V I J E S T I - H R V A T S K A
ARHIV - travnja 2007.
natrag u arhiv godine
30. travnja 2007.
POKOP U KRUGU OBITELJI I PRIJATELJA
Ivica Račan 1944.-2007.
Komemoracija u srijedu, datum i mjesto pokopa neće se objavljivati
Nakon kratke i teške maligne bolesti, uslijed zatajenja vitalnih organa, jučer je u 3,05 sati u zagrebačkoj bolnici Rebro preminuo Ivica Račan, dugogodišnji, donedavni predsjednik SDP-a i bivši predsjednik Vlade RH. Iako kao bivši premijer ima pravo na pokop uz državne počasti, Račanova je želja da njegov posljednji ispraćaj i pokop budu samo za krug obitelji i najbližih prijatelja, zbog čega se datum i mjesto pokopa neće objavljivati. Komemorativni skup povodom Račanove smrti održat će se u srijedu u 11 sati u koncertnoj dvorani Lisinski. Govorom će se od SDP-ovog lidera oprostiti i predsjednik Mesić, te bivši slovenski predsjednik Milan Kučan. U središnjici SDP-a na Iblerovom trgu, s koje su jučer skinute stranačka i zastava EU, a istaknuta velika crna zastava, jučer je u 13 sati otvorena knjiga žalosti, kao i u svim županijskim i gradskim organizacijama SDP-a. Knjiga žalosti otvorena je jučer i u Saboru, u koji je za zastupnika Račan biran pet puta, a prvi se upisao predsjednik Vladimir Šeks. Danas će knjiga žalosti biti otvorena i u Vladi. Od ranog jutra u stranci su se počeli okupljati članovi i dužnosnici, međutim, većinu je vijest o smrti dugogodišnjeg lidera zatekla izvan Zagreba, pa su pristizali tek u poslijepodnevnim satima. U knjigu žalosti, koja će biti otvorena do srijede u 10 sati, uz esedpeovce upisuju se i brojni građani, a prvi se upisao Marko Grljušić, SDP-ovac s Trešnjevke, oprostivši se od svog vođe riječima - "Hvala ti Ivice za sve što si učinio za Hrvatsku i hrvatski narod". Stranački dužnosnici u tamnim odijelima svakih se pola sata izmjenjuju na tihoj, počasnoj straži kraj Račanove fotografije uz veliki buket crvenih ruža i knjige žalosti. Glavni tajnik stranke Igor Dragovan u knjigu žalosti je upisao - "Dragi prijatelju, bez tebe će sve biti drugačije. Puno te volim". Voditelj stranačkog izbornog stožera Slavko Linić poručio je - "Druže Ivica, sve o politici naučio sam od tebe". Iza 14 sati u stranku je iz Makarske pristigla i Željka Antunović, obrativši se novinarima očiju punih suza i drhtavog glasa, riječima kako je otišao "naš drug i prijatelj", koji u hrvatsku povijest povijest ulazi kao državnik koji je dao neizbrisiv pečat stvaranju i razvoju samostalne i demokratske Hrvatske. Bio je istinski socijaldemokrat i nadasve skroman čovjek i pošten političar. (www.poslovni.hr)
30. travnja 2007.
Spektakularna nova javna rasvjeta na Rivi
Piše: Ivica Profaca
Foto: Feđa Klarić
Osvijetljena je i svaka palma na Rivi, izvori svjetla postavljeni su i oko klupa, a cijeli južni zid Dioklecijanove palače dobio je novo noćno lice
SPLIT - Sve je bliže trenutak kad će se moći reći da je preuređena Riva potpuno spremna za veliko otvaranje na blagdan Svetog Dujma, splitskog zaštitnika.
Premda za taj veliki dan neće biti gotov dio urbane opreme poput štekata ili tendi, u subotu navečer prvi put je isprobana upravo postavljena javna rasvjeta, i rezultati su, u odnosu na ono što je najvažnija gradska javna površina dosad imala, spektakularni.
Visoki kandelabri, pritom, samo su jedan od izvora koji će splitskom "portalu" dati potpuno nov izgled. Naime, osvijetljena je i svaka palma na Rivi, izvori svjetla postavljeni su i oko klupa, a cijeli južni zid Dioklecijanove palače, kao i susjedne zgrade izgrađene kasnije, dobili su sasvim novo noćno lice.
Premda je bilo predviđeno da splitski Konstruktor do Svetog Dujma 7. svibnja potpuno završi radove, oni su ponešto kasnili zbog opsežnih arheoloških istraživanja na vrijednim nalazima nekoliko slojeva splitske obale. Zato će biti dovršeno parterno uređenje, a ostatak će zablistati do kraja svibnja. No, procesija u povodu Sudamje ipak će se održati preko Rive, a za navečer je najavljen i veliki vatromet te koncert uglednih glazbenih atrakcija, grupa Gotan Project i Scapanapoli. Juarnji list
30. travnja 2007.
Otkriveni ostaci nosoroga u Parku prirode Papuk
Piše: Kazimir Balog
Foto: Vlado Kos
Najnlađi hrvatski Park prirode Papuk, utemeljen 1999. godine, najesen će biti na listi UNESCO-a
Park prirode Papuk, sada je već izvjesno, od rujna će biti pod izravnom paskom UNESCO-a i svrstan među današnjih tridesetak europskih geoparkova.
Izglasano je to jednoglasno prošlog tjedna u Njemačkoj na povjerenstvu za kandidaturu za geoparkove nakon što su članovi pogledali fotografski materijal i nalaze koje je obavila komisija UNESCO-ovih geoparkova. Sa svih 28 glasova odlučili su da najmlađi hrvatski park prirode, utemeljen 1999., zavređuje tu laskavu nominaciju.
- Oduševljeni smo geologijom, koja je jednako važna kao i sama priroda te okoliš ovoga područja. Mislimo da ovo područje uistinu ima sve uvjete da postane dobrim i uspješnim geoparkom - izjavljivao je prošle nedjelje za obilaska prirodnih ljepota Papuka vođa komisije, Grk Charalampus Fassoulas, koji je očito već tada dobro znao što govori jer je odmah u srijedu svoja zapažanja iznio predstavnicima asocijacije europskih geoparkova, a ovi su već u prvom krugu glasovanja prihvatili nominaciju.
Riječ je rijetkoj odluci jer se u prvom krugu kandidatu obično preporuča što treba popraviti ili doraditi da bi nominacija prije konačne odluke postala savršena, jer samo savršenstvo ima pravo ponijeti znak geoparka. Stoga u Parku prirode Papuk vjeruju kako je rujansko zasjedanje ove asocijacije u Škotskoj tek puka formalnost.
A kako i ne, kada su pojedini dijelovi Papuka stari i 400 milijuna godina, stijenje poput onog na Rupnici pronađeno je tek na još nekoliko lokaliteta u svijetu, a čitavo područje ovog relativno malog prostora od 360 četvornih metara bujalo je životom od najranijih vremena. Zato ne čudi pronalazak zubi golemog prethistorijskog morskog psa, dužeg od 20 metara , koji je vrebao svoj plijen u Panonskom moru koje je oplahivalo svoj najveći otok - današnji Papuk. Taj su prostor naseljavale brojne kulture ostavljajući iza sebe vrijedna nalazišta koja se tek danas otkrivaju.
Rupnica: Prvi geološki spomenik
Iako je među sedamdesetak lokacija koje čine osnovne značajke ovog područja teško izdvojiti onu najljepšu, najviše pozornosti za sada ipak privlači jedinstveni geološki spomenik prirode Rupnica, smješten u dolini potoka Djedovice, na samom južnom ulazu u mjesto Voćin. Ovo je jedinstveno djelo prirode u Hrvatskoj, s predivno izraženim stubastim lučenjem vulkanskih stijena koje je nastalo hlađenjem lave, što je oblikovalo višekutne stupove. Takva se pojava nalazi još samo u češkom sredogorju, na Novom Zelandu, a najveličanstveniji bazaltni stupovi, visine i do 75 metara , nalaze se u Nacionalnom parku Yellowstone. Sam lokalitet tek se sada detaljno istražuje pa je vulkanska stijena po nekim autorima stara 70-ak milijuna godina, a po drugima "tek" 16 milijuna. Rupnica proglašen je 14. listopada 1948. prvim zaštićenim geološkim spomenikom prirode u Hrvatskoj.
- Ustvari nismo ni svjesni povijesne važnosti događaja za ovaj kraj, što znači dobiti prestižni znak geoparka i logotip UNESCO-a koji do sada od prirodne baštine u Hrvatskoj imaju još jedino Velebit i Plitvička jezera. To znači ovaj kraj dovesti na kartu svijeta - izjavio je ravnatelj Parka prirode Ivica Samardžić.
Danas je temeljni problem kako zaštititi ovo područje koje je u proteklom razdoblju trpjelo samo devastacije. Od eksploatacije kamena, za što su nemilice rušena ili potkopavana čitava brda, do sve sile izletnika koji su se često ponašali kao slonovi u staklarnici. Zato su djelatnici PP-a Papuk vrlo aktivni u edukaciji posjetitelja, posebice kroz tzv. poučne staze kojih je danas nekoliko.
Možda je najljepša ona nazvana Grofova staza na Jankovcu, a prošli tjedan otvorena je na Rupnici i prva geostaza.
- Park prirode Papuk pruža brojne mogućnosti koje trebamo iskoristiti, pri čemu su i sami članovi UNESCO-ove komisije inzistirali na suradnji s lokalnom zajednicom. Uspjeli smo ovaj dugo vremena zapušten kraj pokrenuti, djelatnici Parka prirode su se tri godine pripremali za tu nominaciju i uložen je golem trud da bismo na najkvalitetniji način prezentirali sve osobine ovog prostora. Trebalo je puno volje, rada i entuzijazma, znanja i mašte da bismo pokazali kako se jedan, godinama zapušten prostor može razviti u potencijalnu turističku meku - ustvrdio je Ivica Samardžić i dodao da Papuk nisu mimoišli ni suvremeni trendovi. Tako nisu rijetkost ni paraglidere iznad Pliša i Mališčaka, a uređene su biciklističke staze, kao i stijene za slobodno penjanje.
Pliš i Mališčak: Botanički vrt ugrožen kamenolomom
Južne padine Papuka - Pliš i Mališčak - botanički su najzanimljivije područje Parka prirode. Na tom području rastu šume hrasta medunca i crnog jasena uz pokoji grab, brekinju, pitomi kesten, bukvu i crni bor. Zbog velikog pada terena i gustog grmlja teren je i teško pristupačan, što je omogućilo uvjete za opstanak rijetke i zanimljive flore, tako da na Plišu i Mališčaku raste najviše zaštićenih biljnih vrsta na Papuku. Nažalost, posljednjih je godina Pliš u znatnoj mjeri ugrožen zbog kamenoloma Kamen Ingrada koji prijeti devastaciji čitavog brda.
Park prirode Papuk danas je i važno međunarodno područje za ptice kojih su do sada zabilježene 104 vrste, a najbrojnije su šumske. Na Papuku se osim toga gnijezde i brojne ugrožene vrste ptica, poput škanjca osaša ili bjelovrate muharice, a pretpostavlja se da je Papuk jedno od četiriju gnjezdišta patuljastog orla u Hrvatskoj.
U brojnim špiljama i jamama, među kojima je najatraktivniji ponor Uviraljka, nedaleko od najvišeg vrhunca Papuka, otkriveno je najveće hrvatsko zimsko stanište brojnih vrsta šišmiša, među kojima su rijetki brkati i močvarni šišmiši. Papučki potoci su mrijestilište potočne pastrve, a zbog iznimne čistoće vode u njima obitava i potočni rak.
Sekulinačka planina jedinstvena je šumska oazu prašumskog tipa bukve i jele u teško pristupačnom i dostupnom dijelu Papuka, za čiji je posjet potreban dobar i stručan vodič.
Već je dugo vremena bez ikakvog utjecaja čovjeka i obogaćena je prizorima stabala divovskih bukava i jela te brojnih izvaljenih i suhih stabala. Poneki primjerci bukve u promjeru su širi od jednog metra. Sekulinačka planina zaštićena je kao specijalni rezervat šumske vegetacije 1966. godine.
Pravu arheološku senzaciju pobudila su otkrića grobnih humaka - tumula na lokalitetu Gradac iznad mjesta Kaptol pod koje su pokapani ugledni pripadnici ratničkog naroda koji je na ovom prostoru živio u vremenu od 8. do 3. st . pr. Krista, odnosno u željezno doba. Bogato ukrašena keramika, željezne kacige i razna oružja govore o visoko razvijenoj kulturi koja zasigurno krije još mnoge tajne, jer od pedesetak tumula razasutih po okolnim šumama do sada je otvoreno tek desetak. S obzirom na velik broj tumula, može se očekivati da bi u njihovoj blizini trebalo biti i veliko naselje koje tek treba pronaći. Osim toga, u Papučkom gorju još stoji i nekoliko starih gradina i utvrda od kojih su najpoznatije Velički grad, Kamengrad koji se nalazi nedaleko od sela Vrhovaca te Ružica kod Orahovice, a tu su i Stražemanečki grad.
Stari grad iznad Orahovice, Drenovački grad i Pogana gradina, te uz Voćinski grad i Kaptol čini Papuk uvjerljivo najbogatijim po broju srednjovjekovnih utvrda među zaštićenim parkovima u Hrvatskoj. Papuk je rijedak, a možda i jedini hrvatski prostor gdje je naseljavanje čovjeka neprekinuto od lovaca na mamute i bizone do današnjih dana zbog velikog bogatstva kamena, vode, divljači, drveta i strateških brežuljaka za obranu. Da su tu od praiskona živjeli brojni narodi govore i nedavni pronalasci na samom vrhu Papuka, iznad samog Jankovca.
- Stari pisci govore da je između dva keltska plemena, koji su živjeli u području Alpa i onih koji su živjeli u Podunavlju, granica išla nečim što se zove mons claudius ("zaključana gora", op. a.), koju arheolozi traže već stotine godina u gorju od Fruške gore do Bilogore pa nadalje...
Morski nalazi >
Pojedini dijelovi Papuka stari su i 400 milijuna godina, a stijenje poput onog na Rupnici rijetko je u svijetu
- Osim oblika ključa, to je zapravo jedina vododjelnica koja dijeli Slavoniju na dva dijela, između sliva Drave i sliva Save. Ono po čemu je to još značajno jest da su Rimljani kasnije podijelili provincije Panonije poštujući kao i obično zemljopisne, ali i etničke granice. Jedna od tih granica je išla upravo između ta dva keltska plemena, odnosno razdjelnicom mons claudius. Keltski nalazi nas upućuju da bi upravo ovdje mogao biti strateški položaj, s kojega se vidi daleko u Mađarsku, skoro do Pečuha - objašnjava arheolog dr. Hrvoje Potrebica, koji već godinama vrši arheološka istraživanja u Papuku. Jutarnji list
30. travnja 2007.
Hrvatske tvrtke u Srbiji imaju više imovine nego srpske u Hrvatskoj
NIS tvrdi da u Hrvatskoj ima 30 crpki, odmarališta i udjel u Janafu, a Ina je 2001. tužbom od Beopetrola tražila vraćanje 170 crpki
Pitanje imovine poduzeća iz Srbije koja je ostala na teritoriju Hrvatske riješit će se potpisivanjem bilateralnog ugovora između Republike Hrvatske i Srbije, stav je Ministarstva pravosuđa. Predviđeno je da se tim sporazumom odredi način provedbe članka 2. Aneksa G Ugovora o sukcesiji kojim se svim vlasnicima imovine 31. prosinca 1990. jamči povrat vlasništva. Ako imovinu nije moguće vratiti kao što je slučaj s prodanim nekretninama, vlasnici imaju pravo na naknadu sukladno s normama građanskog i međunarodnog prava. Bilateralnim ugovorom, ističu u Ministarstvu, regulirat će se visina, metodologija, izračun, dinamika kao i vrste te oblici isplate.
Veći dio NIS-ove imovine u Hrvatskoj je rasprodan, a crpkama upravlja Ina koja traži povrat svoje imovine u SrbijiDržava protiv države
Premda je stav države više nego jasan, praksa je pokazala da je situacija "na terenu" bitno drukčija. Primjerice, Jadranski luksuzni hoteli Gorana Štroka prije dvije godine od Dečjeg odmarališta Beograd, odnosno Direkcije za imovinu Republike Srbije, kupili su dvije zgrade i 26 bungalova na otočiću Jakljanu za šest milijuna eura. Sredinom prošle godine uputili su Državnom odvjetništvu prijedlog za mirno rješenje spora vezanog za upisivanje vlasništva. Državno odvjetništvo poslalo im je negativan odgovor tako da JLH još nije upisan kao vlasnik. U tvrtki kažu da će "i nadalje koristiti sve pravne mogućnosti u postupku rješavanja imovinsko-pravnih odnosa vezanih za kupnju nekretnine na otoku Jakljanu". Teško je vjerovati da Državno odvjetništvo, kao produžena ruka države, radi na svoju ruku i blokira upis imovine. Prije je bilo riječi o dogovorenoj taktici odugovlačenja rješavanja ionako politiziranog problema. Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), koji upravlja imovinom, unatoč potpisanom Sporazumu o sukcesiji koji sadrži spomenuti Aneks G, i dalje ustrajava na tvrdnji da će neprodana imovina biti predmet sukcesije, iako je jasno određeno da se stanje mora vratiti na 1990. godinu. Odmah nakon što se Štrok javio na natječaj, glasnogovornik HFP-a Vedran Kukavica upozorio ga je da je ta prodaja nelegalna i da je za Hrvatsku formalno-pravno otok Jakljan još u vlasništvu HFP-a, odnosno hrvatske države, zbog čega će osporavati upis u vlasništvo. Suprostavljeni stavovi Ministarstva pravosuđa s jedne te HFP-a i Državnog odvjetništva s druge strane mogu dovesti do zaključka da je u ovom slučaju država protiv države. Imovina srpskih tvrtki u Hrvatskoj još nije procijenjena. Direkcija za imovinu, koja nekoliko puta godišnje raspisuje natječaje za prodaju pojedinih objekata radi pojedinačne procjene prije njihove prodaje. U Srbiji se spekulira da je riječ o imovini vrijednoj oko 700 milijuna eura, od čega se većina odnosi na Naftnu industriju Srbije (NIS). U toj su tvrtki prije nekoliko dana zatražili suglasnost od vlade Srbije za pokretanje postupka povrata imovine te kompanije u Hrvatskoj.
Prodano Lukoilu
U NIS-u tvrde da u Hrvatskoj imaju više od 30 pumpi, odmarališta u Rovinju, Makarskoj, Hvaru i Braču, skladišta, poslovne prostore kao i udjel u Jadranskom naftovodu. Veći dio imovine NIS-a je prodan, a benzinskim pumpama upravlja Ina koja pak traži povrat svoje imovine u Srbiji. Tamošnji mediji špekuliraju da će srpska strana zbog toga na pregovorima s Hrvatskom zauzeti kompromisan stav da Ina i NIS jednostavno prelome imovinu tako da Ini ostanu NIS-ove pumpe u Hrvatskoj i udjel u Janafu, a Beopetrolu Inina imovina u Srbiji što bi svakako bilo najjednostavnije rješenje. Međutim, pitanje je koliko je takav ishod realan. Ina je 2001. godine podnijela tužbu tražeći od Beopetrola vraćanje 170 benzinskih crpki, 18 skladišta i 11 drugih objekata koji su bili u vlasništvu Ine da bi na kraju završili kao imovina Beopetrola. Imovina je oduzeta Ini temeljem Uredbe o organizovanju dijelova poduzeća čije je sjedište na teritoriji Republike Slovenije i Republike Hrvatske iz 1992. koju je Ustavni sud Srbije kasnije proglasio protuustavnom. Kako je Beopetrol u međuvremenu prodan ruskom Lukoilu, situacija je dodatno komplicirana. Iz te su tvrtke do sada odbacivali Inine zahtjeve tvrdeći da je Ina u Srbiji pravno istupila iz matične tvrtke još prije raspada Jugoslavije. Taj je primjer najbolja ilustracija kolika je veličina problema koji još uvijek čeka pregovarače. Svaka strana poziva se na Aneks G i potrebu vraćanja na stanje prije rata samo onda kada traži povrat. Prema procjenama Ministarstva pravosuđa, ne treba očekivati da će se problem riješiti prije sklapanja međudržavnog sporazuma. Zato u NIS-u pravilno procjenjuju da će "postupak povrata imovine biti težak i da mora postojati reciprocitet". HFP je, inače, popisao 319 objekata tvrtki iz Srbije, od kojih je većina prodana ili dodijeljena na korištenja. Prodano je 158 objekata, 30 je dodijeljeno, za njih 40 se vode sporovi, a 91 objekt je slobodan. Direkcija za imovinu Republike Srbije još nije izišla s punim popisom, ali iz onoga što je dosad objavljeno, oni tvrde da bi na popisu trebalo biti još barem stotinjak nekretnina. Većina nekretnina prodana je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća za nevelike iznose. Riječ je uglavnom o bivšim odmaralištima i kućama na obali te poslovnim prostorima po većim gradovima u Hrvatskoj. Hrvatska je upisala vlasništvo nad njima najprije Vladinom uredbom, a poslije i posebnim Zakonom o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske koja imaju sjedišta u Srbiji i Crnoj Gori. Za imovinu tvrtki iz ostalih republika bivše Jugoslavije najprije je određena zabrana otuđenja i opterećenja koja je kasnije ukinuta potpisivanjem bilateralnih sporazuma.
Policija u objektu 'Zastave'
Među atraktivnijim nekretninama koje se potražuju nalazi se i zgrada Hrvatskog nogometnog saveza u Zagrebu koju natrag želi beogradski Genex, dok na sjedište Policijske uprave zagrebačke pravo polaže Zastava iz Kragujevca. Nekoliko objekata u Hrvatskoj bilo je u vlasništvu željezničkog poduzeća iz Srbije. Kuća u Makarskoj velika je 611 četvornih metara, a HFP je procijenio na 335.489 eura. Drugi objekt srpskih željeznica nalazi se u Rogoznici pokraj Šibenika koji je 1997. godine prodan za 1,5 milijun tadašnjih njemačkih maraka, ali ugovor nije do kraja realiziran. Ostale dvije kuće HFP je 1999. godine ustupio jedinicama lokalne samouprave. Kuća u Omišu dodijeljena je za potrebe Doma za stare i nemoćne, a u Bolu na Braču za srednju školu. SIZ za zaštitu djece Apatin na otoku Silbi imao je više turističkih objekata uz more ukupne veličine 1971 četvornih metara koji se sada ne koriste, a procijenjeni su na 232.638 eura. Nad tim kompleksom grad Zadar ima založno pravo od 200.000 eura. Sporno je i pet kuća u Gradcu pokraj Makarske koje su bile u vlasništvu Dečjeg odmarališta Kragujevac. Kuće su ukupne površine 1995 četvornih metara, a vrijedne po procjeni 710.229 eura. Na njih se, za razliku od većine drugih objekata, zemljišno nije uknjižila Republika Hrvatska. Dvjema se koristi tamošnji dječji vrtić, jednu traži općina za potrebe staračkog doma, a dvije su prazne. Imovinu u Hrvatskoj imale su praktički sve veće društvene tvrtke. Tvrtka Geneks ima 37 stanova, hotel u Rovinju od 1155 kvadrata, odmarališta od oko 3000 kvadrata u Dubrovniku, dok Utva ima odmaralište u Šibeniku od 780 kvadrata, a kulska Eterna od 1000 i Maglić iz Bačke od 1300 kvadrata.Vrijednost imovine srpskih tvrtki u Hrvatskoj tek treba utvrditi. Procjene HFP-a rađene su u razdoblju kada su cijene nekretnina bile neusporedivo niže nego što su sada. Primjerice, objekte na otočiću Jakljanu HFP je procijenio na 1,6 milijuna eura, Direkcija za imovinu na 3,6 milijuna, a Štrok ih je kupio za šest milijuna, tako da s procjenama treba biti oprezan. Iako Srba Panić, zamjenik ravantelja Direkcije za imovinu Srbije, tvrdi da je vrijednost imovine srpskih tvrtki u Hrvatskoj nekoliko puta veća od potraživanja Hrvatske prema Srbiji, prema procjenama domaćih stručnjaka, hrvatskoj strani više bi odgovarala doslovna primjena Aneksa G kojim je određeno da se vlasništvo nad imovinom vrati na stanje 1990. godine, budući da su hrvatske tvrtke u Srbiji imale više imovine nego što su je imala srpska poduzeća u Hrvatskoj. U Srbiji se barata brojkom od oko milijardu eura. Zbog odluke Ustavnog suda u Srbiji ta imovina nije bila pripisana u vlasništvo državi, kao što je slučaj s Hrvatskom, tako da je lakše ponovo doći u posjed.
Varteksu vraćena 34, a Krašu sedam dućana
Uz Inu, najveći problem s povratom imovine ima tvrtka Borovo koja traži povrat poslovnih prostora u Srbiji kojih je bilo 117. Njima sada upravlja somborska tvrtka Boreli čiji strojevi za proizvodnju obuće jednim dijelom potječu upravo iz Borova. Boreli se želi privatizirati, ali zbog zahtjeva za povratom imovine, sudbina te tvrtke još uvijek nije jasna. Borovu je vraćeno 14 prodavaonica u Crnoj Gori, a Varteksu 34 u Srbiji vrijedna šest milijuna eura. Sedam prodajnih i dva distribucijska centra dobio je natrag i zagrebački Kraš, a prošli tjedan objavljena je informacija da Končar povećava temeljni kapital za 2,2 milijuna kuna jer je ponovo došao u posjed zgrade u centru Beograda. Prema procjenama, u Srbiji postoji nekoliko stotina poduzeća koja su imala sjedišta u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili Makedoniji. Tim je tvrtkama lakše doći do imovine budući da Srbija nije dopuštala privatizaciju takvih tvrtki ili prodaju imovine.
Grad Beograd na Hvaru, Jugobanka u Sv. Jakovu
Grad Beograd vlasnik je najvrjednijeg turističkog kompleksa na popisu imovine tvrtki iz Srbije u Hrvatskoj. Riječ je o nekoliko objekata u Jelsi, na otoku Hvaru, površine 10.084 kvadratna metra , koji su procijenjeni na 1,431.617 eura. Turistički kompleks trenutno se ne koristi, ali je na njega kao vlasnik uknjižena Republika Hrvatska. Među najatraktivnijim objektima svakako je vila u Svetom Jakovu kraj Dubrovnika koja je bila u vlasništvu Jugobanke. U njoj je bio smješten umirovljenički dom za svećenike Dubrovačke nadbiskupije koja se objektom koristila temeljem ugovora. Vila je površine 619 kvadratnih metara , a HFP je procijenio na 489.000 eura. Goran Borković, (www.poslovni.hr)
27. travnja 2007.
Shimon Peres završio posjet Hrvatskoj
- Potpredsjednik izraelske vlade i dobitnik Nobelove nagrade za mir Shimon Peres posjetom Splitu završio je dvodnevni boravak u Hrvatskoj. Održao je predavanje "Globalizacija u službi mira na Bliskom istoku" i susreo se sa studentima splitskog Sveučilišta, članovima akademske zajednice te političkim i vjerskim čelnicima u Vili Dalmaciji.
Peres je velikome broju okupljenih govorio o globalizaciji i izraelskim iskustvima u stvaranju moderne države. Studentima je izravno poručio: "Vi možete sami, ne trebate vladu ni kompaniju. Kompaniju možete samo stvoriti, ali trebate imati hrabrosti i krenuti novim putem, otkriti nešto skriveno, a zato trebate učenje, znatiželju, maštu i viziju. To je važnije od svega drugog. Vjerujte u sebe, jer ako je jedan Izrael, malo veći od Hrvatske, mogao napraviti ovakav napredak, onda hrvatski građani moraju vjerovati u sebe i moraju vjerovati u mladost kojoj moraju dati pravo da odlučuje i počne raditi", poručio je izraelski čelnik u Splitu. Shimon Peres u Split je došao na poziv ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca koji je istaknuo kako je jedna od glavnih poruka ovog događaja to da u Split dolaze nobelovci, svjetski političari i lideri. (HRT)
27. travnja 2007.
HRVATSKA NARODNA BANKA
Inozemni dug Hrvatske 29,6 milijardi eura
Prema objavljenim preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke ukupan bruto inozemni dug povećao se tijekom veljače za 192 milijuna eura, na 29,6 milijardi i tako pokazao trend blagog usporavanja prijašnjeg mjesečnog rasta
U odnosu na veljaču prošle godine inozemni je dug povećan za 3,2 milijarde eura ili za 12,3 posto. Tome i dalje najviše pridonose poduzeća kojima je najjeftinije zaduživati se u inozemstvu. Inozemni dug države i HNB-a smanjio se za 73,5 milijuna eura, dug banaka povećao se za 85,5 milijuna, dug ostalih domaćih sektora za 161,7 milijuna, a izravna ulaganja povećala su dug za 18,3 milijuna.
U skladu sa strategijom zaduživanja države usmjeravanjem na domaće tržište kapitala da bi pridonijela sporijem rastu inozemnog duga, udjel države u ukupnom inozemnom dugu smanjio se za 0,39 posto, čime je dosegnuo dosada tada nikad nižu razinu od 22,11 posto. Udjel ostalih domaćih sektora povećao se za 0,34 posto, na 32,96 posto, čime je njegov rast i dalje najbrži. Napomenimo da je njegov udio prije samo tri godine iznosio 24,2 posto. Snažan rast udjela poduzeća u ukupnom inozemnom dugu očekivan je zbog trenutačnih restriktivnih mjera monetarne politike.
Unatoč mjerama udio banaka u ukupnom inozemnom dugu povećao se za 0,06 posto, na 35,38 posto. Tako su banke ostale najveći generator inozemnog duga. Struktura inozemnog duga govori da se može servisirati pa još nema govora o potencijalnoj dužničkoj krizi, iako je prag visoke zaduženosti sve bliži. Naime, prema klasifikaciji Svjetske banke, zemlja je visoko zadužena ako udjel njezina inozemnog duga u izvozu roba i usluga premašuje 220 posto. Na kraju 2006. udio inozemnog duga Hrvatske u izvozu roba i usluga iznosio je 171,1 posto. Analitičari očekuju da će se ukupan inozemni dug i dalje sporije povećavati i da će se već za dvije godine početi smanjivati. (Tomislav Petrov) (www.liderpress.hr)
27. travnja 2007.
HRVATSKA NARODNA BANKA
Rast oročenih i štednih depozita
Ukupni kunski štedni i oročeni depoziti u bankama u Hrvatskoj na kraju veljače ove godine dosegnuli su 46,6 milijardi kuna. Njihova godišnja stopa rasta i dalje je visoka i iznosi 56,2 posto
Ukupni su pak devizni depoziti kod banaka na kraju veljače iznosili 89,6 milijardi kuna, a godišnja je stopa rasta dosegnula 7,6 posto, odnosno 8,4 posto ako se isključi utjecaj tečaja, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke.Kretanja kunskih depozita u prva dva mjeseca ove godine obilježilo je sezonski neuobičajeno povećanje za 1,7 milijardi kuna, napominju analitičari središnje banke u zadnjem Biltenu HNB-a. Devizni su pak depoziti kod banaka nakon povećanja u siječnju, tijekom veljače, ako se isključi utjecaj tečaja, stagnirali. (www.liderpress.hr)
27. travnja 2007.
PROJEKTI
Ambiciozni planovi Jakova Lovrića, uspješnog poduzetnika iz Hrvaca
Gradi se najveća pršutana u Hrvatskoj
U budućoj pršutani moći će se sušiti čak 250.000 pršuta!
Nedjeljko MUSULIN
HRVACE - Poduzetnik Jakov Lovrić iz Hrvaca, vlasnik mesnice >MEL<, u rodnome mjestu planira izgraditi najveću pršutanu u Hrvatskoj za čak 250.000 pršuta! Riječ je o izazovnom projektu čija se realizacija upravo priprema, ali o čijim pojedinostima Lovrić još ne želi govoriti jer je u fazi izrade projektne dokumentacije.
Više od 30 novih radnih mjesta
Objekt će se graditi u blizini stadiona NK >Hrvace< gdje je obitelj Lovrić od tvrtke >Sinj d. d.< u stečaju kupila više od šest hektara. >Gradnja pršutane u Hrvacama od velike je važnosti za mjesto i okolicu. U tom budućem velikom pogonu, koji će niknuti na pogodnoj lokaciji blizu prometnica i gdje neće biti teško izgraditi odgovarajuću infrastrukturu, zaposlit će se više od 30 radnika. Zato ne bi smjela izostati zajednička potpora općine, Županije i države jer je projekt od šireg interesa <, kazao je načelnik općine Hrvace Dinko Bošnjak.
Ministrova potpora
Lovrić je o projektu pršutane nedavno, tijekom Nacionalnog sajma pršuta u Sinju, ukratko upoznao i ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petra Čobankovića. Nakon te gospodarske priredbe ministar je skoknuo u Hrvace te na licu mjesta razgledao Lovrićeve pogone i kapacitete, pa i lokaciju na kojoj će niknuti nova pršutana. Budući da je riječ o najvećem takvom projektu u Hrvatskoj, Lovrić očekuje i potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, to više što tim projektom rješava i problem nezaposlenosti u hrvatačkoj općini, koja je na području Splitsko-dalmatinske županije najviše stradala u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Vjesnik
27. travnja 2007.
ŽIVOT
Napokon olakšanje za stanovnike Drvenika Velog i Malog
Voda trogirskim otocima!
Sada može odahnuti i gradonačelnik Trogira Vedran Rožić, u čijem je mandatu izbila velika pobuna otočana koji su prijetili blokadom luke
Dobrila STELLA
TROGIR - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka uložit će ove godine oko 88 milijuna kuna u gradnju ili obnovu sustava vodoposkrbe i odvodnje na našim otocima, među kojima su i Drvenik Veli i Mali, dva najljepša i turistički najposjećenija škoja u trogirskom arhipelagu, koji još nemaju riješeno pitanje osnovne komunalne infrastrukture. Radovi na gradnji prve faze vodoopskrbnog sustava na Drveniku Malom završit će dolistopada, a oko 4,5 milijuna kuna utrošit će se na gradnju pomoćne vodospreme s tlačnim pumpama koje će crpiti vodu, opskrbljujući cijeli otok.
Već za kraj lipnja najavljeno je probno puštanje vode, no radovi će se obustaviti zbog turističke sezone, te nastaviti u rujnu kad kreće završna etapa. Po sezoni počinju radovi na gradnji vodoopskrbne mreže na Drveniku Velom, u čiju će se komunalnu infrastruktruru uložiti najmanje 7milijuna kuna, ne računajući skoro postavljanje elektroenergetskog kabela, koji će dovesti struju u čak devet zaselaka na tome otoku. Iako tek sedam milja od kopna, Drveničani su platili danak višegodšnjoj izolaciji, sustavno se iseljavajući zbog loših uvjeta života, pa danas na oba škoja s oko 300 stanovnika gotovo i nema djece predškolske i školske dobi.
Provedbom 13 milijuna kuna vrijedne investicije na oba otoka, u kojoj će s 800.000 kuna participirati i Trogir, otočani će dobiti voodoopskrbne objekte, iako će se voda i dalje dovoziti vodonoscima do vodosprema, te odatle do kuća. Tek kad se provede prva etapa, pristupit će se i konačnom rješenju tog problema, i to tako da će vodu do otoka biti moguće dopremiti pomorskim cjevovodom.
Budući da vodoposkprbni sustav u Vinišću, najbližoj kopnenoj točki prema otocima, nema dosta vode, razmišlja se o crpljenju s izvorišta Krke prema Rogoznice, a ako se ne nađe dogovor sa Šibensko-kninskom županijom, kao krajnje rješenje ostaje desalinizacija. Vjesnik
27. travnja 2007.
Najskuplje u Hrvatskoj: auti i jahte, ali i satovi, parfemi...
Hrvati ne troše samo na hranu, odjeću i stanovanje, mnogi troše i na luksuz ne prezajući ni pred time da podignu kredit u banci kako bi financirali kupnju onoga što im najmanje treba, ali najviše žele
Da Hrvati vole puno trošiti, te da vole trošiti i ono što ustvari nemaju, najbolje pokazuju podaci Hrvatske narodne banke o zaduženosti građana. Gotovina, krediti, kartice, jedna - dvije - tri... Bilo koji način finaciranja je prihvatljiv samo da dobijemo što želimo. Direktori šoping centara i vlasnici trgovina zadovoljno trljaju ruke i najavljuju nova otvorenja, a gladni i žedni kupci tonu sve dublje i dublje u nedopušteni minus. No, što je to na što Hrvati troše novac. Neki će reći najviše na hranu, odjeću, stanovanje, putovanja, no, neki troše na pravi luksuz. A taj luksuz nije tako lako naći. Samo je jedan najskuplji auto, jedna najskuplja jahta, najskuplja torba ili sat. Bez sumnje najskuplji sat koji su do prije dva dana imali u dućanu Marly kada je našao novog ponosnog vlasnika je Jaeger Le Coutre prodan za 172 tisuće eura. Najskuplji sat ikad koji su imali u ovom dućanu je, pak, vrijedio 400 tisuća eura. Kupci se drže u strogoj tajnosti. Zapravo, uglavnom ne kupuju osobno nego to za njih rade njihovi odvjetnici. Zanimljivo je tko će i u kojim prilikama na svojoj ruci nositi sat koji otprilike košta kao nekoliko boljih stanova u Zagrebu. Kad smo kod stanova, najskuplji četvorni metar stana u Hrvatskoj je nedavno prodan stan na samim dubrovačkim zidinama koji je prodan za 15 455 eura po kvadratu, a radi se o stanu veličine 44 kvadrata. Kad su u pitanju nekretnine ono što im određuje cijenu jeste lokacija, pa se taj kriterij odnosi i na stan čija je terasa na samim zidinama što znači da se ustvari radi o javnom prostoru. Kako će budući vlasnik riješiti pitanje terase za koju je dao čitavo malo bogatstvo, a kojom se zapravo može koristiti svatko, nije poznato.
Ferrari
Da Hrvati cijene i pokretnine, već je dobro poznata stvar. Tako je najskuplji automobil Kerumov Ferrari F430 vrijedan 220 tisuća eura. Nedavno je u Splitu na Croatia Boat Showu izložena cijela svita luksuznih i skupih brodova, brodica i jahti. Bila je to prilika za buduće vlasnike da se dobro raspitaju i upozanju sa svojim potencijalnim budućima plovilima, ali i prilika za sadašnje vlasnike koji su mogli predstsviti svoje ljubimce. Tako je najskuplja jahta prodana Željku Kerumu, a najskuplji brod u Hrvatskoj je Klobuk u vlasništvu je Dubravka Grgića, vlasnika Euroherc osiguranja. Njegov 30,9 metara dugačak Feretti iz flote Custom Line vrijedi 6,5 milijuna eura. Ima pet vrhunski opremljenih kabina sa zasebnim kupaonicama za putnike, još tri kabine za posadu, salon i kuhinju, a zapovjednički most opremljen je najsuvremenijim instrumentima za navigaciju i plovidbu. Jedna od najuspješnijih industrija na svijetu je i sport. U Hrvatskoj je najskuplji nogometaš Eduardo Da Silva, koji je ugovorom s Dinamom vezan do 2017., a godišnja mu je plaća 132.000 eura plus premije. Potencijalni Eduardov transfer neki procjenjuju na čak 20 milijuna eura.
Parfemi
Luksuzne trgovine u Zagrebu imaju dobar promet. Hrvatice vole peglati kartice, bar one koje su to u mogućnosti, a one koje nisu dižu kredite da bi si mogle priušptiti krpice s potpisima poznatih modnih kreatora. Tako su oko prošlog Božića u trenu prodani parfemi Silver Rain čija je bočica koštala i preko 10 000 kuna. Haljine Celine u trgovini Viktor Concept stoje oko 10 000 kuna. Nedavno su prodali šal od 9 000 kuna, a najnovije u ponudi je sako Jean Paul Gaultiera iz limitirane serije koji stoji 16 000 kuna, a ima remen sa Swarovski kristalima. Haljina istog dizajnera od čiste svile stoji 13 000 kuna. Celine torbe stoje također oko 10 000 kuna. U svakom slučaju, sve se broji u tisućama kuna, ali se dobro prodaje. Čak su se i mirisne svijeće u ovoj trgovini prodavale po cijeni od 1 600 kuna. Opće je poznato da Hrvati vode računa o modi, no, tko vodi računa o njihovim računima? Nerijetko i same prodavače iznenade tolikim iznosima gotovine. Bitno da je skupo i da je njihovo.
Deset najskupljih automobila na svijetu
To su kočije iz bajke za muškarce s vrha poslovne piramide, automobili koji oduzimaju dah. Bugatti Veyron najskuplji je, najmočniji i najbrži automobil koji zakonski smijete voziti mimo piste. S W16 motorom i "1001" konjskom snagom ovaj ljepotan razvija bijesnih 407 km/h . Bugatti Veyron stoji podjednako bijesnih 1,7 milijuna dolara. Slijedi ga, naravno, Ferrari i to model Enzo s cijenom okruglih jedan milijun dolara. Dovoljno je reći da ovaj automobil koristi tehnologije koje su zabranjene u Formuli 1. Enzo razvija 301 km/h . Treći najskuplji automobil na svijetu je Pagani Zonda C12. Široj javnosti manje poznat automobil, kao jaje nalik Ferrariu, razvija 374 km/h i stoji 741.000 dolara. Četvrti je Koenigsegg CCX. Ljepotan oblih linija, crn poput noći stoji 600.910 dolara. Čemu ovih 910 dolara na kraju proizvođač nije naveo. Gornji dio prve postave najskupljih automobila na svijetu zaokružuje naravno Porsche Carrera GT. Ovaj super automobil s njemačkim pedigreom može se nabaviti za manje od pola milijuna dolara, točno 484.000 dolara. Preostalih pet najskupljih automobila na svijetu su redom: Mercedes SLR McLaren (455.500 dolara), maybach (385.250 dolara), Rolls-Royce Phantom (320.000 dolara), Lamborghini Murcielago (279.900 dolara) i Aston Martin Vanquish (255.000 dolara).
6,5 milijuna eura jahta Feretti Custom line
400.000 eura sat Jaeger La Coutre
220.000 eura ferrari 430F
132.000 eura godišnja plaća Eduarda Da Silve
15.455 eura kvadrat stana u Dubrovniku
16.000 kuna sako Jean-Paula Gaultiera
10 000 kuna parfem Silver Rain
10.000 kuna haljine Celine
1600 kuna mirisna svijeća Rigaud
Romana Dugandžija (www.poslovni.hr)
26. travnja 2007.
Shimon Peres u posjetu Hrvatskoj
Potpredsjednik izraelske Vlade i dobitnik Nobeleove nagrade za mir Shimon Peres u posjetu je Hrvatskoj. Na konferenciji za novinare najavljen je projekt Izraela i Hrvatske o zajedničkoj znanstvenoj suradnji, sklopljen nakon dvogodišnjih pregovora.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac objasnio je da će novac za te projekte davati u jednakom iznosu Hrvatska i Izrael. "Prvi projekt vrijedan milijun dolara upravo kreće, izraelski 'know-how' će ući u Hrvatsku, a hrvatski i izraelski znanstvenici zajedno će raditi na razvoju novih tehnologija. To će rezultirati patentima koji će se koristiti u obje države", rekao je.
"Zanimljivo je vidjeti zemlju u usponu, poput Hrvatske, koja se uzdiže iz Balkana, iz Jugoslavije, iz vrlo komplicirane prošlosti, prema ujedinjenoj Europi", rekao je Peres. Dodao je da se Hrvatska uzdiže u modernu državu koja se temelji na znanosti i tehnologiji, s "impresivnim gospodarskim rastom". "Odnosi Hrvatske i Izraela su odlični i obje su vlade zainteresirane da se ti odnosi razviju u nešto ozbiljno i važno", istaknuo je Peres.
Potpredsjednika izraelske vlade primio je i predsjednik Stjepan Mesić. Nakon razgovora izjavili su da su bilateralni odnosi Hrvatske i Izraela na zavidnoj razini te da će raditi na njihovom unapređenju. Mesić je kazao da su razgovarali i o mirovnom procesu na Bliskom istoku te o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, što bi se moglo dogoditi 2009. Peres smatra da će i Hrvatska i EU profitirati ulaskom Hrvatske u europske integracije. Europa će dobiti povijest i iskustva, a Hrvatska povećanje tržišta.
Peres će se sastati i s premijeromIvom Sanaderom te održati predavanje na Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Sutra bi trebao posjetiti Split. HRT
26. travnja 2007.
Tunel Brinje najbolji europski tunel
Tunel Brinje na autocesti Zagreb-Split osvojio je prvo mjesto između 51 tunela koliko ih je ove godine u sklopu programa EuroTAP testirano u cijeloj Europi, objavljeno je u Hrvatskom autoklubu.
Od 51 tunela minimalne dužine 1000 metara, testiranih u 13 europskih zemalja, 18 tunela ocijenjeno je vrlo dobrim, 11 dobrim, 12 prihvatljivim, a 10 ih nije prošlo test. Najveći konkurent tunelu Brinje bio je njemački tunel Spreebogen, otvoren 2006., no ostao je iza jedinoga hrvatskog predstavnika zbog složenog sustava koji zahtijeva izniman oprez vozača i nedovoljno prolaza koji povezuju dvije tunelske cijevi, rekao je zamjenik voditelja projekta Darko Brozivić. Najveći gubitnici testiranja su talijanski tuneli koji su okarakterizirani kao prave "crne rupe", poput 40 godina starog tunela Paci 2 koji ne zadovoljava ni najniže sigurnosne uvjete.
Tunel Brinje, dužine 1540 metara otvoren je 2004. i sedmi je hrvatski tunel koji je testiran u sklopu EuroTAP-ova programa.
Postoji prijedlog da se ubuduće testiraju tuneli duži od 500 metara, čime bi se Hrvatska mogla natjecati s još 15-ak tunela. (HRT)
26. travnja 2007.
POLJOPRIVREDA OPĆINA KONAVLE POTIČE RAZVOJ DALMATINSKIH POLJOPRIVREDNIH KULTURA
Dubrovačko maslinovo ulje
Uzlazni trend sadnje i obnove maslinika i vinograda nastavlja se poticajima za sadnju od 5 kuna za lozu i 15 za maslinu, te premiranjem prerade masline po kilogramu za kvalitetu
Srđan PARPADEO
Konavoski poljoprivrednici, kao i većina njihovih kolega u Hrvatskoj, biju donkihotovsku bitku s državom za povrat oduzete i nacionalizirane zemlje u komunizmu zbog nesređenih zemljišnih knjiga. Usprkos ovim problemima zbog kojih je gotovo nemoguće doći do državnih poticaja i povoljnih kreditnih linija, Općina Konavle već desetak godina izdvaja novac za sadnju novih nasada i obnovu postojećih svim registriranim poljoprivrednim proizvođačima. Posljednjih nekoliko godina novac za tu namjenu raste, da bi ove godine iznosio 700.000 kuna, od čega će najveći dio otići za sadnju maslinika i vinograda.
Prema riječima agronoma Balda Bećira koji je u Općini zadužen za gospodarstvo i poljoprivredu, ove godine predviđene su novine u načinu poticanja ovih kultura.
- Želja nam je zadržati ovaj uzlazni trend sadnje i obnove maslinika i vinograda, pa smo uz poticaj za sadnju od 5 kuna za lozu i 15 za maslinu uveli i premiranje prerade masline po kilogramu za kvalitetu. Prošle je godine zasađeno 82,845 loza i 602 masline, dok je obnovljeno još 4621 stablo. Nažalost, površine su ograničene i teško je očekivati značajnije povećanje nasada u idućim godinama. Zato je osnovana Konavoska udruga maslinara u kojoj su najbolji maslinari, što se dokazalo i nagradama na nedavno održanom "Noćnjaku 2007.", kroz koju pokušavamo podignuti kvalitetu ulja i proizvesti robnu marku "Dubrovačkoga maslinova ulja". Iz tog razloga smo se odlučili na varijantu da maslinari za ulje djevičanske kvalitete dobiju kunu, a oni s ekstra djevičanskim po kilogramu prerađene masline dvije kune - kaže Bećir.
Dosadašnji poticaj za obnovu maslinika od 50 kuna po stablu više se neće isplaćivati, jer je uočeno da su pojedinci uzimali novac samo zbog potpore, pa je većina tih maslinika ponovno zapuštena.
Osiguranje nasada
Od ove godine Općina će subvencionirati četvrtinu iznosa police osiguranja za trajne nasade. Uz četvrtine koje subvencioniraju Županija i Ministarstvo poljoprivrede, konavoski uzgajivači imaju mogućnost vrlo povoljno osigurati vinograde, maslinike i voćnjake.
U dvije godine tek 746 voćki
Nažalost, voćarstvo, zbog nesređenog tržišta i otkupa, ne prati ni blizu razvoj vinogradarstva i maslinarstva. Tako je, primjerice, posljednje dvije godine u Konavlima zasađeno tek 746 voćki. Što se tiče povrćarstva i pogona za preradu voća i povrća, Bećir naglašava kako Općina osigurava povoljne bankovne kredite za poljoprivredu na 10 godina s kamatom 4,9 posto, uz poček od godinu dana, za koje nije bilo velikog interesa.
Slobodna Dalmacija
26. travnja 2007.
Ana Jelušić: U novoj sezoni cilj su pobjede
Piše: Dan Figenwald
Foto: Tomislav Serdar
MOLLTALER - Članovi hrvatske reprezentacije ovih su dana zarobljeni na 3200 metara visokom koruškom Mölltaler Gletscheru. Trening je to uobičajen za kraj skijaške sezone, a sjajne uvjete na jedinom koruškom ledenjaku naši nisu željeli propustiti.
Tako Ana Jelušić, Sofija Novoselić (Matea Ferk zbog nateknuća koljena morala se vratiti kući) te članovi B-reprezentacija Dalibor Šamšal, Tin Široki i Danko Marinelli svako jutro ustaju u 5.30 da bi na skijama bili već od 6.30. Tada, kada turista još nema, jedino je moguće obaviti kvalitetan trening pa su Austrijanci odlučili ranije uključiti žičare našim reprezentativcima.
- Nezgodno je što nemamo kuda nakon treninga. Završimo u 11 i onda je cijeli dan pred tobom. Ako spavam popodne imam problema noću, i tako... Srećom, Sofija i ja imamo neke fimove, baš sam gledala odlični Babel, a ovo je prilika i da vidimo sve epizode Zakona braće. Da, Sofija svaki dan i uči za školu, pa vrijeme nešto brže prolazi - govori Ana Jelušić, jedna od najboljih slalomašica svijeta.
Civilizacija u Hintertuxu
Skijanje na Mölltaler Gletscheru znači skijanje u nacionalnom parku i jasno je da ovdje Austrijanci nisu željeli izgradnjom poremetiti prirodni sklad. Skromni planinarski dom s osmerokrevetnim sobama, hrana kakva već može i biti u takvim uvjetima (kažu Ana i Sofija da je večeru najbolje preskočiti)...
- Izdržimo nekako, puno je lakše u Hintertuxu, gdje ćemo trenirati od 7. svibnja pa sljedećih mjesec dana. Ipak je tamo nekakva civilizacija, nađeš nešto za raditi i vrijeme prolazi brže - govori Ana koja je prošlu sezonu završila kao 7. skijašica Svjetskog kupa i 4. na Svjetskom prvenstvu u Švedskoj. Iz tih se brojki lako iščitava njezina ambicija za sljedeću sezonu.
- Želim pobijediti! Mislim da imam pravo na takve želje, a i vrijeme je da se to dogodi.
Ana ima samo jedan uvjet:
- Nadam se zimi bez snijega!
Kako sad to, cura želi pobijediti na skijaškom natjecanju ali da ne bude snijega?!
- Kada nema snijega, utrka se održava na umjetnom, a to automatski znači da je staza puno tvrđa i da ima više leda. To su uvjeti u kojima bih ja mogla pobijediti ostale svjetske slalomašice.
Prije ostvarenja tih prijetnji Ani ostaje ljetni studij u američkom Santa Rosa Junior Collegeu od kuda će direktno na trening u Argentinu. Tamo se pripremala i prošlog ljeta, rezutate smo vidjeli tijekom prošle sezone, najbolje u njezinoj dosadašnjoj karijeri.
Jutarnji list
26. travnja 2007.
Grad Opatija prvi uvodi turistički vodič za djecu
Piše: Mihajlo Pažanin
Foto: Karmen Mrkić
Neobična brošura nazvana 'Dječji putokazi' rezultat je inicijative koje su pokrenuli vijećnici okupljeni u dječjem gradskom vijeću
OPATIJA - Grad Opatija prvi je u Hrvatskoj dobio dječji turistički plan grada koji će na tri strana jezika nuditi pregršt zanimljivih informacija namijenjenih njenim mladim posjetiteljima.
Ova neobična brošura naslovljena "Dječji putokazi" rezultat je inicijative koje su pokrenuli vijećnici okupljeni u dječjem gradskom vijeću iz Opatije, a njegove prezentatorice Ema Starčić i Anja Turkalj s ponosom ističu da su na njenoj realizaciji sudjelovala čak 73 mališana iz Opatije.
- Kada djeca posjete Beč, Graz, München, Basel i mnoge druge europske gradove, u njihovim turističkim uredima mogu dobiti i dječji plan grada napisan jezikom i ukrašen grafikama prilagođenim djeci - ističe Turkalj.
S obzirom da se njoj i kolegama i kolegicama to učinilo kao odlična ideja koja bi se dobro mogla primijeniti i na Opatiju, dječje vijeće odlučilo je osmisliti vlastiti turistički proizvod namijenjen mladima.
- Nakon što smo putem projekta istraživanja '1,2,3 u turističkom mjestu živimo mi' istražili je li naš grad turističko mjesto koje je poželjno djeci, došli smo do zaključka da definitivno nedostaje pogled na Opatiju očima djece - ističe Starčić.
Na osnovi tog istraživanja pokrenuta je i akcija "Dječji putokazi Opatijom", čiji je rezultat novi Plan grada i Turistički vodič grada Opatije.
- Naša želja je da djeca iz drugih gradova i država koja će posjetiti Opatiju na pristupačan način mogu doznati sve o našim kulturnim i prirodnim znamenitostima, gdje su dječje plaže, ustanove za djecu, slastičarnice, dječji liječnici, igrališta te sve ono što Opatiju čini gradom prijateljem djece - naglašavaju mlade Opatijke.
U samu izradu putokaza na razne su se načine uključila čak 73 mališana u dobi od 5 do 15 godina, počevši od djece iz Dječjeg vrtića Opatija, Osnovne škole Rikarda Katalinića Jeretova i Društva Naša djeca. - Cjelokupna investicija stajala je 12.000 kuna, a za tu namjenu iskoristili smo namjenska sredstva dječjeg gradskog proračuna - kaže Turkalj. Dječji putokazi Opatije tiskani su u 2000 primjeraka.
Praktični savjeti djece djeci
Iz mnoštva zanimljivih informacija namijenjenih najmlađima, u rubrici "Djeca savjetuju" mladi Opatijici pojašnjavaju svojim vršnjacima da u gradskoj knjižnici mogu igrati kompjutorske igre, najbolju pizzu mogu pojesti u restoranu Ružmarin, dok je najbolje mjesto za igru na otvorenom dječja plaža Tomaševac.
Jutarnji list
26. travnja 2007.
ZAŠTITA ZNAČAJNOG ARHEOLOŠKOG NALAZA U SAVUDRIJSKOM PODMORJU
Željezni kavez čuva potonuli grčki brod s amforama
Brodolom je u 2. stoljeću prije Krista najvjerojatnije skrivila jaka bura. Brodom punim tereta plovili su prema sjevernoj Italiji; u amforama, kojih bi moglo biti oko dvjesto, nalazilo se vino
SAVUDRIJA - Jučer ujutro dovršeno je postavljanje željeznog zaštitnog kaveza na hidroarheološkom lokalitetu antičkog brodoloma s teretom amfora koji se nalazi na dubini između 15 i 18 metara, 600 do 700 metara daleko od obale u Bašaniji. Brod je potonuo prije 2.200 godina. Njegovo je postavljanje, kako je na jučerašnjoj konferenciji za novinare rekao Mario Jurišić, voditelj Službe za arheološku baštinu pri Hrvatskom restauratorskom zavodu, financiralo Ministarstvo kulture s 190 tisuća kuna, pomogao ga je Grad Umag s 25 tisuća kuna, a bilo je još donacija od sponzora. Izvođač radova bila je umaška tvrtka Hidrobiro.
Riječ je, istaknula je Narcisa Bolšec Ferri, pročelnica pulskog Konzervatorskog ureda, o lani otkrivenom i registriranom hidroarheološkom lokalitetu, a za bilo kakvu uporabu ili posjet potrebna je dozvola nadležnog konzervatorskog ureda. Po nalogu MUP-a trenutno je u toj zoni u krugu od 300 metara zabranjeno ronjenje.
- Lokalitet je zaštićen i zreo za daljnja istraživanja. Amfore će biti rekonstruirane i vraćene na mjesto. Nakon reinterpretacije, lokalitet koji trenutno ima oštećenja, izgledat će kao u trenutku potonuća. Bit će idealan za organizaciju škole arheologije. Malo-pomalo trebat će ga komercijalizirati, rekla je Bolšec Ferri.
Po Jurišićevim riječima, brodolom je u 2. stoljeću prije Krista najvjerojatnije skrivila jaka bura, koja je prevrnula brod pun tereta. Njime su Grci, sedam-osam članova posade, plovili prema sjevernoj Italiji. U amforama, kojih bi moglo biti oko dvjesto, bilo je vino. Nestalo ih je desetak. Točno se zna gdje se nalazila kuhinja (treba pronaći još posuđa) te krma i pramac. Brod je bio dug od 15 do 20 metara, širok tri do četiri metra, s 200 tona nosivosti. Jurišić je dodao da se plovilo mahom ljeti, brzinom od tri do šest nautičkih milja na sat, uvijek danju.
Dario Penco, v.d. direktora Ureda Turističke zajednice Savudrija, rekao je da su oduševljeni tim otkrićem. Nažalost, neki su ga građani pokušali uništiti krađom i prodajom amfora, što je na vrijeme zaustavljeno. Milan Vukšić, direktor Hidrobiroa, koji je pronašao lokalitet, rekao je da su sumnjali u moguću devastaciju, zbog čega su morali brzo krenuti u akciju zaštite i pojačani nadzor s MUP-om. U postavljanje kaveza desetak ljudi uložilo je oko 1.500 radnih sati.
Trenutno se na Jadranu može posjetiti 30 podvodnih arheoloških lokaliteta, uvijek uz ovlaštenog voditelja u kontroliranim uvjetima. Drugi primjer na ovom području je kod Novigrada, gdje je prije desetak godina registrirana olupina engleskog ratnog broda iz Drugog svjetskog rata.
T. KOCIJANČIĆ
Foto Hidrobiro Glas istre
25. travnja 2007.
EP prihvatio rezoluciju o RH
Europski parlament prihvatio je, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, velikom većinom glasova rezoluciju o Hrvatskoj. U tom dokumentu 2009. se spominje kao godina kada bi Parlament mogao dati pristanak na ulazak Hrvatske u EU-u.
"Hrvatska bi trebala učiniti sve kako bi provela potrebne reforme, s ciljem da se pregovori završe na vrijeme kako bi Europski parlament dao pristanak prije sljedećih europskih parlamentarnih izbora u lipnju 2009. godine", navodi se u rezoluciji.
Hrvatska se pohvaljuje za dosad postignut napredak u pristupnom procesu. Ističe se da je temeljita reforma državne uprave, pravosuđa i policije nužan uvjet za dostizanje standarda potrebnih za članstvo u EU-u.
U dokumentu se izražava potpora Vladi i oporbi na njihovim naporima da unatoč izbornoj godini donesu potrebne, iako teške odluke u području politike tržišnog natjecanja i državnih potpora, jer će od tih odluka korist imati svih hrvatski građani.
Glasovanje je obavljeno ručno. Budući da je uvjerljiva većina glasovala za rezoluciju, glasovi se nisu prebrojavali. (HRT)
25. travnja 2007.
ISTRA Stancije - najunosniji oblik ruralnog turizma
Dan u luksuznoj stanciji košta 800 eura
Kamene kuće za odmor u Istarskoj županiji prosječno su popunjene 130, a one bogato uređene i opremljene i više od 200 dana u godini
Saša BRNABIĆ
U Istarskoj županiji među 280 agroturističkih gospodarstava svih kategorija, 60 posto su kuće za odmor. Uglavnom su si priskrbile naziv stancije jer su samostojeće obnovljene stare istarske kamene kuće na osami okružene prirodom. Čak ih je deset posto u vlasništvu stranih državljana, a to znači da se tih tridesetak kuća redovito iznajmljuje, doznajemo od Roberta Bačca, predsjednika Konzorcija agroturizma i ruralnog turizma Istre - Ruralis. On se tim specifičnim oblikom ruralnog turizma bavi već više od desetljeća.
Prosječno popunjena 130 dana u godini
>Mnogi se koriste nazivom stancija, ali jedina prava u Istri je stancija Meneghetti Romane Kajfeš i Miroslava Pliše. Naime, organizirana je onako kako su nekad izvorno funkcionirale stancije - proteže se na velikom posjedu i tamo se uzgajaju masline i vinova loza<, kaže nam Bačac. Tim stopama ide stancija Negričani kod Vodnjana, koja je tri četvrtine u funkciji turizma, a obnavlja se i poljoprivredna proizvodnja.
Stancija je najviša kategorija ruralnog turizma u Istri i istodobno najisplativiji oblik turizma s obzirom da je prosječno popunjena 130 dana u godini. Većinom su stancije danas opremljene bazenom, a po zahtjevu i kuharom te poslugom, ali takvu razinu usluge nudi ih tek pet posto. Takve luksuzne kuće za odmor znaju biti popunjene i više od 200 dana u godini. One u kojima gost sam kuha i donosi sve potrebno unamljujući zapravo praznu kuću (>self catering<), popunjene su prosječno 60 dana tijekom godine.
Najskuplja je stancija Meneghetti za čiji dnevni najam treba izdvojiti oko 800 eura. Prosječno se stancije unajmljuju za 300 do 400 eura, a najniža je cijena 200 eura po danu. Poslovne banke danas su mnogo više zainteresirane za potporu takvih uspješnih investicija pa lakše odobravaju kredite uz jednostavnije kriterije. >Ako ulagač ponudi dovoljno osiguranja, banke će ga podržati, a obično se za jamstvo otplate uzima taj objekt pod hipoteku. Poslovne banke za takav oblik turizma nude nekoliko kreditnih linija<, ističe Bačac.
Kamate na te kredite još su visoke i kreću se između tri i osam posto. U OTP banci kažu da imaju kreditne programe u sklopu suradnje s Ministarstvom mora, prometa, razvitka i veza, Ministarstvom gospodarstva, jedinicama lokalne samouprave i HBOR-om. Posebno nude kredite za područje Vrsara (od 5000 do 100.000 eura uz subvencionirane kamate), te u suradnji s HBOR-om zasebnu liniju za potporu turističkom sektoru i za pripremu turističke sezone. Program za kreditiranje malog obiteljskog poduzetništva u turizmu >Poticaj za uspjeh< pripremljen je zajedno s Ministarstvom mora. Hypo Alpe Adria Bank u Hrvatskoj također ima kredite u suradnji s HBOR-om i Ministarstvom mora putem kojeg je lani odobreno14 kredita u ukupnom iznosu 10,5 milijuna eura i s kamatama od 3,7 posto kada se radi o subvenciji koja seže i do 5,5 posto. Najvišu subvenciju moguće je ostvariti u programu >Pod stoljetnim krovovima< ako klijent ulaže u dodatne sadržaje, primjerice otvoreni ili zatvoreni bazen ili teniski teren. U Hypo banci ovaj program izdvajaju kao najperspektivniji u Istarskoj županiji u posljednje četiri godine u turizmu.
Predložili novi način standardizacije
U Zagrebačkoj banci ističu da agroturističke projekte u Istri prate kreditima namijenjenim malom poduzetništvu i obrtništvu, no, dodaju da prema njihovim informacijama, takva domaćinstva uobičajeno ne nastoje dalje proširivati usluge. Stanje na terenu prešlo je zakonske okvire, tvrdi Bačac. Stancije su, naime, u istom košu s ostalim iznajmljivačima prema Zakonu o ugostiteljstvu i starom zakonu o turističkoj djelatnosti, što, smatra, nije u redu. >Zajedno s Turističkom zajednicom Istarske županije predložili smo novi način standardizacije i klasifikacije, odnosno kategorizacije jer su to objekti ambijentalnog turizma u kojima nema masovnosti. A aktualnim Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga na seljačkim domaćinstvima, popularno pravilnikom o argoturizmu, već smo pojednostavili pitanja vezana uz poljoprivrednu proizvodnju na njima<, kaže Bačac.
U ISTOM KOŠU
Stancije su u istom košu s ostalim iznajmljivačima prema Zakonu o ugostiteljstvu i starom zakonu o turističkoj djelatnosti što nije u redu, smatra Robert Bačac, predsjednik Konzorcija agroturizma Istre. Predložili smo novi način kategorizacije za te objekte u kojima nema masovnosti
Predugo čekanje dozvola
Onome tko se želi baviti ruralnim turizmom u Istri, najveći problem bit će ishoditi potrebne dozvole na koje se nerijetko mora čekati do dvije godine. Ako se stara istarska kuća obnavlja u postojećim gabaritima bez dogradnje, sve je mnogo jednostavnije. Komplikacije nastaju kad je takva kuća zaštićena kao kulturno dobro. Tada je treba obnavljati prema pravilima koje diktiraju konzervatori. To traje dulje i poskupljuje projekt, ali je krajnji rezultat, koji se nerijetko čeka godinama, vrhunski. Ulagač će morati potrošiti mnogo na priključke za vodu i struju koje treba dovesti do stare kuće, obično izolirane u prirodi. No Istra je, napominje Robert Bačac, potpuno pokrivena vodovodnom i elektroenergetskom mrežom.
Vjesnik
25. travnja 2007.
Može li Zagreb poboljšati turističku ponudu
Amerikanci i Japanci otkrivaju Zagreb
Davor VERKOVIĆ
Može li Zagreb po turističkim značenju dostići Prag ili Budimpeštu kao što to priželjkuje Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Bulić je prošli tjedan, tijekom sastanka s predstavnicima američkih organizatora putovanja, rekao kako se nada da će Zagreb po turističkoj važnosti jednog dana postati poput Praga.
Amelia Tomašević, direktorica zagrebačke Turističke zajednice, ima međutim svoju viziju razvoja.
Zagreb ima samo stotinu vodiča
>Postavljam pitanje može li Zagreb nuditi isto ili slično onome što nudi veličanstveni Prag, grad takve povijesti i atrakcija? Smatram kako Zagreb nikada neće biti poput Praga ili Budimpešte i ne treba tražiti da slijedi te gradove. Pa je li London ikada nastojao nalikovati Parizu, Rim New Yorku? Zašto bi Zagreb slijedio tuđi put<, ističe direktorica zagrebačkog turizma i članica pregovaračkog tima s Europskom unijom za turizam. Daleko smo mi od Praga, objašnjava. Prag, recimo, ima tisuću vodiča, Zagreb stotinu, deset puta manje. Volumen turističkog biznisa, boji se Amelia Tomašević, u sličnim je omjerima.
>Iako se ne može mjeriti s najjačim europskim metropolama, Zagreb ima svoj put. To je miran grad po mjeri čovjeka, grad pozitivnih vibracija. Na tim ćemo prednostima temeljiti svoj razvoj<, tvrdi sugovornica.
Pred njom je mnogo posla kako bi Grad odmaknula od imidža tranzitnog odredišta. Naime, prosječan broj noćenja i dalje je ispod dva dana. Lani su najbrojniji gosti bili Nijemci, kojih je ukupno bilo 37.287, pretežno poslovnih ljudi. Na drugom su mjestu Talijani (28.828 posjetitelja) gdje je, procjenjuje direktorica, struktura miješana, pola su poslovnjaci, druga polovica turisti. Zanimljivo, na trećem su mjestu Amerikanci (27.470), a dobro kotiraju i Japanci (16.909, osmo mjesto po broju posjetilaca). Amerikanci su nedavno izjavili kako su oduševljeni zagrebačkim galerijama, životom na otvorenom, kafićima punim dobro raspoloženih ljudi. Japancima se, s druge strane, sviđaju promenadni koncerti na Zrinjevcu, folklorna scena, kumice s Dolca... >Dolasci japanskih turista su u porastu, mnogi dolaze u sklopu obilazaka Beča i Budimpešte, a dobar dio posjeti nas posredstvom slovenskih agencija. Japance u Hrvatskoj uglavnom zanimaju tri mjesta - Zagreb, Plitvice i Dubrovnik<, naglasila je Amelia Tomašević. Ovoga tjedna, doznajemo, u Zagreb dolazi pedesetak belgijskih agenata s ciljem da bolje upoznaju odredište koje će prodavati. Nakon njih, glavni grad Hrvatske, s istom svrhom, posjetit će ukrajinski turistički agenti.
Taksi preskup i bez vizualnog identiteta
Lani je Zagreb ukupno posjetilo 524.247 gostiju, sedam posto više nego godinu ranije. Do kraja mandata, dakle sljedeće tri godine, Amelia Tomašević planira godišnji porast broja gostiju za petnaestak posto.
Institut za turizam napravio je studiju o turističkom autobusu 'Hop in hop out' (relacija oko centra grada), a studija je pokazala da bi takva linija bila isplativa. Uskoro će se, pretpostavlja sugovornica, tražiti privatnik koji bi pokrenuo takvu liniju. Daljnji turistički razvoj Zagreba zasad, prije svega, koče dva problema.
>Taksi ne samo da je preskup, već taksisti nemaju nikakvu formu, vizualni identitet. U drugim europskim gradovima taksisti su uniformirani. Drugo, kada bismo imali kongresni centar, Zagreb bi godišnje imao znatno više kongresnih gostiju, a svaki gost koji prisustvuje kongresu, pokazala su istraživanja, troši pet puta više od 'običnog' turista <, zaključila je direktorica Tomašević. A da je Zagreb zanimljiv organizatorima takvih skupova pokazuje i podatak da su 2006. i bez kongresnog centra u Zagrebu organizirana 193 kongresa s 84.900 sudionika. Vjesnik
25. travnja 2007.
TRADICIJA
Vlasnik osječke tvrtke A.N.T. d.o.o. očuvao 'brand' popularnog pića
Šokačko pivo iz Solina
Maja SAJLER GARMAZ
Tržište Slavonije i Baranje odnedavno je bogatije za jedan pravi i originalni eko-proizvod - Šokačko pivo, jedinstvenu vrstu piva proizvedenu prema izvornoj recepturi staroj stoljećima. Kako bi najbolje opisao po čemu se ovo pivo razlikuje od drugih piva, Zdravko Milić, vlasnik osječke tvrtke A.N.T. d.o.o., kao i branda Šokačkog piva, u razgovoru za Vjesnik je istaknuo: >Kruh proizveden u pekarnicama je dobar i ukusan, ali poseban i nezaboravan okus uvijek će prije dati pravi domaći bakin kruh. Šokačko pivo među pivima je bakin kruh<. Ovo se pivo posljednjih mjeseci počelo predstavljati na velikom broju sajmova, a kada je u pitanju osvajanje tržišta, na području svih pet slavonskih županija može ga antioksise naći u više od 150 ugostiteljskih objekata, dok bi se uskoro moglo prodavati i u trgovačkom lancu Kaufland.
Osvajanje tržišta ide polako
>Naše osvajanje tržišta ide polako jer je gotovo nemoguće parirati velikim proizvođačima piva koji su za nas velesile. Međutim, ono što me posebno veseli jest činjenica da iza sebe imamo udruge kao što su, primjerice, Šokačka grana iz Osijeka ili Šokadija iz Zagreba. Gdje su oni, tu je i Šokačko pivo. Oni su naši najbolji promotori<, kazao je Milić. Zanimljivo je i to što se Šokačko pivo, zapravo, proizvodi u srcu Dalmacije - u Tvornici piva Solin. >Ova tvornica nije odabrana slučajno jer ona je jedina specijalizirana za proizvodnju Premium-Pils piva, odnosno za proizvodnju piva prema staroj prirodnoj recepturi<, objašnjava nam Milić.
Naime, ovo se pivo proizvodi od slada, hmelja i vode, bez ikakvih dodataka konzervansa i surogata te se smatra eko-proizvodom i zdravom hranom. >Od ovoga piva glava ne boli. Može ga se zvati i tekućim kruhom jer se radi samo i isključivo od žitarica. Takvo su pivo prije više od 300 godina upoznali najprije Šokci, a potom je svojim izvornim okusom osvojilo cijelu Hrvatsku. Put širenja piva po Hrvatskoj, dakle, krenulo je iz Šokadije<, kazao je Milić dodavši kako je upravo ova povijesna priča razlog otkud naziv Šokačko pivo. >Nažalost, najagresivnije reklamirana piva, kako kod nas tako i u ostatku EU-a, nametnula su drugačiji okus piva. Računica velikih pivovara je jasna. Cijena kukuruza je 70 lipa po kilogramu, dok je cijena kvalitetnog slada 2,70 kuna po kilogramu. Konzistenciju piva velike pivovare nadoknađuju dodacima, zakiseljivačima, konzervansima, antioksidansima<, tvrdi Milić, dodavši kako su na taj način izvorna piva gurnuta u drugi plan, prepuštena su najčešće manjim pivovarama. Kako se u takvim slučajevima teško izboriti za svoj dio kolača u nemilosrdnoj tržišnoj utakmici, četrdesetak članova Agroturističke zajednice Valpovštine, među kojima je i Milić kao vlasnik branda Šokačkog piva, udružit će se u eko-klaster.
Razvoj kontinentalnog turizma
>Naš je cilj udruženim snagama ponuditi potrošačima brand prave, zdrave slavonske hrane. Uz nas, u klasteru bi se okupili ekoproizvođači vina, sira, rakije, kulena i svega onoga što Slavoniju čini prepoznatljivom.
Svoje bi proizvode potom nudili svima koji se u pet slavonskih županija bave kontinentalnim turizmom<, najavio je Milić istaknuvši kako je ova inicijativa prepoznata i od državnih tijela jer se uklapa u Vladin program kontinentalnog turizma. Ovaj modul koristio bi se kao uzorak organizacije eko-klastera. Vjesnik
25. travnja 2007.
SPLITSKI SAJAM Hrvatska mala brodogradnja
Domaća jahta svjetske kvalitete
Mondial 54 najveće je, najluksuznije i najskuplje serijsko motorno plovilo dosad izrađeno u Hrvatskoj, čija je cijena 1,2 milijuna eura
Luka CAPAR
Croatia Boat Show, završen u nedjelju u Splitu, predstavio je hrvatskoj i svjetskoj javnosti mnoštvo luksuznih plovila, jahti, jedrilica i drugih brodova dostupnih uglavnom građanima dubljeg džepa. Posebnu je pažnju izazvala prva luksuzna motorna jahta sagrađena u Hrvatskoj - Mondial 54 proizvođača tvrtke Marine 3000 i Remontnog brodogradilišta Šibenik (NCP). Prema riječima čelnih ljudi projekta Jadrana Tošića i Gorana Prgina, to je najveće, najluksuznije i najskuplje serijsko motorno plovilo dosad izrađeno u Hrvatskoj, u sferi sve istaknutije djelatnosti male brodogradnje i proizvodnje plovila za razonodu.
U rangu sa svjetskom konkurencijom
Izložbeni prostor prve hrvatske luksuzne jahte privukao je mnogo znatiželjnika što je izazvalo i laganu ljubomoru susjednih izlagača, svjetski poznatije konkurencije. Posjetitelji su pomalo iznenađeno isticali da je Mondial 54 majstorsko djelo hrvatskih graditelja, futurističkog dizajna u kombinaciji s provjerenom tehnologijom izrade i naprednih tehničkih rješenja. Idejni začetnik, autor i realizator projekta splitski je poduzetnik Jadran Tošić.
Okupio je tim hrvatskih inženjera koji su svoja znanja i iskustvo stavili u službu projektnog studija Marine 3000. Uz Tošića, jahtu su kreirali Mihael Primorac i Ivana Peko koji su osmislili vanjštinu i unutrašnjost, te Danko Gugić i Dražen Šeparović koji su odgovorni za konstrukciju. Mondial 54 pripada tipu sve popularnijih open plovila s karakterističnom coupe izvedbom, čime uspješno spaja performanse i dizajnerske odrednice 'otvorenih' jahti s udobnošću flybridge plovila.
Izgled opravdava cijenu
Već sam ulazak u plovilo otkriva razloge ne baš niske cijene od 1,2 milijuna eura. Moderno osmišljen prostor uočava se odmah na ulazu u prostrani polunatkriveni mediteranski kokpit koji zajedno s platformom za kupanje zauzima čak 16 četvornih metara potpuno je obložen plemenitom tikovinom. Na prostranu prostranu krmu ulazi se preko hidraulične pasarele skrivene ispod poda kokpita, a silazak na platformu za kupanje riješen je s dva bočna prolaza.
Takav prostrani mediteranski kokpit omogućuje vlasniku i njegovim gostima izravni kontakt s morem uz puni užitak opuštanja. Interijer već na prvi pogled otkriva sklad upotrijebljenih materijala i modernog dizajna.
Kao glavnu dizajnersku odrednicu u interijeru lako je primijetiti minimalistički pristup, protkan plemenitim drvom wenge, kožom i luksuznim tekstilom.
Veličinu salona pojačava visina od 2,20 metara kojom je posebno bio oduševljen proslavljeni hrvatski košarkaš i veliki zaljubljenik u plovila Dino Rađa. Kuhinja ima dva hladnjaka i zamrzivač, staklokeramičku ploču za kuhanje i sudoper. Salon ima kožni trosjed, naslonjač i komodu s LCD televizorom te drugom opremom koju većina građana nema ni u stanovima, pa postaje jasno zašto je cijena tog luksuznog plovila toliko visoka. U brodu su tri kabine s potpuno opremljenim kupaonicama tako da se šestero ljudi može komotno upustiti u plovidbu zadržavajući puni komfor.
Zasad je napravljen jedan brod, a najesen se kreće u proizvodnju još jednog po narudžbi. Proizvođači su se odlučili za gradnju po narudžbi, a ne za serijsku proizvodnju kako bi omogućili kupcima da u detalje izaberu izgled svoje jahte. Ako se ovog ljeta pokaže uspješnom na moru, može se očekivati da prva hrvatska jahta postane prepoznatljivi proizvod na tom zahtjevnom ekskluzivnom tržištu. Vjesnik
25. travnja 2007.
Promicanje hrvatskog izvoza
Sporazum Splitske banke i udruge Hrvatski izvoznici
ZAGREB - Predsjednik Uprave Splitske banke Pierre Boursot i predsjednik udruge Hrvatski izvoznici (HIZ) Darinko Bago potpisali su u utorak Sporazum o suradnji, kojim su dogovoreni ciljevi budućeg zajedničkog rada na promicanju hrvatskog izvoza. Splitska banka u budućnosti želi ojačati suradnju s hrvatskim izvoznicima imajući na umu i značaj izvoza za hrvatsko gospodarstvo, a činjenica da Splitska banka pripada grupaciji Societe Generale može pomoći u tom nastojanju, istaknuo je Boursot.
Bago ističe i prisutnost velike banke kao što je Societe Generale i u nekim zemljama u kojima hrvatsko gospodarstvo tradicionalno nije bilo prisutno, što daje i veće mogućnosti hrvatskim izvoznicima za plasman njihovih proizvoda.
Splitska banka želi ojačati svoju suradnju s klijentima iz poslovnog sektora, a banka trenutno ima 22.000 klijenata malih i srednjih tvrtki i 2000 klijenata velikih tvrtki. Rad s malim i srednjim tvrtkama prošle je godine rastao po stopi od 70 posto, ističu u Splitskoj banci. Do sada su partnerski odnosi uspostavljeni s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), Hrvatskom poštanskom bankom, Partner bankom i Privrednom bankom Zagreb, a u pripremi je uspostava suradnje s još nekoliko banaka. [I. Smirčić], Vjesnik
24. travnja 2007.
DOGOVORENI DETALJI OKO PREUZIMANJA OBJEKATA NA TEMELJU SUKCESIJE DIPLOMATSKE IMOVINE BIVŠE JUGOSLAVIJE
Hrvatskoj vile u Beču, Haagu, Oslu
ZAGREB - Hrvatska je u sklopu sukcesije od ukupno 123 diplomatska objekta bivše države dosad preuzela samo veleposlanstvo u Parizu, dok bi do kraja godine trebala preuzeti još tri veleposlanstva i jedan generalni konzulat: u Beču, Haagu, Oslu i Torontu. Hrvatskoj će pripasti i četiri rezidencije i dva stana u Trstu, a te bi objekte, prema planu preuzimanja objekata što je dogovoren na nedavnom sastanku odbora za sukcesiju u Ljubljani, hrvatska diplomacija trebala dobiti ranije, već do kraja lipnja.
Kako doznajemo u Ministarstvu vanjskih poslova, Hrvatskoj je na čuvanje pripalo i veleposlanstvo u Santiagu, u Čileu, dok uskoro preuzima i rezidencije u Helsinkiju, Madridu, Stockholmu i Oslu. Veleposlanstvo u Parizu, smješteno u otmjenom 16. arondismanu i na sedam etaža, dodijeljeno je Hrvatskoj još na samom početku provedbe sukcesije 2002. Ukupna vrijednost objekata što ih je dosad dobila Hrvatska iznosi približno 29 milijuna dolara, a većinu tih objekata trenutačno u diplomatske svrhe koristi Srbija.
Prema sporazumu o pitanjima sukcesije, potpisanom 2001. godine, što ga je Hrvatska ratificirala 2004., kao zadnja od svih država nasljednica SFRJ, nakon čega je sporazum i stupio na snagu, Hrvatskoj pripada 23,5 posto ukupne diplomatsko-konzularne imovine bivše države.
Međutim, za nekoliko objekata zemlje nasljednice ne mogu postići dogovor kome će pripasti - jer neke objekte svi žele u svoje vlasništvo, ali za neke nitko nije zainteresiran - pa je dogovoreno da se prodaju i novac od prodaje podijeli prema dogovorenim kvotama prema kojima je raspodjeljivana ostala imovina.
U takve objekte spada, primjerice, luksuzna rezidencija na elitnoj njujorškoj Park Avenue, koja zbog kvalitetnog održavanja danas vrijedi mnogo više od 1,8 milijuna dolara, na koliko je procijenjena prije nekoliko godina. Slično je i s diplomatskom misijom bivše države pri UN-u na Petoj aveniji, u New Yorku, s 1.820 kvadrata, koja vrijedi znatno više od 11,8 milijuna dolara, koliko je iznosila prvotna procjena.
Poseban je dogovor postignut u svezi s brojnim i skupocjenim umjetničkim djelima što su krasila zidove veleposlanstava i rezidencija bivše SFRJ. Ona će između nasljednica biti raspodijeljena prema nacionalnom ključu autora, dok će ona djela za koja ne budu mogli utvrditi autora, postati vlasništvo one zemlje koja je vlasnica objekta u kojemu se umjetnina nalazi. Hrvatska je već preuzela djela hrvatskih slikara Milivoja Uzelca, Ferdinanda Kulmera, Fedora Vaića, Alberta Kinerta, Frane Šimunovića, Joze Jande, Jerolima Mišea, Rudolfa Sablića, Marijana Kolesara, Vojka Bakića, Erika Tintora, Zdenka Morine, Ljube Duvnjaka, Marijana Kolesara, kao i 29 djela nepoznatih autora. Ekspertne skupine još uvijek rade na identifikaciji svih umjetničkih djela, pri čemu im pomažu inventurne liste bivše SFRJ.
Autor: D.ROMAC, Glas Slavonije
Većinu diplomatskih objekata kupili
Hrvatska nije mogla čekati sukcesiju pa je većinu objekata morala kupovati. Još devedesetih kupljena je zgrada za veleposlanstvo u Budimpešti (810.000 USD), a zatim i u Bernu (9,6 milijuna kuna), Rimu (18,5 milijuna kuna), Bratislavi (2,6 milijuna kuna), Bruxellesu (4 milijuna kuna), Londonu (780 tisuća funta), Pragu (7 milijuna kuna), Ateni (5,5 milijuna kuna), Berlinu (6,7 milijuna maraka) Madridu (10 milijuna kuna), Lisabonu (2,7 milijuna) i Tokiju (20,6 milijuna kuna). Za misiju pri UN-u Hrvatska je izdvojila 14 milijuna kuna, a morala je kupiti i zgradu u Beogradu i to za 900 tisuća kuna.
24. travnja 2007.
IVAN DRMIĆ, SABORSKI ZASTUPNIK HDSSB-A
Optužnica protiv Glavaša je fikcija
Prošloga je tjedna saborski zastupnik HDSSB-a Ivan Drmić izvijestio javnost kako odvjetnici Branimira Glavaša ispituju mogućnost da se postupak protiv njega premjesti u Haag.
* Što ste mislili kad ste rekli da se osječki suci hvataju za glavu zbog procesa Branimiru Glavašu?
- Sigurno je da političke strukture vrše na sud veliki politički pritisak, a u sprezi su i s medijima nad kojima imaju utjecaj. Svaka odluka suca Posavca suprotna zahtjevu državnog odvjetništva sotonizirana je u medijima. Suci zbog svega toga nisu u stanju objektivno voditi postupak.
* I zato biste rado Glavaševo suđenje premjestili u Haag, ali to nije pravno moguće.
- Odvjetnici su dobili zahtjev da provjere je li to pravno izvedivo. Glavaševa bi prava bila zaštićenija pred Haškim sudom. Postupak bi bio javan i na taj bi se način pokazalo koliko se on temelji na činjenicama, a koliko na političkoj volji da se Glavaša ukloni iz javnog života.
* Vi tvrdite da je Glavaš nevin, ali nedvojbeno je da su u Osijeku krajem 1991. godine ubijeni neki srpski civili.
- Nitko ne negira da je bilo zločina, ne tražimo da se prekine istraga o njima. I Glavašu bi odgovaralo da se riješe ti zločini.
* Policija i državno odvjetništvo smatraju da su riješili ta ubojstva.
- Šef policije Vladimir Faber došao je u Osijek s isključivim ciljem da kompromitira Glavaša i uguši ideju HDSSB-a na području Slavonije. Zato je proizveo lažne dokaze.
* Iz optužnice je vidljivo da je postojala organizacija za likvidiranje osječkih Srba.
- Ponavljam, ti su zločini počinjeni. Ali, policija je cijelo vrijeme htjela samo Glavaša umočiti u taj slučaj bez ikakve osnove.
* Znači optužnica je plod urote protiv Glavaša?
- Ona je plod fikcije. Od 147 saslušanih svjedoka Glavaša je teretila jedino Gordana Getoš-Mandić, a i ona je kasnije povukla svoj iskaz koji je iznuđen. Držali su je u pritvoru dulje od zakonskog roka, pritom je ona ucjenjivana i na kraju je popustila i potpisala ono što je netko drugi napisao. I to uz asistenciju policijskog odvjetnika Radoslava Arambašića, koji joj je podmetnut, iako nije imao njezinu punomoć.
Autor: Dražen CIGLENEČKI
Glavaš će se nastaviti boriti
* Je li Glavaš prije odlaska u zatvor uopće vjerovao da bi više mogao izići iz njega osim kao Mirko Norac na vikende?
- Mislim kako još uvijek ima nade, a vjerujem i da će se Glavaš nastaviti boriti. Prva stepenica su parlamentarni izbori, mislim da će nakon smjene vlasti popustiti pritisak na pravosuđe.
Glas Slavonije
24. travnja 2007.
Picula kandidat za predsjednika SDP-a
Foto: FaH
ZAGREB - Predsjednik Glavnog odbora SDP-a Tonino Picula sutra će na konferenciji za novinare objaviti kandidaturu za predsjednika stranke, priopćeno je danas iz Socijaldemokratske partije Hrvatske.
U subotu, 21. travnja, prvi je svoju kandidaturu na sjednici Glavnog odbora SDP-a istaknuo Zoran Milanović, a nagađa se da će se za istu funkciju natjecati i Željka Antunović te Zlatko Komadina.
SDP će novog predsjednika birati na izvanrednoj izbornoj konvenciji 2. lipnja. (D. A.) Jutarnji list
24. travnja 2007.
UNESCO-OVA KOMISIJA ZA EUROPSKE GEOPARKOVE OBIŠLA GEOLOKALITETE PARKA PRIRODE PAPUK
Papuk pred priznanjem UNESCO-ova geoparka
VELIKA - Nakon Velebita i Plitvičkih jezera, u UNESCO-ovu mrežu svjetskih geoparkova prema svemu sudeći ući će i Papuk, a službena se potvrda očekuje u rujnu ove godine! Njegova zaštićena geološka raznolikost i očuvana priroda starošću obuhvaća gotovo cijelu Zemljinu geološku povijest, a među čak 69 zaštićenih geoloških lokaliteta na 336 četvornih kilometara površine Papuka, ima i Rupnicu, jedan od dva nacionalna spomenika geološke prirode u nas.
Nakon petogodišnjih napora djelatnika Parka prirode Papuk da geološke vrijednosti te jedinstvene hrvatske planine prezentiraju preko kandidature u asocijaciji UNESCO-ovih geoparkova, članovi mjerodavne komisije za europske geoparkove obišli su najvažnije geolokalitete Papuka poput Vrhovaca, Čarugina kamena, Zvečeva, Rupnice, Jankovca i slapa Skakavac te Kutjevačke Rike, otvorivši ujedno prvu poučnu geostazu na Papuku.
- Oduševljeni smo geologijom koja je jednako važna kao i sama priroda te okoliš ovoga područja. Mislimo da Papuk uistinu ima sve uvjete postati uspješan geopark unutar europske UNESCO-ove obitelji, kazao je Chralampus Fassoulas, prvi čovjek komisije UNESCO-a koji je u veličkoj upravi Parka prirode boravio s Maurizijem Burlandom, stručnjakom za geoparkove.
Sve bi to trebalo pridonijeti i razvoju znanstvenog i popularnog geoturizma područja koje je prije više od 20 milijuna godina bilo najvećim otokom Panonskoga mora, o čemu svjedoče bogati fosilni ostaci školjkaša, ali i golemih morskih pasa i kopnenih životinja poput raritetnih ostataka nosoroga.
Autor: J. JANKOVIĆ Glas Slavonije
24. travnja 2007.
Agrokor objavio ponudu za preuzimanje Tiska
Koncern Agrokor, koji raspolaže s 25,74 posto dionica tvrtke Tisak, objavio je u dnevnom tisku ponudu za preuzimanje preostalih dionica toga zagrebačkog izdavačkog poduzeća. Agrokor nudi 432,56 kuna po otplaćenoj dionici, a ponuda traje 30 dana od objave.U slučaju kada bi svi preostali dioničari Tiska prihvatili ponudu Agrokora za prodaju svojih dionica po ponuđenoj cijeni, ukupna bi transakcija bila vrijedna više od 766,5 milijuna kuna.
U ponudi Agrokor navodi i kako je poslovni cilj stjecanja dionica Tiska iskorištavanje potencijala rasta vrijednosti Tiska te unaprjeđenje njegovog poslovanja kroz očekivane znatne uštede u djelatnosti distribucije (dnevne i noćne), implementaciju modernog informatičkog sustva te lakši pristup financijskim izvorima i institucijama, a koji je nužno potreban radi ulaganja i daljnjeg razvoja Tiska. Također, očekuju se i sinergijski učinci poslovanja te daljnji rast i razvoj u sklopu koncerna Agrokora. (HRT)
23. travnja 2007.
Hrvatske tvrtke u vodstvu po inoulaganjima
Piše: Marina Klepo
Prošla je godina bila rekordna po iznozu stranih ulaganja u Hrvatsku (2,8 milijardi eura), ali i hrvatske su tvrtke sve više okrenute ulaganjima u inozemstvo. U 2005. izravna ulaganja Hrvatske u druge zemlje dosegnula su 5,6 posto BDP-a, što Bečki institut za međunarodne ekonomske studije koji donosi analizu "Strana ulaganja nove Europe", ocjenjuje "prilično važnim".
Među 11 zemalja nove Europe (uključujući Hrvatsku) predvode Estonija i Slovenija, a Hrvatska je po vanjskim ulaganjima slična kao i Mađarska. Kod zemalja koje više ulažu u inozemstvo kao glavni moriv navodi se povoljnija vlasnička struktura poduzeća, što upućuje da su probitačnija bila ona poduzeća čiji su vlasnici aktivno tražili nova tržišta i povoljnije uvjete poslovanja.
Poznato je da su proteklih godina hrvatske tvrtke najviše uložile u Švicarsku, Srbiju, BiH i Poljsku, a isticali su se Agrokor, Lura, Nexe grupa, Podravka, Zagrebačka banka i T-HT. U postavljanju vanjske ulagačke strategije, prema ocjeni Bečkog instituta, Hrvatska vjerno slijedi Sloveniju koja se ističe kao zemlja s aktivnom strategijom vanjskog ulaganja, iako nikad nije primala velika ulaganja.
U 2005. ulaganja Slovenije u inozemstvo dosegnula su 10,8 posto, a predvodi Estonija s 15,1 posto BDP-a. Koliko je pojedina zemlja investicijski razvijena, ocjenjuje se u istraživanju, ovisi upravo o tome prima li zemlja samo ulaganja ili je sama investicijski aktivna u inozemstvu.
Neke članice EU - Estonija, Mađarska, Češka i Poljska - ulaze u višu investicijsku fazu jer su razvile specifičnu vlasničku prednost u usporedbi s ostalim zemljama koje su ulagačima i dalje zanimljive kao tržišna odredišta.
Kada ulažu u inozemstvo, najprije nastupaju u sektoru usluga (graditeljstvo, prijevoz, komunikacije, nekretnine i poslovne usluge), a u posljednjoj fazi dominiraju u sektoru robe.
Posustajanje u 2006.
U prošloj godini, prema podacima HNB-a, hrvatske su tvrtke malo posustale u osvajanju vanjskih tržišta. Uložile su 168 milijuna eura, a dvije prethodne godine ulaganja su iznosila 194 i 282 milijuna eura. U posljednjih 14 godina u inozemstvu su uložile 1,888 milijuna eura, a najviše u Švicarsku (704), Srbiju (329), BiH (325) i Poljsku (152). Jutarnji list
23. travnja 2007.
Mozaici Eufrazijane u računalnoj bazi
Piše: Konstanca Mitrović
Foto: Konstanca Mitrović
Među pet stotina katalogiziranih mozaičnih dekoracija Katedralni kompleks Eufrazijeve bazilike moguće je pogledati na 22 kataloške jedinice
POREČ - U sklopu europskog programa INTERREG IIIA, u Zavičajnom muzeju Poreštine predstavljen je projekt Lokaliteti UNESCO-a na Jadranu, koji vodi Međunarodni centar za dokumentiranje mozaika iz Ravene.
Riječ je o projektu pokrenutom 2003. godine, čije je okončanje predviđeno u lipnju ove godine. Glavni cilj projekta bila je izrada računalne baze podataka o osam ranokršćanskih lokaliteta u Raveni, koji su niknuli iz istog kulturalnog konteksta Katedralnog kompleksa Eufrazijeve bazilike.
Uz ravenske mozaike lokaliteta Sv. Vital, Sv. Apollinare in Classe, Sv. Apollinare Nuovo, Nadbiskupske kapele, Teodorikovog mauzoleja, u računalnoj bazi Lokaliteta UNESCO-a na Jadranu, pohranjeni su i podaci o mozaicima Eufrazijane, a upravo zbog njihove posebnosti, pridan im je veliki značaj.
Naime, među pet stotina katalogiziranih mozaičnih dekoracija Katedralni kompleks Eufrazijeve bazilike moguće je pogledati na dvadeset i dvije kataloške jedinice koje su izradili stručni djelatnici porečkog ureda Konzervatorskog odjela u Puli.
Računalna baza je za sada na talijanskom jeziku, ali za kataloške jedinice o Eufrazijevoj bazilici, napravljen je link na hrvatskom jeziku. Rezultat projekta, odnosno računalnu bazu podataka bit će moguće pretraživati u prostorijama Zavičajnog muzeja Poreštine, te djelomično i na stranicama www.mosaicoravenna.it i www.mosaicocidm.it.
Za četverogodišnji projekt iz europskih fondova izdvojen je iznos od 40.000 eura, a novac je utrošen za financiranje istraživanja, infrastrukturu, hardver, ali i za publikacije i video snimke, te stručne skupove na kojima su predstavljeni rezultati projekta.
Partneri u realizaciji projekta
Partneri u realizaciji projekta bili su: Muzej za umjetnost grada Ravene, Provincija i grad Ravena, Provincija Ferare, Fakultet za zaštitu kulturnih dobara u Raveni i Filozofski fakultet u Bolonji, Institut za zaštitu kulturnih dobara regije Emilia-Romagna te grad Poreč i Zavičajni muzej Poreštine Jutarnji list
23. travnja 2007.
Stroj za razminiravanje dobio nagradu Vrijedne ruke
Dodijeljene nagrade na održanim međunarodnim sajmovima Graditeljstvo, Interklima i Obrtništvo na ZV-u
Tvrtka Profine Croatia d.o.o. iz Velike Gorice dobila je na upravo održanim međunarodnim sajmovima Graditeljstvo, Interklima i Obrtništvo priznanje i kristalnu skulpturu za dizajn i najvišu razinu oblikovanja te najbolje ideje u rješavanju prezentacije, dok je posebno priznanje i kristalnu skulpturu za najvišu razinu ukupnog nastupa dobio Wienerberger Ilovac iz Karlovca. Priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa na sajmu Graditeljstvo dobilo je još 16 tvrtki. U sklopu sajma Interklima, priznanje i kristalnu skulpturu za dizajn i najvišu razinu oblikovanja pripalo je zagrebačkom predstavništvu tvrtke Vaillant, posebno priznanje i kristalnu skulpturu za najvišu razinu ukupnog nastupa dobio je zagrebački Petrokov, a priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa primilo je još 13 izlagača. Osim toga, priznanje Kvalitetan proizvod na sajmu Graditeljstva dobilo je 12 izlagača, dok je priznanje Kvalitetan proizvod - najbolji hrvatski proizvod pripalo tvrtki Tehnix. Zlatnu medalju za kvalitetan proizvod na sajmu Interklima primilo je pet proizvođača, srebrnu medalju četiri te brončanu također četiri izlagača. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u sklopu sajma Obrtništva dodijelilo je i nagrade Vrijedne ruke u pet kategorija - najbolji proizvod, najbolji izvozni proizvod, inovativni proizvod, tradicionalni proizvod i najbolji proizvod ženskog poduzetništva. Franjo Vukić, vlasnik tvrtke Automehanika - autolimarija-trgovina i usluge iz Zagreba dobitnik je nagrade u kategoriji inovativni proizvod za stroj za razminiravanje koji se bitno razlikuje od dosadašnjih. Drago mi je što je konačno netko i u Hrvatskoj uočio moj proizvod, nastao isključivo u suradnji s inozemnim partnerima, rekao je Vukić. On se nada da će poslije ove nagrade i u hrvatskoj vojsci prepoznati njegov stroj. U kategoriji najbolji proizvod Vrijedne ruke pripale su Željku Ivaštinoviću, vlasniku stolarije Interles - Ivaštinović iz Novske zato što proizvodi vrata koja su u potpunosti obrađivana ručno. Kaže kako ne namjerava kooperirati s nekim iz drvne industrije jer njegova se proizvodnja zasniva na slavonskom hrastu, a on osobno kontrolira cijeli postupak od uzimanja drva iz šume. U tvrtki ima troje zaposlenih proizvode najviše prodaje u Istru i Dalmaciju. U kategoriji najbolji proizvod ženskog poduzetništva nagradu je dobila Sandra Bubnić, a za najbolji izvozni proizvod proglašeni su kamini Kaminko. (B. Ranogajec , www.poslovni.hr)
23. travnja 2007.
Ribari poslali 506 zahtjeva za poticaje za 2006. godinu
Lani je 575 ribara izlovilo i prodalo 4974 tone ribe i naplatilo 14,7 milijuna kuna
Uprava za ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva zaključila je obračun isplate novih financijskih poticaja ribarima namijenjenih za 2006. godinu. Riječ je o poticajima koje je ministar Petar Čobanković uveo u veljači prošle godine, a odnose se na bijelu ribu, ljuskavce i mekušce. Po toj su odluci ribari stekli pravo na poticaje u visini 14 posto od fakturirane vrijednosti izlovljene i prodane ribe. Resornom ministarstvu pristiglo je 506 zahtjeva za poticaje, iza njih je evidentirano 575 ribara koji su po obvezujućim kriterijima prošle godine izlovili i prodali 4974 tone ribe. Međutim, cjelovitu dokumentaciju priložilo je tek 545 ribara koji su ukupno iskazali količinski izlov od 3774 tone i za taj su učinak kod ministarstva naplatili 14,798.338 kuna. Zbog nedostatka potrebnih 'papira' odbijeni su zahtjevi pristigli od 30 ribara čiji je lanjski izlov iznosio oko 1200 tona. Dobra strana ove inicijative svakako je činjenica što je ministarstvo dopustilo združivanje izlova od strane ribara koji nisu uspjeli ispuniti startne kvote za naplatu poticajnih sredstava.
Spomenuti su poticaji uvedeni s dvojakom ambicijom: kako bi se suzbilo 'crno' riblje tržište te zbog popravljanja statističke slike nacionalnog izlova što je itekako važno u razdoblju budućeg pregovaranja o utvrđivanju kvota prije hrvatskog članstva u EU. Iako je po iskazanim parametrima lanjski izlov manji nego godinu dana prije, u Ministarstvu nisu nezadovoljni. Pojašnjavaju kako je minus u tonaži zapravo nastao stoga što su poticaji isplaćeni ne za cijelu 2006. godinu nego samo za deset mjeseci. Najviše ribara za poticaje javilo se iz Pule i okolice (209), slijedi splitsko-dubrovačka regija sa 134 te zadarsko-šibenska sa 115 i riječka sa 87 ribara. Po iznosu isplaćenih poticaja sa 4,28 milijuna kuna dominira pulsko područje gdje je izlovljeno 1146 tona. U dubrovačko-splitski kraj ribarima je otpremljeno 3,89 milijuna kuna za 943,9 tona. Ribarima što gravitiraju Rijeci za 886,9 tona isplaćeno je 3,79 milijuna, a zadarsko-šibenski ribari dobili su 2,83 milijuna poticajnih kuna za 797,27 tona bijele ribe, ljuskavaca i mekušaca. Najviše ribara steklo je pravo na poticaje u iznosu između 15 i 50 tisuća kuna. Samo šest ribara, među kojima su tri iz Splita, plus jedna zadruga, od ukupno prijavljenih 545, na novouvedenim poticajima zaradilo je više od 100.000 kuna. B. Babić (www.poslovni.hr)
23. travnja 2007.
Sajam novih tehnologija ugošćuje 111 izlagača
Piše: Iva Balen
Foto: Željko Šop
U riječkom će se HKD-u od srijede do petka predstaviti nove tehnologije i proizvodi
RIJEKA - Do kraja godine u riječkom Sveučilišnom kampusu na prostoru bivše vojarne na Trsatu, otvorit će se Znanstveno-tehnološki park, najavljeno je u ponedjeljak na tiskovnoj konferenciji o 3. međunarodnom sajmu novih tehnologija i proizvoda koji se u riječkom HKD-u otvara u srijedu.
O Parku će se razgovarati i u sklopu sajma. Na njegovom utemeljenju radi riječko Sveučilište, a cilj je da mladi talentirani studenti imaju pristup visokim tehnologijama, odnosno da ono što uče u teoriji, mogu provesti i u praksi. Njegovo utemeljenje financirat će i Svjetska banka.
Što se tiče sajma novih tehnologija, svoja će predavanja imati naši renomirani znanstvenici u svijetu. Tako će u srijedu govoriti proslavljeni znanstvenik Miroslav Radman o Evolucijskoj biotehnologiji, Dražen Vikić Topić iz Ministarstva znanosti o Znanosti i tehnologiji u Hrvatskoj, ali i direktorica austrijskog Science parka Kirsten Tangemann.
Istog dana "nastupit" će i Igor Mezić, jedan od prvih stipendista Grada Rijeke, redoviti profesor na University of California, s temom Mikrofluidske tehnologije i primjena u biotehnici. Idućeg dana sajma, uz brojne druge, govorit će i akademik Božo Udovičić o investicijama u nove tehnologije, a u petak George Juraj Puhalovich, predsjednik multinacionalne kompanije Intercontinental Technology, o LNG-u. Sajam traje do petka, a predstavit će se ukupno 111 izlagača - gospodarstvenici, predstavnici sveučilišta, inovatori.
Bit će tu i "igraonica" gdje se zainteresirani mogu zabaviti igricom Urban jungle, prepoznatom širom svijeta, koju sastavili mladi riječki informatičari koji djeluju u udruzi Urban development. Isto tako, svaku večer dok traje sajam, na Gatu Karoline riječke, u luci će biti after party. Organizatori posebno naglašavaju kako su sajam "dislocirali" iz Dvorane mladosti kako bi taj prostor prepustili sportašima.
Vatrogasna vozila pozivaju na sajam
Sajam novih tehnologija predstavlja se i dvama vatrogasnim vozilima na Korzu, jedno uz drugo stoje moderno, suvremeno vozilo i ono napravljeno i korišteno prije stotinjak godina. Ovim "performansom" organizator, Grad Rijeka, želio je prilično jasno građanima pokazati napredak tehnologije. Jutarnji list
20. travnja 2007.
Slovenija će se pozvati na sporazum Račan-Drnovšek -Zastupnik u Europskom parlamentu Bernd Posselt povući će amandman u kojem predlaže da se iz Rezolucije o napretku RH ne spominju dosad postignuti dogovori Hrvatske i Slovenije. U konačnom obliku Rezolucije tako će se ipak spomenuti neratificirani sporazum Račan-Drnovšek, za što se zalaže Slovenija, javljaju slovenski mediji. U uredu slovenskog zastupnika u Europarlamentu Alojza Peterlea potvrdili su povlačenje Posseltova amandmana kojim se iz konačnog oblika izvješća željelo povući poziv Hrvatskoj da poštuje dosad postignute sporazume sa Slovenijom.
Posselt je amandman povukao nakon što je zastupnik Hannes Swoboda u suradnji s njime i slovenskim europarlamentarcima predložio dogovor prema kojem Hrvatska i njeni susjedi trebaju iskoristiti posredovanje treće strane ukoliko se ne budu mogli međusobno dogovoriti o spornim crtama razgraničenja.
Prihvaćanje izvješća, o kojem će Europski parlament odlučivati u srijedu, uz poziv Hrvatskoj i Sloveniji da pristupe arbitraži, uključivati će i općeniti poziv k rješavanju svih otvorenih pitanja granice s posredovanjem treće strane kao i pozivanje na postignute dogovore.
RTV Slovenije javlja kako je takav stav važan za Sloveniju jer među postignute dogovore spada i sporazum Račan-Drnovšek. Sporazum je prihvatio slovenski državni zbor, a hrvatski sabor to nije učinio. (HRT)
20. travnja 2007.
ZAGREBAČKA BURZA
HFP najavio dražbe za dionice 37 tvrtki
Na Zagrebačkoj burzi održat će se krajem ovog i početkom idućeg mjeseca dvije javne dražbe za prodaju dionica u državnom vlasništvu, na kojima će s naći dionice 17 tvrtki iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka ministarstava mora, turizma, prometa i razvitka te pravosuđa, kao i dionice 20 tvrtki iz portfelja HFP-a i Ine
Prema danas objavljenom pozivu HFP-a, na javnoj dražbi za Prava, koja će se održati 27. travnja, na prodaju će biti ponuđene dionice i vlasnički udjeli u 17 društava, među kojima je najveći 37,28 postotni udio u virovitičkoj tvrtki VTC-projekt. Također, na toj će se dražbi, među ostalim, naći i dionice Apartmana Medena (11,97 posto), Industrije trikotaže Iteks (11,22 posto), Motela Plitvice (23,65 posto) i dr., a riječ je o prodaji dionica po početnoj cijeni od 25 posto njihove nominalne vrijednosti.
Na elektronskoj dražbi, koja će se pak održati 8. svibnja, prodavat će se manjinski vlasnički udjeli u 20 društava, među kojima je najveći 6,63 postotni udio u tvrtki Modea iz Garešnice. Na prodaju će biti ponuđene i dionice Arenaturista (0,001 posto), Atlantske plovidbe (0,41 posto), Brodomerkura (0,04 posto), DTR-a (0,03 posto), Đakovštine (0,03 posto), Hotela Croatia iz Cavtata (0,3 posto), Maraske (0,1 posto), PPK Valpova (1,53 posto) i dr. (www.liderpress.hr)
20. travnja 2007.
NOVO ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE U POMERU
Pronađen dio mozaika iz 2. stoljeća
Nekim svojim elementima, >pomerski< se mozaik može vezati uz mozaik kažnjavanja Dirke. Mozaik je najvjerojatnije dio raskošnijeg termalnog kompleksa zato jer su u njegovoj neposrednoj blizini, čišćenjem šute koja je nastala nakon devastacije, pronađene kockice od staklene paste tamnoplave i tirkizne boje te pozlaćeni segmenti
POMER - Nalazi novog arheološkog iskopa u Pomeru jučer su predstavljeni na konferenciji za novinare. Na lokalitetu je pronađen dio većeg mozaika koji datira iz razdoblja 2. stoljeća poslije Krista i velika cisterna u obliku slova L koji su bili dio luksuzne rimske vile.
- Prije četiri mjeseca iz medija smo saznali o devastaciji arheološkog nalazišta u Pomeru. Radi se o vili koja je građena na tri terase i to u razdoblju od 1. do 4. stoljeća poslije Krista. Treća, gornja terasa objekta, uništena je radom pikamera. Tu je pronađen i dio većeg mozaika koji je nastao u drugoj ili trećoj fazi izgradnje vile, kazala je voditeljica kopnenog arheološkog iskopa mr. Kristina Džin, ravnateljica Arheološkog muzeja Istre.
Mozaik je polikroman, osnova mu je crno-bijela, a upotrijebljene su i oker i svijetloroza teserice. Nekim svojim elementima može se vezati uz mozaik kažnjavanja Dirke. Mozaik je najvjerojatnije dio raskošnijeg termalnog kompleksa zato jer su u njegovoj neposrednoj blizini, čišćenjem šute koja je nastala nakon devastacije, pronađene kockice od staklene paste tamnoplave i tirkizne boje te pozlaćeni segmenti. Staklenim su se pločicama ukrašavali unutrašnji zidovi privatnih i javnih luksuznih termi.
- U donjem segmentu, koji je istražen klasičnom arheološkom metodom, dakle ručnim iskopom, zidovi su dosta dobro sačuvani i jako se dobro mogu iščitati same faze izgradnje ovog objekta. Tu se nalazi i interesantna cisterna u obliku slova L, koja je također u vrlo dobrom stanju te i dan-danas nepropusna. Razlog tome je što je popločena izuzetno finom i sitnom podnom oblogom u tehnici opus picatum , dakle malim keramičkim pločicama, kazala je Džin.
Prisutan je i sustav kanala koji je dijelom klesan u živu stijenu i koji je arheološkim istraživanjem i čišćenjem devastiranog dijela bilo moguće uspješno dokumentirati. Ovaj objekt proteže se i na susjedne parcele te, prema riječima Džin, nije izdvojen, već je dio jednog kompleksa - velike medulinske rimske rivijere. - Ako se uzme u obzir da su objekti notirani od područja Stupica, koje se nalaze par kilometara južno odavde, pa preko cijelog pomerskog zaljeva sve do Vižula, znači da je ovdje zaista postojao jedan veliki centar za odmor i za proizvodnju. Ovdje je doslovce sva rimska elita boravila barem u jednom dijelu godine. Arheološki muzej Istre nastojat će da se ovaj dio lokaliteta, koliko god je to moguće, jednim dijelom sačuva i prezentira u sklopu budućeg objekta o čemu će krajnji sud donijeti konzervatori. Nama sada predstoji kvalitetna dokumentacija, geodetsko snimanje te ćemo onda vidjeti što će biti s ovim mozaikom - hoće li će ostati in situ ili će biti izvađen iz konteksta i premješten u arheološki muzej, veli Džin. Dio istraživanja obavljen je i pod vodom, a voditeljica hidroarheološkog istraživanja je Ida Koncani Uhač- Ovih smo dana započeli s istraživanjem antičkog pristaništa koje također ulazi u sklop ove luksuzne rezidencijalne rimske vile. Njegova sačuvana i otkrivena dužina je do sedam metara, a širina mola je deset metara. Formiraju ga veliki pravilno obrađeni kameni blokovi, a s unutrašnje strane ispunjen je sitnim kamenom i odbačenim građevinskim materijalom. Pronašli smo i niz zidova koji čine objekte prve terase ove vile. Važnost kod istraživanja antičke luke jest to što ovakvi lučki uređaji daju vrlo bogate kulturne slojeve u kojima je građa koju mi pronalazimo slučajno ili namjerno bačena s broda, kazala je Koncani Uhač. Ovo je nakon dugo godina prvo hidroarheološko istraživanje koje vodi Arheološki muzej Istre. - Veliku većinu kopnenih arheoloških objekata nije moguće sagledavati bez kvalitetnog hidroarheološkog kartiranja nalaza ispod mora. Zato ćemo s jednom mladom hidroarheološkom ekipom, koja stasa u Puli i koja još treba dosta toga raditi na usavršavanju opreme za provođenje istraživanja, to pokušati i učiniti, tvrdi Džin.
B. VINCEK, Glas Istre (www.glasistre.hr)
20. travnja 2007.
POČELO OCJENJIVANJE ZA VINISTRU
Najveći broj vina do sada
Ocijenit će se ukupno 384 uzorka vina, a rezultati će biti poznati na dan otvaranja izložbe, 29. travnja
POREČ - Ovogodišnja Vinistra održat će od 27. travnja do 2. svibnja u SCR-u Veli Jože u Poreču, a pripreme za ovu izložbu vina i vinarske opreme intenzivne su.
Jučer je počelo stručno ocjenjivanje vina koje će trajati do petka. Međunarodnim ocjenjivačkim odborom predsjeda Mario Staver, a sastavljen je od stručnjaka iz Italije, Slovenije i Hrvatske. Ocjenjivat će se 384 uzorka vina. U ovogodišnjem ocjenjivačkom odboru je i dr. Roberto Zironi, redovni profesor prehrambene tehnologije i znanosti na Sveučilištu u Udinama i svjetski stručnjak za vina.
Jučer su ocjenjivani malvazija, refošk i teran, a sljedećih će dana na red doći ostala istarska vina. Rezultati ocjenjivanja bit će poznati na dan otvaranja izložbe. Bit će izloženo i 38 uzoraka rakije, 10 pršuta te 50 maslinovog ulja.
Uz degustaciju program uključuje dodjelu diploma za studensko vino polaznicima Stručnog studija vinarstva, predstavljanje vina Dubrovačko-neretvanske županije, dodjelu odličja nagrađenim izlagačima, stručna predavanja i degustacije te okrugli stol.
Izložba će početi 29. travnja u 13 sati ispred dvorane Veli Jože, a zadnjeg će dana, 2. svibnja, biti otvorena isključivo za poslovne partnere. Na igralištima i boćalištu izložit će se vinarska oprema, što se može razgledati besplatno. Za zatvoreni dio sajma ulaznica košta za tri dana sto, a jednodnevna 50 kuna. V. H (Glas Istre)
20. travnja 2007.
PODMLADAK ZA EKSPEDICIJE
Mjesto gdje su se pred deset milijuna godina sudarile europska i afrička tektonska ploča
Istra ima 600 milijuna godina tektonski nedirnuto morsko dno, četiri kilometra sedimenta morskih stijena, i ne pripada ni Hrvatskoj ni Europi. Naš poluotok je posebna tektonska ploča, mikroploča koja završava u Pugli kod Barija, veli Korado Korlević dok se spuštamo u Vranjsku dragu
Napisao i snimio Radenko VADANJEL
Ulazeći s istarske strane u tunel Učka, nakon naplatnih kućica a prije samog ulaska u tunel s vozačeve desne strane širi se fascinantan pogled na izdužene monolitne stijene (soliterni vapnenački stupovi) koje izranjaju iz guste makije, dok se u daljini širi nepregledni kanjon. Slika je to koja ostaje usječena u pamćenje svakog putnika namjernika koji je u tih dramatičnih desetak sekundi, koliko treba automobilu da premosti kratak vijadukt, zadržao pogled na Vranjsku dragu. A ispod brze ceste i najskupljeg tunela u Hrvatskoj (neki tvrde i u Europi) egzistira divlji, nedirnuti svijet s čudnovatom mikroklimom koja na hladnijoj, južnoj strani kanjona omogućuje rast planinske samonikle tise, a na osunčanoj sjevernoj strani rast primorskog bora.
Sudar kontinenata u Vranjskoj dragi
Klub istraživača Explora, nedavno osnovan kao potpora Znanstveno-edukacijskom centru Višnjan s primarnim ciljem edukacije znanstvenog podmlatka za ekspedicije, organizirao je u Vranjskoj dragi prvi edukativni izlet članova i simpatizera vodeći ih kroz veoma zahtjevan, nepristupačan krajolik jednog od najljepših parkova prirode u Istri. Grupu istraživača čine: Korado Korlević - jedan od osnivača kluba, Igor Karasi - dopredsjednik, Zoran Mikletić - snimatelj, Mladen Korlević - vođa puta, Petra Korlević - fotografkinja, Ana Bonaca - članica kluba, Vanja Radovanović - fotograf, Mira Bičić - simpatizerka Explore, Boris Stermotić - instruktor preživljavanja u prirodi, Hana Jurman - support kamermanu i Kristina Ratajec, još jedna članica kluba.
Ekspedicija Vranjskom dragom počinje vrlo bezazleno uređenom stazom markiranom turističkim panoima, koja nas s parkirališta smještenog u blizini tunela s istarske strane prati sve do podnožja kanjona (preporučujemo obavezan obilazak turističke staze!).
Nastavljajući put velikim kanjonom koji po širini presijeca dugačak nasip pruge Lupoglav - Most Raša - Štalije već nestajemo u netaknutom dijelu kanjona prošaranog gustom makijom, paprati i tragovima divljih svinja.
- Ovdje se radi o dramatičnom sudaru dvaju kontinenata, jadranske ploče koja je pripadala prakontinentu Africi i europske ploče - upozorava nas Korlević.
Prije šesto milijuna godina dvije strane ove vale nisu imale veze jedna s drugom, saznajemo od Korlevića. Tada su počele rasti Alpe, sabijanjem materijala u sudaru. Jadranska ploča je došla na europsku i nagurala Alpe.
A upravo u Vranjskoj vali taj se sudar kontinenata najdramatičnije vidi. Zanimljivo je da Istarske toplice za izvor radioaktivne vode mogu zahvaliti upravo sudaru kontinenata kada je došlo do pucanja ploče osam kilometara u dubinu, iz koje i danas izbija radioaktivna voda. Oprečno sudaru dvaju kontinenata čija se crta sudara rasprostire duž Ćićarije, Istra je tektonski ostala netaknuta.
- Istra ima 600 milijuna godina tektonski nedirnuto morsko dno i četiri kilometra sedimenta morskih stijena. Istra ne pripada ni Hrvatskoj ni Europi. Naš poluotok je posebna tektonska ploča, mikroploča koja završava u Pugli kod Barija. A mi smo sad na mjestu gdje su se prije deset milijuna godina sudarile tektonske ploče - europska i afrička - okruženi ogromnim stijenama u osušenom koritu potoka kanjona Vranjske drage, zaključuje nadahnuto predavanje Korado Korlević.
Snalaženje u prirodi - trikovi kako ljeti doći do vode
Rano ujutro staviš dvije potkošulje na cipele i hodaš po rosnoj travi. Nakon toga ižmičeš potkošulje i dobiješ potrebnu vodu ili najlonom hermetički omotaš ozelenjelu granu koja ispušta vlagu kapajući u najlon potrebnu vodu - otkriva nam neke od načina dolaženja do vode u sušnim mjesecima instruktor preživljavanja Boris Stermotić. Duboko smo već zašli u kanjon Vranjske drage. Vode u ovim proljetnim mjesecima više nema mnogo u koritu potoka, ali od ljetne suše koju priželjkuje naš sugovornik - ni traga.
- U Italiji postoji desetak kampova u kojima se održavaju trodnevni tečajevi preživljavanja u prirodi, a u Hrvatskoj tako nešto još ne postoji - veli glavni instruktor budućeg kampa Explore, planiranog na eksperimentalnoj lokaciji oko Tićana, u šumi ispod nove višnjanske zvjezdarnice.
- U budućem kampu u kontroliranim uvjetima polaznici će se učiti paljenju vatre, boravku u prirodi, noćenju, postavljanju šatora s prenosivim laboratorijem., objašnjava program rada kampa Stermotić.
- Ako se kojim slučajem u Hrvatskoj pojave nova braća Seljan, Explora će im pomoći da izrastu u prave istraživače - dodaje Korlević.
Općina Medulin, saznajemo od Igora Karasija, prvi je veliki korisnik usluga Explore. Već ove godine planira se otvaranje prvog kampa učenika iz Istre koji će obavljati biološka istraživanja mora na ovom području, paralelno stječući znanja o snalaženju i boravku u prirodi.
Kolona sve šutljivijih članova male ekspedicije razmiljela se dugačkim obroncima okovanim kamenim masivima. Izvlačimo se iz nepregledne prašume Vranjske drage. Veremo se uz litice, tražeći put ka izlazu iz kanjona nad kojim se spušta večernja sumaglica. Ispod obronaka Učke kolone automobila pomiču se u neprekinutoj traci Istarskog ipsilona, stranoj našoj percepciji svijeta koji upravo napuštamo.
Razlozi osnivanja Kluba istraživača Explora Znanstveno-edukacijski centar Višnjan, premda široj javnosti prepoznatljiv prvenstveno po izuzetnim uspjesima u astrologiji, posljednjih nekoliko godina ima izuzetno dobre arheologe koji su uspjeli pronaći dva potpuno nepoznata prapovijesna lokaliteta kao i nepoznatu dvoapsidalnu crkvu u šumi kraj Višnjana te arheoastronome koji su radili na tri lokaliteta prapovijesnih zvjezdarnica u Istri.
- Na razini Hrvatske postoje klubovi koji se bave ekspedicijama, kao što je Savez izviđača Hrvatske, ali ta kombinacija da u jednoj osobi imamo objedinjena sva znanja za ekspediciju plus vrhunsko upravljanje znanstvenom metodom i istraživanjem, to nam nedostaje. Postoji nekoliko entuzijasta koji to rade, ali, osim Explore, nema niti jedne organizacije koja kultivira potrebe za takvim znanstvenim kadrom. U tome je Explora na prostoru Hrvatske nešto posve novo, veli Korado Korlević, jedan od osnivača Explore. Glas Istre
19. travnja 2007.
Janica odlazi zauvijek
Piše: Dan Figenwald
Foto: Drago Sopta
ZAGREB - Nemam razloga duljiti, pozvali smo novinare na Sljeme kako bih im rekla ono što je većina od vas već slutila - moja karijera je završena. Bilo je lijepo, niti jednog trenutka tijekom karijere nisam pomislila da sam izabrala krivi put, uživala sam u skijanju nastupima i pobjedama, ali tome je došao kraj.
Da, točno je da sam zaljubljena i uživam u životu, sretna što nisam sama. A skijanje, da, ono će mi svakako nedostajati, posebno će mi nedostajati atmosfera u Svjetskom kupu, u našoj reprezentaciji.
Ne, ne radi novinara, moja nedavna izjava je bila izrečena u afektu, bez puno razmišljanja i pregrubo. Shvaćam da novinari rade svoj posao, ali molim i da svi shvatite da slava, mediji i svjetla pozornice nikad nisu bili ono što me je privlačilo u sportu.
Tečno, kao da skija jedan od svojih "simfonijskih" slaloma, Janica je na terasi Tomislavova doma na Sljemenu u dahu izgovorila riječi za koje treba snaga. I pojasnila zašto već sada, sa 25 godina, u penziju.
- Ozljede. Previše ih je bilo, a postoji u meni strah od neke nove. Ozljede su dio ovog sporta, ja sam to vrlo dobro osjetila, jednostavno - ne bih željela ponovno prolaziti kroz neke takve trenutke. Od ostalih razloga najčešće mogu pročitati o dečku Borisu i našoj ljubavi. Da, točno je da sam zaljubljena i uživam u životu, sretna što nisam sama. A skijanje, da, ono će mi svakako nedostajati, posebno će mi nedostajati atmosfera u Svjetskom kupu, u našoj reprezentaciji.
Toga se, kaže dalje Janica, odriče vrlo teško, ali je zato sretna što je došao kraj novinarskim konferencijama, bljeskovima fotoaparata, medijskom pritisku koji ju je uvijek činio nervoznom. - Znam da nisam bila laka za suradnju, žao mi je zbog toga, ali jednostavno nisam ta vrsta osobe.
Nagla odluka, s obzirom na to da je Janica bila sklonija jesenskoj varijanti za objavljivanje odluke. Pritisak sponzora ili nešto drugo, objasnila je. - Nitko me ne može natjerati da odlučima nešto, ako to nisam sama odlučila. Zaključila sam da je ovako jednostavnije. Da sam čekala jesen, vjerojatno bih tijekom proljeća i ljeta još nekoliko stotina puta čula to pitanje o povratku.
Planovi su, zasad, kozmetičarski. Hoće li biti i nekog dodira sa skijanjem, ima li Janica trenerskih ambicija, hoće li pomagati oko organizacije utrka na Sljemenu... - Trenerski me posao u ovom trenutku ne zanima, ali svakako mislim ponekim savjetom pomoći bratu Ivici kod nastupa. Vjerujem da neću biti daleko od reprezentacije, svakako želim pomoći oko Sljemena budu li me trebali.
Za kraj, ostavla je malu, sasvim malu mogućnost. - Nikad ne reci nikad. Bilo je slučajeva povratka i nakon objavljenog kraja karijere...
JANICA KOSTELIĆ - Sportašica koja je pomaknula granice u svjetskom skijanju
Janica Kostelić pomaknula je granice u svjetskom skijanju i teško je zamisliti da će je uskoro netko uspjeti dostići. U karijeri koja je bila opterećena brojnim ozljedama (deset operacija) uspjela je postati četverostruka olimpijska pobjednica, trostruka osvajačica Svjetskog kupa i peterostruka svjetska prvakinja.
Najbolja hrvatska sportašica prošle je sezone treći put osvojila Svjetski kup, te je na ZOI-u u Torinu unatoč virozi osvojila dvije medalje (zlato u kombinaciji i srebro u super-G).
Ujedno je postala najuspješnija skijašica u povijesti OI-a, jer je na Igrama u Salt Lake Cityju i Torinu osvojila ukupno šest medalja, četiri zlatne i dvije srebrne. Također, prošle je sezone postala jedina skijašica u povijesti koja pobjeđivala u svim disciplinama Svjetskog kupa.
Najveći uspjesi Janice Kostelić
Rođena: 5. siječnja 1982. u Zagrebu
Pobjede u Svjetskom kupu: 30 (spust 1, superveleslalom 1, slalom 20, veleslalom 2, kombinacija 4, superkombinacija 2)
Naslovi u Svjetskom kupu: ukupna pobjednica Svjetskog kupa 2001., 2003. i 2006., pobjednica u slalomu, pobjednica u redoslijedu slalomašica 2001., 2003. i 2006.
Olimpijske medalje: zlato u slalomu, veleslalomu i kombinaciji, srebro u superveleslalomu 2002., zlato u kombinaciji i srebro u superveleslalomu 2006.
Svjetske medalje: zlato u slalomu i kombinaciji 2003., zlato u kombinaciji, slalomu i spustu 2005.
* najuspješnija skijašica ZOI u Salt Lake Cityju 2002.
* treća skijašica u povijesti (nakon Pernille Wiberg i Petre Kronberger) koja je pobjeđivala u svih pet disciplina
Zimske olimpijske igre:
- Salt Lake City, 2002.: 1. mjesto (slalom), 1. mjesto (veleslalom), 1. mjesto (kombinacija), 2. mjesto (super-G)
- Torino, 2006.: 1. mjesto (kombinacija), 2. mjesto (super-G)
Svjetska prvenstva:
St. Moritz, 2003.: 1. mjesto (slalom), 1. mjesto (kombinacija)
Santa Caterina, 2005.: 1. mjesto (spust), 1. mjesto (slalom), 1. mjesto (kombinacija)
Umjesto nagrađenog Müllera - Eror
ZAGREB - Nije greška, već ime novog glasnogovornika Hrvatskog skijaškog saveza. Neno Eror, suvlasnik nekada kultnog restorana Klub Maksimir, nakon višegodišnje suradnje s HKS-om, postaje glasnogovornik. Nasljeđuje Ozrena Müllera, ovogodišnjeg dobitnika nagrade Hrvatskog zbora sportskih novinara. Müller ostaje u "fahu", otvara agenciju koja će se baviti sportskim i ne samo sportskim događajima.
Renate Götschl: Otišla je velika pobjednica
- Slutila sam da će ovako završiti, jer, jako je teško vratiti se kada jednom izađeš iz procesa treninga, mišići postanu drugačiji. Čak i kada imaš samo 25 godina. Treba jako puno volje, a Janici očito skijanje ne nedostaje dovoljno. Ozljede su bile prečeste, a one su, nažalost, sastavni dio našeg sporta. Žao mi je što odlazi jedna takva sportašica, borile smo se jedna protiv druge često, bilo je zanimljivo. Zauvijek ostaje jedna od najboljih ikada, velika pobjednica.
Anja Pärson: Očekivala sam Janičin povratak
- Nisam vjerovala kada ste mi javili prije godinu dana da uzima sezonu pauze. Kada sam shvatila da je to ipak istina, uvjerena sam bila da će se vratiti. Janica je imala previše ozljeda i vjerujem da je to bio glavni razlog zbog kojeg je sa 25 godina odlučila prestati s profesionalnim skijanjem. Mogu joj samo poželjeti sreću u privatnom životu, koju, koliko čujem, ima. I biti tužna što je otišla velika zvijezda, uz koju sam i ja bila prisiljena pružati svoj maksimum.
Ante Kostelić (trenira na Mölltaleru): Kao otac sam sretan, kao trener tužan
- Što uopće reći na tu njezinu odluku? Odlučila je tako, odlučila se baviti kozmetikom i ja tu ništa ne mogu. Kao otac, sretan sam što je izabrala ono što ju u ovom trenutku čini sretnom, kao trener sam tužan zbog odlaska skijašice koja je još puno godina mogla biti gotovo nepobjediva u svjetskom skijanju. No, propatila je dovoljno tijekom i nakon tih desetak operacija, jasno mi je da je teško ponovno krenuti u sve to, brojne treninge...
Ivica Kostelić (trenira na Mölltaleru): Šteta, ali to je samo njezina odluka
- Naravno da smo mi u obitelji znali za tu odluku i nešto ranije, no sada kada je službena, moram ponoviti da mi je krivo. Ja ne bih tako odlučio, pogotovo na vrhuncu snage, kada još nekoliko sezona može biti najbolja. Ipak, nemamo se pravo miješati, odluka je samo njezina i jasno je da je dobro razmislila u ovih godinu dana.
Janica: Ne svađajte obitelj Kostelić!
Ljuta zbog izmišljene priče u jednom dnevnom listu, Janica na terasi Tomislavca nije zaboravila naglasiti:
- Ne svađajte obitelj Kostelić! Nikakvih nejasnoća nema između mene i brata ili oca, nikakvog rata zbog kojeg bismo jeli za različitim stolovima, kako je pisalo. Meni je jasno da se tata teško miri s mojom odlukom, njegovo je mišljenje drugačije, ali je sretan zbog moje sreće u privatnom životu. Jutarnji list
19. travnja 2007.
EKOLOŠKA PROIZVODNJA
Pozitivna iskustva iz Vukovarsko-srijemskoj županije
Kamilicu sije na pet hektara
Goran ČORKALO
Potražnja za prehrambenim ekoproizvodima u Europi je iz godine u godinu sve veća, pa ne čudi da ekološka proizvodnja bilježi godišnji rast od 25 posto, što se može usporediti samo s rastom elektroničke industrije. Unatoč porastu organski proizvedene hrane, zemlje EU još uvoze dvije trećine takvih proizvoda, pa niz zemalja, poput Bugarske, Egipta ili Kine, ulažu goleme napore u ekoproizvodnju hrane. U te se trendove, nešto sporije, uklapa i Hrvatska. U Vukovarsko-srijemskoj županiji poljoprivredne površine na kojima se provodi ekološka poljoprivredna proizvodnja narasle su, od 2003. godine kada je zaživio program >Sustav potpore ekološkoj poljoprivredi< do 2007. godine, sa 9 hektara i tri proizvođača na 138 hektara i 17 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te tri zadruge koje okupljaju 30 proizvođača. Među istaknutijim ekoproizvođačima je i Andrija Kovačić iz Račinovaca, koji pod ekoproizvodnjom ima oko 50 hektara zemlje.
Treba uvesti sustav navodnjavanja
>Pod ekološkom proizvodnjom mi je 18 hektara pšenice, na 19 hektara ići ću sa sojom, na još pet je lucerna, zob na jednom hektaru, imam i nešto više od hektara voćnjaka s jabukom i šljivama, a na pet hektara sam ove jeseni posijao - kamilicu", kaže ovaj poljoprivrednik koji usko surađuje s Lokalnom razvojnom agencijom LEDA-a iz Vinkovaca. Dok još nedovoljno razvijeno hrvatsko ekotržište >krivi < što je značajan dio prošlogodišnjega uroda plasirao praktično poput običnih, konvencionalnih proizvoda, uvjeren je u svoju budućnost kroz ekoproizvodnju. >Cijena ekoproizvoda je za 15 do 20 posto viša, no može se ostvariti i veća dobit ako se proizvodi uskladište i pričekaju povoljnije tržišne uvijete <, kaže Kovačić koji planira investirati u silos koji bi zadovoljio njegove potrebe.
Ove godine sklopio je ugovor sa vinkovačkom >Herba Slavonica< kojoj će plasirati kamilicu. Cijena sušenoga cvijeta po kilogramu dostiže i do 17 kuna, a na jednom hektaru može se požnjeti od tri do pet tona. Na tih pethektara pod kamilicom eksperimentira i s mogućnošću tri žetve eko-proizvoda u dvije godine u kombinaciji sa sojom, a preko uljane repice, koja bi se na istim površinama nalazila tijekom tri ljetna mjeseca pa zaoravala za >zelenu gnojidbu<. Za ovaj sustav ekoproizvodnje, međutim, morat će uvesti sustav navodnjavanja. >Uz silos i sušare, ekoproizvođačima su potrebni i preradbeni kapaciteti, jer značajan dio od proizvedenog ide u II i III klasu koji, iako ekološki proizvedeni, na tržištu postižu jako malu cijenu, no adekvatnom preradom i tu bi se našao interes<, ističe Kovačić koji podupire aktualne napore vukovarskosrijemske LEDE da se formira cluster ekoproizvođača i prerađivača i njihovo horizontalno i vertikalno povezivanje. A da je takvo povezivanje nužno, kako bi se od govorilo zahtjevima tržišta, govori i činjenica da je u 2006. godini u RH registrirano 26 novih uvoznika ekoproizvoda koji, očito, koriste rast potražnje mimo domaćih ekoproizvođača.
Pomoć Lokalne razvojne agencije
Prema podacima Lokalne razvojne agencije LEDA, kada je riječ o ekološkim proizvodima, u 2006. godini na tržište je upravo uz pomoć LEDE plasirano 80 tona soje, 60 tona pšenice, 15 tona krumpira, 30 tona jabuka,10 tona šljive, tona paprike i 800 kilograma graha, sve ekološki proizvedeno u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Ta agencija nastoji pomoći ekoproizvođačima u plasmanu njihovih roizvoda dok se čvršće ne organiziraju, te osiguraju zajednički nastup na tržištu. A tome bi moralo prethoditi i investiranje u skladišne pa i preradbene kapacitete. Vjesnik
19. travnja 2007.
Amerikanci nakon Dubrovnika OTKRIVAJU SPLIT, ZAGREB I OTOKE
Hrvatsku prodaje više od 140 američkih turoperatora čijim je posredstvom lani došlo nešto više od 154.000 američkih gostiju >Posljednje tri godine Hrvatska visoko kotira u SAD-u. Svaki tjedan u tamošnjim se medijima pojavi barem nekoliko članaka o našoj zemlji. Interes skrećemo i na unutrašnjost tako da osim Zagreba američke novinare i publiku upoznajemo i sa Međimurjem, Kutjevom, zelinskom vinskom cestom, Samoborom, vinarom Zdjelarevićem, dvorcima Zagorja..., tvrdi Nena Komarica, direktorica predstavništva HTZ-a u New Yorku
Davor VERKOVIĆ
Nakon Dubrovnika koji će im uvijek ostati ikona, Amerikanci počinju otkrivati i ostatak Hrvatske. Za većinu Dubrovnik će ostati jedno od najljepših mjesta na svijetu, ali i mjesto koje si i bogatiji Amerikanci sve teže mogu i žele priuštiti. Interes će se, po svemu sudeći, širiti na Split, Korčulu, otoke i Zagreb.
Zagreb nazivaju caffe city
>Nevjerojatno je kako Zagreb djeluje na prosječnog američkog gosta. Oduševljeni su glavnim gradom. U Ameriku se vraćaju prepuni dojmova - te u Zagrebu su ljudi lijepi i sređeni, imaju fenomenalnu kulturu ispijanja kave, mnogo muzeja. Zagreb nazivaju 'caffe city'. Oduševljeni su, isto tako, brojem galerija<, rekla nam je Nena Komarica, direktorica predstavništva Hrvatske turističke zajednice u New Yorku i organizatorica godišnje konferencije ATS-a, Američke turističke asocijacije. Konferencija se od 15. do 20. travnja održava u nekoliko hrvatskih gradova.
Prisustvuje joj dvadesetak vlasnika i direktora najznačajnijih američkih turističkih institucija kao što su USTOA (United States Tour Operators Association, Udruženje američkih turoperatora), predstavnici tamošnjih organizacija za očuvanje kulturne baštine te nekoliko hotelijera. Cilj skupa je da u nekoliko dana upoznaju ovdašnju ponudu i da potom impresije podijele sa svojim sudržavljanima. >Posljednje tri godine Hrvatska visoko kotira u SADu.
Svaki tjedan u tamošnjim se medijima pojavi barem nekoliko članaka o našoj zemlji. Interes skrećemo i na unutrašnjost tako da osim Zagreba američke novinare i publiku upoznajemo i sa Međimurjem, Kutjevom, zelinskom vinskom cestom, Samoborom, vinarom Zdjelarevićem, dvorcima Zagorja...
Nedostatak izravnih zračnih veza
Sve to ostavlja snažan dojam na američke goste. Mogu reći da su jako zainteresirani za kontinent, naravno, osim Dalmacije i za Istru i Kvarner<, tvrdi Nena Komarica. Glavni problem je, međutim, i nadalje nedostatak izravne avionske veze između Hrvatske i SAD-a. Iako je ta veza bila najavljivana nekoliko puta (govorilo se da je to gotova stvar, čak su nam dali i termin prvog leta), uvijek je nešto iskrsnulo u zadnji trenutak.
>Turoperatori mi se žale kako gube grupe od 50 ili 100 ljudi samo zato jer nema izravne avionske linije<, reći će Nena Komarica. Hrvatsku prodaje više od 140 američkih turoperatora čijim je posredstvom lani došlo nešto više od 154.000 američkih gostiju.
Inače, svake godine u Europu na odmor dolazi oko 26 milijuna američkih državljana, najviše u Francusku, Pariz. Nekoliko organizatora putovanja iz američke unutrašnjosti radi samo Međugorje, a kada su već u Međugorju, gosti obiđu i dio Hrvatske. Za razliku od veza sa SAD-om, uskoro će se uspostaviti izravna zrakoplovna linija Toronto- Zagreb.
Avioni će, doduše, letjeti samo četiri mjeseca, tijekom ljetne sezone. >Kanada se počela otvarati, nedavno je u montrealskom listu Jet Set Magazin izašlo 22 stranice o Zagrebu i unutrašnjosti. Lani smo iz Kanade imali 29.000 posjetilaca, ove bi godine moglo biti mnogo više<, ističe sugovornica. Pretpostavlja da će posjet iz SAD-a biti deset do petnaest posto bolji od lanjskog.
Turoperatori se žale na dugo čekanje odgovora
SAD-u, najvećoj i tehnološki najnaprednijoj svjetskoj ekonomiji, Europa je najpopularnije turističko odredište.
Hrvatska se tek traži na tom tržištu. Osim izravnih avionskih letova, nedostaje i kapaciteta u hotelima s četiri i pet zvjezdica. Iznimno dobro prihvaćaju kvalitetne male hotele i pansione. Amerikanci individualci, ali i turoperatori se žale da im hrvatski hotelijeri mjesecima ne daju odgovore na upite o slobodnim krevetima.
Nadalje, znaju se potužiti i na nečistoću na plažama te na neadekvatnu ponudu sadržaja u hotelima. Međutim, sve je to zanemarivo u usporedbi s pozitivnim dojmovima s kakvima se u pravilu vraćaju iz Hrvatske. Vjesnik
19. travnja 2007.
PODUZETNIŠTVO Aktualizirana gradnja turističkog naselja u Konavlima vrijednog 130 milijuna eura
'Canavia Village',tradicija u skladu s novim trendovima
Katica CIKOJA
C anavia Village', naziv je projekta koji se počeo razvijati još godine 2002. kao jedan od projekata u okviru poduzetničke ideje gospodarske valorizacije područja Mikulića u Konavlima, autora Antuna Komaića. S konačnim ciljem razvoja suvremenog izvornog turističkog proizvoda, projekt je još u rujnu 2003. dobio potporu žitelja Mikulića, no unatoč inzistiranju za što bržom realizacijom investitora tvrtke Canavia d.o.o. za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo, u sto postotnom vlasništvu začetnika ideje Komaića, projekt je među ostalim i zbog uređivanja imovinsko-pravnih odnosa, a najviše 'počeka' na izmjene i dopune Županijskog prostornog plana, morao otrpjeti određeni zastoj.
Zadnjih tjedana intenzivirale su se pripreme oko realizacije na svim područjima, a kroz nekoliko dana slijedi konačna prezentacija za javnost sa svim kvanitativnim parametrima projekta. U međuvremenu je projekt, inače u skladu sa suvremenim kretanjima na europskom i svjetskom turističkom tržištu i u duhu poticanja razvitka malog obiteljskog poduzetništva, podržalo Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Dubrovačko- neretvanska županija.
Buduće naselje, prema trenutačnim procjenama, stajat će oko 130 milijuna eura i biti spremno na Uskrs 2010. godine.
Struka ima konačnu riječ
Uglavnom, u selu Mikulići, koje povijest spominje još 1420. godine i koje je 1549. imalo 264 žitelja, a danas 96 u 28 obitelji, predviđena je gradnja kompleksa turističkih objekata, odnosno više turističkih, smještajnih, sadržajnih te pratećih tehničkih objekata. Oni će selo, kao jedinstvenu urbanističko- arhitektonsku i eksploatacijsku cjelinu, oblikovati u novo suvremeno turističko odredište i razviti izvorni mediteranski i prepoznatljivihrvatski turistički proizvod, namijenjen najzahtjevnijim posjetiteljima tijekom cijele godine.
Smještajni objekti u vidu malih obiteljskih hotela, aparthotela i vila visoke razine kvalitete, uređeni parkovi, šetnice te wellness fitness središta u uporabi cijele godine, konačna je slika ovoga odabranog područja, koja bi u iduće tri godine trebala zaživjeti na površini nešto većoj od stotinu hektara, od Dubrovnika udaljenog samo 36, a od Zračne luke u Čilipima 16 kilometara . Točan broj postelja, odnosno vila, ističe autor projekta, odredit će struka. Kad je kategorizacija u pitanju, računaju na četiri zvjezdice, radnu snagu isključivo s konavoskog područja.
>I za dvije tisuće postelja ima dovoljno Konavljana <, tvrdi Komaić, dok će investitor poticati poduzetništvo domaćih tvrtki, posebno onih čiji su vlasnici sadašnji vlasnici zemljišta ili Konavljani koji žele ostvariti svoj povratak i ulagati u svoj kraj. Sudeći prema primljenim pismima namjere, saznajemo od Antuna Komaića, za suinvestiranje postoji veliko zanimanje. Na njih pedesetak već se može računati i upravo će oni biti dio nove vlasničke strukture od najmanje 51 posto udjela u naselju, dok će ostali suvlasnički dio preuzeti fizičke osobe, stručni i poznati turistički djelatnici i drugi partneri.
Računaju i na sredstva HBOR-a
Kako projekt ima karakter poduzetničke zone za malo obiteljsko hotelijerstvo, njime se stvaraju uvjeti za korištenje kreditnog programa s državnom subvencijom 'Poticaj za uspjeh', za što je resorno ministarstvojoš u listopadu 2004. iskazalo spremnost slijedom čega investitor(i) u završnici računa(ju) i na kreditna sredstva Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).
U svakom slučaju, i Ministarstvo i drugi relevantni subjekti prepoznali su da se radi o vrlo kvalitetnom projektu, koji odgovara suvremenim trendovima u turizmu gdje se više traži aktivni odmor u kombinaciji s edukativnim programima, raznolikost ukupne ponude, fleksibilnost i privatnost, a sve to na visokom stupnju kvalitete. Temeljeći se na tri važne koncepcije - valorizaciji tradicijske ruralne arhitekture, vizualnom i funkcionalnom oblikovanju kompleksa malih objekata, koji će svojim identitetom biti prepoznatljivi na tržištu kao cjeloviti turistički proizvod te mogućnosti da se lokalni poduzetnici uključe u ovu vrstu izgradnje - autor je očito shvatio kako će uspjeh u turizmu u nadolazećim godinama bilježiti ona odredišta i oni investitori koji će svoje programe i ponudu znati prilagoditi tim novim trendovima.
Vjesnik
19. travnja 2007.
PODZEMNO OTKRIĆE Gradnja Alkarskih dvora u Sinju zaustavljena već na samom početku
NAJZAPOSLENIJI NA GRADILIŠTU _ ARHEOLOZI!
Nedjeljko MUSULIN
SINJ - Čini se da je već na samom početku, zbog neplaniranih arheoloških zahvata, usporena gradnja Alkarskih dvora, kapitalnog objekta čiji je investitor VAD, a izvođači radova >Alkom< i >Cetina<. Potvrđuju to zemljani iskopi u dvorišnom prostoru između južnog i sjevernog krila gdje su građevinari našli prve arheološke ostatke bivših mletačkih objekata, no ponegdje se vide i kameni predmeti stare arhitekture koje su strojevi vjerojatno >izvalili< iz zemlje.
Arheolozi predvođeni ravnateljicom sinjskog Muzeja Cetinske krajine Anitom Librenjak odmah su stupili u akciju i sada su na gradilištu najzaposleniji! Dobili su, prigodu da neposredno i detaljno istraže ostatke štala i konjušnica u sklopu stare mletačke vojarne, Kvartira, te da ih arhitektonski snime, dokumentiraju i izvrše konzervatorske zahvate.
Venecijanska keramika
>Prije nekoliko dana počeli smo arheološka istraživanja na kompleksu nekadašnjih mletačkih Kvartira iz 18. stoljeća. Riječ je o cijelom kompleksu, južnom i sjevernom dijelu. Vidljivi su arheološki ostaci bivših građevina, konjušnica i štala iz 1760. Sad su otkriveni tek zidovi starih zdanja koji se pružaju smjerom istok-zapad <, kazala je Vjesniku arheologinja Librenjak. Napominje da Muzej Cetinske krajine ima sve pismene i likovne izvore po kojima je određen taj povijesni lokalitet. Arheolozi, kaže, moraju slijediti, definirati i konzervirati odnosno zaštititi svu arhitekturu toga povijesnog kompleksa. Librenjak nije mogla reći koliko će još potrajati arheološka istraživanja na Kvartirima, ali je najavila da će se u svibnju nastaviti slični radovi na sinjskoj Tvrđavi.
Najteži strojevi miruju
I dok arheolozi obavljaju svoje na raskopanom vanjskom dijelu objekta gdje će, prema projektu arhitekta Ante Kuzmanića, biti smješten Alkarski muzej, građevinari rade na drugim dijelovima budućih Alkarskih dvora.
No, neki teški građevinski strojevi prisiljeni su mirovati, iako bi zbog lijepa vremena baš sada trebali biti najaktivniji. Mjerodavni su, naime, već upozorili da gradnja Alkarskih dvora spada među najteže zadaće u programu obnove kulturnih objekata u Dalmatinskoj zagori jer je riječ o prilično zahtjevnoj dogradnji i rekonstrukciji. Zato je na gradilištu nužan aktivan nadzor stručnjaka splitskog Konzervatorskog odjela odnosno Muzeja Cetinske krajine kako se devastacije ne bi dogodile i na najstarijem objektu iz 1712. godine.
Vjesnik
18. travnja 2007.
Unatoč pozivima na bojkot, Slovenci neće zaobići Hrvatsku
Gotovo da ne postoji turističko odredište u Hrvatskoj koje nije u ponudi najjačih slovenskih turoperatora
Slovenski građani očito ne mare za preporuke nekih političara da ne putuju u Hrvatsku. Turistički aranžmani za našu zemlju vrlo su traženi i izvrsno se prodaju, posebno za predstojeće prvomajske praznike koje Slovenci spajaju već s 27. travnjem - Danom oslobodilne fronte. I ovogodišnje turističke statistike govore kako slovenski turisti ne odustaju od Hrvatske. Doprinijeli su dvoznamenkastom povećanju broja stranih turista u našoj zemlji - 22 posto u prva tri mjeseca ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani, zajedno s Nijemcima, Austrijancima, Talijanima, državljanima BiH, Amerikancima i Britancima. U ožujku su Slovenci također bili u skupini najbrojnijih hrvatskih gostiju. Podsjetimo i kako je prošla godina bila rekordna za hrvatski turizam na slovenskom tržištu s registriranih 5,5 milijuna noćenja i 940.000 dolazaka. Ove se godine očekuje barem ponavljanje prošlogodišnjih rezultata. To više jer uz optimistične rezultate bukinga ne jenjava intenzivna promidžba hrvatskog turizma u Sloveniji, a vjetar u jedra je i činjenica da Slovenci mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj. "Vrlo su optimistični komentari naših klijenata što nam daje argumente za zaključak da provokativni pozivi slovenskih političara neće ozbiljnije utjecati na dolaske Slovenaca u našu zemlju. I komentari turoperatora i turističkih agencija su optimistični. Najveći turoperatori - Kompas, Relax i Bonus vrlo rano su krenuli s katalozima s izuzetno bogatom ponudom za Hrvatsku. Gotovo da i ne postoji hrvatsko turističko odredište koje nije u njihovoj ponudi, a s bukingom su izuzetno zadovoljni", kaže Goran Blažić, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani, i dodaje kako su na slovenskom tržištu počeli s oglasnom kampanjom na televiziji i tisku, održani su promidžbeni koncerti, a nedavno i Hrvatska večer u Ljubljani za 230 uglednih gostiju u Ljubljani. "Hrvatski turizam odlično kotira u Sloveniji, a taj imidž valja očuvati i ne očekivati da će Slovenci tek po inerciji nastaviti dolaziti", ističe Blažić i upozorava kako eventualan razlog za zabrinutost može biti činjenica da konkurentske mediteranske zemlje već preuzimaju dio slovenskih gostiju. Kad su Slovenci u pitanju, predstojeća sezona ovisit će o individualnom gostu, pa na utemeljenije procjene valja još pričekati.
Slovenac kod nas potroši 184 kn na dan
Slovenski zavod za statistiku lani je izračunao kako slovenski turist u Hrvatskoj u prosjeku potroši 184 kune na dan. Hrvatska je, prema tom izvoru, prva turistička destinacija Slovenaca i jedna od najjeftinijih, među ostalim, zbog blizine i manjih troškova prijevoza. Slovenski turisti u 2005. godini ostvarili su 3,9 milijuna privatnih putovanja, od čega 54,4 posto u inozemstvo. Slovenske statistike govore kako su te godine Slovenci u prosjeku najviše potrošili u Turskoj (714 kuna), u Španjolskoj (518 kuna) i Francuskoj (482 kune). 'Najjeftinije' destinacije bile su BiH (135 kuna) i Hrvatska (184 kune). Za jedno privatno putovanje slovenski turist "statistički" je potrošio 1121 kunu, s prosječno ostvarenih 4,6 noćenja.Eleonora Dukovac, ( www.poslovni.hr )
18. travnja 2007.
Vila San Lorenzo bit će centar novog turističkog naselja
Piše: Silvana Fable
Foto: Srećko Niketić
Poduzetnički par Šoljan - Susman planira uložiti 15 milijuna eura u realizaciju velikog turističkog projekta u Fažani
Fažana - Poduzetnički par Ivana Šoljan i Gavin Susman, koji u Istri već obnovlja rovinjski hotel Rovinj u što će uložiti, a kako bi ovaj hotel dobio 5 zvjezdica i postao najatraktivniji "boutique" hotel na Jadranu, oko 13 milijuna eura, spremaju se na još jedan ambiciozni pothvat, i to u Fažani.
Oni su, naime, u Fažani prije dvije godine kupili atraktivnu, ali prilično oronulu austrijsku sececijsku vilu San Lorenzo i potom iza nje i više od 15 tisuća četvornih metara zemljišta. Vilu će obnoviti i pretvoriti u žarišni punkt novoga projekta koji obuhvaća glavnu hotelsku zgradu i nekoliko luksuznih vila s nizom atraktivnih sadržaja.
U toj vrlo atraktivnoj zoni poduzetnički par Šoljan - Susman planira sagraditi hotel sa stotinjak soba visoke kategorije i nekoliko okolnih luksuznih vila. Svaka soba i svaka vila imat će pogled na more bez ikakvih prepreka. Prvi gosti u ovo atraktivno turističko naselje trebali bi stići već u ljeto 2008. godine. Investicija će ih stajati oko 15 milijuna eura.
U toj vrlo atraktivnoj zoni investitor planira sagraditi i hotel sa stotinjak soba visoke kategorije i nekoliko okolnih luksuznih vila Vilu San Lorenzo istaknut će kao jedinstvenu ugostiteljsku lokaciju.
Inače, iza ovih turističkih projekata stoji Susmanova tvrtka Proficio d.d. Vila San Lorenzo tako je vlasništvo tvrtke Luksuzne vile Istre, koje su pak u stopostotnom vlasništvu Proficia d.d. dok je zemljište iza vile u cijelosti vlasništvo tvrtke Potamus d.o.o. koje su pak kupile Luksuzne vile Istre d.d.
Početkom travnja započela je u Općini Fažana i javna rasprava o turističkoj zoni San Lorenzo koja će trajati 30 dana i za to vrijeme Fažanci će se upoznati s detaljima cjelokupnog projekta.
U vili San Lorenzo je nakon 2. svjetskog rata bila smještena uprava Instituta za jadranske kulture, a kasnije odmaralište CK SKH. Zemljište oko vile svojedobno je služilo za potrebe tadašnje Omladi-nske političke škole.
Gavin Susman :Biznismen iz Amerike koji od 90-ih godina posluje u Hrvatskoj. Član je NO-a i vlasnik dionica tvrtke Hotel Rovinj. Inače, on i Ivana Šoljan povezani su i poslovno i privatno
Ivana Šoljan :Upravo je Ivana Šoljan zaslužna za dolazak Gavina Susmana u Hrvatsku. Par Šoljan - Susman u javnosti je poznat po prodaji portala Iskon.hr T-HT-u za oko 13 milijuna eura Jutarnji list
18. travnja 2007.
Poluotok Pelegrin je zaštićen
Poluotok Pelegrin na Hvaru, prekrasan prirodan rezervat, predložen za zaštitu kao značajan krajolik, mjesto neprocjenjivog i još neprepoznatog arheološkog i povijesno-kulturnog značenja. U vezi toga Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH objavilo je slijedeća priopćenja:
"Tvrdnje Udruge Eko sunčani otok Hvar da su Prostornim planom uređenja Grada Hvara na koji je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dalo suglasnost povećane turističke zone nisu točne. Zone ugostiteljsko-turističke namjene smanjene su za 30 % u odnosu na 2003. godinu.Prostorni plan uređenja Grada Hvara donesen je 10. travnja 2007. Na Konačni prijedlog Plana Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dalo je suglasnost 22. veljače 2007.
Poluotok Pelegrin je u Prostornom planu uređenja Grada Hvara planiran kao "posebno zaštićen krajolik" u smislu posebno zaštićenih dijelova prirode prema Zakonu o zaštiti prirode.Zapadni dio poluotoka je šuma posebne namjene.
U uvali Vela Garška Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije, koji je donesen 2003. godine, planirano je izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene (T1 i T2) površine 22,4 ha . Ta je postojeća zona usklađivanjem županijskog plana sa Uredbom Vlade RH o uređenju i zaštiti zaštićenog područja mora smanjena za 30 posto. U istočnom dijelu poluotoka površine 111 ha planirana je zona rekreacije izvan građevinskog područja, što znači da na tom području ne može biti nikakva gradnja već isključivo uređenje terena za rekreacijsku namjenu (trim staze, šetnice, biciklističke staze i sl.) uz zadržavanje postojećih karakteristika terena i vegetacije. Golf tereni ne spadaju u tu namjenu niti su planirani ovim prostornim planom, oni moraju biti planirani županijskim prostornim planom. Ovo je priopćenje povezano sa problemima na Pelegrinu, o kojima je Alert objavio tekst u kolovozu 2006.godine, a pod naslovom "Spasimo rt Pelegrin". Autor: Kruno Kartus (www.alertonline.org)
18. travnja 2007.
Umjesto vojarni poslovne zone i 200 novih stanova
Piše: Vedran Višnjić
Foto: Marijan Šančić
Vojarna na Luščiću jedan je od najvećih dobitaka za Karlovac u posljednjih desetak godina. Tu lokaciju tretiramo kao prostor za buduće stanove, tvrde u gradu
KARLOVAC - Grad Karlovac ove bi godine trebao postati vlasnik četiriju velikih vojnih objekata na području grada koja su trenutno u vlasništvu Ministarstva obrane Republike Hrvatske, najavio je to za vrijeme posljednjeg posjeta Karlovcu ministar obrane Berislav Rončević.
Riječ je o vojarnama Luščić i Gaza na mjestu kojih bi se trebali sagraditi zgrade s 200 stanova te vojarnama u Mekušju i Ilovcu koje su pogodne za prenamjenu u poslovne zone.
- Ministarstvo obrane daje objekte koji su proglašeni neperspektivnim jedinicama lokalne uprave odnosno samouprave. Ako bi na njihovu mjestu grad odlučio graditi stambene objekte, Ministarstvo vjerojatno ne bi sufinanciralo radove, već bi se jedan dio stanova dodijelio MORH-u odnosno djelatnim vojnim osobama na korištenje.
Takav primjer je s tzv. Čačićevim stanovima u Zagrebu koji su građeni na mjestu nekadašnje vojarne, a Ministarstvu obrane pripalo je između pet i 10 stanova. Slična shema vrijedi za cijelu Hrvatsku - rekla je glasnogovornica Zapovjedništva Hrvatske kopnene vojske u Karlovcu Snježana Tomić.
Tomić je napomenula kako je u Zapovjedništvu trenutno zaposleno oko dvjestotinjak osoba, od kojih velik broj dolazi iz drugih krajeva Hrvatske. Jedan dio njih smješten je u Karlovcu, dok drugi imaju organizirani prijevoz. Ideja o stanovima na mjestu sadašnjih vojarni bila bi dobra prije svega za mlađe, stambeno nezbrinute obitelji kojima nije toliko važno u kojem mjestu će nastaviti svoj život.
Kako nam je potvrdio pročelnik Upravnog odjela za prostorno planiranje i upravljanje imovinom Grada Karlovca Ivan Žuvela, Grad je iznimno zainteresiran za lokacije na kojima se nalaze vojarne, poglavito za Luščić. - Prema neslužbenim informacijama, vojska je već počela napuštati vojarnu na Luščiću, koje bi trebalo završiti do kraja ove godine. Vojarna na Luščiću jedan je od najvećih dobitaka za Karlovac u posljednjih desetak godina. Tu lokaciju tretiramo kao prostor za buduće stanove i svojevrsni centar četvrti Luščić. Ove godine idemo u detaljni plan uređenja te vojarne i gradnje neće biti dok se ne napravi prostorni plan. Jedan od uvjeta za dobivanje vojarne je i gradnja određenog broja stanova za potrebe MORH-a - rekao je pročelnik Ivan Žuvela.
Veleučilište u vojnom objektu
Na širem karlovačkom području početkom Domovinskog rata postojalo je 19 vojnih objekata, od kojih nekoliko u samom središtu grada. Reorganizacijom hrvatskih oružanih snaga neki od njih proglašeni su neperspektivnima te prenamijenjeni za civilnu upotrebu. Tako se u prostorima bivših vojarni danas nalaze Trgovačko-ugostiteljska škola, Veleučilište u Karlovcu te Poduzetnička zona Logorište. Jutarnji list
18. travnja 2007.
EL DORADO PROŠLE GODINE DUBROVAČKI HOTELIJERI I RESTORATERI NAPUNILI BLAGAJNE
Ugostitelji 'obrnuli' 1,38 milijardi kuna
Svaki gost koji je prenoćio u županiji ostavio je svojim domaćinima 314 kuna, što je daleko iznad prosječne potrošnje u hrvatskom turizmu, a ugostitelji su zaradili desetinu ukupnog prometa u toj djelatnosti u Hrvatskoj
U hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima u Dubrovačko-neretvanskoj žuupaniji lani je ostvaren promet od 1,377 milijardi kuna, što je desetina ukupnog prometa u toj djelatnosti u Hvatskoj. Podaci su to koje je upravo objavio Državni zavod za statistiku i na koje je upozorila Županijska Turistička zajednica.
Snažan razvoj
Svaki gost koji je prenoćio u županiji ostavio je svojim domaćinima 314 kuna, što je daleko iznad prosječne potrošnje u hrvatskom turizmu. Iz tih i ostalih podataka, navode u TZ-u Županije, nedvojbeno se može zaključiti da se u ugostiteljskim objektima na području Županije ostvaruju daleko najbolji učinci u usporedbi s ostalim područjima Hrvatske.
- Neosporna je činjenica da se Dubrovnik u turizmu razvija puno brže nego drugi priobalni krajevi Hrvatske i siguran sam da će se tako snažan razvoj i nastaviti. Sezona nam je počela još uoči Uskrsa i sada traje oko 200 dana godišnje, a to dovoljno govori - kaže predsjednik Ceha ugostitelja dubrovnika Stijepo Perić koji procjenjuje da će ove godine promet dodatno rasti.
- U lokalu "Poklisar" koji vodim očekujem 10 posto više prometa i siguran sam da će isto moći ostvariti i ostali ugostitelji koji su se dobro pripremili za sezonu. Danas su lako dostupni krediti i sve ostalo pa nema razloga da svi oni koji ozbiljno shvaćaju svoj posao ne povećaju promet i zaradu u svojim objektima - navodi Perić.
Zavidno mjesto
Premda je Dubrovnik već dostigao zavidno mjesto na svjetskoj karti turizma, potpunog oporavka te djelatnosti, smatra naš sugovornik, neće biti sve dok se ne obnove i preostali hoteli.
- Tek kad s radom ponovno počnu "Belvedere", "Vrtovi sunca", Kupari i drugi objekti, Dubrovnik će biti u poziciji da se vine u sam vrh gdje i pripada - zaključio je. Olivija GUSTIN, Slobodna Dalmacija
18. travnja 2007.
ULAGANJA NA KRILIMA VISOKIH PRINOSA NETO IMOVINA OTVORENIH INVESTICIJSKIH FONDOVA UBRZANO RASTE
Građane Hrvatske trese fondomanija
U prva dva mjeseca 2007. fondovska industrija ojačala je za više od 3,57 milijardi kuna, a od kraja 2005. za čak 10,14 milijardi kuna
Ljubica VUKO
Činilo se da je 2006. godina po prinosima otvorenih investicijskih fondova neponovljiva, a onda su prvi mjeseci 2007. iznenadili čak i optimiste. Na početku druge polovice travnja može se nedvojbeno konstatirati kako je Hrvatsku zahvatila fondomanija. Poneseni visokim prinosima koji se u 2007. kreću u prosjeku oko 20 posto, pojedini ulagači čak uzimaju kredite, stavljajući kuće i stanove pod hipoteke, da bi zavrtili stotine tisuće kuna i tako zaradili bez muke silne novce. Takvi ne mare za upozorenja da prinosi iz prošlosti nisu garancija budućih prinosa, a sasvim su nesvjesni činjenice da ulaganje u dionice, makar i posrednim putem preko fondova, ne daje samo mogućnost velike zarade, posebice na duge staze, već nosi i rizike.
Ulagačima koji već mjesecima vide samo burzovnu zaradu i prinose fondova znatno veće nego što ih daje ikakav drugi oblik štednje, pad cijena dionica, a i time i udjela fondova, nezamisliv je pojam. Budućnost će pokazati kako će se nositi s eventualnim korekcijama koje kad-tad uslijede u burzovnim ciklusima. No, uz takve ulagače sklone izrazitom riziku, sve je više i građana koji ulažu višak novca u iznosima koji ne opterećuju njihove kućne budžete, a plodove unosnog ulaganja ubrat će u narednim razdobljima.
U očekivanju novog mjesečnog izvješća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), prisjetimo se da je 61 od ukupno 65 registriranih otvorenih investicijskih fondova zaključio veljaču s neto imovinom od čak 18,97 milijardi kuna. U prva dva mjeseca 2007., neto imovina otvorenih investicijskih fondova porasla je za više od 3,57 milijardi kuna, a od kraja 2005. uvećana je za 10,14 milijardi kuna! Prema vrijednosti udjela na isteku prošloga tjedna, najveći ovogodišnji prinos 19 dioničkih fondova dosegao je 36 posto (KD Victoria). Gledajući ukupno, dva su s prinosima nadmašila 30 posto, dok ih je 11 između 20 i 30 posto, u pravilu u gornjim razinama. Od 17 mješovitih fondova s prinosom od 38,66 posto, u 2007. prednjači HPB Dynamic. Dva su fonda s prinosima iznad 30 posto, njih 5 preko 20 posto, a sedam između 10 i 20 posto.
Na krilima takvih prinosa raste i neto imovina otvorenih investicijskih fondova, a sve je veći i broj igrača na tržištu. U HANFA-inom registru 27 je društava za upravljanje investicijskim fondovima, a 75 otvorenih investicijskih fondova, od kojih 65 s javnom ponudom.
Prije osam godina bila su aktivna tek dva fonda, KD Victoria kojem je dozvola izdana 27. svibnja 1998. i PBZ Novčani od 18. ožujka 1999. godine. Na kraju 1999. neto imovina fondova iznosila je 23.950.704 kuna i otada je do konca veljače uvećana za 18,95 milijardi kuna. Tijekom 2000. neto imovina 5 fondova povećana je za 144,88 milijuna kuna, 2001. porasla je za daljnjih 1,37 milijardi kuna, 2002. za 1,15 milijardi kuna, 2003. za 4,78 milijardi kuna, 2004. za 1,58 milijardi kuna, 2005. za 2,92 milijarde kuna, a 2006. za još 2,47 milijardi kuna.
Neto imovina otvorenih investicijskih fondova
1999.- 23,95 mil kn
2000.- 168,83 mil kn
2001.- 1,30 mlrd kn
2002.- 2,46 mlrd kn
2003.- 2,94 mlrd kn
2004.- 4,53 mlrd kn
2005.- 8,83 mlrd kn
2006.- 15,40 mlrd kn
01/07.- 7,55 mlrd kn
02/07.-18,97 mlrd kn
Prosječni dionički prinosi 19,15 %
Prema podacima portala hrportfolio.com, a prema vrijednostima na koncu prošlog tjedna, prosječni prinos aktivnih dioničkih fondova u ovoj godini iznosi 19,15 posto, te mješovitih 18,60 posto. Izostave li se fondovi koji su s radom počeli u 2007., dionički fondovi ostvarili su prosječni prinos od 21,70 posto, a mješoviti od 19,22 posto. Slobodna Dalmacija
17. travnja 2007.
Hrvatsko žrtvoslovno društvo
ACTIO POPULARIS protiv CARLE DEL PONTE
U ime svih žrtava rata koje su vodili JNA i srpske vojne i paravojne snage optužujemo Carlu Del Ponte
17. travnja 2007.
30. međunarodni skup MIPRO 2007.
MIPRO - izvorni hrvatski brend
Najveća, najstarija i prema strukturi najsloženija međunarodna manifestacija na području informacijske i komunikacijske tehnologije i mikroelektronike u Jugoistočnoj Europi - MIPRO - održat će se u Opatiji od 21. do 25. svibnja
Taj međunarodni ICT skup osmišljen je u Rijeci prije 30 godina i izvorni je hrvatski brend; redovito okuplja oko tisuću sudionika iz Hrvatske i inozemstva promovirajući na brojnim predavanjima, radionicama i u radovima najnovija dostignuća i trendove suvremene tehnologije. MIPRO organizira istoimena ICT udruga koja okuplja pojedinačne i skupne članove, među ostalima, Fakultet elektrotehnike i računarstva, tvrtke HEP, Končar, Ericsson Nikola Tesla, Siemens, T-Com, T-Mobile, VIPNet, Microsoft Hrvatska itd.
Okosnica manifestacije i ove će godine biti HEP-ov dvodnevni seminar, a najviše će pozornosti biti posvećeno ICT tehnologiji u vođenju elektroenergetskog sustava o kojoj će predavanje održati prof. dr. sc. Ante Marušić, dr. sc. Srđan Skok i prof. dr. Mladen Boršić s FER-a iz Zagreba. Predavanja obrađuju primjenu posve nove tehnologije i tehničkih standarda nužnih za ravnopravno uključenje HEP-a u jedinstvenu europsku prijenosnu mrežu viskokog napona.
Također je najavljeno 11 tema pozvanih tvrtki koje s HEP-om surađuju na gradnji, razvoju i održavanju ICT sustava. Svaka tvrtka predstavlja svoja najnovija rješenja i tehnologije koje se primjenjuju u elektroenergetskim sustavima vođenja. Ove godine to su ABB, ADNET, AREVA, EXOR, Končar, Landis&Gyr, Micro-Link i Siemens. (Renato Đurđević)(www.liderpress.hr)
17. travnja 2007.
Predstavljeni hrvatski ulagački projekti
Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) sudjeluje u pregovorima oko početka realizacije 113 različitih ulagačkih i izvoznih projekata, te realizaciji 39 projekata. Ukupna bi vrijednost trebala iznositi oko milijardu eura, a u sklopu njih bi se trebalo otvoriti oko 3.000 novih radnih mjesta, rekao je na predstavljanju dosadašnjeg rada Agencije njezin ravnatelj Slobodan Mikac.
Među ulagačkim projektima koji su ušli u završne faze realizacije Mikac je predstavio oko 200 milijuna eura vrijednu investiciju nizozemske tvrtke GP & Partners BV u izgradnju tvornice za proizvodnju škroba iz kukuruza u Belom Manastiru. Također, isti iznos njemački Thyssen Krupp Elevator planira uložiti u izgradnju tvornice za proizvodnju vrata za dizala u Karlovcu.
U realizaciji su i 12,5 milijuna eura vrijedan projekt američkog Applied Ceramicsa, koji uskoro u Sisku započinje s proizvodnjom dijelova strojeva za poluvodičku industriju, te 75 milijuna eura 'teška' tvornica za proizvodnju kamene vune danskog Rockwoola u Pićanu. Mikac je najavio i projekt budućeg biotehnološkog parka u Brezju i 36 različitih izvoznih projekata.
Kada bi svi ti projekti bili i realizirani, rekao je Mikac, Hrvatska bi u idućih godinu, godinu i pol privukla oko 2 milijarde eura investicija, ali ne kao prije prodajom banaka ili osiguravajućih društva, već izravnih ulaganja, uglavnom u proizvodnju.
Govoreći pak o planiranim aktivnostima Agencije njezin je ravnatelj za kraj ove ili početak iduće godine najavio otvaranje predstavništava APIU-a u zemljama iz kojih dolazi najveći dio stranih investitora i nekoliko stručnih skupova. (HRT)
17. travnja 2007.
Vipnet dao milijun kuna za Kopački rit
Time je telekomunikacijska tvrtka u razminiranje Hrvatske do sada ukupno uložila 5,3 milijuna kuna
Milijun kuna Vipnet je jučer dao za razminiranje 100.000 četvornih metara prostora parka prirode Kopački rit uz rijeku Dravu, a koji obuhvaća niz kanala i šumskih staza koji su istovremeno i prilazni putevi za protupožarnu zaštitu i nadzor ptica. Time je ova tvrtka u razminiranje Hrvatske do sada ukupno uložila 5,3 milijuna kuna na području Vukovarsko-srijemske, Zadarske, Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke i Osječko-baranjske županije. Sudjelovanjem u akciji, kako je istaknula Dubravka Jusić, voditeljica Korporativnih komunikacija Vipneta prilikom uručenja čeka pomoćniku ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje Miljenku Vahtariću, građanima se želi omogućiti slobodno kretanje i sigurnost te podržati gospodarski razvoj svih dijelova Hrvatske. Na donaciju ih je potaknuo posljednji veliki požar koji je opustošio 507 hektara prostora posebnog zoo rezervata, a štete se još zbrajaju. Dok je u Osječko-baranjskoj županiji minski sumnjivo još 199 četvornih kilometara, u Kopačkom ritu je 37 četvornih kilometara, a za čiji je pregled i razminiranje potrebno oko 500 milijuna kuna. Iako je Vipnet prvi reagirao, ravnateljica JUPP-a Kopački rit Biserka Vištica uvjerena je kako će i drugi slijediti njihov primjer. U usporedbi s "crnim statistikama", broj posjetitelja Kopačkog rita je u stalnom porastu. Prošle godine u ovom je parku prirode boravilo više od 23.000 posjetitelja. Dok je u prva tri mjeseca prošle godine registriran 851 gost, u istom razdoblju ove godine zabilježeno ih je 2727. Broj posjetitelja će, prema dosadašnjim najavama pristiglim u Upravu, a kojih je već sada više od 1000, i dalje rasti, a istovremeno s tim i udio stranih gostiju, posebice Amerikanaca koji riječnim kruzerima plove Dunavom, te Nijemaca, Austrijanaca, Talijana i Britanaca. Računaju stoga kako će se povećati i ukupan prihod od turizma u Kopačkom ritu koji se protekle dvije godine kretao na razini od oko milijun kuna. (www.poslovni.hr)
17. travnja 2007.
Arheološki lokalitet u Omišlju nova atrakcija
Piše: Jasmin Đečević
Foto: Karmen Mrkić
Uvala Sepen na Krku, u kojoj se nalaze ostaci antičkog rimskog grada, postaje novi biser
OMIŠALJ - Izuzetno vrijedni, ali i široj javnosti slabo poznat arheološki lokalitet u uvali Sepen, mogao bi do početka ljeta postati nova turistička atrakcija Omišlja na otoku Krku.
Naime, u uvali Sepen nalaze se ostaci antičkog rimskog grada Fulfiniuma nastalog u prvom stoljeću poslije Krista. Radi se o vojničkom naselju u kojem su bili smješteni "isluženi" vojnici i časnici raznih legija, a pretpostavlja se da je bio uređen kao većina rimskih gradova s pravilnim rasterom ulica, forumom, vodovodom i termama. U općini Omišalj odlučili su napraviti računalnu 3-D simulaciju koja bi gostima tog grada predstavila Fulfinium Iako je kompleks uređen u lijepi arheološki park, zbog svoje je pozicije, a nalazi se između postrojenja Janafa i DINA-e, relativno slabo poznat i neiskorišten iako se radi o pravom kulturno-povijesnom dragulju. U općini Omišalj stoga su odlučili napraviti računalnu simulaciju koja bi gostima tog pitoresknog grada predstavila Fulfinium u svoj njegovoj nekadašnjoj raskoši. - U suradnji sa stručnjacima napravili bi 3-D vizualizaciju tog grada, ali i priču o tome kako su Rimljani došli i kako je izgledao njihov svakodnevni život. U namjeri da bolje iskoristimo to bogatstvo već planiramo razna događanja koja bi se tamo održavala, a postoji ideja da gostima ponudimo i jela iz tog doba kao posebnu atrakciju. Sve će, naravno, biti rađeno uz pristanak konzervatora, a nadamo se da bi već do kolovoza taj projekt mogao zaživjeti - ističe načelnik općine Omišalj Tomo Sparožić.
Posebnost tog lokaliteta predstavljaju ostaci rimske nekropole i srednjovjekovne crkvice Sv. Ćirila smješteni iza Janafove žice. Bivši korisnici tog prostora i radnici koji su sudjelovali na izgradnji Janafa na crkvici su sagradili dva dimnjaka te drvenu nadstrešnicu, dok je pokraj crkvice niknuo i kameni roštilj.
- Otkad je taj lokalitet pod našim nadzorom, na njemu nije ništa uništeno. Štoviše, od početka blisko surađujemo s općinom i konzervatorima. Dok smo postavljali videonadzor i polagali optičke kablove svaki metar zemlje iskopan je uz prisutnost arheologa i stručnjaka, a usto je Janaf i sufinancirao istraživanja te omogućio infrastrukturu za područje parka - kaže upravitelj Terminala Omišalj Bruno Janković.
Predstavljanje javnosti
Dio arheološkog blaga s područja uvale Sepen, koji se trenutno nalazi u podrumima, trebao bi uskoro biti predstavljen javnosti. U tijeku su radovi na uređenju upravne zgrade Janafa gdje će u posebnoj dvorani, uz adekvatne uvjete, pronađeni predmeti biti izloženi u specijalnim staklenim vitrinama, a cijeli bi projekt trebala pratiti i posebna publikacija.
Jutarnji list
17. travnja 2007.
Od Požege do Zagreba vlakom za 2,5 sati
Piše: Kazimir Balog
POŽEGA - Točno u 6.11 sati danas je s požeškog kolodvora krenuo prvi vlak koji direktno povezuje taj grad sa Zagrebom.
Riječ je o udobnom Intercity vlaku koji će do Zagreba stizati za samo dva i pol sata. Tako za putnike iz Požeške kotline postaju prošlost "šinobusi ili mađarci" kojima su desetljećima putovali više sati do Zagreba, i to uz česta presjedanja.
Prva je vožnja bila i besplatna pa je bez problema popunjeno svih 134 mjesta, a u HŽ-u vjeruju da će taj vlak poslovati rentabilno jer trenutačno u Zagrebu studira više od 800 mladih Požežana koji će vjerojatno, zbog povoljne cijene povratne karte od 124 kune, biti i najčešći putnici.
Prva je vožnja bila i besplatna pa su bez problema popunjena sva 134 mjesta, a u HŽ-u vjeruju da će taj vlak poslovati rentabilno
- Dosad sam putovao od Požege do Zagreba i natrag, ali se uz presjedanje u Novoj Kapeli put znao produljiti na tri i pol sata. Naravno da ću putovati ovim vlakom jer je udobnije nego autobusom - rekao je Hrvoje Valenta, student geodezije.
Prema riječima zamjenika Uprave HŽ-a, Marijana Klarića, koji je dočekao prve putnike na zagrebačkom kolodvoru, Orljava će prometovati svaki dan do 7. lipnja nakon čega slijedi sezonska stanka do 17. rujna kada će vlak ponovno prometovati na istoj relaciji.
Kao i sve u posljednje vrijeme u Požegi, tako je i ovaj vlak dobio političke konotacije jer je direktna željeznička veza Požege i Zagreba bila dugogodišnja želja ovdašnjeg HDZ-a, posebice saborske zastupnice Marije Bajt koja je kao kuma i krstila vlak imenom Orljava, po rijeci koja protječe Požegom.
Stoga i ne čudi što na ispraćaju vlaka nje bilo niti jednog predstavnika Grada Požege ili Požeške županije u kojima je na vlasti SDP, no zato su na promotivnoj vožnji, ali uz plaćene vozne karte, bili svi gradonačelnici i načelnici općina Požeške županije u kojima je na vlasti HDZ.
Nadamo se da po istom ključu neće biti podjele i među samim putnicima jer Intercity u ovom trenutku najbrže i najjeftinije povezuje Požegu s hrvatskom metropolom.
Jutarnji list
17. travnja 2007.
BOLJA SLIKA DVIJE NAJVEĆE DOMAĆE OPERATERSKE TVRTKE
DOBILE NOVOG VLASNIKA IZ AUSTRIJE
Kabelska prodana Hrvatima iz Gradišća za 55 milijuna eura
Austrijska tvrtka BEWAG, u vlasništvu gradišćanskih Hrvata, kupila je DCM i Adriatic kabel, dva najveća kabelska operatera u Hrvatskoj. Novim milijunskim ulaganjima poboljšat će se postojeće usluge i uvesti nove
Ivica MARKOVIĆ
Austrijska tvrka BEWAG, koja je u vlasništvu gradišćanskih Hrvata, kupila je za 55 milijuna eura dva nacionalna kabelska operatera, tvrtke DCM i Adriatic kabel. Od dvije kupljene hrvatske tvrtke nastat će jedna, nazvana B.Net Croatia sa sjedištem u Zagrebu. Novi kabelski operater službeno će pod novim imenom početi raditi u rujnu ove godine. Tako su dva najveća hrvatska kabelska operatera, koji opskrbljuju 92 tisuće korisnika, koji predstavljaju tržišni udio od 72 posto diljem Hrvatske i koji imaju 145 zaposlenih djelatnika u pet hrvatskih gradova, postala ovom kupnjom dio velikog konzorcija BEWAG-a. Predsjednik Uprave novonastale tvrtke je dipl. ing. Adrian Ježina iz Splita.
- Austrijanci su naši strateški vlasnici s kojima namjeravamo poboljšati sve usluge prema našim korisnicima. U budućnosti će u našu infrastrukturu potrebnu za moderno funkcioniranje svih naših usluga biti uložena velika sredstva, prema nekim procjenama više desetaka milijuna eura. Novonastala tvrtka pružat će korisnicima usluge digitalne i analogne kabelske televizije, fiksne telefonije, širokopojasnog pristupa internetu, te specifične usluge namijenjene poslovnim korisnicima.
Prvo namjeravamo obnoviti, nadograditi postojeću infrastrukturu, što je vrlo težak i dugotrajan posao koji namjeravamo dovršiti do kraja 2008. godine. Planiramo proširenje palete digitalnih usluga i uvođenje niza inovacija, poput internetske televizije, kao i drugih modernih usluga - istaknuo je Adrian Ježina.
Krajnji cilj BEWAG-a je poboljšati kvalitetu i ubrzati uvođenje suvremenih digitalnih usluga na hrvatsko tržište. Na ovaj bi način napokon kabelsku televiziju trebala dobiti i ona splitska naselja koja je još nemaju.
-Sve se vrti oko infrastrukture. Većina naselja koja još nemaju kabelsku nisu riješila svoju infrastrukturu. Najčešće se radi o tzv. "divljim naseljima", gdje se malo toga planski gradilo. Da bi se proveli kabeli do svih tih kuća, potrebno je obaviti opsežne građevinske radove (kopanje kanala), a to zasad nije moguće. Kada bi, rečeno hipotetički, sada prišli tom pothvatu, svi oni koji bi se odlučili priključiti na kabelsku platili bi visoku cijenu - zaključuje Ježina.
Planski kabeli
Lako je provesti kabele za kabelsku televiziju u naseljima koja se planski grade. Recimo, na Pujankama je mreža cijevi provedena do samih ulaza u zgradu, tako da nam je poslije toga bilo lako postaviti naše kabele za kabelsku televiziju.
Ona naselja koja su građena bez urbanističkih planova predstavljaju nam problem, no i njih ćemo riješiti, ali za to treba pričekati - kaže Ježina.
Slobodna Dalmacija
16. travnja 2007.
Mesić i Sanader o slučaju Del Ponte-Srbija
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader izjavili su da očekuju da će se pitanje dogovora glavne haške tužiteljice Carle del Ponte i Srbije oko zatajivanja uloge vojnog i političkog vrha bivše SRJ u ratu u Hrvatskoj i BiH, ako se pokaže točnim, raspraviti pred nadležnim međunarodnim tijelima.
"Tko je u tome sudjelovao neka utvrde u jednoj proceduri nadležne institucije. Ja tu ne mogu ništa učiniti. Ja samo znam da što se Hrvatske tiče ona je uvijek izvršavala svoje međunarodno preuzete obveze", rekao je Mesić odgovarajući na novinarska pitanja na marginama konferencije predsjednika parlamenata SEECP-a u Zagrebu. Dodao je da ne zna sve pojedinosti i da u slučaju dokazivanja bilo kakve umiješanosti, skrivanja dokumenata, trebaju djelovati međunarodne institucije. Mesić je podsjetio da RH ima Ured za suradnju s Haškim sudom koji je sve potrebne dokaze uvijek transparentno prilagao haškom tužiteljstvu.
Sanader je ponovio da prvo treba dobro proučiti sve informacije a onda donijeti odluku. "Ako postoji takva sumnja da je netko (to napravio) u jednoj instituciji koju su osnovali Ujedinjeni narodi i koji je Hrvatska tražila da se osnuje, onda to treba raspraviti na tom tijelu koje je osnovalo taj sud. Prema tome, treba pričekati, sve proučiti i onda će sigurno biti rasprave pred Vijećem sigurnosti UN-a", rekao je Sanader. (HRT)
16. travnja 2007.
U Splitu jahta vrijedna 10 milijuna eura
Kad je prije devet godina održan prvi "Croatia Boat Show", malo je tko očekivao da će se razviti u vodeći nautički sajam u svijetu
SPLIT - Ovogodišnji 'Croatia Boat Show', najveća nautička manifestacija u jugoistočnoj Europi i jedan od najprestižnijih sajmova u svijetu, koji je u subotu u splitskoj luci otvorio premijer Ivo Sanader, okupila je 300 izlagača plovila za razonodu i vrhunske nautičke opreme, smještenih na 120.000 metara četvornih izložbenog prostora na kopnu, uz rivu i Gat sv. Petra.
Na devetom izdanju splitskog nautičkog sajma izlagači iz dvadesetak zemalja predstavili su više od 400 brodova najnovijih modela, od kojih čak pet ima svjetsku, a pedesetak hrvatsku premijeru.
Kad je prije devet godina održan prvi 'Croatia Boat Show', malo je tko očekivao da će se ta nautička manifestacija razviti u vodeći sajam u svijetu. Na dva kilometra pontona ljubitelji nautike mogu vidjeti 270 raskošnih plovila u moru te još 154 na kopnu, dok su u šatorima i potpalublju trajekta 'Petar Hektorović' izloženi nautička oprema, rekviziti i brodski motori.
Izlagači na "Croatia Boat Showu" predstavljaju više od 1300 nautičkih brandova, a među vrhunskim plovilima nalaze se i 'Pershing 72', 'Mondial 54', 'Colnago 39 RIB', 'Lavezzi 40' i 'K One 42', koja su upravo u Splitu doživjela svoju svjetsku premijeru. Organizator sajma, tvrtka Profectus, najavila je dolazak čak 10 milijuna eura vrijednog broda 'Tecnomar Velvet 35' te dva milijuna eura jeftinije 'Maiore 33', a prvi put je predstavljena i tvrtka Gorana Štroka te organizatora sajma Vicenca Blagajića, koja iznajmljuje mega-jahte. Iako iznajmljuju luksuzna plovila, dužine od 16 do 35 metara, za čak 125.000 eura na tjedan, interes za najam premašio je očekivanja.
Na sajmu, koji će potrajati do 22. travnja, očekuje se dolazak više od 50.000 posjetitelja, što znači da će njegovi ekonomski učinci premašiti prošlogodišnje rekordne rezultate. Čak 55.000 plovila s više od pola milijuna nautičara iz cijele Europe posjećuje našu obalu, što čini 10 posto ukupnih rezultata hrvatskog turizma ili 700 milijuna eura, koliko zaradimo od njihova dolaska u Hrvatsku.
Stalni rast nautičkog turizma ne bi bio moguć bez Vladinih napora za ukidanje 'crnog čartera', koji su neki ocijenili iluzijom Sanaderove ekipe, a danas priznaju rezultate takve politike, koja je dovela do peterostrukog povećanja čarterskih tvrtki, kojih je danas čak 750, a sve uredno plaćaju poreze i podmiruju svoje obveze prema državi. Stoga je i ministar mora Božidar Kalmeta poručio da je Vlada izradila studije za gradnju novih vezova i marina da bi Hrvatska postala stalna destinacija i okupljalište ljubitelja nautičkog turizma. Dobrila Stella
16. travnja 2007.
SCAM MARINE IZ VIŠKOVA JEDINI JE HRVATSKI PROIZVOĐAČ BRODSKIH DIZELSKIH MOTORA
Hrvatski motori za europsko tržište
U motore 'scam diesel' ugrađuje se više od 70 posto dijelova proizvedenih u Hrvatskoj, čemu treba dodati vlastiti inženjering proizvođača iz Viškova
Tvrtka Scam marine iz Viškova kraj Rijeke tržištu Europske unije nudi brodske dizelske motore. Prvi ovogodišnji sajamski nastup tvrtka Scam marine organizirala je u Zagrebu, na sajmu 'Sport i nautika'. Svoje je motore potom prezentirala u Beogradu i u Veneciji. Izložili su kompletan brodski motorni program od 12 do 140 konjskih snaga te proizvode velikih svjetskih tvrtki koje zastupaju u našoj zemlji brodske kopče 'twin disc technodrive', velike motore, do pet tisuća konjskih snaga, 'mitsubishi' i 'iveco FPT', te osovinske vodove i propelere 'mikado'. Nezamijećeno je prošlo premijerno predstavljanje novog motora 'SD325' od 25 konjskih snaga i tri tisuće okretaja. Novost je i Ivecov brodski motor 'sofim' od 230 konjskih snaga, karakterističan po tome što se može ugraditi s osovinskim vodom ili 'Z' pogonom.
Scam marine je jedini hrvatski proizvođač brodskih dizelskih motora te uz vlastiti inženjering u njih ugrađuje više od 70 posto dijelova proizvedenih u Hrvatskoj. Za bazu motora, kao i mnogi poznati svjetski proizvođači, koriste japansku 'kubotu'. Uz motore, brodograditeljima i vlasnicima plovila Scam nudi različitu brodsku opremu i servis u vlastitim tehničkim centrima u Viškovu i na Murteru. Tko poželi, napravit će mu i proračun propelera.
- Potražnja za našim motorima sve je veća. Ljudi su zainteresirani, vidi se da smo postali prepoznatljivi i prihvatljivi na tržištu. S Brodarskim institutom iz Zagreba uključeni smo u državni program obnove ribarske flote. Za brodove koji se grade u Vranjicu i Puli isporučili smo kopče 'twin disc' za motore 'mitsubishi'. Mogu istaknuti da od 2004. godine bilježimo velik rast prometa brodskih kopči, prodaja je četiri do pet puta veća, kaže inž. Igor Martinčić iz Scam marine.
Vlastitim proizvodnim i zastupničkim programom tvrtka Scam marine danas može isporučiti u kompletu brodski motor, kopču i ostalu prateću opremu potrebnu da bi brod mogao zaploviti. Takva je kombinacija za investitora najpovoljnija, budući da je kupnja u paketu znatno isplativija od pojedinačne.
- Konstantno pratimo i primjenjujemo tehnološki napredak, objašnjava Igor Martinčić. 'Nabavkom novog stroja, na čemu se radi, podići ćemo kvalitetu i kapacitete proizvodnje. Također smo u fazi formiranja tima za razvoj i organiziranja vlastitog laboratorija. Usporedo radimo na dobivanju CE certifikata, čime ćemo dobiti mogućnost nesmetanog nastupanja na inozemnom tržištu', zaključio je Martinčić.
B. ŠULJIĆ, Glas Istre
16. travnja 2007.
Došli američki organizatori putovanja i hotelijeri
Sjevernoameričko tržište prošle je godine ostvarilo 154.065 dolazaka te 383.817 noćenja
Predstavnici najutjecajnijih američkih organizatora putovanja borave u Hrvatskoj. USTOA (United States Tour Operators Association), ASTA (American Society of Travel Agents), predstavnici hotelskih lanaca poput Mariotta, Radissona, Starwooda, te predstavnici organizacija za očuvanje kulturne baštine kao što su "Tourism Care for Tomorrow", "Travelers Conservation Fond" odabrali su našu zemlju za održavanje godišnje konferencije američke Udruge organizatora putovanja ATS (American Tourism Society) koja se od 15. do 20. travnja održava u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. Kako bi što bolje upoznali hrvatsku turističku ponudu, danas će u Zagrebu biti održana poslovna radionica američkih i hrvatskih turističkih agencija, a 19. travnja i u Dubrovniku. Na radionicama će se, među ostalim, moći čuti predavanja vodećih američkih turističkih stručnjaka. Također za članove ATS-a organizirano je studijsko putovanje kroz Hrvatsku - posjet Zagrebu, Hrvatskom Zagorju, NP Plitvičkim jezerima, Splitu, Vidu, Pelješcu i Dubrovniku. Aktivnosti predstavnika ATS-a u Hrvatskoj će pratiti i američki mediji - "Travel weekly magazine", "Travel and Trade news" te "Travel Talk Radio" s javljanjima uživo iz Hrvatske. U Hrvatskoj turističkoj zajednici smatraju da će ova konferencija biti dodatan poticaj turističkom prometu u Hrvatsku iz sjevernoameričkog tržišta s kojeg je prošle godine ostvareno je 154.065 dolazaka te 383.817 noćenja. Sudionike će danas u Muzeju grada Zagreba na konferenciji za novinare pozdraviti Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam, elimir Kramarić, pomoćnik ministra Kalmete, Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice i Ivan Pukšar, predsjednik Udruge Hrvatskih putničkih agencija. E. Dukovac, (www.poslovni.hr)
16. travnja 2007.
Braniteljski boj za zaštitu kamenice
Piše: Kristina ivković
Foto: Ado Buljubašić
Velik su problem braniteljima bile nedodijeljene koncesije koje su nakon desetljeća čekanja i poluilegalnog poslovanja dobili tek sredinom ožujka ove godine
Dajte mi trideset, ma bolje quaranta, como se dice, četrdest - na lošem hrvatskom govori jedna od dvije Talijanke koje su vozile 70-ak kilometara od Dubrovnika do Malostonskog zaljeva, po domaći Malog mora, samo zbog školjke neuglednog izgleda.
No u njenoj se ljušturi krije pravi biser za nepce koji je opjevao još Ovidije, a austrougarski car Franjo Josip redovno naručivao na svoj dvor. Dok iz kašete netom podignute iz mora vadi naručene kamenice, školjkar Cvjetko Matković otkriva da mu posla ni izvan turističke sezone ne nedostaje. - Svaki dan netko navrati, kupi kamenice, dagnje, kunjke, brbavice. Kamenica je najsočnija zimi i u rano proljeće, nakon svibnja postaje praznija, a potražnje ima tijekom cijele godine. Preklani smo imali dosta problema jer je nedostajalo mlađi, no ove je godine stvarno dobro rodila - kazuje jedan od većih uzgajivača iz Malog mora čija se drvena butiga od školjki smjestila na samoj obali, pedesetak metara od graničnog prijelaza za BiH.
Kako se u budućnosti suša kamenice ne bi ponovila, Matkovićev je prvi susjed, Razvojno-istraživački centar za marikulturu (RICM) Sveučilišta u Dubrovniku, 2005. pokrenuo projekt razvoja tehnologije za proizvodnju mlađi malostonske kamenice i u svom mrjestilištu na Bistrini prvi put u Hrvatskoj uzgojio mlađ nekog školjkaša. Projektom u koji je naknadno uključeno i Cvjetkovo obiteljsko gospodarstvo, kao poligon za proučavanje razvoja mlađi iz mrjestilišta u prirodnim uvjetima, uzgajivačima se otvorilo rješenje za problem koji ih je mučio godinama. Jer postalo je jasno da se, žele li osigurati dovoljne količine za sve gladnije tržište, školjkari ne mogu više oslanjati samo na prirodu.
Neka na tržištu bude i istarske i drugih kamenica, ali se one se kao takve trebaju i navesti u jelovnicima, pa da čovjek zna što kupuje i jede. Ako naruči malostonsku, neka je i dobije
Martin Hausović, "Mirna luka"
Naime, sve veća potražnja poklopila se s kroničnim nedostatkom mlađi pa su neki uzgajivači posegnuli za kamenicama iz matičnog stoka koje ispuštaju ličinke iz kojih se ona razvija.
Vadile su se i premlade kamenice koje nisu ni dosegle dob za prvi mrijest, a da stvar bude gora postojeće se ličinke nisu dobro hvatale na tradicionalne kolektore. - Ta fluktuacija u prirodi, tih biblijskih sedam sitih, sedam gladnih godina su normalna pojava. Ove je godine prihvat ličinki bio zadovoljavajući, ali se ozbiljna proizvodnja školjkaša ne može temeljiti na hirovima prirode.
Stoga je jako poželjno imati mrjestilište koje može osigurati potrebnu količinu za komercijalni uzgoj - smatra dr. sc. Vlado Onofri, stručni suradnik dubrovačkog Instituta za more i priobalje koji već godinama znanstvenim savjetima nesebično pomaže malostonske školjkare.
Njegovi kolege iz RICM-a odlučili su riješiti taj problem te prije dvije godine počeli razvijati tehnologije koje danas nude svima zainteresiranima za pokretanje komercijalnog mrjestilišta. - Mi se nemamo u planu baviti proizvodnjom kamenica niti prodajom mlađi već radimo na razvoju optimalnih tehnologija mrijesta i uzgoja kamenice za privatne poduzetnike.
Oni od nas trebaju naručiti i platiti fisibility studiju, a mi im ponudimo projekt i tehnologiju iza koje stojimo. Isto tako, selekcijom pokušavamo doći do matičnog stoka koji bi dao superkamenice - školjke boljeg mesa i bržeg razvoja.
Među prvima koji su pokazali zanimanje za pokretanje komercijalnog mrjestilišta su školjkari iz braniteljske zadruge Mirna luka iz Stona koju Dubrovački centar za poduzetništvo ističe kao ogledni primjer organizacije malih poljoprivrednih proizvođača u koji bi se trebali ugledati i drugi razvojačeni branitelji.- Nakon što je rat završio nismo željeli sjediti skršenih ruku i živjeti od mirovina, nego nešto stvarati, raditi. Uzgoj dagnji i kamenica bio je logičan izbor, jer školjkarstvo je ipak naša tradicija - otkriva Martin Hausović, predsjednik Mirne Luke. Od države smo dobili 220 000 kuna što smo ih uložili u osnivanje i razvoj zadruge, prikupljanje dokumentacije potrebne za prijavu na razne natječaje, kupnju skupih kolektorskih materijala i proučavanje suvremenih tenologija uzgoja.
Veliki problem bile su nam nedodijeljene koncesije koje smo nakon desetljeća čekanja i poluilegalnog poslovanja dobili tek sredinom ožujka ove godine, a administrativne zapreke i nedonešen prostorni plan stoje nam i na putu do komercijalnog mrjestilišta koje želimo pokrenuti kako bismo si osigurali količine dovoljne da zadovolje rastuću potražnju.
Osim toga, namjeravamo ishoditi potvrdu o izvornosti, odnosno zaštićenom geografskom podrijetlu našeg proizvoda kako se više ne bi događalo da se pod imenom malostonske kamenice prodaju one koje to nisu.Naime, kad je došlo do nestašice kamenica, pojedini školjkari snalazili su se tako što su ih dovozili iz Istre. Jedan od njih bio je i Nikša Maškarić iz Zamasline.
- Nisam to činio zbog razlike u cijeni, koje nema, već zato što naših nije bilo dovoljno. Naručene količine valjalo je isporučiti jer inače gubite kupca, a nije se smjelo dogoditi da u srcu sezone restorani ostanu bez kamenica. Sad kad ih ima u dovoljnim količinama neće biti potrebe za tim, a normalno da je meni u interesu prodavati školjke koje uzgajamo moji kooperanti i ja. Većina malostonskih školjkara nema ništa protiv toga da se u dubrovačkim restoranima prodaju kamenice koje ne dolaze iz njihovog kraja, no samo ako se istakne odakle su.
- Neka na tržištu bude i istarske i drugih kamenica, ali se one kao takve trebaju i navesti u jelovnicima. Ako gost naruči malostonsku, neka je i dobije, i neka se vrši stroža kontrola podrijetla proizvoda - smatra Martin Hausović, naglašavajući kako je važno da njihov proizvod bude prepoznatljiv po kvaliteti i sigurnosti za konzumaciju.
Naime, osim fitoplanktona i minerala, kamenica poput svih ostalih školjki iz okružja upija i toksine kojima i duguje svoj jedinstven okus. Stoga je vrlo bitno znati odakle dolaze, to više što su se proteklih godina na tržištu, uz malostonsku i istarsku kamenicu koje rastu u moru vrhunske kakvoće, pojavile i one upitnog podrijetla.
- Prevelika ih je količina dolazila iz opskrbnih centara sa sjevera, nemoguće je da su ih u Istri mogli toliko izloviti. One se tamo ne uzgajaju, a ove koje sam osobno vidio bile su očito iz uzgoja, kalibrirane, drukčijeg oblika od naših. Možda su iz talijanskih uzgajališta - sumnja Cvjetko Matković.
Razvojačeni branitelji iz Stona odlučili su izgraditi budućnost na spajanju tradicionalnog uzgoja školjki, modernih tehnologija i turističke ponude. Njihova je udruga primjer koji bi i ostalim uzgajivačima trebao pokazati najbolji put razvoja
Koliko istinski ljubitelji vode računa o tome da pojedu kamenicu u čije su podrijetlo sigurni, govori podatak da ih mnogi jedu samo in situ. - Nakon nekoliko trovanja u splitskim restoranima, potražnja je tamo jako pala. Ljudi bi radije sjeli u auto i dovezli se ovamo, jer su bili sigurni da će dobiti kamenicu tek uzetu iz Malog mora. I mnogi iz drugih krajeva je jedu isključivo ovdje, jer nema većeg gušta nego kad je netko pred vama izvadi i otvori - otkriva Nikša Maškarić.
Upravo je ta činjenica potakla njegove kolege školjkare iz zadruge Mirna luka da od malostonske kamenice naprave brand i promoviraju je kao gastroikonu koja će i zimi, kad je najsočnija, privući turiste u Općinu Ston, teško stradalu u potresu '96. i jednu od siromašnijih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Time su se uključili u trend spajanja gastronomije i turizma.
- Ideja nam je da preko školjkarstva napravimo klaster vrijednosti koje imamo - izvorne morske soli, plavca malog, domaćih rakija i likera te autohtonih jela i suvenira koji bi zajedno s kamenicom bili naš zaštitni znak na domaćem i stranom tržištu. Nedavno smo na pristaništu u Prapratnom otvorili ugostiteljski objekt Morsko jaje u kojem će se spomenuti proizvodi cijele godine nuditi putnicima redovite brodske linije za Mljet, turistima s cruisera te izletnicima.
Ipak, trenutno nam je najvažnije dobiti potvrdu o izvornosti proizvoda, jedan od dokumenata koji je najteže ishoditi jer je potrebno prikupiti vrlo obimnu dokumentaciju - kaže Hausović.
Cvjetko Matković s pergularima, mrežom za skupljanje ličinki kamenice
Kako raste kamenica
Kamenice u svojoj trećoj godini postaju spolno zrele, tvore matični stok, i nakon oplodnje ličinke u ljušturi majke ostaju oko 12 dana, što nije slučaj u ostalih školjkaša. Nakon toga te već velike ličinke 2-3 tjedna plutaju u moru dok ne dostignu dob za prihvat i prilijepe se za pogodnu površinu, tzv. kolektore - bile to ljušture odraslih kamenica, grane hrasta crnike, stari pergolari (mreže) za dagnje, kolektorski konopi i ostali materijali koji se koriste u tradicionalnom i suvremenom školjkarstvu. Nakon što se prihvate prolaze fazu metamorfoze i postaju mlađ male kamenice. Kad dosegne veličinu od 4-5 cm, što se događa nakon otprilike pola godine, mlađ se skida s kolektora i stavlja na uzgoj u plastične kašete ili se s par kapi cementa prilijepi za konope, što je posao koji se obavlja ručno.
Tada je se pušta da raste i s otprilike godinu i pol dana je spremna za prodaju i konzumaciju, mada uvijek treba voditi računa o tome da se ostavi dovoljan broj jedinki koje će doseći spolnu zrelost i roditi nove ličinke. U umjetnom mrjestilištu RIC-a na Bistrini, pokrenutom kako bi se doskočilo problemima s prihvatom ličinke i razvojem mlađi, ličinke dobivene od selekcioniranih odraslih jedinki stavljale su se u bazene u kojima rastu i hranile probranim algama i fitoplanktonima.
Kad su bile spremne za prihvat, u bazene su se stavljali različiti kolektorski materijali kako bi se ispitalo koji je od njih optimalan. Najbolje su se prihvaćale na ljušture kamenica i gumene ploče, no kako ih je bilo previše na jednom mjestu, što nije dobro za kasniji rast, znanstvenicima iz RIC-a ostaje da se još pozabave tim problemom. Zanimljivo je da su vrlo dobre rezultate pokazale grane crnike koje su za uzgoj kamenice koristili još i stari Rimljani, a čiji je atraktivan izgled sjajan za turističku promidžbu. Kad je mlađ dovoljno narasla, u RIC-u su dio nastavili uzgajati u moru a dio u mrjestilištu. Prvi i jednostavniji način pokazao se optimalnim za primjenu u trenutnim uvjetima hrvatskog školjkarstva i obiteljskim gospodarstvima uzgajivača kamenica.
Opasnost od uljeza
Budući da je Malostonski zaljev zatvoren akvatorij, mnogi školjkari strahuju da bi neodgovorni pojedinci koji dovoze kamenice "izvana" mogli doći na ideju da ih stave u more, jer je nekoliko takvih slučajeva bilo i dosad.
- Donijeti druge kamenice i držati ih u kontroliranim uvjetima, u zatvorenim bazenima - to nije problem. Ali stavljati ih u more jest, jer uz kamenice mogu doći još i različite bolesti i cijeli uzgoj školjkaša u malostonskom zaljevu dođe u pitanje. To treba spriječiti pod svaku cijenu - odlučan je dr. sc. Vlado Onofri kojem je jedan od školjkara iz Malog mora donio nekoliko komada kamenica koje su, po svemu sudeći, Irske. Jutarnji list
16. travnja 2007.
Obiteljsko gospodarstvo Paić iz Skradina ponovno šampion
Piše: Stanko Ferić
Foto: Ante Baranić
Paići iz Skradina mnogima su uzor
Sedma smotra proizvođača hrane i prehrambenih proizvoda Šibensko-kninske županije
VODICE - Na 7. smotri proizvođača prehrambenih proizvoda Šibensko-kninske županije, koju je u Vodicama organizirala Hrvatska gospodarska komora - upanijska komora Šibenik, nastupilo je 31 poduzeće, udruga, zadruga, obrt i obiteljsko gospodarstvo s više od 150 različitih proizvoda.
i obiteljsko gospodarstvo iz upanije
Zahvaljujući kvaliteti svojih proizvoda prvo su mjesto podijelili obrt Filippo - seosko gospodarstvo Baćulov dvor iz Primoštena, Obiteljsko gospodarstvo Paić iz Skradina i obrt Dalmatino iz Pirovca. Pobjednici su predstavili svoje proizvode od suhih smokava, maslinova ulja, badema, oraha, slanoga graha, jarog graha i leće te žestice i vino pa i autohtone suvenire koji bi mogli biti vizualni temelj za promidžbu autohtonih prehrambenih proizvoda Šibensko-kninske županije.
Najviše pozornosti posjetitelja smotre, a i najviše ocjene stručne komisije dobili su proizvodi Obiteljskoga gospodarstva Paić: skradinska torta, slani i slatki bademi, smokvenjaci i marmelada od šumskog voća. Gospodarstvo Paić dobilo je šampionsku titulu te ponovilo uspjehe koje je postiglo na svim dosadašnjim smotrama HGK - upanijske komore Šibenik. Smotra lokalnih prehrambenih proizvoda privukla je brojnu publiku koja je s užitkom kušala sve što je bilo predstavljeno i ponuđeno.
Organizacija zaslužuje najviše ocjene, ali se na žalost ponovio ključni problem te dobro zamišljene sajamske priredbe. Ni ove godine na smotru nisu došli trgovci, hotelijeri i poduzetnici koji bi mogli proizvode lokalnih proizvođača hrane prezentirati i ponuditi širem tržištu ili ih pretvoriti u dio hotelske ponude. Jutarnji list
16. travnja 2007.
Restoran obitelji Gotovina
Piše: Iz Mannheima Sanjin Španović
Foto: Vjekoslav Skledar
Naši su reporteri u Mannheimu otkrili biznis roditelja Dunje Zloić, supruge generala Ante Gotovine. 'Kod nas se Dunja odmara kad se vraća od Ante iz Haaga', pripovijedaju njezini sumještani
Samo će rijetki automobil kad projuri uskom Herrenwald strasse, na nekoliko sekundi uznemiriti stanovnike te četvrti njemačkoga gradića Ludwigshafena u kojoj uglavnom žive useljenici.
Na kućnim su zvonima slovačka, grčka, arapska i bosanska prezimena, a njemačka su u manjini. Na jednom zvonu u maloj trokatnici navedeno je prezime Zloić. Tu već 30-ak godina žive Nikola i Matija Zloić, roditelji Dunje Zloić, supruge generala Ante Gotovine. Umirovljena pukovnica HV-a, koja od trenutka bijega svog supruga ne prihvaća kontakte s medijima, odrasla je s tri sestre u toj istoj kući odakle se prije 16 godina otisnula u Hrvatsku. Tada 20-godišnja djevojka željela je završiti Filozofski fakultet u Zagrebu.
- Majka Matija protivila se tome. Rat je u Hrvatskoj bio pred vratima i svi su pokušavali odgovoriti Dunju od toga - prisjetio se naš sugovornik, blizak obitelj Zloić koja inzistira na diskreciji, pa stoga ni on nije htio da ga imenujemo.
Dunjini roditelji uopće nisu bili oduševljeni našim dolaskom. Pristojnu molbu za razgovor odmah su odbili, i to tako što su nas istjerali iz zgrade, a zatim u cijeloj kući spustili rolete i zaključali stubište.
Obitelj Zloić podrijetlom je iz mjesta Otrić Seoci pokraj Metkovića. Prije 30-ak godina došli su u Njemačku. Tada su se upoznali s bračnim parom Omerović koji su im postali veliki prijatelji. O Zloićima Omerovići kažu sve najbolje, posebno o Dunji koje se ipak, kao i drugi mještani, najslabije sjećaju jer je prva otišla iz Njemačke.
- Kada bi svi bili kao Zloići, ovaj bi svijet bio predivan. Oni su jednostavni ljudi, ali ih život nije mazio. Ovamo su se doselili 1969. godine, a podrijetlom su iz okolice Metkovića pa se jako naljute kada im se kaže da su Hercegovci. Otac Nikola po zanimanju je tesar, ali cijeli život je radio na izolaciji u Njemačkoj. Majka Matija je brinula o djeci i od njih napravila predivne ljude - istaknula je Milka Omerović koja živi točno preko puta kuće Zloićevih.
- Ajme, vidi Dunju i Antu kako su divan par - između dviju rečenica obraća se Milka suprugu dok gleda neke stare članke o bračnom paru Gotovina.
Sa smiješkom je nastavila prepričavati svoja sjećanja na Dunju. Otkrila je kako je, kao i sestre, uvijek bila lucidna i zaigrana.
- Voljela se šaliti i pričati viceve. Još kao dijete dizala je atmosferu svojom lucidnošću. Poslije, kada je otišla u Zagreb, potpuno se uozbiljila i naglo odrasla - dodala je Milka Omerović.
Dunja Zloić se nakon dolaska u Zagreb odmah zaposlila u Ministarstvu iseljeništva. Tamo je postala tajnica ministra Gojka Šuška s kojim se zbližila.
- Tih ratnih godina roditelji su se posebno brinuli za Dunju. Stalno je bila u rizičnim situacijama, ali nije gubila razum te su je svi cijenili kao hrabru osobu koja je mislila na sve, pa tako i na strah roditelja. Kada su raketirani Banski dvori, svi su bili preplašeni. U svoj toj gužvi ona je nazvala u Njemačku i rekla da je živa i zdrava, ali da mora ići dalje jer se sve ruši oko nje. Poslije, kada je sve završilo, nazvala je i smirila roditelje - ispričao je naš izvor koji identitet ne želi otkriti zbog straha od Dunjine reakcije. Kako kaže, Dunje se boje i roditelji i sestre. Pravi je autoritet i ne dopušta im da izlaze u medije. Glasine o Dunjinoj strogoći u Njemačku su došle, osim obitelji, i preko drugih poznanika. Dobar prijatelj njihova šogora Dragana Okudara, koji je oženio Dunjinu mlađu sestru Nikolinu, Drago Bandić, o Dunji je čuo od svog nećaka.
- Tih je godina nećak bio vozač u MORH-u, a kada bih mu spomenuo Dunju, rekao bi mi samo: Pusti, ta je preopasna za svakoga - izjavio je Bandić.
Tijekom boravka u Zagrebu Dunja Zloić živjela je u maloj hotelskoj sobi u hotelu Kralj Krešimir pokraj MORH-a. Iako joj nije bilo predivno, svih tih godina odbijala je preuzeti stan na koji je imala pravo. Stalno je govorila da prvo drugi trebaju dobiti stanove, a za nju neka se pobrinu na kraju. Na kraju su ona i njezin suprug otkupili kuću na Srebrnjaku u čemu im je financijski posebno pomogao Dunjin otac Nikola.
Antu je upoznala tijekom rada u MORH-u, a ljubav je buknula početkom 1993. godine. Prvi put u javnosti su se pojavili na svečanom mimohodu 30. svibnja 1995. godine te ubrzo i vjenčali. Iako je vjenčanje u Zagrebu kod matičara bilo tajno, u Pakoštanima je njihov brak proslavilo više od 300 ljudi.
- Bila je to velika fešta uoči Oluje. Bili su pozvani brojni visoki dužnosnici, obitelj i prijatelji. Sjećam se da je bio i bračni par Šušak koji su se tada pokazali kao veliki ljudi. Supruga ministra Šuška tada je na svoju inicijativu sama ušla u kuhinju i počela brisati tanjure i ostalo posuđe zajedno s drugim ženama. Danas su ona i Dunja velike prijateljice koje je upoznao upravo ministar - otkrio nam je Dragan Okudar, šogor Dunje Gotovine.
Dragan Okudar, suprug Nikoline Zloić, sestre supruge generala Gotovine, vlasnik je restorana u Mannheimu. U radu restorana nesebično mu pomažu dvije Dunjine sestre, a desna ruka u upravljanju je Nikola Zloić, otac Dunje Gotovine.
- On je spreman i posaditi cvijeće i zalijevati ga. Brine se i pomaže - rekao je Okudar u svom restoranu gdje vlada opuštena atmosfera.
Na meniju su pretežno hrvatska jela - ćevapi, ražnjići i ostali specijaliteti s roštilja, miješaju se hrvatski i njemački jezik, a iz zvučnika dopire hrvatska muzika. Na samom ulazu u restoran nalazi se stari plakat s likom generala Gotovine u uniformi i parolom. Na zidu pokraj ulaza dvije su slike - crkve Sv. Marka i grada Zagreba. U sredini je hrvatski grb, a s druge strane šanka vise drvena čuturica, također s grbom, te licitarsko srce s natpisom Croatia.
Iza šanka je Nikolina Zloić koja naš pokušaj razgovora o šogoru Anti odmah odbija, kao i o svojoj sestri. Nikolina Zloić deset je godina mlađa od sestre Dunje. Za razliku od nje, koja je nakon srednje škole završene u Njemačkoj otišla na studij u Zagreb i potom postala pukovnica HV-a, Nikolina je cijeli život u Mannheimu, a u restoranu kao konobarica radi od prvoga dana. Osim nje, u Njemačkoj žive još dvije njezine sestre, od kojih jedna točno u stanu ispod njihova.
Iza šanka je kuhinja u kojoj radi kuharica iz Dalmacije, a prije nje jela je gostima kuhala Nikolinina i Dunjina majka. Upravo su njezini domaći specijaliteti privukli mnogo gostiju koji su obožavali njezinu hranu. Nažalost, zbog bolesti je prije tri i pol godine prestala kuhati u restoranu. Njezinim je jelom u tom restoranu svojedobno bio zadovoljan i bivši ministar obrane Gojko Šušak. On je došao s Dunjom Zloić tijekom putovanja kroz Njemačku, a Okudara je iznenadio svojom jednostavnošću.
- Bio je vrlo skromna osoba i pazio je na sve. Ista je takva i njegova supruga - napomenuo je Okudar koji je Šuška tijekom tog posjeta vozio u staroj Mazdi.
- Pokušao sam nabaviti pristojan automobil da vozim ministra Šuška po Njemačkoj, no Dunja je rekla da to nije potrebno. Na kraju sam ga vozio na stražnjem sjedalu Mazde na kojem inače vozim krumpire. Svima nam je to bilo komično, posebno Šušku - ispričao je Okudar.
On je restoran otvorio prije 16 godina na nagovor Bože Šukera, strica nogometaša Davora Šukera. Dotad o ugostiteljstvu i gastronomiji nije znao ništa. Budućeg šogora, Antu Gotovinu, upoznao je 1993. godine kada je prvi put s Dunjom došao u Mannhaim, a posljednji put čuli su se za Božić kada ga je nazvao iz Haaga.
Gotovina je, kako tvrdi, ovdje bio samo dva puta, no sljedeći put kada dođe, priredit će mu nezapamćenu feštu.
- Slavit ćemo danonoćno, do iznemoglosti, i ništa nas neće spriječiti. Jedan prijatelj obećao mi je da će nam tada pjevati i Marko Perković Thompson, a ja ću pozvati Matu Bulića. Za tu prigodu čuvam i crno vino s Antinom etiketom. To je vino napravljeno u samo 150 primjeraka, a ja ga čuvam za nas dvojicu - istaknuo je Okudar pokazujući crnu bocu s etiketom na kojoj je slika Gotovine, a koju je izvadio iz regala kod šanka.
Jednom je prilikom u tom restoranu zazvonio telefon. Dotrčao je maleni, tada petogodišnji dječak, javio se i predstavio: Ovdje Ante Gotovina, tko si ti? Osoba s druge strane telefona samo je nijemo slušala, nije imala snage progovoriti. Nazvala je samo da čuje svoju rodbinu i da preko njih pozdravi sina. Ni u snu nije očekivala da će joj se upravo on javiti. Bio je to general Ante Gotovina koji se tada malo više od godinu dana skrivao od Haaga. Njegov sin, zajedno s majkom Dunjom, provodio je praznike u Mannheimu gdje danas Dunja Gotovina često dolazi u posjet obitelji.
- Bila je i ove godine jednom ovdje. Dunja dođe kada ide u Haag pa ostane dan ili dva da se odmori. No, čim se pojavi, odmah preuredi i spremi cijelu kuću, sve napravi po svom. Voli red i svojim autoritetom ga provodi - naglasila je Milka Omerović koja često pogleda kroz prozor i vidi maloga Antu.
Mali je pravi vrag, trči i igra se po ulici, a onda se majka zadere. Stroga je prema sinu, ali takva možda i treba biti - dodaju Omerovići. Jutarnji list
13. travnja 2007.
Račan prestao komunicirati s okolinom; rast tumora doveo do nesnosnih bolova
ZAGREB - Zdravstveno stanje Ivice Račana i dalje je kritično, a zbog općeg stanja organizma te primijenjenih lijekova došlo je do poremećaja svijesti te on od sinoć ne komunicira s okolinom, priopćeno je iz SDP-ova ureda za odnose s javnošću.
Liječnički tim je utvrdio da je nekontrolirani rast tumora doveo do pojave izrazito teških bolova u desnom ramenu i glavi te je stoga bilo nužno primijeniti visoke doze lijekova za njihovo ublažavanje.
Vitalne funkcije organizma i dalje su održane te se provode nužne mjere liječenja. Sve daljnje prognoze ovisit će o općem stanju organizma i brzini rasta tumora, stoji u priopćenju SDP-a.
Račanova supruga i sinovi proveli su besanu noć uz bolesničku postelju na Rebru, a u središnjici stranke na Iblerovu trgu tijekom noći također su bili pripravni i za najgoru vijest koja se, međutim, nije dogodila.
ivotna drama Ivice Račana počela je prije dva i pol mjeseca, kad je obznanio da boluje od zloćudne bolesti i rekao da se do dijagnoze i oporavka povlači iz javnog života. Nakon dvije teške operacije u Münchenu bila mu je potvrđena konačna dijagnoza raka bubrega. Liječnici su danas na KBC-u Rebro, gdje se Račan liječio posljednja dva tjedna, bili pesimistični, jer se njegovo stanje iz sata u sat pogoršava. Jutarnji list
13. travnja 2007.
Vlada: Novčana se kazna više neće moći zamijeniti zatvorom
Novim prekršajnim zakonom i spajanjem sudova želi se smanjiti broj zaostataka i produljiti rokove zastare
Predlaganjem novog zakona o prekršajima te prijedlogom smanjenja broja prekršajnih sudova, Vlada je jučer pokrenula reformu tog segmenta pravosudnog sustava, kojoj je, uz ostale jedna od glavnih ciljeva utjecanje na smanjenje broja zaostalih predmeta, jasnije definiranje sustava sankcija te produljenje rokova zastara. Analize su, kazala je jučer ministrica pravosuđa Ana Lovrin, pokazale da se čak trećina svih sudskih zaostataka odnosi na prekršajne postupke. Zaostaci, se jednim dijelom namjeravaju riješiti ekonomiziranjem samih postupaka. Izostavlja se pripremno ročište, primjena pravila o glavnoj raspravi predviđena je samo za teže prekršaje, dok će se svi ostali rješavati po "žurnom postupku". Takvi žurni postupci predviđeni su za prekršaje za koje se može izreći kazna do 10 tisuća kuna u slučaju fizičke osobe, odnosno 30 tisuća kuna u slučaju pravne osobe. Izmjenama bi se, kako je kazala ministrica Lovrin, posebno trebao rasteretiti Visoki prekršajni sud i do 50 posto jer će se ubuduće žalbe rješavati na prvostupanjskom sudu.
I duže od dvije godine
Novim zakonom utvrđuje se jedinstveni rok zastare prekršajnog progona i to na rok od dvije godine, dvostuko duže nego je propisano zakonom iz 2002. godine. No, osim toga zakonski prijedlog dopušta da se u slučaju posebnih zakona za prekršaje koji se propisuju određenim zakonom može predviditi i duži rok zastare, ali ne i dulji od tri godine. Taj rok je ograničen jer se smatra da bi se u slučaju nekih zakona mogli utvrđivati nekritičko dugi rokovi zastare. Pooštrava se i sustav sankcija, uvođenjem većeg broja okvira za kažnjavanje. Primjerice, fizičkoj osobi dosad se mogla izreći maksimalna kazna od 15 tisuća kuna, iako već sada mnogi zakoni probijaju taj okvir, poput zakona o preuzimanju trgovačkih društava koji predviđa kaznu i do 500 tisuća kuna za prekršaje regulirane tim zakonom. Kako su sudovi, uzimajući kao temelj za kažnjavanje zakon o prekršajima i kazne predviđene tim zakonom morale su se odmjeravati unutar tih 15 tisuća kuna. Sankcije su, pokazala je to i analiza Ministarstva pravosuđa, općenito bile blage. Na uzorku od 83.000 okrivljujućih rješenja utvrđeno je primjerice da je u 23.000 izrečena opomena ili uvjetna osuda, a u 400 slučajeva kazna zatvora.
Blokada zatvora
Novim zakonom predlaže se i da suci ne mogu tek tako zanemariti predviđenu novčanu kaznu. Propisat će se, naime, da se u slučaju minimalne kazne ona može ublažiti najviše do trećine. Za takozvane prekršaje iz koristoljublja kazna se može smanjiti do jedne polovine propisane kazne. Možda širem krugu građana najbitniju promjenu, donijet će koncept da se svaka novčana kazna treba naplatiti, a tek ako ne uspije prisilna naplata ona se može zamijeniti kaznom zatvora. To bi trebalo smanjiti napućenost zatvora zbog neplaćanja mimimalnih prekršajnih kazni. Odredba da se za svakih 300 kuna može odrediti kazna od jednog dana zatvora dovela je do blokade zatvorskog sustava, što je, objašnjavaju u Ministarstvu pravosuđa, imalo za posljedicu i duga čekanja što je ponovo pogodovalo velikom broju zastara. Proces racionalizacije sudova započet će spajanjem po 10 prekršajnih i općinskih sudova. Općinskom sudu u Bjelovaru pripojit će se, predlaže Vlada sud u Čazmi, sudu u Zaboku općinski sud Klanjcu, u Korenici sud u Donjem Lapcu, Delnicama sud u Čabru, a Općinskom sudu u Poreču sud u Rovinju. Kada je riječ o prekršajnim sudovima predlaže se da se prekršajnom sudu u Karlovcu pripoji sud u Ozlju, Delnicama sud u Čabru, Glini sud u Gvozdu, Obrovcu sud u Gračacu, a Prekršajnom sudu u Korenici prekršajni sud iz Donjeg Lapca.
Smanjiti broj socijalnih naknada
Nakon dugotrajnog usuglašavanja Vlada je jučer konačno donijela prijedlog strategije reforme socijalnih naknada, što je jedan od uvjeta PAL 2 programa, odnosno Zajma za strukturalnu prilagodbu koji odobrava Svjetska banka. Osnovni cilj reforme je da se novčane socijalne naknade pravednije raspodjele unutar raspoloživog iznosa u BDP-u, a prema projekcijama za ovu godinu one su narazini od 2,44 posto BDP-a, dok se za socijalno najugroženije izdvaja svega 0,65 posto BDP-a. Reformom bi se trebalo smanjiti ukupan broj socijalnih naknada jer se pokazalo da ih postoji velik broj koji sluće za slične potrebe, ali i bolje ciljanje te brži i kvalitetniji pristup. Sve naknade ubuduće se utvrđivati na temelju relativne linije siromaštva koju će utvrđivati Državni zavod za statistiku. Ako je sada osnovica 400 kuna, za njeno povećanje za 25 posto u jednoj bi godini za različite naknade bilo potrebno osigurati dodatnih 416,7 milijuna kuna. Reformom bi se, kazao je ministar Neven Ljubičić trebale riješiti nelogičnosti unutar sustava, poput one da centri za socijalnu skrb 70 posto vremena troše za administriranje, a tek tri posto za "terenski" rad (www.poslovni.hr)
13. travnja 2007.
VIKEND INTERVJU: NIKO BULIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE Hrvatskom turizmu nedostaje još 50 tisuća hotelskih soba
Nakon dobrog uskrsnog vikenda i uloženih 13 milijardi kuna, problemi u turizmu ostaju: manja profitabilnost, manjak školovanog kadra
S kojim investicijama dočekujemo ljeto, koliko je stanje bolje nego lani, što možete pohvaliti, a što zaslužuje kritiku?
- Prema podacima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, 2007. godine će se u hrvatski turizam, direktno i indirektno, investirati 13,6 milijarde kuna. Od tog iznosa u nove hotelske objekte investirat će se 3,6 milijardi, a u obnovu postojećih objekata tri milijarde kuna. Gotovo sedam milijardi investirat će se u komunalnu infrastrukturu koja predstavlja neophodnu nadogradnju kvalitetnog turističkog proizvoda.
Kongres turističkih djelatnika opet je podsjetio na probleme: turizam nema status izvoznika, profitabilnost je u 2006. manja nego 2005....
- Prema podacima Hrvatske narodne banke hrvatski je turizam u 2006. godini uprihodio 6,3 milijarde eura što je pet posto više nego u 2005. godini. Očigledno je da hrvatski turizam iz godine u godinu generira sve veći devizni priljev za našu zemlju, no u takvom okružju sve naše turističke tvrtke ne posluju jednako profitabilno. Mnogi hrvatski hotelijeri postojano ulažu u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih kapaciteta, no valja biti realan i zaključiti da će oni tek u idućim godinama vratiti velike investicije i generirati profit.
Još nedostaje školovanog kadra?
- Kadrovi u turizmu svakako su problem kojem treba posvetiti posebnu pozornost. Sklapanje ugovora na određeno vrijeme, rad na crno, niske plaće, samo su neki od razloga zbog kojih interes za obrazovanje u zanimanjima vezanim uz turizam još nije na zadovoljavajućoj razini.
Premda se dosta ulaže, više je riječ o povećanju komfora nego o novim objektima. Da bismo sustigli konkurenciju, navodno nedostaje 20.000 kreveta visoke kategorije. Gdje ih naći?
- Hrvatska ima više od 20.000 hotelskih postelja koje su izvan funkcije kao posljedica ratnih devedesetih. Također brojne hotelske tvrtke s glavninom vlasničkog udjela u rukama države još čekaju nove vlasnike, koji će uložiti u rekonstrukciju i podizanje standarda. Ako želite moj stav, Hrvatskoj nedostaje još 50.000 kvalitetnih hotelskih soba, dakle još ovoliko koliko ih sada imamo.
Dosta se govorilo o poticajnom kreditiranju, no mali obiteljski hoteli daju samo 10 posto kapaciteta. Čime motivirati snažnije samozapošljavanje u turizmu?
- Program "Poticaj za uspjeh" nadležnog ministarstva od svog je uvođenja u 2002. godini polučio vrlo dobre rezultate. Čak 306 subjekata primilo je subvencionirane kredite s dvije godine počeka u ukupnom iznosu od 175 milijuna eura. U tom smjeru moramo i dalje nastaviti, posebice imamo li u vidu rastuću potražnju na tržištima u segmentu malih, personaliziranih tzv. boutique hotela, jer želimo upravo tako popuniti prazninu koju u ponudi imamo s obzirom na sustav u kojem smo do 1990. živjeli.
Još ne znamo što nam je cilj: masovni ili elitni turizam. Tko je zakazao, Vlada ili lokalna uprava?
- Nitko nije zakazao. ivot nije crno-bijeli, a elitni i masovni turizam su samo dva antipoda realnog života. Kvalitetni turizam naša je dugoročna odrednica, ali kada govorimo o našim ambicijama da postanemo kvalitetna mediteranska destinacija, moramo imati u vidu koje su nam polazne odrednice.
Unatoč svim našim ljepotama, godišnje više turista posjeti Prag nego sve hrvatske destinacije. Kako biti bolji?
- Uvijek možemo raditi usporedbe s nekom od turističkih destinacija svijeta i pitati se zašto je kod nas drukčije. Možda će vaše pitanje djelovati poticajno za naš glavni grad Zagreb. Na temelju svih analiza i pretpostavki održivog razvoja odredili smo naša srednjoročna predviđanja koja govore da ćemo 2012. godine ostvariti 12 milijuna turističkih dolazaka i 66 milijuna turističkih noćenja što s obzirom na populaciju Hrvatske predstavlja optimum u pogledu održivog razvoja destinacije, uz 2,7 turističkih dolazaka i 15 turističkih noćenja po stanovniku naše zemlje. Financijske procjene govore o 12 milijardi eura ukupnih inicijacija turizma u ukupnom gospodarstvu te o osam milijardi eura turističke potrošnje inozemnih posjetitelja. Božica Babić, (www.poslovni.hr)
13. travnja 2007.
Preko Dana karijera dosad zaposleno 200 mladih
Najviše je onih koji su proteklih godina ostavljali životopise na sajmu zaposlio Agrokor - čak stotinjak
Predsjednik Vlade RH Ivo Sanader jučer je svečano otvorio 4. hrvatski dan karijera u Boćarskom domu u Zagrebu, koji je organizirao website MojPosao. Na manifestaciji je sudjelovalo do sada najveći broj tvrtki, njih 57 iz gotovo svih sektora gospodarstva, koje su se predstavile mladim posjetiteljima, studentima i učenicima iz cijele Hrvatske. Od prvog sajma održanog 2005. godine sve veći broj kompanija predstavljaju se mladima koji tog dana imaju prve kontakte s potencijalnim poslodavcima, ostavljajući im životopise i ispunjavajući upitnike. Procjenjuje se da je na Danima karijera dosad posao našlo oko 200 posjetitelja od čega najviše, oko stotinjak u Agrokoru. Zagrebačka banka zaposlila je tridesetak, a Lidl koji je nastupio na svim dosadašnjim Danima, što znači i prije otvaranja trgovina u Hrvatskoj, zaposlio je dvadesetak ljudi u kategoriji srednjeg menadžmenta. Sponzori ovogodišnjih Dana bili su uz Lidl i Zagrebačku banku i Podravka koja se predstavila prvi put, a medijski pokrovitelji bili su RTL Televizija, Večernji list, Poslovni dnevnik, Poslovni savjetnik, Lider i Otvoreni radio. U organizaciju sajma bilo je uključeno 12 studentskih udruga, a ove godine prvi put sudjelovala je Udruga za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom "Zamisli". Mladi posjetitelji mogu na ova način doznati sve što ih zanima o poslovanju pojedine kompanije te načinima i uvjetima regrutacije kadrova, izjavila je Tanja Prekodravac, voditeljica projekta Dan karijera. Na Danima se najbolje vidi kako se može naći posao i bez veza, rekao je Nenad Bakić, vlasnik portala MojPosao te dodao kako im je cilj da najbolji poslodavci traže i biraju najbolje ljude. Da je riječ o dobroj inicijativi i organizaciji ove manifestacije potvrdio je i premijer Sanader te dodao da MojPosao mora surađivati s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje kako bi što više mladih ljudi našlo prvo radno mjesto, te da se ovakva inicijativa proširi i na ostale gradove jer "Hrvatska nije jaka koliko je jaki Zagreb nego i drugi gradovi i krajevi." Biserka Ranogajec, (www.poslovni.hr)
13. travnja 2007.
CESTOGRADNJA Dovršavaju se novi kilometri suvremenih autocesta
KILOMETRI CESTA VRIJEDNI VIŠE OD ŠEST MILIJARDI KUNA
Riječ je o oko 160 novih kilometara autocesta, a najviše će se, čak pet milijardi kuna, utrošiti na 96,2 kilometra autoceste od Splita do Ploča
Hrvatska nastavlja s intenzivnom gradnjom novih kilometara autocesta, a o opravdanosti tog zadatka najbolje govori i nedavna izjava direktora Hrvatske turističke zajednice Nike Bulića koji je rekao da su ceste najbolja investicija u hrvatski turizam i uvjet bez kojega ne bi bio moguć daljnji razvoj turizma.
Iako radovi, zbog iznimno blage zime, nisu praktički ni u jednom trenutku prestali, proljeće je vrijeme kada se oni ipak zahuktavaju i iznad hrvatskih prometnica u izgradnji doslovce stvaraju oblake prašine. Tako je izgradnja novih kilometara Hrvatskih autocesta u punom jeku i to na svim pravcima.
Koridor 5c
Autocesta Beli Manastir - Osijek - Svilaj u dužini od 88,6 kilometara, odnosno od granice s Republikom Mađarskom do granice s Republikom BiH, dio je europske mreže autocesta i 5c europskog prometnog koridora, koji se pruža od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča. Autocesta je podijeljena na pet dionica, granica Republike Mađarske - Beli Manastir, dužine pet kilometara, Beli Manastir - Osijek, dužine 24,5 km, Osijek - Đakovo, dužine 32,5 km, Đakovo - Sredanci, dužine 23 km te Sredanci - granica Republike BiH, dužine 3,6 kilometara.
Do 2008. godine planiraju se sagraditi dionice Osijek - Đakovo i Đakovo - Sredanci, a planirane su i aktivnosti vezane za pripremu izgradnje na ostalim dionicama autoceste.
Na dionicama Osijek - Đakovo - Sredanci sagradit će se pet čvorova, četiri prateća uslužna objekta, te ukupno 13 nadvožnjaka i 16 putnih prijelaza i prolaza, osam mostova i jedan podvožnjak.
Dionica bi trebala biti dovršena do kraja 2008. godine, kao i dionica Đakovo - Sredanci. Na toj dionici trenutačno se radi na trasi, paralelnim i poljskim putevima, putnim prijelazima, čvoru Đakovo, čvoru Sredanci, dva odmorišta i 20 objekata od kojih je na svim nadvožnjacima već izvedeno oko 85 posto ugovorenih radova. Dosad ugovorena
vrijednost radova na obje dionice iznosi 953 milijuna kuna (Đakovo - Sredanci 921 milijuna kuna, Osijek-Đakovo 32 milijuna kuna).
S druge strane, na samom jugu zemlje HAC intenzivno radi na autocesti od Splita do Ploča, a dionica Dugopolje
- Bisko, duljine 11,8 km, prva je dionica koja se gradi na tom sektoru. Gradnja je počela još u svibnju 2005., a završetak svih radova planiran je za lipanj ove godine. Izgradnja dionice, osim trase, obuhvaćala je i gradnju 14 objekata kao što su prolazi, podvožnjaci, nadvožnjaci i vijadukti, prateći uslužni objekt, dva tunela te dva čvora - Bisko i Akrapi.
Dionica Bisko - Šestanovac, duljine 25,2 kilometara, druga je dionica koja se gradi na toj autocesti i njezina je gradnja također počela u svibnju 2005., a završetak radova planiran je, kao i na prethodnoj dionici, za lipanj ove godine, dakle za nepuna dva mjeseca.
Od Splita do Ploča
Uz trasu na dionici je sagrađeno deset prolaza, šest nadvožnjaka, dva vijadukta, most, dva prateća uslužna objekta, dva tunela i četiri umjetna tunela. Na dionici će se izgraditi i dva čvora s pripadajućim cestarinskim prolazima Blato na Cetini i Šestanovac.
Inače, cijeli sektor od Splita do Ploča iznosi ukupno 96,2 kilometara, a ukupna ugovorena vrijednost radova iznosi oko pet milijardi kuna (bez PDV-a).
Dionica Dugopolje - Šestanovac mora biti spremna za promet do 30. lipnja ove godine, a za dionice Šestanovac Ravča i Ravča - Ploče završetak radova planiran je već za prosinac sljedeće godine. Tu je i izgradnja autoceste od Zagreba do Siska, dužine 47,5 kilometara.
Autocesta je podijeljena na tri dionice, Jakuševec - Velika Gorica jug, duljine 9,5 km, Velika Gorica jug - Lekenik, duljine 20,2 km te 17,8 kilometara duga dionica od Lekenika do Mošćenice.
Prema Vladinom programu do 2008. godine trebaju se sagraditi dionice do Lekenika i to dionica Jakuševec - Velika Gorica jug i Velika Gorica jug - Lekenik, a dionica Velika Gorica jug - Jakuševec trebala je biti gotova do listopada ove godine, no >slijedom događaja koji su trebali uslijediti nakon što je Sporazumom Grada Zagreba, upanije i HAC-a utvrđena poboljšana varijanta trase koja ulazi u Zagreb, još uvijek nisu ispunjeni
uvjeti za ugovaranje ostatka dionice<, tvrde u HAC-u.
Zapela izgradnja autoceste Zagreb - Sisak
Za preostalih 7,5 kilometara te dionice, pripremu i okončanje natječaja, pripremu zemljišta te početak građenja HAC treba ishoditi lokacijsku i druge dozvole, a to je, pak, moguće tek nakon izmjene Prostornog plana kojim bi se potvrdila promjena položaja trase prve dionice autoceste. >Kada Zagrebačka županija
usvoji izmjene prostornog plana, HAC će odmah pokrenuti postupak ishođenja svih potrebnih dozvola, ugovoriti i započeti gradnju dionice Velika Gorica - Jakuševec. Dionica u potpunosti može biti puštena u promet 18 mjeseci po dobivanju lokacijske dozvole<, tvrde u HAC-u. Inače, osim spornog detalja, na istoj dionici HAC je već ili gotov ili daleko odmakao s radovima na pojedinim objektima, poput čvora Velika Gorica - jug, obilaznici Velika Gorica, putnom prijelazu Kolareva, vijaduktu Velika Gorica - jug, nadvožnjaku Kolareva... Vrijednost radova na samoj toj, 9,5 kilometara dugoj dionici, iznosi 201,9 milijuna kuna (bez PDV-a). Sveukupno, za 161,2 kilometra novih autocesta, koji su već u izgradnji ili će to tek biti, HAC ulaže 6,15 milijardi kuna.
Planirane investicije u autoceste u 2007. 3,99 milijardi kuna
ZAGREB - Hrvatskoj se u ovoj godini planira u promet pustiti ukupno 77,2 kilometra novih autocesta te 16,2 kilometra dopune na puni profil. Ukupna ulaganja u izgradnju autocesta u 2007. predviđena su u iznosu od 3,99 milijardi kuna, od čega 3,22 milijarde kuna u nove dionice, a 776,2 milijuna kuna u postojeće, podaci su koje je objavila Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA). [Hina]
RIJEKA_ZAGREB
Puni profil do kraja 2008.
Autocesta Rijeka-Zagreb radi na drugoj fazi izgradnje, dopuna na puni profil autoceste Rijeka-Zagreb. Preostali dio II A faze obuhvaća izgradnju dijela dionice Vrbovsko - Bosiljevo ukupne duljine oko 8,84 kilometara, koja bi trebala biti završena već u lipnju. Izgradnja II B faze, proširenje polu-autoceste na puni profil autoceste, na potezu od Kikovice do iza vijadukta Stare Sušice ukupne duljine 44,26 km, obuhvaća dogradnju pet dionica: Od Kikovice do Oštrovice ukupne duljine oko 7,37 km (pet vijadukata i dva podvožnjaka), od Oštrovice do Vrata, ukupne duljine oko 12,44 km (vijadukt, most, četiri podvožnjaka i tri tunela), od Vrata do Delnica, duljine oko 8,93 km (vijadukt, pet podvožnjaka, dva tunela), 7,93 kilometra dugu dionicu od Delnica do Kupjaka (dva vijadukta, tri podvožnjaka i dva tunela), te dio dionice Kupjak - Vrbovsko (od početka dionice do iza vijadukta Stara Susica) ukupne duljine oko 7,59 kilometara (vijadukt, sedam podvožnjaka i dva tunela). Radovi na izgradnji II B faze započeli su potkraj lipnja 2006. godine, a završetak izgradnje te puštanje kompletnog poteza predviđa se do kraja 2008. godine.
ZAGREB _ MACELJ
Otvorenje već u svibnju
Pri završetku je gradnja autoceste Zagreb-Macelj. Do kraja travnja planira se obaviti tehnički pregled i u pokusni rad pustiti i posljednja, najzahtjevnija (tri čvora: Krapina, Đurmanec i Trakošćan, te čak devet vijadukata i šest tunela) i najskuplja dionica (za 19,5 kilometara utrošeno više od 280 milijuna eura) od Velike Vesi kod Krapine do Macelja, dok se službeno otvaranje očekuje u svibnju, znači do početka glavne turističke sezone. Nakon toga počinje i gradnja novog graničnog prijelaza Macelj. Prema nekim procjenama, prosječna vožnja od Macelja do Šestanovca trajat će oko četiri sata, a za tih 477 kilometara izvjesno je da će se plaćati cestarina u iznosu od 200 kuna. Inače, valja napomenuti kako je autocesta Zagreb - Macelj važna jer je dio Phyrnskog cestovnog pravca, koji od Nürnberga preko Graza i Maribora vodi do Zagreba, te povezuje zemlje sjeverne i zapadne Europe, preko Bavarske, Austrije, Slovenije i Hrvatske, sa Srbijom, Grčkom i Turskom sve do Bliskog istoka. Dužina Phyrnskog pravca kroz Sloveniju i Hrvatsku iznosi 115,7 km, a samo kroz Hrvatsku od Zagreba do Macelja 60 km
KORIDOR 5c _ BiH
Dovršetak za deset godina
Što se tiče gradnje koridora 5c kroz Bosnu i Hercegovinu, na neki način se može reći da je ona - u tijeku. Naime, od ukupne dužine trase kroz BiH, koja iznosi 337 kilometara, dionica Kakanj-Vlakovo (dužine 45 km) je u izgradnji i financira se iz proračuna Federacije BiH, a za preostalih 292 km u tijeku je izrada Projektne dokumentacije
(tehnička studija, idejno rješenje, idejni projekat, prostorno- planska dokumentacija i procjena utjecaja na okolinu).
Inače, riječ je o vrlo teškoj trasi koja prolazi kroz različite geomorfološke terene. Oko 30 km trase se nalazi na mostovima, a 74 km u tunelima. Prema preliminarnim procjenama troškovi izgradnje 292 km autoputa iznosit će 3,2 milijarde eura. Iako je za okvirni rok izgradnje za cijelu trasu predviđena 2013. godina, ministar transporta i komunikacija Bosne i Hercegovine Branko Dokić nedavno je izjavio da bi autocesta na pravcu koridora 5c koji prolazi kroz tu zemlju trebala biti dovršena do 2017. godine, a da bi država trebala graditi 80, a ne samo 45 kilometara od ukupne trase prometnice.
Najizglednije je kako će se radovi odvijati u osam odvojenih etapa i to počevši od 2008. godine. Prva dionica u dužini od 23 kilometra između Donje Gračanice i Kaknja trebala bi biti puštena u promet do 2011. godine, a najzahtjevnije dionice, poput onih od Sarajeva prema Mostaru, gradile bi se od 2013. godine.
Vjesnik
13. travnja 2007.
Ericssonu Nikola Tesli ugovor od 9 milijuna kuna na tržištu ZND-a
Nakon Bjelorusije, dogovoreni poslovi za tvrtku Ericsson Nikola Tesla u Moldaviji, Rusiji te Uzbekistanu
Ericsson Nikola Tesla je početkom travnja zabilježio dobre poslovne rezultate na tržištima Zajednice Neovisnih Država, sklopivši tri ugovora ukupne vrijednosti oko 9,000.000 kuna u Moldaviji, Rusiji te Uzbekistanu, izvijestila je ta tvrtka. U Moldaviji je s kompanijom Transtelecom iz Tiraspolja ugovoren posao modernizacije fiksne mreže utemeljene na internetskom protokolu (IP ASM rješenje) što će operatoru uz priljev novih pretplatnika osigurati ponudu suvremenijih komunikacijskih usluga. U Rusiji je potpisan ugovor s kompanijom Wireless Broadband Communications Ltd. za kupca Belgorodenergo iz Belgoroda. Riječ je o podizanju sustava na višu programsku razinu i proširenju njihove poslovne mreže izgrađene na bazi Ericssonova poslovnog sustava MD110. U Uzbekistanu su nakon dugih pregovora potpisana dva ugovora s Uzbektelecomom kao investitorom za Ericssonovo rješenje MX-ONE koje će biti instalirano u uredu uzbekistanskoga predsjednika. Riječ je o znatnoj referenci na području Središnje Azije, a nije zanemariva ni činjenica da je posao sklopljen uz stopostotno avansno plaćanje. "Kao jedan od najznatnijih domaćih izvoznika Ericsson Nikola Tesla kontinuirano razvija i unapređuje partnerstva sa svojim kupcima na stranim tržištima. U ukupnom poslovanju kompanije poslovi koje smo do sada sklapali na tržištima Zajednice Neovisnih Država imaju veoma znatan udio pa je tim više nastavak suradnje s kupcima u tom dijelu svijeta strateški bitan. Nedavno potpisani ugovori u tom dijelu svijeta učvršćuju našu poziciju izvoznika u ICT branši te nas, s obzirom na suvremena rješenja koja smo isporučili, stavljaju u samo središte pozornosti tamošnjih lokalnih zajednica", komentira Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle. Josip Jakovac, potpredsjednik kompanije te direktor prodaje i marketinga na tržištima Zajednice Neovisnih Država, ističe kako je ustrajan i kvalitetan rad s kupcima te fleksibilan pristup ključ povjerenja koji Ericsson Nikola Tesla uživa kod kupaca i partnera u istočnoj Europi i Središnjoj Aziji. Jakovac objašnjava da se tijekom više desetljeća prisutnosti na ovim tržištima kompanija ENT profilirala kao pouzdan partner i isporučitelj vrhunske tehnologije i fleksibilnih arhitektura koje omogućuju nadogradnju novim mogućnostima u budućnosti. Darko Bičak,(www.poslovni.hr)
12. travnja 2004.
Ivica Račan kritično
Zdravstveno stanje Ivice Račana je kritično, javio je HTV. Tijekom jutra njegovo se stanje naglo pogoršalo. Trenutačno su u njegovoj bolničkoj sobi u KBC-u Rebro članovi njegove obitelji.
Račana je tijekom jutra posjetilo vodstvo SDP-a na čelu sa eljkom Antunović. Jutros je Račana posjetio i predsjednik Stjepan Mesić.
Račan se iz javnog života povukao 31. siječnja kada mu je dijagnosticiran atipični tumor u desnom ramenu. Nakon daljnjih pretraga u Gradskoj klinici u Münchenu ustanovljen mu je karcinom lijevog bubrega. Operativnim zahvatima u münchenskoj bolnici uklonjeni su mu lijevi bubreg, ureter i limfni čvorovi te metastaza tumora iz mišića desnog ramena.
Krajem ožujka Račanu je pozlilo te je ustanovljeno da je tumor metastazirao i na mozak. Nastavljeno je intenzivno liječenje, obavljen zahvat gama-nožem, zračenja ramena i glave. Ovo je drugi put u tjedan dana da se Račanovo zdravstveno stanje pogoršalo.
Račan je jučer podnio ostavku na mjesto predsjednika SDP-a. (HRT)
12. travnja 2007.
4. dan karijera
Premijer Ivo Sanader otvorio je u Boćarskom domu u Zagrebu 4. hrvatski dan karijera. Ulaz je besplatan za sve posjetitelje. Za studente iz Osijeka, Rijeke, Splita, Varaždina i Zadra organiziran je i besplatni prijevoz.
Sajam je postao tradicionalno mjesto susreta najboljih poslodavaca s najboljim studentima i profesionalcima na početku karijere. Ukupno 57 tvrtki, što je najveći broj dosad, iz gotovo svih sektora gospodarstva predstavit će se na sajmu mladim posjetiteljima, prikupiti njihove životopise i obaviti kratke razgovore s njima. Također za posjetitelje su organizirane stručne radionice, prezentacije tvrtki te predavanja na temu zapošljavanja, ponašanja na intervjuu, pisanja životopisa i pronalaženja prvog ili boljeg zaposlenja.
U organizaciju Dana karijera uključeno je 12 studenskih udruga, a ove godine prvi puta na sajmu će sudjelovati Udruga za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom, "Zamisli". Također, kao i prethodnih godina, i ovoga će puta izlagače na štandovima posjetiti stipendisti projekta "Top stipendija za Top studente". (HRT)
12. travnja 2007.
Moj akvarij najveći je i najljepši u Hrvatskoj
Piše: Minja Gugić
Foto: Jure Mišković
Akvarij je dug 11 metara i visok 80-ak centimetara, a u njemu je osam tisuća litara vode. Postavio ga je inženjer Mirko Belošević
ZADAR - Ima li što ljepše u životu od ostvarenja snova? Upravo je to pošlo za rukom bivšem pomorcu Nevenku Božiću, iz mjesta Vrsi kraj Zadra, kada je prije 20-ak dana zajedno s partnerima u zadarskom Trgovinskom centru na Relji otvorio kafić, kako kaže, s najvećim akvarijem u Hrvatskoj.
- Tako velikog akvarija s morskim vodom u ugostiteljskom objektu, nema nigdje na svijetu, čak ni u Japanu - ponosno tvrdi Božić. Od djetinjstva vezan uz more i podmorje, strastveni ronilac, ribar i jedriličar, kada se otisnuo u ugostiteljske vode, morski je svijet želio i u svojem kafiću.
- Kada smo odlučili otvoriti kafić, maštao sam o tome da u njemu bude akvarij. elio sam nešto jedinstveno i neponovljivo, ne samo za kafić, već i za cijeli grad. I kako to obično u životu biva, upravo u vrijeme uređenja kafića, slučajan susret i poznanstvo s inženjerom Beloševićem doveo je do ostvarenja moga sna i danas sam presretan - objašnjava Nevenko Božić. Mirko Belošević je dipl. ing. strojarstva, Zadranin koji se prije nešto više od godinu dana s obitelji vratio u rodni grad, nakon što je punih 17 godina živio i radio u talijanskom gradu Vareseu.
Koliko je u Italiji već poznati i priznati stručnjak za akvaristiku, dovoljno govori i podatak da Belošević zajedno sa svojim kolegom posljednje tri godine izdaje dvomjesečenik specijaliziran za akvaristiku. Časopis se zove Reefart, prodaje se i u specijaliziranim trgovinama, a u njemu Belošević i Luca Specchio, uz umjetničke fotografije, otkrivaju i sve tajne akvarija.
- Akvaristikom se bavim od 1996. godine. To je skup hobi, od kojega se, na žalost, ne može živjeti, i umjetnost koja u sebi sadržava tehniku, bilogiju i kemiju. Postavljanje ovog akavarija u Božićevu kafiću, bio mi je izazov. Mislim da je to najveći akvarij, i jedan od rijetkih s morskom vodom u Hrvatskoj - ističe Belošević. Sve se održava uz pomoć jednog malog postrojenja koji kompjutorski pročišćava akvarij, održava slanoću, temperaturu i razinu morske vode.
Staklo debelo 19 milimetara
Orade, brancini, arbuni, škarpine, glavoći na morskom kamenju s algama, vlasulje - žive u svojem svijetu u ovom akvariju, duljine 11 metara i visine od 80-ak centimetara, iza neuobičajeno debelog stakla od 19 milimetara , u kojemu je oko osam tisuća litara morske vode. Jutarnji list
12. travnja 2007.
Kapetanova kuća učit će turiste kako se lovi riba
Piše: Mladen Obrenović
Foto: Damir Glibušić
ŠARENGRAD - Izrada čamaca, ribolov na Dunavu, vožnja velikom rijekom, delicije iz domaće kuhinje i kušanje srijemskih vina samo su dio bogate ponude "Kapetanove kuće" u Šarengradu. Seosko turističko gospodarstvo na obali Dunava turisti posjećuju već godinama, no tek je službenim otvorenjem ono uvršteno u turističku ponudu krajnjeg istoka Hrvatske. Dunav i njegove obale, vinograde i voćnjake treba iskoristiti, a turistima ponuditi doživljaj izrade čamaca, lova ribe ili berbe grožđa, rekao je Krešimir Kovačević
- Prvi smo u iločkom kraju odlučili gostima ponuditi nešto što je budućnost ovog dijela Hrvatske. Dunav i njegove obale, vinograde i voćnjake treba iskoristiti, a turistima ponuditi doživljaj izrade čamaca, lova ribe ili berbe grožđa - rekao je Krešimir Kovačević koji je "Kapetanovu kuću" otvorio zajedno s ocem Julijem.
Povratnička je obitelj Kovačević u gradnju i opremanje objekata investirala 200.000 kuna, od čega su 70.000 bespovratna sredstva Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Preostalo je još da se urede tri dvokrevetne sobe za prijem gostiju, a namjera je i mještanima Šarengrada preporučiti iznajmljivanje soba kako bi zajedno mogli primati turiste iz cijele Hrvatske, ali i svijeta.
- Osim spuštanja Dunavom od Šarengrada do Iloka, naši će se gosti moći i biciklom voziti do obližnje Bapske ili jednostavno šetati obroncima Fruške gore - dodaje Kovačević.
Zanimljiva je i povijest "Kapetanove kuće" koju su dugo godina svi brodovi, prolazeći Dunavom, pozdravljali zvukom sirene.
- Moj je djed Josip 45 godina bio kapetan riječnog brodarstva u Zemunu pa je putujući podunavskim zemljama uočio ovu kuću i odlučio je kupiti. Vrlo brzo ona je prozvana "kapetanova kuća". Vjerujem da će je brodovi uskoro opet pozdravljati - ispričao je Julije Kovačević.
Na turističkim djelatnicima ostaje da posjetitelje iločkog kraja, osim prema vinarskim gospodarstvima i Starim podrumima u Iloku, usmjere "Kapetanovoj kući". Obitelj Kovačević uzvratit će turistima.
Ilok se bliži prijeratnim turističkim rezultatima
Prošle je godine u Iloku zabilježeno 3500 noćenja, što je brojka bliska prijeratnim rezultatima, kada je taj grad imao 1000 noćenja više, potvrđeno je u Turističkoj zajednici Iloka. Ponajviše gostiju u Ilok dođe vikendom, uglavnom obilazeći vinarska gospodarstva, a samo kroz Stare podrume godišnje prođe 25.000 turista. Jutarnji list
12. travnja 2007.
Vukovar postaje važno turističko središte
Grad godišnje posjeti 18.500 stranih turista, a zbog sve većeg interesa domaćih turista otvorena je i prva turistička agencija
Turistička tvrtka Mystik redovno dovozi turiste u VukovarHrvatska turistička ponuda u doglednoj budućnosti najviše će rasti na području kontinentalnog dijela zemlje, barem ako je suditi po riječima Romane Franjić, vlasnice turističke agencije Mystik tours specijalizirane za kontinentalni i ruralni turizam. Nakon brojnih projekata kontinentalnog turizma koje je ova predavačica na Zagrebačkoj školi za menadžment (ZSM) vodila iz ureda u Zagrebu, odlučila je proširiti poslovanje na istočnu Slavoniju. Naime, nedavno je u sklopu širenja poslovanja uz nabavku luksuznih vozila za limuzine servis u Zagrebu te motornih jahti od 8 i 10 metara za čarter u Novom Vinodolskom otvorena i podružnica ove tvrtke u Vukovaru. Ovaj je grad posljednjih godina postao sve traženije turističko odredište, a protekle godine ga je, prema procjeni, posjetilo oko 18.500 turista, uglavnom Amerikanaca koji su na krstarenju Dunavom. Iako se o strancima najviše govori po medijima, Romana Franjić smatra da će glavninu turista i prometa u vukovarskoj poslovnici činiti - Hrvati. "I do sada bez konkurencije najveći broj ljudi koji traže naše usluge za kontinentalni turizam su iz Hrvatske. Uglavnom ih interesiraju programi koji obuhvaćaju vinske ceste, programi poput onog koji ih vodi tragom baruna Trenka, pri čemu žele degustirati kulen, vino i domaću rakiju. Najčešće je riječ o organiziranim posjetama pojedinih tvrtki, a veliko je zanimanje izazvalo da smo u posao uključili i lokalna amaterska kulturno-umjetnička društva. Sama poslovnica smještena je u blizini novog vukovarskog kongresnog hotela Lav tako da smo pri ruci i onima koji se tamo nađu iz poslovnih razloga." Romana Franjić kaže da su prošla vremena kada su ljudi na godišnji odmor odlazili jedanput godišnje i na njemu ostajali tri tjedna. "Trend je odlazak na kraće odmore, s organiziranim sadržajima. Uostalom, smatram da je kontinent mjesto gdje se mnogo više može vidjeti i doživjeti, a ne biste vjerovali koliko ljudi nam se obraća ljeti jer se ne želi izlagati prejakom suncu", kaže Romana Franjić. Navodi da iako se na pokretanje posla u Vukovaru odlučila dijelom iz sentimentalnih razloga, u tom gradu ali i regiji vidi veliki turistički potencijal. "Ovo je posao koji traje 12 mjeseci godišnje, a mi imamo svoju logistiku, svoja terenska vozila, kombije i četverocikle." Dodaje da posao nisu koncentrirali samo na Slavoniju. "I u zagorskom selu Kumrovec, poznatom kao rodnom mjestu Josipa Broza, obnovili su jednu kuću iz 19. stoljeća, a turistima nudimo razgledavanje okolice na biciklima i četverociklima. Kontinentalni turizam sigurno će imati znatan rast u sljedećim godinama i sigurno ćemo brzio dobiti ozbiljnu konkurenciju", zaključila je Romana Franjić.
Četvrt milijarde kuna za kulturni turizam
U toku je provođenje projekta obnove kulturoloških znamenitosti na području Vukovara, pod nazivom Vukovar - Vučedol - Ilok. Završetkom ovog projekta, koji je započet 2005. a trebao bi biti završen 2008., regija će dobiti ozbiljan kulturno-turistički sadaržaj. Svi poslovi vrijedni su 30,215.654 eura, a financiraju ih Vlada sa 25% i Razvojna banka VE sa 75%. U sklopu projekta obnovit će se srednjovjekovna jezgra Iloka, bit će sagrađen tematski park na arheološkom lokalitetu Vučedol, a obnovit će se i spomenici u samom Vukovaru, uključujući dvorac Eltz. Mario Duspara (www.poslovni.hr)
12. travnja 2007.
JEDAN JE STRADUN U USPOREDBI S DUBROVAČKIM STARIM KAMENIM
KUĆAMA ŠIBENSKE SE NUDE U BESCJENJE
Starine i 500 eura po kvadratu
U starom dijelu Šibenika najviše je na prodaju zapuštenih kuća, stanova i konoba
- U pravilu se po kvadratu nude za 500 do 800 eura, a iznimno 1250 Marijan DAMBO
Vlasnici kuća i stanova u staroj gradskoj jezgri Šibenika, baš kao i ovdašnji trgovci nekretninama s osjetnom dozom zavisti prate što se posljednjih mjeseci događa u Dubrovniku. Dok tamošnje kuće i stanovi, pa i stoljećima zapuštene rupetine unutar zidina dostižu astronomske cijene mjerene tisućama eura po kvadratu, a nerijetko one na Stradunu prelaze i deset tisuća, Šibenčani za takve i slične nekretnine jedva po kvadratu iskamče tisuću eura. Rijetki su sretnici koji sa kvadratom svoga stana ili kuće na Gorici, Docu, ili, pak, u Kalelargi dostignu tisuću eura. Na prste se mogu nabrojti oni koji premaše te iznose.
- Najskuplje prodana kuća u staroj jezgri jest ona na Gorici. Kupili su je Kanađani i platili po četvornome metru 1250 eura. Točno je da je objekt kvalitetno obnovljen sa tri balkona s pogledom na more. No nije bilo moguće postići veću cijenu, jer je potražnja vrlo loša - kaže Divna Bulat iz Interservisa.
Kako sada stvari stoje, stranci se stidljivo interesiraju za nekretnine u starom dijelu Šibenika. Uz to, i ne pomišljaju na kupnju ako do kuće ne mogu autom, što u većini slučajeva nije moguće.
- Sa druge strane, kad kupuju, prvi uvjet je da imaju pogled na more, a toga je vrlo malo. Kažu, zašto bi kupovao stan ili kuću i gledao susjedov zid. To mogu i kod svoje kuće - pojašnjava Bulat.
Što se tiče ponude, najviše je na prodaju starih i zapuštenih kuća, stanova i konoba. U pravilu se po kvadratu nude za 500 do 800 eura. Tako, na primjer, za 86 kvadrata prizemlje jedne kuće vlasnik traži oko 60 tisuća kuna.
Šibenik će biti desert za bogate
- Malo strpljenja. Vlasnici nekretnina na šibenskom području doći će na svoje. Kad se "potroše" Istra, Dubrovnik, Split, a oni su pri kraju, uvjeren sam da će šibensko područje biti pravi hit, desert za europske kupce. Zbog svojeg položaja taj dio Jadrana bit će zanimljiv za kupce iz bogatijeg dijela Europe - kaže Toni Milinković, vlasnik agencije Jadran nekretnine iz Norveške. Slobodna Dalmacija
12. travnja 2007.
E-UŠTEDE BROJ KORISNIKA INTERNET BANKARSTVA U NAJVEĆIM BANKAMA DOSEGAO 472.000
Za račune plaćene u papučama naknada od jedne do 20 kuna
Po svakoj uplatnici na šalteru plaća se od 3 do 100 kuna, te je sve više onih koji izbjegavaju te troškove, pri tom štede i vrijeme ne čekajući u redovima
Sanja STAPIĆ
Šest velikih banaka u Hrvatskoj ima građana korisnika internet bankarstva koliko je otprilike stanovnika u najvećoj županiji u zemlji, Splitsko-dalmatinskoj. Čak 83 posto od ukupno 472 tisuće korisnika internet bankarstva u tih šest banaka su klijenti dvije najveće - Zagrebačke, u kojoj 202 tisuće ljudi svoje račune sređuje bez dolaska u banku, i Privredne, koja ima 190 tisuća građana koji se koriste internet bankarstvom. Prošle je godine u odnosu na preklanjske dane broj korisnika e-zabe porastao za 17 posto, a stalno se povećava i promet tim servisom pa su građani lani preko e-zabe obavili oko 35 milijuna financijskih i drugih transakcija. U najvećoj banci u zemlji među novije usluge svog e-bankarstva ističu mogućnost kupoprodaje udjela u novčanim i investicijskim fondovima, oročavanja sredstava na otvorenu kunsku i deviznu oročenu štednju te kupnju prepaid bonova za mobitel.
Tom se uslugom može, jeftinije i bez gubljenja vremena u redovima u poslovnicama banaka, platiti sve račune (za utrošenu struju, vodu, komunalne usluge, pretplate...), kredite, troškove po kreditnim karticama, obaviti kupoprodaju deviza, pregledati stanje svih 'konta', naručiti čekove, uplaćivati na štedne račune, prebacivati novac s jednog na drugi račun...
Raiffeisenbank je početkom travnja imala 41.470 građana korisnika internet bankarstva, što je 27 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ta banka omogućava građanima zadavanje naloga za plaćanje i opoziv prije datuma izvršenja, a korisnici internet bankarstva mogu kupovati i prodavati udjele u investicijskim fondovima...
Internet bankarstvom Splitske banke koristi se 15.000 građana, a njih 14.200 trenutačno koristi tu uslugu u OTP banci u kojoj navode da je njihov broj porastao za 38 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Raiffeisen ne naplaćuje upisninu niti mjesečnu naknadu za korištenje internetskog bankarstva, Zagrebačka i Splitska banka građanima koji se koriste nekim od paketa računa ne naplaćuju mjesečnu naknadu, dok izvan paketa internet bankarstvo u ZABA-i košta mjesečno 10 kuna bez naplate pristupnine, a u Splitskoj od dvije do pet kuna, također bez upisnine.
Privredna ne naplaćuje upisninu za OPTIMA internet bankarstvo što mjesečno košta jednu kunu, dok PBZ365 internet bankarstvo stoji 45 kuna upisnine i osam kuna mjesečne članarine. OTP i Volksbank ne naplaćuju upisninu za internet bankarstvo, a mjesečna članarina stoji 10 kuna. Hypo ne naplaćuje upisninu u paketu računa, a bez njega ona iznosi 25 kuna, mjesečna članarina je tri kune, odnosno pet kuna za one bez paketa. Upisnina za internet bankarstvo u Hrvatskoj poštanskoj banci je 20 kuna, a mjesečna naknada - 10 kuna.
Četiri puta jeftinije od šaltera
Ušteda koja se ostvari internetskim transakcijama nije zanemariva, u Privrednoj banci Zagreb su izračunali kako je građanima plaćanje preko interneta četiri puta jeftinije od transakcija obavljenih na šalterima. Slobodna Dalmacija
11. travnja 2007.
Ivica Račan podnio ostavku
Predsjednik SDP-a Ivica Račan podnio je danas ostavku na tu dužnost ističući kako suočen s teškom bolešću nastavlja svoju borbu za život i da je vrijeme da vodstvu i članstvu stranke zahvali na zajedničkom radu i podršci u njegovom političkom djelovanju
U tekstu ostavke Račan navodi: "Kolegice i kolege, prijatelji, drugarice i drugovi!
Suočen s teškom bolešću nastavljam svoju borbu za život, ali je vrijeme da vam zahvalim na zajedničkom radu i podršci u njegovom političkom djelovanju. Zajedno smo gradili stranku i ponosan sam na Socijaldemokratsku partiju koju smo stvorili. Ponosan sam na vrijednosti - moral, rad, poštenje i toleranciju koje smo neizbrisivo ugradili u politički život Lijepe naše. Učinio sam koliko sam znao i mogao. Ovime podnosim ostavku na mjesto predsjednika stranke i morat će te nastaviti bez mene. Novu snagu pronađite na izbornoj konvenciji, a ja sam siguran da ona u SDP-u postoji."
Račan je ostavku podnio u nazočnosti zamjenice predsjednika eljke Antunović, potpredsjednice Milanke Opačić, potpredsjednika Zlatka Komadine, glavnog tajnika Igora Dragovana, predsjednika Glavnog odbora Tonina Picule i voditelja Tima za izbore Slavka Linića. Zamjenica predsjednika SDP-a eljka Antunović sazvala je sastanak vodstva stranke. (www.liderpress.hr)
11. travnja 2007.
U Bjelovarskoj županiji ove godine osnovat će se 200 novih tvrtki
U razdoblju od dvije godine u Hrvatskoj je dodijeljena 9551 nepovratna potpora u iznosu od 400 mil. Kuna
Poslovni park Bjelovar d.o.o. koji je osnovao grad početkom 2003. godine svakako je imao utjecaja na razvoj poduzetništva u županiji što dokazuje i najnovija statistika. U prva tri mjeseca osnovano je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 47 tvrtki, a u prošloj 167 što je bilo 42 posto više nego u 2005. godini. Ako će osnivanje novih poduzeća pratiti tempo prvog tromjesečja, očekuje se novih 200 tvrtki u ovoj godini. Grad, koji želi poduzetništvo, i sam se ponaša poduzetnički, kazali su predstavnici organizatora (Grad Bjelovar, Poslovni park i Centar za razvoj poduzetništva - CEPOR). Prve prezentacije poduprlo je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, na kojima je državna tajnica Tajana Kesić-Šapić govorila o programu poticaja i mogućnostima ostvarivanja nepovratnih sredstava za projekte lokalnih poduzetnika. Prezentacija je održana i povodom prošlotjednih objava natječaja prema kojim počinje prijava poduzetnika za 120 milijuna kuna nepovratnih poticaja Ministarstva u ovoj godini. Pri tomu valja dodati i financijska sredstva za projekte u drugim upravama Ministarstva namijenjenih poduzetničkim zonama, Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi, restrukturiranju i razvoju pojedinih grana industrije, a koja iznose dodatnih 140 milijuna kuna. Prema podacima Ministarstva, u razdoblju od 2004. do 2006. godine u Hrvatskoj je dodijeljena 9551 nepovratna potpora u iznosu od gotovo 400 milijuna kuna, i to najviše za razvoj poduzetničkih zona i jačanje konkurentnosti maloga gospodarstva. Učinak modela nepovratnih poticaja koji se provode već četvrtu godinu prema tumačenju Ministarstva je 40.000 novozaposlenih, jačanje konkurentnosti, rast izvoza te ravnomjerniji razvoj županija. Od dodijeljenih nepovratnih 400 milijuna kuna za lokalne projekte razvoja podneseno je 5252 zahtjeva od kojih je ukupno odobreno 67 posto. Najviše se utrošilo na razvoj poduzetništva pri čemu posebno mjesto ima poduzetništvo žena, zatim pomoć braniteljima u zasnivanju poduzetničkih projekata te nabava novih tehnologija. HAMAG je izdao 268 jamstava u visini od 207,6 milijuna kuna.
Od početka provođenja projekta izgradnje poduzetničkih zona Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva sufinanciralo je ukupno 284 poduzetničke zone u Hrvatskoj od kojih su 130 u funkciji. U njima je aktivirano 1260 poduzetnika koji zapošljavaju 18.320 novozaposlenih, a oko 400 poduzetnika nalazi se u fazi ishođenja dozvola ili izgradnje poslovnih objekata. U 2006. odobrena su 139 zahtjeva u ukupnom iznosu od 92,5 milijuna kuna, što je prema riječima državne tajnice, najveći iznos potpora u jednoj godini od kada je počela izgradnja zona koju potiče sadašnja vlada. Nadalje, u prošloj je godini realizirano i osam projekata namijenjenih razvoju obrtništva, a zanimanje za projekte pokazalo je više od 1500 sudionika obrtničkog sustava. Odobreno je 1279 zahtjeva u iznosu većem od 9,8 milijuna kuna. Bjelovarsko-bilogorska županija ima danas 11 zona, površine 109 ha i u njihov razvoj Ministarstvo je sufinanciralo u razdoblju od 2001. do 2006. sa ukupno 16,170.000 kuna nepovratnih potpora. U zonama posluje 8 aktivnih poduzetnika sa 106 zaposlenih, od čega je 71 posto proizvodnih tvrtki, 43 posto su uslužno-servisne, a ostalo trgovačke. U tom istom razdoblju država je preko Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom županiji prenijela 75 ha državnog zemljišta vrijednog 1,788.975 kuna za izgradnju poduzetničkih zona. U upravi Poslovnog parka koji upravlja poslovnim zonama i nekretninama u vlasništvu grada poručuju kako su u manje od godinu dana, otkako je grad prihvatio Strategiju gospodarskog razvoja, dvije poduzetničke zone opremljene infrastrukturom, dobiveno je 20 pisama namjere poduzetnika za novu zonu Korenovo, a tri multinacionalne kompanije zainteresirane su za investiranje u zoni Velika Ciglena. Osim toga, krenula je nova kreditna linija Poduzetnik 2007. uz subvencioniranu kamatu od grada, pokrenuto je osnivanje triju fakulteta, počela je s radom poduzetnička akademija, a u poduzetničko obrazovanje uključeno je, u odnosu na prošlu godinu, 117 posto više polaznika, a za unapređenje strukovnog obrazovanja dobiveno je više od 300.000 eura iz europskih fondova. Biserka Ranogajec, (www.poslovni.hr)
11. travnja 2007.
Croatia Airlines na operativni leasing uzima četiri nova aviona
Dva zrakoplova trebala bi u Hrvatsku stići na proljeće iduće godine, a preostala dva trebala bi doći 2009.
Hrvatska nacionalna aviokompanija Croatia Ailines preko operativnog najma, odnosno leasinga, obnovit će flotu s četiri nova zrakoplova kanadske tvrtke Bombardier Dash-Q400, potvrđeno je u tom avioprijevozniku. Dash-Q400 u floti Croatia Airlinesa zamijenit će ATR-42. Kako kaže pomoćnik glavnog direktora za promet Miljenko Radić, tri ATR-a s kojima raspolaže kompanija bit će zamijenjeni u ritmu kako budu dolazili naručeni Dash-Q400. ATR-42 prima 48 putnika, a Dash-Q400 veći je i ovisno o rasporedu sjedišta može prevesti između 70 i 78 putnika.
Najmoderniji u klasi
Ovaj turboprop avion spada među najmodernije zrakoplove u svojoj klasi, a prema dogovoru s kanadskim Bombardierom prva dva trebala bi u Hrvatsku stići na proljeće iduće godine, dok bi preostala dva trebala doći godinu dana poslije. Bez navođenja detalja ugovora koji će uskoro biti prezentirani na tiskovnoj konferenciji, Radić kaže da je odluka o nabavi Dash-Q400 donesena na temelju prijedloga radne grupe. Dash-Q400 nedavno je naručila i luksemburška kompanija Luxair, koja će za tri nova zrakoplova platiti 75,5 milijuna američkih dolara. Iznos nešto viši od 25 milijuna dolara za svaki avion platit će i Pinnacle Airlines iz Memphisa, koji je također naručio ovaj tip aviona. Kanadski Bombardier je dosad isporučio 140 zrakoplova ovog tipa kompanijama iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike, a u idućem razdoblju morat će isporučiti dodatnih 215 naručenih aviona. Riječ je o vrlo tihom (oznaka Q odnosi se na riječ "quiet", odnosno tišina) i najbržem turbopropu na svijetu, koji može letjeti do svih europskih destinacija, kao i do Sjeverne Afrike i Turske. Croatia Airlinesu trebao bi pomoći u ostvarivanju ambicija da postane vodeći avioprijevoznik na području bivše Jugoslavije jer se u idućem razdoblju želi više okrenuti regiji. U sklopu takvog poslovnog razmišljanja, čelnici kompanije prije pola godine boravili su u Crnoj Gori, a održano je i nekoliko sastanaka s predstavnicima beogradskog Jat Airwaysa. Poslovni dnevnik je prije nešto više od pola godine pisao o pregovorima koji se vode s tvrtkom
Bombardieri o kupnji novih aviona. Tada se spekuliralo da je riječ o četiri manja mlazna aviona tipa Bombardier CRJ900 što iz Croatia Airlinesa najprije nisu željeli ni potvrditi ni demantirati. Poslije su pak objašnjavali da se ne razmišlja o nabavi novih aviona, a posebno ne od Bombardiera. Međutim, očito je došlo do promjene u razmišljanju vodstva tvrtke tako da je Hrvatska nakon sporne kupnje aviona za gašenje požara krajem devedesetih ponovno u poslu s Kanađanima.
Niska popunjenost
Inače, slovenska Adria Airways prije mjesec dana potpisala je s Bombardierom ugovor o nabavi dva aviona CRJ900 s 86 sjedišta čija je cijena, prema medijskim nagađanjima, nešto viša od cijene Dash Q400. Adria Airways od 1997. ima u svojoj floti dva manja zrakoplova CRJ200, a CRJ900 naručio i je i makedonski MAT. Croatia Airlines duže vremena ima problem s niskom popunjenošću velikih airbusova koje zbog nedostatka manjih aviona često koristi na kraćim linijama za koje nema velikog zanimanja putnika. Kako je korištenje airbusova 319 i 320 skupo, tvrtka je imala gubitke. Premda se nagađalo da će barem jedan od osam airbusa biti prodan, kapetan Radić je to demantirao. Croatia Airlines prošlu je poslovnu godinu završila sa 32,1 milijun kuna dobiti za razliku od godine prije kada je ostvaren gubitak od 21,9 milijuna kuna. Glavni razlog dobiti je smanjenje troškova nastalih refinanciranjem dugoročnih kredita uzetih za nabavu zrakoplova airbus krajem devedesetih godina. Croatia Airlines uzela je kredit od 168,75 milijuna eura na rok od osam godina s dvije godine počeka za koji su izdana državna jamstva. Prošle godine s jedanaest aviona Croatia Airlinesa letjelo je 1,57 milijuna putnika. Goran Borković, (www.poslovni.hr)
11. travnja 2007.
Lipik će proizvoditi i >štedljivo< float staklo
Tehnički, tvornicu mogu izgraditi za 18 do 20 mjeseci jer imaju licencu i tehnologiju
Zdravko SEVER
Unatoč činjenici da se u Saudijskoj Arabiji, Kini i Abu Dabiju grade tvornice float stakla, talijanska Isoclima, većinski vlasnik Lipik glasa, ne odustaje od gradnje slične tvornice u Lipiku.
Naime, prije pet godina talijanski se vlasnik, kupnjom lipičke staklane, obvezao u Lipiku sagraditi novu tvornicu float stakla. Ugovor o kupnji je, osim socijalne, sadržavao i klauzulu u kojoj stoji da u roku od pet godina mora započeti gradnja tvornice u kojoj se očekuje novih tristo radnih mjesta i gotovo isto toliko kooperanata. Upravo su se tom podatku u Lipiku i okolici najviše veselili.
Stakla za Ferrari, Bentley, Bugatti...
Međutim, uskoro 'fizibiliti'studija pokazuje zasićenost tržišta tim proizvodom i pod upitnik dovodi gradnju tvornice, a u Lipik glasu, pored standardne, okreću se proizvodnjistakla za niskoserijske automobile prestižnih marki, čija cijena na europskom i svjetskom tržištu doseže vrtoglave razmjere. Tako uskoro Lipik glas počinje proizvodnju stakla namijenjenih Ferrariju, Bentleyu, Bugattiju, Mercedes McClarenu, SLR-u, a ove godine treba započeti i proizvodnja za Alfa Romeo, Aston Martin, Lotos i druge, na automobilskom tržištu izuzetno skupe i tražene marke.
Potkraj prošle godine u razgovoru s novinarima Danijel Zadjelović, generalni direktor Lipik glasa, dao je naslutiti da Isoclima nije odustala od nove tvornice i da se situacija na tržištu float stakla mijenja u pozitivnom pravcu. Zadjelovićeve najave prošle srijede, prilikom posjeta državnih dužnosnika tvornici, potvrdio je član Upravnog odbora i suvlasnik Isoclime Alberto Bertolini. Tom prilikom, bez ikakve ograde, Bertolini je
najavio početak oživljavanja projekta, preispitivanje postojećeg biznis plana i traženje novih izvora financiranja.
Po njegovim riječima, posljednjih osam do deset mjeseci tržište float stakla se otvara i naglo raste, pogotovo u zemljama istočne Europe, odnosno novim članicama Europske unije gdje raste potreba za energetski efikasnim staklom koje štedi energiju. Osim toga, nije zanemariv ni podatak da Hrvatska, ali i zemlje u njenu okruženju uvoze to staklo, a značajan je i rast građevinske industrije u Hrvatskoj, koja, prema europskim standardima, sve više ugrađuje float staklo u sagrađene objekte.
Također, u okolici Lipika postoje kvalitetna nalazišta rude za njegovu proizvodnju, a i lokacija nove tvornice bila bi nadohvat ruke najvećim mogućim korisnicima ovog proizvoda. Bertolini kaže: >Tehnički, tvornicu možemo izgraditi za 18 do 20 mjeseci, jer imamo licencu i tehnologiju i nakon priprema s gradnjom bismo mogli početi potkraj ove godine, ukoliko sve bude teklo prema planu.< Tako o novoj tvornici float stakla govori Bertolini, a u Ministarstvu gospodarstva Republike Hrvatske tajnik zadužen za industriju Vladimir Vranković, napominje da je država zainteresirana za novu tvornicu i novi program ne samo zbog činjenice da će time zadovoljiti građevinske standarde, koji moraju biti u skladu s onim u Europskoj uniji, već će se novo staklo moći koristiti
za alternativne izvore energije. Stoga će novo staklo, između ostalog, biti namijenjeno izgradnji solarnih kolektora za grijanje kućanstava, ali i korištenju sunčeve energije za proizvodnju električne energije, a već postoje i inicijative za poticanje gradnje solarnih farmi koje bi proizvodile električnu energiju.
Izgradnjom ove tvornice, čija se vrijednost u ovom trenutku procjenjuje na 120 milijuna eura, osim što bi se povećala zaposlenost u Lipiku i okolici, značajno bi se povećao izvoz, prije svega na regionalno tržište, ali i smanjio uvoz. Osim toga, iako je riječ o velikoj investiciji, nezanemariva je interna stopa rentabilnosti te bi se uložena sredstva vratila za šest godina, dok je vijek tehnologije u punom njenom korištenju petnaest godina.
Otvaranje novih radnih mjesta
Stoga je i Fond za razvoj i zapošljavanje zainteresiran za gradnju tvornice u Lipiku, a predsjednik Fonda Andrija Popović Vjesniku je tim povodom izjavio: >Osim otvaranja novih radnih mjesta, još je mnogo razloga zbog kojih smo zainteresirani za djelomično partnerstvo u financiranju gradnje buduće tvornice<.
Svi su, pa tako i većinski vlasnik, svjesni da zbog svoje veličine gradnja tvornice neće biti moguća iz jednog izvora. Stoga će se sljedećih mjeseci, prema najavama, financijska sredstva za tu namjenu potražiti na domaćem i inozemnom tržištu kapitala.Jedno je sigurno - ulaganje u novu tvornicu više nije upitno.
POSAO ZA 300 LJUDI
Prije pet godina talijanski se vlasnik, kupnjom lipičke staklane, obvezao u Lipiku sagraditi novu tvornicu float stakla koja će zaposliti 300 ljudi i isto toliko kooperanata
Vjesnik
11. travnja 2007.
Brijune za Uskrs posjetilo 44 posto više izletnika nego lani
Gosti dva brijunska hotela najvećim dijelom su bili Hrvati (50 posto), Slovenci te Talijani
U tri uskrsna dana Brijune je posjetilo 2247 izletnika što je 44 posto više nego istom prigodom prošle godine. Ovime je ujedno otvorena ovogodišnja brijunska izletnička sezona, koja će trajati do konca listopada, a kako je počelo mogu se očekivati još bolji rezultati od odličnih prošlogodišnjih. Isto tako Uskrs je obilježio i otvaranje dvaju brijunskih hotela, Neptuna i Istre, koji su sa svojih dvjestotinjak kreveta u trodnevnom aranžmanu bili popunjeni. Dok su izletnici bili uglavnom stranci, u brijunskim hotelima Uskrs su proveli najvećim dijelom (50 posto) Hrvati, zatim Slovenci, Talijani i nešto turista s engleskog govornog područja (Ryanairovi putnici). Hotelski gosti su u trodnevnom aranžmanu s polupansionom za 895 kuna, uz uskrsnu misu, imali pješačenje Brijunima u pratnji vodiča, biciklističko natjecanje u traženju uskrsnih jaja i slično. Upriličena je mala škola golfa i uskrsni doručak na otvorenom. Brijunski hoteli ostaju otvoreni jer od danas počinje sezona kongresnog turizma. Javna ustanova Nacionalni park Brijuni ostvarila je u prošloj godini 52,333.146 kuna ukupnog prihoda i 190.000 kuna dobiti, koja bi zapravo iznosila 1,73 milijuna da se većina nije trebala izdvojiti za amortizaciju, a koja nije u funkciji razvoja i unaprjeđenja poslovanja. A. Urošević, (www.poslovni.hr)
10. travnja 2007.
Antunović podupire Jurčića
Zamjenica predsjednika SDP-a eljka Antunović izjavila je da i osobno podupire doprinos Ljube Jurčića ostvarenju SDP-ovih ciljeva. Podupirat će ga i ubuduće, ako SDP odluči da Jurčić bude član Vlade i stranke, dodala je.
Naglasila je, međutim, kako je za SDP u ovom trenutku najvažnija maksimalna mobilizacija i aktiviranje za izbore. "Ono što želim jest dovesti SDP do pobjede na izborima i srušiti za nas neprihvatljivu vlast HDZ-a", rekla je.
Na pitanje kada će stranka istaknuti svog kandidata za premijera, Antunović je odgovorila da će SDP izaći s eventualno drukčijim scenarijem ako i kada se dogode neke promjene unutar SDP-a koje će tražiti promjenu dosadašnjih stavova, ponuda ili ponašanja stranke. (HRT)
10. travnja 2007.
ENERGETSKA BILANCA HRVATSKA OTVORILA VRATA INVESTITORIMA
U PERSPEKTIVNOM BIZNISU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Na šibenskim brdima šuma vjetroparkova
Poslije Nijemaca, vjetroelektrane će graditi i Austrijanci, priključuju im se i domaće snage, a zainteresirani su Španjolci i Portugalci
Marijan DAMBO
Hrvatska će teško održati korak s europskim energetskim standardima što su ih nedavno promovirali čelnici Unije. Prema najavi Vlade Hrvatska bi tek 2010. u energetskoj bilanci iz obnovljivih izvora osiguravala samo 5,8 posto ukupnih energetskih potreba. Zemlje Unije bi sa sadašnjih sedam posto do 2020. došle na čak 20-postotni udjel obnovljivih izvora u svojim energetskim bilancama.
No, bilo kako bilo, Vlada je zakonskim definiranjem položaja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, na što se čekalo godinama, napokon otvorila vrata brojnim, uglavnom stranim investitorima koji godinama čekaju priliku da se upuste u taj danas vrlo perspektivan biznis.
Kako sada stvari stoje, dugoročno bi Dalmacija mogla proizvoditi 1300 mW. Najžešća bitka već se vodi za brda u zaleđu Šibenika koje bi se moglo pretvoriti u pravu "šumu" vjetrogeneratora. Naime, prostornim planovima na okolnim brdima ucrtano je čak 17 potencijalnih lokacija za vjetroparkove. Po tome bi šibensko područje u dogledno vrijeme moglo postati najveći proizvođač struje iz vjetra. Uostalom, na Krtolinu se od prošle godine već vrti 14 vjetrogeneratora hrvatsko-njemačke tvrtke Enersys, snage 11,2 megavata, dostatnih za opskrbu strujom deset tisuća domaćinstava.
- Do kraja godine na brdu Orlice počet će gradnja još 11 vjetrogeneratora snage 9,9 megavata koji bi trebali biti u pogonu već polovicom iduće godine. Inače, šibensko područje je izvrsno za gradnju vjetroparkova. Međutim, osobno sumnjam da će se ostvariti Vladini planovi o ulaganjima u vjetroelektrane. Naime, previše je zapreka od ideje do njihove izgradnje - kaže eljko Samardžić, čelnik Enesysa.
U bitku za šibenska brda s velikim su ambicijama krenuli i Austrijanci. Zagrebačka tvrtka GEP-AE, članica grupacije Hydrocontracting iz Beča, već u rujnu počinje graditi devet vjetroagregata na Velikoj glavi iznad Danila, snage 18 mW, uskoro će biti spremni papiri za gradnju još jednog vjetroparka na Bubrigu i Crnom vrhu s 29 agregata, pojedinačne snage između dva i dva i pol mW.
- Ta dva vjetroparka dostigla bi snagu 80 megavata, u što ćemo uložiti oko sto milijuna eura. Kako proizvođači nisu u mogućnosti prije isporučiti turbine i opremu, agregati bi mogli biti u pogonu tek potkraj 2008. godine - kaže Bojan Reščec, direktor tvrtke GEP-AE. Spomenuta tvrtka izgradit će i 110- -kilovoltni dalekovod kojim bi se spojila na distributivnu mrežu HEP-a.
Za gradnju vjetroparkova po šibenskim brdima, potvrdili su nam u Gospodarskoj komori u Šibeniku, zanimaju se i investitori iz Španjolske i Portugala, a u taj perspektivan biznis namjeravaju se uključiti i domaće tvrtke. Najdalje u tome otišao je zagrebački "Končar" čiji će se vjetroagregati uskoro naći na tržištu.
U gradnju vjetroelektrana uključuje se i Šibenčanin Slaven Tudić, vlasnik tvrtke "Tudić elektrocentar". Tudić je za svoj budući vjetropark već zakapario Crno brdo i Glunaču na Boraji. Njegova tvrtka već je ispekla zanat u tom poslu sudjelujući u gradnju vjetroagregata na Krtolinu.
Snaga pet nuklearki Krško
Do sada su investitori pokazali interes da u Hrvatskoj izgrade kapacitete snage 1555 mW, što je pet puta više nego je hrvatsko učešće u NE Krško. Elektroenergetski sustav može prihvatiti tek 360 mW, pa će u ovom trenutku svaki četvrti investitor za sada "ispasti iz igre" i morati pričekati neko bolje vrijeme. Slobodna Dalmacija
10. travnja 2007.
Idejni projekt novoga centra na predjelu Račice
PROJEKT Vodice planiraju gradnju velikoga sportsko-rekreacijskog centra
GRAD CVIJEĆA POSTAJE GRAD SPORTA
Postoji mogućnost da se SRC sagradi po modelu javno-privatnog partnerstva, za što je zainteresiran poduzetnik Slavko Šimunović
Jadranka KLISOVIĆ
VODICE - Iako su već desetljećima perjanica turizma na šibenskom području i jedan od najbogatijih manjih gradova u državi, Grad Vodice danas u svom vlasništvu nema nijedan sportski objekt, što mu se debelo - obija o glavu. Proteklih godina dosta se napravilo na planu uređenja mjesta, zahvaljujući čemu su Vodice postale nadaleko poznate kao >grad cvijeća<, a dosta se ulaže i u uređenje infrastrukture. No, na sportske se objekte gotovo zaboravilo, iako u Vodicama živi znatan broj mladih. Samo NK >Vodice < okuplja više od 200 dječaka u dobi od sedam do 15 godina, a tu su i drugi klubovi s darovitom djecom, poput kluba borilačkih vještina, jedriličarskoga kluba...
Svi tereni - privatni
Postojeći sportski tereniu privatnim su rukama, a budući da prostorno-planska regulativa ne dopušta mogućnost dogradnje ili gradnje, primjerice svlačionica, razvidno je da su neki tereni zapravo neodgovarajući za iole ozbiljnije bavljenje sportom. Gradonačelnica Vodica Branka Juričev-Martinčev svjesna je težine problema koji se može riješiti samo gradnjom sportsko-rekreacijskog centra, najvjerojatnije na predjelu Račice.
Postoji dvojba na koji način realizirati projekt za koji je idejno rješenje već napravljeno, a podnesen je i zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole. Naime, postoji mogućnost da se SRC sagradi prema modelu javno- privatnog partnerstva, za što je uvelike zainteresiran poduzetnik Slavko Šimunović, koji je spreman financirati projekt, a Grad bi dodijelio zemljište. Nakon nekog vremena, centar bi se predao Gradu na daljnje upravljanje.
Račice ili Rastovac
Drugi je model da cio projekt financira Ministarstvo prometa, pomorstva, turizma i razvitka, za što su zasad dobivene samo usmene najave.
Dio vodičkih vijećnika smatra da je, osim područja Račica, za gradnju centra pogodna i lokacija Rastovca.
Stoga je odlučeno da se u roku od mjesec dana izradi studija ekonomske isplativosti kako bi se vidjelo koja je od tih dviju zona pogodnija za gradnju.
Odlučeno je i da se rebalansom proračuna osiguraju sredstva za otkup privatnih parcela na području Rastovca.
Bez obzira na kojoj će se lokaciji graditi centar, odlučeno je da se prioritet treba dati gradnji komunalne infrastrukture, potom nogometnog igrališta, boćališta i parkirališta za automobile. Inače, projekt poduzetnika Šimunovića sadrži i gradnju smještajnih kapaciteta za sportaše, bazen. Vjesnik
10. travnja 2007.
Novi veliki vinograd lijepo se vidi i s Jadranske magistrale
VINOGRADARSTVO Nakon Hvara Zlatan Plenković osvaja i kopno na Makarskoj rivijeri
NOVI ZLATNI VINOGRADI PODNO VRHOVA BIOKOVA
Nedjeljko MUSULIN
BAŠKA VODA - Tko god putuje jadranskom turističkom magistralom kroz Baško Polje, pogled će mu zastati na prostranom mladom vinogradu u Malom Polju kod Basta, u prisojima strmih padina Biokova. Upravo tamo još je, ne tako davno, bila gusta borova šuma, odnosno zapušteno i neobrađeno zemljište uništeno mnogim požarima.
Danas je to vinograd jednog od najvećih i najpoznatijih hrvatskih vinogradara i vinara - Zlatana Plenkovića s otoka Hvara (Sveta Nedjelja), koji je na toj iskrčenoj površini dosad zasadio 40 hektara vinove loze.
Plenković je upravo iskrčio i pripremio još 25 hektara zemljišta, gotovo pod samim vrhovima vrletnog Biokova, koje će ovoga proljeća zasaditi mladom lozom.
37 milijuna kuna
>To je tek dio pilot-programa plantažnog vinograda. Projekt je zahtjevan, ali se ostvaruje. Zapušteno i neobrađeno šumsko zemljište na predjelu Malog Polja u općini Baška Voda, pretvorili smo u velik vinograd koji se lijepo vidi s Jadranske magistrale, što Makarskoj rivijeri daje novu kvalitetu<, ističe zadovoljno Plenković.
Ovdje su dosad zasadili pet vrsta loza od čega najviše malog plavca (oko 65 posto) i zinfandela (oko 10 posto),dok se ostale sorte odnose na druge različite sorte koje se u ovome podneblju sade - prvi put. >Prve čokote vinove loze tu smo zasadili prije tri godine kad je Vlada donijela odluku da se zemljišta u Hrvatskim šumama daju na plodouživanje<, kaže Plenković za Vjesnik.
Ističe da je cijeli taj pilotprogram 'težak' oko 37 milijuna kuna, a svaki zasađeni hektar stoji oko 500 kuna.
Podsjeća da je lani ubrao prvih pet tona kvalitetnoga grožđa, sorte malog plavca, od čega je proizveo 3000 litara vrhunskog vina. U Malom Polju izgradit će i proizvodni pogon, jer su mu podrumi na Hvaru - daleko.
Uskoro i navodnjavanje
Blistavu budućnost svoga novog vinograda procjenjuje i zbog zahuktalog turizma na Makarskoj rivijeri, ali i zbog blizine budućih modernih prometnica, te drugih pogodnosti. >Ostalih 25 hektara pripremljenog zemljišta zasadit ćemo tijekom godine čokotima mlade vinove loze u Malom Polju. Dotad ćemo osigurati navodnjavanje iz vodovoda, odnosno iz vodospremnika s kaptiranjem površinskih i viškova vode iz obližnjih izvorišta.
elimo proširiti plantažni vinograd jer su nam Hrvatske šume ustupile zemljište koje smo tražili<, najavljuje radišni Plenković.
NAŠ PRVI EKO-VINAR
>Mali plavac< iz pećine
Plenković još ima 100 hektara vinograda na Hvaru, u zavali Svete Nedjelje, te u Milni. Vina pod etiketom
'Mali plavac' njeguje u pećinskom podrumu na dubini 70 metara ispod zemlje, na stalnoj temperaturi od 20 stupnjeva Celzija. U svojim vinogradima godišnje proizvede oko 400.000 boca kvalitetnih vina, od čega trećina ode u izvoz. Zlatan Plenković ujedno je i prvi proizvodač ekoloških vina u Hrvatskoj koja je certificirala i švicarska tvrtka >Bioin-spect<. Vjesnik
10. travnja 2007.
ATRAKCIJA >Blagdanskim< stopama Vodica ove godine kreću i Šibenik, Tisno i Skradin
USKRSNI DORUČAK NA OTVORENOME
Razlika je samo u tome što će Tisno doručak na trgu Rudina organizirati na sâm Uskrs, kao i Skradin kojisvoju manifestaciju zove >uskrsna marenda<
USKRS U ŠIBENIKU
Jadranka KLISOVIĆ
ŠIBENIK - Stopama Vodica koje već godinama na Uskrsni ponedjeljak za goste i domaće organiziraju velik doručak na otvorenome, najprije su krenuli Šibenčani, od ove godine i općina Tisno te Grad Skradin. U sve četiri sredine, u organizaciju doručaka na otvorenome uključile su se tamošnje Turističke zajednice te Udruženje obrtnika, odnosno Ceh ugostitelja.
Vodičani svoje brojne goste, među kojima su najredovitiji nautičari, časte jelima koja se tradicionalno u ovome kraju uz more jeduza uskrsne blagdane - pogačama, fritulama, kroštulama, bademima, rogačima, a piju se slatke i druge rakije, slatko vino... Tišnjani najavljuju i posebnu atrakciju - fritaju od svježe ubranih šparoga i čak 300 jaja!
Direktorica TZ Skradina Karmen Bičanić kaže da >uskrsnu marendu< na središnjem gradskom trgu organiziraju zajedno s Obrtničkom komorom iz Šibenika, Cehom ugostitelja i Gradskim poglavarstvom.
Osim uskrsnih delicija na desetke metara dugim stolovima, Skradinjane i njihove goste zabavljat će skradinska limena glazba i ženska klapa >Skradinke<. Računa se da će u doručku na otvorenom uživati oko 500 ljudi, od čega će gotovo polovica biti turisti koji već dolaze na to atraktivno područje uz Krku. Dio je njih u ACI-jevoj marini, dio u hotelu Skradinski buk<, a manji dio i u privatnom smještaju.
Skradinski gradonačelnik Nediljko Dujić hvali skradinske ugostitelje koji su se akciji odazvali u velikom broju. Čak njih petnaestak pripremit će razne delicije kojima će počastiti goste, a na Uskrsni ponedjeljak, na obližnjem će se Skradinskom buku, ispred crkvice Svetog Nikole, tradicionalno održati misa na otvorenom te i druženje u prirodi. Više tisuća stranih i domaćih gostiju na taj se dan okupi na Buku, a ulaz u NP >Krku< toga je dana za sve posjetitelje -besplatan.
Gradonačelnica dijeli pogače
Čelnici grada Šibenika svake godine pred Uskrs dijele uskrsne pogače. Tako će i ove godine gradonačelnica Neda Klarić s dvojicom dogradonačelnika, Tomislavom Ninićem i Tomislavom Jukićem te Antom Kulušićem, predsjednikom O HDZ-a, u subotu u 11 sati na Trgu kralja Držislava kod Poljane, podijeliti više od tisuću uskrsnih pogača.
REKORD
Najveća hrvatska pogača
VODICE - Vodičani ove godine pripremaju najveću pogaču u Hrvatskoj - promjera većeg od metra i težine veće od 30 kg. Pogača će na Uskrsnji ponedjeljak biti podijeljena Vodičanima i gostima koje će pritom zabavljati KUD Koledišće iz Jezera, klapa Oršulice iz Vodica te vodička skupina Perlice i mažortekinje. Predstavnici TZ Vodica Uskrs će svim gostima koji borave u hotelima čestitati prigodnim darom -malom uskrsnom pogačom Vjesnik
10. travnja 2004.
Accor gradi hotel sa 17 katova u Zagrebu
Vrijednost investicije procjenjuje se na osamdeset milijuna eura
Francuska grupacija Accor, najveći europski lanac hotela i treći po snazi u svijetu, investirat će u gradnju poslovnog hotela do 17 katova u Zagrebu. Grupacija Accor ima četiri tisuće hotela u 90 zemalja, na pet kontinenata, i zapošljava 160 tisuća radnika. Prema podatcima s njihovih službenih stranica, lani su ostvarili operativnu dobit od 727 milijuna eura prije oporezivanja, a neto profit od 501 milijun eura. Do 2010. lanac planira investirati 2,5 milijarde eura u povećanje kapaciteta svojih hotela za 200 tisuća soba. Informaciju o dolasku multinacionalnog lanca hotela je za Poslovni dnevnik potvrdio Borislav Hrlec, direktor tvrtke Kirkwood capital, koja je konzultant i posrednik u investiciji Accora u Zagrebu. Novi poslovni hotel nalazit će se na Savskoj cesti na mjestu dodira s Novom cestom, području na kojemu se sada nalazi niska i stara gradnja obiteljskih kuća, pekarnice, autoservisa. Zemljište veličine šest tisuća četvornih metara već je otkupljeno, a s gradnjom bi se trebalo početi po optimističnom planu - za nešto više od godinu dana. Iako je zemljište već kupljeno, razlog za što će potrajati dok se ne "zakopa prva lopata" na lokaciji je dugotrajan postupak s urbanističkim i arhitektonskim uređenjem. Tek je donesen program za izradu detaljnog plana, zatim plan mora biti izrađen, verificiran od Poglavarstva, proći javnu raspravu i biti prihvaćen na zagrebačkoj Skupštini, a potom se mora raspisati natječaj za arhitektonski izgled hotela. Zasad je najgrublja procjena da će u gradnju biti potrebno uložiti između 50 i 80 milijuna eura, a sadržaji su tek maglovito određeni. "Dugo je potrajalo dok smo pronašli prikladno zemljište i razbili nepovjerenje uprave Accora o ulaganju u Hrvatsku. Arhitektonski natječaj će odrediti izgled hotela, a zasad je plan da u prizemlnju budu trgovine, na prvom katu bazen i spa, a ostatak će biti namijenjen hotelskom i poslovnom sadržaju.
Kirkwood capital će s tvrtkom Chic Pratico sufinancirati detaljni plan uređenja koji obuhvaća cijelo područje od Zagrebačke avenije do Savskog mosta, a na zapadu je omeđeno prugom, tj. novoplaniranom Šarengradskom cestom. Plan obuhvaća znatno veće područje od same lokacije hotela, oko 9,5 hektara koje je predviđeno za potpunu transformaciju postojeće gradnje. Dopušta se izgradnja čak tri nebodera do nadzemne visine od 17 etaža, a jedna od njih pada i na lokaciju sjedišta tvrtke Jadran Produkt, osnivača i sufinancijera plana, Chic Pratica. Jadran produkt je u vlasništvu kontroverznog poduzetnika Michaela Ljubasa, inače poznatog, među ostalim, i kao predsjednika Nadzornog odbora Elektro prometa, suvlasnika pivnice Zlatni medo i restorana Din Don, vlasnika prostora već bivšeg kluba GAP, tvrtki Jadran interijeri i Jadran građenje. Ljubas je za Poslovni dnevnik izjavio kako on ne planira graditi, nego plan sufinancira kako bi mogao obnoviti bivšu tvornicu dugmadi koja se nalazi nešto južnije od lokacije hotela u Savskoj. Iako nema planova za gradnju, financiranje plana će se očito isplatiti i drugom partneru jer vrijednost zemljišta višestruko raste s porastom BRP-a koji se na lokaciji može izgraditi. S druge strane, zagrebačka uprava već godinama najavljuje izgraditi Šarengradsku cestu koja bi išla paralelno sa Savskom i rasteretila tu iznimno prometnu zagrebačku ulicu.
Accor u brojkama
. 4.000 hotela
. 168.000 zaposlenih
. 727 milijuna eura bruto dobiti
. 7,6 milijardi eura prometa
. 217 milijuna dionica
. 72,95 eura - vrijednost dionice 2,5 milijardi eura - planirane investicije do 2010.Ivan Padžić, (www.poslovni.hr)
6. travnja 2007.
PROMIDBA
Aktivnosti novoosnovane županijske
Agencije za razvoj
Nakon Pariza, Split najesen i u Londonu
SPLIT - Stvaranje učinkovitog mehanizma za upravljanje razvojem, jedan je od osnovnih zadataka Agencije za razvoj koju je osnovala Splitsko-dalmatinska županija, a ujedno je promotor i nositelj svih perspektivnih projekata. Agencija se bavi pripremom i provođenjem programa EU-a za međuregionalnu suradnju, davanjem
podrške stranim tvrtkama te angažiranjem vlastitih resursa u traženju potencijalnih stranih ulagača. Pod okriljem Agencije, župan Ante Sanader sa suradnicima, prošloga je tjedna za provedbu razvojnih projekata u pariškoj gospodarskoj komori tražio partnere i ulagače.
Francuzima su predstavljeni planovi o razvitku gospodarskih zona, mogućnosti ulaganja u turizam te projekti plinofikacije i povećanja energetske učinkovitosti.
>U listopadu, temeljem do sada obavljenih konzultacija, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Veleposlanstvom RH u Britaniji, prezentacija se predviđa i u Londonu. S obzirom na britanska iskustva, bit će usmjerena na učinkovit regionalni razvitak, transfer na gospodarstvo utemeljeno na znanju, velika izravna strana
ulaganja, nove tehnologijea i materijale, na energetsku učinkovitost i poglavito na primjenu javno-privatnog partnerstva u zdravstvu i školstvu<, najavljuje Božo Sinčić, pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i obnovu. Za promidžbu Agencije i predstavljanje razvojnih projekata u Parizu i Londonu iz županijskog je proračuna izdvojeno 300.000 kuna. [Irena Dragičević], Vjesnik
6. travnja 2007
RIBARSTVO
Zašto ribari žele ribarsku luku upravo u uvali Svetog Petra?
LUKA KOJA ĆE IMATI SVE
Uvala Svetog Petra udaljena je od autoceste Zagreb-Split tek četiri do pet minuta
vožnje, što danas nema nijedna druga ribarska luka u Hrvatskoj
Jadranka KLISOVIĆ
ŠIBENIK - U Prostornom planu Šibensko-kninske županije uvala Svetog Petra u akvatoriju šibenske luke, predviđena je za novu ribarsku djelatnost - planira se gradnja ribarske luke u sklopu koje bi bila i veletržnica.
župan Goran Pauk iskoristio je ovih dana posjet predstavnika francuskog Senata kako bi Šibenčane podrobnije informirao o francuskim iskustvima u formiranju ribarske luke, a najavljen je i uzvratni posjet šibenske delegacije Francuskoj kako bi se na licu mjesta upoznao ustroj takvih luka.
Po izboru ribara
Uvala Svetog Petra izbor je i ribarskog sektora kao najpogodnija uvala za tu djelatnost. Ribari su svjesni da će za koju godinu, kad se u neposrednoj blizini sagrade dvije marine s ukupno 800 vezova, hotelski kapaciteti i drugi prateći sadržaji, u tom akvatoriju biti tijesno, no ipak ne odustaju od ove slikovite uvale.
Petar Baranović, predsjednik Sindikata ribara Hrvatske, kaže za Vjesnik da dobra ribarska luka mora imati prometnu infrastrukturu, logistiku, remontne sadržaje za vađenje brodova na suho, mogućnost popravka motora, sadržaje za opskrbu ribara gorivom, mazutima, hranom... U blizini mora postojati i tržište te akvatorij u kojem se ribari.
S druge strane, privatno poduzeće NCP Remontno brodogradilište zadržalo je remontnu djelatnost, a jedino ono ima velike sinkroliftove za izvlačenje ribarskih koćarica iz mora što je također prednost te lokacije.
Šibenik je i grad s nizom obrtnika koji trebaju ribarima, što nije zanemarivo.
Sigurno i blizu središta
Uvala Svetog Petra nije u središtu grada, ali nije ni daleko od njega. Nije zanemarivo ni to što je to sigurna
luka jer baš takva treba ribarskim brodovima, kaže Baranović.
Na primjedbu da ribarski brodovi ipak više od drugih onečišćuju akvatorij, ribari odgovaraju da to - nije točno.
Navode primjer Ancone u kojoj se ribarska luka nalazi u samom središtu grada okružena nizom drugih sadržaja i nitko nikome ne smeta, a slično je i u San Benedetu del Trontu. Baranović ističe da je sve >stvar dobre organizacije<.
Ribarima koji znaju da će na jednome mjestu biti 20, 30 ili više godina, u interesu je da luka dobro funkcionira i da je sve dobro posloženo. Baranović ističe da realizacija ovoga projekta uvelike ovisi o političarima na kojima je posao lobiranja za dobivanje novca. Vjesnik
SPAS NA JEDNOME MJESTU
Za sve ribare srednjeg Jadrana
Najjača ribarska flota na šibenskom području ona je u Tribunju u kojoj su ribarski brodovi na doku tik uz marinu, no problema nema. Ribari u Primoštenu i Rogoznici imaju velike probleme jer ih tamo nitko ne želi. Za sve njih nova ribarska luka u Šibeniku bila bi spas jer bi na jednome mjestu, uz siguran i kvalitetan privez dobili i veletržnicu, mogućnost transporta, ugostiteljske i druge sadržaje. Ribarskoj luci u Šibeniku gravitirali bi svi ribari s Jadrana koji ribare na području akvatorija oko Jabuke koja se, inače, smatra najbogatijom ribolovnom poštom na srednjem Jadranu. Oko Jabuke ribare, naime, ribari iz Istre, Splita, Dubrovnika...
JOSIP JELIĆ
6. travnja 2004.
PLANOVI Split kao turistička metropola Sredozemlja
Ovog ljeta i 210.000 turista?
SPLIT - Ružica Mikačić i iduće će četiri godine obnašati dužnost predsjednice Turističke zajednice Grada Splita, odlučeno je u ponedjeljak na izbornoj skupštini TZ-a na kojoj su izabrani novi članovi Vijeća i Nadzornog odbora. Analizirajući lanjske rezultate te planove za predstojeću turističku sezonu, gradonačelnik Zvonimir Puljić izrazio je zadovoljstvo napominjući da je donošenjem GUP-a Grad jasno izrazio namjeru da Split postane turistička metropola Sredozemlja. Iznimno dobra prošla sezona donijela je gradu pod Marjanom 200.000 gostiju, a u ovoj se očekuje njih 210.000. elja je zadržati dosadašnju kvalitetnu strukturu turista s Amerikancima kao najbrojnijim gostima koji na svoje karte obilazaka urbanih europskih središta uvrštavaju
Split i Hrvatsku. Splitska TZ ove će se godine predstaviti na 12 turističkih sajmova, tiskat će se nova promidžbena brošura, a sezona će biti puna atraktivnih zbivanja, poput smjene carske straže i festivala te uličnih glazbeno-scenskih priredaba. [Mira Jurković]
5. travnja 2007.
TVRTKE Tondachov novi pogon s najsuvremenijom svjetskom tehnologijom
KROV OD NAJBOLJE ĐAKOVAČKE GLINE
Novi crijep veći je, pa je potrebno manje komada za četvorni metar krova a otporniji je i na vodu
Mile LJUBIČIĆ
Uz postojeću tvornicu vučenog biber crijepa i utorenog bibera, u sklopu đakovačke poslovne jedinice Tondach Hrvatska počeo je s radom i pogon za proizvodnju prešanog glinenog crijepa. Riječ je o preuređenom Wienerbergerovu pogonu za proizvodnju opeke koji je Tondach preuzeo početkom ožujka prošle godine.
U opremanje je uloženo 20 milijuna eura, odnosno 147 milijuna kuna, a godišnji kapacitet bit će 20 milijuna komada prešanog glinenog crijepa velikog formata. Prvi komadi izrađeni su 24. veljače, a punim kapacitetom pogon će proraditi sredinom travnja. Novi proizvodi pod nazivom Jupiter, Saturn i Venera pojavit će se na tržištu
s prvim danima travnja, a njegova prodajna cijena jamčit će kvalitetu. Dok su Jupiter i Saturn namijenjeni kontinentalnom podneblju, Venera će pokrivati primorske krovove.
Bolja kvaliteta crijepa
>Novi crijep je prvi takav proizvod u Hrvatskoj. Uz to što je većeg formata, specifičan je i po tome što se svaki komad peče u zasebnoj kaseti na temperaturi od 1030 Celzijevih stupnjeva<, objašnjava tehnološki postupak Stipo Tokić, voditelj Tondachove poslovne jedinice Đakovo. Kvaliteta crijepa je bolja - smanjuje se poroznost pa je novi proizvod otporniji na vodu. Svojom novom ponudom Tondach uvodi nove standarde.
Crijep proizveden u đakovačkom pogonu razlikuje se od drugih ponajprije po većem formatu. Za četvorni metar krova potrebno je 14 komada klasičnog crijepa, ili tridesetak komada bibera, a samo 10 komada novog prešanog crijepa, ističe Tokić. Na taj način smanjuju se i troškovi pokrivanja krova.
Novost u proizvodnji je korištenje gipsanih umjesto gumenih kalupa, čime se postiže glatka površina. Nova tehnologija omogućuje i glaziranje. Nude se tri izvedbe crijepa - u prirodnoj boji, engobirani i glazirani, što sve zajedno proizvodu osigurava nove karakteristike, a kupcu odabir boje. Tokić ističe da se u novom pogonu Tondacha u Đakovu primjenjuje najsuvremenija svjetska tehnologija za proizvodnju te vrste crijepa. Specifičnost je đakovačkog pogona i u tome što se u glinu ništa ne dodaje.
>Prirodno iskopana glina i voda jedine su sirovine i nema nikakvih dodataka. Upravo je to razlog što se pogon nalazi u Đakovu<, zaključuje Tokić želeći time dodatno naglasiti kvalitetu đakovačke gline.
U tvrtki rade 162 radnika, među kojima 50 u novom pogonu. Radi se u dvije smjene koje traju po devet sati.
>S obzirom da je sve automatizirano, ljudski rad sveden je samo na nadziranje, a kontakt s crijepom ima samo radnik koji provjerava njegovu kvalitetu nakon pečenja i odvaja one s greškom<, navodi voditelj
Proizvodne jedinice Đakovo. U neposrednoj blizini je i stari pogon pa je sva proizvodnja je objedinjena i maksimalno racionalizirana.
>Nema preklapanja radnih mjesta: poslovođe su zaduženi za oba pogona, električari
također. Ne možete si priuštiti da vam radnik bude vezan samo uz jedan pogon <, ističe Tokić. Dodaje da svi radnici moraju znati raditi i u jednom i u drugom pogonu, jer su i tehnološki procesi, a i tehnologija slični.
U novom pogonu vodi se računa i o maksimalnoj uštedi energije (plina) pa se s otpadnom toplinom tunelske peći planira zagrijavati cijeli pogon, poslovni prostor, radionice i skladište.
Primili 15 novih radnika
eleći radnu snagu koja može ispuniti nove tehnološke zahtjeve, u Tondachu su nedavno primili 15 novih radnika odabranih nakon testiranja oko 150 prijavljenih. Riječ je uglavnom o mladima elektrotehničkog i strojarskog smjera. Jedan od njih je elektrotehničar Marko Bošnjaković kaže da je sve kompjuterizirano i da je zadovoljan ne samo radnim uvjetima, nego i solidnom plaćom čiji je bruto iznos oko 7000 kuna.
Posluju u 10 zemalja
Tondach Hrvatska d.d., djelujući kao tvrtka kći Tondach Gleinstattena d.d, ima stabilnu poziciju na hrvatskom tržištu s udjelom većim od 50 posto. Godišnja proizvodnja povećana je na 65 milijuna komada glinenog crijepa. Tondach u Hrvatskoj zapošljava 275 radnika, a u svih deset europskih zemalja, na koje je kroz 34 tvornice proširio poslovanje o više od 3200 radnika. Ukupni proizvodni kapaciteti Todnacha su oko 454 milijuna komada glinenog crijepa i oko 300 milijuna opeke. Sjedište tvrtke je u Gleinstatttenu u Austriji, a samo prošle godine prihod poduzeća bio je 218 milijuna eura.
Vjesnik
5. travnja 2007.
PODUZETNICI Antun Jukić, dobitnik priznanja Izvorno hrvatsko
Od zidarske zdjelice do dimnjačarskih vrata
Anita BENIĆ
Jedan od ovogodišnjih dobitnika priznanja Zaklade Izvorno hrvatsko Antun Jukić nagrađen je za dimnjačarska vrata s trostrukom zaštitom. Kako je objasnio, osmislio je tu inovaciju ponukan učestalim napisi o gušenju ljudi plinovima. Stoga Jukićeva dimnjačarska vrata imaju tri brtve koje su, kao i mehanizam za zaključavanje,
odvojene od komore gdje se talože plinovi nastali izgaranjem. Inovacija je dobila potrebne ateste, među ostalim i za otpornost na požar, a sada traje postupak zaštite patenta.
Za kupnju prvog stroja novac posudio od oca
>Ta vrata radio sam u suradnji s Udrugom dimnjačara Hrvatske kako bi odgovarala potrebama struke<, ističe Jukić, inovator i poduzetnik, vlasnik tvrtke Kreire metal za izradu metalne galanterije plastičnom deformacijom.
Kao inženjer strojarstva s dugogodišnjim stažem u Đuri Đakoviću i H-u, odlučio je 1989. godine otvoriti svoju tvrtku. Prije toga uspješno je za Inu izradio četku za čišćenje cijevi kojima se ispituju bušotine i koje je hrvatska naftna kompanija dotad uvozila iz Sjedinjenih Država. >Kao tehnički direktor u H-ovu Remontu željezničkih
vozila pronalazio sam i organizirao posao za 300 ljudi pa sam pomislio da bih to isto mogao učiniti i za sebe. Kako sam u Đakoviću radio kao projektant alata i naprava, nije me bilo strah ući u takav projekt<, kaže Jukić koji je za kupnju prvog stroja čija je cijena bila 4500 njemačkih maraka morao dio novca posuditi od oca. Iako je njegova tvrtka stabilna i uspješna, priznaje da se danas ne bi ponovo odvažio na ulazak u poduzetničke vode, tim više što velik dio proizvoda radi za nepoznatog kupca. Kreire metal je stalni dobavljač alata i druge metalne galanterije za Pevec, Vinkoprom, Italcro i Kožul. Uz robu isporučuje diljem Hrvatske, a manji dio plasira u Austriju i BiH. Jukić napominje kako to što imaju šezdesetak stalnih kupaca kojima nadopunjuju zalihe, ne jamči i prazno skladište. >Posebno je bilo teško u početku naći kupce<, naglašava
vlasnik Kreire metala, a najviše je poteškoća s naplatom. >Počeo sam sa zidarskom fanglom ili zdjelicom i jednim zaposlenikom, a osluškujući potrebe tržišta danas je u proizvodnom asortimanu oko 60 proizvoda - od zidarskog alata, lopata, dimnjačarskih četki i vrata do tavica za pečenje, te osmero zaposlenika u tvrtki<, kaže
brodski poduzetnik koji smatra i da još ima prostora za izvoz. >Velika nam je konkurencija cijenom, ali ne i kvalitetom i na domaćem i na stranom tržištu jeftina ki neska roba. Unatoč tomu, vjerujem da će vrlo brzo tržište biti prezasićeno tim proizvodima.
Uskoro dobija certifikat sustava ISO 9001
Važno je i da domaći kupac nauči kako kupnjom hrvatske robe donosi višestruku korist ne samo sebi jer nabavlja kvalitetniji proizvod, već i lancu ljudi koji će od toga imati zaradu - od proizvođača i dobavljača do kooperanata, prijevoznika, trgovaca i države<, poručuje Jukić koji i sâm ima nekoliko kooperanata. Tvrtka bi uskoro trebala dobiti certifikat sustava ISO 9001, što je dokaz kvalitete i uvjet za poslovanje na tržištu Europske unije.
Vjesnik
5. travnja 2007.
Parfemi s mirisom Karlovaca kao novi gradski suveniri
Piše: Mario Pušić
Foto: Marijan Šančić
KARLOVAC - Paviljon Katzler, suvenirnica na Promenadi, turistima će od ove sezone ponuditi vjerojatno najoriginalnije suvenire u bogatoj gradskoj kulturnoj povijesti - šest parfema s mirisima Karlovca. Idejna začetnica projekta je Morana Rožman, vlasnica Paviljona, u realizaciji će pomoći njen brat Stribor Marković, inače doktor farmacije. Prvo naše pitanje bilo je kako miriše Karlovac.
- Mirisi će biti originalni, a bazirat će se na mirisnim notama s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Bit će to autorska djela mog brata Stribora. Smatram da ja njuh najosjetljivije ljudsko čulo te da će se kroz ugodan miris parfema posjetitelji najbrže mislima vratiti u Karlovac, a grad će im ostati u lijepoj uspomeni.
Bit će to svakako nova dimenzija Karlovca - kaže Morana Rožman, dodajući da će mirisi nastati iz prirodnih nesintetičkih tvari na bazi eteričnih ulja.
- Sigurno tu neće biti mirisa amonijaka, gradskog deponija ili pothodnika, kako u šali već komentiraju Karlovčani - napominje Morana.
Originalni mirisi bit će pakirani u također originalne bočice, i to od češkog kristala "retro" izgleda, na kojima će biti otisnuti poznati karlovački motivi.
Vlasnica Rožman kaže da ovih dana pregovara s proizvođačem koji bi joj trebao formirati cijenu bočice, o kojoj će uvelike ovisiti i cijena finalnog proizvoda, pa nam ni približno nije mogla reći koliko će vrijediti "miris Karlovca".
Svoj projekt su poslali na natječaj Ministarstva turizma koji ove godine donira sredstva za financiranje najoriginalnijih hrvatskih suvenira.
- Još nismo formirali cijenu proizvoda i zbog toga nam je dokumentacija manjkava. No, ako i ne prođemo na natječaju, nećemo odustati od projekta, samo što ćemo ga u tom slučaju financirati iz vlastitih džepova - rekla je Morana Rožman.
Zahvaljujući njoj, Karlovac će dobiti i vjerojatno jedinu poveznicu sa svjetskom metropolom New Yorkom, jer samo taj grad na svijetu ima svoje parfeme, a imena su dobili, objašnjava Morana, po poznatim gradskim četvrtima.
Konkurencija drvenom čamcu
U ponudi Paviljon Katzler ima 200 fotorazglednica s motivima Karlovca. Moguće je kupiti slike karlovačkih autora, te drveni čamac, gradski suvenir koji bi mogao dobiti konkurenciju u gradskom parfemu u bočicama češkog kristala. Jutarnji list
4. travnja 2007.
U HRVATSKOJ SE DO DOMOVINSKOG RATA UZGAJALO VIŠE OD 800.000 OVACA, ODMAH POSLIJE ZAVRŠETKA TAJ JE BROJ BIO PREPOLOVLJEN, OKO 400.000, A TRENUTNO SE UZGAJA OKO 600.000 OVACA
Sve veći interes domaćih farmera za proizvodnjom ovčjeg sira i mlijeka
Prema podacima Hrvatskog stočarskog centra, u Hrvatskoj se uzgaja oko 600.000 ovaca, od kojih je na području Osječko-baranjske županije registrirano 50.217 ovaca kod 419 uzgajivača. Broj ovaca - kako ističe mr.sc. Zdravko Barač, dipl.ing., voditelj Odjela za uzgoj, selekciju i razvoj ovčarstva, kozarstva i malih životinja u Hrvatskom stočarskom centru - raste iz godine u godinu. Kad je riječ o povećanju broja uzgajivača i broja ovaca u Osječko-baranjskoj županiji, 2004. godine, bila su registrirana 444 uzgajivača s ukupno 48.341 grlom. Usporedbe radi, 2003. godine bio je 381 uzgajivač, a broj grla 36.544.
Pod selekcijom 30.800 ovaca
- U Hrvatskoj se do Domovinskog rata uzgajalo nešto više od 800.000 ovaca, a odmah poslije završetka rata taj je broj prepolovljen, oko 400.000. Smatra se da je trenutno u Hrvatskoj 600.000 ovaca. Pod uzgojem i selekcijom je 30.800 uzgojno valjanih ovaca kod 309 uzgajivača i 16 pasmina. Uzgojni rad odvija se u okviru kontrole reproduktivnih osobina u svim stadima s uzgojno valjanim ovcama uz kontrolu mliječnosti u stadima mliječnih i kombiniranih pasmina ovaca i provedbom performance testa odabrane muške janjadi u feeld uvjetima. Jedna od glavnih aktivnosti koja je pred nama je izrada novog uzgojnog programa za ovčarstvo, započeta 2006. godine, a za koji je postavljeno nekoliko teza. Jedna od njih je činjenica što je u posljednjih nekoliko godina doneseno više zakona ili pravilnika koji nalažu usklađivanje uzgojnih programa sa zakonima i pravilnicima (izmjene Zakona o stočarstvu, Pravilnik o metodama za ispitivanje osobina i procjenu uzgojnih vrijednosti uzgojno valjanih ovaca i koza, Pravilnik o vođenju matičnih knjiga i uzgojnih upisnika te upisu uzgojno valjanih životinja.). S druge strane, u ovčarstvu i kozarstvu Hrvatske dogodile su se određene promjene koje zahtijevaju i promjene unutar uzgojnih programa. Prije svega, to se odnosi na priznavanje nekih hrvatskih izvornih pasmina, poput krčke ovce, rapske ovce, dalmatinske pramenke, hrvatske bijele koze, hrvatske šarene koze, i povećavanje uzgoja nekih inozemnih pasmina koje se u uzgojnom programu ne spominju (burska koza) - kaže Barač te dodaje da je završetak izrade uzgojnih programa predviđen za sredinu ove godine.
Edukacija - temelj proizvodnje
Barač napominje da neki uzgajivači ovaca svoj interes vide isključivo u proizvodnji mlijeka, dok se drugi okreću i proizvodnji sira za tržište.
- U Hrvatskoj se od oko 600.000 ovaca, koliko ih se uzgaja, za proizvodnju mlijeka koristi manje od 10 posto, ili konkretnije - oko 40.000 ovaca. Naša najveća mliječna populacija je paška ovca, s oko 20.000 grla u mužnji, značajnije se koristi istarska ovca s oko 2.000 grla i svakako istočnofrizijska ovca, najmlječnija pasmina ovca na svijetu, koja je kod nas zastupljena s oko 2.000 grla. Preostali dio čine grla travničke i osobito dalmatinske pramenke, koja se iskorištavaju u sustavu meso-mlijeko. Osim onih proizvođača koji svoje mlijeko predaju u neku od registriranih sirana, značajan broj proizvođača ovčjeg mlijeka proizvodi sir na svom gospodarstvu. Aktivnosti Hrvatskog stočarskog centra u ovom segmentu usmjerene su na neprestanu edukaciju ovih uzgajivača i, naravno, na usluzi uzgajivačima da registriraju svoje objekte sukladno Pravilniku o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljiti objekti registrirani za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla - kaže Barač, dodajući da je edukacija uzgajivača, odnosno spremnost uzgajivača za usvajanjem novih znanja, temelj unapređivanja proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima.
- Savjetovanje uzgajivača već godinama okuplja najistaknutije uzgajivače ovaca i koza te naše vrhunske stručnjake za ovčarsku i kozarsku proizvodnju, čime se nesumnjivo utječe na pozitivna zbivanja na farmama ovaca i koza, kao i u siranama na obiteljskim gospodarstvima. Glavni cilj okupljanja uzgajivača na savjetovanju je - nizom stručnih predavanja i izravnim kontaktom uzgajivača s našim vrhunskim stručnjacima za ovčarstvo i kozarstvo - utjecati na poboljšanje ovčarske i kozarske proizvodnje, dok je cilj izložbi i ocjenjivanja ovčjeg i kozjeg sira s jedne strane promovirati ovu sve zanimljiviju proizvodnju, a s druge ukazati na pogreške koje nastaju u proizvodnji sira i na postupke njihova uklanjanja. Opravdanost organiziranja takvih manifestacija ogleda se i u odazivu uzgajivača. Naime, svake godine savjetovanju prisustvuje sve veći broj uzgajivača, a u svakoj od posljednjih dviju godina ocijenjeno je više od stotinu mliječnih proizvoda od ovčjeg ili kozjeg mlijeka - zaključuje Barač.
Autor: Z.RUPČIĆ
TABLICA
KOLIČINE OVČJEG MLIJEKA U HRVATSKOJ ZA 2006. GODINU
Mjesec Broj isporučitelja Količina/l
1. 110 46.296
2. 264 172.671
3. 289 233.022
4. 331 425.386
5. 322 473.783
6. 322 360.418
7. 118 222.921
8. 101 162.667
9. 75 95.809
10. 4 5.953
11. -
12. -
Ukupno: 2.198.926 litara
Rast proizvodnje ovčjeg mlijeka
U odnosu prema 2005. godini, kada je proizvedeno 1.808.478 litara ovčjeg mlijeka, a posebice prema 2004. godini, lani je došlo do značajnijeg povećanja - proizvedeno je 2.198.926 litara.
Glas Slavonije
4. travnja 2007.
SVE USPJEŠNIJE POSLOVANJE POLJOPRIVREDNE TVRTKE AGROTOVARNIK IZ TOVARNIKA NAKON POVRATKA IZ PROGONSTVA
Tvrtka u kojoj gospodare radnici
Agrotovarnik, poljoprivredna tvrtka u Tovarniku, među rijetkima je gdje su radnici jedini vlasnici. Ne obilaze ih više brokeri za otkup dionica, jer ljubomorno čuvaju svoje dionice i ne žele prodati ni jednu. A zašto bi ih i prodavali kad im osiguravaju egzistenciju. Tvrtka im je svake godine sve uspješnija, dionice vrjednije, a i plaće bolje nego u drugim tvrtkama.
Direktor Miroslav Knežević rado pred svima "stavlja na stol" podatke o poslovanju. Tvrtka je prije tri godine bila poslovna jedinica VUPIK-a s poslovanjem na područjima općina Tovarnik i Lovas. Djelatnici su otkupili sve dionice za taj dio vukovarskog kombinata pa su danas jedini gospodari u tvrtki. Ovdje je, kaže, zaposlen 91 djelatnik, a bude i dvadesetak sezonaca. Posjeduju 2.100 hektara vlastitog poljoprivrednog zemljišta i još obrađuju i 200 hektara u zakupu, pretežito u vlasništvu stanovnika starije životne dobi. Osim 30 hektara novopodignutih voćnjaka oblačinske višnje, pod ratarskim kulturama su sve ostale površine. Pšenice je posijano 740 hektara, uljane repice 165 hektara, šećerne repe 600, pivarskog ječma 97 hektara, a plan je još posijati 297 hektara suncokreta, 284 hektara soje i 93 hektara kukuruza, čija je sjetva u završnoj fazi.
Snažni kooperantski odnosi
Ali to nije sve. Agrotovarnik ima vrlo dobre kooperantske odnose i s malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kojih je na popisu čak 500. S njima je ugovorena proizvodnja pšenice na 1.170 hektara, šećerne repe na 1.060 hektara, uljane repice na 80, pivarskog ječma na 103 hektara, a pri završetku je sjetva soje na 320 hektara, kukuruza na 290 hektara i suncokreta na 160 hektara, što sve čini još oko 3.500 hektara oranica. Posla je tako mnogo, ali ga u Agrotovarniku stignu na vrijeme i kvalitetno uraditi. Trenutačno stanje usjeva je zadovoljavajuće, jer se na vrijeme primjenjuju sve agrotehničke mjere, pa se i ove godine očekuje dobar urod svih poljoprivrednih kultura. Vlasnici malih poljoprivrednih imanja našli su u ovoj tvrtki veliki oslanac jer su im otvorena vrata za kreditiranje proizvodnje u sjemenskoj robi, gnojivima i zaštitnim sredstvima, pa i u uslugama mehanizacije.
I financijski pokazatelji su rezultat odgovornog poslovanja. U 2006. godini ostvarena je dobit od 4,5 milijuna kuna. Plaće u prosjeku iznose 4.200 kuna. Dobit im omogućava i veće investicijske zahvate.
Nakon povratka iz progonstva našli su opljačkan strojni park, danas im je ekonomsko dvorište puno modernih traktora i drugih strojeva, što će još dugi niz godina zadovoljavati sve potrebe. Izgradili su i silos sa sušarom kapaciteta šest tisuća tona zrnatih proizvoda. Ta se investicija, vrijedna šest milijuna kuna, pokazala i te kako opravdanom, jer su se prije zrnati proizvodi morali odvoziti u Vinkovce, što je, naravno, poskupljivalo proizvodnju. Prilično im novca odnosi i kupnja poljoprivrednog zemljišta i okrupnjivanje posjeda, jer su provođenjem Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, izgubili oko tisuću hektara zemljišta na području Bapske i Iloka, koje su prije imali u posjedu.
Okretanje voćarstvu i povrtlarstvu
Sve više tvrtaka prihvaća i voćarstvo. Prošle je godine podignuto 20 hektara oblačinske višnje, ove godine još deset. Potiču i obiteljska gospodarstva na podizanje dugogodišnjih nasada, najviše šljive i jabuka. Obećavaju i otkup svih količina proizvedenog voća. Sklopili su ugovor s vinkovačkom tvrtkom "Vinka" za preradu voća, a već su pristupili i adaptaciji devastiranog bivšeg odašiljača Radija Zagreb, gdje bi bila hladnjača, sortirnica i pakirnica voća. Investicija je vrijedna tri milijuna kuna.
Započeli su realizaciju i pilot-projekta povrtlarske proizvodnje, jer namjeravaju proizvoditi povrće na 100 hektara s navodnjavanjem iz akumulacijskog jezera, koje će uskoro biti izgrađeno. Podignuta su i dva velika plastenika u kojima će se proizvoditi rajčica i paprika za vinkovačku trgovačku kuću "Boso". Uvjereni su da će od povrtlarstva i voćarstva imati mnogo više koristi nego od ratarenja.
Načelnik Općine Marinko Beljo često ističe da bi područje Tovarnika i okolice bilo bez "Agrotovarnika" zaostala sredina. Međutim, danas je nositelj cjelokupnog razvoja i sudjeluje u svim gospodarskim i drugim razvojnim programima, pa i u financiranju društvenih aktivnosti.
Autor: S.SALIHOVIĆ, Glas Slavonije
4. travnja 2007.
ŠMINKANJE OBALE GRADILIŠTE UZ MORE OTKRIVA NOVE DETALJE
MJESEC DANA UOČI OTVARANJA
Riva: klupe na vrićama žala
Popločavanje je gotovo dovršeno, ugradnja rasvjete je u tijeku, zelenilo se priprema za sadnju, a klupe se postavljaju - zanimljivo je da će pod njima biti nasuto ukrasno žalo
Tea SUMIĆ
Nakon šest mjeseci temeljite obnove Riva polako počinje poprimati obličje šetnice: postavljanje kamenih i betonskih ploča gotovo je dovršeno, ugradnja rasvjetnih tijela je u tijeku, zelene površine pripremaju se za sadnju, a montira se i urbana oprema (fino ime za klupe i koševe).
Radovi se, sve u svemu, odvijaju prema planu, kazao nam je glasnogovornik gradilišta Ivica Ursić, izrazivši ipak dozu nervoze zbog neodlučnosti konzervatora oko dovršetka istraživanja podno jugozapadne kule. Latentna napetost između izvođača i istraživača posljednjih se dana, čini se, intenzivirala...
Procesija bez štekata
-Riva će biti spremna za Sudamju, ali će se štekati postaviti tek sutradan, kako ne bi ometali procesiju -kazao je Ursić.
U toj gradilišno-arheološkoj gunguli znatiželju ćiribimbaša, koji sve budno prate kroz rupe u ceradi, trenutačno najviše pobuđuju neobično nakošene betonske ploče. Ploče, postavljene pod kutem od 15 stupnjeva, zbog čega im je rub odignut za nekih 30-ak centimetara, bit će, kako nam je objašnjeno -postolja za klupe.
-Ispod ploče, u šupljini, bit će ukrasno žalo, na koje će se usmjeriti dekorativna rasvjeta -razriješio je enigmu Ante Rajčić, "Konstruktorov" voditelj elektroopremanja.
Osim što će im svijetliti ispod klupa, Splićani će i za stolovima štekata biti suptilno obasjani 'odošoto', s poda, te odozgo, odispod tendi, s rasvjetnih stupova. U svom tom sjaju bljesnut će i fasada Palače, zahvaljujući sustavu od po desetak 'ledica' smještenih u metar duga rasvjetna tijela.
No našu zabrinutost oko sve te električne sile odagnali su "SEM"-ovci, radnici tvrtke koja će održavati javnu rasvjetu, pa se, kunu kako će ona biti vrlo diskretna i čisto dekorativna. Uhvatili smo ih, inače, u nadgledanju montaže podnog svjetla.
Fugiranje ploča
Nema straha ni da će nam sitna munita upadati među tehnobetonske ploče, jer ih se upravo fugira vezivnim kitom prajnerom i poliuretanskim sikaflexom. U pitanju je, objašnjavaju radnici, elastični materijal, jer će ploče još neko vrijeme "raditi". Slobodna Dalmacija
4. travnja 2007.
AMBICIOZNI PLANOVI TURISTIČKO NASELJE ZATON U NOVU SEZONU
ULAZI S NOVIM IZGLEDOM I INVESTICIJOM OD PREKO 30 MILIJUNA KUNA
Nova ulica s 40 apartmana
Kamp se popunjava mobilnim kućicama visokih standarda, koje se osobito dobro prodaju na danskom i nizozemskom tržištu, a pri kraju je izgradnja apartmana s višom kategorijom
Davorka MEZIĆ
Turističko naselje Zaton u sezonu ulazi s novim kapacitetima i investicijom od preko 30 milijuna kuna. Gradi se cijela jedna nova ulica s apartmanima, a kamp se popunjava novim mobilnim kućicama. U tijeku su i uoči sezone uobičajeni manji zahvati na infrastrukturi te tekuće održavanje svih površina, u što se godišnje ulaže više od tri milijuna eura.
Četiri zvjezdice
-Oko 80 posto apartmana sa tri zvjezdice smo lani obnovili, a ostatak renovirali i podigli na četiri zvjezdice. Pokazalo se da tržište traži takve, veće apartmane s višom kategorijom i zato smo krenuli u novu investiciju -izgradnju 40 apartmana sa četiri do šest kreveta, za veće obitelji. S njima ćemo u cijelosti zaokružiti kompleks apartmana koje više ne planiramo graditi -kaže direktor "Turisthotela" Frane Skoblar. Za kamp su kupljene dodatne pokretne kuće s visokim standardom, koje se posebno dobro prodaju na danskom i nizozemskom tržištu. Kad se svemu dodaju radovi na adaptaciji jednog od sanitarnih čvorova te rekonstrukcija recepcije, očito je da se u Zatonu radi na sve strane. Sve će, međutim, biti dovršeno do 15. svibnja.
Daljnji planovi vezani su uz ulaganja za još veće podizanje kvalitete usluga, po čemu je Zaton i do sada poznat i nagrađivan. Slika uspješnog naselja na tome će se graditi i sljedećih godina pa će se u kampu, primjerice, urediti novi sanitarni čvor, ali i akvapark, a u planu je i rekonstrukcija glavne ulice u naselju -Kalelarge -koja treba nove sadržaje.
Gradnja ide dalje
-Riječ je o većim zahvatima s kojima idemo u 2008. i 2009. godini, a nakon toga krećemo s pripremom projekta gradnje hotela. Bit će to objekt s 300 do 400 ležaja, lokaciju još nismo precizirali. S njim ćemo dobiti novu kvalitetu, produljiti sezonu i zaokružiti kompletnu ponudu Zatona i nakon holiday village postati holiday park resort -objašnjava direktor Skoblar.
Stari hotel
U Turisthotelu još nisu odlučili o sudbini svoje zgrade na Poluotoku, nekadašnjeg hotela, potom uredskog prostora. Razmišljalo se ponovno je preurediti u hotel, ali bi ulaganja u takav zahvat, pokazalo se, bila znatno veća od predviđenih. Preostaje, kaže Skoblar, razmotriti je li hotel optimalna investicija ili ima još kakvih opcija.
Kamp već rasprodan
Turistička sezona u Zatonu službeno traje od 12. svibnja do 22. rujna. Booking za ovu godinu za sada je na lanjskoj razini. Rezervirano je već, kaže voditelj prodaje Ivo Bobić, oko 50 posto kapaciteta u svih 589 apartmana, uključujući i nove, za koje prodaja ide brže. Pravi booking tek kreće, a zadnji će se, što je klasika, javiti Talijani. Što se autokampa tiče, špica sezone je već praktički popunjena. Slobodna Dalmacija
4. travnja 2007.
Dobra prodaja aranžmana za HRVATSKU
Direktori inozemnih predstavništava Hrvatske turističke zajednice drže da razdoblje najveće prodaje tek počinje
Bez stresa - više-manje planski, može se opisati prodaja turističkih aranžmana za Hrvatsku. Sve opcije su otvorene - pitanje je i što će biti s Kosovom i kako bi se to moglo odraziti na naš turizam - no ako ovako ostane, sezona bi mogla proteći u skladu s planovima. Sezona sajamskih promocija polako se privodi kraju, a ujedno se zahuktava prodaja aranžmana. Direktori inozemnih predstavništava Hrvatske turističke zajednice analizirali su prodaju za prva tri mjeseca ove godine. Razdoblje najveće prodaje, ponavljamo, tek počinje tako da će se početni rezultati vjerojatno koristiti kao putokaz što je dobro, a što će se morati mijenjati.
Slab je interes za hotele niže kategorije
U Njemačkoj je predbilježba za Hrvatsku kod većine turoperatora jednaka lanjskoj, neki su doduše u minusu, ali gotovo svi vjeruju u poboljšanje u razdoblju iduće prodaje.
TUI u cjelini ima prodaju jednaku lanjskoj, jedino je drukčije raspoređena. Istra je u dvoznamenkastom minusu, Kvarner i Dalmacija u plusu. Posebno su zadovoljni rastom potražnje za Dubrovnikom.
Kod Neckermanna rastu predbilježbe u auto programu, isto kao i u ITSu , no tamo su nezadovoljni prodajom zrakoplovnih programa za Dalmaciju Predbilježbe u I.D. Riva Toursu trenutačno su bolje osam posto, a turoperator FTI - Bigextra odlično prodaje najkvalitetnije dalmatinske hotele. Slab je interes za hotele niže kategorije.
Dvadesetak milijuna Talijana ići će na odmor izvan Italije, predviđa talijanska Fondacija Mattei. S druge strane, talijanski političari i turistički djelatnici napravit će sve kako bi ove godine vratili Italiju među turističke dobitnike. >Vratit ćemo Italiju na mjesto koje joj priliči<, tvrdi Francesco Rutelli, ministar za kulturu i turizam. Zadržati Talijane na odmoru u vlastitoj državi jedan je od prioriteta.
Aktivnija prodaja aranžmana za Hrvatsku počinje tek nakon Uskrsa, zasad je tek povećan broj upita individualaca. Raste, doznali smo, broj turoperatora koji planiraju čartere u špici sezone. Uz ostale, najavljuju se čarter letovi prema Hrvatskoj iz Palerma, Catanie, Napulja, Cagliaria, Forlija...
Slovenija će ovisiti o individualcima, a oni još važu kamo će na ljetovanje. Slovenski turoperatori zadovoljni su stanjem prodaje pogotovo za razdoblje 1. svibnja.
Pojačana promidžba u Češkoj
U Češkoj je u prva tri mjeseca distribuirano 50 posto više promidžbenog materijala u odnosu na prošle godine.
Velik je interes za odmorom na Jadranu, poručuju iz praškog predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
Dobru prodaju imaju najveći turoperatori - Vitkovice tours, Čedok, Alexandria, Firo, Golden city tour.
Češki službeni izvori, međutim,lansirali su zapanjujući podatak - u Hrvatskoj na crno, neprijavljeno, ljetuje i do 200.000 Čeha. Nama konkurentne zemlje Mediterana Austrijancima već nude startne popuste - naši hotelijeri zasad na to ne pomišljaju. Reisen Terra Salzburg ima oko trinaest posto bolju prodaju nego lani, prodaja hotelskog smještaja bolja je gotovo četvrtinu. Izvrsno se prodaje Dalmacija (rast prodaje 46 posto). Zakazala je, međutim, prodaja apartmana. Gruber Reisen iz Graza slabije prodaje srednju Dalmaciju, jako dobro Istru i Kvarner,dok bečki Adria Reisen ima zastoj predbilježaba. Uz predviđenu inflaciju od devet posto i osjetni pad plaća, ovo je možda i najteža godina za mađarsko gospodarstvo. Najteže bi mogao biti
pogođen turizam - mađarski turoperatori bili bi prezadovoljni ponavljanjem lanjskih rezultata.
Mađari ekonomski slabe, Poljaci jačaju. Nakon dobre 2006. godine, očekuju isto takvu
2007. Poljaci bi ponovno mogli ugodno iznenaditi i u Hrvatskoj.
Francuska još nepoznanica
Prema aktualnim podacima, s britanskog i irskog tržišta očekuje se porast broja dolazaka dva do četiri posto, a francuski su turoperatori, obzirom na prošlogodišnji fi jasko, u 2007. ušli više-manje oprezno. Marsans/Transtours smanjio je programe za Hrvatsku 40 posto, s druge strane Top of Travel povećao je zakupe 70 posto. Francuska je otvorena - najveća nepoznanica je kako će se prodavati klasični
alotmanski programi. U Skandinaviji je prodaja organiziranih paketa lošija nego 2006., u Rusiji prodaja još nije počela.
Dodatni letovi
Za ovu godinu zrakoplovne kompanije značajno su povećale broj naleta prema Hrvatskoj, pogotovo iz Britanije. Ryanair uz liniju Stansted-Pula od veljače leti i na relaciji Dublin-Pula, a od travnja uvodi let Stansted - Zadar. Croatia Airlines povećala je broj linija s Gatwicka za Zagreb, Split i Dubrovnik. Thomsonfl y uvodi četiri dodatna leta tjedno na relaciji Manchester - Dubrovnik. Novi je i let Flyglobespana Durham Teesside Airport - Pula. Aerlingus je povećao broj letova Dublin - Dubrovnik (četiri puta tjedno) dok su Concorde Travel i Croatia Tours uveli let Belfast - Dubrovnik. Holiday Options povećao je broj čartera na Pulu, Split i Dubrovnik. Vjesnik
3. travnja 2007.
Svjetski prvaci stigli u Zagreb!
Piše: Alen Lesički
Foto: Drago Sopta
ZAGREB - Zrakoplov sa "zlatnim teretom" iz Melbourna sletio je u Zagrebačku zračnu luku sa zakašnjenjem od 20-ak minuta. Zlatne vaterpoliste dočekala je brojna svita političkih i sportskih dužnosnika.
Uz Dragana Primorca, ministra znanosti, obrazovanja i sporta, hrvatsku vaterpolo reprezentaciju dočekao je Milan Bandić, gradonačelnik grada Zagreba, Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, kao i mnogi predstavnici raznih sportskih saveza i ostalih organizacija.
U svečanom salonu Zagrebačke zračne luke vaterpolistima su se obratili Tonino Picula, gradonačelnik Velike Gorice, Milan Bandić, Mateša i Primorac, a nakon njih, riječ je dobio predsjednik Hrvatskog vaterpolo saveza Perica Bukić koji je zahvalio svima, ponajviše Ratku Rudiću i igračima na htijenju i trudu koji su uložili u zlatnu medalju.
Nakon njega riječ je dobio tvorac zlatne medalje Ratko Rudić koji je zahvalio domaćinima i gostima na sjajnom dočeku.
- 'Zahvaljujem domaćinima i gostima na dočeku, hvala svim mojim igračima, ponajprije kapetanu Vrdoljaku koji je vodio momčad na pravi način. Za mene ovo nije samo sportski uspjeh, reprezentacija je ponašanjem i trudom podigla ugled Hrvatske u svijetu. Sada ćemo ovo proslaviti, ali i odmah početi s pripremama za Peking' - rekao je Ratko Rudić
Svečanom dočeku nazočila je i skupina legendarnih hrvatskih vaterpolista poput Tomislava Paškvalina, Boška Lozice, Milivoja Bebića, Mire Poljaka i Petra Selema koji su svojom nazočnošću izrazili poštovanje mlađem naraštaju vaterpolista koji su nastavili njihove uspjehe na sjajan način.
Nakon kratke svečanosti u Zračnoj luci, reprezentativci su se uputili na Trg bana Jelačića gdje ih je dočekala veliak skupina navijača.
U prigodnom glazbeni programu sudjelovali su Oliver Dragojević, Mišo Kovač, Miroslav Škoro i brojni drugi glazbenici koji su se odrekli honorara za nastup nakon što su čuli da su zlatni vaterpolisti izrazili želju da im upravo oni pjevaju na dočeku.
Nakon dočeka na središnjem zagrebačkom trgu, zlatni vaterpolisti uputit će se na prijem kod premijera Ive Sanadera u 15.45 sati. Jutarnji list
3. travnja 2007.
Odgađa se početak suđenja generalima
Predraspravni sudac Bakone Justice Moloto najavio je odgodu početka suđenja hrvatskim generalima - Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču pred Haškim sudom (ICTY) zbog niza neriješenih pitanja.
"Gotovo je nemoguće započeti suđenje 7. svibnja", rekao je sudac Moloto na statusnoj konferenciji u Den Haagu. Upozorio je strane u postupku da odgoda početka suđenja neće biti duga. Razlozi odgode su neriješena pitanja vezana za suđenje.
na odluku Raspravnog vijeća o njegovu isključenju iz obrane zbog sukoba interesa, a najavio je "skoru" odluku Raspravnog vijeća o potencijalnom sukobu interesa Čermakovih branitelja Čede Prodanovića i Jadranke Sloković zbog mogućnosti da njihov drugi klijent general Rahim Ademi bude pozvan za svjedoka u ovom predmetu. Na statusnoj konferenciji sudac je pozvao obranu i tužitelje da iskoriste vrijeme dobiveno odgodom početka suđenja kako bi postigli sporazum o utvrđenim činjenicama te im poručio kako očekuje da će sporazum utvrditi slaganje obrane i tužiteljstva oko počinjenih zločina, liste svjedoka, pozicija koje su imali optuženi te prava koje će se primjenjivati.
U pogledu zahtjeva tužitelja za zaštitom svjedoka, Gotovinina obrana je poručila kako će se protiviti zaštićenom statusu za tzv. "profesionalne svjedoke", a obrana generala Čermaka izrazila je protivljenje namjeri da se od obrane sakrije identitet troje svjedoka čije je svjedočenje ocijenila značajnim, a posebno zaštiti identiteta očevica - pripadnika HV-a. U raspravi o zaštiti identiteta svjedoka sudac Moloto spomenuo je kako je jedan svjedok odustao od svjedočenja "zbog prijetnji".
Na ročištu je utvrđeno da ni objelodanjivanje dokumenata nije dovršeno, ali su i obrana i tužitelji poručili da obje strane rade u dobroj vjeri kako bi se taj problem riješio. Obraćajući se odvjetniku Šeparoviću, koji je predstavljao generala Markača jer je Raspravno vijeće suspendiralo odluku o njegovu isključenju iz predmeta do odluke albenog vijeća, sudac Moloto pozvao je da obrana iskoristi vrijeme dobiveno odgodom suđenja kako bi pronašla novog glavnog branitelja koji bi stupio na dužnost ukoliko albeno vijeće potvrdi odluku o isključenju Šeparovića.
U sudnici je od optuženih bio samo general Gotovina koji je kazao kako nema primjedbi na svoje zdravstveno stanje. Prodanović je procijenio da bi Predraspravno vijeće, nakon što je iz predmeta "Gotovina, Čermak i Markač" isključilo, zbog sukoba interesa, Markačeva branitelja Miroslava Šeparovića, to moglo učiniti i s braniteljskim timom generala Čermaka. Najavio je da će se obrana u slučaju isključivanja iz predmeta žaliti i kako će se pozvati na mišljenje albenog vijeća da se taj potencijalni sukob interesa može prevladati pribavljanjem suglasnosti dvoje klijenata o nastavku zastupanja. (HRT)
3. travnja 2007.
Viro kupuje i šećeranu Ormož
Nakon ostvarenog rasta dobiti od 38,4%, Viro će započeti širenje preuzimanjima u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH
Uz izdanje dionica javnom ponudom na burzi i potom uvrštenje u prvu kotaciju Zagrebačke burze prošla je godina za virovitičku šećeranu Viro povijesna i po ostvarenim rezultatima poslovanja. U 2006. godini, istaknuto je jučer na predstavljanju financijskih rezultata na Zagrebačkoj burzi, ukupna je prodaja nadmašila 127.000 tona što je za 22,45 posto više nego prethodne godine. Ostvarena neto dobit veća je za čak 38,40 posto i iznosi 101,81 milijun kuna, a prihodi su porasli 26,94 posto na 639,40 milijuna kuna. Rast prihoda predsjednik Uprave Vira Damir Barić povezuje i s nekoliko važnih poteza napravljenih u prošloj godini u organizaciji nastupa na tržištu, odnosno s ugovorom o poslovnoj suradnji s njemačkom tvrtkom Pfeifer & Langen te dogovorom o zajedničkom nastupu s osječkom šećeranom Kandit Premijer, koja je rezultirala ugovaranjem boljih cijena. Sama godina bila je rekordna po količinama prerađene šećerne repe - više od pola milijuna tona ta je šećerana preradila, a zbog povoljnih vremenskih uvjeta dosegnut je rekordan prinos šećera po hektaru koji je prvi put u rangu s europskim prinosom. Novost je u prošloj godini i uvoz gustog šećernog sirupa i ponuda sirovine za proizvođače sokova što je originalan proizvod na koji u Viru ozbiljno polažu nade u ovoj godini jer domaći proizvođači sokova sve teže u inozemstvu nabavljaju tu sirovinu. Pozitivno je na poslovne rezultate utjecala i promjena tržišta. Umjesto na talijansko tržište, koje je posljednjih godina bilo dominantno, a na kojemu je i najoštrija konkurencija, Viro se okrenuo Njemačkoj, Mađarskoj, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, na kojima se bilježi najveći porast prodaje, a i veće cijene, u prosjeku za 45 eura po toni bolje nego u 2005. godini. Prodaja na glavnom izvoznom tržištu EU povećana je za ukupno 53,39 posto na 72,569 tona, a na hrvatskom tržištu smanjena je za 8,22 posto na 54,809 tona, s tim da je Viro zadržao vodeću poziciju na hrvatskom tržištu šećera s tržišnim udjelom od 37 posto.
Prokurist Vira eljko Zadro nada se da će dobre rezultate i trend rasta Viro uspjeti zadržati i u 2007. godini. Posijano je 11.000 hektara šećerne repe, a zbog toplog vremena kampanja bi ove godine mogla biti i prije. U Viru će se proizvesti ukupno 175.000 tona šećera, od čega 75.000 iz repe, a 100.000 tona iz sirovog šećera, od kojeg se pak polovica namjerava plasirati na hrvatsko tržište, 25.000 tona plasiralo bi se sirupom za proizvodnju sokova, a 25 preostalih tisuća tona planira se izvesti u BiH. Prodor Vira na to susjedno tržište već je započeo, objavio je Zadro. Prvi vlak za BiH upravo je jučer otpremljen, a namjera je osvojiti BiH, u prvom redu šećerom za kućnu uporabu, prije nego se dovrši Agranina šećerana u Brčkom. Aranžman s Kandit Premijerom nastavit će se i u ovoj godini, a dodatan poticaj rastu prihoda očekuje se i od najavljenog povezivanja triju hrvatskih šećerana, odnosno osnivanja zajedničke tvrtke preko koje bi se obavljala nabava i plasman za sve tri šećerane. Zadro ne skriva da su među potencijalnim akvizicijama Sladorana i Kandit Premijer, a dodaje da će se natjecati za kupnju VUPIK-a, posljednjeg državnog kombinata u Vukovaru zbog planova u proizvodnji bioetanola. Povećanju proizvodnje s lanjskih 750 tona bijelog šećera na dan na 850 tona već ove godine pridonijet će i ugovor sa slovenskom šećeranom u Ormožu, koja je nedavno ugasila proizvodnju, a od koje će Viro kupiti dio postrojenja.
Rast cijene dionica
Jučer je dionica Vira, neposredno uoči objave rezultata, premašila 1000 kuna. Kada je prije godinu dana uvrštena na Zagrebačku burzu, cijena dionice bila je 365 kuna, a na koncu 2006. je bila 657 kuna. Tržišna kapitalizacija na kraju 2006. godine iznosila je 895,8 mil. kuna. Uprava za prošlu godinu planira predložiti dividendu od 14 kuna što odgovara i rastu neto dobiti. Marija Brnić (www.poslovni.hr).
3. travnja 2007.
Srednja škola u Varaždinu osniva trgovačko društvo
Poglavarstvo Varaždinske županije dalo je suglasnost Elektrostrojarskoj školi u Varaždinu, nad kojom županija ima osnivačka prava, za osnivanje trgovačkog društva "ELS-PRO" d.o.o. Ova varaždinska škola pokazala se vrlo kvalitetnim i pouzdanim proizvođačem opreme za škole koje se grade prema modelu javno-privatnog partnerstva, od namještaja preko školskih računala do druge opreme, jer raspolaže suvremenim radionicama za praktičnu nastavu za zanimanja u području elektrotehnike, strojarstva, grafike i telekomunikacija. U okviru praktične nastave i stručne prakse sklapaju se proizvodi koji imaju svoju uporabnu, a prema tome i tržišnu vrijednost, pa ih škola plasira na tržište. Problem se javljao prilikom plasiranja proizvoda i usluga na tržište kada je škola poslovala sa subjektima koji su u sustavu PDV-a. Darko Bičak (www.poslovni.hr)
3. travnja 2007.
PISMO KOLEGAMA U JEDANAEST EUROPSKIH ZEMALJA
Ministar Primorac lobira za Euro 2012.
Primorac pojašnjava također kako je lobiranje ovakve vrste uobičajeno, te da je, primjerice, britanski ministar sporta Richard Caborn na sličan način tražio potporu kada se London kandidirao za domaćina Olimpijskih igara
Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac odlučio se na snažan lobistički korak kako bi zajednička kandidatura Hrvatske i Mađarske za Euro 2012. dobila potporu biračkog tijela UEFA-e. Ministar je, naime, u ponedjeljak na adrese ministara sporta iz jedanaest zemalja, iz kojih dolaze članovi Izvršnog odbora UEFA-e koji biraju domaćina Europskog nogometnog prvenstva 2012. godine, odaslao pismo s pozivom da preporuče i podrže hrvatsku i mađarsku kandidaturu.
Ministar se dopisom obratio ministrima sporta Velike Britanije, Portugala, Turske, Ruske Federacije, Španjolske, Norveške, Njemačke, Nizozemske, Malte, Cipra i Rumunjske.
- U pismu im poručujem kako nam je svima u interesu napraviti spektakularan događaj, a Hrvatska i Mađarska to mogu. Podsjećam i na sjajne uspjehe hrvatskih sportaša, kao i to da naša Vlada i ministarstvo daju veliku potporu ovom događaju - prepričao nam je ministar Primorac.
Pojašnjava također kako je lobiranje ovakve vrste uobičajeno, te da je, primjerice, britanski ministar sporta Richard Caborn na sličan način od Primorca tražio potporu kada se London kandidirao za domaćina Olimpijskih igara.
S britanskim kolegom, kaže Primorac, te s još nekoliko ministara namjerava se čuti i telefonski.
Domaćin Eura 2012. godine birat će se u Cardiffu 18. travnja, a uz hrvatsko-mađarsku kandidaturu, u utrci su još ostali Ukrajina i Poljska te Italija. M. CVRTILA, Slobodna Dalmacija
3. travnja 2007.
MERCI BEAUCOUP ZVONIMIR PULJIĆ ZADOVOLJAN PARIŠKIM SASTANKOM
SA STRANIM INVESTITORIMA
Francuzi bi gradili hotele i sportski centar na Brodarici
Osim za turizam, francuski poduzetnici zainteresirani i za gradnju sveučilišnog kampusa, sportskih borilišta i suradnju s brodogradilištem. U svibnju kreće i redovita kruzerska linija sa Splitom
Leo KOVAČIĆ
Prošlotjedni boravak gradonačelnika Zvonimira Puljića u Parizu i Marseilleu te sastanak s čelnim ljudima tih francuskih gradova, kao i predstavljanje projekata, vrijednih oko 1,5 milijardu eura, u pariškoj gospodarskoj komori, mogli bi ubrzo rezultirati ulaskom francuskog kapitala u Split. Naime, prema riječima gradonačelnika Puljića, šest tvrtki iskazalo je interes za ulaganjem u Split i Splitsko-dalmatinsku županiju, te su s njima obavljeni i pojedinačni razgovori.
Luksuzni sadržaji
- Tvrtka "Vinci Construction", čiji su predstavnici već boravili u Splitu, zainteresirana je za gradnju nekoliko luksuznih hotela, dok tvrtka "Actis-Immeubles" planira uložiti u gradnju hotela s tri zvjezdice. Obavili smo razgovore i s čelnicima "Palm Promotiona", tvrtke čije godišnje investicije dosežu i do 500 milijuna eura, a koji su zainteresirani za izgradnju objekata unutar sveučilišnog kampusa na Visokoj po modelu javno-privatnog partnerstva. Također, oni su zajedno s tvrtkom "Bouygues Batiment International" pokazali zanimanje i za budući sportski kompleks na Brodarici gdje bi trebali niknuti sportska borilišta te poslovni i ugostiteljski sadržaji - ističe Puljić.
Francuzi su pokazali zanimanje i za Gradsku luku, a već od polovine svibnja uspostavit će se redovita kruzerska linija sa Splitom koju bi realizirala tvrtka "Croisieurope Armaris". Inače, ista tvrtka zainteresirana je za gradnju mini kruzera u splitskom brodogradilištu.
- U Marseilleu smo razgovarali s Michelom Vauzelleom, predsjednikom regije Paca, najjače francuske regije u gospodarskom smislu, koji je obećao potporu i mogućnost suradnje između sveučilišta i lučkih uprava, te na području školstva, revitalizaciji povijesnih spomenika, turizma te gospodarstva. Prilikom posjeta Marseilleu, u razgovoru s Jacquesom Rocca Serraom, prvim zamjenikom gradonačelnika, i njegovim suradnicima dogovorena je suradnja osnovnih škola Splita u kojima se uči francuski jezik s marseilleskim školama koja bi se ostvarila razmjenom učenika. S njima je dogovorena i suradnja i razmjena iskustava u ostvarenju programa u radu s mladima, kao i razmjena iskustava u radu gradskih uprava na području informatizacije i komunalne izgradnje - kazao je Puljić.
Gospodarski iskorak
Ocjenjujući svoj boravak u Francuskoj i razgovore s predstavnicima lokalnih vlasti i gospodarskih subjekata, Puljić je kazao kako nesumnjivo postoji velika želja za suradnjom i ulaganjem u Split.
- Uvjeren sam da ove ponuđene prilike nećemo propustiti kako bi grad što brže napravio vidljivi gospodarski iskorak - zaključio je gradonačelnik Puljić.
Slobodna Dalmacija
3. travnja 2007.
VODENI UKRASI
Konačno će proraditi i >predizborni vodoskok< bivše vlasti
Sve osječke fontane
Maja SAJLER GARMAZ
OSIJEK - Atraktivna plutajuća fontana, koju su Osječani nazvali >predizbornim biserom bivše gradske vlasti<, nakon dvije godine uskladištenja, konačno će na svjetlost dana. Naime, ovaj dvadesetmetarski vodoskok bit će uskoro postavljen na malenom jezercu na ulazu u Osijek, tik uz nadvožnjak na državnoj cesti Osijek-Đakovo, popularno zvanu >Čepinska cesta<.
Predizbornih 187.500 kuna
Tako će ulaz u grad na križanju južne obilaznice i Čepinske, kod Panturista i Getroa, krasiti vodoskok koji će biti posebno efektan noću zbog atraktivnog osvjetljenja. Prema najavama Miroslava Doležala, direktoragradskog komunalnog poduzeća >Unikom<, pripremni radovi su pred krajem i već sljedećih dana može se očekivati da plutajuća fontana proradi. Podsjetimo, ovu je fontanu postavila bivša gradska vlast (tadašnji LS) koja je u proljeće 2005., uoči lokalnih izbora, svoje sugrađane iznenadila ovim vodoskokom usidrenim na Dravi kod pješačkog mosta, vrijednim 187.500 kuna. Fontana je grad ukrašavala samo dva tjedna pred izbore, a onda je uskladištena, jer prvo nije imala odobrenja za lokaciju na kojoj je bila postavljena. Nakon toga je nova gradska vlast zaključila da bi pri visokim vodostajima, kada voda s inače suhih dijelova skuplja razni plutajući otpad,granje i debla, moglo doći do njezina oštećenja, pa je jezerce na ulazu u grad izabrano kao najbolje rješenje. Inače, desetak gradskih fontana, nakon 'zimskog sna', ovoga će tjedna biti pušteno u pogon, dok će prviputa proraditi i fontana u sklopu nedavno otvorenog Rondela velikana u Tvrđi.
Trg sa i bez vodoskoka, po potrebi
Najskuplja osječka fontana, vrijedna čak 750.000 kuna, ona je na središnjem Trgu Ante Starčevića. Riječ jeo vrlo atraktivnoj fontani, promjera dvadeset metara, koja se nalazi u središtu trga, u razini je tla, a jednostavnimgašenjem njezine rasvjete i dotoka vode, omogućava se veći prostor na trgu, u vrijeme održavanjarazličitih manifestacija. Vjesnik
2. travnja 2007.
Prve burze ribe u Rijeci i Poreču
Od 30. lipnja u nekadašnjoj riječkoj tvornici Torpedo, te od 30. rujna u porečkoj industrijskoj zoni Čimizin samo će ribari na veletržnici moći prodavati svoju ribu, dok će veletrgovci moći samo kupovati
Meri ŠILOVIĆ
Prve hrvatske burze ribe, nakon desetljeća obećanja i najavljivanja, proradit će ovoga ljeta. Prva će biti, 30. lipnja, otvorena veletržnica ribe u Rijeci, a 30. rujna s radom će početi i veletržnica ribe u Poreču. Za burzu ribe u Rijeci, kažu Ivo Zrilić, član Poglavarstva Primorsko-goranske županije, i Nikola Mendrila, pročelnik upanijskog upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze, već je gotovo sve spremno.
Preostalo je još samo u veletržnici, koja je uređena u bivšoj alatnici i restoranu društvene prehrane tvornice "Torpedo", spojiti vodovod i kanalizaciju na riječku gradsku mrežu te obaviti manje građevinsko-obrtničke radove. Početkom svibnja na burzi će biti ugrađena elektronička oprema, koja će stići kao donacija iz talijanske regije Emilia-Romagna, i aukcije ribe u Rijeci mogu početi. U lučicu koja je uređena pred veletržnicom uplovljavat će ribarski brodovi, ribari će na burzi na licitaciji prodavati ribu te će moći odmah za nju dobiti novac.
Zgrada burze ribe u Poreču izgrađena je u industrijskoj zoni Čimizin. Teren i komunalnu infrastrukturu dao je Grad Poreč, kao svoj udio u vlasništvu burze ribe, sredstva su dijelom iz Italije, odnosno EU-a, a sve vodi Ribarska zadruga "Istra", koja objedinjuje 112 ribara s područja Poreča, Umaga i Vrsara.
Mihail Tasić, direktor te zadruge, veli: "Samo ribari proizvođači prodavat će svoju ribu na burzi, a veletrgovci će na burzi moći samo kupovati. Ako dopustimo da burzama ribe upravljaju ljudi kojima nije stalo do ribara, neće biti dobro i zato ćemo zahtijevati da burzom ribe upravljaju ribari."
I u Rijeci će, veli Nikola Mendrila, ribari odrediti tko će i kako upravljati burzom ribe.
Ovih dana očekuje se potpisivanje društvenog ugovora kojim bi se reguliralo osnivanje tvrtke Veletržnica ribe - Rijeka d.o.o., čiji su suosnivači sa po 25 posto udjela Vlada RH, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i četiri ribarske zadruge s toga područja.
Jednak odnos vlasništva bit će i na burzi u Poreču
Hrvatski ribari na tržištu EU-a
Elektroničko umrežavanje veletržnica u Rijeci i Poreču s drugim europskim veletržnicama ribe omogućit će hrvatskim ribarima da trguju s cijelom Europom. Viškove ribe neće, kao do sada, morati bacati u more, nego će ih moći preko burzi plasirati na tržišta gdje se ona traži. Inače, talijanska vlada putem regionalnih fondova s ukupno 3,8 milijuna eura financira gradnju tih dviju veletržnica i njihovo on-line povezivanje s EU-ovim burzama ribom. Slobodna Dalmacija
2. travnja 2007.
LJEPŠA CRNICA STROJEVI IZ AMERIKE UKLONIT ĆE 800 TISUĆA TONA SILIKOMANGANSKE TROSKE
TEF neće biti ekološka mrlja
Brodom koji je uplovio u TEF-ovu luku iz Philadelphije stigla specijalna oprema i strojevi kojima će se iz troske izdvajati mangan
Marijan DAMBO
Najdalje za mjesec dana u Šibeniku će započeti vrlo složena i skupa operacija uklanjanja 800 tisuća kubika silikomanganske troske s terena prije 13 godina ugašene Tvornice elektroda i ferolegura. Riječ je o najozbiljnijem ekološkom problemu na jadranskoj obali, pa i Hrvatskoj, bez čijeg rješenja nije moguća prenamjena oko 280 tisuća kvadrata prostora bivšeg TEF-a, koji je na ovoj lokaciji radio punih stotinu godina.
U TEF-ovu je luku upravo uplovio stotinjak metara dugačak brod kojim je iz Philadelphije dopremljena specijalna oprema i strojevi kojima će se iz troske izdvajati mangan. Ostatak nekorisnog materijala odlagao bi se na deponije ili iskoristio u građevinskoj industriji. Kompletan posao odradit će engleska tvrtka Westbrook Resourse preko svoga zagrebačkog partnera MLM Group. Kako je i precizirano ugovorom o čišćenju otpada, probna prerada troske trajat će tri mjeseca. Ako se potvrde očekivanja da u tom otpadu ima između deset i 15 posto metala, posao će biti nastavljen. Prostor TEF-a u tom bi slučaju bio očišćen u idućih godinu i pol dana.
- Riječ je o vrlo kompliciranom i skupom poslu, u koji smo uložili desetak milijuna eura. Ovi moćni strojevi spremni su svakog sata preraditi 200 tona troske. Vjerujemo da ćemo uspjeti i ovom prostoru vratiti izgled kakav je imao prije nego što se počela odlagati troska u krugu bivše tvornice. Posao će biti odrađen u skladu s najvišim ekološkim normama - kazao je Sadik Čolić, vlasnik MLM Groupa.
Time bi se, napokon, stvorili preduvjeti za realizaciju vrlo ambicioznih planova Grada Šibenika na toj lokaciji. Riječ je, zapravo, o najatraktivnijem prostoru takve veličine na Jadranu lociranom, takoreći, u središtu grada.
Bitno je očistiti
- Uplovljavanje broda s opremom i strojevima donijelo mi je olakšanje, jer se pokazalo da se u posao upustila tvrtka koja je spremna učiniti sve da prostor TEF-a više ne bude crna mrlja na ekološkim kartama Hrvatske. Hoćemo li zaraditi koji milijun kuna na tom poslu, u ovom trenutku manje je važno. Bitno je da očistimo TEF - kazao je Veselko Gulin, direktor TEF-a.
Slobodna Dalmacija
2. travnja 2004.
Počinje sezona!
U sezonu ulazimo s opravdanim, ali ne i s prevelikim optimizmom. Bit će ovo jedna teška godina, tvrdi Niko Bulić
ZAGREB - >Hoteli su spremni i sutra (1.travnja) otvaramo objekte, počinje turistička sezona<, rekao je Franco Palma, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske turističke zajednice, u petak na sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice.
Niko Bulić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, istaknuo je da su sajmovi kvalitetno odrađeni, a da se u sezonu ulazi s opravdanim, ali ne prevelikim optimizmom.
>Ne trebamo ni razmišljati o nekom strelovitom rastu prometa, objektivnije je ono što smo najavljivali - rast od dva posto dolazaka i povećanje zarade od tri do pet posto. Po svemu sudeći, bit će to jedna teška godina<, tvrdi Bulić, dodajući kako do kraja travnja traje najintenzivnije razdoblje predstavljanja hrvatske ponude na inozemnim sajmovima.
Najbolji posao odrađen je u Njemačkoj. Samo je sajam u Münchenu, gdje je Hrvatska bila zemlja partner, donio promidžbenu vrijednost od 2,8 milijuna eura. Bulić se osvrnuo i na razgovore s francuskim turoperatorima koji, unatoč prošlogodišnjem padu, nisu odustali od poslovanja s Hrvatskom.
Ponovljeno je da će velika ovogodišnja ulaganja sigurno ostaviti traga, ali i da se tim novcima (samo su hotelska poduzeća uložila više od 6,5 milijardi kuna) održava korak s konkurencijom.
>Zahvaljujući sezoni, ove ćemo godine imati 25 posto više letova prema Hrvatskoj nego lani. Samo iz Zadra imamo 228 letova, lani smo ih imali 68<, naglasio je državni tajnik za turizam Zdenko Mičić. Priželjkuje da se građevinski radovi završe na vrijeme, odnosno da se uskoro riješi pitanje nekadašnje vojne imovine, sada mrtvog kapitala. Ukazao je i na neriješene probleme Ministarstva financija i Udruge hrvatskih putničkih agencija vezane uz naplatu PDV-a na jednodnevne izlete u inozemstvo, s tim da Mičić zastupa stav agencija.
Uskoro će se, rečeno je, deset do petnaest milijuna kuna podijeliti najboljim projektima za razvoj kontinentalnog turizma.
Vijećnici su upoznati i s dugovanjima po boravišnoj pristojbi za razdoblje do 12. ožujka ove godina. Gospodarski subjekti po toj stavci ukupno duguju 8.963.807 kuna, a pet najvećih dužnika su Hoteli Helios, Hoteli Podgora, Hotel Medena, Rivijera Vodice i Hoteli ivogošće.
Za Uskrs se, rečeno je na sjednici, očekuje više od 50.000 turista. Vjesnik
2. travnja 2007.
SKUPOVI
Počeo trodnevni Mediteranski sajam zdrave hrane
>PROIZVODI S KOJIMA SE MOE U EUROPU<
Jedna od naših glavnih zadaća jest povezivanje proizvodača, promoviranje
ekoloških proizvoda te promicanje hrvatskih ekoloških i autohtonih proizvoda, što će resorno ministarstvo i dalje podržavati potporama i poticajima<, rekla je pomoćnica ministra poljoprivrede
DUBROVNIK - Kulturnoumjetničkim programom i prigodnim obraćanjem organizatora i predstavnika pokrovitelja, u petak je naBabinom kuku, u hotelu >Tirena<, otvoren trodnevni Mediteranski sajam zdrave hrane i ljekovitog bilja, koji je okupio više od 200 izlagača iz svih hrvatskih županija kao i goste iz inozemstva.
Uskoro savez ekoloških udruga i zadruga
Ovogodišnja orijentacija ove specijalizirane manifestacije, koja se tijekom četiri godine održavanja profilirala u najvažniju sajamsku priredbu te vrste u Dubrovačko- neretvanskoj županiji i cijeloj Hrvatskoj, jest podizanje kvalitete nastupa izlagača i ekoloških proizvoda, uvođenje zdrave prehrane u vrtiće i osnovne škole te, među ostalim, osnivanje burze ekoloških, tradicionalno seoskih i izvorno hrvatskih proizvoda.
Predsjednik Organizacijskog odbora Vedran Kraljević najavio je osnivane saveza ekoloških udruga i zadruga koje će zajednički zastupati male proizvođače ekoloških proizvoda. Njihova je proizvodnja, naglasila je uz ostalo pomoćnica ministra poljoprivrede Karmen Sinković koja je otvorila Sajam, još jedna od važnih aktivnosti za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. >Zbog toga je jedna od glavnih zadaća povezivanje
proizvođača, promoviranje ekoloških proizvoda te promicanje hrvatskih ekoloških i autohtonih proizvoda, što će resorno ministarstvo i dalje podržavati potporama i poticajima<, istaknula je Sinković.
Nagrade najboljima
U sklopu Sajma bit će održano više strukovnih i tematskih okruglih stolova, predavanja i prezentacija. Bit će dodijeljene i nagrade za najbolji nastup, najbolji proizvod te najbolji biljni proizvod i doprinos za promociju eko-gospodarstva u Hrvatskoj. Sajam organizira Udruga >Dubrovnik zdravi grad<, a pokrovitelji su ministarstva
poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te gospodarstva, rada i malog poduzetništva, ali i Dubrovačko-neretvanska županija, Zračna luka Dubrovnik, Hrvatska gospodarska komora, Obrtnička komora, Dubrovački centar za poduzetništvo, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Humanitarna i mirotvorna organizacija >Deša<. [Katica Cikoja], Vjesnik
2. travnja 2007.
ARHITEKTURA
>Projekt Zagreb< na Sveučilištu Harvard
Zašto Zagreb fascinira harvardske studente
Jedan od sastavnih dijelova >Projekta Zagreb< je i istoimeni dokumentarni fi m koji potpisuje Bruno Bahunek, zagrebački filmski autor. U fi lmu se kao narator javlja Miljenko Jergović s vlastitim iskustvima i opservacijama o arhitektonskim i društvenim specifičnostima starog dijela i Novog Zagreba Udrugoj polovici 19. stoljeća, Friedrich Engels, pišući o položaju radničke klase u Engleskoj, u poglavlju o velikim gradovima nastojao je učiniti vidljivim tajne koje su skrivale gradske fasade Manchestera. Upravo tamo je otkrio noćnu moru siromaštva i stvarnost društvenih odnosa. Svojom
apokaliptičnom vizijom gradske bijede želio je rasvijetliti labirinte odnosa kapitalističkog društva i preobraziti gradove u besklasne i pravedne metropole. Na izložbi naslovljenoj >Projekt Zagreb - tranzicija kao stanje<, koja je nedavno predstavljena na Sveučilištu Harvard, upravo je tranzicija poticaj na promišljanje
arhitektonskog oblikovanja Zagreba. Projekt koji je nastao kroz suradnju kustosice i profesorice dizajna s Harvarda Eve Blau i arhitekta Ivana Rupnika koji je ujedno i harvardski znanstveni novak, okupio je široki spektar domaćih stručnjaka poput Snješke Knežević, Feđe Vukića, Hrvoja Njirića, Helene Paver Njirić, Lee Pelivan, Igora Franića, ali brojne druge arhitekte, urbaniste i zagrebačke strateške urbane planere.
Čitav projekt započeo je kao dvosemestralni seminar na Harvardu, kad je skupina harvardskih studenata istraživala Zagreb, a u samom početku uključio je domaće arhitekte, stručnjake, povjesničare urbanizma i arhitekture te brojne institucije. Namjera je izložbe kroz makete, tlocrte i fi lm predstaviti razvoj Zagreba u ponešto prošireno shvaćenom pojmu tranzicije. I dok se Zagrepčanima tranzicija zbog loših iskustava posve opravdano i ne čini suviše poticajnim zamašnjakom promjena, harvardski stručnjaci primjećuju da su promjene i turbulentna vremena koja je bilježio i o kojima Zagreb svjedoči, bili i jesu izvor nadahnuća brojnim umjetnicima, planerima i arhitektima.
Od Gradeca i Kaptola opasanih zidinama do metropole koja se prostire od Sljemena i prelazi Savu, Zagreb su, tvrdi Eva Blau, oblikovali planeri koji su katkad morali primjenjivati i vojne strategije da bi došli do cilja. Njezin omiljeni junak strateškog planiranja je Milan Lenuci koji je kombinirao >političku snalažljivost s izvrsnim dizajnerskim vještinama < kako bi postigao željene projekte
u tkivu Zagreba. Zagreb je od 1850. prošao kroz osamnaest društvenih mijena, odnosno tranzicija
političkih sustava, a svaki je od tih sustava ostavio urbanistički trag koji se može iščitati poput godova na stablu, tvrdi Eva Blau. Stoga je Zagreb dobar primjer pluralizma arhitektonskih stilova i brojnih teorija planiranja grada, što je na izložbi prikazano kroz kompjuterski generirane modele, fotografi je, dijagrame i tekstove. Daleko od Albertijevih i Filareteovih renesansnih idealnih gradova, Zagreb je fascinirao harvardske studente svojom fl eksibilnošću i otvorenošću za promjene. Ne poznajući logiku pogrešnog srastanja zbog mijena društvenopolitičkih sustava, harvardski studenti
oduševljeni su urbanističkim tragovima koje su mijenjajuće ideologije ucrtale u gradsko tkivo. Kao najrazvidniji primjeri zagrebačke urbanističke fleksibilnosti predstavljeni su Trg bana Josipa Jelačića i Trg žrtava fašizma s konjičkom statuom i Meštrovićevim paviljonom kao lakmus točkama mijena.
Jedan od sastavnih dijelova >Projekta Zagreb< je i istoimeni dokumentarni fi lm koji potpisuje Bruno Bahunek, zagrebački filmski autor. Fragmenti filma funkcioniraju i u formi izložaka te se projiciraju na ekranima koji su uklopljeni u posebno oblikovane izložbene konstrukcije. Film je snimljen tehnikom stop-frame animacije kako bi se postigao efekt ubrzanog protoka vremena (time-lapse).
Lokacije snimanja čvrsto su povezane s namjerom čitavog projekta, a ilustriraju današnje korištenje specifičnih objekata i urbanističkih segmenata u odnosu na njihove originalne namjene i nekadašnju uporabu. Uz to, tvrdi Bahunek, gledateljima koji poznaju Zagreb, kao i onima kojima je Zagreb nepoznat, kadrovi fi lma, unatoč statičnosti rakursa, djeluju hipnotički zbog dinamike koju sa sobom nosi
sustav snimanja time-lapse i atraktivnog sadržaja kadrova. U formi voice-over naracije u filmu može se prepoznati glas Miljenka Jergovića koji vlastitim iskustvima i opservacijama o arhitektonskim i društvenim specifičnostima starog dijela i Novog Zagreba sudjeluje u projektu. Autor filma je odabrao Jergovića upravo zbog piščeva iskustva umjetnika koji u Zagrebu nije rođen, nego je Zagreb njegov vlastiti
životni odabir. Valja napomenuti da je Eva Blau autorica knjige >Arhitektura crvenog Beča< te da će se >Projekt Zagreb< predstaviti uskoro i izložbom u Zagrebu, odnosno istoimenom knjigom s tezom da je u samom srcu svih gradova neprestana mijena, te da su gradovi, ako žive, projekti kojima se ne vidi završetak. Leila Topić, Vjesnik
2. travnja 2007.
NARODNO BLAGO Deveta etno-izložba KUD-a Podvinje >Od Cvjetnice do Uskrsa<
RASKOŠ USKRSNE KOŠARE
Među ostalim, izložene su korpe za svetenje, odnosno salvete i peškirići kakvih u svakoj pravoj šokačkoj kući ima na desetine
Anita BENIĆ
SLAVONSKI BROD - Uoči Velikog tjedna i najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa Kulturno-umjetničko društvo Podvinje deveti je puta za redom priredilo prigodnu etno-izložbu >Od Cvjetnice do Uskrsa<.
Osim pisanica i narodnih nošnji, izložene su korpe i salvete za svetenje, svete slike te drugi predmeti karakteristični za slavonske uskrsne običaje, ali i starinska slavonska soba s perinom i šlinganom posteljinom, staklenjak s trubama seljačkog lanenog tkanja i tkanim maramama.
Zastupljene sve vrste ručnog rada
>Cijela bi se jedna izložba narodnih rukotvorina mogla postaviti samo od salveta i peškirića kojima se pokrivaju košare što ih žene nose na svetenje. Tu su zastupljene sve vrste ručnog rada: od veza, umetanja, 'eklovanja' i svih vrsta tkanja, šlinganja, ulaganja, toledane, raspletane i pripletane, svilene, krpane sa šarenom svilom i zlatom vezene <, kazao je prilikom otvorenja izložbe etnolog Muzeja brodskog Posavlja
prof. Zvonimir Toldi. Jer snaše se uvijek natječu koja će na imati ljepšu i noviju salvetu.
>U svakoj pravoj šokačkoj kući može se naći na desetine najrazličitijih salveta i peškirića, jer se djevojke i snaše trse svake godine košaru pokriti novom, drukčijom salveticom<, dodao je Toldi.
Jednaka se pažnja pridaje i peškirićima unutar košare, a kako je pojasnio brodski etnolog, nekada su se na svetenje nosile puno veće košare nego danas, jer su i obitelji bile daleko veće. >Nekada su u istoj kući živjele dvije pa i tri generacije. Dok su obitelji živjele u tzv. zadrugama, na blagoslov se nosila cijela kuhana šunka, cijela kobasica, te puno drugih jela<, kazao je Toldi.
Na blagoslov i kitice s travama
Podsjetio je da su se na Cvjetnicu na blagoslov u crkvu nosile i kitice s travama od kojih svaka ima posebno značenje i moć da štiti kuću i ukućane. Pa tako u kiticu ide grančica bora, drijenak koji ima čudesnu moć i daje vitalnu snagu, češljugovina iz koje je pio Isus u pustinji, mračna trava koja, po narodnom vjerovanju, ima veliku moć protiv uroka, omamljenosti i bolesti, a tu je i vjetrova trava koja štiti od kožnih bolesti, donesenih vjetrom. Posjetitelji podvinjske izložbe imali su priliku vidjeti i šokačke ponjave, svetačke slike postavljane obično iznad kreveta, haljinice za krštenje i bogate rubine, ali i pisanice. Među šaranim uskrsnim jajima i ovaj puta su najdomljivija bila ona ukrašena rukom Anice Živković. Nakon otvorenja izložbe, članovi pjevačkih skupina Podvinje, Kupine, Bukovlja, Vranovaca i Starih Perkovaca u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Podvinju izveli su pučke crkvene korizmene i uskrsne pjesme. Vjesnik
| Svesrpska agresija na RH i BiH i Domovinski rat |
Vijesti | O nama | CRO turizam | Hr. brandovi | Oglasnik | Hr. iseljenici | Radio | Linkovi | Kontakt