Mina Petra, Osječanka rođena u Našicama, predsjednica Udruge za očuvanje hrvatske tradicijske kulture i baštine Petrine pletilje s oko 400 članica u svim hrvatskim županijama. U Višnjici je predstavljeno dvadesetak modno dizajniranih modela odjeće s uresima slavonske narodne nošnje, iz bogate kolekcije koja je do sada predstavljena na 80-ak izložbi i modnih revija od Japana do Amerike, u velikim svjetskim modnim centrima, galerijama i muzejima. "Pokazivali smo vrhunski dizajn, koji u sebi ima neiscrpnu ljepotu našega folklora. Surađujemo s udrugom Tkanica iz Knina, gdje žene izrađuju prvu hrvatsku poslovnu torbu, koju već nose naše ugledne menadžerice i političarke koje žele imati nešto izvorno, prepoznatljivo i nosivo, a da u sebi ima elemente modernoga. Nakon Višnjice odlazimo u svijet i želimo da da se tkanica nađe zastupljena u Europi i dalje. Što više tih prekrasnih torbi budemo plasirali, to će više kninskih žena imati posla", rekla je poznata dizajnerica o tom humanitarnom projektu i naglasila da hrvatsku poslovnu torbu nosi i austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plesnik. Na Višnjici je predstavljena i "šapica", finalni proizvod slatinske poduzetnice Alenke Butorac, koji je na Viroexpu 2008. proglašen najinovativnijim proizvodom sajma. "Svi sastojci ovoga kolača dolaze isključivo iz ovog područja, a većina iz vlastite proizvodnje" rekla je Alenka Butorac, najavljujući da to neće biti 'običan kolač', jer je šapica ušla u program zaštite geografskog podrijetla Ministarstva poljoprivrede, ulazi u program HGK hrvatska kvaliteta i imat će uskoro i sve druge certifikate. Ravnateljica slatinskoga Zavičajnog muzeja Dragica Šuvak na večeri žena predstavila je tradicijski nakit slatinskoga kraja, izrađen od staklenih perlica, kojom udruga žena Podravski vez iz Sopja želi očuvati i prenijeti na mlađe generacije znanja izrade toga nakita. Dizajnerica Petra najavila je suradnju s tom udrugom i kompletiranje svojih lanenih modela sopjanskim nakitom. Autor: Petar ŽARKOVIĆ, Glas Slavonije 10. ožujka 2008. Odgoda primjene ZERP-a Premijer Ivo Sanader predložit će parlamentarnim strankama da Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) ostane na snazi, ali da se ne primjenjuje do ulaska u Europsku uniju. Izjavila je to predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pristupnih pregovora Vesna Pusić. Naime, sjednica Odbora bila je zatvorena za javnost, a ono što premijer nije htio reći, rekla je Pusić. Sanader je na sjednici izvijestio o stanju u pregovorima s EU-om. Pusić nije navela pojedinosti. Dodala je da će se više znati sutra za kada je najavljen sastanak predsjednika svih parlamentarnih stranaka o tom problemu koji blokira pristupne pregovore. Pusić smatra da se pitanje ZERP-a trebalo riješiti ranije i da se u tom slučaju ne bi izgubilo dragocjeno vrijeme. Ponovila je da je cilj ove godine otvoriti sva pregovaračka poglavlja, a zatvoriti ih do 10. mjeseca 2009. kada istječe mandat Europske komisije. Smatra da ZERP predstavlja glavni problem što se tiče brzine pregovora, a drugi je spremnost Zagreba da preda pregovaračka stajališta i ispuni mjerila za otvaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja. Potpredsjednik Sabora i predsjednik HSS-a Josip Friščić izjavio je nakon sjednice Odbora kako ne vjeruje da će odgoda ZERP-a do ulaska u EU ubrzati pristupne pregovore. Ocijenio je da su u pozadini spora sa Slovenijom neriješena granična pitanja. Po njegovim riječima, Hrvatska se u rješavanju bilateralnih sporova drži europskih standarda, a EU je ta koja je nedosljedna. "EU se mora odlučiti hoće li na Hrvatsku primjenjivati iste kriterije kao i za sve druge zemlje, a da se bilateralna pitanja rješavaju bilateralno ili će bilateralne probleme pretvoriti u stajališta Europske komisije", naglasio je Friščić. Najavio je da će se o premijerovu prijedlogu predsjedništvo HSS-a očitovati sutra, ustvrdivši da za opstanak vladajuće koalicije nije nužno da dvije najjače stranke imaju jedinstven stav. "To nije predviđeno koalicijskim sporazumom, ali je dobro da usuglasimo stavove", rekao je Friščić. Sanader je pak ranije izjavio kako vladajuća koalicija ima prevladavajuće stajalište o ZERP-u, a to je da i HSS i HDZ stoje na obrani nacionalnih interesa. "Treba samo u ovom trenutku vidjeti što je veći nacionalni interes", istaknuo je. Na upit je li to za HDZ EU ili ZERP, Sanader je rekao EU. Dodao je da je pitanje ZERP-a izazvalo krizu o kojoj će sutra razgovarati s predsjednicima stranaka. Rekao je i da će do kraja tjedna otkriti sadržaj prijedloga koji je kanio iznijeti na razgovorima o ZERP-u sa Slovenijom, Italijom i Europskom komisijom. Sanader je zajedno s predsjednikom Sabora Lukom Bebićem, ministrom vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem i glavnim hrvatskim pregovaračem Vladimirom Drobnjakom sudjelovao na konstituirajućoj sjednici Nacionalnog odbora za praćenje pristupnih pregovora. Sanader je podsjetio da je Nacionalni odbor osnovan prije četiri godine kao rezultat dogovora parlamentarnih stranaka i da mu je glavna zadaća prevladati stranačke razlike kada je riječ o europskim temama. Istaknuo je da su u tom smislu danas došli dati potporu konstituiranju novog saziva Odbora. HRT 10. ožujka 2008. Ceh ribara traži da Vlada ne odustaje od ZERP-a ZAGREB - Ceh za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore (HOK) uputio je Vladi apel da ne odustane od ZERP-a. Traže da se ne popušta pod 'neutemeljenim i ponižavajućim pritiscima povjerenika Europske komisije Oli Rehna'. Predsjednik Ceha Tonči Božanić upozorava da je Hrvatska, kao i sve države članice EU, potpisnica UN-ove Konvencije o pravu mora te da s pozicija međunarodno preuzetih obveza nije dopustivo da predstavnik EU provodi pritisak na zemlju članicu UN i uvjetuje odustajanje od prava koje su iskoristile gotovo sve (iznimka Grčka) države članice EU. U Cehu ribara ističu da se dokument, odnosno zapisnik koji su potpisali 4. lipnja 2004. državni tajnici vezano za primjenu ZERP-a, tumači na način da je Hrvatska preuzela obvezu neprimjenjivanja ZERP-a za zemlje članice EU, što nije točno. Iz Ceha kažu da hrvatski ribari ne bi mogli pomiriti s blažim pravilima ribolova za Talijanske ribare. B. Babić, Poslovni.hr 10. ožujka 2008. Knjiga crteža među najljepšima na svijetu Piše: Dijana Ferić Foto: Dijana Ferić VODICE - Knjigu crteža "Theatar of drawings" (Kazalište crteža) mladog vodičkog likovnog umjetnika Danijela Serdareva američki ugledni časopis za dizajn Step uvrstio je među 100 najljepše dizajniranih knjiga na svijetu, objavljeno je u najnovijem broju Stepa za ožujak i travanj. Mladi umjetnik je tu knjigu napravio još 2007. za izložbu u zagrebačkoj galeriji Križić - Roban, a na natječaj ju je prijavio dizajnerski studio Bilić - Müller koji ju je dizajnirao. U godišnjaku koji je taj časopis tiskao izišao je i članak u kojem se govori o darovitosti i radu Danijela Serdareva. Osim njegova djela, u najljepše dizajnirane knjige iz Hrvatske ušao je još jedan rad ovog studija i to Samo(re)interpretacija suvenir-izložbe "Slika i prilika" Rovinj (2007.) te kuharica "Podravkino godišnje izvješće" koju je dizajnirao poznati hrvatski tandem Bruketa i Žinić. - Iznenađen sam tim priznanjem i bio bih lažno skroman kad bih rekao da mi ne godi jer ipak je riječ o vrlo uglednom dizajnerskom časopisu i međunarodnom priznanju. Posebnost moje knjige je i u tomu što sam kao autor na svih 300 primjeraka rukom otisnuo naslovnicu, ovitke i demonstrativne trakice čime je zadržala intimnu notu - rekao je nagrađeni umjetnik. Danijel Serdarev je rođen 1981. godine u Vodicama, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Zlatka Kesera. Do sada je sudjelovao na 50-ak skupnih izložbi, a imao je i osam samostalnih u zemlji i inozemstvu. Nagrada američkog časospisa nije mu jedino međunarodno priznanje, kao ni studiju Bilić - Müller. Nakon nastupa na 18 19 bijenalu ilustracije u Bratislavi 2004. godine, na kojem je nastupio kao jedini autor iz Hrvatske, ugledna japanska organizacija JBBY pozvala ga je da sudjeluje na čak četiri izložbe u Japanu u kategoriji izvrsnih umjetnika "Excellent artist". Bavi se slikarstvom, kiparstvom (instalacije), grafikom i ilustracijom. Jutarnji list 10. ožujka 2008. Prvaci koje ne znamo Piše: Merita Arslani U Hrvatskoj se na tisuće sportaša profesionalno bavi 'malim' sportovima. O njihovim se rezultatima zna vrlo malo Stotine ljudi na Plesu, tisuće ljudi na Jelačićevu trgu, pjevaju Nina Badrić, Novi fosili, Severina, toči se šampanjac, s državnog vrha najavljuju da će "odriješiti kesu" za najbolje ambasadore Hrvatske - naše sportaše, gradonačelnik, premijer ili već netko u eforiji obećava kako će Hrvatska biti domaćin nekog velikog natjecanja već iduće godine "i pokazat ćemo velikima kako je mala Hrvatska sportska supersila"... Tako se dočekuju naši vrhunski, uspješni sportaši kada se iz bijelog svijeta vraćaju sa zlatom, srebrom ili broncom i nema sigurno nikoga među nama koji barem jednom nije bio na dočeku Janice, rukometaša, vaterpolista i svih ostalih koji su barem na jedan dan stavili Hrvatsku na sve svjetske naslovnice. Međutim, ima i onih vrhunskih i uspješnih sportaša sa zlatom oko vrata, koje na povratku dočekaju mama i tata na nekom parkiralištu jer oni se ne vraćaju avionom u biznis klasi, nego u razdrmanim kombijima, njihovi uspjesi neće otići dalje od očiju i ušiju obitelji, susjeda i prijatelja, a na saborskim i Vladinim hodnicima na prste jedne ruke možete prebrojiti ljude koji su za njih čuli. To su naši karatisti, atletičari, padobranci, kajakaši, kanuisti, golferi, gimnastičari, prvaci u badmintonu i biljaru, kuglaši i brojni drugi sportaši iz kruga "malih sportova", koji u podrumima osnovnih i srednjih škola te unajmljenim dvoranama, koje sami plaćaju, vježbaju u vrijeme kada im drugi to odrede. No, 2007. godine kući su se vratili s više od 360 medalja, barem tako stoji na stranicama Hrvatskog olimpijskog odbora. Vraćali su se prošle godine s jednom medaljom dnevno u Hrvatsku i nastavili trenirati u ranu zoru ili kasno navečer jer to su jedini termini koje si mogu priuštiti. Gomila nepoznatih sportskih prvaka iz podrumskih dvorana popela se na vrh sportskog svijeta, pa tako i mladi karatisti Vedran Turković, Maša Martinović i Pero Vučić. Vedran i Pero članovi su Karate kluba Hrvatski dragovoljac, a zajedno s Mašom i ostalim članovima reprezentacije osvojili su prvo mjesto na nedavnom Europskom prvenstvu u Trstu. Posjetili smo ih na treningu u Frizerskoj školi u Zagrebu, gdje u maloj dvorani u podrumu vježbaju svaki dan nakon 20 sati, a iz tog podruma njihov je klub osvojio oko 200 medalja. Vedran je u Trstu bio jedini koji je dobio sve mečeve, a trenirati je počeo u prvom razredu osnovne škole. - Nekad sam igrao nogomet, ali istodobno sam trenirao i karate koji mi se mnogo više sviđao. Kao mali volio sam gledati karate filmove, Brucea Leeja naravno, i tako mi se svidio taj sport. Treba imati volje jer trebalo mi je otprilike tri godine treniranja da prvi put odem na neko službeno natjecanje. Međutim, dosad se isplatio svaki moj trud jer sam osvojio neka velika natjecanja, dobio stipendiju, ali jedino je važno da volim taj sport i ozbiljno se njime želim baviti - objasnio je Vedran za kojega njegovi treneri kažu da je zasigurno jedna od najvećih mladih nada u hrvatskom sportu. Naime, za razliku od velikih sportova u kojima se vrti mnogo više novca, mali sportovi još nemaju isti tretman, a svi oni dio opreme moraju kupovati sami, ponekad i sami plaćati odlaske na turnire te istodobno od nečega živjeti. Stoga im ne preostaje ništa drugo nego se negdje zaposliti i pokušati uskladiti radno vrijeme s treninzima, pa tako dio njih i odustane od profesionalnog bavljenja sportom. - U mojoj generaciji, kada sam se počeo baviti karateom, u prvom razredu osnovne škole bilo je nas 60. Danas nas je ostalo samo dvoje. Gotovo svugdje u svijetu ljudi mogu živjeti od karatea, ali kod nas je to gotovo nemoguće - istaknuo je Pero Vučić. Unatoč predrasudama, karate je sport koji vole i djevojke. Naša reprezentacija ima i dvadesetak djevojaka, a Maša Martinović ističe kako često ljudi misle da je karate grub sport. - Nema u njemu toliko grubosti, ne više nego u drugim sportovima. Moj tata je poznavao trenera u mom sadašnjem klubu i tako sam počela. Na početku sam, kao i moji prijatelji iz kluba, sve sama plaćala, odnosno moji roditelji, ali nakon što sam ostvarila dobre rezultate, počela sam dobivati stipendiju - rekla je Maša. Samouki prvaci Osobni liječnici, menadžeri, fizioterapeuti, treneri i svi oni koji bi trebali biti dio tima koji osvaja zlatne medalje, našim sugovornicima nisu uvijek na raspolaganju, a najčešće ni nemaju iza sebe cijelu tu mašineriju koja bi za njih mogla organizirati odlazak na turnire, putovanja i kompletnu karijeru. Ivica Putnik, osvajač srebrne medalje s reprezentacijom na Europskom prvenstvu u biljaru u Poljskoj, nekoliko puta mjesečno odlazi na turnire po Hrvatskoj i Europi, a putovanja i prijave na turnire organizira mu supruga. - Većina onih koji se kod nas bave biljarom su samouki, pa tako i ja. Sve što znam o biljaru, uglavnom sam naučio sam, a volio bih imati trenera jer i to je sport u kojemu se stalno može razvijati tehnika. Nitko od nas nema ni menadžera, a meni je menadžer supruga jer ne bih stigao sam organizirati putovanja i prijave na natjecanja. Prvi put sam zaigrao biljar sa 16 godina, a na turnirima su mi protivnici ljudi koji igraju od desete godine, i to pod stalnim nadzorom trenera. Konkurencija je jaka - rekao je Ivica Putnik koji je sam našao sponzora, i to tek nakon što je ostvario zapažene rezultate na turnirima. - Sponzori žele da ih se vidi, a kako se kod nas biljar rijetko prikazuje u medijima, teško je naći ljude koji će vas financijski podržati. Savez također nagrađuje one koji imaju dobre rezultate, ali zapravo nam se najviše isplati igrati na turnirima koji imaju dobar nagradni fond - istaknuo je Ivica Putnik koji je, među ostalim, 17 puta bio prvak Hrvatske. Sport zbog spektakla S njim je srebro osvojio i Josip Šušnjara. I on je počeo igrati biljar slično kao i Ivica kojega je tako i upoznao. - Nas nekoliko prijatelja počeli smo igrati i od prvog dana uporno treniram. To je dosta skup sport i bez podrške je teško stalno kupovati opremu. Štapove se mora često mijenjati jer se lako razbiju, ali sada ih se može i kod nas kupiti. Kada sam počinjao, morali smo ih kupovati vani, a kako sam pravi zaljubljenik u biljar, naručio sam da mi izrade unikatni štap u Americi, koji je cijeli ukrašen motivima iz Sinja. Platio sam ga 4000 dolara, ali danas je njegova vrijednost neprocjenjiva jer je jedini takav u svijetu. Nemam sponzora, ali zaradim na turnirima i Savez nam povremeno pokrije troškove. No, najveći dio troškova sam plaćam - ispričao je Josip Šušnjara, četverostruki državni prvak, a od rezultata posljednjih godina među veće se ubraja i titula ekipnog prvaka tri godine zaredom. Dva zlata s Europskog juniorskog kupa u badmintonu donijeli su Zvonimir Đurkinjak i Staša Poznanović u kategoriji mješovitih parova, a njihova kolegica Matea Čiča također u parovima, osvojila je zlato na nacionalnom prvenstvu. Unatoč poteškoćama, ostvaruju vrlo dobre rezultate. - Ne smeta mi što se badminton smatra malim sportom jer se njime bavim iz ljubavi, a ne zbog nekakvog spektakla. Svi smo počeli gotovo na isti način, a uglavnom su mi sve plaćali roditelji - objasnio je Zvonimir Đurkinjak. Zanimljivo je da rade s trenerima iz Kine, zemlje gdje je badminton jedan od najpopularnijih sportova i čiji reprezentativci imaju najbolje rezultate u badmintonu na svijetu. Slično kao i u biljaru, ne čini se kao težak i skup sport, no jako su važni kondicija i dobar zamah rukom, a reketi se, poput biljarskih štapova, moraju često mijenjati. Skup sport, velika ljubav Kada se uzme u obzir da jedan reket stoji u prosjeku oko 1000 kuna, a godišnje ih zbog velikog broja natjecanja i turnira zamijene barem deset puta, nije teško izračunati koliko im je novca potrebno da bi uopće igrali, a kamoli postizali dobre rezultate. Ako se tome još doda i posebna oprema - majice, hlače, tenisice i ostalo - godišnji troškovi za jednog od njih iznose i nekoliko desetaka tisuća kuna. Osim toga, badminton je sport u kojemu ozljede koljena ili zglobova nisu rijetkost, a troškove liječenja pokrivaju sami. O sponzorima, kao i njihovi kolege iz ostalih sportova, mogu samo sanjati. - Na razne adrese poslala sam mnogo životopisa, a većina mi nije odgovorila. No, oni koji jesu, imali su bezbroj pitanja: od toga koliko često nastupam, koliko sam često u medijima i mogu li me vidjeti na televiziji do toga je li badminton popularan. Nakon mojih odgovora uvijek bi odustali - ispričala je Matea Čiča. Njezina prijateljica Staša Poznanović uspjela je dobiti Inu kao sponzora i ističe kako bi odavno odustala da nema njihovu pomoć. Golem novac koji je potreban za bavljenje sportom često je razlog zbog kojega mnogi odustanu prije nego što ostvare neki rezultat, ali golfer Miro Raić ističe kako se nikada ne bi bavio golfom da je išao s tezom da je to skup sport. Golf, naravno, nije sport u koji ne treba uložiti dosta novca, ali nije toliko skup koliko se nerijetko misli, osobito u kontekstu kada se o njemu govori kao o nekakvom elitističkom sportu. - Od prvoga dana kada sam uzeo golf-palicu u ruku, nisam razmišljao o tome koliko ću novca morati uložiti, nego da će me, ako budem dobar u tome, zvati na turnire na kojima se može zaraditi pristojan novac. Golf je sport od kojega se može živjeti čak i kod nas jer ja živim samo od toga. Počeo sam kao klinac, živio sam u Mokricama pokraj golf-terena, a ja često kažem da sam 'odrastao pokraj druge rupe'. Ispočetka me malo podučavala ekipa koja se tamo skupljala, ali gotovo sve sam naučio sam jer me zapravo nije niti imao tko učiti - naglasio je Miro, pobjednik golf-turnira na Brijunima prošle godine, koji je često gost na europskim turnirima. Varaždinac Emil Milihram europski je prvak u kanuu na divljim vodama, a 2006. osvojio je Svjetsko prvenstvo. Ostvario je svjetski uspjeh, a Hrvatska uopće nema divlje vode, pa se Emil priprema u Sloveniji i Francuskoj. Natjecanja bez publike - Time mi se bave tata i stric, pa sam ih nekoliko puta gledao i svidjelo mi se. Otkad sam postao prvak, mnogo mi je lakše jer imam podršku Grada i Saveza, a godišnje mi je samo za opremu potrebno oko 40.000 kuna. Žao mi je što ovaj sport nema više poklonika, ali ne smeta mi što nije toliko medijski raspuhan kao neki drugi sportovi. Na natjecanjima nema ni puno publike, osim na cilju, ali ni to mi nije neki problem. Volim ovo čime se bavim i pomirio sam se s tim da je za druge ovaj sport pomalo marginalan. Više mi je žao što, unatoč rezultatima, nisam upao u olimpijski program za mlade jer imam dvije godine 'viška'. To mi je najveće razočaranje - rekao je Emil Milihram. Zbog ljubavi, volje, ambicije i upornosti naši se sugovornici, ali i tisuće ostalih sportaša za čije iznimne rezultate možda nikada nećemo čuti, bave malim sportovima koji su za njih ipak veliki, kao i rezultati koje postižu. Ili, kako je objasnio Miro Raić motive zašto voli golf: - U golfu ti je svaki teren novi izazov. Na njemu si sam i igraš sam sa sobom. Ili sam protiv sebe. Jutarnji list 10. ožujak 2008. PČELARSTVO U Vinkovcima održani 5. pčelarski dani Medari uskoro slobodno na tržište Goran ČORKALO VINKOVCI - Ovoga su vikenda u Vinkovcima održani 5. pčelarski dani, jedna od najvećih pčelarskih manifestacija u Hrvatskoj, u čijemu je sajmenom dijelu sudjelovalo 60 izlagača pčelinjih proizvoda i opreme za pčelarstvo iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH. U dvodnevnom znanstvenom programu petnaestak pčelarsko-znanstvenih stručnjaka izlagalo je o novostima u pčelarstvu, dijagnostici i bolestima pčela i drugim dostignućima na tom području. Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Martin Kranjec najavio je da će krajem ožujka pčelari moći slobodno izaći na tržište te više neće biti obvezni svoj med, bez registrirane punionice, prodavati po veleprodajnim cijenama registriranim punionicama. Pčelari su postigli takav dogovor s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su pčelari, naime, za prodaju meda na tržnicama ili u trgovačkim lancima morali Ministarstvu registrirati punionice koje su prolazile složene kontrole. >Bez registrirane punionice pčelari su med prodavali po veleprodajnim cijenama između osam i 11 kuna, dok je cijena meda na tržnicama, primjerice, do 35 kuna<, objašnjava pčelar iz Vinkovaca Mato Idžojtić, koji ima najviše priznanja za kvalitetu meda u Hrvatskoj. Na 5. pčelarskim danima upozoreno je da su protekle zime iz nepoznatog razloga hrvatski pčelari pretrpjeli gubitke veće od 50 posto. Pčele su, naime, jednostavno počele napuštati košnice, ostavljajući legla i med. To je nestajanje zabilježeno u cijeloj regiji pa i u Europi, a znanstvenici još pokušavaju otkriti razlog. Idžojtiću su od 70 košnica koje je vozio na ispašu u Baranju nestale pčele iz njih 50. Zbog golemih ubitaka, Hrvatski pčelarski savez uskoro će s Ministarstvom pokušati dogovoriti naknadu štete. hrvatski med u Vatikanu Na Pčelarskim danima koje su organizirali Vukovarsko-srijemski i Hrvatski pčelarski savez bio je i Stipan Pekanović, vojvodanski pčelar i predsjednik Svjetskog pčelarskog kongresa. Podsjetio je da je papa Ivan Pavao II. za posjeta Đakovačkoj i srijemskoj biskupiji 2003., sa sobom u Vatikan ponio šokački šešir i tri mjerice najkvalitetnijeg hrvatskog meda - slavonskog, rapskog i gorskokotarskog. Kritika zbog slabog izvoza U Hrvatskoj je registrirano oko 10.000 pčelara koji proizvedu 5500 tona meda godišnje, što prelazi hrvatske potrebe. Predsjednik HPS-a Martin Kranjec naglasio je da je hrvatski izvoz na niskoj razini te je zamjerio trgovcima što se nisu nametnuli na europskom tržištu meda i drugih pčelinjih proizvoda. Vjesnik 10. ožujka 2008. Svaka farma bit će satelitski označena Piše: Orlanda Obad ZAGREB - Na krov svoga tamnocrvenog Opela Branko Hižar prvo stavlja crni uređaj manji od dlana, koji nalikuje na nekog ovećeg kukca. Recimo, žohara. Na nebu iznad gospodarstva obitelji Konječić u Donjoj Kupčini u općini Pisarovina, samo 30-ak kilometara od Zagreba, nebo je bistre plave boje. - To je jako dobro. Kad je oblačno ili po mraku, GPS ne reagira - govori Hižar, kontrolni asistent Hrvatskoga stočarskog centra, dok sa stražnjeg sjedala vadi ručno računalo. Na donjem dijelu je tipkovnica s brojevima, a na gornjem mali ekran na kojemu se počinju pojavljivati sljedovi brojeva. - On se sada spaja na tih šest satelita i učitava koordinate. Vidite, veza je, kaže, odlična - objašnjava Hižar. I nepunu minutu poslije još je jedna hrvatska farma dobila koordinate zemljopisne širine i duljine, pa može biti unesena u registar farmi koji se počeo stvarati u lipnju prošle godine. Ova pomalo futuristička akcija, kojom se u ujedinjeni sustav unosi svako seosko gospodarstvo s više od dvije svinje, posljedica je jednog od mjerila koje je EU postavila Hrvatskoj kao uvjet za otvaranje poglavlja o sigurnosti hrane. Registar farmi samo je dio mjerila koje se odnosi na sustav identifikacije i registracije goveda, svinja, koza i ovaca. Sva goveda u Hrvatskoj moraju biti uvedena, označena, a promet njima i praćen u skladu sa standardima EU, a isto treba bar početi sa svinjama, ovcama i kozama. U Ministarstvu poljoprivrede procjenjuju da će to mjerilo biti ispunjeno najkasnije do svibnja ove godine, a na projekt je od 2003. potrošeno oko 10 milijuna kuna. - Ispunjavanjem ovih mjerila postići ćemo mnogo veću zdravstvenu sigurnost i ograničiti prodaju životinja na crno. One farme i životinje koje ne budu registrirane, ostat će izvan sustava - kaže Nikša Barišić, načelnik Odjela za organizaciju veterinarske službe i označavanje životinja Ministarstva poljoprivrede. Krajnji je cilj stvoriti sustav koji omogućuje kontrolu životinja od farme do klaonice i, poslije, do malih paketića mesa u trgovinama i mesnicama. Svako govedo ima jedinstveni životni broj otisnut na žutim ušnim markicama, a njegov vlasnik dobiva putni list koji govedo prati kad odlazi s farme k nekom drugom vlasniku ili u klaonicu. U računalnom sustavu, na demonstraciji u Hrvatskom stočarskom centru pronalazimo kravu po imenu Jagoda. U računalu je cijeli njezin život: datum kad je oteljena i upisana u registar, broj pod kojim je uvedena na kojem je gospodarstvu boravila, podatak da joj je otac bio njemački bik Aladi, a majka hrvatska simentalka Olga. I na kraju datum "razduživanja", odnosno odvođenja na klanje. Drugi dio računalnog sustava djeluje kao da ste u jedno spojili Orwellovu "Životinjsku farmu" i "1984.": kada se neka životinja, primjerice, razboli, u programu se jednim klikom miša može pronaći satelitska snimka farme na kojoj se ona nalazi i program prikazuje susjedna gospodarstva u krugu od 3 i 7 km . - Imat ćemo bolju kontrolu nad bolestima i trgovinom životinja. Kupac će na svakom komadu mesa imati informaciju o podrijetlu goveda, koliko je životinja stara i kakva joj je kvaliteta mesa - objašnjava voditelj Odjela za označavanje i evidenciju domaćih životinja Hrvatskoga stočarskog centra Davorin Pranić, koji dodaje da na označavanju i identifikaciji životinja trenutačno radi oko 800 veterinara i još 200 kontrolora iz stočarskih službi. U Hrvatskom stočarskom centru procjenjuju da je u prvom razdoblju označavanja prema novim pravilima, 2003. i početkom 2004. godine, besplatno označeno i upisano oko 200 tisuća goveda, a u prosincu prošle godine počelo je i označavanje i kontrola prometa svinja. Označavanje ovaca i koza tek slijedi. Farmi je, pak, od lipnja 2007. u registar uneseno oko 16 tisuća, a još ih je oko 4 tisuće u redu za upis. Jutarnji list 7. ožujak 2008. OŽUJAK RAZDORA PREDSTAVNICI SRBA OŠTRO SE PROTIVE BRZOJ HRVATSKOJ ODLUCI O NAJMLAĐOJ DRŽAVI 'Ako prizna Kosovo, Hrvatska neće sačuvati svoje granice' Protonamjesnik SPC-a u Zagrebu Milenko Popović upozorava da Hrvatska u slučaju da prizna Kosovo, ne bi ostala u AVNOJ- skim granicama PIŠE MARIJANA CVRTILA / EPEHA Nemojte priznavati Kosovo, barem ne prije nego što to učini Srbija! Za Hrvatsku je Srbija važnija od Kosova, posebno kada je u pitanju ekonomski interes, poruke su predstavnika udruga i kulturnih organizacija srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj kao i Srpske pravoslavne crkve (SPC) upućene hrvatskoj Vladi. Da bi Hrvatska Kosovo trebala priznati tek nakon što to učini Srbija smatraju i u SPC-u, gdje se pribojavaju crnog scenarija na ovim prostorima: - Bojim se da Hrvatska u slučaju priznanja nema šanse zadržati AVNOJ-ske granice. To bi joj se moglo vratiti kao bumerang - upozorava protonamjesnik SPC-a u Zagrebu Milenko Popović. - Pogledajte što se događa u Vukovaru, kaže on, dodajući kako mu se ipak čini da sve ovo nije stav čitavog hrvatskog naroda. - Izgleda da se na Hrvatsku radi veliki pritisak, i kako netko opet želi da Hrvati i Srbi ratuju za tuđe interese - tvrdi Popović. Čekajući 'Dan D' Dok se kao mogući datum priznanja spominje 15. ožujka, Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a, najavljuje da bi u slučaju brzog priznavanja Kosova ta stranka mogla napustiti Vladu. Premijer Sanader novinarima je kazao kako su se o tom pitanju on i predsjednik Mesić dogovorili prije Predsjednikova puta u Japan, iako nije želio potvrditi datum. Sanader je čak ukorio potpredsjednika Vlade Slobodana Uzelca da "neće on određivati kada će Vlada priznati Kosovo". To, ali i često ponavljanje HNS-ove predsjednice Vesne Pusić da je 15. ožujka upravo "taj datum", daju naslutiti da će se Hrvatska uskoro pridružiti velikom dijelu europskih zemalja koje su priznale neovisno Kosovo. Srpsku zajednicu u Hrvatskoj sve to vrlo zabrinjava, iako tonovi kojima to prenose osciliraju od umjerenih do žešćih. - Razgovori s koalicijskim partnerima, s predsjednikom Mesićem te s Beogradom i Prištinom, preduvjet su donošenju moguće odluke o priznanju. Takvi razgovori su kakvo-takvo jamstvo za kontrolu mogućih posljedica takve odluke - kaže Milorad Pupovac, dodajući kako do tih razgovora ipak još nije došlo. Veljko Džakula: SDSS štiti sebe .. Upozorenja SDSS-a imaju i nemaju smisla. Najave o izlasku iz Vlade su više zbog toga da sebe ograde i skinu moralnu odgovornost sa sebe u slučaju priznanja - proziva Veljko Džakula iz SDF-a. 'Izbjeći ultimatume' .. Hrvatska se ne treba žuriti s priznanjem. Može se voditi politika da Hrvatska nije neprijatelj Kosova i bez toga priznanja - drži Čedomir Višnjić, predsjednik Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta". On spušta loptu na zemlju i kaže kako srpska zajednica ipak ne bi prema hrvatskoj Vladi trebala ići ni sa kakvim ultimatumima. Slobodna Dalmacija 7. ožujka 2008. ODAZIV DESETO JUBILARNO IZDANJE SPLITSKOG SAJMA OKUPIT ĆE VIŠE OD 400 DOMAĆIH I STRANIH TVRTKI Organizatori najavljuju 30 posto veći Croatia boat show Sajam je specifičan jer potencijalnim kupcima nudi mogućnost probne vožnjeNajveći nautički sajam u ovom dijelu Europe, Croatia Boat Show, održat će se od 5. do 13 travnja u Splitu. Deseto, jubilarno izdanje ovog međunarodnog nautičkog sajma okupit će više od 400 domaćih i stranih tvrtki. Splitski nautički sajam se u deset godina postojanja razvio od male nautičke manifestacije u respektabilan sajam i zauzeo vodeću poziciju među nautičkim sajmovima u Europi i svijetu. Croatia Boat Show privlaći najveće graditelje brodova za razonodu, svih vrsta opreme za brodove, kao i ponuditelje nautičko-turističkih usluga, a sudjelovanje na Croatia Boat Showu 2008. najbolja je ulaznica za sve dinamičnije tržište srednje i jugoistocne Europe. 'Croatia Boat Show' iz godine u godinu raste, prije svega zahvaljujući velikom trudu organizatora, splitske tvrtke Profectus, koja je ovaj sajam u rekordnom roku pozicionirala među deset najvećih svjetskih salona i stvorila dostojnu konkurenciju najvećima poput Genove, Fort Lauderdalea, Dusseldorfa, Miamija, Barcelone i Cannesa. Ovogodišnji cilj je podizanje sveukupne razine sajma, s naglaskom na međunarodni karakter. Iako službene brojke još nisu dostupne, moguće je predvidjeti rast od čak 30 posto u odnosu na prošlu godinu. U porastu je i interes talijanskog nautičkog sektora, koji je u Splitu uvijek zastupljen kroz najveća imena brodogradnje i nautičke opreme.Očekuje se nastup najvećih svjetskih nautičkih grupacija poput Ferrettija i Azimut-Benettija, te brodogradilišta Sunseeker, Princess, Fairline, Uniesse, Aicon, FIPA, InRizzardi, Samico, Rodman, Elegance. Yaretti, Doral, Sea Ray, Beneteau, Jeanneau, Elan, Hanse, Dufour, Bavaria i drugih. Posebnost ovog sajma nautike leži u činjenici da potencijalnim kupcima pruža mogućnost probnih vožnji u splitskom akvatoriju, koje im pomažu pri odabiru pravog plovila. Prošlogodišnje izdanje splitskoga nautičkog sajma Croatia Boat Show nadmašilo je očekivanja. Čak 306 izlagača iz dvadeset zemalja predstavilo je više od 400 brendiranih plovila na 120 tisuća četvornih metara prostora. Predstavljeno je četrdeset i sedam hrvatskih i pet svjetskih premijera brodova, a ajveće zvijezde sajma bile su dvije svjetske premijere grupe Ferretti s modelom Pershing 72, te domaće tvrtke Marine 3000 s modelom Mondial 54, rađenim u Dicmu - najskupljim plovilom za razonodu ikad izgrađenim u Hrvatskoj. Svjetsku premijeru lani su u Splitu imali i Lavezzi 40 i K One 42. Specifičnost splitskog sajma predstavljaju i proizvođači brodskih motora, raznih mehaničkih i električnih uređaja i sklopova, navigacijske opreme, odjeće i obuće, te najraznovrsnijih dijelova brodske opreme i rekvizita za sportove na i u moru. 'Croatia Boat Show' je jedan od većih sajmova na području brodova srednjih i velikih dimenzija (od 15m na više), a u broju jedrilica nadjačao je sve ostale sajmove u regiji. Glavna atrakcija ovogodišnjeg sajma bit će noćna parada najljepših brodova safma u gradskoj luci koju će upotpuniti gala večera i vatromet iznad palmi Rive i Dioklecijanove palače. Tvrtka Profectus će ove godine prvi put - uz nautički sajam organizirati i sajam nektretnina Croatia Property Show. S obzirom na ugled što ga je Croatia Boat Show stvorio u Hrvatskoj i u svijetu, te s obzirom na privlačnost hrvatskog tržišta nekretnina, organizatori se nadaju da će Croatia Property Show biti uspješan već u svojemu prvom izdanju. Sandra Livajić, (Poslovni dnevnik) 7. ožujka 2008. REKLAMA PREKO OCEANA NAJČITANIJE KANADSKE DNEVNE NOVINE DONOSE REPORTAŽU O TURISTIČKOJ PONUDI Toronto Star:'Dubrovnik oduševljava' Torontski dnevnik donosi priču pod naslovom 'Dubrovnik se uzdiže iz ruševina' o zamenitostima Grada, restoranima i luksuznim hotelim piše Olivija Gustin-Čuljak/EPEH U nedjeljnom broju Toronto Stara, najprodavanijih dnevnih novina u Torontu, u Kanadi, objavljena je velika reportaža o Dubrovniku pod naslovom "Dubrovnik se uzdiže iz ruševina" koju potpisuje priznata kanadska novinarka Susan Pigg. Torontski dnevnik tako svojim čitateljima donosi priču o Dubrovniku, zamenitostima Grada, restoranima i luksuznim hotelima, među kojima izdvaja hotele grupacije Jadranski luksuzni hoteli. U reportaži se prenosi i izjava Gorana Štroka, vlasnika grupacije čiji su hoteli Excelsior, Bellevue i Dubrovnik Palace navedeni kao primjeri vrhunske obnove u luksuzne hotele s najatraktivnijom ponudom. - Dubrovnik je najvrjedniji dragulj Hrvatske i uspjeli smo postaviti visoke standarde u odredištu koje zaslužuje samo najbolje - izjavio je za kanadski list Goran Štrok. U reportaži se donose detalji o 20 milijuna eura vrijednoj obnovi hotela Excelsior, kao i o obnovljenoj turističkoj ponudi u Dubrovniku. "Excelsior, danas hotel s pet zvjezdica, prošao je težak put od mete tijekom rata do utočišta za izbjeglice, ali to je još uvijek idealan hotel ako želite sobu s pogledom na ovaj prekrasan grad koji se nalazi na UNESCO-ovu popisu zaštićene svjetske baštine", napisala je Susan Pigg. "Nakon burne prošlosti obilježene socijalističkim režimom i Domovinskim ratom, Dubrovnik ponovno oduševljava svijet svojim znamenitostima i bogatom turističkom ponudom, koja se može natjecati s najpoznatijim svjetskim turističkim odredištima", navodi autorica i prenosi izjavu direktorice Excelsiora Jasne Đurković kako je Dubrovniku nakon rata trebalo pet godina da uvjeri svijet da je ovo sigurno područje. "Sada smatramo da će Dubrovnik biti odredište visoke kategorije koje se može usporediti s Nicom, Monte Carlom ili Azurnom obalom", kazala je Jasna Đurković za Toronto Star. Slobodna Dalmacija 7. ožujka 2008. MLADI GENIJI GIMNAZIJALAC IZ BIORINA BOŽO ABRAMOVIĆ VEĆ GODINAMA IZRAĐUJE NEOBIČNE SKULPTURE Kovač i težak od metalnog otpada Božin kovač s čekićem, uz nakovanj i predmete koje kovač izrađuje, u prirodnim su veličinama. Uskoro će i težak s motikom i bukarom na svjetlo dana Piše Ivan Maršić Sedamnaestogodišnji učenik trećeg A razreda imotske Gimnazije Božo Abramović iz Biorina za svoj uzrast ima doista neobičan hobi. Dok njegovi vršnjaci drukaju po računalima i gube vrijeme šaljući SMS poruke, Bože već godinama izrađuje skulpture od metalnog otpada, a slobodno možemo kazati - izrađuje prava umjetnička djela. Kako nam veli i pokazuje, još od malena je pravio skulpture od otpada i žice, a kasnije, kad je počeo rukovati aparatom za zavarivanje, došle su i nove ideje, figure u prirodnoj veličini. Sada dvorište bravarske radionice u vlasništvu njegova oca Petra, tik uz županijsku prometnicu Trilj - Cista Provo, krasi skulptura kovača. Bože je svoga "Kovača" "iskovao" za dvadesetak dana. Pored čekića, nakovnja i predmeta koji kovač izrađuje, sve je vjerno i u prirodnim veličinama prikazano. Boži to nije dovoljno pa se već uhvatio novoga detalja iz povijesti svojih predaka. U pripremi ima skulpturu - težaka. Koliko je razigrana Božina mašta pokazuju svi detalji i ne dopušta sebi da bilo što propusti. Kaže nam nadahnuti gimnazijalac iz Biorina: - Težak je nakon napornog dana sjeo da bi se odmorio, s motikom između nogu, bukarom u rukama i sprema se napiti vina. Ovim radovima veseli 17-godišnjak prepričava cijelu povijest svog rodnog kraja. Veli, neće na tome stati, bit će još skulptura. Ideja mu ne manjka, tek mu prepreku stvaraju obveze vezane uz školu. Ona je, priznaje, na prvome mjestu. A nakon Gimnazije namjerava upisati arhitekturu. Božo, samo naprijed! Slobodna Dalmacija 6. ožujka 2008. Hrvatica oteta u Kamerunu Službeno je potvrđena informacija o otmici hrvatske državljanke u Kamerunu. Oteta je, zajedno s državljaninom Italije, potkraj veljače u lučkom gradu Douali. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija poduzima mjere za njezino oslobađanje. "MVPEI je dobio informacije o otetoj hrvatskoj državljanki iz našeg veleposlanstva u Maroku, nakon čega smo kontaktirali talijansku stranu, jer Italija ima veleposlanstvo u Kamerunu, i zajedno s njima provodimo akciju i potrebne mjere za oslobađanje", rekao je glasnogovornik MVPEI-ja Mario Dragun. U Kamerunu je nedavno izbilo nasilje zbog poskupljenja goriva. Prema nekim izvorima u sukobima je poginulo više od sto ljudi. HRT 6. ožujka 2008. Udružuje se 25 malih pilana iz Karlovačke i Sisačke županije Projekt Tehničko drvnog centra Vojnić, vrijedan 835.000 kuna, otvara i nova radna mjesta Mali obrti uskoro bi mogli nastaniti poduzetničku zonu VojnićU Vojniću za nekoliko godina neće biti nezaposlenih ostvari li se projekt Tehničko-drvnog centra, vrijedan 835.000 kuna, koji financira Europska komisija u iznosu od 75 posto, a u preostalom dijelu općina Vojnić. S projektom se otpočelo u lipnju 2007. godine potpisivanjem ugovora o sufinanciranju između općine Vojnić i delegacije Europske komisije, a ovih dana počinje udruživanje poduzetnika. Nakon niza održanih seminara za poduzetnike i obrtnike u drvnoj industriji u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, 25 malih pilanara i stolara uskoro mora utvrditi najbolji mogući model partnerstva, odnosno hoće li to biti udruga, zadruga ili klaster, izjavio je voditelj TDC-a Mario Protulipac. Riječ je o receptu koji je već uspješno primijenjen u slovenskoj općini Nazarje gdje su također bili utvrđeni isti problemi zbog neiskorištenih potencijala za razvoj drvne industrije. Najveći je problem, dodaje Protulipac, neiskorištenost kapaciteta manjih pilana koje ne mogu s Hrvatskim šumama ostvariti dugoročne ugovore o dostavljanju drvne građe. Također, pilane će se udružiti jer ne mogu konkurirati velikim prerađivačima drvne mase, poput karlovačkog DIP-a ili pogona u Ogulinu i Ravnoj Gori. To je jedan od ciljeva strategije razvoja drvne industrije koju je uz stručnu pomoć Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a uz potporu Europske unije, izradio Tehničko drvni centar Vojnić (TDC). Našom strategijom, tumači voditelj, želi se potaknuti razvoj i finaliziranje proizvoda koji se mogu izvesti na tržište EU gdje su, primjerice, hit drvene kuće, a postoji i potražnja za pripadajućim namještajem koji bi se uz partnerski odnos lakše plasirali. Općina Vojnić najveća je u Karlovačkoj županiji po površini, ima oko 5 i pol tisuća stanovnika, 430 obiteljskih poljoprivrednih imanja, 7 trgovačkih društava i 61 obrt. Ukupno je 600 zaposlenih, a jednako toliko nalazi se i na Zavodu za zapošljavanje. Oko 37 posto površine općine je pod šumama i od 9 tisuća ha šuma 5300 ha drži Šumarija Vojnić, oko 500 ha je privatno, a ostalo ima Šumarija Krnjak. Godišnje se eksploatira oko 50.000 kubičnih metara kvalitetnog drva što je znatan potencijal u razvoju drvne industrije. Iako ova regija ima tradiciju i dostatne zalihe kvalitetne sirovine, danas je karakterizira pad razvoja drvne industrije sa zastarjelom proizvodnjom i programima, izvoz sirovine ili poluproizvoda s nižom dodanom vrijednosti, nedostatak investicija, prepoznatljivi brend te slaba poslovna umreženost poslovnih subjekata, naglasio je Mario Protuplipac. U budućoj poslovnoj zoni Vojnića planira se podignuti energana na biomasu, izuzetno važan projekt kogeneracije, proizvodnje toplinske i električne energije iz biomase, što bi bio ogledni primjerak takvog projekta u Hrvatskoj. U tijeku je izrada dokumentacije za gospodarsku zonu koju treba podržati Ministarstvo gospodarstva s nekoliko stotina tisuća kuna. Poduzetnička zona trebala bi nastati, praktično, neposredno uz energanu, što znači da bi proizvedena toplinska energija bila poduzetnicima na raspolaganju. Stjepan Bohanek, savjetnik za gospodarstvo u Općini Vojnić, objašnjava da će se gospodarska zona graditi u Donjem Vojniću, u neposrednoj blizini drvne industrije DIL. U tijeku je otkup dijela privatnog zemljišta koji općina plaća 15 kuna po četvornom metru. Zona bi se prostirala na oko 2 ha i za nju ima interesenata, ali natječaj još nije raspisan jer nisu definirane parcele. Ekonomski pokazatelji općine Vojnić Površina 24.775 ha Stanovništvo 5495 (8236 u 1991.) Obiteljska poljoprivredna imanja 430 61 obrt i 7 trgovačkih društava Zaposlenih 600 koliko i nezaposlenih Površine pod šumama 9279 ha Eksploatacija drva 50.000 kubičnih metara godišnje Kvaliteta 90 posto visoke šume (80 posto bukva) Biserka Ranogajec, Poslovni dnevnik 6. ožujka 2008. BAŠTINA 26 kuhara s certifikatima za autohtona crikvenička jela Torta suvenir Frankopanska torta nije lako kvarljiva, a u posljednje vrijeme traže se jestivi i pitki suveniri Damir HERCEG RIJEKA - Lazanje na crikveniški, palamida na ulju, na rigi po selački, buzara od sardel na jakovarski (Jadranovo), crikveniški palačinki (sa smokvama i orasima), frankopanska torta, kirska (crikvenička) kava (s lozovačom i kuminom)... samo su neka od 28 izvornih jela, te jedno piće, s crikveničkog područja, koja je na nedavno održanom tečaju naučilo spravljati 26 kuharica i kuhara ne samo s crikveničkog područja, već i iz drugih gradova i mjesta u Hrvatskoj. Stroga pravila Ovih su dana u Crikvenici tim majstorima od kuhače dodijeljeni i certifikati za pripremu autohtonih crikveničkih jela, a certifikate su dobili i ugostiteljski objekti koji će u svoje jelovnike uvrstiti neka od tih jela, i to prema strogo određenom pravilniku. Grad Crikvenica i njegova turistička zajednica ove su godine utemeljili gastronomsku sekciju s ciljem oživljavanja crikveničkih autohtonih jela. Jedan od predavača na spomenutom tečaju bio je i proslavljeni crikvenički kuhar Dragan Visković, šef kuhinje restorana Domino u Dramlju, koji je Vjesniku rekao da nisu u prvom planu skupa jela, štoviše crikvenički ugostitelji žele pokazati da sve ono što je ukusno ne mora biti i skupo. 120-godišnja turistička tradicija Zanimljiva priča je frankopanska torta, koju su minulih godina radili jedino u crikveničkom hotelu >Internacional<, a koja će se ubuduće moći dobiti i u drugim restoranima toga grada sa 120-godišnjom turističkom tradicijom. Povijest te torte vezana je uz vladavinu Frankopana crikveničko-vinodolskim krajem. U izradi torte koriste se lješnjaci, bademi, grožđice, cimet, muškatni oraščić, rum i ružina vodica. Ta torta nije lako kvarljiva, pa ju se radilo kad se nekome išlo u posjet u udaljenije krajeve. Zbog te karakteristike torta je i idealan suvenir, a u posljednje vrijeme najtraženiji su upravo jestivi i pitki suveniri. Vjesnik 6. ožujka 2008. OD TRAVNJA DO LIPNJA PROBNA DRŽAVNA MATURA ZA 35.000 SREDNJOŠKOLACA Na većini fakulteta više neće biti prijamnog ispita ZAGREB - Ukupno 34.693 učenika trećih razreda srednjih škola sudjelovat će u probi za državnu maturu, koja počinje 9. travnja, a završava u lipnju. Još uvijek se, međutim, ne zna koliko će fakulteta iduće godine, kada prva generacija srednjoškolaca polaže "pravu" državnu maturu, doista priznati maturu u zamjenu za prijamni ispit. - Obišli smo sva sveučilišta, veleučilišta i visoke škole, i dobar dio njih izjasnio se da iduće jeseni neće provoditi prijamni ispit - istaknuo je Želimir Janjić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, na konferenciji za novinare u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. S postocima nije želio kalkulirati dok od fakulteta ne dobije pisane izjave o tome što će i u kojoj mjeri priznati. Osnovna i viša razina Do kraja tjedna u Ministarstvu očekuju očitovanje svih sveučilišta o tome hoće li priznati maturu, koji su im izborni predmeti najinteresantniji te koja ih razina znanja zanima. Na državnoj maturi će se, naime, učenici opredjeljivati između osnovne ili više razine znanja iz pojedinog predmeta te će o tome ovisiti zahtjevnost testa koji polažu. - Neke fakultete ne zanima ništa osim obveznih predmeta, neki će tražiti jedan dodatni predmet, a ima ih i koji nude paletu predmeta između kojih učenik može birati. Neki fakulteti, poput umjetničkih akademija, morat će i dalje ispitivati specifična znanja i vještine - istaknuo je Janjić te najavio da će 35.000 srednjoškolaca prije ljeta dobiti brošuru s detaljnim podacima o uvjetima upisa svakog fakulteta. Podsjetio je i na iskustva susjednih zemalja, poput Slovenije, gdje je državnu maturu u prvoj godini primjene uvažilo nešto više od 50 posto fakulteta, a taj se postotak idućih godina povećao. Zanimanje za psihologiju Na probnoj maturi gimnazijalci će polagati ispit iz matematike, hrvatskog i stranog jezika te jednog izbornog predmeta, dok strukovnjaci izborni predmet ne polažu. Najveće zanimanje đaci su pokazali za polaganje ispita iz psihologije, za što se prijavio 2.361 učenik, povijesti (1.313), sociologije (1.279) te fizike, biologije i zemljopisa. Za ispit iz vjeronauka prijavilo se 57 učenika, a za etiku samo - jedan. Većina učenika prijavila se za višu razinu znanja, i to najviše iz hrvatskog jezika (49 posto), stranog jezika (42 posto), a iz matematike 38 posto srednjoškolaca prijavilo se za višu, a 33 posto za osnovnu razinu znanja. Oko 28 posto učenika još nije prijavilo ispit. Prvi dio nacionalnih ispita, odnosno probne državne mature, provodi se od 9. do 11. travnja, kad će učenici polagati pisani dio ispita iz hrvatskog i stranih jezika. U svibnju se održava drugi dio ispita iz ovih predmeta, i to 27. i 28. svibnja, 29. svibnja održat će se ispit iz matematike, a 2. i 3. lipnja polagat će se izborni predmeti. Autor: Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ, Glas Slavonije 5. ožujka 2008. Puls: Zbog Kosova za 15 posto skočila potpora NATO-u Riječ je o impulzivnoj reakciji pa potpora ulasku u NATO može pasti kada se stanje u regiji smiri, kažu u Pulsu Kada je prekjučer govorio kako se potpora ulasku Hrvatske u NATO kreće između 60 i 70 posto, predsjednik Vlade Ivo Sanader na umu je imao najnovije Pulsovo Crobarometar istraživanje koje je pokazalo kako čak 67,1 posto građana podupire priključenje toj vojnoj alijansi. Do tada je, prema Pulsu, NATO uživao potporu oko 52 posto, pa se rast od 15 posto u vrlo kratkom vremenu može smatrati izuzetno znatnim. Anketar tumači kako je pod utjecajem recentnih zbivanja i nestabilnosti na Kosovu, u Srbiji i BiH krajem veljače (ispitivanje za NATO provedeno je naknadno, 28. veljače, telefonski na uzorku od 600 građana) došlo do enormnog skoka potpore. Dodaje, međutim, kako valja imati na umu da je riječ o impulzivnoj reakciji na aktualna događanja te da lako može doći do ponovnog pada potpore kada dođe do smirivanja stanja u regiji. Među anketiranima 21,4 posto smatra da Hrvatska ne treba prihvatiti pozivnicu za NATO koju će vjerojatno dobiti u travnju u Bukureštu, dok 11,5 posto ne zna što da o tome misli. Prema stranačkim preferencijama, najviše "natofila" ima među HDZ-ovim biračima kojih čak 82 posto želi priključenje, dok ih je najmanje među HSS-ovim simpatizerima - 63 posto, kojima će prvi seljak Josip Friščić očito morati objašnjavati zašto je odustao od zahtjeva da se i za ulazak u NATO raspiše referendum. Kada je riječ o priključenju Europskoj uniji, na obvezni referendum vjerojatno bi izašlo 72 posto birača. Među njima bi "palac gore" za Uniju vjerojatno podiglo 54 posto birača, protivilo bi joj se vjerojatno 41 posto građana, dok ih šest posto neodlučno. (Poslovni dnevnik) 5. ožujka 2008. Za kvadrat se prosječno traži 2130 eura ZAGREB Prema podacima Burze nekretnina tijekom veljače prodavatelji stanova u Hrvatskoj za četvorni metar tražili su u prosjeku 2130 eura, što je za 140 eura ili 7 posto više nego u veljači lani, no prosjek postignutih cijena bio je veći za 3,6 posto. Prosječne tražene cijene izračunate su na 2765 ponuđenih nekretnina, napominju iz Burze. U Zagrebu je prosječna tražena cijene u veljači bila 2260 eura za četvorni metar, što je na godišnjoj razini porast od 8,5 posto. No, u usporedbi prosjeka postignutih cijena u tom je razdoblju vidljiv porast od 5 posto. (Poslovni dnevnik) 5. ožujka 2008. Proljetna sjetva na šest posto većim površinama ZAGREB Ovogodišnja će se proljetna sjetva obaviti na nešto većim površinama nego lani, a povećan interes obiteljska gospodarstva pokazuju za soju, suncokret i kukuruz. Razlog tome, pojašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede, procjene su da će se cijena tih kultura ostati visoka. Prema procjenama Ministarstva, proljetnim će kulturama biti zasijana oko 488.700 hektara, što je šest posto više nego lani. Kukuruza bi trebalo biti zasijano na oko 350.000 hektara ili 72 posto od ukupnih površina u proljetnoj sjetvi, a procjenjuje se da će urod kukuruza iznositi blizu 2,3 milijuna tona. . (Poslovni dnevnik) 5. ožujka 2008. Njemački MAN otvara vrata gospodarskom razvoju Like Piše: Željko Popović Foto: Željko Popović/CROPIX GOSPIĆ - U Lici će se do kraja ove godine realizirati desetak kapitalnih projekata u koje gradovi i općine uz potporu ministarstava ulažu više od 120 milijuna kuna. Većinom je riječ o ulaganju u infrastrukturu, a nekoliko većih projekata realizirat će se poduzetničkom inicijativom jer su već sagrađene tri poslovne zone koje ove godine očekuju ulagače. Prema zanimanju, gospodarstvo bi osobito moglo napredovati u općini Brinje koja je sagradila poslovnu zonu Žuta lokva na površini od 14 hektara. Polovica zone već je zakupljena. - Uz dvije naše domaće tvrtke, Auto Hrvatska i Pik Rijeka, u zoni su prostor zakupile i dvije njemačke tvrtke: MAN, koji će raditi automobilsku industriju, i Menk beton, koji će praviti uređaje za pročišćavanje oborinskih voda. Zonu smo povoljno sagradili i uštedjeli 27 milijuna kuna jer se nalazi na prostoru bivšeg Bechtelova kampa koji je za gradnju autoceste sagradio cjelokupnu infrastrukturu - rekao je Ivan Lokmer, načelnik općine Brinje u čijoj će se blizini, na predjelu Vrataruša kod Krivog puta, ove godine sagraditi i prvi vjetropark u Lici. Prema općini Donji Lapac gradi se Cesta spasa preko Frkašića, koja će prometno povezati dosad odsječeni kraj Like. U općini Perušić počela je gradnja velike poslovne zone i žele privući mlade jer je Općina parcelirala zemlju za gradnju kuća. U Lovincu će, osim nastavka najvećeg ličkog projekta gradnje zimovališta Sveto brdo, ove godine biti sagrađeno i prvo autohtono ličko selo koje će unaprijediti turizam. Do početka sljedeće akademske godine u Gospiću će studenti Veleučilišta Nikola Tesla dobiti novu upravnu zgradu i novi đačko-studentski dom, a dom se još gradi i u Korenici za učenike Srednje turističke škole. Lika se BDP-om približila prosjeku zemalja EU Župan ličko-senjski Milan Jurković zadovoljan je intenzitetom razvoja Like koja se po BDP-u približila prosjeku zemalja Europske unije. Zasluge za razvoj ima Vlada koja na Lici najbolje promovira svoj projekt da je Hrvatska jaka onoliko koliko su joj rubni krajevi razvijeni. - Predstoji nam realizacija dva velika projekta, plinofikacija županije i izgradnja hidroelektrane Senj II. To su kapitalni projekti koji će unaprijediti razvoj Like - kaže župan Milan Jurković. Jutarnji list 4. ožujka 2008. Hrvatska na 34. mjestu po konkurentnosti turizma Po konkurentnosti turizma i putovanja Hrvatska se među 130 zemalja nalazi na 34. mjestu, čime je poboljšala svoju prošlogodišnju poziciju za četiri mjesta prema istraživanju WEF-a Svojom ovogodišnjom pozicijom Hrvatska je i dalje ostala poželjnije turističko odredište od primjerice Tunisa i Ujedinjenih Arapskih Emirata, te turistički konkurentnija od novih članica Europske unije iz Srednje i Jugoistočne Europe. Prema tom istraživanju najkonkurentnija turistička zemlja na svijetu drugu godinu za redom je Švicarska, dok su drugo i treće mjesto zadržale Austrija i Njemačka. Među top pet zemalja su još Australija i Španjolska, koje su sa tih pozicija 'izgurale' Island i Sjedinjene Američke Države. Hrvatska je najbolje ocjene i ove godine ostvarila u kategoriji kvalitete ljudskih resursa te bogatstvu kulturnih i nacionalnih dobara, gdje je zauzela još bolje, 32. mjesto. U kategoriji poslovnog okruženja i infrastrukture nalazi se na 38. mjestu, a novost je značajno poboljšanje u kategoriji zakonodavne regulative, s lanjskog 58. na ovogodišnje 39. mjesto. Komentirajući istraživanje predsjednik NVK-a Darko Marinac istaknuo je da to pokazuje najveće prednosti i nedostatke turističkog sektora te ukazuje na nužna poboljšanja koja treba postići za povećanje konkurentnosti ne samo turizma nego i cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. U tom smislu naglašava da održivi razvoj turizma mora biti jedan od prioriteta hrvatske ekonomske politike, te da se pravi rezultati mogu postići dobrom suradnjom javnog i privatnog sektora. Ovogodišnje istraživanje WEF-a provedeno je u 130 odnosno šest zemalja više nego lani, a podaci su prikupljani iz javno dostupnih izvora te anketiranjem vodećih gospodarstvenika svake zemlje. Posljednje, 130. mjesto ove godine iznova je pripalo afričkoj državi Čad, kao najnesigurnoj zemlji na svijetu. Od Hrvatskoj susjednih zemalja Slovenija je na 36. mjestu, Crna Gora na 59. mjestu, a Srbija na 78. mjestu, što je pad od 17 mjesta u odnosu na lanjsko istraživanje. Najlošije stoji Bosna i Hercegovina koja je zauzela 105. mjesto. Piše: NT/Hina Jutarnji list 4. ožujka 2008. Na FEST-u nagrađen hrvatski film >Živi i mrtvi< Za ukupno najbolji film FEST-a 2008., na kome je u nekoliko programskih cjelina prikazano više od sedamdeset filmova iz cijelog svijeta, filmski su kritičari proglasili >12< ruskog redatelja Nikite Mihalkova BEOGRAD - Film >Živi i mrtvi< hrvatskog redatelja Kristijana Milića pobjednik je natjecateljskog programa >Europa izvan Europe< 36. međunarodnoga filmskog festivala FEST 2008. koji se u Beogradu održavao od 22. veljače do 2. ožujka. U spomenutom programu natjecalo se osam filmova, a žiri je procijenio da nagradu lista Politika zaslužuje antiratni film Kristijana Milića jer je >precizno režiran, razgovjetno glumljen i senzibilno snimljen<. Na konferenciji za novinstvo Milić je istaknuo kako njemu i cijeloj ekipi ta nagrada puno znači. Na pitanje novinara hoće li će se film distribuirati u Srbiji, odgovorio je da je ta mogućnost planirana. Za ukupno najbolji film FEST-a 2008., na kome je u nekoliko programskih cjelina prikazano više od sedamdeset filmova iz cijelog svijeta, filmski su kritičari proglasili >12< ruskog redatelja Nikite Mihalkova. Vjesnik 4. ožujka 2008. BISER MORA' SPLIĆANIN ŠPIRO PAVLIĆ OSVOJIO PRVO MJESTO NA MEĐUNARODNOM KULINARSKOM NATJECANJU Od izgorene teflonke do kuharskog asa Inovativnom tehnikom obradio sam poznate namirnice i sačuvao im okus, objasnio je ovogodišnji laureat Piše Tea Sumić Snimio Jadran Babić / Cropix I splati se pustiti dijete da upropasti koji kilogram brašna ili izgori novu teflonku, zaključili smo nakon što nam je majka Špira Pavlića, netom što je talentirani 24-godišnjak na međunarodnom kulinarskom natjecanju "Biser mora" osvojio prvo mjesto i 35 tisuća kuna nagrade, povjerila kako joj se sin gotovo oduvijek motao po kužini. I mali je Špiro, otkrila je ponosna mama Silvana, poput većine profesionalnih i neprofesionalnih kolega, započeo s palačinkama. A mora biti da nisu bile loše, barem sudeći po tome kako Pavlić danas rastura gastronomiju: već drugi put je osvojio nagradu na natjecanju profesionalnih kuhara; prošle godine na istom je natjecanju bio drugoplasirani. Upravo proglašenog pobjednika zapitali smo što je, onda, na rasporedu naredne godine? - Pa ne znam, valjda idem u žiri!? - ispalio je osvajač trećeg po redu "Bisera mora", održanog tijekom proteklog vikenda u makarskom hotelu "Meteor", u organizaciji Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija. Priznao nam je kako je konkurencija ove godine bila iznimno oštra - u završnici natjecanja nastupilo je deset finalista, odabranih između čak 40 ponajboljih kuhara iz Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Italije, Slovenije i Srbije. - Nagrada me iznenadila, obzirom da sam se u finalu nadmetao s proslavljenim profesionalcima, koji su svi, prema mom sudu, bili usitinu izvrsni - kazao nam je Špiro. Ništa manje kompliciran, dodao je, nije bio ni zadatak: kuhari do samog finala nisu znali što će morati spremati, pa čak ni tada nisu imali konkretano zadana jela, nego su se morali osloniti na maštovitost i umješnost te od ponuđenih namirnica sastaviti jelovnik od tri slijeda. Pavlić je pri tome briljirao juhom od dvaput pasiranog povrća, kojoj je dodao rimski njok od griza i parmezana (koji se može kušati u kavani "Luxor", gdje je Špiro chef kuhinje), domaćom tjesteninom aromatiziranom vrganjima i punjenom prženom oradom i blitvom na maslinovom ulju te desertom začinjanim ekstra djevičanskim maslinovim uljem: kolačem od tamne čokolade i pjenicom od jagode. Dodao je kako vjerujem da je žiri osvojio još u kvalifikacijama, jer je na zadanu temu juhe od rajčica umjesto klasične, crvene juhe spremio bistru i prozirnu, takozvanu esenciju rajčice, koja ima okus po friškim pomama. Iznenađenje je priredio i u glavnom jelu, jer je zadanu grdobinu pripremio kao tartar, koji je oblikovao u kuglice i pržio u tempuri aromatiziranoj rikulom. - Mislim da sam postigao pravu stvar: inovativnom tehnikom obradio sam poznate namirnice i sačuvao im okus. Jednako sam postupio i u finalu, jer mislim da bi suvremena gastronomija baš tomu trebala težiti - domaće okuse prezentirati na moderan način - zaključio je laureat ovogodišnjeg "Bisera mora". Jaki Hrvati .. Ovo je natjecanje pokazalo da hrvatski proizvod u jakoj međunarodnoj konkurenciji ima dobru prođu. Osobito me veseli što je kod natjecatelja primjetan napredak u tehnikama i razmišljanju, pa vjerujem da smo postigli cilj: razmjenu znanja i iskustava među kuharima - kazao je Miro Bogdanović, predsjednik SKMER-a i idejni začetnik natjecanja. Moderan pristup .. Željeli smo da prikažu rafiniranost moderne kuhinje, zadrže osnovni okus i minimalistički pristupe aranžiranju. Špiro je dao upravo to, ali ni ostali finalisti nisu promašili temu, premda im nismo objašnjavali što želimo od njih, jer su se stvari kristalizirale kroz kvalifikacije - kazao je Pero Svanović, koordintor žirija. 35 tisuća kuna osvojio je prvoplasirani Pavlić koji je prošle godine na istom natjecanju zauzeo drugo mjesto 10 kuhara sudjelovalo je u finalu natjecanja. Oni su pak izabrani između 40 sudionika pristiglih iz cijele regije Težak zadatak. Kuhari do samog finala nisu znali što će morati spremati, pa čak ni tada nisu imali konkretano zadana jela, nego su se morali osloniti na maštovitost i umješnost te od ponuđenih namirnica sastaviti jelovnik. Slobodna Dalmacija 4. ožujka 2008. VELIKA ILUMINACIJA SVJETSKI MOĆNA TVRTKA ZA RASVJETU OBAVILA POSAO NA KORČULI Pupnatska crkva uz bok Eiffelovu tornju Rasvjeta crkve Gospe od Sniga Philipsov je pilot-projekt za rasvjete sakralnih objekata u Hrvatskoj, a veza velike tvrtke i malog Pupnata ostvarena je posredstvom iseljenika Marka Farca Perjanika Piše Željan Petković Na godišnjem skupu u Parizu svjetski poznate tvrtke za iluminaciju Philips, predstavljena je crkva Gospe od Sniga iz Pupnata. Tu mjesnu crkvu iz 17. stoljeća u novo rasvjetno ruho obukla je tvrtka koja se proslavila rasvjetom Eiffelova tornja, Louvrea i drugih čuvenih objekata, a također se sprema projekt rasvjete izraditi i za dubrovačke zidine. Veliki Philips u mali Pupnat došao je slučajno, poznanstvom dugogodišnjeg pupnatskog iseljenika Marka Farca Perjanika, koji je poslovno surađivao s poznatom tvrtkom. Kada je mjesni i crkveni odbor Pupnata prihvatio Farčevu ideju da u posao uvedu moćnu svjetsku tvrtku, krenulo je. Nakon 2,5 godine izrade projektne dokumentacije i usklađivanja sa zahtjevima Zavoda za zaštitu spomeničke baštine u Dubrovniku, posredstvom projektne dubrovačke tvrtke Brenum d.o.o., ishodovani su potrebni papiri za projekt. Philipsu su tada bila otvorena vrata za pilot-projekt rasvjete sakralnih objekata u Hrvatskoj. Najprije je izrađena računalna simulacija rasvjete, a poslije su Philipsovi stručnjaci došli u Pupnat ispitati vrstu rasvjete prema specifičnome podneblju. Kako se crkva nalazi blizu glavne prometnice, trebalo je rasvjetna tijela postaviti što bliže sakralnoj građevini, da ne ometaju javni promet. Ta je činjenica presudila u izboru modela tzv. dekorativne rasvjete. U mjesec dana instalirano je ukupno 25 rasvjetnih tijela pod zemlju i u pročelje zvonika. Izabrana je topla bijela boja za rasvjetna tijela u zemlji i topla narančasta za rasvjetu zvonika. Postavljeni su najkvalitetniji reflektori s prosjekom trajanja od 15 do 20 tisuća radnih sati. U svako rasvjetno tijelo ispod zemlje ugrađeno je uzemljenje i cijela instalacija na pročelju crkve dobila je zaštitu od udara groma. Ukupna investicija projekta s ugradnjom kamenog pločnika na crkvenome trgu iznosila je 490 tisuća kuna. Osim Ministarstva mora, Grad je u financiranju sudjelovao s 45 tisuća kuna. Slobodna Dalmacija 3. ožujka 2008. Sanader: Dvojba "EU ili ZERP" je pogrešna Premijer Ivo Sanader rekao je kako smatra da je dvojba "EU ili ZERP" pogrešno postavljena jer je cilj Hrvatske zaštititi svoje nacionalne interese, kao i ulazak u Europsku uniju. Nakon predstavljanja fotomonografije Ive Pervana "Boje Hrvatske" Sanader je istaknuo da kad bi postojala takva dvojba, onda bi se u sljedećem krugu moglo reći, EU ili pravosuđe, EU ili poljoprivreda i td. "Želimo ući u EU i trebamo ispuniti svoj dio obveza", izjavio je, dodavši kako trebamo zaštititi i svoj nacionalni interes. Premijer je napomenuo kako od talijanske i slovenske strane još nije dobio odgovor na hrvatski prijedlog razgovora o ZERP-u. Predsjednik Saborskog odbora za vanjsku politiku Mario Zubović i talijanski veleposlanik Alessandro Pignatti Morana suglasili su se da se pitanje ZERP-a mora što prije riješiti kako bi Hrvatska intenzivirala pregovore s EU-om. Izrazili su nadu da će ono biti uskoro riješeno dijalogom zainteresiranih strana, javlja Hina. Zubović je Morani zahvalio na potpori koju Italija pruža Hrvatskoj u pristupanju euroatlantskim integracijama. Talijanski veleposlanik najavio je potporu za upućivanje pozivnice Hrvatskoj za članstvo u NATO-u na predstojećem summitu u Bukureštu. HRT 3. ožujka 2008. Vukovar ujedinio navijače U Vukovaru se okupilo oko 2.500 navijača mnogih nogometnih klubova, među kojima i zagrebačkog Dinama, splitskoga Hajduka, vinkovačke Cibalije i drugih. Od vukovarskog hotela Dunav, uz klicanje gradu-heroju i pjevanje domoljubnih pjesmama, u mimohodu su krenuli do Kamenog križa na ušću Vuke u Dunav. Javno okupljanje završilo je polaganjem vijenca na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata te čitanjem zajedničke izjave. "Želimo iskazati potporu Vukovarcima i istodobno izraziti svoj prosvjed mjerodavnima zbog stanja u vukovarskom kraju", navodi se u izjavi koju je pročitao vukovarski branitelj i invalid Domovinskog rata Petar Janjić. Također se, uz ostalo, navodi kako bi srpska zajednica u Vukovaru trebala zatražiti kolektivni oprost zbog događanja prema Hrvatima tijekom Domovinskog rata. Ocjenjuje se i kako dio srpske zajednice ne pokazuje građansku lojalnost prema Hrvatskoj već od nje traži i koristi samo povlastice. Hrvatski navijači nisu mogli ostati po strani jer je "Vukovar hrvatski nacionalni ponos" te će i dalje pratiti što se u njemu događa i ponovno reagirati ako zatreba, stoji u izjavi. Među okupljenima, sudjelovali su i pripadnici zagrebačke Hvidre te drugih udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz Vukovara. Najveći dio pripadnika navijačkih skupina nisu imali vidno istaknuta obilježja nogometnih klubova za koje navijaju. Nosili su hrvatske nacionalne simbole, zastave, šalove, kape i majice. Prosvjedni skup osiguravale su jake policijske snage, a prema neslužbenim procjenama u Vukovaru je bilo razmješteno više od 500 pripadnika interventne i drugih policija. Policija je sve navijače-prosvjednike pregledala na ulasku u Vukovar te pri izlasku iz autobusa i automobila u samom gradu. Iako je skup protekao mirno i dostojanstveno, tijekom mimohoda prema Kamenom križu nekoliko osoba pjevalo je pjesmu neprimjerena sadržaja, rekao je načelnik Policijske uprave vukovarsko-srijemske Josip Grčanac. Kako je policija snimala cijeli skup, prema odgovornima će biti podignute odgovarajuće prijave, dodao je. Dolazak navijača iz cijele Hrvatske reakcija je na napad veće skupine maskiranih navijača nogometnog kluba Crvena zvezda koji su kamenovali Učenički dom u Borovu naselju 14. veljače. Napadači su psovali Hrvatsku i prvoga hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, uzvikivali su "Ovo je Srbija", a učenicima doma prijetili na nacionalnoj osnovi. Vukovar su prije tri dana preplavili ćirilični grafiti navijača Crvene zvezde, poznatijih kao Delije. HRT 3. ožujka 2008. Dubrovnik: Za Uskrs pun Grad Španjolaca Dubrovnik Airline će sa dvanaest čartera u Dubrovnik tijekom 19. i 20. ožujka dovesti oko dvije tisuće putnika, uglavnom iz španjolskih destinacija, dok će po jedan let biti iz Napulja i Lisabona. Jedan čarter je i Croatia Airlines najavila iz Madrida piše Lidija CRNČEVIĆ/EPEHA U Dubrovniku se ne očekuje slabija turistička sezona zbog političkih događanja oko Kosova, iako je, prema riječima predsjednika Uprave Gulliver Travela Gorana Hrnića, zadnjih desetak dana booking nešto usporeniji nego što je bio u prethodnom razdoblju. - Koji je pravi razlog nešto usporenijem bookingu ne mogu reći s preciznošću, ali od turoperatora nam stižu vijesti o stanovitom "zastoju" na zapadnoeuropskom turističkom tržištu. Do prije desetak dana booking je bio u uzlaznom trendu, tako da bi ovogodišnja turistička sezona bila nešto bolja od lanjske. Vjerujemo da će u konačnici tako i biti - kaže Hrnić, dodajući i kako turističke djelatnike ne veseli neizbježna "rupa" koja će nastati od uskrsnih praznika do 1. svibnja, kada bi se mogao očekivati življi i kontinuirani početak turističke sezone na jugu Hrvatske. Dubrovački hotelijeri također taj datum uzimaju kao početak jako dobre popunjenosti hotela za ovu sezonu, a s optimizmom se očekuju i uskrsni blagdani, tijekom kojih će, prema dosadašnjim najavama, cijeli Grad biti pun turista sa španjolskog tržišta. U prilog tome ide i najnovija vijest iz dubrovačke zračne luke. Naime, osim redovitih trotjednih letova kojima niskotarifni avioprijevoznik ClickAir povezuje Dubrovnik i Barcelonu, neposredno pred Uskrs dubrovačka aviokompanija Dubrovnik Airline najavljuje čak 12 čarter-letova, najviše iz Španjolske. Dubrovnik Airline će najavljenim čarterima u Dubrovnik tijekom 19. i 20. ožujka dovesti oko dvije tisuće putnika, uglavnom iz španjolskih destinacija, dok će po jedan let biti iz Napulja i Lisabona. S jednim čarterom, koji je Croatia Airlines već najavila iz Madrida, značajno je poboljšana turistička slika Dubrovnika za uskrsne praznike - kažu nam u dubrovačkoj zračnoj luci. Tamo doznajemo i da zasad nema nikakvih otkazivanja letova u turističkoj sezoni, nego su određene kompanije najavile i povećan broj letova iz inozemstva, ali i iz zemlje. Jutarnji list 3. ožujka 2008. Vodnjan stvara identitet na temelju bogate baštine U sklopu pozivnog dijela natječaja za dizajn vizualnog identiteta Vodnjana, održan je okrugli stol "Susreti u Vodnjanu/Incontrarsi a Dignano". Na susret su pozvani dizajneri studija Bruketa i Žinić, Sensus Design Factory, Sonda, Studio Cuculić i Studio International. Urbana samosvijest Vodnjanaca proizlazi iz činjenice da je Vodnjan stoljećima bio grad veći od obližnje Pule, koja ga je nadrasla tek u drugoj polovini 19. stoljeća zahvaljujući austrougarskom projektu glavne ratne luke. Atraktivno područje na Brijunskoj rivijeri bogata je riznica arheoloških i povijesnih lokaliteta: na samoj obali Barbarige i Dragonere arheolozi su otkrili nalazišta brojnih rimskih vila s tehnološki naprednim antičkim postrojenjima za preradu maslina. Uz tragove dinosaura iz prapovijesti tu je otkriven i najstariji katastar. Poznate su tako i vodnjanske mumije iz crkve sv. Blaža, a hodočašća u sv. Fošku i ostale crkve pospješila su razvoj vjerskog turizma. "Duž cijele obale, nailazimo na atraktivan antički sklop. Vodnjanci su oduvijek živjeli od masline i plodova zemlje, a taj gotovo mističan odnos prema zemlji ostao je do danas dio njihova identiteta", rekla je konzervatorica Nataša Nefat. Arhitekti i dizajneri naglasili su da kulturna baština ima velik interpretacijski potencijal, a informacije koje su dobili bit će korisne upute za rad na projektiranju novog identiteta. Dodjela nagrada za najbolje radove vizualnog identiteta bit će 19. travnja. Agneza Urošević, (Poslovni dnevnik)


Vijesti \| O nama \| CRO turizam \| Hr. brandovi \| Oglasnik \| Hr. iseljenici \| Radio \| Linkovi \| Kontakt