HIA - kontakt






		V I J E S T I - H R V A T S K A ARHIV - travnja 2007. natrag u arhiv godine 30. travnja 2007. POKOP U KRUGU OBITELJI I PRIJATELJA Ivica Račan 1944.-2007. Komemoracija u srijedu, datum i mjesto pokopa neće se objavljivati Nakon kratke i teške maligne bolesti, uslijed zatajenja vitalnih organa, jučer je u 3,05 sati u zagrebačkoj bolnici Rebro preminuo Ivica Račan, dugogodišnji, donedavni predsjednik SDP-a i bivši predsjednik Vlade RH. Iako kao bivši premijer ima pravo na pokop uz državne počasti, Račanova je želja da njegov posljednji ispraćaj i pokop budu samo za krug obitelji i najbližih prijatelja, zbog čega se datum i mjesto pokopa neće objavljivati. Komemorativni skup povodom Račanove smrti održat će se u srijedu u 11 sati u koncertnoj dvorani Lisinski. Govorom će se od SDP-ovog lidera oprostiti i predsjednik Mesić, te bivši slovenski predsjednik Milan Kučan. U središnjici SDP-a na Iblerovom trgu, s koje su jučer skinute stranačka i zastava EU, a istaknuta velika crna zastava, jučer je u 13 sati otvorena knjiga žalosti, kao i u svim županijskim i gradskim organizacijama SDP-a. Knjiga žalosti otvorena je jučer i u Saboru, u koji je za zastupnika Račan biran pet puta, a prvi se upisao predsjednik Vladimir Šeks. Danas će knjiga žalosti biti otvorena i u Vladi. Od ranog jutra u stranci su se počeli okupljati članovi i dužnosnici, međutim, većinu je vijest o smrti dugogodišnjeg lidera zatekla izvan Zagreba, pa su pristizali tek u poslijepodnevnim satima. U knjigu žalosti, koja će biti otvorena do srijede u 10 sati, uz esedpeovce upisuju se i brojni građani, a prvi se upisao Marko Grljušić, SDP-ovac s Trešnjevke, oprostivši se od svog vođe riječima - "Hvala ti Ivice za sve što si učinio za Hrvatsku i hrvatski narod". Stranački dužnosnici u tamnim odijelima svakih se pola sata izmjenjuju na tihoj, počasnoj straži kraj Račanove fotografije uz veliki buket crvenih ruža i knjige žalosti. Glavni tajnik stranke Igor Dragovan u knjigu žalosti je upisao - "Dragi prijatelju, bez tebe će sve biti drugačije. Puno te volim". Voditelj stranačkog izbornog stožera Slavko Linić poručio je - "Druže Ivica, sve o politici naučio sam od tebe". Iza 14 sati u stranku je iz Makarske pristigla i Željka Antunović, obrativši se novinarima očiju punih suza i drhtavog glasa, riječima kako je otišao "naš drug i prijatelj", koji u hrvatsku povijest povijest ulazi kao državnik koji je dao neizbrisiv pečat stvaranju i razvoju samostalne i demokratske Hrvatske. Bio je istinski socijaldemokrat i nadasve skroman čovjek i pošten političar. (www.poslovni.hr) 30. travnja 2007. Spektakularna nova javna rasvjeta na Rivi Piše: Ivica Profaca Foto: Feđa Klarić Osvijetljena je i svaka palma na Rivi, izvori svjetla postavljeni su i oko klupa, a cijeli južni zid Dioklecijanove palače dobio je novo noćno lice SPLIT - Sve je bliže trenutak kad će se moći reći da je preuređena Riva potpuno spremna za veliko otvaranje na blagdan Svetog Dujma, splitskog zaštitnika. Premda za taj veliki dan neće biti gotov dio urbane opreme poput štekata ili tendi, u subotu navečer prvi put je isprobana upravo postavljena javna rasvjeta, i rezultati su, u odnosu na ono što je najvažnija gradska javna površina dosad imala, spektakularni. Visoki kandelabri, pritom, samo su jedan od izvora koji će splitskom "portalu" dati potpuno nov izgled. Naime, osvijetljena je i svaka palma na Rivi, izvori svjetla postavljeni su i oko klupa, a cijeli južni zid Dioklecijanove palače, kao i susjedne zgrade izgrađene kasnije, dobili su sasvim novo noćno lice. Premda je bilo predviđeno da splitski Konstruktor do Svetog Dujma 7. svibnja potpuno završi radove, oni su ponešto kasnili zbog opsežnih arheoloških istraživanja na vrijednim nalazima nekoliko slojeva splitske obale. Zato će biti dovršeno parterno uređenje, a ostatak će zablistati do kraja svibnja. No, procesija u povodu Sudamje ipak će se održati preko Rive, a za navečer je najavljen i veliki vatromet te koncert uglednih glazbenih atrakcija, grupa Gotan Project i Scapanapoli. Juarnji list 30. travnja 2007. Otkriveni ostaci nosoroga u Parku prirode Papuk Piše: Kazimir Balog Foto: Vlado Kos Najnlađi hrvatski Park prirode Papuk, utemeljen 1999. godine, najesen će biti na listi UNESCO-a Park prirode Papuk, sada je već izvjesno, od rujna će biti pod izravnom paskom UNESCO-a i svrstan među današnjih tridesetak europskih geoparkova. Izglasano je to jednoglasno prošlog tjedna u Njemačkoj na povjerenstvu za kandidaturu za geoparkove nakon što su članovi pogledali fotografski materijal i nalaze koje je obavila komisija UNESCO-ovih geoparkova. Sa svih 28 glasova odlučili su da najmlađi hrvatski park prirode, utemeljen 1999., zavređuje tu laskavu nominaciju. - Oduševljeni smo geologijom, koja je jednako važna kao i sama priroda te okoliš ovoga područja. Mislimo da ovo područje uistinu ima sve uvjete da postane dobrim i uspješnim geoparkom - izjavljivao je prošle nedjelje za obilaska prirodnih ljepota Papuka vođa komisije, Grk Charalampus Fassoulas, koji je očito već tada dobro znao što govori jer je odmah u srijedu svoja zapažanja iznio predstavnicima asocijacije europskih geoparkova, a ovi su već u prvom krugu glasovanja prihvatili nominaciju. Riječ je rijetkoj odluci jer se u prvom krugu kandidatu obično preporuča što treba popraviti ili doraditi da bi nominacija prije konačne odluke postala savršena, jer samo savršenstvo ima pravo ponijeti znak geoparka. Stoga u Parku prirode Papuk vjeruju kako je rujansko zasjedanje ove asocijacije u Škotskoj tek puka formalnost. A kako i ne, kada su pojedini dijelovi Papuka stari i 400 milijuna godina, stijenje poput onog na Rupnici pronađeno je tek na još nekoliko lokaliteta u svijetu, a čitavo područje ovog relativno malog prostora od 360 četvornih metara bujalo je životom od najranijih vremena. Zato ne čudi pronalazak zubi golemog prethistorijskog morskog psa, dužeg od 20 metara , koji je vrebao svoj plijen u Panonskom moru koje je oplahivalo svoj najveći otok - današnji Papuk. Taj su prostor naseljavale brojne kulture ostavljajući iza sebe vrijedna nalazišta koja se tek danas otkrivaju. Rupnica: Prvi geološki spomenik Iako je među sedamdesetak lokacija koje čine osnovne značajke ovog područja teško izdvojiti onu najljepšu, najviše pozornosti za sada ipak privlači jedinstveni geološki spomenik prirode Rupnica, smješten u dolini potoka Djedovice, na samom južnom ulazu u mjesto Voćin. Ovo je jedinstveno djelo prirode u Hrvatskoj, s predivno izraženim stubastim lučenjem vulkanskih stijena koje je nastalo hlađenjem lave, što je oblikovalo višekutne stupove. Takva se pojava nalazi još samo u češkom sredogorju, na Novom Zelandu, a najveličanstveniji bazaltni stupovi, visine i do 75 metara , nalaze se u Nacionalnom parku Yellowstone. Sam lokalitet tek se sada detaljno istražuje pa je vulkanska stijena po nekim autorima stara 70-ak milijuna godina, a po drugima "tek" 16 milijuna. Rupnica proglašen je 14. listopada 1948. prvim zaštićenim geološkim spomenikom prirode u Hrvatskoj. - Ustvari nismo ni svjesni povijesne važnosti događaja za ovaj kraj, što znači dobiti prestižni znak geoparka i logotip UNESCO-a koji do sada od prirodne baštine u Hrvatskoj imaju još jedino Velebit i Plitvička jezera. To znači ovaj kraj dovesti na kartu svijeta - izjavio je ravnatelj Parka prirode Ivica Samardžić. Danas je temeljni problem kako zaštititi ovo područje koje je u proteklom razdoblju trpjelo samo devastacije. Od eksploatacije kamena, za što su nemilice rušena ili potkopavana čitava brda, do sve sile izletnika koji su se često ponašali kao slonovi u staklarnici. Zato su djelatnici PP-a Papuk vrlo aktivni u edukaciji posjetitelja, posebice kroz tzv. poučne staze kojih je danas nekoliko. Možda je najljepša ona nazvana Grofova staza na Jankovcu, a prošli tjedan otvorena je na Rupnici i prva geostaza. - Park prirode Papuk pruža brojne mogućnosti koje trebamo iskoristiti, pri čemu su i sami članovi UNESCO-ove komisije inzistirali na suradnji s lokalnom zajednicom. Uspjeli smo ovaj dugo vremena zapušten kraj pokrenuti, djelatnici Parka prirode su se tri godine pripremali za tu nominaciju i uložen je golem trud da bismo na najkvalitetniji način prezentirali sve osobine ovog prostora. Trebalo je puno volje, rada i entuzijazma, znanja i mašte da bismo pokazali kako se jedan, godinama zapušten prostor može razviti u potencijalnu turističku meku - ustvrdio je Ivica Samardžić i dodao da Papuk nisu mimoišli ni suvremeni trendovi. Tako nisu rijetkost ni paraglidere iznad Pliša i Mališčaka, a uređene su biciklističke staze, kao i stijene za slobodno penjanje. Pliš i Mališčak: Botanički vrt ugrožen kamenolomom Južne padine Papuka - Pliš i Mališčak - botanički su najzanimljivije područje Parka prirode. Na tom području rastu šume hrasta medunca i crnog jasena uz pokoji grab, brekinju, pitomi kesten, bukvu i crni bor. Zbog velikog pada terena i gustog grmlja teren je i teško pristupačan, što je omogućilo uvjete za opstanak rijetke i zanimljive flore, tako da na Plišu i Mališčaku raste najviše zaštićenih biljnih vrsta na Papuku. Nažalost, posljednjih je godina Pliš u znatnoj mjeri ugrožen zbog kamenoloma Kamen Ingrada koji prijeti devastaciji čitavog brda. Park prirode Papuk danas je i važno međunarodno područje za ptice kojih su do sada zabilježene 104 vrste, a najbrojnije su šumske. Na Papuku se osim toga gnijezde i brojne ugrožene vrste ptica, poput škanjca osaša ili bjelovrate muharice, a pretpostavlja se da je Papuk jedno od četiriju gnjezdišta patuljastog orla u Hrvatskoj. U brojnim špiljama i jamama, među kojima je najatraktivniji ponor Uviraljka, nedaleko od najvišeg vrhunca Papuka, otkriveno je najveće hrvatsko zimsko stanište brojnih vrsta šišmiša, među kojima su rijetki brkati i močvarni šišmiši. Papučki potoci su mrijestilište potočne pastrve, a zbog iznimne čistoće vode u njima obitava i potočni rak. Sekulinačka planina jedinstvena je šumska oazu prašumskog tipa bukve i jele u teško pristupačnom i dostupnom dijelu Papuka, za čiji je posjet potreban dobar i stručan vodič. Već je dugo vremena bez ikakvog utjecaja čovjeka i obogaćena je prizorima stabala divovskih bukava i jela te brojnih izvaljenih i suhih stabala. Poneki primjerci bukve u promjeru su širi od jednog metra. Sekulinačka planina zaštićena je kao specijalni rezervat šumske vegetacije 1966. godine. Pravu arheološku senzaciju pobudila su otkrića grobnih humaka - tumula na lokalitetu Gradac iznad mjesta Kaptol pod koje su pokapani ugledni pripadnici ratničkog naroda koji je na ovom prostoru živio u vremenu od 8. do 3. st . pr. Krista, odnosno u željezno doba. Bogato ukrašena keramika, željezne kacige i razna oružja govore o visoko razvijenoj kulturi koja zasigurno krije još mnoge tajne, jer od pedesetak tumula razasutih po okolnim šumama do sada je otvoreno tek desetak. S obzirom na velik broj tumula, može se očekivati da bi u njihovoj blizini trebalo biti i veliko naselje koje tek treba pronaći. Osim toga, u Papučkom gorju još stoji i nekoliko starih gradina i utvrda od kojih su najpoznatije Velički grad, Kamengrad koji se nalazi nedaleko od sela Vrhovaca te Ružica kod Orahovice, a tu su i Stražemanečki grad. Stari grad iznad Orahovice, Drenovački grad i Pogana gradina, te uz Voćinski grad i Kaptol čini Papuk uvjerljivo najbogatijim po broju srednjovjekovnih utvrda među zaštićenim parkovima u Hrvatskoj. Papuk je rijedak, a možda i jedini hrvatski prostor gdje je naseljavanje čovjeka neprekinuto od lovaca na mamute i bizone do današnjih dana zbog velikog bogatstva kamena, vode, divljači, drveta i strateških brežuljaka za obranu. Da su tu od praiskona živjeli brojni narodi govore i nedavni pronalasci na samom vrhu Papuka, iznad samog Jankovca. - Stari pisci govore da je između dva keltska plemena, koji su živjeli u području Alpa i onih koji su živjeli u Podunavlju, granica išla nečim što se zove mons claudius ("zaključana gora", op. a.), koju arheolozi traže već stotine godina u gorju od Fruške gore do Bilogore pa nadalje... Morski nalazi > Pojedini dijelovi Papuka stari su i 400 milijuna godina, a stijenje poput onog na Rupnici rijetko je u svijetu - Osim oblika ključa, to je zapravo jedina vododjelnica koja dijeli Slavoniju na dva dijela, između sliva Drave i sliva Save. Ono po čemu je to još značajno jest da su Rimljani kasnije podijelili provincije Panonije poštujući kao i obično zemljopisne, ali i etničke granice. Jedna od tih granica je išla upravo između ta dva keltska plemena, odnosno razdjelnicom mons claudius. Keltski nalazi nas upućuju da bi upravo ovdje mogao biti strateški položaj, s kojega se vidi daleko u Mađarsku, skoro do Pečuha - objašnjava arheolog dr. Hrvoje Potrebica, koji već godinama vrši arheološka istraživanja u Papuku. Jutarnji list 30. travnja 2007. Hrvatske tvrtke u Srbiji imaju više imovine nego srpske u Hrvatskoj NIS tvrdi da u Hrvatskoj ima 30 crpki, odmarališta i udjel u Janafu, a Ina je 2001. tužbom od Beopetrola tražila vraćanje 170 crpki Pitanje imovine poduzeća iz Srbije koja je ostala na teritoriju Hrvatske riješit će se potpisivanjem bilateralnog ugovora između Republike Hrvatske i Srbije, stav je Ministarstva pravosuđa. Predviđeno je da se tim sporazumom odredi način provedbe članka 2. Aneksa G Ugovora o sukcesiji kojim se svim vlasnicima imovine 31. prosinca 1990. jamči povrat vlasništva. Ako imovinu nije moguće vratiti kao što je slučaj s prodanim nekretninama, vlasnici imaju pravo na naknadu sukladno s normama građanskog i međunarodnog prava. Bilateralnim ugovorom, ističu u Ministarstvu, regulirat će se visina, metodologija, izračun, dinamika kao i vrste te oblici isplate. Veći dio NIS-ove imovine u Hrvatskoj je rasprodan, a crpkama upravlja Ina koja traži povrat svoje imovine u SrbijiDržava protiv države Premda je stav države više nego jasan, praksa je pokazala da je situacija "na terenu" bitno drukčija. Primjerice, Jadranski luksuzni hoteli Gorana Štroka prije dvije godine od Dečjeg odmarališta Beograd, odnosno Direkcije za imovinu Republike Srbije, kupili su dvije zgrade i 26 bungalova na otočiću Jakljanu za šest milijuna eura. Sredinom prošle godine uputili su Državnom odvjetništvu prijedlog za mirno rješenje spora vezanog za upisivanje vlasništva. Državno odvjetništvo poslalo im je negativan odgovor tako da JLH još nije upisan kao vlasnik. U tvrtki kažu da će "i nadalje koristiti sve pravne mogućnosti u postupku rješavanja imovinsko-pravnih odnosa vezanih za kupnju nekretnine na otoku Jakljanu". Teško je vjerovati da Državno odvjetništvo, kao produžena ruka države, radi na svoju ruku i blokira upis imovine. Prije je bilo riječi o dogovorenoj taktici odugovlačenja rješavanja ionako politiziranog problema. Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), koji upravlja imovinom, unatoč potpisanom Sporazumu o sukcesiji koji sadrži spomenuti Aneks G, i dalje ustrajava na tvrdnji da će neprodana imovina biti predmet sukcesije, iako je jasno određeno da se stanje mora vratiti na 1990. godinu. Odmah nakon što se Štrok javio na natječaj, glasnogovornik HFP-a Vedran Kukavica upozorio ga je da je ta prodaja nelegalna i da je za Hrvatsku formalno-pravno otok Jakljan još u vlasništvu HFP-a, odnosno hrvatske države, zbog čega će osporavati upis u vlasništvo. Suprostavljeni stavovi Ministarstva pravosuđa s jedne te HFP-a i Državnog odvjetništva s druge strane mogu dovesti do zaključka da je u ovom slučaju država protiv države. Imovina srpskih tvrtki u Hrvatskoj još nije procijenjena. Direkcija za imovinu, koja nekoliko puta godišnje raspisuje natječaje za prodaju pojedinih objekata radi pojedinačne procjene prije njihove prodaje. U Srbiji se spekulira da je riječ o imovini vrijednoj oko 700 milijuna eura, od čega se većina odnosi na Naftnu industriju Srbije (NIS). U toj su tvrtki prije nekoliko dana zatražili suglasnost od vlade Srbije za pokretanje postupka povrata imovine te kompanije u Hrvatskoj. Prodano Lukoilu U NIS-u tvrde da u Hrvatskoj imaju više od 30 pumpi, odmarališta u Rovinju, Makarskoj, Hvaru i Braču, skladišta, poslovne prostore kao i udjel u Jadranskom naftovodu. Veći dio imovine NIS-a je prodan, a benzinskim pumpama upravlja Ina koja pak traži povrat svoje imovine u Srbiji. Tamošnji mediji špekuliraju da će srpska strana zbog toga na pregovorima s Hrvatskom zauzeti kompromisan stav da Ina i NIS jednostavno prelome imovinu tako da Ini ostanu NIS-ove pumpe u Hrvatskoj i udjel u Janafu, a Beopetrolu Inina imovina u Srbiji što bi svakako bilo najjednostavnije rješenje. Međutim, pitanje je koliko je takav ishod realan. Ina je 2001. godine podnijela tužbu tražeći od Beopetrola vraćanje 170 benzinskih crpki, 18 skladišta i 11 drugih objekata koji su bili u vlasništvu Ine da bi na kraju završili kao imovina Beopetrola. Imovina je oduzeta Ini temeljem Uredbe o organizovanju dijelova poduzeća čije je sjedište na teritoriji Republike Slovenije i Republike Hrvatske iz 1992. koju je Ustavni sud Srbije kasnije proglasio protuustavnom. Kako je Beopetrol u međuvremenu prodan ruskom Lukoilu, situacija je dodatno komplicirana. Iz te su tvrtke do sada odbacivali Inine zahtjeve tvrdeći da je Ina u Srbiji pravno istupila iz matične tvrtke još prije raspada Jugoslavije. Taj je primjer najbolja ilustracija kolika je veličina problema koji još uvijek čeka pregovarače. Svaka strana poziva se na Aneks G i potrebu vraćanja na stanje prije rata samo onda kada traži povrat. Prema procjenama Ministarstva pravosuđa, ne treba očekivati da će se problem riješiti prije sklapanja međudržavnog sporazuma. Zato u NIS-u pravilno procjenjuju da će "postupak povrata imovine biti težak i da mora postojati reciprocitet". HFP je, inače, popisao 319 objekata tvrtki iz Srbije, od kojih je većina prodana ili dodijeljena na korištenja. Prodano je 158 objekata, 30 je dodijeljeno, za njih 40 se vode sporovi, a 91 objekt je slobodan. Direkcija za imovinu Republike Srbije još nije izišla s punim popisom, ali iz onoga što je dosad objavljeno, oni tvrde da bi na popisu trebalo biti još barem stotinjak nekretnina. Većina nekretnina prodana je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća za nevelike iznose. Riječ je uglavnom o bivšim odmaralištima i kućama na obali te poslovnim prostorima po većim gradovima u Hrvatskoj. Hrvatska je upisala vlasništvo nad njima najprije Vladinom uredbom, a poslije i posebnim Zakonom o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske koja imaju sjedišta u Srbiji i Crnoj Gori. Za imovinu tvrtki iz ostalih republika bivše Jugoslavije najprije je određena zabrana otuđenja i opterećenja koja je kasnije ukinuta potpisivanjem bilateralnih sporazuma. Policija u objektu 'Zastave' Među atraktivnijim nekretninama koje se potražuju nalazi se i zgrada Hrvatskog nogometnog saveza u Zagrebu koju natrag želi beogradski Genex, dok na sjedište Policijske uprave zagrebačke pravo polaže Zastava iz Kragujevca. Nekoliko objekata u Hrvatskoj bilo je u vlasništvu željezničkog poduzeća iz Srbije. Kuća u Makarskoj velika je 611 četvornih metara, a HFP je procijenio na 335.489 eura. Drugi objekt srpskih željeznica nalazi se u Rogoznici pokraj Šibenika koji je 1997. godine prodan za 1,5 milijun tadašnjih njemačkih maraka, ali ugovor nije do kraja realiziran. Ostale dvije kuće HFP je 1999. godine ustupio jedinicama lokalne samouprave. Kuća u Omišu dodijeljena je za potrebe Doma za stare i nemoćne, a u Bolu na Braču za srednju školu. SIZ za zaštitu djece Apatin na otoku Silbi imao je više turističkih objekata uz more ukupne veličine 1971 četvornih metara koji se sada ne koriste, a procijenjeni su na 232.638 eura. Nad tim kompleksom grad Zadar ima založno pravo od 200.000 eura. Sporno je i pet kuća u Gradcu pokraj Makarske koje su bile u vlasništvu Dečjeg odmarališta Kragujevac. Kuće su ukupne površine 1995 četvornih metara, a vrijedne po procjeni 710.229 eura. Na njih se, za razliku od većine drugih objekata, zemljišno nije uknjižila Republika Hrvatska. Dvjema se koristi tamošnji dječji vrtić, jednu traži općina za potrebe staračkog doma, a dvije su prazne. Imovinu u Hrvatskoj imale su praktički sve veće društvene tvrtke. Tvrtka Geneks ima 37 stanova, hotel u Rovinju od 1155 kvadrata, odmarališta od oko 3000 kvadrata u Dubrovniku, dok Utva ima odmaralište u Šibeniku od 780 kvadrata, a kulska Eterna od 1000 i Maglić iz Bačke od 1300 kvadrata.Vrijednost imovine srpskih tvrtki u Hrvatskoj tek treba utvrditi. Procjene HFP-a rađene su u razdoblju kada su cijene nekretnina bile neusporedivo niže nego što su sada. Primjerice, objekte na otočiću Jakljanu HFP je procijenio na 1,6 milijuna eura, Direkcija za imovinu na 3,6 milijuna, a Štrok ih je kupio za šest milijuna, tako da s procjenama treba biti oprezan. Iako Srba Panić, zamjenik ravantelja Direkcije za imovinu Srbije, tvrdi da je vrijednost imovine srpskih tvrtki u Hrvatskoj nekoliko puta veća od potraživanja Hrvatske prema Srbiji, prema procjenama domaćih stručnjaka, hrvatskoj strani više bi odgovarala doslovna primjena Aneksa G kojim je određeno da se vlasništvo nad imovinom vrati na stanje 1990. godine, budući da su hrvatske tvrtke u Srbiji imale više imovine nego što su je imala srpska poduzeća u Hrvatskoj. U Srbiji se barata brojkom od oko milijardu eura. Zbog odluke Ustavnog suda u Srbiji ta imovina nije bila pripisana u vlasništvo državi, kao što je slučaj s Hrvatskom, tako da je lakše ponovo doći u posjed. Varteksu vraćena 34, a Krašu sedam dućana Uz Inu, najveći problem s povratom imovine ima tvrtka Borovo koja traži povrat poslovnih prostora u Srbiji kojih je bilo 117. Njima sada upravlja somborska tvrtka Boreli čiji strojevi za proizvodnju obuće jednim dijelom potječu upravo iz Borova. Boreli se želi privatizirati, ali zbog zahtjeva za povratom imovine, sudbina te tvrtke još uvijek nije jasna. Borovu je vraćeno 14 prodavaonica u Crnoj Gori, a Varteksu 34 u Srbiji vrijedna šest milijuna eura. Sedam prodajnih i dva distribucijska centra dobio je natrag i zagrebački Kraš, a prošli tjedan objavljena je informacija da Končar povećava temeljni kapital za 2,2 milijuna kuna jer je ponovo došao u posjed zgrade u centru Beograda. Prema procjenama, u Srbiji postoji nekoliko stotina poduzeća koja su imala sjedišta u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili Makedoniji. Tim je tvrtkama lakše doći do imovine budući da Srbija nije dopuštala privatizaciju takvih tvrtki ili prodaju imovine. Grad Beograd na Hvaru, Jugobanka u Sv. Jakovu Grad Beograd vlasnik je najvrjednijeg turističkog kompleksa na popisu imovine tvrtki iz Srbije u Hrvatskoj. Riječ je o nekoliko objekata u Jelsi, na otoku Hvaru, površine 10.084 kvadratna metra , koji su procijenjeni na 1,431.617 eura. Turistički kompleks trenutno se ne koristi, ali je na njega kao vlasnik uknjižena Republika Hrvatska. Među najatraktivnijim objektima svakako je vila u Svetom Jakovu kraj Dubrovnika koja je bila u vlasništvu Jugobanke. U njoj je bio smješten umirovljenički dom za svećenike Dubrovačke nadbiskupije koja se objektom koristila temeljem ugovora. Vila je površine 619 kvadratnih metara , a HFP je procijenio na 489.000 eura. Goran Borković, (www.poslovni.hr) 27. travnja 2007. Shimon Peres završio posjet Hrvatskoj - Potpredsjednik izraelske vlade i dobitnik Nobelove nagrade za mir Shimon Peres posjetom Splitu završio je dvodnevni boravak u Hrvatskoj. Održao je predavanje "Globalizacija u službi mira na Bliskom istoku" i susreo se sa studentima splitskog Sveučilišta, članovima akademske zajednice te političkim i vjerskim čelnicima u Vili Dalmaciji. Peres je velikome broju okupljenih govorio o globalizaciji i izraelskim iskustvima u stvaranju moderne države. Studentima je izravno poručio: "Vi možete sami, ne trebate vladu ni kompaniju. Kompaniju možete samo stvoriti, ali trebate imati hrabrosti i krenuti novim putem, otkriti nešto skriveno, a zato trebate učenje, znatiželju, maštu i viziju. To je važnije od svega drugog. Vjerujte u sebe, jer ako je jedan Izrael, malo veći od Hrvatske, mogao napraviti ovakav napredak, onda hrvatski građani moraju vjerovati u sebe i moraju vjerovati u mladost kojoj moraju dati pravo da odlučuje i počne raditi", poručio je izraelski čelnik u Splitu. Shimon Peres u Split je došao na poziv ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca koji je istaknuo kako je jedna od glavnih poruka ovog događaja to da u Split dolaze nobelovci, svjetski političari i lideri. (HRT) 27. travnja 2007. HRVATSKA NARODNA BANKA Inozemni dug Hrvatske 29,6 milijardi eura Prema objavljenim preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke ukupan bruto inozemni dug povećao se tijekom veljače za 192 milijuna eura, na 29,6 milijardi i tako pokazao trend blagog usporavanja prijašnjeg mjesečnog rasta U odnosu na veljaču prošle godine inozemni je dug povećan za 3,2 milijarde eura ili za 12,3 posto. Tome i dalje najviše pridonose poduzeća kojima je najjeftinije zaduživati se u inozemstvu. Inozemni dug države i HNB-a smanjio se za 73,5 milijuna eura, dug banaka povećao se za 85,5 milijuna, dug ostalih domaćih sektora za 161,7 milijuna, a izravna ulaganja povećala su dug za 18,3 milijuna. U skladu sa strategijom zaduživanja države usmjeravanjem na domaće tržište kapitala da bi pridonijela sporijem rastu inozemnog duga, udjel države u ukupnom inozemnom dugu smanjio se za 0,39 posto, čime je dosegnuo dosada tada nikad nižu razinu od 22,11 posto. Udjel ostalih domaćih sektora povećao se za 0,34 posto, na 32,96 posto, čime je njegov rast i dalje najbrži. Napomenimo da je njegov udio prije samo tri godine iznosio 24,2 posto. Snažan rast udjela poduzeća u ukupnom inozemnom dugu očekivan je zbog trenutačnih restriktivnih mjera monetarne politike. Unatoč mjerama udio banaka u ukupnom inozemnom dugu povećao se za 0,06 posto, na 35,38 posto. Tako su banke ostale najveći generator inozemnog duga. Struktura inozemnog duga govori da se može servisirati pa još nema govora o potencijalnoj dužničkoj krizi, iako je prag visoke zaduženosti sve bliži. Naime, prema klasifikaciji Svjetske banke, zemlja je visoko zadužena ako udjel njezina inozemnog duga u izvozu roba i usluga premašuje 220 posto. Na kraju 2006. udio inozemnog duga Hrvatske u izvozu roba i usluga iznosio je 171,1 posto. Analitičari očekuju da će se ukupan inozemni dug i dalje sporije povećavati i da će se već za dvije godine početi smanjivati. (Tomislav Petrov) (www.liderpress.hr) 27. travnja 2007. HRVATSKA NARODNA BANKA Rast oročenih i štednih depozita Ukupni kunski štedni i oročeni depoziti u bankama u Hrvatskoj na kraju veljače ove godine dosegnuli su 46,6 milijardi kuna. Njihova godišnja stopa rasta i dalje je visoka i iznosi 56,2 posto Ukupni su pak devizni depoziti kod banaka na kraju veljače iznosili 89,6 milijardi kuna, a godišnja je stopa rasta dosegnula 7,6 posto, odnosno 8,4 posto ako se isključi utjecaj tečaja, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke.Kretanja kunskih depozita u prva dva mjeseca ove godine obilježilo je sezonski neuobičajeno povećanje za 1,7 milijardi kuna, napominju analitičari središnje banke u zadnjem Biltenu HNB-a. Devizni su pak depoziti kod banaka nakon povećanja u siječnju, tijekom veljače, ako se isključi utjecaj tečaja, stagnirali. (www.liderpress.hr) 27. travnja 2007. PROJEKTI Ambiciozni planovi Jakova Lovrića, uspješnog poduzetnika iz Hrvaca Gradi se najveća pršutana u Hrvatskoj U budućoj pršutani moći će se sušiti čak 250.000 pršuta! Nedjeljko MUSULIN HRVACE - Poduzetnik Jakov Lovrić iz Hrvaca, vlasnik mesnice >MEL<, u rodnome mjestu planira izgraditi najveću pršutanu u Hrvatskoj za čak 250.000 pršuta! Riječ je o izazovnom projektu čija se realizacija upravo priprema, ali o čijim pojedinostima Lovrić još ne želi govoriti jer je u fazi izrade projektne dokumentacije. Više od 30 novih radnih mjesta Objekt će se graditi u blizini stadiona NK >Hrvace< gdje je obitelj Lovrić od tvrtke >Sinj d. d.< u stečaju kupila više od šest hektara. >Gradnja pršutane u Hrvacama od velike je važnosti za mjesto i okolicu. U tom budućem velikom pogonu, koji će niknuti na pogodnoj lokaciji blizu prometnica i gdje neće biti teško izgraditi odgovarajuću infrastrukturu, zaposlit će se više od 30 radnika. Zato ne bi smjela izostati zajednička potpora općine, Županije i države jer je projekt od šireg interesa <, kazao je načelnik općine Hrvace Dinko Bošnjak. Ministrova potpora Lovrić je o projektu pršutane nedavno, tijekom Nacionalnog sajma pršuta u Sinju, ukratko upoznao i ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petra Čobankovića. Nakon te gospodarske priredbe ministar je skoknuo u Hrvace te na licu mjesta razgledao Lovrićeve pogone i kapacitete, pa i lokaciju na kojoj će niknuti nova pršutana. Budući da je riječ o najvećem takvom projektu u Hrvatskoj, Lovrić očekuje i potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, to više što tim projektom rješava i problem nezaposlenosti u hrvatačkoj općini, koja je na području Splitsko-dalmatinske županije najviše stradala u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Vjesnik 27. travnja 2007. ŽIVOT Napokon olakšanje za stanovnike Drvenika Velog i Malog Voda trogirskim otocima! Sada može odahnuti i gradonačelnik Trogira Vedran Rožić, u čijem je mandatu izbila velika pobuna otočana koji su prijetili blokadom luke Dobrila STELLA TROGIR - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka uložit će ove godine oko 88 milijuna kuna u gradnju ili obnovu sustava vodoposkrbe i odvodnje na našim otocima, među kojima su i Drvenik Veli i Mali, dva najljepša i turistički najposjećenija škoja u trogirskom arhipelagu, koji još nemaju riješeno pitanje osnovne komunalne infrastrukture. Radovi na gradnji prve faze vodoopskrbnog sustava na Drveniku Malom završit će dolistopada, a oko 4,5 milijuna kuna utrošit će se na gradnju pomoćne vodospreme s tlačnim pumpama koje će crpiti vodu, opskrbljujući cijeli otok. Već za kraj lipnja najavljeno je probno puštanje vode, no radovi će se obustaviti zbog turističke sezone, te nastaviti u rujnu kad kreće završna etapa. Po sezoni počinju radovi na gradnji vodoopskrbne mreže na Drveniku Velom, u čiju će se komunalnu infrastruktruru uložiti najmanje 7milijuna kuna, ne računajući skoro postavljanje elektroenergetskog kabela, koji će dovesti struju u čak devet zaselaka na tome otoku. Iako tek sedam milja od kopna, Drveničani su platili danak višegodšnjoj izolaciji, sustavno se iseljavajući zbog loših uvjeta života, pa danas na oba škoja s oko 300 stanovnika gotovo i nema djece predškolske i školske dobi. Provedbom 13 milijuna kuna vrijedne investicije na oba otoka, u kojoj će s 800.000 kuna participirati i Trogir, otočani će dobiti voodoopskrbne objekte, iako će se voda i dalje dovoziti vodonoscima do vodosprema, te odatle do kuća. Tek kad se provede prva etapa, pristupit će se i konačnom rješenju tog problema, i to tako da će vodu do otoka biti moguće dopremiti pomorskim cjevovodom. Budući da vodoposkprbni sustav u Vinišću, najbližoj kopnenoj točki prema otocima, nema dosta vode, razmišlja se o crpljenju s izvorišta Krke prema Rogoznice, a ako se ne nađe dogovor sa Šibensko-kninskom županijom, kao krajnje rješenje ostaje desalinizacija. Vjesnik 27. travnja 2007. Najskuplje u Hrvatskoj: auti i jahte, ali i satovi, parfemi... Hrvati ne troše samo na hranu, odjeću i stanovanje, mnogi troše i na luksuz ne prezajući ni pred time da podignu kredit u banci kako bi financirali kupnju onoga što im najmanje treba, ali najviše žele Da Hrvati vole puno trošiti, te da vole trošiti i ono što ustvari nemaju, najbolje pokazuju podaci Hrvatske narodne banke o zaduženosti građana. Gotovina, krediti, kartice, jedna - dvije - tri... Bilo koji način finaciranja je prihvatljiv samo da dobijemo što želimo. Direktori šoping centara i vlasnici trgovina zadovoljno trljaju ruke i najavljuju nova otvorenja, a gladni i žedni kupci tonu sve dublje i dublje u nedopušteni minus. No, što je to na što Hrvati troše novac. Neki će reći najviše na hranu, odjeću, stanovanje, putovanja, no, neki troše na pravi luksuz. A taj luksuz nije tako lako naći. Samo je jedan najskuplji auto, jedna najskuplja jahta, najskuplja torba ili sat. Bez sumnje najskuplji sat koji su do prije dva dana imali u dućanu Marly kada je našao novog ponosnog vlasnika je Jaeger Le Coutre prodan za 172 tisuće eura. Najskuplji sat ikad koji su imali u ovom dućanu je, pak, vrijedio 400 tisuća eura. Kupci se drže u strogoj tajnosti. Zapravo, uglavnom ne kupuju osobno nego to za njih rade njihovi odvjetnici. Zanimljivo je tko će i u kojim prilikama na svojoj ruci nositi sat koji otprilike košta kao nekoliko boljih stanova u Zagrebu. Kad smo kod stanova, najskuplji četvorni metar stana u Hrvatskoj je nedavno prodan stan na samim dubrovačkim zidinama koji je prodan za 15 455 eura po kvadratu, a radi se o stanu veličine 44 kvadrata. Kad su u pitanju nekretnine ono što im određuje cijenu jeste lokacija, pa se taj kriterij odnosi i na stan čija je terasa na samim zidinama što znači da se ustvari radi o javnom prostoru. Kako će budući vlasnik riješiti pitanje terase za koju je dao čitavo malo bogatstvo, a kojom se zapravo može koristiti svatko, nije poznato. Ferrari Da Hrvati cijene i pokretnine, već je dobro poznata stvar. Tako je najskuplji automobil Kerumov Ferrari F430 vrijedan 220 tisuća eura. Nedavno je u Splitu na Croatia Boat Showu izložena cijela svita luksuznih i skupih brodova, brodica i jahti. Bila je to prilika za buduće vlasnike da se dobro raspitaju i upozanju sa svojim potencijalnim budućima plovilima, ali i prilika za sadašnje vlasnike koji su mogli predstsviti svoje ljubimce. Tako je najskuplja jahta prodana Željku Kerumu, a najskuplji brod u Hrvatskoj je Klobuk u vlasništvu je Dubravka Grgića, vlasnika Euroherc osiguranja. Njegov 30,9 metara dugačak Feretti iz flote Custom Line vrijedi 6,5 milijuna eura. Ima pet vrhunski opremljenih kabina sa zasebnim kupaonicama za putnike, još tri kabine za posadu, salon i kuhinju, a zapovjednički most opremljen je najsuvremenijim instrumentima za navigaciju i plovidbu. Jedna od najuspješnijih industrija na svijetu je i sport. U Hrvatskoj je najskuplji nogometaš Eduardo Da Silva, koji je ugovorom s Dinamom vezan do 2017., a godišnja mu je plaća 132.000 eura plus premije. Potencijalni Eduardov transfer neki procjenjuju na čak 20 milijuna eura. Parfemi Luksuzne trgovine u Zagrebu imaju dobar promet. Hrvatice vole peglati kartice, bar one koje su to u mogućnosti, a one koje nisu dižu kredite da bi si mogle priušptiti krpice s potpisima poznatih modnih kreatora. Tako su oko prošlog Božića u trenu prodani parfemi Silver Rain čija je bočica koštala i preko 10 000 kuna. Haljine Celine u trgovini Viktor Concept stoje oko 10 000 kuna. Nedavno su prodali šal od 9 000 kuna, a najnovije u ponudi je sako Jean Paul Gaultiera iz limitirane serije koji stoji 16 000 kuna, a ima remen sa Swarovski kristalima. Haljina istog dizajnera od čiste svile stoji 13 000 kuna. Celine torbe stoje također oko 10 000 kuna. U svakom slučaju, sve se broji u tisućama kuna, ali se dobro prodaje. Čak su se i mirisne svijeće u ovoj trgovini prodavale po cijeni od 1 600 kuna. Opće je poznato da Hrvati vode računa o modi, no, tko vodi računa o njihovim računima? Nerijetko i same prodavače iznenade tolikim iznosima gotovine. Bitno da je skupo i da je njihovo. Deset najskupljih automobila na svijetu To su kočije iz bajke za muškarce s vrha poslovne piramide, automobili koji oduzimaju dah. Bugatti Veyron najskuplji je, najmočniji i najbrži automobil koji zakonski smijete voziti mimo piste. S W16 motorom i "1001" konjskom snagom ovaj ljepotan razvija bijesnih 407 km/h . Bugatti Veyron stoji podjednako bijesnih 1,7 milijuna dolara. Slijedi ga, naravno, Ferrari i to model Enzo s cijenom okruglih jedan milijun dolara. Dovoljno je reći da ovaj automobil koristi tehnologije koje su zabranjene u Formuli 1. Enzo razvija 301 km/h . Treći najskuplji automobil na svijetu je Pagani Zonda C12. Široj javnosti manje poznat automobil, kao jaje nalik Ferrariu, razvija 374 km/h i stoji 741.000 dolara. Četvrti je Koenigsegg CCX. Ljepotan oblih linija, crn poput noći stoji 600.910 dolara. Čemu ovih 910 dolara na kraju proizvođač nije naveo. Gornji dio prve postave najskupljih automobila na svijetu zaokružuje naravno Porsche Carrera GT. Ovaj super automobil s njemačkim pedigreom može se nabaviti za manje od pola milijuna dolara, točno 484.000 dolara. Preostalih pet najskupljih automobila na svijetu su redom: Mercedes SLR McLaren (455.500 dolara), maybach (385.250 dolara), Rolls-Royce Phantom (320.000 dolara), Lamborghini Murcielago (279.900 dolara) i Aston Martin Vanquish (255.000 dolara). 6,5 milijuna eura jahta Feretti Custom line 400.000 eura sat Jaeger La Coutre 220.000 eura ferrari 430F 132.000 eura godišnja plaća Eduarda Da Silve 15.455 eura kvadrat stana u Dubrovniku 16.000 kuna sako Jean-Paula Gaultiera 10 000 kuna parfem Silver Rain 10.000 kuna haljine Celine 1600 kuna mirisna svijeća Rigaud Romana Dugandžija (www.poslovni.hr) 26. travnja 2007. Shimon Peres u posjetu Hrvatskoj Potpredsjednik izraelske Vlade i dobitnik Nobeleove nagrade za mir Shimon Peres u posjetu je Hrvatskoj. Na konferenciji za novinare najavljen je projekt Izraela i Hrvatske o zajedničkoj znanstvenoj suradnji, sklopljen nakon dvogodišnjih pregovora. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac objasnio je da će novac za te projekte davati u jednakom iznosu Hrvatska i Izrael. "Prvi projekt vrijedan milijun dolara upravo kreće, izraelski 'know-how' će ući u Hrvatsku, a hrvatski i izraelski znanstvenici zajedno će raditi na razvoju novih tehnologija. To će rezultirati patentima koji će se koristiti u obje države", rekao je. "Zanimljivo je vidjeti zemlju u usponu, poput Hrvatske, koja se uzdiže iz Balkana, iz Jugoslavije, iz vrlo komplicirane prošlosti, prema ujedinjenoj Europi", rekao je Peres. Dodao je da se Hrvatska uzdiže u modernu državu koja se temelji na znanosti i tehnologiji, s "impresivnim gospodarskim rastom". "Odnosi Hrvatske i Izraela su odlični i obje su vlade zainteresirane da se ti odnosi razviju u nešto ozbiljno i važno", istaknuo je Peres. Potpredsjednika izraelske vlade primio je i predsjednik Stjepan Mesić. Nakon razgovora izjavili su da su bilateralni odnosi Hrvatske i Izraela na zavidnoj razini te da će raditi na njihovom unapređenju. Mesić je kazao da su razgovarali i o mirovnom procesu na Bliskom istoku te o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, što bi se moglo dogoditi 2009. Peres smatra da će i Hrvatska i EU profitirati ulaskom Hrvatske u europske integracije. Europa će dobiti povijest i iskustva, a Hrvatska povećanje tržišta. Peres će se sastati i s premijeromIvom Sanaderom te održati predavanje na Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Sutra bi trebao posjetiti Split. HRT 26. travnja 2007. Tunel Brinje najbolji europski tunel Tunel Brinje na autocesti Zagreb-Split osvojio je prvo mjesto između 51 tunela koliko ih je ove godine u sklopu programa EuroTAP testirano u cijeloj Europi, objavljeno je u Hrvatskom autoklubu. Od 51 tunela minimalne dužine 1000 metara, testiranih u 13 europskih zemalja, 18 tunela ocijenjeno je vrlo dobrim, 11 dobrim, 12 prihvatljivim, a 10 ih nije prošlo test. Najveći konkurent tunelu Brinje bio je njemački tunel Spreebogen, otvoren 2006., no ostao je iza jedinoga hrvatskog predstavnika zbog složenog sustava koji zahtijeva izniman oprez vozača i nedovoljno prolaza koji povezuju dvije tunelske cijevi, rekao je zamjenik voditelja projekta Darko Brozivić. Najveći gubitnici testiranja su talijanski tuneli koji su okarakterizirani kao prave "crne rupe", poput 40 godina starog tunela Paci 2 koji ne zadovoljava ni najniže sigurnosne uvjete. Tunel Brinje, dužine 1540 metara otvoren je 2004. i sedmi je hrvatski tunel koji je testiran u sklopu EuroTAP-ova programa. Postoji prijedlog da se ubuduće testiraju tuneli duži od 500 metara, čime bi se Hrvatska mogla natjecati s još 15-ak tunela. (HRT) 26. travnja 2007. POLJOPRIVREDA OPĆINA KONAVLE POTIČE RAZVOJ DALMATINSKIH POLJOPRIVREDNIH KULTURA Dubrovačko maslinovo ulje Uzlazni trend sadnje i obnove maslinika i vinograda nastavlja se poticajima za sadnju od 5 kuna za lozu i 15 za maslinu, te premiranjem prerade masline po kilogramu za kvalitetu Srđan PARPADEO Konavoski poljoprivrednici, kao i većina njihovih kolega u Hrvatskoj, biju donkihotovsku bitku s državom za povrat oduzete i nacionalizirane zemlje u komunizmu zbog nesređenih zemljišnih knjiga. Usprkos ovim problemima zbog kojih je gotovo nemoguće doći do državnih poticaja i povoljnih kreditnih linija, Općina Konavle već desetak godina izdvaja novac za sadnju novih nasada i obnovu postojećih svim registriranim poljoprivrednim proizvođačima. Posljednjih nekoliko godina novac za tu namjenu raste, da bi ove godine iznosio 700.000 kuna, od čega će najveći dio otići za sadnju maslinika i vinograda. Prema riječima agronoma Balda Bećira koji je u Općini zadužen za gospodarstvo i poljoprivredu, ove godine predviđene su novine u načinu poticanja ovih kultura. - Želja nam je zadržati ovaj uzlazni trend sadnje i obnove maslinika i vinograda, pa smo uz poticaj za sadnju od 5 kuna za lozu i 15 za maslinu uveli i premiranje prerade masline po kilogramu za kvalitetu. Prošle je godine zasađeno 82,845 loza i 602 masline, dok je obnovljeno još 4621 stablo. Nažalost, površine su ograničene i teško je očekivati značajnije povećanje nasada u idućim godinama. Zato je osnovana Konavoska udruga maslinara u kojoj su najbolji maslinari, što se dokazalo i nagradama na nedavno održanom "Noćnjaku 2007.", kroz koju pokušavamo podignuti kvalitetu ulja i proizvesti robnu marku "Dubrovačkoga maslinova ulja". Iz tog razloga smo se odlučili na varijantu da maslinari za ulje djevičanske kvalitete dobiju kunu, a oni s ekstra djevičanskim po kilogramu prerađene masline dvije kune - kaže Bećir. Dosadašnji poticaj za obnovu maslinika od 50 kuna po stablu više se neće isplaćivati, jer je uočeno da su pojedinci uzimali novac samo zbog potpore, pa je većina tih maslinika ponovno zapuštena. Osiguranje nasada Od ove godine Općina će subvencionirati četvrtinu iznosa police osiguranja za trajne nasade. Uz četvrtine koje subvencioniraju Županija i Ministarstvo poljoprivrede, konavoski uzgajivači imaju mogućnost vrlo povoljno osigurati vinograde, maslinike i voćnjake. U dvije godine tek 746 voćki Nažalost, voćarstvo, zbog nesređenog tržišta i otkupa, ne prati ni blizu razvoj vinogradarstva i maslinarstva. Tako je, primjerice, posljednje dvije godine u Konavlima zasađeno tek 746 voćki. Što se tiče povrćarstva i pogona za preradu voća i povrća, Bećir naglašava kako Općina osigurava povoljne bankovne kredite za poljoprivredu na 10 godina s kamatom 4,9 posto, uz poček od godinu dana, za koje nije bilo velikog interesa. Slobodna Dalmacija 26. travnja 2007. Ana Jelušić: U novoj sezoni cilj su pobjede Piše: Dan Figenwald Foto: Tomislav Serdar MOLLTALER - Članovi hrvatske reprezentacije ovih su dana zarobljeni na 3200 metara visokom koruškom Mölltaler Gletscheru. Trening je to uobičajen za kraj skijaške sezone, a sjajne uvjete na jedinom koruškom ledenjaku naši nisu željeli propustiti. Tako Ana Jelušić, Sofija Novoselić (Matea Ferk zbog nateknuća koljena morala se vratiti kući) te članovi B-reprezentacija Dalibor Šamšal, Tin Široki i Danko Marinelli svako jutro ustaju u 5.30 da bi na skijama bili već od 6.30. Tada, kada turista još nema, jedino je moguće obaviti kvalitetan trening pa su Austrijanci odlučili ranije uključiti žičare našim reprezentativcima. - Nezgodno je što nemamo kuda nakon treninga. Završimo u 11 i onda je cijeli dan pred tobom. Ako spavam popodne imam problema noću, i tako... Srećom, Sofija i ja imamo neke fimove, baš sam gledala odlični Babel, a ovo je prilika i da vidimo sve epizode Zakona braće. Da, Sofija svaki dan i uči za školu, pa vrijeme nešto brže prolazi - govori Ana Jelušić, jedna od najboljih slalomašica svijeta. Civilizacija u Hintertuxu Skijanje na Mölltaler Gletscheru znači skijanje u nacionalnom parku i jasno je da ovdje Austrijanci nisu željeli izgradnjom poremetiti prirodni sklad. Skromni planinarski dom s osmerokrevetnim sobama, hrana kakva već može i biti u takvim uvjetima (kažu Ana i Sofija da je večeru najbolje preskočiti)... - Izdržimo nekako, puno je lakše u Hintertuxu, gdje ćemo trenirati od 7. svibnja pa sljedećih mjesec dana. Ipak je tamo nekakva civilizacija, nađeš nešto za raditi i vrijeme prolazi brže - govori Ana koja je prošlu sezonu završila kao 7. skijašica Svjetskog kupa i 4. na Svjetskom prvenstvu u Švedskoj. Iz tih se brojki lako iščitava njezina ambicija za sljedeću sezonu. - Želim pobijediti! Mislim da imam pravo na takve želje, a i vrijeme je da se to dogodi. Ana ima samo jedan uvjet: - Nadam se zimi bez snijega! Kako sad to, cura želi pobijediti na skijaškom natjecanju ali da ne bude snijega?! - Kada nema snijega, utrka se održava na umjetnom, a to automatski znači da je staza puno tvrđa i da ima više leda. To su uvjeti u kojima bih ja mogla pobijediti ostale svjetske slalomašice. Prije ostvarenja tih prijetnji Ani ostaje ljetni studij u američkom Santa Rosa Junior Collegeu od kuda će direktno na trening u Argentinu. Tamo se pripremala i prošlog ljeta, rezutate smo vidjeli tijekom prošle sezone, najbolje u njezinoj dosadašnjoj karijeri. Jutarnji list 26. travnja 2007. Grad Opatija prvi uvodi turistički vodič za djecu Piše: Mihajlo Pažanin Foto: Karmen Mrkić Neobična brošura nazvana 'Dječji putokazi' rezultat je inicijative koje su pokrenuli vijećnici okupljeni u dječjem gradskom vijeću OPATIJA - Grad Opatija prvi je u Hrvatskoj dobio dječji turistički plan grada koji će na tri strana jezika nuditi pregršt zanimljivih informacija namijenjenih njenim mladim posjetiteljima. Ova neobična brošura naslovljena "Dječji putokazi" rezultat je inicijative koje su pokrenuli vijećnici okupljeni u dječjem gradskom vijeću iz Opatije, a njegove prezentatorice Ema Starčić i Anja Turkalj s ponosom ističu da su na njenoj realizaciji sudjelovala čak 73 mališana iz Opatije. - Kada djeca posjete Beč, Graz, München, Basel i mnoge druge europske gradove, u njihovim turističkim uredima mogu dobiti i dječji plan grada napisan jezikom i ukrašen grafikama prilagođenim djeci - ističe Turkalj. S obzirom da se njoj i kolegama i kolegicama to učinilo kao odlična ideja koja bi se dobro mogla primijeniti i na Opatiju, dječje vijeće odlučilo je osmisliti vlastiti turistički proizvod namijenjen mladima. - Nakon što smo putem projekta istraživanja '1,2,3 u turističkom mjestu živimo mi' istražili je li naš grad turističko mjesto koje je poželjno djeci, došli smo do zaključka da definitivno nedostaje pogled na Opatiju očima djece - ističe Starčić. Na osnovi tog istraživanja pokrenuta je i akcija "Dječji putokazi Opatijom", čiji je rezultat novi Plan grada i Turistički vodič grada Opatije. - Naša želja je da djeca iz drugih gradova i država koja će posjetiti Opatiju na pristupačan način mogu doznati sve o našim kulturnim i prirodnim znamenitostima, gdje su dječje plaže, ustanove za djecu, slastičarnice, dječji liječnici, igrališta te sve ono što Opatiju čini gradom prijateljem djece - naglašavaju mlade Opatijke. U samu izradu putokaza na razne su se načine uključila čak 73 mališana u dobi od 5 do 15 godina, počevši od djece iz Dječjeg vrtića Opatija, Osnovne škole Rikarda Katalinića Jeretova i Društva Naša djeca. - Cjelokupna investicija stajala je 12.000 kuna, a za tu namjenu iskoristili smo namjenska sredstva dječjeg gradskog proračuna - kaže Turkalj. Dječji putokazi Opatije tiskani su u 2000 primjeraka. Praktični savjeti djece djeci Iz mnoštva zanimljivih informacija namijenjenih najmlađima, u rubrici "Djeca savjetuju" mladi Opatijici pojašnjavaju svojim vršnjacima da u gradskoj knjižnici mogu igrati kompjutorske igre, najbolju pizzu mogu pojesti u restoranu Ružmarin, dok je najbolje mjesto za igru na otvorenom dječja plaža Tomaševac. Jutarnji list 26. travnja 2007. ZAŠTITA ZNAČAJNOG ARHEOLOŠKOG NALAZA U SAVUDRIJSKOM PODMORJU Željezni kavez čuva potonuli grčki brod s amforama Brodolom je u 2. stoljeću prije Krista najvjerojatnije skrivila jaka bura. Brodom punim tereta plovili su prema sjevernoj Italiji; u amforama, kojih bi moglo biti oko dvjesto, nalazilo se vino SAVUDRIJA - Jučer ujutro dovršeno je postavljanje željeznog zaštitnog kaveza na hidroarheološkom lokalitetu antičkog brodoloma s teretom amfora koji se nalazi na dubini između 15 i 18 metara, 600 do 700 metara daleko od obale u Bašaniji. Brod je potonuo prije 2.200 godina. Njegovo je postavljanje, kako je na jučerašnjoj konferenciji za novinare rekao Mario Jurišić, voditelj Službe za arheološku baštinu pri Hrvatskom restauratorskom zavodu, financiralo Ministarstvo kulture s 190 tisuća kuna, pomogao ga je Grad Umag s 25 tisuća kuna, a bilo je još donacija od sponzora. Izvođač radova bila je umaška tvrtka Hidrobiro. Riječ je, istaknula je Narcisa Bolšec Ferri, pročelnica pulskog Konzervatorskog ureda, o lani otkrivenom i registriranom hidroarheološkom lokalitetu, a za bilo kakvu uporabu ili posjet potrebna je dozvola nadležnog konzervatorskog ureda. Po nalogu MUP-a trenutno je u toj zoni u krugu od 300 metara zabranjeno ronjenje. - Lokalitet je zaštićen i zreo za daljnja istraživanja. Amfore će biti rekonstruirane i vraćene na mjesto. Nakon reinterpretacije, lokalitet koji trenutno ima oštećenja, izgledat će kao u trenutku potonuća. Bit će idealan za organizaciju škole arheologije. Malo-pomalo trebat će ga komercijalizirati, rekla je Bolšec Ferri. Po Jurišićevim riječima, brodolom je u 2. stoljeću prije Krista najvjerojatnije skrivila jaka bura, koja je prevrnula brod pun tereta. Njime su Grci, sedam-osam članova posade, plovili prema sjevernoj Italiji. U amforama, kojih bi moglo biti oko dvjesto, bilo je vino. Nestalo ih je desetak. Točno se zna gdje se nalazila kuhinja (treba pronaći još posuđa) te krma i pramac. Brod je bio dug od 15 do 20 metara, širok tri do četiri metra, s 200 tona nosivosti. Jurišić je dodao da se plovilo mahom ljeti, brzinom od tri do šest nautičkih milja na sat, uvijek danju. Dario Penco, v.d. direktora Ureda Turističke zajednice Savudrija, rekao je da su oduševljeni tim otkrićem. Nažalost, neki su ga građani pokušali uništiti krađom i prodajom amfora, što je na vrijeme zaustavljeno. Milan Vukšić, direktor Hidrobiroa, koji je pronašao lokalitet, rekao je da su sumnjali u moguću devastaciju, zbog čega su morali brzo krenuti u akciju zaštite i pojačani nadzor s MUP-om. U postavljanje kaveza desetak ljudi uložilo je oko 1.500 radnih sati. Trenutno se na Jadranu može posjetiti 30 podvodnih arheoloških lokaliteta, uvijek uz ovlaštenog voditelja u kontroliranim uvjetima. Drugi primjer na ovom području je kod Novigrada, gdje je prije desetak godina registrirana olupina engleskog ratnog broda iz Drugog svjetskog rata. T. KOCIJANČIĆ Foto Hidrobiro Glas istre 25. travnja 2007. EP prihvatio rezoluciju o RH Europski parlament prihvatio je, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, velikom većinom glasova rezoluciju o Hrvatskoj. U tom dokumentu 2009. se spominje kao godina kada bi Parlament mogao dati pristanak na ulazak Hrvatske u EU-u. "Hrvatska bi trebala učiniti sve kako bi provela potrebne reforme, s ciljem da se pregovori završe na vrijeme kako bi Europski parlament dao pristanak prije sljedećih europskih parlamentarnih izbora u lipnju 2009. godine", navodi se u rezoluciji. Hrvatska se pohvaljuje za dosad postignut napredak u pristupnom procesu. Ističe se da je temeljita reforma državne uprave, pravosuđa i policije nužan uvjet za dostizanje standarda potrebnih za članstvo u EU-u. U dokumentu se izražava potpora Vladi i oporbi na njihovim naporima da unatoč izbornoj godini donesu potrebne, iako teške odluke u području politike tržišnog natjecanja i državnih potpora, jer će od tih odluka korist imati svih hrvatski građani. Glasovanje je obavljeno ručno. Budući da je uvjerljiva većina glasovala za rezoluciju, glasovi se nisu prebrojavali. (HRT) 25. travnja 2007. ISTRA Stancije - najunosniji oblik ruralnog turizma Dan u luksuznoj stanciji košta 800 eura Kamene kuće za odmor u Istarskoj županiji prosječno su popunjene 130, a one bogato uređene i opremljene i više od 200 dana u godini Saša BRNABIĆ U Istarskoj županiji među 280 agroturističkih gospodarstava svih kategorija, 60 posto su kuće za odmor. Uglavnom su si priskrbile naziv stancije jer su samostojeće obnovljene stare istarske kamene kuće na osami okružene prirodom. Čak ih je deset posto u vlasništvu stranih državljana, a to znači da se tih tridesetak kuća redovito iznajmljuje, doznajemo od Roberta Bačca, predsjednika Konzorcija agroturizma i ruralnog turizma Istre - Ruralis. On se tim specifičnim oblikom ruralnog turizma bavi već više od desetljeća. Prosječno popunjena 130 dana u godini >Mnogi se koriste nazivom stancija, ali jedina prava u Istri je stancija Meneghetti Romane Kajfeš i Miroslava Pliše. Naime, organizirana je onako kako su nekad izvorno funkcionirale stancije - proteže se na velikom posjedu i tamo se uzgajaju masline i vinova loza<, kaže nam Bačac. Tim stopama ide stancija Negričani kod Vodnjana, koja je tri četvrtine u funkciji turizma, a obnavlja se i poljoprivredna proizvodnja. Stancija je najviša kategorija ruralnog turizma u Istri i istodobno najisplativiji oblik turizma s obzirom da je prosječno popunjena 130 dana u godini. Većinom su stancije danas opremljene bazenom, a po zahtjevu i kuharom te poslugom, ali takvu razinu usluge nudi ih tek pet posto. Takve luksuzne kuće za odmor znaju biti popunjene i više od 200 dana u godini. One u kojima gost sam kuha i donosi sve potrebno unamljujući zapravo praznu kuću (>self catering<), popunjene su prosječno 60 dana tijekom godine. Najskuplja je stancija Meneghetti za čiji dnevni najam treba izdvojiti oko 800 eura. Prosječno se stancije unajmljuju za 300 do 400 eura, a najniža je cijena 200 eura po danu. Poslovne banke danas su mnogo više zainteresirane za potporu takvih uspješnih investicija pa lakše odobravaju kredite uz jednostavnije kriterije. >Ako ulagač ponudi dovoljno osiguranja, banke će ga podržati, a obično se za jamstvo otplate uzima taj objekt pod hipoteku. Poslovne banke za takav oblik turizma nude nekoliko kreditnih linija<, ističe Bačac. Kamate na te kredite još su visoke i kreću se između tri i osam posto. U OTP banci kažu da imaju kreditne programe u sklopu suradnje s Ministarstvom mora, prometa, razvitka i veza, Ministarstvom gospodarstva, jedinicama lokalne samouprave i HBOR-om. Posebno nude kredite za područje Vrsara (od 5000 do 100.000 eura uz subvencionirane kamate), te u suradnji s HBOR-om zasebnu liniju za potporu turističkom sektoru i za pripremu turističke sezone. Program za kreditiranje malog obiteljskog poduzetništva u turizmu >Poticaj za uspjeh< pripremljen je zajedno s Ministarstvom mora. Hypo Alpe Adria Bank u Hrvatskoj također ima kredite u suradnji s HBOR-om i Ministarstvom mora putem kojeg je lani odobreno14 kredita u ukupnom iznosu 10,5 milijuna eura i s kamatama od 3,7 posto kada se radi o subvenciji koja seže i do 5,5 posto. Najvišu subvenciju moguće je ostvariti u programu >Pod stoljetnim krovovima< ako klijent ulaže u dodatne sadržaje, primjerice otvoreni ili zatvoreni bazen ili teniski teren. U Hypo banci ovaj program izdvajaju kao najperspektivniji u Istarskoj županiji u posljednje četiri godine u turizmu. Predložili novi način standardizacije U Zagrebačkoj banci ističu da agroturističke projekte u Istri prate kreditima namijenjenim malom poduzetništvu i obrtništvu, no, dodaju da prema njihovim informacijama, takva domaćinstva uobičajeno ne nastoje dalje proširivati usluge. Stanje na terenu prešlo je zakonske okvire, tvrdi Bačac. Stancije su, naime, u istom košu s ostalim iznajmljivačima prema Zakonu o ugostiteljstvu i starom zakonu o turističkoj djelatnosti, što, smatra, nije u redu. >Zajedno s Turističkom zajednicom Istarske županije predložili smo novi način standardizacije i klasifikacije, odnosno kategorizacije jer su to objekti ambijentalnog turizma u kojima nema masovnosti. A aktualnim Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga na seljačkim domaćinstvima, popularno pravilnikom o argoturizmu, već smo pojednostavili pitanja vezana uz poljoprivrednu proizvodnju na njima<, kaže Bačac. U ISTOM KOŠU Stancije su u istom košu s ostalim iznajmljivačima prema Zakonu o ugostiteljstvu i starom zakonu o turističkoj djelatnosti što nije u redu, smatra Robert Bačac, predsjednik Konzorcija agroturizma Istre. Predložili smo novi način kategorizacije za te objekte u kojima nema masovnosti Predugo čekanje dozvola Onome tko se želi baviti ruralnim turizmom u Istri, najveći problem bit će ishoditi potrebne dozvole na koje se nerijetko mora čekati do dvije godine. Ako se stara istarska kuća obnavlja u postojećim gabaritima bez dogradnje, sve je mnogo jednostavnije. Komplikacije nastaju kad je takva kuća zaštićena kao kulturno dobro. Tada je treba obnavljati prema pravilima koje diktiraju konzervatori. To traje dulje i poskupljuje projekt, ali je krajnji rezultat, koji se nerijetko čeka godinama, vrhunski. Ulagač će morati potrošiti mnogo na priključke za vodu i struju koje treba dovesti do stare kuće, obično izolirane u prirodi. No Istra je, napominje Robert Bačac, potpuno pokrivena vodovodnom i elektroenergetskom mrežom. Vjesnik 25. travnja 2007. Može li Zagreb poboljšati turističku ponudu Amerikanci i Japanci otkrivaju Zagreb Davor VERKOVIĆ Može li Zagreb po turističkim značenju dostići Prag ili Budimpeštu kao što to priželjkuje Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Bulić je prošli tjedan, tijekom sastanka s predstavnicima američkih organizatora putovanja, rekao kako se nada da će Zagreb po turističkoj važnosti jednog dana postati poput Praga. Amelia Tomašević, direktorica zagrebačke Turističke zajednice, ima međutim svoju viziju razvoja. Zagreb ima samo stotinu vodiča >Postavljam pitanje može li Zagreb nuditi isto ili slično onome što nudi veličanstveni Prag, grad takve povijesti i atrakcija? Smatram kako Zagreb nikada neće biti poput Praga ili Budimpešte i ne treba tražiti da slijedi te gradove. Pa je li London ikada nastojao nalikovati Parizu, Rim New Yorku? Zašto bi Zagreb slijedio tuđi put<, ističe direktorica zagrebačkog turizma i članica pregovaračkog tima s Europskom unijom za turizam. Daleko smo mi od Praga, objašnjava. Prag, recimo, ima tisuću vodiča, Zagreb stotinu, deset puta manje. Volumen turističkog biznisa, boji se Amelia Tomašević, u sličnim je omjerima. >Iako se ne može mjeriti s najjačim europskim metropolama, Zagreb ima svoj put. To je miran grad po mjeri čovjeka, grad pozitivnih vibracija. Na tim ćemo prednostima temeljiti svoj razvoj<, tvrdi sugovornica. Pred njom je mnogo posla kako bi Grad odmaknula od imidža tranzitnog odredišta. Naime, prosječan broj noćenja i dalje je ispod dva dana. Lani su najbrojniji gosti bili Nijemci, kojih je ukupno bilo 37.287, pretežno poslovnih ljudi. Na drugom su mjestu Talijani (28.828 posjetitelja) gdje je, procjenjuje direktorica, struktura miješana, pola su poslovnjaci, druga polovica turisti. Zanimljivo, na trećem su mjestu Amerikanci (27.470), a dobro kotiraju i Japanci (16.909, osmo mjesto po broju posjetilaca). Amerikanci su nedavno izjavili kako su oduševljeni zagrebačkim galerijama, životom na otvorenom, kafićima punim dobro raspoloženih ljudi. Japancima se, s druge strane, sviđaju promenadni koncerti na Zrinjevcu, folklorna scena, kumice s Dolca... >Dolasci japanskih turista su u porastu, mnogi dolaze u sklopu obilazaka Beča i Budimpešte, a dobar dio posjeti nas posredstvom slovenskih agencija. Japance u Hrvatskoj uglavnom zanimaju tri mjesta - Zagreb, Plitvice i Dubrovnik<, naglasila je Amelia Tomašević. Ovoga tjedna, doznajemo, u Zagreb dolazi pedesetak belgijskih agenata s ciljem da bolje upoznaju odredište koje će prodavati. Nakon njih, glavni grad Hrvatske, s istom svrhom, posjetit će ukrajinski turistički agenti. Taksi preskup i bez vizualnog identiteta Lani je Zagreb ukupno posjetilo 524.247 gostiju, sedam posto više nego godinu ranije. Do kraja mandata, dakle sljedeće tri godine, Amelia Tomašević planira godišnji porast broja gostiju za petnaestak posto. Institut za turizam napravio je studiju o turističkom autobusu 'Hop in hop out' (relacija oko centra grada), a studija je pokazala da bi takva linija bila isplativa. Uskoro će se, pretpostavlja sugovornica, tražiti privatnik koji bi pokrenuo takvu liniju. Daljnji turistički razvoj Zagreba zasad, prije svega, koče dva problema. >Taksi ne samo da je preskup, već taksisti nemaju nikakvu formu, vizualni identitet. U drugim europskim gradovima taksisti su uniformirani. Drugo, kada bismo imali kongresni centar, Zagreb bi godišnje imao znatno više kongresnih gostiju, a svaki gost koji prisustvuje kongresu, pokazala su istraživanja, troši pet puta više od 'običnog' turista <, zaključila je direktorica Tomašević. A da je Zagreb zanimljiv organizatorima takvih skupova pokazuje i podatak da su 2006. i bez kongresnog centra u Zagrebu organizirana 193 kongresa s 84.900 sudionika. Vjesnik 25. travnja 2007. TRADICIJA Vlasnik osječke tvrtke A.N.T. d.o.o. očuvao 'brand' popularnog pića Šokačko pivo iz Solina Maja SAJLER GARMAZ Tržište Slavonije i Baranje odnedavno je bogatije za jedan pravi i originalni eko-proizvod - Šokačko pivo, jedinstvenu vrstu piva proizvedenu prema izvornoj recepturi staroj stoljećima. Kako bi najbolje opisao po čemu se ovo pivo razlikuje od drugih piva, Zdravko Milić, vlasnik osječke tvrtke A.N.T. d.o.o., kao i branda Šokačkog piva, u razgovoru za Vjesnik je istaknuo: >Kruh proizveden u pekarnicama je dobar i ukusan, ali poseban i nezaboravan okus uvijek će prije dati pravi domaći bakin kruh. Šokačko pivo među pivima je bakin kruh<. Ovo se pivo posljednjih mjeseci počelo predstavljati na velikom broju sajmova, a kada je u pitanju osvajanje tržišta, na području svih pet slavonskih županija može ga antioksise naći u više od 150 ugostiteljskih objekata, dok bi se uskoro moglo prodavati i u trgovačkom lancu Kaufland. Osvajanje tržišta ide polako >Naše osvajanje tržišta ide polako jer je gotovo nemoguće parirati velikim proizvođačima piva koji su za nas velesile. Međutim, ono što me posebno veseli jest činjenica da iza sebe imamo udruge kao što su, primjerice, Šokačka grana iz Osijeka ili Šokadija iz Zagreba. Gdje su oni, tu je i Šokačko pivo. Oni su naši najbolji promotori<, kazao je Milić. Zanimljivo je i to što se Šokačko pivo, zapravo, proizvodi u srcu Dalmacije - u Tvornici piva Solin. >Ova tvornica nije odabrana slučajno jer ona je jedina specijalizirana za proizvodnju Premium-Pils piva, odnosno za proizvodnju piva prema staroj prirodnoj recepturi<, objašnjava nam Milić. Naime, ovo se pivo proizvodi od slada, hmelja i vode, bez ikakvih dodataka konzervansa i surogata te se smatra eko-proizvodom i zdravom hranom. >Od ovoga piva glava ne boli. Može ga se zvati i tekućim kruhom jer se radi samo i isključivo od žitarica. Takvo su pivo prije više od 300 godina upoznali najprije Šokci, a potom je svojim izvornim okusom osvojilo cijelu Hrvatsku. Put širenja piva po Hrvatskoj, dakle, krenulo je iz Šokadije<, kazao je Milić dodavši kako je upravo ova povijesna priča razlog otkud naziv Šokačko pivo. >Nažalost, najagresivnije reklamirana piva, kako kod nas tako i u ostatku EU-a, nametnula su drugačiji okus piva. Računica velikih pivovara je jasna. Cijena kukuruza je 70 lipa po kilogramu, dok je cijena kvalitetnog slada 2,70 kuna po kilogramu. Konzistenciju piva velike pivovare nadoknađuju dodacima, zakiseljivačima, konzervansima, antioksidansima<, tvrdi Milić, dodavši kako su na taj način izvorna piva gurnuta u drugi plan, prepuštena su najčešće manjim pivovarama. Kako se u takvim slučajevima teško izboriti za svoj dio kolača u nemilosrdnoj tržišnoj utakmici, četrdesetak članova Agroturističke zajednice Valpovštine, među kojima je i Milić kao vlasnik branda Šokačkog piva, udružit će se u eko-klaster. Razvoj kontinentalnog turizma >Naš je cilj udruženim snagama ponuditi potrošačima brand prave, zdrave slavonske hrane. Uz nas, u klasteru bi se okupili ekoproizvođači vina, sira, rakije, kulena i svega onoga što Slavoniju čini prepoznatljivom. Svoje bi proizvode potom nudili svima koji se u pet slavonskih županija bave kontinentalnim turizmom<, najavio je Milić istaknuvši kako je ova inicijativa prepoznata i od državnih tijela jer se uklapa u Vladin program kontinentalnog turizma. Ovaj modul koristio bi se kao uzorak organizacije eko-klastera. Vjesnik 25. travnja 2007. SPLITSKI SAJAM Hrvatska mala brodogradnja Domaća jahta svjetske kvalitete Mondial 54 najveće je, najluksuznije i najskuplje serijsko motorno plovilo dosad izrađeno u Hrvatskoj, čija je cijena 1,2 milijuna eura Luka CAPAR Croatia Boat Show, završen u nedjelju u Splitu, predstavio je hrvatskoj i svjetskoj javnosti mnoštvo luksuznih plovila, jahti, jedrilica i drugih brodova dostupnih uglavnom građanima dubljeg džepa. Posebnu je pažnju izazvala prva luksuzna motorna jahta sagrađena u Hrvatskoj - Mondial 54 proizvođača tvrtke Marine 3000 i Remontnog brodogradilišta Šibenik (NCP). Prema riječima čelnih ljudi projekta Jadrana Tošića i Gorana Prgina, to je najveće, najluksuznije i najskuplje serijsko motorno plovilo dosad izrađeno u Hrvatskoj, u sferi sve istaknutije djelatnosti male brodogradnje i proizvodnje plovila za razonodu. U rangu sa svjetskom konkurencijom Izložbeni prostor prve hrvatske luksuzne jahte privukao je mnogo znatiželjnika što je izazvalo i laganu ljubomoru susjednih izlagača, svjetski poznatije konkurencije. Posjetitelji su pomalo iznenađeno isticali da je Mondial 54 majstorsko djelo hrvatskih graditelja, futurističkog dizajna u kombinaciji s provjerenom tehnologijom izrade i naprednih tehničkih rješenja. Idejni začetnik, autor i realizator projekta splitski je poduzetnik Jadran Tošić. Okupio je tim hrvatskih inženjera koji su svoja znanja i iskustvo stavili u službu projektnog studija Marine 3000. Uz Tošića, jahtu su kreirali Mihael Primorac i Ivana Peko koji su osmislili vanjštinu i unutrašnjost, te Danko Gugić i Dražen Šeparović koji su odgovorni za konstrukciju. Mondial 54 pripada tipu sve popularnijih open plovila s karakterističnom coupe izvedbom, čime uspješno spaja performanse i dizajnerske odrednice 'otvorenih' jahti s udobnošću flybridge plovila. Izgled opravdava cijenu Već sam ulazak u plovilo otkriva razloge ne baš niske cijene od 1,2 milijuna eura. Moderno osmišljen prostor uočava se odmah na ulazu u prostrani polunatkriveni mediteranski kokpit koji zajedno s platformom za kupanje zauzima čak 16 četvornih metara potpuno je obložen plemenitom tikovinom. Na prostranu prostranu krmu ulazi se preko hidraulične pasarele skrivene ispod poda kokpita, a silazak na platformu za kupanje riješen je s dva bočna prolaza. Takav prostrani mediteranski kokpit omogućuje vlasniku i njegovim gostima izravni kontakt s morem uz puni užitak opuštanja. Interijer već na prvi pogled otkriva sklad upotrijebljenih materijala i modernog dizajna. Kao glavnu dizajnersku odrednicu u interijeru lako je primijetiti minimalistički pristup, protkan plemenitim drvom wenge, kožom i luksuznim tekstilom. Veličinu salona pojačava visina od 2,20 metara kojom je posebno bio oduševljen proslavljeni hrvatski košarkaš i veliki zaljubljenik u plovila Dino Rađa. Kuhinja ima dva hladnjaka i zamrzivač, staklokeramičku ploču za kuhanje i sudoper. Salon ima kožni trosjed, naslonjač i komodu s LCD televizorom te drugom opremom koju većina građana nema ni u stanovima, pa postaje jasno zašto je cijena tog luksuznog plovila toliko visoka. U brodu su tri kabine s potpuno opremljenim kupaonicama tako da se šestero ljudi može komotno upustiti u plovidbu zadržavajući puni komfor. Zasad je napravljen jedan brod, a najesen se kreće u proizvodnju još jednog po narudžbi. Proizvođači su se odlučili za gradnju po narudžbi, a ne za serijsku proizvodnju kako bi omogućili kupcima da u detalje izaberu izgled svoje jahte. Ako se ovog ljeta pokaže uspješnom na moru, može se očekivati da prva hrvatska jahta postane prepoznatljivi proizvod na tom zahtjevnom ekskluzivnom tržištu. Vjesnik 25. travnja 2007. Promicanje hrvatskog izvoza Sporazum Splitske banke i udruge Hrvatski izvoznici ZAGREB - Predsjednik Uprave Splitske banke Pierre Boursot i predsjednik udruge Hrvatski izvoznici (HIZ) Darinko Bago potpisali su u utorak Sporazum o suradnji, kojim su dogovoreni ciljevi budućeg zajedničkog rada na promicanju hrvatskog izvoza. Splitska banka u budućnosti želi ojačati suradnju s hrvatskim izvoznicima imajući na umu i značaj izvoza za hrvatsko gospodarstvo, a činjenica da Splitska banka pripada grupaciji Societe Generale može pomoći u tom nastojanju, istaknuo je Boursot. Bago ističe i prisutnost velike banke kao što je Societe Generale i u nekim zemljama u kojima hrvatsko gospodarstvo tradicionalno nije bilo prisutno, što daje i veće mogućnosti hrvatskim izvoznicima za plasman njihovih proizvoda. Splitska banka želi ojačati svoju suradnju s klijentima iz poslovnog sektora, a banka trenutno ima 22.000 klijenata malih i srednjih tvrtki i 2000 klijenata velikih tvrtki. Rad s malim i srednjim tvrtkama prošle je godine rastao po stopi od 70 posto, ističu u Splitskoj banci. Do sada su partnerski odnosi uspostavljeni s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), Hrvatskom poštanskom bankom, Partner bankom i Privrednom bankom Zagreb, a u pripremi je uspostava suradnje s još nekoliko banaka. [I. Smirčić], Vjesnik 24. travnja 2007. DOGOVORENI DETALJI OKO PREUZIMANJA OBJEKATA NA TEMELJU SUKCESIJE DIPLOMATSKE IMOVINE BIVŠE JUGOSLAVIJE Hrvatskoj vile u Beču, Haagu, Oslu ZAGREB - Hrvatska je u sklopu sukcesije od ukupno 123 diplomatska objekta bivše države dosad preuzela samo veleposlanstvo u Parizu, dok bi do kraja godine trebala preuzeti još tri veleposlanstva i jedan generalni konzulat: u Beču, Haagu, Oslu i Torontu. Hrvatskoj će pripasti i četiri rezidencije i dva stana u Trstu, a te bi objekte, prema planu preuzimanja objekata što je dogovoren na nedavnom sastanku odbora za sukcesiju u Ljubljani, hrvatska diplomacija trebala dobiti ranije, već do kraja lipnja. Kako doznajemo u Ministarstvu vanjskih poslova, Hrvatskoj je na čuvanje pripalo i veleposlanstvo u Santiagu, u Čileu, dok uskoro preuzima i rezidencije u Helsinkiju, Madridu, Stockholmu i Oslu. Veleposlanstvo u Parizu, smješteno u otmjenom 16. arondismanu i na sedam etaža, dodijeljeno je Hrvatskoj još na samom početku provedbe sukcesije 2002. Ukupna vrijednost objekata što ih je dosad dobila Hrvatska iznosi približno 29 milijuna dolara, a većinu tih objekata trenutačno u diplomatske svrhe koristi Srbija. Prema sporazumu o pitanjima sukcesije, potpisanom 2001. godine, što ga je Hrvatska ratificirala 2004., kao zadnja od svih država nasljednica SFRJ, nakon čega je sporazum i stupio na snagu, Hrvatskoj pripada 23,5 posto ukupne diplomatsko-konzularne imovine bivše države. Međutim, za nekoliko objekata zemlje nasljednice ne mogu postići dogovor kome će pripasti - jer neke objekte svi žele u svoje vlasništvo, ali za neke nitko nije zainteresiran - pa je dogovoreno da se prodaju i novac od prodaje podijeli prema dogovorenim kvotama prema kojima je raspodjeljivana ostala imovina. U takve objekte spada, primjerice, luksuzna rezidencija na elitnoj njujorškoj Park Avenue, koja zbog kvalitetnog održavanja danas vrijedi mnogo više od 1,8 milijuna dolara, na koliko je procijenjena prije nekoliko godina. Slično je i s diplomatskom misijom bivše države pri UN-u na Petoj aveniji, u New Yorku, s 1.820 kvadrata, koja vrijedi znatno više od 11,8 milijuna dolara, koliko je iznosila prvotna procjena. Poseban je dogovor postignut u svezi s brojnim i skupocjenim umjetničkim djelima što su krasila zidove veleposlanstava i rezidencija bivše SFRJ. Ona će između nasljednica biti raspodijeljena prema nacionalnom ključu autora, dok će ona djela za koja ne budu mogli utvrditi autora, postati vlasništvo one zemlje koja je vlasnica objekta u kojemu se umjetnina nalazi. Hrvatska je već preuzela djela hrvatskih slikara Milivoja Uzelca, Ferdinanda Kulmera, Fedora Vaića, Alberta Kinerta, Frane Šimunovića, Joze Jande, Jerolima Mišea, Rudolfa Sablića, Marijana Kolesara, Vojka Bakića, Erika Tintora, Zdenka Morine, Ljube Duvnjaka, Marijana Kolesara, kao i 29 djela nepoznatih autora. Ekspertne skupine još uvijek rade na identifikaciji svih umjetničkih djela, pri čemu im pomažu inventurne liste bivše SFRJ. Autor: D.ROMAC, Glas Slavonije Većinu diplomatskih objekata kupili Hrvatska nije mogla čekati sukcesiju pa je većinu objekata morala kupovati. Još devedesetih kupljena je zgrada za veleposlanstvo u Budimpešti (810.000 USD), a zatim i u Bernu (9,6 milijuna kuna), Rimu (18,5 milijuna kuna), Bratislavi (2,6 milijuna kuna), Bruxellesu (4 milijuna kuna), Londonu (780 tisuća funta), Pragu (7 milijuna kuna), Ateni (5,5 milijuna kuna), Berlinu (6,7 milijuna maraka) Madridu (10 milijuna kuna), Lisabonu (2,7 milijuna) i Tokiju (20,6 milijuna kuna). Za misiju pri UN-u Hrvatska je izdvojila 14 milijuna kuna, a morala je kupiti i zgradu u Beogradu i to za 900 tisuća kuna. 24. travnja 2007. IVAN DRMIĆ, SABORSKI ZASTUPNIK HDSSB-A Optužnica protiv Glavaša je fikcija Prošloga je tjedna saborski zastupnik HDSSB-a Ivan Drmić izvijestio javnost kako odvjetnici Branimira Glavaša ispituju mogućnost da se postupak protiv njega premjesti u Haag. * Što ste mislili kad ste rekli da se osječki suci hvataju za glavu zbog procesa Branimiru Glavašu? - Sigurno je da političke strukture vrše na sud veliki politički pritisak, a u sprezi su i s medijima nad kojima imaju utjecaj. Svaka odluka suca Posavca suprotna zahtjevu državnog odvjetništva sotonizirana je u medijima. Suci zbog svega toga nisu u stanju objektivno voditi postupak. * I zato biste rado Glavaševo suđenje premjestili u Haag, ali to nije pravno moguće. - Odvjetnici su dobili zahtjev da provjere je li to pravno izvedivo. Glavaševa bi prava bila zaštićenija pred Haškim sudom. Postupak bi bio javan i na taj bi se način pokazalo koliko se on temelji na činjenicama, a koliko na političkoj volji da se Glavaša ukloni iz javnog života. * Vi tvrdite da je Glavaš nevin, ali nedvojbeno je da su u Osijeku krajem 1991. godine ubijeni neki srpski civili. - Nitko ne negira da je bilo zločina, ne tražimo da se prekine istraga o njima. I Glavašu bi odgovaralo da se riješe ti zločini. * Policija i državno odvjetništvo smatraju da su riješili ta ubojstva. - Šef policije Vladimir Faber došao je u Osijek s isključivim ciljem da kompromitira Glavaša i uguši ideju HDSSB-a na području Slavonije. Zato je proizveo lažne dokaze. * Iz optužnice je vidljivo da je postojala organizacija za likvidiranje osječkih Srba. - Ponavljam, ti su zločini počinjeni. Ali, policija je cijelo vrijeme htjela samo Glavaša umočiti u taj slučaj bez ikakve osnove. * Znači optužnica je plod urote protiv Glavaša? - Ona je plod fikcije. Od 147 saslušanih svjedoka Glavaša je teretila jedino Gordana Getoš-Mandić, a i ona je kasnije povukla svoj iskaz koji je iznuđen. Držali su je u pritvoru dulje od zakonskog roka, pritom je ona ucjenjivana i na kraju je popustila i potpisala ono što je netko drugi napisao. I to uz asistenciju policijskog odvjetnika Radoslava Arambašića, koji joj je podmetnut, iako nije imao njezinu punomoć. Autor: Dražen CIGLENEČKI Glavaš će se nastaviti boriti * Je li Glavaš prije odlaska u zatvor uopće vjerovao da bi više mogao izići iz njega osim kao Mirko Norac na vikende? - Mislim kako još uvijek ima nade, a vjerujem i da će se Glavaš nastaviti boriti. Prva stepenica su parlamentarni izbori, mislim da će nakon smjene vlasti popustiti pritisak na pravosuđe. Glas Slavonije 24. travnja 2007. Picula kandidat za predsjednika SDP-a Foto: FaH ZAGREB - Predsjednik Glavnog odbora SDP-a Tonino Picula sutra će na konferenciji za novinare objaviti kandidaturu za predsjednika stranke, priopćeno je danas iz Socijaldemokratske partije Hrvatske. U subotu, 21. travnja, prvi je svoju kandidaturu na sjednici Glavnog odbora SDP-a istaknuo Zoran Milanović, a nagađa se da će se za istu funkciju natjecati i Željka Antunović te Zlatko Komadina. SDP će novog predsjednika birati na izvanrednoj izbornoj konvenciji 2. lipnja. (D. A.) Jutarnji list 24. travnja 2007. UNESCO-OVA KOMISIJA ZA EUROPSKE GEOPARKOVE OBIŠLA GEOLOKALITETE PARKA PRIRODE PAPUK Papuk pred priznanjem UNESCO-ova geoparka VELIKA - Nakon Velebita i Plitvičkih jezera, u UNESCO-ovu mrežu svjetskih geoparkova prema svemu sudeći ući će i Papuk, a službena se potvrda očekuje u rujnu ove godine! Njegova zaštićena geološka raznolikost i očuvana priroda starošću obuhvaća gotovo cijelu Zemljinu geološku povijest, a među čak 69 zaštićenih geoloških lokaliteta na 336 četvornih kilometara površine Papuka, ima i Rupnicu, jedan od dva nacionalna spomenika geološke prirode u nas. Nakon petogodišnjih napora djelatnika Parka prirode Papuk da geološke vrijednosti te jedinstvene hrvatske planine prezentiraju preko kandidature u asocijaciji UNESCO-ovih geoparkova, članovi mjerodavne komisije za europske geoparkove obišli su najvažnije geolokalitete Papuka poput Vrhovaca, Čarugina kamena, Zvečeva, Rupnice, Jankovca i slapa Skakavac te Kutjevačke Rike, otvorivši ujedno prvu poučnu geostazu na Papuku. - Oduševljeni smo geologijom koja je jednako važna kao i sama priroda te okoliš ovoga područja. Mislimo da Papuk uistinu ima sve uvjete postati uspješan geopark unutar europske UNESCO-ove obitelji, kazao je Chralampus Fassoulas, prvi čovjek komisije UNESCO-a koji je u veličkoj upravi Parka prirode boravio s Maurizijem Burlandom, stručnjakom za geoparkove. Sve bi to trebalo pridonijeti i razvoju znanstvenog i popularnog geoturizma područja koje je prije više od 20 milijuna godina bilo najvećim otokom Panonskoga mora, o čemu svjedoče bogati fosilni ostaci školjkaša, ali i golemih morskih pasa i kopnenih životinja poput raritetnih ostataka nosoroga. Autor: J. JANKOVIĆ Glas Slavonije 24. travnja 2007. Agrokor objavio ponudu za preuzimanje Tiska Koncern Agrokor, koji raspolaže s 25,74 posto dionica tvrtke Tisak, objavio je u dnevnom tisku ponudu za preuzimanje preostalih dionica toga zagrebačkog izdavačkog poduzeća. Agrokor nudi 432,56 kuna po otplaćenoj dionici, a ponuda traje 30 dana od objave.U slučaju kada bi svi preostali dioničari Tiska prihvatili ponudu Agrokora za prodaju svojih dionica po ponuđenoj cijeni, ukupna bi transakcija bila vrijedna više od 766,5 milijuna kuna. U ponudi Agrokor navodi i kako je poslovni cilj stjecanja dionica Tiska iskorištavanje potencijala rasta vrijednosti Tiska te unaprjeđenje njegovog poslovanja kroz očekivane znatne uštede u djelatnosti distribucije (dnevne i noćne), implementaciju modernog informatičkog sustva te lakši pristup financijskim izvorima i institucijama, a koji je nužno potreban radi ulaganja i daljnjeg razvoja Tiska. Također, očekuju se i sinergijski učinci poslovanja te daljnji rast i razvoj u sklopu koncerna Agrokora. (HRT) 23. travnja 2007. Hrvatske tvrtke u vodstvu po inoulaganjima Piše: Marina Klepo Prošla je godina bila rekordna po iznozu stranih ulaganja u Hrvatsku (2,8 milijardi eura), ali i hrvatske su tvrtke sve više okrenute ulaganjima u inozemstvo. U 2005. izravna ulaganja Hrvatske u druge zemlje dosegnula su 5,6 posto BDP-a, što Bečki institut za međunarodne ekonomske studije koji donosi analizu "Strana ulaganja nove Europe", ocjenjuje "prilično važnim". Među 11 zemalja nove Europe (uključujući Hrvatsku) predvode Estonija i Slovenija, a Hrvatska je po vanjskim ulaganjima slična kao i Mađarska. Kod zemalja koje više ulažu u inozemstvo kao glavni moriv navodi se povoljnija vlasnička struktura poduzeća, što upućuje da su probitačnija bila ona poduzeća čiji su vlasnici aktivno tražili nova tržišta i povoljnije uvjete poslovanja. Poznato je da su proteklih godina hrvatske tvrtke najviše uložile u Švicarsku, Srbiju, BiH i Poljsku, a isticali su se Agrokor, Lura, Nexe grupa, Podravka, Zagrebačka banka i T-HT. U postavljanju vanjske ulagačke strategije, prema ocjeni Bečkog instituta, Hrvatska vjerno slijedi Sloveniju koja se ističe kao zemlja s aktivnom strategijom vanjskog ulaganja, iako nikad nije primala velika ulaganja. U 2005. ulaganja Slovenije u inozemstvo dosegnula su 10,8 posto, a predvodi Estonija s 15,1 posto BDP-a. Koliko je pojedina zemlja investicijski razvijena, ocjenjuje se u istraživanju, ovisi upravo o tome prima li zemlja samo ulaganja ili je sama investicijski aktivna u inozemstvu. Neke članice EU - Estonija, Mađarska, Češka i Poljska - ulaze u višu investicijsku fazu jer su razvile specifičnu vlasničku prednost u usporedbi s ostalim zemljama koje su ulagačima i dalje zanimljive kao tržišna odredišta. Kada ulažu u inozemstvo, najprije nastupaju u sektoru usluga (graditeljstvo, prijevoz, komunikacije, nekretnine i poslovne usluge), a u posljednjoj fazi dominiraju u sektoru robe. Posustajanje u 2006. U prošloj godini, prema podacima HNB-a, hrvatske su tvrtke malo posustale u osvajanju vanjskih tržišta. Uložile su 168 milijuna eura, a dvije prethodne godine ulaganja su iznosila 194 i 282 milijuna eura. U posljednjih 14 godina u inozemstvu su uložile 1,888 milijuna eura, a najviše u Švicarsku (704), Srbiju (329), BiH (325) i Poljsku (152). Jutarnji list 23. travnja 2007. Mozaici Eufrazijane u računalnoj bazi Piše: Konstanca Mitrović Foto: Konstanca Mitrović Među pet stotina katalogiziranih mozaičnih dekoracija Katedralni kompleks Eufrazijeve bazilike moguće je pogledati na 22 kataloške jedinice POREČ - U sklopu europskog programa INTERREG IIIA, u Zavičajnom muzeju Poreštine predstavljen je projekt Lokaliteti UNESCO-a na Jadranu, koji vodi Međunarodni centar za dokumentiranje mozaika iz Ravene. Riječ je o projektu pokrenutom 2003. godine, čije je okončanje predviđeno u lipnju ove godine. Glavni cilj projekta bila je izrada računalne baze podataka o osam ranokršćanskih lokaliteta u Raveni, koji su niknuli iz istog kulturalnog konteksta Katedralnog kompleksa Eufrazijeve bazilike. Uz ravenske mozaike lokaliteta Sv. Vital, Sv. Apollinare in Classe, Sv. Apollinare Nuovo, Nadbiskupske kapele, Teodorikovog mauzoleja, u računalnoj bazi Lokaliteta UNESCO-a na Jadranu, pohranjeni su i podaci o mozaicima Eufrazijane, a upravo zbog njihove posebnosti, pridan im je veliki značaj. Naime, među pet stotina katalogiziranih mozaičnih dekoracija Katedralni kompleks Eufrazijeve bazilike moguće je pogledati na dvadeset i dvije kataloške jedinice koje su izradili stručni djelatnici porečkog ureda Konzervatorskog odjela u Puli. Računalna baza je za sada na talijanskom jeziku, ali za kataloške jedinice o Eufrazijevoj bazilici, napravljen je link na hrvatskom jeziku. Rezultat projekta, odnosno računalnu bazu podataka bit će moguće pretraživati u prostorijama Zavičajnog muzeja Poreštine, te djelomično i na stranicama www.mosaicoravenna.it i www.mosaicocidm.it. Za četverogodišnji projekt iz europskih fondova izdvojen je iznos od 40.000 eura, a novac je utrošen za financiranje istraživanja, infrastrukturu, hardver, ali i za publikacije i video snimke, te stručne skupove na kojima su predstavljeni rezultati projekta. Partneri u realizaciji projekta Partneri u realizaciji projekta bili su: Muzej za umjetnost grada Ravene, Provincija i grad Ravena, Provincija Ferare, Fakultet za zaštitu kulturnih dobara u Raveni i Filozofski fakultet u Bolonji, Institut za zaštitu kulturnih dobara regije Emilia-Romagna te grad Poreč i Zavičajni muzej Poreštine Jutarnji list 23. travnja 2007. Stroj za razminiravanje dobio nagradu Vrijedne ruke Dodijeljene nagrade na održanim međunarodnim sajmovima Graditeljstvo, Interklima i Obrtništvo na ZV-u Tvrtka Profine Croatia d.o.o. iz Velike Gorice dobila je na upravo održanim međunarodnim sajmovima Graditeljstvo, Interklima i Obrtništvo priznanje i kristalnu skulpturu za dizajn i najvišu razinu oblikovanja te najbolje ideje u rješavanju prezentacije, dok je posebno priznanje i kristalnu skulpturu za najvišu razinu ukupnog nastupa dobio Wienerberger Ilovac iz Karlovca. Priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa na sajmu Graditeljstvo dobilo je još 16 tvrtki. U sklopu sajma Interklima, priznanje i kristalnu skulpturu za dizajn i najvišu razinu oblikovanja pripalo je zagrebačkom predstavništvu tvrtke Vaillant, posebno priznanje i kristalnu skulpturu za najvišu razinu ukupnog nastupa dobio je zagrebački Petrokov, a priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa primilo je još 13 izlagača. Osim toga, priznanje Kvalitetan proizvod na sajmu Graditeljstva dobilo je 12 izlagača, dok je priznanje Kvalitetan proizvod - najbolji hrvatski proizvod pripalo tvrtki Tehnix. Zlatnu medalju za kvalitetan proizvod na sajmu Interklima primilo je pet proizvođača, srebrnu medalju četiri te brončanu također četiri izlagača. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u sklopu sajma Obrtništva dodijelilo je i nagrade Vrijedne ruke u pet kategorija - najbolji proizvod, najbolji izvozni proizvod, inovativni proizvod, tradicionalni proizvod i najbolji proizvod ženskog poduzetništva. Franjo Vukić, vlasnik tvrtke Automehanika - autolimarija-trgovina i usluge iz Zagreba dobitnik je nagrade u kategoriji inovativni proizvod za stroj za razminiravanje koji se bitno razlikuje od dosadašnjih. Drago mi je što je konačno netko i u Hrvatskoj uočio moj proizvod, nastao isključivo u suradnji s inozemnim partnerima, rekao je Vukić. On se nada da će poslije ove nagrade i u hrvatskoj vojsci prepoznati njegov stroj. U kategoriji najbolji proizvod Vrijedne ruke pripale su Željku Ivaštinoviću, vlasniku stolarije Interles - Ivaštinović iz Novske zato što proizvodi vrata koja su u potpunosti obrađivana ručno. Kaže kako ne namjerava kooperirati s nekim iz drvne industrije jer njegova se proizvodnja zasniva na slavonskom hrastu, a on osobno kontrolira cijeli postupak od uzimanja drva iz šume. U tvrtki ima troje zaposlenih proizvode najviše prodaje u Istru i Dalmaciju. U kategoriji najbolji proizvod ženskog poduzetništva nagradu je dobila Sandra Bubnić, a za najbolji izvozni proizvod proglašeni su kamini Kaminko. (B. Ranogajec , www.poslovni.hr) 23. travnja 2007. Ribari poslali 506 zahtjeva za poticaje za 2006. godinu Lani je 575 ribara izlovilo i prodalo 4974 tone ribe i naplatilo 14,7 milijuna kuna Uprava za ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva zaključila je obračun isplate novih financijskih poticaja ribarima namijenjenih za 2006. godinu. Riječ je o poticajima koje je ministar Petar Čobanković uveo u veljači prošle godine, a odnose se na bijelu ribu, ljuskavce i mekušce. Po toj su odluci ribari stekli pravo na poticaje u visini 14 posto od fakturirane vrijednosti izlovljene i prodane ribe. Resornom ministarstvu pristiglo je 506 zahtjeva za poticaje, iza njih je evidentirano 575 ribara koji su po obvezujućim kriterijima prošle godine izlovili i prodali 4974 tone ribe. Međutim, cjelovitu dokumentaciju priložilo je tek 545 ribara koji su ukupno iskazali količinski izlov od 3774 tone i za taj su učinak kod ministarstva naplatili 14,798.338 kuna. Zbog nedostatka potrebnih 'papira' odbijeni su zahtjevi pristigli od 30 ribara čiji je lanjski izlov iznosio oko 1200 tona. Dobra strana ove inicijative svakako je činjenica što je ministarstvo dopustilo združivanje izlova od strane ribara koji nisu uspjeli ispuniti startne kvote za naplatu poticajnih sredstava. Spomenuti su poticaji uvedeni s dvojakom ambicijom: kako bi se suzbilo 'crno' riblje tržište te zbog popravljanja statističke slike nacionalnog izlova što je itekako važno u razdoblju budućeg pregovaranja o utvrđivanju kvota prije hrvatskog članstva u EU. Iako je po iskazanim parametrima lanjski izlov manji nego godinu dana prije, u Ministarstvu nisu nezadovoljni. Pojašnjavaju kako je minus u tonaži zapravo nastao stoga što su poticaji isplaćeni ne za cijelu 2006. godinu nego samo za deset mjeseci. Najviše ribara za poticaje javilo se iz Pule i okolice (209), slijedi splitsko-dubrovačka regija sa 134 te zadarsko-šibenska sa 115 i riječka sa 87 ribara. Po iznosu isplaćenih poticaja sa 4,28 milijuna kuna dominira pulsko područje gdje je izlovljeno 1146 tona. U dubrovačko-splitski kraj ribarima je otpremljeno 3,89 milijuna kuna za 943,9 tona. Ribarima što gravitiraju Rijeci za 886,9 tona isplaćeno je 3,79 milijuna, a zadarsko-šibenski ribari dobili su 2,83 milijuna poticajnih kuna za 797,27 tona bijele ribe, ljuskavaca i mekušaca. Najviše ribara steklo je pravo na poticaje u iznosu između 15 i 50 tisuća kuna. Samo šest ribara, među kojima su tri iz Splita, plus jedna zadruga, od ukupno prijavljenih 545, na novouvedenim poticajima zaradilo je više od 100.000 kuna. B. Babić (www.poslovni.hr) 23. travnja 2007. Sajam novih tehnologija ugošćuje 111 izlagača Piše: Iva Balen Foto: Željko Šop U riječkom će se HKD-u od srijede do petka predstaviti nove tehnologije i proizvodi RIJEKA - Do kraja godine u riječkom Sveučilišnom kampusu na prostoru bivše vojarne na Trsatu, otvorit će se Znanstveno-tehnološki park, najavljeno je u ponedjeljak na tiskovnoj konferenciji o 3. međunarodnom sajmu novih tehnologija i proizvoda koji se u riječkom HKD-u otvara u srijedu. O Parku će se razgovarati i u sklopu sajma. Na njegovom utemeljenju radi riječko Sveučilište, a cilj je da mladi talentirani studenti imaju pristup visokim tehnologijama, odnosno da ono što uče u teoriji, mogu provesti i u praksi. Njegovo utemeljenje financirat će i Svjetska banka. Što se tiče sajma novih tehnologija, svoja će predavanja imati naši renomirani znanstvenici u svijetu. Tako će u srijedu govoriti proslavljeni znanstvenik Miroslav Radman o Evolucijskoj biotehnologiji, Dražen Vikić Topić iz Ministarstva znanosti o Znanosti i tehnologiji u Hrvatskoj, ali i direktorica austrijskog Science parka Kirsten Tangemann. Istog dana "nastupit" će i Igor Mezić, jedan od prvih stipendista Grada Rijeke, redoviti profesor na University of California, s temom Mikrofluidske tehnologije i primjena u biotehnici. Idućeg dana sajma, uz brojne druge, govorit će i akademik Božo Udovičić o investicijama u nove tehnologije, a u petak George Juraj Puhalovich, predsjednik multinacionalne kompanije Intercontinental Technology, o LNG-u. Sajam traje do petka, a predstavit će se ukupno 111 izlagača - gospodarstvenici, predstavnici sveučilišta, inovatori. Bit će tu i "igraonica" gdje se zainteresirani mogu zabaviti igricom Urban jungle, prepoznatom širom svijeta, koju sastavili mladi riječki informatičari koji djeluju u udruzi Urban development. Isto tako, svaku večer dok traje sajam, na Gatu Karoline riječke, u luci će biti after party. Organizatori posebno naglašavaju kako su sajam "dislocirali" iz Dvorane mladosti kako bi taj prostor prepustili sportašima. Vatrogasna vozila pozivaju na sajam Sajam novih tehnologija predstavlja se i dvama vatrogasnim vozilima na Korzu, jedno uz drugo stoje moderno, suvremeno vozilo i ono napravljeno i korišteno prije stotinjak godina. Ovim "performansom" organizator, Grad Rijeka, želio je prilično jasno građanima pokazati napredak tehnologije. Jutarnji list 20. travnja 2007. Slovenija će se pozvati na sporazum Račan-Drnovšek -Zastupnik u Europskom parlamentu Bernd Posselt povući će amandman u kojem predlaže da se iz Rezolucije o napretku RH ne spominju dosad postignuti dogovori Hrvatske i Slovenije. U konačnom obliku Rezolucije tako će se ipak spomenuti neratificirani sporazum Račan-Drnovšek, za što se zalaže Slovenija, javljaju slovenski mediji. U uredu slovenskog zastupnika u Europarlamentu Alojza Peterlea potvrdili su povlačenje Posseltova amandmana kojim se iz konačnog oblika izvješća željelo povući poziv Hrvatskoj da poštuje dosad postignute sporazume sa Slovenijom. Posselt je amandman povukao nakon što je zastupnik Hannes Swoboda u suradnji s njime i slovenskim europarlamentarcima predložio dogovor prema kojem Hrvatska i njeni susjedi trebaju iskoristiti posredovanje treće strane ukoliko se ne budu mogli međusobno dogovoriti o spornim crtama razgraničenja. Prihvaćanje izvješća, o kojem će Europski parlament odlučivati u srijedu, uz poziv Hrvatskoj i Sloveniji da pristupe arbitraži, uključivati će i općeniti poziv k rješavanju svih otvorenih pitanja granice s posredovanjem treće strane kao i pozivanje na postignute dogovore. RTV Slovenije javlja kako je takav stav važan za Sloveniju jer među postignute dogovore spada i sporazum Račan-Drnovšek. Sporazum je prihvatio slovenski državni zbor, a hrvatski sabor to nije učinio. (HRT) 20. travnja 2007. ZAGREBAČKA BURZA HFP najavio dražbe za dionice 37 tvrtki Na Zagrebačkoj burzi održat će se krajem ovog i početkom idućeg mjeseca dvije javne dražbe za prodaju dionica u državnom vlasništvu, na kojima će s naći dionice 17 tvrtki iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka ministarstava mora, turizma, prometa i razvitka te pravosuđa, kao i dionice 20 tvrtki iz portfelja HFP-a i Ine Prema danas objavljenom pozivu HFP-a, na javnoj dražbi za Prava, koja će se održati 27. travnja, na prodaju će biti ponuđene dionice i vlasnički udjeli u 17 društava, među kojima je najveći 37,28 postotni udio u virovitičkoj tvrtki VTC-projekt. Također, na toj će se dražbi, među ostalim, naći i dionice Apartmana Medena (11,97 posto), Industrije trikotaže Iteks (11,22 posto), Motela Plitvice (23,65 posto) i dr., a riječ je o prodaji dionica po početnoj cijeni od 25 posto njihove nominalne vrijednosti. Na elektronskoj dražbi, koja će se pak održati 8. svibnja, prodavat će se manjinski vlasnički udjeli u 20 društava, među kojima je najveći 6,63 postotni udio u tvrtki Modea iz Garešnice. Na prodaju će biti ponuđene i dionice Arenaturista (0,001 posto), Atlantske plovidbe (0,41 posto), Brodomerkura (0,04 posto), DTR-a (0,03 posto), Đakovštine (0,03 posto), Hotela Croatia iz Cavtata (0,3 posto), Maraske (0,1 posto), PPK Valpova (1,53 posto) i dr. (www.liderpress.hr) 20. travnja 2007. NOVO ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE U POMERU Pronađen dio mozaika iz 2. stoljeća Nekim svojim elementima, >pomerski< se mozaik može vezati uz mozaik kažnjavanja Dirke. Mozaik je najvjerojatnije dio raskošnijeg termalnog kompleksa zato jer su u njegovoj neposrednoj blizini, čišćenjem šute koja je nastala nakon devastacije, pronađene kockice od staklene paste tamnoplave i tirkizne boje te pozlaćeni segmenti POMER - Nalazi novog arheološkog iskopa u Pomeru jučer su predstavljeni na konferenciji za novinare. Na lokalitetu je pronađen dio većeg mozaika koji datira iz razdoblja 2. stoljeća poslije Krista i velika cisterna u obliku slova L koji su bili dio luksuzne rimske vile. - Prije četiri mjeseca iz medija smo saznali o devastaciji arheološkog nalazišta u Pomeru. Radi se o vili koja je građena na tri terase i to u razdoblju od 1. do 4. stoljeća poslije Krista. Treća, gornja terasa objekta, uništena je radom pikamera. Tu je pronađen i dio većeg mozaika koji je nastao u drugoj ili trećoj fazi izgradnje vile, kazala je voditeljica kopnenog arheološkog iskopa mr. Kristina Džin, ravnateljica Arheološkog muzeja Istre. Mozaik je polikroman, osnova mu je crno-bijela, a upotrijebljene su i oker i svijetloroza teserice. Nekim svojim elementima može se vezati uz mozaik kažnjavanja Dirke. Mozaik je najvjerojatnije dio raskošnijeg termalnog kompleksa zato jer su u njegovoj neposrednoj blizini, čišćenjem šute koja je nastala nakon devastacije, pronađene kockice od staklene paste tamnoplave i tirkizne boje te pozlaćeni segmenti. Staklenim su se pločicama ukrašavali unutrašnji zidovi privatnih i javnih luksuznih termi. - U donjem segmentu, koji je istražen klasičnom arheološkom metodom, dakle ručnim iskopom, zidovi su dosta dobro sačuvani i jako se dobro mogu iščitati same faze izgradnje ovog objekta. Tu se nalazi i interesantna cisterna u obliku slova L, koja je također u vrlo dobrom stanju te i dan-danas nepropusna. Razlog tome je što je popločena izuzetno finom i sitnom podnom oblogom u tehnici opus picatum , dakle malim keramičkim pločicama, kazala je Džin. Prisutan je i sustav kanala koji je dijelom klesan u živu stijenu i koji je arheološkim istraživanjem i čišćenjem devastiranog dijela bilo moguće uspješno dokumentirati. Ovaj objekt proteže se i na susjedne parcele te, prema riječima Džin, nije izdvojen, već je dio jednog kompleksa - velike medulinske rimske rivijere. - Ako se uzme u obzir da su objekti notirani od područja Stupica, koje se nalaze par kilometara južno odavde, pa preko cijelog pomerskog zaljeva sve do Vižula, znači da je ovdje zaista postojao jedan veliki centar za odmor i za proizvodnju. Ovdje je doslovce sva rimska elita boravila barem u jednom dijelu godine. Arheološki muzej Istre nastojat će da se ovaj dio lokaliteta, koliko god je to moguće, jednim dijelom sačuva i prezentira u sklopu budućeg objekta o čemu će krajnji sud donijeti konzervatori. Nama sada predstoji kvalitetna dokumentacija, geodetsko snimanje te ćemo onda vidjeti što će biti s ovim mozaikom - hoće li će ostati in situ ili će biti izvađen iz konteksta i premješten u arheološki muzej, veli Džin. Dio istraživanja obavljen je i pod vodom, a voditeljica hidroarheološkog istraživanja je Ida Koncani Uhač- Ovih smo dana započeli s istraživanjem antičkog pristaništa koje također ulazi u sklop ove luksuzne rezidencijalne rimske vile. Njegova sačuvana i otkrivena dužina je do sedam metara, a širina mola je deset metara. Formiraju ga veliki pravilno obrađeni kameni blokovi, a s unutrašnje strane ispunjen je sitnim kamenom i odbačenim građevinskim materijalom. Pronašli smo i niz zidova koji čine objekte prve terase ove vile. Važnost kod istraživanja antičke luke jest to što ovakvi lučki uređaji daju vrlo bogate kulturne slojeve u kojima je građa koju mi pronalazimo slučajno ili namjerno bačena s broda, kazala je Koncani Uhač. Ovo je nakon dugo godina prvo hidroarheološko istraživanje koje vodi Arheološki muzej Istre. - Veliku većinu kopnenih arheoloških objekata nije moguće sagledavati bez kvalitetnog hidroarheološkog kartiranja nalaza ispod mora. Zato ćemo s jednom mladom hidroarheološkom ekipom, koja stasa u Puli i koja još treba dosta toga raditi na usavršavanju opreme za provođenje istraživanja, to pokušati i učiniti, tvrdi Džin. B. VINCEK, Glas Istre (www.glasistre.hr) 20. travnja 2007. POČELO OCJENJIVANJE ZA VINISTRU Najveći broj vina do sada Ocijenit će se ukupno 384 uzorka vina, a rezultati će biti poznati na dan otvaranja izložbe, 29. travnja POREČ - Ovogodišnja Vinistra održat će od 27. travnja do 2. svibnja u SCR-u Veli Jože u Poreču, a pripreme za ovu izložbu vina i vinarske opreme intenzivne su. Jučer je počelo stručno ocjenjivanje vina koje će trajati do petka. Međunarodnim ocjenjivačkim odborom predsjeda Mario Staver, a sastavljen je od stručnjaka iz Italije, Slovenije i Hrvatske. Ocjenjivat će se 384 uzorka vina. U ovogodišnjem ocjenjivačkom odboru je i dr. Roberto Zironi, redovni profesor prehrambene tehnologije i znanosti na Sveučilištu u Udinama i svjetski stručnjak za vina. Jučer su ocjenjivani malvazija, refošk i teran, a sljedećih će dana na red doći ostala istarska vina. Rezultati ocjenjivanja bit će poznati na dan otvaranja izložbe. Bit će izloženo i 38 uzoraka rakije, 10 pršuta te 50 maslinovog ulja. Uz degustaciju program uključuje dodjelu diploma za studensko vino polaznicima Stručnog studija vinarstva, predstavljanje vina Dubrovačko-neretvanske županije, dodjelu odličja nagrađenim izlagačima, stručna predavanja i degustacije te okrugli stol. Izložba će početi 29. travnja u 13 sati ispred dvorane Veli Jože, a zadnjeg će dana, 2. svibnja, biti otvorena isključivo za poslovne partnere. Na igralištima i boćalištu izložit će se vinarska oprema, što se može razgledati besplatno. Za zatvoreni dio sajma ulaznica košta za tri dana sto, a jednodnevna 50 kuna. V. H (Glas Istre) 20. travnja 2007. PODMLADAK ZA EKSPEDICIJE Mjesto gdje su se pred deset milijuna godina sudarile europska i afrička tektonska ploča Istra ima 600 milijuna godina tektonski nedirnuto morsko dno, četiri kilometra sedimenta morskih stijena, i ne pripada ni Hrvatskoj ni Europi. Naš poluotok je posebna tektonska ploča, mikroploča koja završava u Pugli kod Barija, veli Korado Korlević dok se spuštamo u Vranjsku dragu Napisao i snimio Radenko VADANJEL Ulazeći s istarske strane u tunel Učka, nakon naplatnih kućica a prije samog ulaska u tunel s vozačeve desne strane širi se fascinantan pogled na izdužene monolitne stijene (soliterni vapnenački stupovi) koje izranjaju iz guste makije, dok se u daljini širi nepregledni kanjon. Slika je to koja ostaje usječena u pamćenje svakog putnika namjernika koji je u tih dramatičnih desetak sekundi, koliko treba automobilu da premosti kratak vijadukt, zadržao pogled na Vranjsku dragu. A ispod brze ceste i najskupljeg tunela u Hrvatskoj (neki tvrde i u Europi) egzistira divlji, nedirnuti svijet s čudnovatom mikroklimom koja na hladnijoj, južnoj strani kanjona omogućuje rast planinske samonikle tise, a na osunčanoj sjevernoj strani rast primorskog bora. Sudar kontinenata u Vranjskoj dragi Klub istraživača Explora, nedavno osnovan kao potpora Znanstveno-edukacijskom centru Višnjan s primarnim ciljem edukacije znanstvenog podmlatka za ekspedicije, organizirao je u Vranjskoj dragi prvi edukativni izlet članova i simpatizera vodeći ih kroz veoma zahtjevan, nepristupačan krajolik jednog od najljepših parkova prirode u Istri. Grupu istraživača čine: Korado Korlević - jedan od osnivača kluba, Igor Karasi - dopredsjednik, Zoran Mikletić - snimatelj, Mladen Korlević - vođa puta, Petra Korlević - fotografkinja, Ana Bonaca - članica kluba, Vanja Radovanović - fotograf, Mira Bičić - simpatizerka Explore, Boris Stermotić - instruktor preživljavanja u prirodi, Hana Jurman - support kamermanu i Kristina Ratajec, još jedna članica kluba. Ekspedicija Vranjskom dragom počinje vrlo bezazleno uređenom stazom markiranom turističkim panoima, koja nas s parkirališta smještenog u blizini tunela s istarske strane prati sve do podnožja kanjona (preporučujemo obavezan obilazak turističke staze!). Nastavljajući put velikim kanjonom koji po širini presijeca dugačak nasip pruge Lupoglav - Most Raša - Štalije već nestajemo u netaknutom dijelu kanjona prošaranog gustom makijom, paprati i tragovima divljih svinja. - Ovdje se radi o dramatičnom sudaru dvaju kontinenata, jadranske ploče koja je pripadala prakontinentu Africi i europske ploče - upozorava nas Korlević. Prije šesto milijuna godina dvije strane ove vale nisu imale veze jedna s drugom, saznajemo od Korlevića. Tada su počele rasti Alpe, sabijanjem materijala u sudaru. Jadranska ploča je došla na europsku i nagurala Alpe. A upravo u Vranjskoj vali taj se sudar kontinenata najdramatičnije vidi. Zanimljivo je da Istarske toplice za izvor radioaktivne vode mogu zahvaliti upravo sudaru kontinenata kada je došlo do pucanja ploče osam kilometara u dubinu, iz koje i danas izbija radioaktivna voda. Oprečno sudaru dvaju kontinenata čija se crta sudara rasprostire duž Ćićarije, Istra je tektonski ostala netaknuta. - Istra ima 600 milijuna godina tektonski nedirnuto morsko dno i četiri kilometra sedimenta morskih stijena. Istra ne pripada ni Hrvatskoj ni Europi. Naš poluotok je posebna tektonska ploča, mikroploča koja završava u Pugli kod Barija. A mi smo sad na mjestu gdje su se prije deset milijuna godina sudarile tektonske ploče - europska i afrička - okruženi ogromnim stijenama u osušenom koritu potoka kanjona Vranjske drage, zaključuje nadahnuto predavanje Korado Korlević. Snalaženje u prirodi - trikovi kako ljeti doći do vode Rano ujutro staviš dvije potkošulje na cipele i hodaš po rosnoj travi. Nakon toga ižmičeš potkošulje i dobiješ potrebnu vodu ili najlonom hermetički omotaš ozelenjelu granu koja ispušta vlagu kapajući u najlon potrebnu vodu - otkriva nam neke od načina dolaženja do vode u sušnim mjesecima instruktor preživljavanja Boris Stermotić. Duboko smo već zašli u kanjon Vranjske drage. Vode u ovim proljetnim mjesecima više nema mnogo u koritu potoka, ali od ljetne suše koju priželjkuje naš sugovornik - ni traga. - U Italiji postoji desetak kampova u kojima se održavaju trodnevni tečajevi preživljavanja u prirodi, a u Hrvatskoj tako nešto još ne postoji - veli glavni instruktor budućeg kampa Explore, planiranog na eksperimentalnoj lokaciji oko Tićana, u šumi ispod nove višnjanske zvjezdarnice. - U budućem kampu u kontroliranim uvjetima polaznici će se učiti paljenju vatre, boravku u prirodi, noćenju, postavljanju šatora s prenosivim laboratorijem., objašnjava program rada kampa Stermotić. - Ako se kojim slučajem u Hrvatskoj pojave nova braća Seljan, Explora će im pomoći da izrastu u prave istraživače - dodaje Korlević. Općina Medulin, saznajemo od Igora Karasija, prvi je veliki korisnik usluga Explore. Već ove godine planira se otvaranje prvog kampa učenika iz Istre koji će obavljati biološka istraživanja mora na ovom području, paralelno stječući znanja o snalaženju i boravku u prirodi. Kolona sve šutljivijih članova male ekspedicije razmiljela se dugačkim obroncima okovanim kamenim masivima. Izvlačimo se iz nepregledne prašume Vranjske drage. Veremo se uz litice, tražeći put ka izlazu iz kanjona nad kojim se spušta večernja sumaglica. Ispod obronaka Učke kolone automobila pomiču se u neprekinutoj traci Istarskog ipsilona, stranoj našoj percepciji svijeta koji upravo napuštamo. Razlozi osnivanja Kluba istraživača Explora Znanstveno-edukacijski centar Višnjan, premda široj javnosti prepoznatljiv prvenstveno po izuzetnim uspjesima u astrologiji, posljednjih nekoliko godina ima izuzetno dobre arheologe koji su uspjeli pronaći dva potpuno nepoznata prapovijesna lokaliteta kao i nepoznatu dvoapsidalnu crkvu u šumi kraj Višnjana te arheoastronome koji su radili na tri lokaliteta prapovijesnih zvjezdarnica u Istri. - Na razini Hrvatske postoje klubovi koji se bave ekspedicijama, kao što je Savez izviđača Hrvatske, ali ta kombinacija da u jednoj osobi imamo objedinjena sva znanja za ekspediciju plus vrhunsko upravljanje znanstvenom metodom i istraživanjem, to nam nedostaje. Postoji nekoliko entuzijasta koji to rade, ali, osim Explore, nema niti jedne organizacije koja kultivira potrebe za takvim znanstvenim kadrom. U tome je Explora na prostoru Hrvatske nešto posve novo, veli Korado Korlević, jedan od osnivača Explore. Glas Istre 19. travnja 2007. Janica odlazi zauvijek Piše: Dan Figenwald Foto: Drago Sopta ZAGREB - Nemam razloga duljiti, pozvali smo novinare na Sljeme kako bih im rekla ono što je većina od vas već slutila - moja karijera je završena. Bilo je lijepo, niti jednog trenutka tijekom karijere nisam pomislila da sam izabrala krivi put, uživala sam u skijanju nastupima i pobjedama, ali tome je došao kraj. Da, točno je da sam zaljubljena i uživam u životu, sretna što nisam sama. A skijanje, da, ono će mi svakako nedostajati, posebno će mi nedostajati atmosfera u Svjetskom kupu, u našoj reprezentaciji. Ne, ne radi novinara, moja nedavna izjava je bila izrečena u afektu, bez puno razmišljanja i pregrubo. Shvaćam da novinari rade svoj posao, ali molim i da svi shvatite da slava, mediji i svjetla pozornice nikad nisu bili ono što me je privlačilo u sportu. Tečno, kao da skija jedan od svojih "simfonijskih" slaloma, Janica je na terasi Tomislavova doma na Sljemenu u dahu izgovorila riječi za koje treba snaga. I pojasnila zašto već sada, sa 25 godina, u penziju. - Ozljede. Previše ih je bilo, a postoji u meni strah od neke nove. Ozljede su dio ovog sporta, ja sam to vrlo dobro osjetila, jednostavno - ne bih željela ponovno prolaziti kroz neke takve trenutke. Od ostalih razloga najčešće mogu pročitati o dečku Borisu i našoj ljubavi. Da, točno je da sam zaljubljena i uživam u životu, sretna što nisam sama. A skijanje, da, ono će mi svakako nedostajati, posebno će mi nedostajati atmosfera u Svjetskom kupu, u našoj reprezentaciji. Toga se, kaže dalje Janica, odriče vrlo teško, ali je zato sretna što je došao kraj novinarskim konferencijama, bljeskovima fotoaparata, medijskom pritisku koji ju je uvijek činio nervoznom. - Znam da nisam bila laka za suradnju, žao mi je zbog toga, ali jednostavno nisam ta vrsta osobe. Nagla odluka, s obzirom na to da je Janica bila sklonija jesenskoj varijanti za objavljivanje odluke. Pritisak sponzora ili nešto drugo, objasnila je. - Nitko me ne može natjerati da odlučima nešto, ako to nisam sama odlučila. Zaključila sam da je ovako jednostavnije. Da sam čekala jesen, vjerojatno bih tijekom proljeća i ljeta još nekoliko stotina puta čula to pitanje o povratku. Planovi su, zasad, kozmetičarski. Hoće li biti i nekog dodira sa skijanjem, ima li Janica trenerskih ambicija, hoće li pomagati oko organizacije utrka na Sljemenu... - Trenerski me posao u ovom trenutku ne zanima, ali svakako mislim ponekim savjetom pomoći bratu Ivici kod nastupa. Vjerujem da neću biti daleko od reprezentacije, svakako želim pomoći oko Sljemena budu li me trebali. Za kraj, ostavla je malu, sasvim malu mogućnost. - Nikad ne reci nikad. Bilo je slučajeva povratka i nakon objavljenog kraja karijere... JANICA KOSTELIĆ - Sportašica koja je pomaknula granice u svjetskom skijanju Janica Kostelić pomaknula je granice u svjetskom skijanju i teško je zamisliti da će je uskoro netko uspjeti dostići. U karijeri koja je bila opterećena brojnim ozljedama (deset operacija) uspjela je postati četverostruka olimpijska pobjednica, trostruka osvajačica Svjetskog kupa i peterostruka svjetska prvakinja. Najbolja hrvatska sportašica prošle je sezone treći put osvojila Svjetski kup, te je na ZOI-u u Torinu unatoč virozi osvojila dvije medalje (zlato u kombinaciji i srebro u super-G). Ujedno je postala najuspješnija skijašica u povijesti OI-a, jer je na Igrama u Salt Lake Cityju i Torinu osvojila ukupno šest medalja, četiri zlatne i dvije srebrne. Također, prošle je sezone postala jedina skijašica u povijesti koja pobjeđivala u svim disciplinama Svjetskog kupa. Najveći uspjesi Janice Kostelić Rođena: 5. siječnja 1982. u Zagrebu Pobjede u Svjetskom kupu: 30 (spust 1, superveleslalom 1, slalom 20, veleslalom 2, kombinacija 4, superkombinacija 2) Naslovi u Svjetskom kupu: ukupna pobjednica Svjetskog kupa 2001., 2003. i 2006., pobjednica u slalomu, pobjednica u redoslijedu slalomašica 2001., 2003. i 2006. Olimpijske medalje: zlato u slalomu, veleslalomu i kombinaciji, srebro u superveleslalomu 2002., zlato u kombinaciji i srebro u superveleslalomu 2006. Svjetske medalje: zlato u slalomu i kombinaciji 2003., zlato u kombinaciji, slalomu i spustu 2005. * najuspješnija skijašica ZOI u Salt Lake Cityju 2002. * treća skijašica u povijesti (nakon Pernille Wiberg i Petre Kronberger) koja je pobjeđivala u svih pet disciplina Zimske olimpijske igre: - Salt Lake City, 2002.: 1. mjesto (slalom), 1. mjesto (veleslalom), 1. mjesto (kombinacija), 2. mjesto (super-G) - Torino, 2006.: 1. mjesto (kombinacija), 2. mjesto (super-G) Svjetska prvenstva: St. Moritz, 2003.: 1. mjesto (slalom), 1. mjesto (kombinacija) Santa Caterina, 2005.: 1. mjesto (spust), 1. mjesto (slalom), 1. mjesto (kombinacija) Umjesto nagrađenog Müllera - Eror ZAGREB - Nije greška, već ime novog glasnogovornika Hrvatskog skijaškog saveza. Neno Eror, suvlasnik nekada kultnog restorana Klub Maksimir, nakon višegodišnje suradnje s HKS-om, postaje glasnogovornik. Nasljeđuje Ozrena Müllera, ovogodišnjeg dobitnika nagrade Hrvatskog zbora sportskih novinara. Müller ostaje u "fahu", otvara agenciju koja će se baviti sportskim i ne samo sportskim događajima. Renate Götschl: Otišla je velika pobjednica - Slutila sam da će ovako završiti, jer, jako je teško vratiti se kada jednom izađeš iz procesa treninga, mišići postanu drugačiji. Čak i kada imaš samo 25 godina. Treba jako puno volje, a Janici očito skijanje ne nedostaje dovoljno. Ozljede su bile prečeste, a one su, nažalost, sastavni dio našeg sporta. Žao mi je što odlazi jedna takva sportašica, borile smo se jedna protiv druge često, bilo je zanimljivo. Zauvijek ostaje jedna od najboljih ikada, velika pobjednica. Anja Pärson: Očekivala sam Janičin povratak - Nisam vjerovala kada ste mi javili prije godinu dana da uzima sezonu pauze. Kada sam shvatila da je to ipak istina, uvjerena sam bila da će se vratiti. Janica je imala previše ozljeda i vjerujem da je to bio glavni razlog zbog kojeg je sa 25 godina odlučila prestati s profesionalnim skijanjem. Mogu joj samo poželjeti sreću u privatnom životu, koju, koliko čujem, ima. I biti tužna što je otišla velika zvijezda, uz koju sam i ja bila prisiljena pružati svoj maksimum. Ante Kostelić (trenira na Mölltaleru): Kao otac sam sretan, kao trener tužan - Što uopće reći na tu njezinu odluku? Odlučila je tako, odlučila se baviti kozmetikom i ja tu ništa ne mogu. Kao otac, sretan sam što je izabrala ono što ju u ovom trenutku čini sretnom, kao trener sam tužan zbog odlaska skijašice koja je još puno godina mogla biti gotovo nepobjediva u svjetskom skijanju. No, propatila je dovoljno tijekom i nakon tih desetak operacija, jasno mi je da je teško ponovno krenuti u sve to, brojne treninge... Ivica Kostelić (trenira na Mölltaleru): Šteta, ali to je samo njezina odluka - Naravno da smo mi u obitelji znali za tu odluku i nešto ranije, no sada kada je službena, moram ponoviti da mi je krivo. Ja ne bih tako odlučio, pogotovo na vrhuncu snage, kada još nekoliko sezona može biti najbolja. Ipak, nemamo se pravo miješati, odluka je samo njezina i jasno je da je dobro razmislila u ovih godinu dana. Janica: Ne svađajte obitelj Kostelić! Ljuta zbog izmišljene priče u jednom dnevnom listu, Janica na terasi Tomislavca nije zaboravila naglasiti: - Ne svađajte obitelj Kostelić! Nikakvih nejasnoća nema između mene i brata ili oca, nikakvog rata zbog kojeg bismo jeli za različitim stolovima, kako je pisalo. Meni je jasno da se tata teško miri s mojom odlukom, njegovo je mišljenje drugačije, ali je sretan zbog moje sreće u privatnom životu. Jutarnji list 19. travnja 2007. EKOLOŠKA PROIZVODNJA Pozitivna iskustva iz Vukovarsko-srijemskoj županije Kamilicu sije na pet hektara Goran ČORKALO Potražnja za prehrambenim ekoproizvodima u Europi je iz godine u godinu sve veća, pa ne čudi da ekološka proizvodnja bilježi godišnji rast od 25 posto, što se može usporediti samo s rastom elektroničke industrije. Unatoč porastu organski proizvedene hrane, zemlje EU još uvoze dvije trećine takvih proizvoda, pa niz zemalja, poput Bugarske, Egipta ili Kine, ulažu goleme napore u ekoproizvodnju hrane. U te se trendove, nešto spor