V I J E S T I - H R V A T S K A
ARHIV - svibnja 2007. -


natrag u arhiv godine

31. svibnja 2007.
Sloveniji autocesta do Macelja nije prioritet
FotoFaH
Slovenska dionica do prijelaza Gruškovje u najboljem slučaju gotova do 2012.

ZAGREB - Otvaranje za promet autoceste Zagreb-Macelj ponovno je otvorilo pitanje nastavka gradnje autoceste kroz Sloveniju. I premijer Sanader je u prigodnom govoru kazao kako će sa slovenskim premijerom Janšom razgovarati o gradnji tog dijela autoceste.

No, Slovenija u ovom trenutku ima potpuno druge planove. Njoj je najvažnije završiti autocestu koja se od Maribora proteže prema mađarskoj granici te autocestu prema Kopru. Tek sljedeće godine trebalo bi u promet biti pušteno posljednjih 20 kilometara autoceste koja od Ljubljane vodi prema graničnom prijelazu Bregana.

Završetak Phyrinske autoceste koja od Bavarske u Njemačkoj, preko Austrije, Slovenije vodi u Hrvatsku Sloveniji nije prioritet. Prema posljednjim planovima tek krajem 2009. godine u promet bi trebalo biti pušteno prvih 19 kilometara između Slivnice  i Draženaca. Preostalih 14 kilometara do graničnog prijelaza Gruškovje u najboljem slučaju bit će završeno krajem 2012. godine. 

Tamošnji ministar prometa Janez Božič tvrdi kako je ta 33 kilometra autoceste nemoguće ranije završiti. Najveće gužve na sadašnjoj državnoj cesti između Maribora i Gruškovja su u ljetnim mjesecima kada se deseci tisuća vozila na dan slijevaju prema Hrvatskoj i dalje prema obali. U slovenskom ministarstvu prometa, prenosi ljubljansko Delo, smatraju kako će se veća protočnost prometa postići obnovom prometnice od Gruškovja do graničnog prijelaza.

Sudeći prema tvrdim stavovima Slovenije autocesta koja je otvorena u utorak još najmanje pet i pol godina završavat će u brdu na granici Hrvatske i Slovenije, kako se to lijepo vidjelo u prilogu HTV-a. (K.Ž). Jutarnji list

31. svibnja 2007.
Degert: Hrvatska do srpnja otvara još šest poglavlja
Piše: Tina Lakić
ZAGREB - Krajem lipnja Hrvatska bi trebala udvostručiti broj otvorenih poglavlja u pregovorima s EU.

- Do kraja njemačkog predsjedavanja trebalo biti otvoreno ukupno njih deset do 12, a većina preostalih poglavlja za koje Hrvatska nije dobila mjerila, trebala bi biti otvorena tijekom šestomjesečnog portugalskog predsjedanja koje počinje u srpnju - najavio je danas šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj, Vincent Degert. Hrvatska je do sada otvorila pregovore u šest poglavlja, od kojih su dva i privremeno zatvorena. Za 22 poglavlja Hrvatska nije dobila mjerila, a za deset ih je dobila, od kojih je za samo jedno poglavlje ispunjeno mjerilo, a tiče se integriranog upravljanja granicama.

Na pitanje o sudbini pregovora u poglavlju ribarstvo koji stagniraju već devet mjeseci, Degert je rekao kako to poglavlje nije još zrelo za otvaranje te da se prije daljnjih pomaka moraju riješiti još neka "tehnička pitanja". No, u tom poglavlju, osim tehničkih, ima i političkih pitanja. Slovenija ne želi pristati da Hrvatska otvori pregovore o ribarstvu sve dok se ne riješi primjena ribarskog dijela Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji u Savudrijskoj vali. Prema nekim razmišljanjima, rješenje bi trebalo biti sročeno na način da ne prejudicira graničnu crtu u tom zaljevu.

Degert je za utorak najavio dolazak europske povjerenice za regionalnu politiku Danute Huebner koja bi se trebala susresti i s premijerom Ivom Sanaderom. Jutarnji list

31. svibnja 2007.
Izvješće o napretku Strategije Svjetske banke za pomoć Republici Hrvatskoj
Svjetska banka odobrava tri velika zajma Hrvatskoj
Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je i tri nova zajma čija je svrha poduprijeti napredak Hrvatske prema integraciji u EU, poboljšanje vodoopskrbe i prikupljanje otpadnih voda, kao i restrukturiranju i modernizaciji Luke Rijeka. Ukupan iznos tih triju zajmova je 285,3 milijuna eura, odnosno protuvrijednost 378,84 milijuna dolara

Svjetska banka dovršila jeIzvješće o napretku Strategije Svjetske banke za pomoć Republici Hrvatskoj, u kojem se navodi  stalna potpora Vladinoj strategiji rasta i reformskoj strategiji za uspješan pristup Europskoj uniji, integraciju i konvergenciju.Izvješće o napretku strategije Svjetske banke za pomoć Republici Hrvatskoj je dokument u kojem se ocjenjuje relevantnost četverogodišnje strategije za pomoć Hrvatskoj (tzv. CAS-a) u fiskalnim godinama 2005. do 2008. (CAS). U Izvješću o napretku strategije razmatra se napredak koji je postignut do sada u provedbi programa rada detaljno navedenih u CAS-u, te se čine odgovarajuće prilagodbe programa s obzirom na  promijenjene okolnosti i prioritete Hrvatske.

Tijekom druge polovice razdoblja CAS-a Svjetska banka u Hrvatskoj nastavit će podupirati strategiju rasta i reformi koju Vlada RH provodi radi uspješnog priključenja, integracije i konvergencije Hrvatske s EU putem makroekonomske stabilnosti održivog rasta temeljenog na privatnom sektoru široke zastupljenosti svih zainteresiranih strana u rastu; te  održivog gospodarenja prirodnim resursima. Tijekom sljedeće dvije godine Svjetska banka očekuje da će osigurati 612,8 milijuna dolara financijskih sredstava za Hrvatsku.

Osim tri spomenuta zajma, Svjetska banka očekuje da će do sredine 2008. podupirati sljedeće dodatne projekte: Projekt modernizacije Porezne uprave, čije su pripreme u završnoj fazi; Projekt Rijeka Gateway II; Projekt reforme pravosuđa; Projekt održivih zdravstvenih sustava; Projekt za kontrolu onečišćenja u poljoprivredi; te Projekt upravljanja riječnim slivom rijeke Neretve i Trebišnjice.

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke danas je odobrio i Drugi programski zajam za prilagodbu (PAL) u iznosu od 150 milijuna eura  (u protuvrijednosti od 197,4 milijuna USD). Ovaj zajam drugi je u nizu od tri predložena PAL-a.  Zajam ima za cilj poduprijeti Vladu Republike Hrvatske u provođenju strukturnih i institucionalnih reformi kako bi se ostvario gospodarski rast i uspješna integracija s Europskom unijom - dva strateška prioriteta ove Vlade. Zajam će biti isplaćen u tranšama od 100 milijuna eura i 50 milijuna eura. Isplata manje tranše očekuje se krajem 2007.  (www.liderpress.hr)

31. svibnja 2007.
Ingri 24 milijuna kuna za obnovu starog terminala na Plesu
Novi terminal za 3,3 milijuna putnika godišnje, vrijedan 212 milijuna eura, treba biti gotov za pet godina
Postojeći putnički terminal Zračne luke Zagreb bit će potpuno obnovljen u sljedećih šest mjeseci za nešto više od 24 milijuna kuna. Uprava Plesa jučer je potpisala ugovor s Ingrom koja će biti izvođač radova nakon što je proveden pozivni natječaj u kojem je sudjelovalo više zainteresiranih tvrtki s kojima se direktno pregovaralo. Ugovor je potpisan bez prevelike medijske pompe, a direktor Zračne luke Boško Matković kaže kako su poučeni negativnim iskustvima o kršenju rokova, garancijama za izvedene radove i samim tijekom radova - odlučili pronaći pouzdanog partnera.
Porast prometa
Za vrijeme radova, neće biti obustavljen promet na aerodromu, pa je situacija za izvođača veoma delikatna jer će morati osigurati normalno funkcioniranje promete i većinu radova obavljati po noći. U Ingri su poručili kako bi radovi trebali početi za najviše dva tjedna, te da su uvjereni da će sav posao završiti u roku. Potpunu obnovu postojećeg putničkog terminala, Zračna luka će provesti iz svojih sredstava i ona ne spada u projekt izgradnje novog putničkog terminala iako je s njim povezana. "U prvih pet mjeseci bilježimo porast prometa od 18,3 posto u odnosu na lani i Zračna luka mora modernizirati svoje postojeća kapacitete ako zaista želi biti lider u regionalnom prometu. Do ulaska u Europsku uniju moramo osigurati kvalitetnu uslugu za brojne državnike, poslovne ljude, turiste i sve one za koje će luka biti ulaz u Hrvatsku i posljednja stanica pri odlasku. Osim toga, poboljšanjima i povećanjem prometa osigurat ćemo veći udio vlastitih sredstava i tako olakšati zatvaranje financijske konstrukcije za izgradnju novog terminala", objašnjava Boško Matković. Na Plesu inače traju radovi oko izgradnje manjeg terminala na koji će dolaziti važni gosti, a kao što smo pisali, nabavlja se i posebni autobus za VIP putnike. Sve bi to u biti bile pripreme za izgradnju novog putničkog terminala, čija prva faza predviđa dodatnu zgradu za 3,3 milijuna putnika godišnje na Plesu, čija vrijednost izgradnje je procjenjena na 212 milijuna eura i trebao bi biti izgrađen u roku od pet godina. Analiza isplativosti je trenutačno predana vlasnicima koji trebaju donijeti odluku, a Matković kaže da je već dogovoreno da u sufinanciranju sudjeluju samo dva najveća vlasnika - država i Zagrebu- u omjeru 60 naprama 40 posto. Ti osnivači bi trebali kroz pet godina osigurati 52 milijuna eura inicijalnog kapitala, a Zračna luka 47 milijuna eura kroz vlastita sredstva. Za ostatak bi se tražili kreditori, a direktor Plesa kaža da su već razgovrali s predstavnicima Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke, ta da na već postoje kvalitetne ponude za praćenje u investiciji.
Dodavanje dijelova
"Kada napravimo novi terminal, on će predstavljati tek prvu fazu daljenjeg razvoja jer je projekt predvidio da se on proširuje svakim povećanjem od milijun putnika godišnje. Daljnja proširenja neće kao dosad predstavljati problem jer će se dijelovi dodavati kao lego kockice", zaključuje Matković.
Novi sustav pregleda
Na sadašnjem terminalu će se unutrašnjost u potpunosti modernizirati - spojit će se izlazi za domaći i strani promet, uvesti novi sustav pregleda po kojem će se putovnice davati tek nakon rendgenskog i carinskog pregleda, svi šalteri putničkih agencija, avio kompanija i renta-a-car-a će biti obnovljeni i razmješteni, napravit će se lift za osobe s invaliditetom, kapelica i još mnogo sitnih radova koji će povećati kvalitetu usluge. Ivan Pandžić (www.poslovni.hr)

31. svibnja 2007.
Zagreb dobio Povjerenstvo protiv grafita
ZAGREB - Zagreb je dobio Povjerenstvo za utvrđivanje i realizaciju programa mjera za sprječavanje uništavanja fasada zgrada grafitima kako bi se "djelotvorno i sustavno" prevladao velik problem s grafitima, posebice u središtu grada.

U Zagrebu je, naime, sve više grafita koji narušavaju izgled zgrada, što utječe i na uređenost četvrti i naselja, kažu u Gradskom poglavarstvu, obrazlažući zašto su na prošlotjednoj sjednici odlučili osnovati novo povjerenstvo.

Također ističu činjenicu da Grad na godinu iz proračuna izdvaja više od milijun kuna za čišćenje javnih prostora od grafita. Kad se tome dodaju i troškovi zagrebačke podružnice Gradskoga stambeno-komunalnog gospodarstva (GSKG) te brojnih ustanova, fizičkih i pravnih osoba, ta se iznos znatno povećava, napominju.

Na čelu Povjerenstva je Sanja Kumpar, predsjednica Vijeća gradske četvrti Centar-Donji grad, koja je s olakšanjem dočekala početak njegova rada jer su joj se građani nerijetko žalili upravo zbog grafita na pročeljima. Stanari zgrada su, kaže, znali odvojiti povelike novčane svote, uglavnom uz pomoć zajma i zaloga na vlastitim stanovima, najprije za uređenje pročelja pa onda i za njihovu obnovu "nakon pohoda sprejom".
"Želimo pokazati da se urbani identitet ne gradi šaranjem po pročeljima, što je zapravo čisti vandalizam, nego izražavanjem kreativnosti na za to određenim mjestima", rekla je Kumpar i dodala da će Povjerenstvo povećati  i kazne za uništavanje pročelja grafitima kao i da će nastojati preventivno djelovati na mlade sa sprejom u rukama.

"Već smo razgovarali s grafiterima koji su spremni osnovnoškolcima pokazati razliku između grafitera i vandala", rekla je Kumpar i najavila da bi program poduke u zagrebačkim osnovnim školama mogao početi već od sljedeće školske godine u suradnji s Gradskim uredom za obrazovanje i šport.

Zagreb će se, kaže, u uklanjanju problema s grafitima koristiti iskustvima drugih europskih gradova koji su ih se sasvim riješili, prije svega zbog toga što su uveli visoke novčane kazne za uništavanje pročelja, ali i upornosti u uklanjanju grafita odmah čim se pojave.

Povjerenstvo će, uz ostalo, odrediti prioritetne zone za pojačan nadzor komunalnog redarstva u suradnji s policijom, procijenit će troškove antigrafitne zaštite kad se saniraju i grade novi vrijedni objekti, provest će poučni program i akcije i odrediti mjesta za kreativno izražavanje grafitima.

"Počinjemo odmah raditi i nadamo se dobrim rezultatima", rekla je Sanja Kumpar i dodala da je, osim lijepih i čistih ulica, Zagreb zaslužio i čista pročelja. (Hina)  Jutarnji list

30. svibnja 2007.
NAPREDAK U SRPSKOJ ISTRAZI O UBOJSTVU I ZLOSTAVLJANJU HRVATSKIH CIVILA '91.
Zbog ratnog zločina u Lovasu, u Srbiji uhićeno sedam osumnjičenih osoba
BEOGRAD/VUKOVAR - MUP Srbije potvrdio je jučer da je priveo sedam osoba osumnjičenih da su u listopadu 1991. godine u hrvatskom selu Lovas počinile ratni zločin. Dan prije beogradski radio i televizija B92 objavili su da je MUP Srbije proveo akciju potrage i privođenja osumnjičenih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u listopadu 1991. u Lovasu. Dio beogradskih elektroničkih medija prenose da je riječ o nekadašnjim dragovoljcima i pripadnicima paravojnih formacija, koji su osumnjičeni za ubojstvo 22 osobe, kao i za zlostavljanje većeg broja civila. Prema saznanjima B92, "među uhićenima je Petronije Stevanović, čovjek koga je veći broj svjedoka identificirao kao jednog od najodgovornijih za taj zločin". Tužiteljstvo za ratne zločine pokrenulo je u listopadu 2005. pretkazneni postupak za utvrđivanje odgovornosti za ratni zločin ubojstva civila hrvatske nacionalnosti u selu Lovas, na granici sa Srbijom, u jesen 1991. Tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević tada je potvrdio da je to tužiteljstvo pokrenulo pretkazneni postupak te da su prikupljene "određene obavijesti i podaci" o osobama koje su u vrijeme zločina bile u Lovasu, kao i da se uz pomoć vojnih službi sigurnosti pokušava prikupiti relevantne podatke i otkriti počinitelje zločina.
Na Županijskom sudu u Vukovaru trenutačno se vodi postupak protiv 18 optuženih za ratni zločin u Lovasu, a od optuženih na suđenju je nazočan samo Ljuban Devetak, dok se 14 osoba sudi u odsutnosti. Sudac Županijskog suda u Vukovaru Nikola Bešenski kaže kako je od njih 17 kojima se na početku sudilo u odsutnosti jedan umro, jedan se brani sa slobode, a jedan je uhićen ranije.

Načelnik općine Lovas Željko Cirba rekao je jučer za Glas Slavonije kako je u Lovasu tijekom rata poginulo 85 osoba, dok se dvije još vode kao nestali.

- Mnogo je ljudi poginulo u minskom polju u koje je natjeran 51 mještanin Lovasa. Tada je 14 osoba ranjeno, a 22 osobe su poginule. Kod nas su počinjeni veliki zločini. Pravda je spora, ali dostižna, rekao je Cirba.

Komentirajući vijest o uhićenjima u Srbiji zbog zločina u Lovasu, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak rekao je kako Srbija očito želi riješiti jedan od najvećih problema - odgovornost za ratne zločine.

- Naši su ljudi ubijeni i bili izloženi strašnim torturama i krajnje je vrijeme da se svi odgovorni, bilo da je riječ o nalogodavcima ili neposrednim izvršiteljima zločina, privedu pred lice pravde i da im se sudi. Mnogi od njih, koji su do 1991. godine živjeli u Hrvatskoj, odlazili su na specijalne obuke u Srbiju i vraćali se na ovo područje. Smatram da nije od presudne važnosti gdje će im se suditi, u Beogradu ili u Hrvatskoj, već je važno konačno utvrditi istinu i osuditi ih za zločine koje su počinili", kaže Rehak, dodajući kako kazna, ma kakva bila, ne može vratiti mrtve, ali procesuiranje zločinaca i otkrivanje istine o ubijenima i nestalima može donijeti kakav-takav spokoj njihovim obiteljima.
Autor: L.MRAVUNAC/D.KORPOŠ

"Valjevci" natjerali zatočene civile u minsko polje

Na haškom suđenju bivšem srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću zaštićeni svjedok C-1204, koji je nakon pada Lovasa bio zatočen u logoru u središtu sela, izjavio je da je na osvajačima Lovasa - vojnicima JNA, rezervistima i pripadnicima paravojnih snaga - vidio oznake paravojnih jedinica "Beli orlovi", "jovićevaca" i "valjevaca" te skupine "Dušan Silni", kao i da je vidio da su u prosincu 1991. godine "valjevci" prisilili pedesetak zatočenih na prolazak kroz minsko polje, pri čemu je poginulo više od 20 mještana Lovasa. Glas Slavonije

30. svibnja 2007.
HFP: Još tjedan dana za prodaju KIM-a
Odluka o odabiru najboljeg ponuđača za kupnju 66,96 posto dionica karlovačke mliječne industrije KIM bit će donesena potkraj idućeg tjedna, do kada se trima ponuđačima daje rok za nadopunu njihovih ponuda, "jer je jedan od elemenata ostao nedovoljno jasan", najavio je potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju (UO HFP) Damir Polančec.
Prije desetak dana UO HFP-a također je na tjedan dana odgodio odluku o novom vlasniku KIM-a, pojašnjavajući tada odgodu nužnošću da se provjere navodi koje su u pismu HFP-u dostavili sindikata koji djeluju u toj tvrtki o navodno upitnim jamstvima u pristiglim ponudama.
Na današnjoj sjednici Upravnog odbora nije bilo riječi o tom pismu, iako je bilo najavljeno da će njegov sadržaj biti objavljen nakon što se provjere navodi. Polančec je kazao kako su se predstavnici UO-a, HFP-a, sindikata i Uprave KIM-a suglasili da od ponuđača zatraže dopune ponuda. Rok za njihovo izjašnjavanje bit će utorak, 5. lipnja, kako bi se do konca tjedna mogla donijeti konačna odluka, rekao je Polančec. Najavio je kako će se UO HFP-a vjerojatno ponovno sastati u petak, 8. lipnja.
Natječaj za prodaju većinskog udjela u KIM-u zaključen je početkom ožujka ove godine, a na njega su prispjele tri ponude - tvrtke Ranč d.o.o. iz Pribislavca, tvrtke Chromoderm d.o.o. iz Duge Rese te ponuda nizozemske grupacije Danube Foods. (HRT)

30. svibnja 2007.
Vino i turizam idu ruku pod ruku
Dvije vinske ceste iz Osječko-baranjske županije nedavno su postale članicama projekta
Maja SAJLER GARMAZ
Potpisivanjem povelje dvije vinske ceste iz Osječko-baranjske županije, iz Baranje i Erdutskog vinogorja, nedavno su postale članicama projekta Vintour', vinskih cesta Europe.
Riječ je o projektu koji je financirao EU, a vezan je uz turistički razvoj ruralnih sredina ustrojen na vinskim cestama, a njegove članice su Mađarska, Italija, Španjolska i Hrvatska. Sredstva iz projekta 'Vintour' namijenjena su edukaciji proizvođača, izradi brošura i reklamnog materijala, označavanju vinskih cesta, izgradnji staza za rekreaciju, organiziranju međunarodnih susreta i seminara te regionalnom i međunarodnom marketingu.

Obavezna ponuda hrane
Potpisivanjem ove povelje, spomenute dvije vinske ceste obvezale su se preuzeti i određena pravila koja vrijede za sve vinske ceste u Europi. Prema tim pravilima, vinske ceste u svom sadržaju moraju imati, osim vinara s podrumima, restorane s autohtonom prehranom, moraju biti uređene na određeni način, te što je najvažnije, moraju imati svoje radno vrijeme, što znači da u vinsku cestu mogu doći i turisti koji dolaze samostalno, a ne samo kao najavljena grupa. Obilazak vinskih cesta ne bi se odnosio samo na odlaske u podrume i kušanje vina, već bi to bio cjelodnevni program s posjetom svim zanimljivim turističkim odredištima u blizini. Svako vinogorje tako bi imalo svoju polazišnu točku.

Za Baranju bi to bio dvorac princa Eugena Savojskog u Bilju i Park prirode Kopački rit, nakon čega bi se odlazilo na vinske ceste u Suzu i Zmajevac. Aljmaš i svetište trebali bi postati polazna točka Erdutskoga vinogorja koje bi se završavalo kod privatnih proizvođača i IPK Erdutskih vinograda d.o.o., dok bi to za Đakovačko vinogorje bili katedrala i Državna ergela lipicanaca. Bizovačke toplice zajedno s Donjim Miholjcem zaokružili bi ponudu Našičkoga vinogorja na kojemu se nalazi Feravino d.o.o. Jedna od najvećih hrvatskih vinskih cesta ona je u Zmajevcu, baranjskom mjestu sa 700 stanovnika i čak 75 vinskih podruma, gatora', ukopanih u zemlju i u kojima je temperatura uvijek između, za vino idealnih, 12 i 15 stupnjeva Celziojevih. Među njima je i vinski podrum obitelji Josić, star 72 godine, poseban po tome što je smješten pet metara ispod zemlje i dugačak 42 metra. >Kada sam kupio ovaj podrum 2000. godine, dok je Baranja još jako osjećala posljedice višegodišnje okupacije, svi su mi govorili da sam lud. Danas se priča u moju korist<, kazao je u razgovoru za Vjesnik Damir Josić, vinar iz Baranje s trenutačno najvećom proizvodnjom među privatnicima.

Josić proizvodi oko 100.000 boca godišnje, a cilj im je proširenje proizvodnje na oko 250.000 litara godišnje. Njihova kvalitetna vina proizvode se od autentičnih baranjskih sorta grožđa, koja potječu iz njihovih vinograda na Banovoj kosi, a do sada su okrunjeni brojnim zlatnim medaljama. Zanimljivo je i to što vinarija Josić na etiketama svojih vina promiče vrijednosti Parka prirode Kopački rit - umjesto klasičnih naljepnica, na etiketama imaju slike rijetkih i ugroženih vrsta ptica po kojima je ovaj kraj poznat.

U svome vlasništvu imamo 19 hektara pod nasadima, dok još deset hektara zemlje imamo na raspolaganju za proširenje proizvodnje. Naravno, tu su i kooperanti iz Baranje s kojima odlično surađujemo<, tvrdi Josić.
Kako bi se pripremio za pravila 'Vintura' koja će ubrzo uslijediti, Josić je u sklopu svoga podruma, gdje ima i kušaonicu koju od 2001. gotovo svakodnevno obilaze turističke grupe, započeo s izgradnjom restorana. >Bit će to tradicionalno uređeni restoran s autohtonom ponudom, kapaciteta 120 do 150 mjesta<, ističe Josić. Najavljuje kako bi restoran trebao biti otvoren do kraja godine kada će broj od sedam zaposlenih vjerojatno udvostručiti. Ipak, svega toga ne bi bilo bez znatnih ulaganja - od obnove podruma, uređenja kušaonice i izgradnje restorana do ulaganja u proizvodnju.
Do sada je obitelj Josić u svoj posao uložila oko sedam milijuna kuna, a do kraja ove godine planiraju uložiti dodatna dva milijuna.

38 posto više noćenja nego lani

Sve to radimo jer vjerujemo da će Baranja ubrzo postati pravi biser kontinentalnog turizma<, naglašava Josić.
Osječko-baranjska županija posljednjih se godina uvrstila u jednu od najznačajnijih kontinentalnih županija po razvoju turizma.

Antonio Sobol, direktor Turističke zajednice Osječko- baranjske županije, ističe kako je porastao broj registriranih ležajeva kojih je sada oko 2000, a lani je ukupno ostvareno oko 160.000 noćenja što je povećanje od 60 posto u odnosu na godinu ranije. I ove je godine u županiji nastavljen pozitivan trend porasta broja noćenja i turista. Tako je u prva tri mjeseca ove godine zabilježeno 42.656 noćenja, što je 38 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ta je noćenja ostvarilo 18.795 turista, što je povećanje od 35 posto. Vjesnik

30. svibnja 2007.
OBRTNIŠTVO Novljanski stolar izlagat će na munchenskom obrtničkom sajmu
Unikatni namještaj izraduje od starih hrastovih kuća
Zdravko SEVER
Ovogodišnja prva nagrada Vrijedne ruke 49. zagrebačkog međunarodnog sajma obrta u iznimno jakoj konkurenciji pripala je Željku Ivaštinoviću, vlasniku obrtničke stolarije Interles - Ivaštinović iz Novske. Ta nagrada mladom je novljanskom stolaru širom otvorila vrata münchenskog obrtničkog sajma, na kojem će se Željko predstaviti novim programom već sada je uvjeren kako će posjetioci te obrtničke priredbe, ali i kupci, biti više nego zadovoljni s onim što će im ponuditi.

Stolari i otac i djed

Teško je ili gotovo nemoguće ovog proljeća Željka zateći u Novskoj, odnosno u rodnom Borovcu, gdje je nakon Bljeska i oslobođenja istočnih dijelova gradapodigao stolarsku radionicu. Stoga smo, o stolarsko- zanatskom umijeću kojim Željko osvaja probirljive i platežno moćne kupce razgovarali u njegovom domu u Novskoj. Stolarski posao u obitelji Ivaštinović prenosi se s koljena na koljeno. Još je Željkov djed bio je dan od najcjenjenijih samoukih stolara u okolici Novske, čija je uža specijalnost bila izrada starih, drvenih, kićenih slavonskih kola. I Željkov otac završio je stolarski zanat i radni vijek proveo u novogradiškom Sekuliću, a potom je i Željko krenuo stopama djeda oca.

>Započeo sam radom u novljanskom Trokutu. No, ubrzo sam uočio kako industrijska proizvodnja nije za mene. Uvijek sam nastojao raditi nešto posebno,nešto što drugi ne rade, a što ima vrijednost i što će kupci znati cijeniti. Uvijek sam nastojao raditi drukčije od drugih<, kaže Željko. Upravo u tom traganju za posebnošću postao je prepoznatljiv i tražen. Stoga posljednjih godina radi rustikalni namještaj. U rustikalnom stilu uređuje interijere privatnih kuća, vikendica, hotela, konoba, vinarija, a najveći dio vremena u tom poslu provodi na jadranskoj obali. Tako je i sada u Baškoj na Krku gdje uređuje konobu od oko 150 četvornih metara. Bilo je poziva i iz inozemstva, iz SAD-a i nekih europskih zemalja.

No, Željko ne žuri. Materijal za inspiraciju nalazi u slavonskome hrastu i to ne onom običnom. >To me ne zanima. Tražim kuće izgrađene od hrastovine, drvene hrastove mostove<.

Taj materijal posebnom tehnikom pjeskarenja i četkanja, a zatim zaštitom ulja Željko priprema za ostvarenje svojih zamisli. Svaki proizvod, svaka stolica, svaka komoda, kućni namještaj, unutarnje uređenje, svaki i najsitniji detalj su neponovljivii predstavljaju unikat. >Radim isključivo u hrastovini i to onoj staroj, jer samo ona može dati trajne i neponovljive vrijednosti. Hrastovina je vrhunsko drvo, a od jeftinog materijala ne možeš napraviti vrhunski proizvod<, objašnjava Željko razloge zašto u radu isključivo koristi slavonski hrast, najčešće onaj stari, već upotrebljavani. No, uspon mladog novljanskog stolara vezan je uz jedno drugo drvo, crnu topolu poznatiju pod nazivom 'jagnjida'. U tom drvetu stvorio je Željko neponovljive stolove, stolice, klupe, komode koje se mogu naći u vinarijama i kod poznatih vinara Hrvatske, a potom je taj svoj proizvod zaštitio.

>Ne može Slavnac bez hrastovine i kulena<

I dok posla ima na pretek, s nestrpljenjem čeka zimske dane i ono malo slobodnog vremena u kojem će se pozabaviti svojom drugom ljubavi, spravljanju domaćeg slavonskog kulena. >Nije to za prodaju, već za društvo i prijatelje<.

Da je i u tome više nego uspješan, govore srebrne i prošlogodišnja zlatna medalja s poznate i najstarije slavonske požeške kulenijade. >Ma, to vam je tako. Ne može Slavonac bez hrastovine, ali ni bez kulena<, govori nam na rastanku Željko.
Vjesnik

30. svibnja 2007.
INVESTICIJE PODUZETNIK GORAN PRGIN OTKRIVA AMBICIOZNE PLANOVE
Marina za mega-jahte u Mandalini
Bit ćemo jedina marina za prihvat takvih plovila do sto metara na istočnoj obali Jadrana, a i među rijetkima u Europi- kazao je Prgin
Marijan DŽAMBO
Privatnim zrakoplovom u zračnu luku Pokrovnik sletio je ruski tajkun i nogometni zanesenjak Roman Abramovič. Odmah po dolasku Abramovič je produžio na svoju stometarsku megajahtu na vezu u Mandalini....

Prvotravanjska? Ni govora!

- U Mandalini ćemo otvoriti marinu za megajahte gdje će se moći privezati i jahte veličine Abramovičeve. Bit ćemo jedina marina za prihvat takvih plovila do sto metara na istočnoj obali Jadrana, a i među rijetkima u Europi. Naime, Stari kontinent vapi za vezovima za megajahte. Ima ih tek 2 - 3 u Europi - kaže nam Goran Prgin, vlasnik Nautičkog centra "Prgin". Ovakav poslovni zaokret u ulaganjima u nautički turizam na Mandalini, gdje se prvotno spominjala marina s osjetno više vezova, ali za manja plovila, očito nije slučajna.

- Isplativije je danas imati 30 vezova za megajahte od 40 i više metara dužine, nego za 150 manjih do 12 metara . No, stvaranje marine za megajahte je proces gdje se moraju imati brojni preduvjeti. Pored ostalog, dovoljno električne energije za takva plovila. O tome gdje će se privezati vlasnik jahte odlučuje posada, a ona traži zabavu, noćni život. Naravno, tu je i dugoročnost veza, kao i mogućnosti kvalitetnog remonta takvih plovila. Jedini smo na ovom dijelu Jadrana koji možemo sve to osigurati - kaže Prgin.

Njegova marina imat će 2 - 3 veza za jahte od 80 do sto metara, te 60 - ak vezova za one iznad 40 metara . Za te potrebe izgradit će se dvije trafostanice.

Dnevni vez 1089, godišnji 86.900 eura
Dnevni vez za jahtu poput Abramovičeve bio bi 1.089 eura, mjesečni 9.570, a godišnji 86.900 eura. Jahta od 40 metara dnevno donosi 462 eura, mjesečno 2.970, a godišnje 27.500 eura. Jahta od 12 metara dnevno donosi 40 eura, mjesečno 347, a godišnje 3.190 eura.

Slobodna Dalmacija

30. svibnja 2007.
Mirjana Lučić nakon 9 godina u Hrvatskoj
Foto: Drago Sopta / CROPIX
ZAGREB - Deseci objektiva, televizijskih kamera, novinara i diktafona u VIP salonu na Plesu dočekali su Mirjanu Lučić, tenisačicu koju su prije desetak godina proglašavali čudom od djeteta.

Prestrogi otac i povremene batine odvele su je čak do Amerike, gdje je proteklih devet godina tražila put za povratak u svjetski vrh. Nije ga našla, no uvjerena je da će se to dogoditi sada, nakon povratka u Hrvatsku.

- Ispričavam se što me nije bilo devet godina. Okolnosti znate i željela bih da sve to zauvijek zaboravim. Presretna sam što sam u svojoj zemlji, u kojoj ću, sigurna sam, ponovno ostvarivati vrhunske sportske rezultate - rekla je vidno uzbuđena Mirjana Lučić koja je u Zagreb doletjela u pratnji svojih sestara (majka je ostala na Floridi).

Na pitanje o komunikaciji s hrvatskim novinarima na hrvatskom jeziku, nakon što je godinama davala izjave isključivo na engleskom, rekla je:

- Bila sam mlada, isprovocirana i moj je postupak bio reakcija na provokacije jednog, isključivo jednog novinara. Nikad više neću s vama komunicirati na engleskom!

Malo je poznato da je za njezin povratak u Hrvatsku zaslužan mladi novinar Slobodne Dalmacije Pero Smolčić, koji je kontaktirao gradonačelnika Hvara, sveprisutnog Pierina Bebića, a ovaj, uz pomoć MInistarstva znanosti, obrazovanja i sporta, te nekih sponzora, osigurao sredstva za dolazak tenisačice na sunčani otok. Spominje se svota od 150.000 eura. Na pitanje o eventualnom susretu s ocem, Mirjana nije imala komentar.

- Sada me isključivo zanima tenis, želim da Hvarani budu sretni što su me dobili za sugrađanku. Ja sam vrijedna osoba, željna rada i treninga!

Nekada najperspektivnija tenisačica svijeta danas je na rang-listi 444. igračica, daleko od slave, pobjeda i velikih novčanih nagrada na turnirima. Hoće li imati snage za novi početak? Jutarnji list

29. svibnja 2007.
Povećavaju se šanse Gotovini da suđenje čeka na slobodi
Bitno se povećavaju šanse haaškom pritvoreniku Anti Gotovinu za privremeno puštanje na slobodu uz niz mjera, a kako su svojedobno bile ravne nuli, mogao bi računati da će ih, uz navodno znatnu odgodu početka suđenja u procesu u povodu objedinjene optužnice protiv trojice hrvatskih generala, dodatno osnažiti i pozitivan signal koji daje hrvatska Vlada. Premijer Sanader, kako se čini, nije bez razloga već naveo da će Vlada ozbiljno razmoriti zahtjev branitelja Gotivine za davanje jamstva radi obrane sa slobode, a Gotovinina obrana zahtjeve prema Haaškom sudu i Vladi u tom smislu će ovih dana očekivano i formalizirati. Procjenjujući kako sve više realno rastu izgledi da se i Gotovina pridruži ostalim hrvatskim generalima Čermaku i Markaču, koji će provesti na slobodi još godinu dana do navodnog početka suđenja u tom haaškom procesu, poznavatelj funkcioniranja haaških prilika, zagrebački odvjetnik Ante Nobilo navodi upravo kao ključnu okolnost što će očekuje da će Haaški sud potvrditi kako se proces odgađa na godinu dana, a kao razlog se spominje nedostatak praznih sudnica. No ipak ističe da kao jak kontraargument i dalje stoje činjenice da je Gotovina bio u dugotrajnom bijegu te da se nije predao dobrovoljno. "U nacionalnom pravosuđu Europe ili SAD-a ti bi razlozi isključivali puštanje pritvorenika na slobodu, no kad je u pitanju Haaški tribunal, moguća je i takva opcija to više što su u sličnim slučajevima puštali pritvorenike na slobodu", kaže Nobilo. "Gotovinina obrana nije mogla znati da će doći do odgode suđenja pa nisu mogli tu okolnost imati pod kontrolom. No ako Gotovina ne bude pušten iz pritvora, obrana je u relativno lošoj poziciji jer je u tom slučaju najviše štete napravila svom klijentu. Da nisu išli u obračun s timovima branitelja ostalih okrivljenika, ne bi došlo do odgode suđenja nego bi ono počelo početkom svibnja", objašnjava Nobilo. Iz reagiranja Gotivinina branitelja Mišetića, pak, Nobilo iščitava vjerojatnost da je tajni dio optužnice već stigao u Hrvatsku, a kako navodi, u tom bi slučaju mogao već biti u posjedu i nekih medijskih kuća. Zanimanje za tajni sadržaj onog dijela optužnice koji nije za javnost moglo bi biti sve veće pa s tim u svezi Nobilo procjenuje da bi u slučaju curenja imena iz tajnog dijela optužnice Haag mogao posegnuti za svim mjerama represije koje su mu zakonski na raspolaganju. Suzana Varošanec (www.poslovni.hr)

29. svibnja 2007.
Lipanj donosi oko milijardu eura turističkih deviza
Lipanjski se rast gotovine u optjecaju zbog turizma povećava za oko 1,3 milijarde kuna
Euro je na domaćem deviznom tržištu prošli tjedan zaključio na 7,31-7,32 kune, a na toj razini otvoreno je i ovotjedno trgovanje. Iako na tržištu općenito prevladavaju pritisci na jačanje kune, poboljšanje kunske likvidnosti slijedom dviju izdašnih repo aukcija HNB-a te blago ojačala korporativna potražnja za devizama zasad nisu doveli u kušnju i granicu od 7,30. S druge strane, spomenutih 7,32 kune za euro pokazuju se solidnim otporom oporavku eura.
Podrška kuni
Dva tjedna zaredom HNB je na temelju zaloga trezorskih zapisa bankama osigurao oko 4,5 milijarde kuna. Posljednje operacije na otvorenom tržištu time se svrstavaju među nekoliko najizdašnijih otkako su prije dvije godine uvedene. Povećani prometi tih aukcija dijelom su objašnjivi i potpunim izostankom kreiranja kunske likvidnosti kroz devizne intervencije u ovoj godini (posljednja je bila 28. prosinca 2006.). S jačanjem deviznih priljeva od turizma analitičari računaju i na povratak HNB-ovih intervencija, iako većina ovaj tjedan ne očekuje trendne pomake tečaja. Među njima su i devizeri Zagrebačke banke koji ističu da bi u slučaju da euro padne ispod 7,30 kuna HNB-ova intervencija mogla uslijediti već tijekom ovog tjedna. Uz izostanak značajnije korporativne i institucionalne potražnje devizeri Splitske banke drže da bi se već ovih dana mogla testirati ta razina tečaja. U PBZ-u u zadnjem svibanjskom tjednu očekuju tečaj u rasponu 7,31-7,33, a potom lipanjski pad prema 7,30 uz moguću deviznu intervenciju. Tipujući na sličan raspon trgovanja (7,30-7,34) Hypovi analitičari stavljaju naglasak na donji kraj tog raspona, a pritom ističu institucionalnu ponudu deviza povezanu s restrukturiranjem pasive dijela banaka u korist domaćih izvora financiranja, radi smanjenja marginalne pričuve. S početkom lipnja svi ističu utjecaj sezonskih faktora (turizma) na tečaj, a analitičari HAAB-a dodaju i podršku kuni slijedom skorašnjeg pojačanog korporativnog zaduživanja na domaćem tržištu kapitala te direktnog zaduživanja tvrtki u inozemstvu.
Samurai obveznice
Turistički priljev u lipnju mogao bi, kažu, dosegnuti 975 milijuna do milijardu eura nasuprot svibanjskih 500-tinjak milijuna, a turističke aktivnosti potiču i rast gotovine u opticaju za procijenjenih 1,25 do 1,30 milijardi kuna u odnosu na svibanj. Uz to, nasuprot bankama koje su u ožujku i travnju smanjile inodug za oko 600 milijuna eura, kompanije bi se trebale nastaviti zaduživati po prosječnoj mjesečnoj dinamici od oko 250 milijuna eura. Pored bojazni od intervencije HNB-a u slučaju snažnijeg otklizavanja eura ispod 7,30 kuna, padu tečaja suprotstavlja se i korporativna potražnja povezana s rekordnim vanjskotrgovinskim neravnotežama, a ne pridonosi mu ni srpanjsko dospijeće 'valutne' (RHMF 07) obveznice te Samurai obveznice (zajedno oko 5,5 milijardi kuna) za koje se pretpostavlja da će ih država refinancirati 'čistim' kunskim obveznicama. Ta dospijeća trebala bi pojačati potražnju za devizama, ali s druge strane Ministarstvo financija će izdati kunsku obveznicu zbog čega će porasti potražnja za kunama. U roku mjesec dana većina analitičara ipak vidi prevagu u tome što je lipanj "mjesec uravnoteženijih, čvršćih i značajnijih deviznih priljeva od turizma", uz aktivnu ulogu HNB-a ako euro padne ispod 7,30 kuna. Jadranka Dozan, (www.poslovni.hr)

29. svibnja 2007.
Hrvatske šume i HEP gradit će termoelektranu na biomasu
Hrvatska ima mogućnosti proizvoditi 2 milijuna tona biomase godišnje, rečeno je na skupu
Hrvatske šume mogu biti treće poduzeće u Hrvatskoj po proizvodnji energije, odmah iza INA-e i HEP-a, a kao energent im može poslužiti biomasa. Čulo se to na jučerašnjem II. stručnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem "Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj" koji je započeo u Osijeku. Izabrano je šest potencijalnih lokacija u Hrvatskoj gdje bi se mogle izgraditi termoelektrane na biomasu, a to su Vukovar, Osijek, Slavonski Brod, Sisak, Gospić i Delnice. Prema iznešenim podacima, u Hrvatskoj se trenutno proizvodi oko 1,300.000 kubika ogrjevnoga i oko 700.000 kubika industrijskoga drveta, a kada se podmire potrebe Belišća d.d., Česme te Drvenjače iz Fužina, ostane oko 400.000 kubika viška koji se izvozi u Sloveniju, Austriju, a u posljednje vrijeme sve više i u Mađarsku. "Hrvatska ima mogućnosti za proizvodnju 2 milijuna tona biomase godišnje, a samo od jednoga kilograma drveta može se dobiti 3,6 kWh energije", objasnio je Dundović. Ivana Barišić, (www.poslovni.hr)

29. svibnja 2007.
Vindija će u Brčkom graditi farmu pilića i tvornicu za preradu mesa
Za farmu pilića i purana Vlada Distrikta Brčko ponudila je varaždinskoj Vindiji čak 11 lokacija, a za izgradnju tvornice za preradu pilećeg mesa bivšu bazu američkih pripadnika NATO-snaga u BiH MC Gavern. Gradonačelnik Distrikta Brčko Mirsad Đapo i njegov zamjenik Anto Domić s predstavnicima Uprave Vindije razgovarali su o pojedinostima izgradnje farme i tvornice za preradu pilećeg mesa. U tvornici za preradu pilećeg mesa Vindija planira preradu čak 70 tona dnevno. Vindiji će Vlada Distrikta Brčko osigurati ukupnu infrastrukturu za farmu i tvornicu te izgraditi potrebne prilazne ceste. Za infrastrukturne potrebe Distrikt Brčko će iz proračuna izdvojiti nešto preko 3 milijuna eura. Za farmu plića Vindija može kupiti jedno od zemljišta koje izabere na licitaciji. Zemljište će imati milijun četvornih metara. Za izgradnju farme pilića Vlada Distrikta Brčko treba uskoro usvojiti prostorni plan. U Brčkom očekuju kako će ugovor s Vindijom o kupnji zemljišta biti potpisan do sredine rujna nakon čega bi trebale biti utvrđene pojedinosti izgradnje farme pilića i tvornice za preradu pilećeg mesa. Izgradnja farma i tvornice trebala bi početi sredinom iduće godine, a proizvodnja bi počela 2010. godine. Uz kupnju zemljišta koje bi Vindija trebala platiti nešto manje od 180 tisuća eura varaždinsko poduzeće treba Vladi Distrikta dostaviti poslovni plan razvoja peradarstva u Distriktu. Ako se realizira planirana izgradnja farme pilića i tvornice za preradu pilećeg mesa u Distriktu Brčko, Vindija bi time premjestila najveći dio proizvodnje i prerade piletine u BiH. Slične projekte u BiH ima i Podravka koja je ranije u mesnoj industriji Čolović kod Sokoca proizvodila konzerve hašea za tržište BiH i Srbije te omogućila Vegafruitu proizvodnju nekih svojih licenciranih proizvoda. Podravka je imala i pregovore sa sarajevskim Klasom o proizvodnji svojih licenciranih proizvoda u tom poduzeću. S ulaskom Hrvatske u EU prehrambeni proizvođači iz Hrvatske neće više moći bez carine izvoziti svoje proizvode u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju, Crnu goru i na Kosovo pa je razumljivo premještanje dijela proizvodnje u te zemlje kako bi zadržali postojeći tržišni udjel. Gorden Knezović,(www.poslovni.hr)

28. svibnja 2007.
Spomen-obilježje bošnjačkim braniteljima
Polaganjem temeljnog kamena za izgradnju spomen-obilježja braniteljima ispred zagrebačke džamije, gradonačelnik Milan Bandić i muftija Ševko Omerbašić prisjetili su sve svih Bošnjaka koji su '91. godine stali u obranu Hrvatske.
Pod oružjem je tako u hrvatskoj vojsci bilo gotovo 25.000 Bošnjaka, velik dio kao građani Bosne i Hercegovine. Mnogi ni danas nemaju državljanstvo, dok je, prema podacima, u borbi za neovisnost Hrvatske poginulo 1100 Bošnjaka, isto je toliko ranjenih, od čega 150 invalida. HRT

28. svibnja 2007.
Stranci preuzeli još jednu domaću banku
Kad je ovih dana napokon potpisan ugovor o prodaji 77,3 posto redovitih dionica varaždinske Banke kovanica d.d. Cassi di Risparmio della Repubblica di San Marino, svima je postalo jasno da se sada gotovo na prste jedne ruke mogu nabrojiti hrvatske banke koje su još ostale u domaćem vlasništvu
Još je prije nekoliko mjeseci Savjet HNB-a dao suglasnost za ulazak najstarije državne banke iz San Marina u Banku kovanica. No, prije se, kao što ovih dana primjećuju analitičari, više govorilo o potrebi dokapitalizacije Banke kovanica nego o njezinoj  klasičnoj prodaji strancima. Naime, i prema riječima predsjednice Uprave Banke kovanica Lidije Hočurščak (izrečenih prije nešto više od pola godine), 'potreba za dokapitalizacijom nametnula se nakon što je HNB donio odluku o valutno induciranom kreditnom riziku kojim je došlo do promjena u načinu izračunavanja adekvatnosti kapitala.

Da bi se otvorio prostor za nove usluge, odlučili smo podijeliti vlasništvo sa strateškim partnerom. Planiranom dokapitalizacijom do 2010. namjeravamo imati 50 poslovnica (sada ih je 19), 250 zaposlenih (sada ih je 115) i dosegnuti aktivu od tri milijarde kuna, odnosno planiramo zadržati stopu rasta od 30 posto na godinu i ući među prvih 15 banaka u Hrvatskoj', rekla je tada Lidija Hočurščak. Ovih se, pak, dana, ispostavilo da je ipak riječ o prodaji Banke kovanica strancima, a ne o dokapitalizaciji. Naime, i u priopćenju danom javnim medijima ističe se da su 'tom prodajom stvorene nove pretpostavke za brži, kvalitativni i kvantitativni razvoj Banke Kovanica d.d.'.

Isto tako,  naglašava se da banka iz San Marina kao novi većinski vlasnik uz kapital donosi i novosti, posebno u dijelu investicijskog bankarstva, Basela II, što će našu banku učiniti konkurentnijom, atraktivnijom i profitabilnijom u dijelu tržišta koje ona danas nema adekvatno zastupljeno'. Ističe se i da 'tom vlasničkom transformacijom Banka kovanica dobiva čvrsti oslonac u sljedećoj fazi razvoja, štediše i zaposlenici dodatnu sigurnost, a korisnici kredita povoljnije kamatne uvjete i mogućnost restrukturiranja kratkoročnih u dugoročne kredite'. Sve bi to, kažu, na kraju moglo rezultirati ostvarenjem znatne dobiti već u ovoj godini.

Bilo kako bilo, spomenutim se odlaskom još jedne domaće banke u ruke stranaca već danas može govoriti da je gotovo 93 posto (hrvatske) bankarske aktive u stranim rukama, odnosno od 33 banke koje su danas još aktivne na financijskom tržištu u domaćem ih je vlasništvu ostalo samo pet-šest (među njima su najveće Croatia banka i HPB). Na pitanje jesmo li olako prepustili (i prepuštamo li) domaće banke strancima, poznavatelji prilika odgovaraju da se proces preuzimanja nije mogao zaustaviti, ali se svakako mogao i trebao - usporiti.    (Nikola Prskalo) (www.liderpress.hr)

28. svibnja 2007.
MANIFESTACIJE U Žminju održan prvi sajam nekretnina i gastronomije
>Zemlja i gušti< sa svjetskim novitetima
Uz tradicijske, posjetitelji su mogli upoznati i nove tehnologije gradnje pa i koncept inteligentne kuće koja troši najmanje energije
ŽMINJ - U Žminju je ovoga vikenda održan prvi Sajam nekretnina i gastronomije nazvan >Zemlja i gušti<. Posjetitelji su razgledavali štandove s novostima iz svijeta nekretnina te istarskim delicijama. Sajam je bio postavljen u šatoru na platou preko puta škole, a predstavilo se 45 izlagača, predstavnika agencija za prodaju nekretnina, graditelja te proizvođača materijala za gradnju i opremanje stanova i kuća.
Posjetitelji su, uz upoznavanje s ponudom u toj branši u Istri, na jednome mjestu mogli dobiti savjete o sigurnoj kupnji, načinima financiranja i osiguravanju nekretnina. U sklopu jedine manifestacije te vrste u Istri, održano je i više radionica. Sonja Žonja govorila je o sustavu kućne automatizacije Domintell, restaurator Leo Tosić predstavio je tehnike restauracije antiknog namještaja, Zdenko Krakan govorio je o primjeni suhe gradnje, a Branko Orbanić o ambijentalnoj arhitekturi, dok je Korado Korlević govorio o ekološkoj rasvjeti. I gastronomska ponuda bila je bogata, a predstavili su se i proizvođači prehrambenih proizvoda. Održane su radionice o pripremi specijaliteta i novih jela temeljenih na tradicijskoj istarskoj kuhinji, koje je vodio Josip Pino Kuhar. Predstavio je prirodna jela istarske kuhinje i uporabu samoniklog bilja u autohtonim jelima.
Prvi sajam nekretnina i gastronomije organizirali su istarska grupacija za nekretnine >Adriatic Group< i Općina Žminj, a pokrovitelj je bila Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Pula. [Paola Albertini]

TURISTIČKI NOVITET
Vodičem kroz Žminj
Za trajanja Sajma novoosnovana TZ općine Žminj organizirala je razgledavanje kulturnih znamenitosti tog šarmantnog mjesta uz pratnju vodiča, a pod nazivom >Po staren grade va Žminje<. Mogle su se razgledati stare zidine, Pod Ladonjom, Trg Sv. Mihovila te čak tri crkve Sv. Bartola, Sv. Antona i Sv. Trojstva. U povijesnoj jezgri obidene su prekrasna Kula, stara šterna i kaštel, ali i novo žminjsko naselje.
Vjesnik

28. svibnja 2007.
KRAJ GUŽVAMA DO KRAJA GODINE OSOBNE ISPRAVE
GRAĐANI ĆE MOĆI DOBITI ONLINE
Putovnice i vozačke - preko interneta
Nakon što podatke popune na obrascu s web stranice, građani će o tome kada su dokumenti izrađeni biti obaviješteni SMS porukom na mobitel
Do kraja tekuće godine stanovnici većih gradova u Hrvatskoj moći će osobne isprave, kao što su putovnica, osobna iskaznica i vozačka dozvola, dobiti online, odnosno preko interneta - potvrdio nam je vijest o unaprjeđenju poslovanja MUP-a njihov glasnogovornik Zlatko Mehun.

Nova tehnologija

Naime, građanin koji treba putovnicu neće kao dosad čekati u beskonačno dugim redovima, dovoljno će biti da podatke popuni na obrascu objavljenom na web stranici. O tome kada dokument bude izrađen, građani će biti obaviješteni SMS porukom na mobitel. Dakle, umjesto da se tri puta gužvamo pred šalterima, i to najprije da bismo došli do potrebnih obrazaca, zatim da bismo ih donijeli službeniku te da bismo ih na posljetku potvrđene predignuli - za nekoliko mjeseci dosadnu papirologiju rješavat ćemo u udobnosti vlastitoga doma.
- Prema našim analizama ministarstvo dnevno ima između 300 i 500 tisuća kontakata s građanima, a i u svim policijskim upravama dnevna frekvencija građana je jako velika. Želeći unaprijediti ovu suradnju, krenuli smo u sustavnu nabavu nove informatičke opreme jer je trenutačna prilično zastarjela. Nova tehnologija omogućit će bržu online komunikaciju i smanjivanje šalterskih gužvi - kazao je Mehun, dodajući da već na internetskoj stranici MUP-a postoje pojedini obrasci za osobne isprave koje više nije potrebno tražiti kod službenika, što također smanuje birokratsku proceduru.

Brojnije postaje

Dugoročni plan MUP-a je, kako doznajemo, svu papirologiju "internetizirati", no prije toga treba sve potrebne korake uskladiti sa zakonima o upravnim poslovima.
U slijedu inovacija u utorak je u Varaždinskim Toplicama otvorena ispostava policijske postaje, kako tamošnji mještani ne bi morali zbog isprava odlaziti do 20 kilometara udaljenog Novog Marofa. Plan MUP-a je, veli Mehun, da iste ispostave budu otvorene u svim mjestima koja su od obližnje policijske postaje udaljena najmanje 10 kilometara.
Antonija ŽAJA Slobodna Dalmacija

28. svibnja 2007.
Zlatni medvjed: U Zagrebu lov na svjetski rekord
Foto: Robert Belošević
ZAGREB - Tradicionalno, 22. izdanje plivačkog mitinga Zlatni medvjed održat će se, kao i svake godine, na zagrebačkoj Šalati, a termin je 16. i 17. lipnja. Iz godine u godinu najveći hrvatski plivački miting dobiva dodatnu "dimenziju" nastupom sve većeg broja nositelja svjetskih i olimpijskih odličja, a tako će biti i u izdanju za 2007. kojem je veliku financijsku i ostalu pomoć pružio Zagrebački holding d.o.o.

Miting su na prigodnoj konferenciji za novinare najavili gradonačelnik Milan Bandić, u ime Zagrebačkog holdinga Zdenko Antunović te čelni ljudi organizatora PK Medveščak i mitinga Željko Tusić i Gvozden Šopp. Ponajbolji hrvatski plivač Gordan Kožulj potvrdio je nastup na mitingu i najavio dolazak kompletne hrvatske reprezentacije predvođene Dujom Draganjom.

- Većina hrvatskih reprezentativaca iskoristit će Zlatni medvjed za pokušaj isplivavanja olimpijskih normi za Peking. S obzirom na to da nam je organizator doveo 'strašnu' konkurenciju, to će nam biti od velike pomoći. Možda konačno i Zagreb dobije neki svjetski rekord koji je do sada često zamalo izostajao - kratko je miting najavio Gordan Kožulj.

Organizator posebno dobru utrku očekuje na 50 metara leptirovim načinom na kojoj će konkurencija biti najjača. Ako netko u Zagrebu zaista postavi novo najbolje svjetsko vrijeme, za nagradu će dobiti automobil - Peugeot 207. Najbolji pojedinac mitinga dobit će 3000 eura, drugoplasirani 1500, trećeplasirani 1000... dok je ukupni nagradni fond 15.000 eura.
Jutarnji list

25. svibnja 2007.
Sjednica Vlade u Virovitici
Vlada je danas zasjedala u Virovitici. Ovim posjetom Vlada je obišla sve hrvatske županije i Grad Zagreb. Na sjednicama koje je održala u svim županijama u lokalne projekte izdvojila je ukupno 303 milijuna kuna, ne računajući prenijete državne nekretnine i projekte u čije su financiranje uključene međunarodne financijske institucije, istaknuo je premijer Ivo Sanader.
Vlada je i u Virovitici podržala niz lokalnih projekata te primjerice zadužila Hrvatske ceste da ubrzaju projektnu pripremu brze ceste Virovitica-Gradec te da tu, kao i dionicu Gradec-Križevci-Koprivnica (Podravsko-bilogorski ipsilon) uvrste u plan investicija izgradnje državnih cesta za razdoblje 2008.-2011. Vlada je Hrvatske ceste zadužila i da za kraj ove godine predvide početak realizacije projekata sjeverne obilaznice grada Virovitice i obilaznice grada Slatine.
Potporu Vlade dobio je i program vodoopskrbe i zaštite voda Virovitičko-podravske županije u koji će se u razdoblju 2007.-2011. ukupno uložiti 228,5 milijuna kuna. I Virovitici, kao i Slatini, Pitomači, Suhopolju, i nekim drugim mjestima u županiji, Vlada će pomoći u izgradnji komunalne infrastrukture u poduzetničkim zonama, dodijeliti im bivše karaule i u Virovitici i dom Hrvatske vojske koje će se prenamijeniti u gospodarske, turističke ili društvene svrhe.
Vladinu podršku dobili su i projekti u području obrazovanja, a potporu je dobila i iz državnog proračuna će se poduprijeti i izgradnja Spomen groblja Četekovac u Općini Mikleuš u čast civilnih žrtava pokolja tijekom Domovinskog rata.
Uoči sjednice premijer Ivo Sanader je u Poduzetničkoj zoni II otvorio proizvodni pogon tvornice namještaja "Javorović d.o.o.". To je prvi proizvodni pogon u poduzetničkoj zoni koja je izgrađena prošle godine. U tvornici je zaposleno deset djelatnika. Svojim namještajem opremaju hotele na Jadranu, a odnedavno ga izvoze u Češku. HRT

25. svibnja 2007.
Niskotarifna kompanija EasyJet ponovno leti na liniji Rijeka - Bristol
Otvaranjem linije između Rijeke i Bristola EasyJet je zaokružio proces otvaranja sezonskih linija prema Hrvatskoj
Jučer je EasyJet, vodeći europski niskobudžetni avioprijevoznik te četvrti najveći avioprijevoznik, ponovno pokrenuo liniju Rijeka - Bristol nudeći pristupačne, pouzdane i povoljne letove čime je zaokružio proces otvaranja svojih sezonskih linija prema Hrvatskoj. Prvi ovosezonski let avioprijevoznika EasyJet na liniji Bristol - Rijeka sletjet će u riječku zračnu luku u 11:00, a prvi putnici za Bristol poletjet će u 11:25. Tijekom sezone Rijeka i Bristol će biti povezani triput tjedno (utorkom, četvrtkom i subotom). Svi letovi dostupni su po cijeni od 26.99 eura u jednom smjeru. EasyJet nudi jednostavnu, pouzdanu i kvalitetnu uslugu hrvatskim putnicima koji žele posjetiti Veliku Britaniju, bilo poslovno ili privatno po niskim cijenama. Putujući EasyJetom na liniji Rijeka - Bristol, hrvatski putnici će imati priliku posjetiti brojne ljetne festivale u Bristolu poput karnevala sv. Pavla koji 7. srpnja slavi 40. obljetnicu. Povodom obljetnice, ovaj vrlo karipski karneval ponudit će posjetiteljima mnoštvo glazbe, plesa te šarenih kostima. Karipski festival sv. Pavla datira iz razdoblja šezdesetih godina prošlog stoljeća te se do danas razvio u jednu od najvećih atrakcija zapadnog dijela V. Britanije. Ova raznovrsna smotra kostima, kultura i povoraka odražava snažne kulturne tradicije iz svih krajeva svijeta. Svake godine u karnevalu sudjeluje više od 40.000 osoba te je svojom popularnošću postao poznat i izvan granica V. Britanije. EasyJet je vodeći europski niskobudžetni avioprijevoznik koji s flotom od 131 aviona leti na 292 linija povezujući 75 gradova u 20 zemlja. U proteklih 12 mjeseci EasyJet je prevezao više od 34 mil. putnika.
(pd)

25. svibnja 2007.
Nexeovo Feravino šampion prvog festivala graševine u Kutjevu
Na festivalu su ocjenjivana ukupno 102 uzoraka najboljih graševina iz cijele države
Na prvom festivalu graševine Hrvatske, koje se održava od 20. do 27. svibnja u Kutjevu, u kategoriji predikatnih berbi Feravino iz Feričanaca ocijenjeno je kao apsolutni šampion, objavili su u tvrtki. Na festivalu su ocjenjivana ukupno 102 uzorka najboljih graševina iz cijele Hrvatske. Od tog broja 14 uzoraka graševine ocijenjeno je zlatnom medaljom, a samo dva uzorka i velikom zlatnom medaljom. Iz Feravina napominju da se u Kutjevu primjenjivao nivo i pristup ocjenjivanju kakav se koristi i na svim međunarodnim sajmovima i izložbama na kojima se ocjenjuje vino. Feravino, inače član Nexe grupe iz Našica, sudjelovao je na ovom festivalu s paletom svojih proizvoda. Njihovo najuspješnije vino, ujedno i dobitnik velilke zlatne medalje i apsolutni šampion, izvorna je berba prosušenih bobica 2003. s ocjenom 95,3 od 100 mogućih bodova. Osim šampiona, i drugu veliku zlatnu medalju dobilo je Feravino za graševinu, izborna berba bobica 2003., tako da je ova tvrtka uzela obje najveće nagrade na ovom festivalu. U Feričancima objašnjavaju da su i ovim nagradama dokazali da nisu samo uspješan proizvođač crnih (crvenih) vina po kojima je ta tvrtka napoznatija, već i po proizvodnji vrhunskih bijelih vina, i to za sortu graševina koja je najpoznatija i najzastupljenija bijela sorta u Hrvatskoj. U Feravinu kažu da nagrađena vina nisu neki raritetni primjerci, već sastavni dio njihove ponude u prodajnoj mreži te dostupni svakom ljubitelju dobre kapljice. Svojim vinima Feravino je najzastupljenije na području Slavonije i kontinentalne Hrvatske, prvenstveno zbog sortimenta koji nude. Također su prisutni i na području Jadrana, a s manje ili više uspjeha izvozili su svoje proizvode i u Rusiju, Češku, SAD, Njemačku, Veliku Britaniju i Austriju. Podrum u Feričancima sagrađen je 1962. godine, a tvrtka u današnjem obliku posluje od 1955. godine kada je ušla u sustav koncerna Nexe grupe. Već 1996. godine je došlo do velikih investicija kupnjom mehanizacije za vinogradarstvo i vinarstvo te kompletnom građevinskom obnovom i saniranjem starog dijela podruma. Iduće godine se krenulo u gradnju novog dijela podruma za kontroliranu fermentaciju. Početkom 1999. godine započela je gradnja nove punionice vina s kapacitetom 1200 boca na sat. U investicije je proteklilh godina uoženo ukupno 13 milijuna kuna. darko Bičak (www.poslovni.hr)

25. svibnja 2007.
'Tužni' znakovi nasmijavaju vozače dok čekaju u koloni
Piše: Marinko Brkić-Tot
Foto: Igor Sambolec
Popularni Smiley na početku kolone je tužan, a na tablama nakon radova se smije. Vozači su odlično prihvatili inicijativu izvođača i lakše podnose gužve
Četiri velike ploče s tužnim i veselim likom Smileyja postavljene na ulazu i izlazu zone radova na proširenju zagrebačke obilaznice kod Zaprešića iznenadile su vozače nenavikle na prizor poznatog žutog lica koje im se "smješka" s table na gradilištu.
Dionicom obilaznice promet se zbog radova od čvora Jankomir do izlaza za Zaprešić odvija otežano i zastoji su u vrijeme popodnevnih gužvi čest prizor.
Neobične ploče postavila je tvrka Autoceste Zagreb - Macelj koja sudjeluje u radovima i kako je objasnio glavni inžinjer Nikola Bulić, simboliziraju raspoloženje vozača. Tako su tužni Smileyji postavljeni na ulaz u zonu radova, a veseli neposredno pred izlaz.
- Svjesni smo što vozači pomisle kada nalete na radove, malo je reći da nisu baš najbolje raspoloženi i postavili smo velike Smileyje kako bismo im uljepšali dan. Odlučili smo se na uočljivu narančastu podlogu s velikim žutim Smileyjem kakvu imamo samo mi.
Odsad ćemo ih postavljati gdje god ćemo raditi - rekao je glavni inženjer tvrtke Autocesta Zagreb - Macelj Nikola Bulić. Dodao je da je postavljenje tih ploča njegova inicijativa za koji je inspiraciju dobio u zemljema Europske Unije, gdje se one također upotrebljavanju na gradilištima.
Osim poznatog simbola koji se inače koristi kao sredstvo izražavanja emocija putem SMS poruka, internetskog čavrljanja i simbola na odjevnim predmetima, na pločama površine oko dva četvorna metra navedena je i dužina dionice pod radovima, koja u slučaju sadašnje dionice iznosi sedam kilometara.
Bulić planira na ploče postaviti i logo tvrtke Autoceste Zagreb - Macelj, no ističe da će Smiley u mraku vidljiv sa 150 metara udaljenosti i dalje dominirati tablom.
Prema ocjeni inženjera Bulića, radovi na proširenju obilaznice napreduju kako je planirano i prometnica bi trebala biti otvorena već za dva tjedna. Radovi će se nastaviti na mostu preko Save. Jutarnji list

25. svibnja 2007.
PlasticsEurope po prvi puta u Hrvatskoj
Uzvanici europskog udruženja industrije polimera su nakon sastanka posjetili Diokijevu DINA-u

U organizaciji Udruženja prerađivača plastike i gume HGK u Hrvatskoj je danas u Opatiji po prvi puta održan sastanak PlasticsEurope (regije Mediteran), europskog udruženja industrije polimera.
Wilfried Haensel, direktor PlasticEurope za Europu naglasio je da plastični lanac industrije u Europi zapošljava 1,5 milijuna ljudi i ostvaruje ukupni godišnji prihod od oko 160 milijardi eura. Budućnost Hrvastke u području proizvodnje plastike Haensel vidi u suradnji s Europskom unijom.
Udruženje prerađivača plastike i gume koje djeluje pri HGK članica je Europskog udruženja proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope od prosinca 2005. godine. PlasticsEurope okuplja 60 tvrtki koje zajedno proizvode više od 90 posto polimernih materijala proizvedenih u EU zajedno s Norveškom, Švicarskom, Turskom i Hrvatskom. PlasticsEurope radi u 6 decentraliziranih ureda, jedan ured nalazi se u Bruxellesu, a ostalih 5 smješteno je u regionalnim centrima u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji. Osim tvrtki proizvođača polimera, članice Udruženja su i nacionalna udruženja prerađivača polimera tako Udruženje prerađivača plastike i gume RH djeluje unutar regije Mediteran zajedno s Italijom, Turskom, Grčkom, Ciprom, Maltom, Rumunjskom i Bugarskom.
Uzvanici su nakon sastanka posjetili tvrtku DINA d.d., članicu DIOKI Grupe, jedinog proizvođača petrokemikalija i polimera u Hrvatskoj kako bi se upoznali s postojećim stanjem i razvojnim planovima te tvrtke.(pd)

24. svibnja 2007.
Treći maj-Motori isporučuje trimilijuntu konjsku snagu
Piše: Iva Balen
Foto: Karmen Mrkić
RIJEKA - Tvornica Treći maj - Motori i dizalice sljedeći tjedan slavi proizvodnju i isporuku trimilijunte konjske snage.
Naime, dosad proizvedeni motori, njih 268, ukupno su jaki 3,060.000 KS te vredniji od pola milijarde dolara.
Tvrtka Motori i dizalice, nakon poslovno loših 90-ih kada je godišnja proizvodnja s deset do 14 motora pala na jedan do dva, posljednjih godina polako vraća stari sjaj. Lani je isporučeno 11 motora ukupne snage 180.000 konjskih snaga, što je najviše konjskih snaga isporučenih u jednoj godini od osnutka tvornice.
Unatoč povećanoj proizvodnji jer je tijekom četiri godine prihod povećan četiri puta, tvornicu prati sudbina hrvatskih brodogradilišta pa se i na njezinu financijsku sliku odražava pad tečaja dolara i povećanje cijena čelika.
- Za razliku od brodogradilišta, mi nismo u sustavu državnih subvencija, niti je provedena sanacija. Stoga i dalje poslujemo s negativnim predznakom, no dobra je vijest da se minus smanjuje tako da bismo do 2009. godine trebali poslovati s pozitivnom nulom - zaključio je Starčević.
Prodaju motore i u Švicarskoj
Tvornica Treći maj - Motori i dizalice krajem lipnja treba isporučiti razvojni motor za istraživački centar Wärtsile u Švicarskoj. Riječ je o najnovijoj generaciji motora na kojemu će Wärtsilä vršiti ispitivanja radi razvoja svojih novih motora. Direktor Željko Starčević naglasio je da su taj posao dobili u konkurenciji s drugim licenciranim tvrtkama Wärtsile iz Japana, Koreje i Poljske. Jutarnji list

24. svibnja 2007. 
Hrvatska od sutra punopravni član Eurotransplanta
ZAGREB - Hrvatska od sutra postaje punopravna članica Eurotransplanta, međunarodne organizacije za transplantaciju organa, čime će se znatno povećati šanse za dobivanje organa bolesnicima koji su dugo na listi čekanja, te djeci, rečeno je danas na okruglom stolu u povodu obilježavanja Nacionalnog dana darivanja i presađivanja organa, 26. svibnja, te potpisivanja ugovora o pristupanju Eurotransplantu.

U Hrvatskoj na presađivanje organa čeka oko 1000 bolesnika, a godišnje se transplantira manje od 200 organa. Najviše bolesnika, njih 651, čeka presađivanje bubrega, dok se godišnje transplantira svega 120-130 bubrega.

Oko 30 posto bolesnika umre ne dočekavši organ koji im je potreban, a mnogi ostaju godinama na listi čekanja.

Ulaskom u Eurotransplant, liste naših bolesnika postaju dio međunarodne liste, na kojoj je duljina čekanja vrlo važan kriterij, tako da će se šanse onih koji su godinama na dijalizi povećati, kazala je glavna koordinatorica transplantacijskog programa u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Mirela Bušić.

Veće šanse dobit će i najkritičniji bolesnici, oni sa statusom hitnosti, visokosenzibilizirani pacijenti te djeca koja čekaju organe za presađivanje. Države članice Eurotransplanta su još Austrija, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska i Slovenija, s ukupno 120 milijuna stanovnika.

Među njima je najrazvijeniji sustav darivanja u Austriji i Nizozemskoj, sa 25 darivatelja organa na milijun stanovnika, dok je u Hrvatskoj najbolji rezultat bio lani sa 13 donora na milijun stanovnika.
Mreža davalaštva je dobro organizirana, kao i zakonska regulativa, međutim, treba još raditi na svijet građana, edukaciji kroz škole i medije", napomenuo je urolog iz KBC-a Zagreb Željko Kaštelan.

Po hrvatskom zakonu organi se mogu presaditi s umrle osobe ako se ona nije za života kod svog liječnika izjasnila da ne želi darovati organe, međutim, u praksi liječnici traže odobrenje za doniranje od obitelji, a oni u 18 posto slučajeva ne daju pristanak.

"Nije problem samo u darivateljima, nedo i u nekim bolnicama, koje unatoč postojanju timova za transplantaciju, ne dojavljuju o organima za presađivanje", upozorio je predsjednik Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Stjepan Mihalić.

Tako prošle godine nije bilo ni jedne dojave iz bolnice u Karlovcu, Zadru, Varaždinu, Puli, ali ni u bolnici Sv. Duh, koja je ranijih godina surađivala u programu transplantacije.

I u velikim bolnicama, poput KBC-a Zagreb, nedostaje primjerena potpora donorskom programu i potrebna je puno već educiranost zdravstvenih radnika, a posebice razvijanje neuroloških odjela, napomenula je Bušić.

Na skupu je istaknuta i velika uloga Crkve u podizanju svijesti građana za potrebom darivanja organa nakon smrti.
"Crkva podupire darivanje organa kao moralne dužnosti vjernika, koji bi trebali prednjačiti u darivanju organa", kazao je ravnatelj Caritasa Banjolučke biskupije msgr. Miljenko Aničić.

Gotovo sve religije svijeta podupiru darivanje organa, a papa Ivan Pavao II. o tome je kazao: "Sve što može poslužiti živomu, grijeh je pokopati". Jutarnji list

24. svibnja 2007.
Umjesto grada vojske nastaje grad turizma
Piše: Mario Pušić
Foto: Marijan Šančić
KARLOVAC - Kako izmijeniti naslijeđenu percepciju Karlovca kao vojnoga, industrijskoga i tranzitnoga grada i na koji način dati gradu novu ulogu i takve namjene koje će omogućiti stvaranje nove prepoznatljivosti - pita se dr. Mladen Obad Šćitaroci, voditelj izrade Generalnog urbanističkog plana Grada Karlovca čiji će se konačni prijedlog GUP-a naći na klupama gradskim poglavara na sljedećoj sjednici.
U svojim analizama došao je do zaključka da Karlovac ima brojne razvojne mogućnosti koje značajno mogu unaprijediti trenutni društveni i gospodarski položaj grada te ga učiniti poželjnim mjestom za starosjedioce, ali i za pridošle stanovnike.
Najvećim karlovačkim adutima u budućnosti smatra odličnu prometnu povezanost sa Zagrebom i Jadranom, prirodno okruženje, rijeke, šume na rubu grada i očuvanost prirodnog krajolika, kulturno-povijesnu prepoznatljivost, Zvijezdu, koja je svjetski vrijedno urbano naslijeđe, ugodno mjerilo maloga grada dostupnog pješačenjem i biciklom te pogodnosti za malo poduzetništvo na tradiciji obrtništva.

Brendiranjem, osmišljenom promidžbom te poticajima Karlovac bi bio idealan grad za mlade obitelji, osobito za one iz Zagreba kojima može ponuditi stanovanje u renesansno-baroknoj Zvijezdi, modernim zgradama u Novom Centru, urbanim vilama na karlovačkim brežuljcima te u velikim naseljima koja su GUP-om predviđena na rubnim dijelovima grada.
Navodi šest gradskih predjela u kojima se planira gradnja velikih stambenih naselja. U Luščiću i Borlinu bivše vojarne postale bi stambeno-poslovni kompleksi, kao i na Gazi prognaničko naselje, Drežnik bi se pretvorio u novi stambeni kompleks s novim urbanističkim identitetom, u Hrnetiću novi gradski predio obiteljskog stanovanja, a gradska četvrt Švarča bila bi elitni dio s obiteljskim kućama i urbanim vilama.

Stambene zgrade okrenuti rijekama
Posebna pozornost posvećuje se karlovačkim rijekama na kojima se predlaže uređenje obala drvoredima i šetalištima te stambene zgrade kojima bi pročelja bila okrenuta rijekama, što do sada nije bio slučaj, dok se za četvrti Hrnetić i Drežnik predlaže gradnja kanala.

- Karlovac ima preduvjete nužne za razvoj kulturnog i rekreacijskog turizma, no turistička je djelatnost tek u začecima i gospodarski je nisko dohodovna. Karlovac treba učiniti gradom kulture i turizma, prepoznatljivim u Hrvatskoj i izvan Hrvatske.
To se može postići stavljanjem u turističku funkciju svih karlovačkih resursa, koji su danas potpuno neiskorišteni, neumreženi i bez uobličene strategije i pokretačkog programa - smatra dr. Šćitaroci, upozoravajući na nužnu gradnju nekoliko hotela, i to u Zvijezdi, Luščiću, Gazi te ušću Mrežnice u Koranu, kao i gradnju malih obiteljskih hotela. Jutarnji list

24. svibnja 2007.
HEROJSKI ČIN: IZBJEGNUTA TRAGEDIJA U SLADOJEVCIMA KOD SLATINE NAKON ŠTO JE TEGLJAČ ODBACIO AUTOMOBIL NA PRUGU
Djelatnica HŽ-a s lampom u rukama zaustavila vlak i spriječila tragediju

SLATINA - Na pružnom prijelazu u Sladojevcima, prigradskom naselju Slatine, u utorak oko 20 sati vraćajući se automobilom iz Zagreba teško su stradali Ivan i Snježana Špoljarić iz Belišća. Na njih je naletio tegljač bugarskih registracijskih oznaka zahvativši ih prednjim lijevim dijelom tegljača. Od siline sudara osobni automobil stradalog bračnog para odbačen je na tračnice, desetak metara od ceste.
Ivana Erdec, djelatnica HŽ-a, vidjela je što se dogodilo:
- Čula sam strašan lom i izletjela iz kućice prometnika. Vidjela sam kako kamion gura automobil i odbacuje ga na tračnice. Porušili su signalizacijsko postolje i rampu. Bila sam pod velikim stresom jer mi je iz Cabune dolazio vlak. Bez razmišljanja sam uzela signalnu lampu i trčala nekih četiri stotine metara pred njega kako ne bi udario automobil jer nije bilo profila pruge (vlak se ne bi mogao zaustaviti na vrijeme). Išla sam skroz dolje do zavoja, tamo gdje se vidi svjetlo. Kada je vlak naišao, lampom sam mu ukazivala na opasnost te se zaustavio. Dobro da je išao putnički vlak koji ne ide brzo pa se zaustavio na vrijeme - kazala je djelatnica HŽ-a.
Drugi su mještani za to vrijeme za svaki slučaj pomaknuli automobil s tračnica. Na mjesto nesreće brzo su stigli djelatnici slatinskog Doma zdravlja i policija.
- Na mjesto događaja stigli smo brzo, a kako je put prema Virovitici bio prepriječen prikolicom kamiona, do virovitičke Opće bolnice stigli smo okolnim putem preko Bakića, Španata i Bistrice. Žena je teže stradala, ali je, kao i suprug, bila u svjesnom stanju - kaže dr. Lidija Igrčić, dežurna liječnica slatinskog Doma zdravlja. Policijski očevid trajao je do kasnih večernjih sati, a daljnjom analizom utvrdit će se detalji sudara.
- Vozač teretnog vozila nije poštovao znak prednosti prolaska na samom pružnom prijelazu, prešao je na suprotni kolnički trak i udario u Renault Megane osječkih registracijskih oznaka. U prometnoj je nesreći ozlijeđen vozač i suvozačica osobnog automobila - izjavio je Slavko Kopjar, načelnik PU virovitičko-podravske. "Zbog učestalih prometnih nesreća na državnoj cesti D2 poduzeli smo niz mjera za njihovo sprječavanje. Pojačali smo kontrole i na kriznim točkama postavili tzv. blokadne punktove. U posljednjih dvadesetak dana to je urodilo plodom te je bitno smanjen broj prometnih nesreća na području naše policijske uprave. Na mjestu gdje se danas dogodila prometna nesreća ne može se postaviti blokadni punkt jer je u pitanju zavoj. Ali, petnaestak minuta prije nesreće u ovom je mjestu policija nadzirala brzinu kretanja vozila", izjavio je Zlatko Benija, načelnik odjela PU virovitičko-podravske.

Autor: Vinko GAZDIK



Dvije nesreće u mjesec i pol dana
U samo mjesec i pol dana ovo je druga teška prometna nesreća na ovom pružnom prijelazu. Posljednja se dogodila na Veliki petak, kada su u prevrtanju automobila teže ozlijeđena četiri mladića. Do nesreće je došlo kad je 21-godišnji vozač R.K. (21), upravljajući Ford Focusom njemačkih registracija, zbog neprilagođene brzine izgubio kontrolu nad upravljačem. Automobil tada promašuje zavoj na pružnom prijelazu, zabija se u metalnu zaštitnu ogradu, nosač polubranika i na kraju se zaustavlja dvadesetak metara dalje. Od siline udara trojica su mladića ispala iz automobila, a jednom od njih ozlijeđena je glava. S obzirom na to da je prilaz ovom pružnom prijelazu zavojit s obje strane, policija još jednom upozorava sve vozače da smanje brzinu kako bi pružni prijelaz prošli bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Glas Slavonije

24. svibnja 2007.
CRES I LOŠINJ SU TAKO BLIZU
Uživanje u krajolicima koji hrane dušu
Na prijevoju Križići Cres je širok tek dva kilometra, a pogled puca na Istru, Krk, Riječki zaljev i planine Gorskog kotara . Vidik s kapele sv. Mikule na 558 metara nadmorske visine je kao iz bajke

Napisala i snimila Selvina BENIĆ
Lijepo vrijeme mami na izlazak iz kuće. Jedna od mogućnosti za provođenje ugodnog vikenda je posjet obližnjim otocima Cresu i Lošinju. Iako ćete uživati već u vožnji tim pitomim krajolikom, gdje je cesta velikim dijelom obnovljena, svako toliko zastanite i posjetite neko od pitoresknih mjesta od Malog i Velog Lošinja do Nerezina, Osora, Valuna i Belog, divite se krajolicima i napasajte oči. U svako doba dana nevjerojatan je pogled s kamenih litica Lubenica, mjesta gdje je čovjek živio još pred četiri tisuće godina.
Cres je po najnovijim mjerenjima najveći hrvatski otok, dug je 66 i širok ili bolje rečeno uzak od dva do 12 kilometara. Ima čak 248 kilometara obale s brojnim uvalama i uvalicama pa možete odmah kibicirati neko prikladno mjesto za ljetovanje. Upravo tu gdje je Cres najuži - na prijevoju Križići, pucaju spektakularni pogledi s jedne strane na istarsku obalu te s druge na otok Krk i Riječki zaljev, a vide se čak i planine Gorskog kotara.
Vrlo je vjerojatno da ćete naići jedino na stada ovaca koja ovuda slobodno lutaju i veru se na sve strane. Neće biti čudno ako vam se poneka ovca mirno parkira nasred ceste, posebno ako ste krenuli za Beli. Ovce će malo zablejati i neće se previše uzbuđivati niti vam brzo prepustiti cestu pa se nemojte nervirati. Uz cestu ćete na više mjesta naići na mirnu koegzistenciju ovaca i pčelinjih košnica, što će potvrditi da ovdje vladaju med i mlijeko.
Budući da je na ovom području ornitološki rezervat bjeloglavog supa, pogledajte prema nebu jer možda imate sreću pa vidite tu ugroženu vrstu. Dva su supa nadlijetala ovo područje dok sam se penjala na Sis na 639 metara nadmorske visine. Obližnje Gorice su devet metara više, ali do njih nema puta. Prelijepo je vidjeti supove kako jedre bez muke nebeskim prostranstvima čiji su neprikosnoveni gospodari. Na prijevoju koji je 371 metar nad morem treba ostaviti automobil. Odmah na suhozidu nalazi se crvena oznaka pješačke staze. Po hrptu se treba prilično strmom pastirskom stazom, koja uglavnom prati suhozid, penjati oko 45 minuta do vrha koji je označen na jednoj stijeni.
Ako ste još željni planinarenja, ostaje vam osvajanje Osorščice na Lošinju ili, ako ste za malo laganiju varijantu, tu su brojne pješačke staze duž cijelog otoka. Posebno su zanimljive one uz lungomare, tako da se i u sumrak može uživati u žuboru morske vode i mirisu borova iz Čikata. Podsjećam da je ovaj kraj posebno pogodan za one koji imaju problema s astmom i alergijama. Možete odšetati do Sunčane uvale, od Malog do Velog Lošinja ili istraživati unutrašnjost otoka s maslinicima. Stalno se uređuju novi kilometri šetnica koje su i sastavni dio turističke ponude. Tako je tijekom ovog mjeseca organiziran program planinarenja pod nazivom >Četiri otoka< uz hodanje i po Unijama, Susku i Iloviku.
Kada se austrougarski prijestolonasljednik Rudolf Habsburg mogao penjati na Osorščicu, mogu valjda i ja. Kod ploče koja podsjeća na taj događaj dobro dođe malo odmora. Iako je Televerin s 588 metara najviši vrh Lošinja, dovoljno je popeti se do kamene kapele sv. Mikule koja je na 558 metara. Napor će biti nagrađen pogledom od kojeg zastaje dah. Nema veze na koju ćete se stranu svijeta okrenuti s tog vidikovca jer krajolici su kao iz neke bajke pa će najveći problem biti odrediti što vam je najupečatljivije. Do vrha Osorščice se može iz dva smjera - iz Nerezina ili iz Osora. Put iz Nerezina je nešto kraći, ide hrptom i, kako se sve više dižete, tako se otvara sve više morskih vizura. Lako je pratiti oznake tako da se nećete izgubiti, a treba svladati i nekoliko strmih uspona od kojih je dio ublažen stazom koja vodi serpentinama. Iako će na pločama pisati da vam treba oko sat vremena, slobodno računajte na duplo više jer ne treba samo jurcati, već uživati u povremenim zastajkivanjima, svakako zbog ljepote prirode koja vas okružuje. Put iz Osora je duži i za njega treba oko tri sata do Televerina te još oko pola sata do Sv. Mikule
Glas Istre

23. svibnja 2007.
HVIDRA o Bleiburgu: Bozanića napada sekta kriptokomunističkih sljedbenika
Foto: Goran Mehkek
ZAGREB - Zajednica udruga Hvidre grada Zagreba u današnjem priopćenju osudila je besprizornu hajku na kardinala Josipa Bozanića, koja se ne stišava od njegove propovijedi na Bleiburškom polju.
U priopćenju Zajednice udruga Hvidre, predsjednik Ivan Pandža napominje kako će se, nažalost, i kardinal morati susresti s prastarom mudrošću da ništa nije tako opasno kao govoriti istinu.
"Unatoč činjenici što su njegove riječi, koje je izgovorio na najvećem stratištu hrvatskoga naroda, u velikoj većini pučanstva primljene s iznimnim odobravanjem, na njega se danomice obrušavaju strjelice male, ali bučne sekte kriptokomunističkih sljedbenika", kaže Pandža.
Smatra kako u zagrebačkoj Hvidri nipošto ne misle da bi Bozanić trebao biti izuzet od javne društvene kritike, posebice onda kada se upušta u razmatranje pitanja opće i društvene važnosti.
Međutim, nedopustivo je da se kritika i napadi na kardinala Bozanića prikazuju kao tobožnja skrb za ugled i dostojanstvo same Crkve. Njegovi kritičari, koji mahom ne pripadaju instituciji koju kardinal predstavlja, bezočno dociraju gdje bi kardinal i Crkva trebali držati misu, gdje i kako se moliti, komu se pokloniti i koje duhovne i društvene vrijednosti zastupati", navodi se u priopćenju. Također se osuđuju ucjene i pritisci na kardinala glede odlaska svećenika Katoličke crkve, ili njega osobno, na mjesto koncentracijskog logora Jasenovac te navodi kako o tome treba odlučiti sama Crkva u punoj slobodi, bez diktata, pritisaka, ucjena ili ponižavanja. "Klanjajući se prije svih sjeni onih koji su svoju žrtvu ugradili u slobodnu hrvatsku državu, zalažemo se za odavanje počasti svim žrtvama i svim nevino stradalima, neovisno o bilo kakvom nacionalnom ili političkom predznaku", napominje u priopćenju Ivan Pandža. Jutarnji list

23. svibnja 2007.
SVJETSKI DAN Obilježavanje biološke raznolikosti
Lonjsko polje dobilo kartu staništa
Park prirode Lonjsko polje prvo je u Hrvatskoj s kartom staništa a u tijeku je sličan posao u parkovima Učka i Medvednica
KRAPJE - Obilježavajući Svjetski dan biološke raznolikosti u Javnoj ustanovi Park prirode (PP) Lonjsko polje, predstavnici tvrtke za primijenjenu ekologiju OIKON iz Zagreba Zrinka Mesić i Hrvoje Peternel predstavili su kartu staništa PPa Lonjsko polje. Kartiranje staništa dio je aktivnosti vezanih uz izradu plana upravljanja PP-a Lonjsko polje.
Predstavnici svih parkova i nacionalnih parkova Hrvatske, zajedno sa stručnjacima PP-a Lonjsko polje, tijekom prošle godine, u srpnju i studenome, na terenu su obavili najveći dio posla.

Karta je izrađena u omjeru 1:25000 prema europskoj direktivi o staništima. Kartiranje staništa u PP-u Lonjsko polje provedeno je uz stručni nadzor profesora zagrebačkog Prirodoslovno- matematičkog fakulteta: dr. Jasenke Topić, dr. Ljudevita Ilijanića i dr. Vlade Kušca. U izradi karte sudjelovali su i predstavnici Ministarstva kulture, Državnog zavoda za zaštitu prirode. Park prirode Lonjsko polje prva je takva institucija u Hrvatskoj u kojoj je izrađena karta staništa a u tijeku je sličan posao u parkovima prirode Učka i Medvednica. [Zdravko Sever], Vjesnik

23. svibnja 2007.
Kamate na stambene kredite niže u Hrvatskoj nego u Austriji
Najveće približavanje kamatama u eurozoni u Hrvatskoj je ostvareno kod stambenih kredita, a najsporije u potrošačkim kreditima
Ivan SMIRČIĆ
Kamatne stope na neke kredite gotovo su se izjednačile s prosjecima eurozone, pokazuje najnovija analiza Hrvatske udruge banaka (HUB). Početkom ove godine kamatne stope na stambene kredite bile su niže u Hrvatskoj nego u Austriji, Finskoj, Grčkoj, Italiji i Sloveniji, a razlika kamatnih stopa nešto je veća kod kredita poduzećima zbog još uvijek većih rizika u tome sektoru.

Očekuje se smirivanje na svjetskom tržištu
Konvergencija kamatnih stopa velikim se dijelom može objasniti unutarnjim čimbenicima, odnosno snagom konkurencije i smanjenjem rizika, kaže analiza HUB-a. Jedan dio objašnjenja ipak treba pripisati vanjskim čimbenicima, odnosno činjenici da kamatne stope na kredite u eurozoni brže reagiraju na porast referentne kamatne stope na euro te sve većem udjelu novoodobrenih kredita vezanih uz švicarski franak uz nižu kamatnu stopu.
Daljnji rast referentnih kamatnih stopa na euro i franak prouzročio bi snažan pritisak na rast kamatnih stopa na hrvatskom tržištu. Međutim, dobra vijest za korisnike kredita jest da analitičari očekuju smirivanje tempa rasta kamatnih stopa na svjetskom tržištu.
Gledajući nekoliko godina unazad, analiza objašnjava kako je do kraja 2003. postojala stabilna premija od oko dva postotna boda iznad usporedivih kamatnih stopa u eurozoni. Tijekom 2004. i 2005. kamatne su stope u eurozoni neznatno padale. Pad je zaustavljen na minimumu od oko četiri posto u zadnjem tromjesečju 2005. U isto vrijeme, kamatne stope u Hrvatskoj padale su brže i puno se jače kolebale, što je tipično za procese strukturnih promjena zbog jačanja konkurencije i uvođenja novih vrsta kredita na tržište. Prošle je godine nastavljen pad kamatnih stopa, ali puno sporije nego proteklih godina, dok su kamatne stope u eurozoni zabilježile snažan rast. Od zadnjeg kvartala 2005. do početka 2007. narasle su toliko da su gotovo izbrisale razliku između kamatnih stopa u Hrvatskoj i eurozoni. Prema tome, kamatne stope na dugoročne stambene kredite stanovništvu približile su se onima u eurozoni za oko dva postotna boda u protekle četiri godine.

Od toga se oko 1,4 postotna boda može objasniti jačanjem konkurencije na domaćem tržištu. Oko 0,6 postotnih bodova može se objasniti time što je prosječna kamatna stopa u eurozoni rasla od kraja 2005., ali se taj učinak nije prenio na domaće tržište.
U analizi HUB-a zaključuju kako se u Hrvatskoj dogodilo približavanje kamatnih stopa eurozoni, ali je to približavanje imalo različitu jačinu i karakter na različitim tržištima. Na tržištu stambenih kredita približavanje je najveće, kaže HUB-ova analiza, no ono se jednim dijelom može objasniti reakcijom europskih i rigidnošću hrvatskih kamatnih stopa u razdoblju rasta referentne kamatne stope na europskom tržištu novca u proteklih godinu i pol dana.

Rizici korporativnog sektora
Na tržištu potrošačkih kredita približavanje je bilo sporije, no na tom tržištu očito tek slijedi prilagodba rastu referentnih kamatnih stopa, pa će se u 2007. moći konačno ocijeniti kako tržišta reagiraju. Na tržištu dugoročnih kredita poduzećima konvergencija je najmanja, jer domaće tržište na rast referentnih kamatnih stopa reagira jednakom brzinom kao i europsko, dok razlike u rizicima korporativnog sektora i dalje sprječavaju jače približavanje kamata. Vjesnik

23. svibnja 2007.
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA Godišnje se posadi 200.000 loznih cjepova
Sadnju vinograda ubrzat će vinske ceste
U Županiji je 13.000 hektara potencijalnih vinogradarskih položaja
Dražen KOPAČ
U Zagrebačkoj županiji, zadnjih šest godina, posađeno je 1,08 milijuna loznih cjepova, odnosno podignuta su nova 202 hektara vinograda, a proizvodnja vina s kontroliranim podrijetlom porasla je 20 posto. U tome razdoblju dolazi i do značajnije promjene sortimenta grožđa. Porasla je sadnja rajnskoga rizlinga, bijelog i sivog pinota, chardonnaya, sauvignona i traminca, a uz županijske potpore autohtonog portugisca i kraljevine. Prema podacima Hrvatskoga zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, prije šest godina pod portugiscem je bilo 6,32 hektara , lani 24,72 hektara , dok su površine pod kraljevinom sa 75,85 hektara porasle na 120,91 hektara . Vino tih dviju sorta zaštićena je robna marka Zagrebačke županije.

Najveći problem su površine
>Sadnja vinograda zadnjih godina se ustalila. U prosjeku se sadi 200.000 cjepova godišnje. Ako gledamo stvarne potrebe, to je malo, no podizanje vinograda sputavaju skupoća zemljišta i neriješeni imovinsko- pravni odnosi na vinogradarskim površinama.
Ipak, zadovoljan sam! Postoji volja, vinogradari obnavljaju stare i podižu nove nasade, vide perspektivu u proizvodnji vina<, kaže Josip Kraljičković, županijski pročelnik za poljoprivredu. Dodaje kako su površine najveći problem, jer cijena zemljišta, ovisno o položaju, premašuje 25.000 eura za hektar. >To je nepovoljno za razvoj vinogradarstva, pa mjere koje se trenutačno provode na razini države, Županije i gradova, nisu dovoljne.
U Zagrebačkoj županiji ima oko 13.000 hektara potencijalnih vinogradarskih položaja, ali danas je pod vinogradima svega desetak posto. U odnosu na prije dvadesetak godina površine su smanjene na jednu trećinu. No, uvode se najpoznatije svjetske sorte, a dolazi i do značajnije profesionalizacije proizvođača.

Danas se proizvodnjom vina profesionalno bavi stotinjak obitelji<, kaže Kraljičković. Jedna od njih je obitelj Drage Režeka koja na Plešivici obrađuje 4,5 hektara trsja. >Zemljište je skupo, ljudi nas ucjenjuju, za hektar traže i do 200.000 kuna. No, problem su i vikendice na dobrim vinogradarskim položajima koje su osamdesetih godina preplavile Plešivicu. Žalosno je što se prostornim planovima na vinogradarskim položajima dopušta gradnja spremišta za alat, koja kasnije dobiju priključak struje i vode i preko noći postaju kuće za odmor<, kaže Režek.

Prodaja vina na gospodarstvu

Daljnjoj profesionalizaciji vinogradarske proizvodnje u Županiji, smatra Josip Kraljičković, pridonijet će razvoj vinskih cesta, koje proizvođačima omogućuju prodaju vina na gospodarstvu. >Takvim oblikom ponude i prodaje vina potiče se i sadnja vinograda<, kaže Kraljičković.

FRANJO KOLARIĆ, Hrastje Plešivičko
>I da nema poticaja sadio bih vinograd!<
Obitelj Franje Kolarića iz Hrastja Plešivičkoga posadila je protekle dvije godine 13.000 trsova, najviše zelenoga silvanca. Sadili su i portugizac, crni pinot i neuburger. Otkako je Franjo, prije desetak godina, preuzeo obiteljski posao želja mu je posaditi što više vinograda. >Samo iz vlastita grožda mogu napraviti ono što želim<, kaže Franjo čija obitelj zasad, u vinogorju Sveta Jana, obraduje 29.000 trsova.

>Imam volju, a nastavljam i obiteljsku tradiciju. I iduće godine planiram saditi, na otprilike dva hektara<, dodaje. Napominje kako u vinogorju Sveta Jana nema većih problema s otkupom zemljišta. Potrebna dva hektara za sadnju novog vinograda planira otkupiti do jeseni. >Imam sreću što sam okružen normalnim ljudima pa se lako dogovorim. Na Plešivici je puno teže. Parcele su usitnjene, vlasnici su davno iselili u prekooceanske zemlje, a problem su i vikendice na dobrim vinogradarskim položajima<, priča Franjo, koji je lani počeo stvarati i vlastiti 'mrežu' kooperanata. >Ljudi će imati siguran otkup, neće posjeći trsje, a grožde će proizvoditi pod mojim nadzorom<, dodaje. Za podizanje vinograda Franjo se zadužuje kod banaka, a osim državne potpore koristi i poticaje Županije i Grada Jastrebarskoga. >I da nema potpora sadio bih vinograd! Kada sam krajem devedesetih od oca preuzeo posao, bilo je teško. Nije bilo poticaja kao danas, no ipak sam posadio 8000 trsova<, ponosan je Franjo.

KRUNOSLAV ŠIMANOVIĆ, Kostel Pribićki
Za ozbiljniju proizvodnju pet hektara trsja
>Ne znam zbog čega bismo pili australska vina, na primjer. Imamo prekrasno podneblje u kojem možemo proizvesti vrhunska vina, ali nažalost ljudi to ne shvaćaju. Smiju nam se kada sadimo vinograd<, kaže Krunoslav Šimanović iz Kostela Pribićkoga. Jedan je od onih koji su ovoga proljeća, u podregiji Plešivica, posadili najviše trsova -11.666, odnosno njegova je obitelj, na jugozapadnim položajima Kostela, podigla tri hektara vinograda. >Dvije smo godine pregovarali s vlasnicima parcela i napokon okrupnili površinu. No, nije sve išlo glatko! Jedan od vlasnika nam svoju parcelu nije htio prodati, dati u najam ili je mijenjati. Šteta, jer je sada nasredini vinograda ostala površina od 2500 četvornih metara na kojoj susjed sije djetelinu<, kaže Krunoslav. Većinu okrupnjenoga zemljišta, dodaje, uzeo je najam na 35 godina. >Sve što proizvedemo uspijemo i prodati. Zbog povećane potražnje za vinom, ali i poticaja koje dobijemo od države i Županije, odlučili smo podignuti novi vinograd. Onaj tko se ozbiljnije želi baviti proizvodnjom, mora imati barem pet hektara trsja<, objašnjava Krunoslav. Stoljetnu obiteljsku tradiciju preuzeo je od djeda Stjepana, uz pomoć oca i strica. U njegovim je vinogradima 26.000 trsova - najviše frankovke, potom crvenoga traminca, crnog pinota, rajnskog rizlinga... >Ne koristim kredite, ulažem samo vlastita sredstva. Korak po korak i mirno spavam<, dodaje Krunoslav. Želja mu je da se, poput portugisca i kraljevine, u prepoznatljive robne marke Zagrebačke županije uvrsti i frankovka. [D. K.] Vjesnik

23. svibnja 2007.
MOČVARA PANTAN
Pantan bi se uskoro trebao naći i u mreži Natura 2000
Mreža zaštićenih područja zemalja članica EU-a Natura 2000 je
temeljni program u zaštiti prirode u procesu pristupanja Hrvatske EU
Irena DRAGIČEVIĆ
TROGIR - U trogirskoj Gradskoj knjižnici u utorak je otvorena izložba fotografija >Ljepote močvare Pantan<, snimljenih tijekom istraživanja provedenih prošle i ove godine. U povodu obilježavanja Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode, upriličila ju je eko - udruga Sunce u suradnji sa splitsko-dalmatinskom Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, Petom splitskom gimnazijom i trogirskom knjižnicom.

Izložba je dio projekta >Područja važna za biljke - Pantan<, koji financira zagrabački Prirodoslovno-matematički fakultet, a provodi Sunce. Cilj projekta je podizanje razine svijesti o važnosti očuvanja ovog močvarnog područja, kao jednog od rijetkih i ugroženih staništa. Pantan ili Blato, močvarno je područje između Divulja i Trogira na kojem boravi 196 vrsta ptica, od čega je 45 vrsta gnjezdarica, dvije vrste vodozemaca, šest vrsta gmazova, a tijekom godine nadlijeće ga sedam vrsta netopira. Pokriven je s 269 biljnih vrsta. Od 2000. godine Pantan je zaštićen kao posebni rezervat.

>Pantan bi se uskoro trebao naći i u mreži zaštićenih područja zemalja članica Euorpske unije Natura 2000, koja predstavlja temljni program u zaštiti prirode za provedbu procesa pristupanja Hrvatske EU. Prema Direktivi o staništima EU, Pantan je važan zbog očuvanja ugroženih stanišnih tipova <, ističe Ivana Carev iz Sunca.

Osim rukavaca rječice i tršćaka, za Pantan je značajna i laguna plitke, poluslane vode u kojoj žive brojni morski organizmi. Prema Zakonu o morskom ribarstvu, Pantan je posebno zaštićeno stanište u kojem ja zabranjen ribolov i sakupljanje morskih organizama. Vjesnik

23. svibnja 2007.
Tijesto za štrudle sa znakom >Hrvatska kvaliteta<
Do otvaranja pogona u Novoj Gradiški bilo je 18 zaposlenih, a sada ih je 26. Zahvaljujući novoj proizvodnoj liniji će biti posla za još 10 radnika
Anita BENIĆ
Kvalitetu Clarumova asortimana prepoznali su i stručnjaci Hrvatske gospodarske komore pa je ta tvrtka za proizvodnju tijesta za savijače s konzervansom i bez njega dobila znak >Hrvatska kvaliteta<.

Clarum d.o.o. obiteljska je tvrtka Ivke i Drage Šimića, osnovana 1999. godine. Specijalizirana je za proizvodnju suhe tjestenine te listova za pite i savijače. Clarum u sve trgovačke lance distribuira 14 vrsta tjestenine te listove za pite savijače s konzervansom i bez njega, za što je i dobivena markica >Hrvatska kvaliteta<.

Vlasnici certifikata i patenata
Uz certifikat ISO 0991:2000 i HACCP, od prošle godine uveli smo i normu o sigurnosti hrane ISO 22000:2005, a tvrtka je vlasnik i nekoliko patenata. Riječ je o svjetski priznatom patentu za postupak proizvodnje listova za pite, savijače i lazanje ekstrudiranjem. Patentirali smo i uređaj za sušenje listova, rekao nam je Drago Šimić. Iako je sjedište tvrtke još u Velikoj nedaleko od Požege, od kolovoza prošle godine proizvodni pogon premješten je u novogradiški Industrijski park.

Kako naglašava Šimić, ta je greenfield investicija vrijedna gotovo pet milijuna kuna ostvarena u samo 65 dana. Otvaranjem novog proizvodnog pogona osigurani su reduvjeti za smjeliji razvoj, od širenja proizvodnog asortimana, uvođenja novih tehnologija pa do povećanja broja zaposlenih.

Edukacija zaposlenika
>Do otvaranja pogona u Novoj Gradiški imali smo 18 zaposlenih, a sada ih je 26<, istaknuo je Šimić, dodajući da će nova proizvodna linija zahtijevati zapošljavanje još desetak radnika. >Zahvaljujući toj liniji, jedinoj takve vrste u Hrvatskoj, proširit ćemo lepezu proizvoda za savijače i na slatki i na slani program.

Morat ćemo zaposliti i educirati voditelje proizvodne linije, ali i ostale zaposlene <, naglašava Šimić napominjući da će ta investicija značiti i veći izvoz. Govoreći o problemima, Šimićevi spominju selekciju hrvatskih proizvođača te nekontroliran uvoz, što se najbolje ogleda u velikim trgovačkim lancima koji prednost daju uvoznim proizvodima. Vjesnik

22. svibnja 2007.
HAAG ZA UDRUŽENI ZLOČINAČKI POTHVAT POIMENCE OPTUŽIO FRANJU TUĐMANA I GOJKA ŠUŠKA TE GENERALE BOBETKA, ČERVENKA, GOTOVINU, ČERMAKA I MARKAČA
Del Ponte abolirala HDZ i Tuđmanovu vladu

ZAGREB/HAAG - Haško tužiteljstvo ostalo je i u novom prijedlogu optužnice protiv Gotovine, Čermaka i Markača pri sedam imenovanih članova udruženog zločinačkog pothvata. Za udruživanje protiv hrvatskih Srba u Oluji tužiteljstvo poimence optužuje trojicu optuženih hrvatskih generala, zatim pokojnog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, a onda i Gojka Šuška, Janka Bobetka i Zvonimira Červenka.
Šušak je bio ministar obrane, a Bobetko i Červenko dvojica ratnih načelnika Glavnog stožera hrvatskih oružanih snaga, te zajedno s trojicom optuženih čine udruženi zločinački pothvat, pri čemu tužiteljstvo ponovno spominje i "mnoge druge" kao njegove sudionike, ali samo kao instrument i pomagače u počinjenju zločina.
U staroj optužnici definicija udruženog zločinačkog pothvata, koji je osmišljen i proveden radi progona hrvatskih Srba iz tzv. Krajine i sprječavanja njihova povratka u Hrvatsku, obuhvaćala je niz političkih i vojnih dužnosnika, a prema nekim tumačenjima i sve koji su na hrvatskoj strani sudjelovali u Oluji.
Tužiteljstvo je u prvom pokušaju definiranja zločinačkog pothvata napisalo da su sudionici tog pothvata bili razni časnici, dužnosnici hrvatskih vlasti i političkih struktura na svim razinama, razni prvaci i članovi HDZ-a, časnici i pripadnici Hrvatske vojske, specijalne policije, civilne policije i drugih hrvatskih sigurnosnih i obavještajnih službi te druge "znane i neznane" osobe...

Dobro opisana "jezgra"
I obrana se protivila preširokoj definiciji sudionika zločinačkog pothvata, koja je uključivala i "neznane sudionike", a Gotovinina obrana inzistirala je da se poimence navedu svi sudionici zločinačkog pothvata.
Sudsko vijeće prigovorilo je tužiteljstvu zato što je dobro opisalo "jezgru" zločinačkog pothvata, u kojoj su bili Tuđman, Šušak, Bobetko i Červenko, ali je bilo rezervirano prema definiranju ostalih, nižih struktura tog pothvata, koje tužiteljstvo ni u novom prijedlogu optužnice nije poimence navelo.
Vijeće je smatralo da tužiteljstvo nije pogriješilo kada je u taj pothvat uključilo "neznane" sudionike, ali da je pritom moralo proširiti krug imenovanih osoba i uključiti vojne i političke dužnosnike u onoj mjeri u kojoj su oni poznati.
Tužiteljstvo, stoga, više ne tvrdi da su svi oni koji su sudjelovali u akciji koja je dovela do zločina obuhvaćeni udruženim zločinačkim pothvatom. Sada pak svi "obični" sudionici Oluje postaju tek instrument u počinjenju zločina, dakle nisu više sudionici zajedničkog zločinačkog pothvata, čime je tužiteljstvo uskladilo optužnicu protiv Gotovine, Čermaka i Markača s novom, suženom definicijom udruženog zločinačkog pothvata što je prihvaćena u nedavnoj presudi u predmetu Brđanin, prema kojoj svi neposredni počinitelji ne moraju nužno biti i sudionici zločinačkog pothvata. Nižerangirani su sudionici pothvata iskorišteni od strane sudionika zločinačkog pothvata, ili su s njima surađivali u počinjenju zločina nad srpskim stanovništvom, uključujući i one kojima su Gotovina, Čermak i Markač zapovijedali.

Krivnja temeljza odštetu
Sada tužiteljstvo popisu onih koji su korišteni ili su surađivali sa sedmoricom sudionika pothvata - ali nisu sudionici zločinačkog pothvata - opet uvrštava sve one iste razne časnike, dužnosnike hrvatske vlasti i političkih struktura na svim razinama, pa i na lokalnoj, razne prvake i članove HDZ-a, kao i u prvoj verziji, a tom popisu sada jedino dodaje vojnu policiju. "Izbacivanjem" nižerangiranih imena iz zločinačkog pothvata, odnosno njihovim neuključivanjem, haško tužiteljstvo odustalo je od tih imena na nižim razinama, a tako na budućem suđenju neće morati dokazivati ni njihovu pripadnost zločinačkom pothvatu, što bi odnijelo puno vremena i truda.
Tužiteljstvo je promijenilo i prvu točku optužnice, tako da je sada Gotovinu, Čermaka i Markača poimence optužilo za progon krajinskih Srba, uključujući deportaciju i prisilno premještanje, razaranje i paljenje srpskih kuća, pljačku srpske imovine, ubojstva i granatiranje civila, nametanje dikriminacijskih zakona, oduzimanje imovine, nezakonita zatočenja i nestanke, dok su u prijašnjoj verziji optužnice generali bili optuženi za progon Srba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi.
Hrvatski pravni stručnjaci smatraju da će u slučaju da optuženi budu proglašeni krivima i za udruženi zločinački pothvat, to imati ozbiljne političke, pravne, pa čak i materijalne posljedice za Hrvatsku. Takva bi presuda, naime, otvorila mogućnost građanima srpske nacionalnosti koji su stradali u Oluji da od Hrvatske zatraže odštetu.

Autor: Denis ROMAC

Kuzmanović u Hrvatskoj
Američki odvjetnik Tomislav Kuzmanović, kako doznajemo, doputovao je jučer u Hrvatsku na razgovor o preuzimanju obrane generala Mladena Markača pred Haškim sudom. Mjesto glavnog odvjetnika u Markačevu braniteljskom timu ostalo je prazno nakon izbacivanja Miroslava Šeparovića zbog sukoba interesa, a hoće li Kuzmanović preuzeti obranu, znat će se još ovaj tjedan. Markačeva obrana tražit će od Kuzmanovića neovisnost o Gotovininoj obrani i suradnji što su je Gotovinini američki odvjetnici Mišetić i Kehoe uspostavili s haškim tužiteljstvom, iza leđa ostalih dviju obrana, kako je to nedavno primijetio Goran Mikuličić, preostali član Markačeva braniteljskoga tima.

Državno odvjetništvo ispitat će skidanje tajnosti s brijunskih zapisa
Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivan Jarnjak (HDZ) izjavio je jučer da je to tijelo na svojoj jučerašnjoj sjednici odlučilo svu prikupljenu dokumentaciju vezanu uz objavu tonskog zapisa s brijunskog sastanka vojnog i državnog vrha održanog 31. srpnja 1995. poslati Državnom odvjetništvu. Govoreći na konferenciji za novinare, Jarnjak je rekao da bi Državno odvjetništvo trebalo utvrditi na koga se odnosi odluka Vlade o deklasifikaciji brijunskih zapisa, odnosno je li ona općenita ili je oznaka tajnosti skinuta samo za potrebe braniteljskih timova na Haškom tribunalu. Dodao je i da Odbor traži utvrđivanje činjnica o tome odnosi li se Vladina odluka na sve vrste zapisa, što znači na audiosnimke i videosnimke, ili samo na pisani transkript sa spomenutog sastanka.
- Također od Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost zahtijevamo da razmotri pitanje čuvanja i zaštite klasificiranih podataka - rekao je Jarnjak, dodavši da je odbor svoje zaključke poslao predsjedniku Republike, premijeru i predsjedniku Sabora.
Glas Slavonije

22. svibnja 2007.
Poziv RH za pregovaračko stajalište o energetici
Hrvatska je dobila poziv od predsjedništva EU-a da dostavi svoje pregovaračko stajalište za poglavlje energetika, u kojem će pregovore moći otvoriti bez dodatnih mjerila.
Njemačko predsjedništvo u petak je poslalo poziv hrvatskoj Vladi, nakon što je Odbor stalnih predstavnika (COREPER) prihvatio izvješća Europske komisije o screeningu za poglavlje energetika. Hrvatska Vlada sada treba poslati svoje pregovaračko stajalište. Na temelju toga u tijelima EU-a počinje postupak za donošenje pregovaračke pozicije EU-a.
Nakon što se oba pregovaračka stajališta nađu na stolu, dogovorit će se datum održavanja Međuvladine konferencije, na kojoj se otvaraju i zatvaraju pregovori po pojedinim poglavljima.
Vijeće je dosad prihvatilo izvješća o screeningu za ukupno 30 poglavlja europske pravne stečevine. U 20 poglavlja nisu postavljena mjerila, a u deset poglavlja pregovori će se moći otvoriti nakon što se ispune postavljena mjerila. Hrvatska je do sada otvorila pregovora u šest poglavlja, do kojih su u dva pregovori privremeno zatvoreni. HRT

22. svibnja 2007.
Turisti otkrivaju hrvatsku baštinu
Čak 65 posto Europljana tijekom odmora u Hrvatskoj posjetilo je kulturne znamenitosti, a Hrvatska turistička zajednica poduzima brojne aktivnosti kako bi turiste upoznala s našom kulturnom ponudom
Marina TENŽERA
Plitvička jezera, Šibenska katedrala, Dubrovnik, Trogir, Dioklecijanova palača, antički Poreč - ta tko bi nabrojio sve krasote hrvatske kulturne baštine upisane na Svjetsku listu? Stoga ne začuđuje da upravo sretni spoj kulture i turizma danas čini imperativ, onu nužnu simbiozu kojom se u suvremenoj Europi, ali i globalizirajućem svijetu zaštićuje i promiče nacionalni identitet. Prebogata kulturna baština Hrvatske od srednjovjekovnih istarskih i dalmatinskih gradića, zagorskih kurija i dvoraca još je neotkriveno područje one >skrivene Europe< koju sve više otkrivaju kulturni i turistički nomadi.
Svjetske procjene
Što znači kulturni turizam u svijetu? Procjena Svjetske turističke organizacije (WTO) pokazuje da danas 37 posto međunarodnih putovanja uključuje neki oblik kulturnog turizma, a predviđa se porast te potražnje za 15 posto godišnje do 2020. godine. Taj trend odražava se i u Hrvatskoj, gdje sve veći broj inozemnih turista sudjeluje u kulturnim aktivnostima i posjećuje kulturno povijesne lokalitete, koncerte, predstave i kulturne manifestacije. Statistika pokazuje da je tijekom 2004. čak 65 posto Europljana tijekom odmora u Hrvatskoj posjetilo kulturne znamenitosti, 43 posto muzeje i izložbe, 39 posto koncerte i 30 posto kazališta i priredbe. Najčešći posjetitelji povijesnih lokaliteta i kulturnih događanja su mladi i srednji naraštaj te visokoobrazovani. Što je Hrvatska proteklih godina poduzela da bi se snažnije vezali kultura i turizam, saznali smo u Hrvatskoj turističkoj zajednici. Ured pri Hrvatskoj turističkoj zajednici za kulturni turizam, osnovan 2005. godine sa svrhom razvoja kulturno turističkih proizvoda, ovih je dana u Ninu održao edukativni seminar pod nazivom >Tko je tko i što radi u kulturnom turizmu<. To je početak raznovrsnih aktivnosti kojima HTZ nastoji što bolje predstaviti kulturna blaga.
Što je napravljeno?
Hrvatska turistička zajednica je u programu rada za 2007. godinu utvrdila programske ciljeve i zadatke temeljene na Strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma i strateškim prioritetima Strategije razvoja kulturnog turizma. Osim uspostavljanja intersektorske suradnje na nacionalnoj i regionalnoj razini, HTZ je pokrenuo sustav informacija, održao niz predavanja, seminara i predstavljanja o važnosti kulturnog turizma, a održano je i niz prezentacija i tiskovnih konferencija u Stockholmu, Berlinu, Budimpešti, Stuttgartu, Ateni, Bratislavi i Pekingu. Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo kulture još su 2003. potpisali Sporazum o suradnji na području zaštite, očuvanja i promocije kulturnih i prirodnih dobara. Na Filozofskom fakultetu unutar Odsjeka za informacijske znanosti kulturni turizam uvršten je kao izborni predmet, dok ga Zagrebačka škola za menadžment tek uvodi.
Hrvatska turistička zajednica je u nizu aktivnosti promidžbe kulturnog turizma izradila i brošuru koja se raspačava na svim promidžbenim nastupima, posebice specijaliziranim sajmovima za kulturu u zemlji i u svijetu. Otisnuti su i promidžbeni plakati s motivima lokaliteta pod zaštitom Unesca.
Hrvatska turistička zajednica je osim toga izdala CD box hrvatske tradicijske glazbe >Anima croatica< koji predstavlja hrvatsku tradicijsku glazbu kroz sedam CD-ova (klape, sacra, folklor, etno), a glavni urednik izdanja je Ljubo Stipišić Delmata. Tim projektom povezani su turizam i tradicijska glazba kako bi na što bolji način promicali Hrvatsku diljem svijeta. Radi bolje međusobne povezanosti, suradnje i organizacije između kulturno- turističkih institucija, Ured za kulturni turizam Hrvatske turističke zajednice krenuo je 4. svibnja ove godine s distribucijom email newslettera za kulturni turizam koji će stvoriti nužnu sinergiju kulture i turizma.
Uz prikaz zvuka i slike, kvalitetan mjesečni pregled obavijesti iz kulturno turističke ponude Hrvatske predstavlja povezanost aktualne informacije i funkcionalne preporuke u tzv. >interaktivnu kulturno turističku razglednicu< za sve zainteresirane.
 
Portal za kulturni turizam
U tijeku je i izrada Portala za kulturni turizam u okviru središnjeg portala Hrvatske turističke zajednice koji će se sastojati od dvije cjeline. Prva će predstaviti aktivnosti Ureda za kulturni turizam HTZ-a, a druga će prezentirati kulturno-turističku ponudu. Sadržaj će biti podijeljen u nekoliko cjelina.
Prva pod nazivom >Što trebam vidjeti?< predstavit će hrvatsku kulturnu baštinu po regijama, dakle osnovne povijesne podatke, kulturne znamenitosti - arheološki lokaliteti, crkve, dvorci i kurije, stari gradovi (burgovi), kašteli, utvrde, muzeji, galerije i kazališta. Drugi segment >Što trebam doživjeti< ponudit će cjelovit kalendar kulturnih događanja u hrvatskim regijama. Treća dionica >Gdje trebam odsjesti< ponudit će cjelovitu informaciju o smještajnim mogućnostima od hotela do kampova i svjetionika. Hrvatske gastronomske ljepote, odnosno restorane i bogatu enološku ponudu pokazat će dionica >Što trebam kušati?
Seminari edukacije
Osim toga bit će ponuđene i informacije >Koga trebam kontaktirati?< (podatci odgovarajućih institucija, ino turoperatora i turističkih agencija, korisnih linkova itd.) i >Multimedijalni sadržaji< koji će predstaviti brošure, Unesco infografike, video i audio materijal, elektronske razglednice i virtualne vodiče.
Jedan od ciljeva Ureda HTZ-a za kulturni turizam jest i sustavno poticanje, razvijanje i usklađivanje svih inicijativa razvoja kulturno- turističkih proizvoda. Kako bi nositeljima kulturno turističke ponude pomogli pri stvaranju kulturno turističkih proizvoda, Ured u svim regijama organizira edukativne seminare za kulturni turizam kojima se diže stupanj znanja potrebnih za razvoj proizvoda, odnosno potiče razina suradnje i organizacije između predstavnika kulturnog sektora, turističkog sektora te lokalne uprave i samouprave. Vjesnik


22. svibnja 2007.
IDEALNO MJESTO NAKON PRIMOŠTENA I VODICA
STOCKHOLMSKA TVRTKA NORDHUS MEDICO ISTRAŽUJE ŠIBENIK
Šveđani bi bolnicu u bivšoj vojarni
Nordhus Medico traga za zemljištem na kojem bi izgradio rehabilitacijski centar od deset tisuća četvornih metara površine i u njegovu gradnju uložio 10 do 15 milijuna eura
Nakon što se pismom namjere već obratila primoštenskoj i vodičkoj vlasti, stockholmska tvrtka Nordhus Medico posljednjih se dana intenzivno raspituje za još jednu potencijalnu lokaciju za gradnju zdravstvenog, športsko-rehabilitacijskog i rekreacijskog centra. Ovaj je put u pitanju pozamašna kvadratura bivše Vojarne "Bribirski knezovi" od oko 100 tisuća četvornih metara slobodnih za gradnju upravo takvih sadržaja, koju će u Projektu Šibenik gradska vlast uskoro ponuditi tržištu u prednatječajnoj proceduri.
- Šveđani se zanimaju za to područje do te mjere da bi najradije preskočili i natječaj i postupak izbora ponuđača. Toliko su zadovoljni lokacijom u samom gradu da bi već sada potpisali ugovor o koncesiji. Ne pada nam na pamet zanemarivanje procedure koja u konačnici može rezultirati vrlo zanimljivim ponudama - kazao je Ante Kulušić, član šibenskoga Gradskog poglavarstva zadužen za gospodarstvo.
Nordhus Medico, podsjetimo, intenzivno traga za primjerenim zemljištem na kojem bi izgradio rehabilitacijski centar od deset tisuća četvornih metara površine i u njegovu gradnju uložio između 10 i 15 milijuna eura, dok bi cijeli projekt dosegnuo investicijsku "težinu" od 200 milijuna eura. Predviđeno je i otvaranje 350 radnih mjesta.
Marina JURKOVIĆ
Zajedno s katoličkom školom i vatrogascima
Budući da je ukupna površina "Bribirskih knezova" veća od 300 tisuća četvornih metara, moguća gradnja rehabilitacijskog centra neće osujetiti i druge planove. Bit će dovoljno prostora i za gradnju katoličkog školskog centra i budućih prostorija šibenske Javne vatrogasne postrojbe.
Slobodna Dalmacija

22. svibnja 2007.
GENERAL BOSANSKIH HRVATA JUČER ODRŽAO PREDAVANJE O ZNAČENJU VJERE U SUŽANJSTVU
Blaškić: Vjera mi je dala snagu da izdržim u Haagu

OSIJEK - Nakon što me dočekala haška optužnica u studenome 1995. godine, prvi put sam osjetio samoću. Našao sam se pred teretom neizvjesnosti i spoznajom da sam na životnoj prekretnici, dok je na drugoj strani bila optužnica koja je postala realnost, rekao je general bosanskih Hrvata Tihomir Blaškić, na predavanju "Značenje vjere u Domovinskom ratu i sužanjstvu", u organizaciji Povjerenstva za pastoral branitelja i stradalnika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji Đakovačko-srijemske biskupije. Blaškić je na susretu s predstavnicima udruga proizišlih iz Domovinskog rata, održanome u Duhovno-rekreativnom centru "Emaus", zahvalio osječkim braniteljima i hodočasnicima na kršćanskoj solidarnosti i duhovnoj potpori pruženoj tijekom njegovog haškog križnog puta.
- U haškom zatočeništvu bilo je mnogo kušnji, ali sazrijevali smo u vjeri i osjećali da je Krist s nama i u nama. Vjera nam je davala snagu da ustrajemo i iznesemo taj teret, istaknuo je Blaškić. "Teret križa teško se može izbjeći. Često padamo u depresije i strahove zbog neizvjesnosti, no izlaz uvijek postoji. Svatko od nas ima svoju misiju koju je kao čovjek i vjernik dužan ispuniti. Treba nastojati vidjeti svjetlo i dobro koje je svugdje oko nas", poručio je Blaškić.(Lj.K.) Glas Slavonije

21. svibnja 2007.
Hrvatska zainteresirana za Mediteransku uniju
Piše: Boris Vlašić
ZAGREB - Mediteranski klub jedan je od naziva koji je dobila inicijativa novog francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, Mediteranska unija, a prema kojoj bi se sve zemlje koje okružuju Mediteran udružile u zajednicu nalik EU i time predstavljale most između Europe i Afrike.
- Hrvatska je u principu opredijeljena za sve oblike suradnje na području Mediterana - iznio nam je svoje viđenje inicijative Hido Biščević, državni tajnik za politička pitanja u MVP-u, dodajući kako treba pomnije proučiti ideju i ciljeve Sarkozyjeva "kluba". - S obzirom na već poznate Sarkozyjeve stavove o Hrvatskoj kao neupitnoj članici EU, ne treba se zabrinjavati oko sumnji je li riječ o supstitutu za članstvo u EU - kaže Biščević, ali dodaje i da "o svemu Hrvatska treba donijeti stav nakon što se prijedlog pomnije razradi i prouči".
Unija bi, ako se Sarkozyjeva ideja ostvari, okupljala 20 članica, među kojima bi Francuska imala vodeću ulogu, što je jedan od Sarkozyjevih ciljeva najavljen rečenicom "Večeras se Francuska vratila u Europu", koju je izgovorio u svojem govoru nakon izbora za predsjednika.
Sarkozyjeva je ideja da Mediteranski klub formira vijeće koje će održavati regularne summite. Vodstvo "klubom" bi se rotiralo između članica. Kreirala bi se i investicijska tijela nalik onima u EU, poput Mediteranske razvojne banke.
Francuska, Španjolska, Monako, Italija, Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija, Grčka, Cipar te Turska, bi uz Siriju, Libanon, Izrael, Egipat, Libiju, Maltu, Tunis, Alžir i Maroko tvorile uniju kojoj su neke potencijalne članice već dale podršku.
Španjolska i Izrael već su pozitivno odgovorile na inicijativu, no Turska je odbila prijedlog smatrajući ga "diverzijom" u odnosu na glavni sadržaj turskih međunarodnih odnosa, članstvo u EU, čemu se Sarkozy protivi. Turski je inoministar Abdullah Gul stoga rekao kako Turska nikada neće ući u Mediteranski klub. Sarkozyjeva je ideja da klub surađuje vrlo blisko s EU, ali da ostane odvojen.
Četiri razine Sarkozyjeva plana
Biščević smatra da ovom inicijativom Sarkozy namjerava riješiti nekoliko problema. Jedan od neposrednih političkih interesa jest rješavanje pitanja Turske, ali je tu Sarkozy već naišao na problem, komentira Biščević. Drugi je problem, koji bi Sarkozy htio riješiti, vezan uz amortiziranje problema imigranata u Francusku, a treći bi pristup problemu mogao biti korišten pri, recimo, rješavanju izraelsko-arapskih odnosa, budući da bi se u toj neformalnoj zajednici našle zemlje članice EU, NATO saveza i ostale države. Afričko je pitanje, odnosno niz problema koji dolaze i doći će s tog kontinenta, samo još jedan od problema koji Sarkozy želi riješiti stvaranjem tzv. Mediteranskog kluba. Jutarnji list

21. svibnja 2007.
U NATO-u osim tvrtki za vojnu opremu jedino Jamnica i Gavrilović
S NATO-om mogu poslovati jedino tvrtke koje proizvode nešto što se ne proizvodi u zemljama saveza
Ostvare li se aktualni planovi, Hrvatska će biti punopravna članica NATO-a 2009. godine, a tada će osim pripadnika oružanih snaga zadovoljno trljati ruke i hrvatski gospodarstvenici. Njima će se tada otvoriti novo, zasad još nepristupačno tržište, a ako je suditi po primjerima drugih zemalja, cjelokupno će gospodarstvo imati posredne koristi od pristupanja savezu. NATO ima službenu listu dobavljača na kojoj se, u pravilu, mogu naći jedino tvrtke iz zemalja članica, a svi se poslovi rade preko agencije NATO-a koja se zove NAMSA (NATO Maintenance and Supply Agency). Dakle, tek kada Hrvatska bude punopravna članica NATO-a, bit će uvrštena na službenu listu NAMSA-e. Do tada hrvatske tvrtke s NAMSA-om mogu poslovati samo ako proizvode nešto što se ne proizvodi u zemljama saveza ili ako imaju podružnicu u nekoj od zemalja NATO-a. Dosad je u službeni katalog agencije uspjelo ući svega nekoliko hrvatskih poduzeća, uglavnom proizvođača naoružanja i vojne opreme, a od ostalih tvrtki jedino još Jamnica i Gavrilović. Jamnica NATO opskrbljuje mineralnim i izvorskim vodama te voćnim sokovima, a Gavriloviću mjesto na službenoj listi NATO dobavljača više služi kao reklama s obzirom na to da se prije ulaska na službenu listu provode vrlo stroge kontrole. Ulaskom u NATO sve hrvatske tvrtke moći će postati službeni dobavljači saveza, naravno ako njihovi proizvodi zadovolje kvalitetom, ali će taj čin pomoći sadašnjim tvrtkama koje zadovoljavaju stroge standarde NATO-a. Primjerice, jedna od ponajboljih svjetskih tvrtki za proizvodnju kaciga, Šestan - Busch iz Preloga pokraj Čakovca, koja svoje proizvode izvozi u velik broj zemalja, neke poslove ne može ostvariti zato što Hrvatska još nije članica. "To nam ponekad zna biti problem, a ovih dana smo izgubili posao u Grčkoj koja je raspisala natječaj za nabavu 15.000 kaciga. Mi jesmo u katalogu NAMSA-e, ali je Grčka kao uvjet postavila da proizvođač mora biti iz zemlje članice NATO-a", kaže Alojz Šestan, direktor tvrtke SB Šestan - Busch, koji je ostao bez posla vrijednog oko 1,5 milijuna eura.
Članstvo će neizravno imati pozitivne učinke na gospodarstvo jer će se za vojsku izdvajati daleko manje nego što bi se izdvajalo u slučaju razvoja individualne obrane. Primjerice, u proračunu za ovu godinu za opremanje i modernizaciju oružanih snaga predviđeno je 448 milijuna kuna, a prema kalkulacijama MORH-a, u slučaju da se odustane od NATO-a i odluke za individualnu obranu, već u ovom proračunu za to bi se moralo osigurati barem 983 milijuna. Čak i kada bi se izgradio vrlo ograničeni individualni sustav obrane s najosnovnijim borbenim elementima, u idućih deset godina potrošilo bi se oko 17 milijardi kuna više nego u sustavu kolektivne obrane. Dakle, članstvom u savezu Hrvatska može tih 17 milijardi kuna uložiti u gospodarski i socijalni razvoj zemlje. Kada bi Hrvatska bila izložena sigurnosnim prijetnjama, izdvajanja za obranu bila bi daleko veća. U vrijeme Domovinskog rata za obranu se trošilo čak 12,5 posto BDP-a. Prema sadašnjim planovima, koji podrazumijevaju ulazak u NATO 2009. godine, vojni proračun će za dvije do tri godine iznositi dva posto BDP-a, a čak ni u slučaju sigurnosne prijetnje taj se iznos ne bi bitnije mijenjao ako bismo bili članica. Primjeri drugih zemalja govore u prilog tezama da će se povećati izravne strane investicije nakon ulaska u savez. U zemljama koje su pristupile NATO-u prije nego što su postale članice EU (Češka, Poljska i Mađarska) strane investicije su se udvostručile, a u Rumunjskoj su se povećale za 141 posto u godini kada je ta zemlja ušla u NATO. Kada postane članica, Hrvatska će u fondove NATO-a morati izdvajati oko četiri do šest milijuna eura godišnje, no bit će u mogućnosti višestruko vraćati spomenuti iznos u obliku infrastrukturnih investicija. Češka je, primjerice, u prvih pet godina članstva iz tih fondova izvukla oko 130 milijuna dolara. Kako bi to moglo izgledati dobro, oslikava nedavni primjer Slovenije, koji je podigao dosta prašine u Hrvatskoj. Slovenija, naime, obnavlja vojnu zrakoplovnu bazu kod Cerklja ob Krki koja je tek nekoliko kilometara udaljena od hrvatsko-slovenske granice. Riječ je o starom derutnom aerodromu koji bi do 2010. godine trebao biti stavljen na raspolaganje snagama NATO-a, a obnovit će se upravo iz spomenutih fondova NATO-a. Saša Vejnović, (www.poslovni.hr)

21. svibnja 2007.
IZBORI ZAGREBAČKI GRADONAČELNIK JEDINI JE KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA KOJI MOŽE PODIJELITI STRANKU
SDP: fronta protiv Bandića
Nakon početnog šoka zbog kandidature, u stranci se polako stvara koalicija protiv Bandićevih golemih ambicija. Njegovi suradnici, pak, tvrde da upravo on jedini može pobijediti Sanadera
Marina Karlović-Sabolić
Milan Bandić jedini je kandidat za lidera socijaldemokrata koji šest mjeseci prije izbora može podijeliti SDP.
Iako se tek oporavljaju od šoka izazvanog njegovom neočekivanom kandidaturom, u SDP-ovim se kuloarima polako počinje stvarati fronta protiv Bandićeve ambicije da postane Račanov nasljednik. Ona za sada nije formalne naravi i teško je očekivati da će postati predmetom dogovora njegovih protukandidata unutar SDP-a, ali prevladava mišljenje da će se na konvenciji njome voditi najveći dio delegata kada budu birali novog predsjednika SDP-a.
S druge strane, Bandićevi suradnici tvrde da jedino on može pobijediti Ivu Sanadera. U njegove pluseve svakako se ubraja činjenica da SDP s njim na čelu u Zagrebu uvjerljivo osvaja najveći broj glasova, da je posljednjih šest godina uspio marginalizirati bilo kakvu opoziciju (uključujući pritom i Sanaderov HDZ!) te da je postao pravi brand SDP-a u glavnom hrvatskom gradu. Bandić privlači dio desnih, a tjera dio lijevih birača, no to mu nitko u stranci nije pretjerano zamjerio sve dok uspijeva ostati izbornim pobjednikom. Glavni minus mu je stav Ivice Račana o stvarnome karakteru Bandićeve vlasti u Zagrebu. Iako se javno uvijek trudio izbjeći odgovore u kojima bi oštrije napao prvog zagrebačkog SDP-ovca, većina delegata zna da je upravo Račan na stranačkoj konvenciji 2004. godine spriječio Bandićevu namjeru da postane njegovim zamjenikom.
Mogući izbor Milana Bandića na čelo SDP-a sasvim će sigurno iz koalicijskog kruga socijaldemokrata otjerati HNS, jedinog strateškog partnera kojega SDP u ovome trenutku ima. Izlazna karta mogla bi dočekati i Ljubu Jurčića, kojega najveći dio SDP-ovaca i na Iblerovu trgu i na terenu vidi kao stranačkog kviska na predstojećim parlamentarnim izborima. Bandić, prema pouzdanim informacijama iz njegovih krugova, na mjestu premijerskog kandidata, pa i budućeg premijera, vidi samo sebe i nikog drugog, jer drži da predsjednik stranke u svojim rukama ujedno mora držati i ključeve Banskih dvora. A to bi mu, u ovome trenutku, mogla osigurati jedino koalicija s HDZ-om, da na njegovu čelu nije Ivo Sanader koji, u najmanju ruku, ima jednako velike premijerske ambicije kao i Bandić.

TKO MOŽE POBIJEDITI BANDIĆA?

Željka ANTUNOVIĆ
Od svih kandidata najčešće ga je izravno kritizirala, a 2002. godine, nakon gradonačelnikove alko-avanture, i javno zatražila njegovu odgovornost. Dva ga je puta na konvenciji pobijedila, 2004. s premoćnom većinom glasova (710:288).
Zoran MILANOVIĆ
U postupku lobiranja za kandidature, pokušao uzdrmati Bandićev monopol u Zagrebu. U zagrebačkom SDP-u tvrde da je upravo agresivan nastup Zorana Milanovića bio glavni povod za Bandićevu kandidaturu.
Tonino PICULA
Računa na adut pomirljivog pristupa. Ako dođe do otvorenog izravnog sukoba Bandića s Milanovićem i Željkom Antunović, mogao bi postati prihvatljivo kompromisno rješenje
Slobodna Dalmacija

21. svibnja 2007.
BAŠTINA NADVOJVOTKINJA FRANCESCA von HABSBURG
OBNAVLJA SAMOSTAN NA LOPUDU
Ruševina postaje ljetna pozornica
Gabrijela Bijelić
U franjevačkom samostanu svete Marije na otoku Lopudu investitor "Arcus Dubrovnik", podružnica "Arch", Zaklade za obnovu i zaštitu spomeničke baštine nadvojvotkinje Francesce von Habsburg, pri kraju je lani započeta konstruktivna sanacija pročelja, krovišta i unutarnjeg ziđa, koja se prema smjernicama konzervatora obavlja u izvornim materijalima kakvi su se koristili u vrijeme gradnje objekta, na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće.
Radove na gotičko-renesansnoj građevini, koju je obitelj Von Habsburg dobila od Franjevačke provincije u 99-godišnju koncesiju, nadgleda dubrovački arhitekt Željko Peković, poznat kao glavni nadzorni inženjer obnove mostarskoga Starog mosta.

Plinom protiv crva
Za Pekovića i njegove suradnike iz "Ing-Grada", zagrebačke tvrtke specijalizirane za rekonstrukciju povijesnih zdanja, posla je uistinu mnogo, što ne čudi ako se zna da samo za potporanj krovištu svaku gredu treba tretirati plinom protiv crvotočine.
- Sve se obavlja reutilizacijom starih materijala, od postavljanja starih kupa kanalica na krov, do pregradnih zidova, pri čemu se poštuje originalni raspored prostorija - objašnjava Peković. Napominje kako bi faza konstruktivne sanacije trebala završiti do kolovoza, nakon čega slijedi postavljanje instalacija i unutarnje uređenje samostana koji nadvojvotkinja u budućnosti vidi kao (horti)kulturno središte.

Reciklaža kišnice
Prvi performance nadahnut Shakespeareom na otvorenoj pozornici samostanske utvrde planira se organizirati već 20. lipnja gostovanjem američke umjetnice Catherine Sullivan. Usporedno s "kulturnom" prenamjenom, obnavljaju se vrtovi samostanskog kompleksa, gdje su već zasađene ekorajčice i prihranjena stabla voćke nespole.
Među ambicioznije zahvate svakako spada i oživljavanje tradicije franjevačkog ljekarništva, recikliranje kišnice koja će se prikupljati na terasi samostana, te uvođenje sustava odvodnje otpadnih voda koje će se nakon pročišćavanja moći koristiti za navodnjavanje. Koliko će stajati obnova i prenamjena zdanja, nadvojvotkinja nije otkrila, a poznato je tek da prijevoz građevnog materijala s kopna do elafitskog otoka investiciju poskupljuje za 30 posto.

Samostan sv. Marije
Samostan sv. Marije nekoć je mogao zbrinuti najviše 18 redovnika, za koje je na katu bio izgrađen dormitorij i niz toaleta koji su danas sačuvani u izvornom obliku. Za vrijeme čestih piratskih napada u doba Dubrovačke Republike, otočani su se skrivali u zidinama franjevačkog samostana, koji je iz svoga sustava za opsada vodom mogao napojiti najmanje stotinu ljudi.
Slobodna Dalmacija

21.svibnja 2007.
Rudić: Idemo po novo olimpijsko odličje
Piše: Predrag Žukina
Foto: Robert Belošević
ZAGREB - Izborniku zlatne hrvatske vaterpolske reprezentacije Ratku Rudiću priređena je u Zagrebu službena dobrodošlica nakon što je na Floridi u Fort Lauderdaleu primljen u Kuću slavnih vodenih sportova. Čestitarskom dočeku nazočili su njegovi vaterpolisti i vodstvo Hrvatskog vaterpolskog saveza, a pozdravili su ga za govornicom predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, resorni ministar Dragan Primorac i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
U ime svih zasluga Rudiću je kao prigodni poklon predsjednik HVS-a Perica Bukić uručio kristalnu loptu i umjetničku sliku.
Kao klinac sam 'zaražen vaterpolskim virusom' i od tada moja ljubav traje nesmanjenom jačinom. Puno sam toga postigao u ovom sportu, no to nije uvijek bila samo moja zasluga jer je vaterpolo kolektivni sport. Iznimno sam počašćen ovim dočekom i jedino što mogu u ovom trenutku obećati je da nećemo stati na zlatu iz Melbournea. Idemo po novo olimpijsko odličje - kratko je 'odgovorio' Rudić na pozdrave visokih gostiju.

Predsjednik HOO-a Mateša je naglasio da je dodjela ovog priznanja u SAD-u za Rudića bila samo formalnost jer je njemu odavno tamo bilo mjesto.

- Kao što je Kolumbo otkrio Ameriku, tako je Rudić Amerikancima otkrio vaterpolo - našalio se Mateša.

Ministar Primorac naglasio je da su Rudić i njegovi vaterpolisti najbolji primjer mladima u Hrvatskoj kako se poštenim radom dolazi do vrha, a zagrebački gradonačelnik nije propustio prigodu obećavši vaterpolistima u Zagrebu 'Kuću vaterpola' u kojoj će imati bolje uvjete za rad.

21. svibnja 2007.
Jezero Čiće ugostilo najbolje u jet skiju
Piše: Ivana Krnić
Foto: Nina Đurđević
Otvoreno prvenstvo Hrvatske u jet skiju tijekom vikenda privuklo je ljubitelje tog sporta na jezero Čiće, nedaleko od Velike Gorice.
Osim hrvatskih na prvenstvu su se za što bolji plasman borili natjecatelji iz Slovenije, Austrije i Srbije u četiri različite discipline.
Atrakcija natjecanja bio je mladi Branko Banović koji je osvojio prvo mjesto u ski stock disciplini. Naime, četrnaestogodišnji Banović je prije dva tjedna postao i europski juniorski prvak. Prema njegovim riječima, tim se sportom bavi godinu dana te planira još dugo godina ostati u njemu.
- Počeo sam trenirati u svibnju 2006. godine, a u listopadu iste godine postao sam svjetski viceprvak - rekao je Branko.
Jet skijem se počeo baviti na inicijativu Siniše Kuzmana, višestrukog prvaka Hrvatske.
- Siniša me nagovorio da probam i čim sam prvi put stao na jet ski, znao sam da ću se tim sportom dugo baviti. Osim jet skija trenira i nogomet u Interu, a do nedavno je vozio i karting.
- Treniram na malom jezeru Drenju, a treninzi uglavnom počinju u veljači, kada su često ovisni o vremenu. No, čim je vrijeme lijepo, treniram svaki dan - rekao je Branko te dodao da mu je ipak draže voziti na moru nego na drugim vodama.
Elvis Mihaljević, koji je zauzeo drugo mjesto u disciplini ski stock, rekao je da se u Hrvatskoj svega petnaest vozača bavi tim sportom.
-Jet ski vozim sedam godina i mogu reći da ima malo sponzora, uglavnom sve kupujemo sami, no nešto malo smo dobili preko Olimpijskog saveza - rekao je Mihaljević te dodao kako je Branko velika nada hrvatskog jet skija te da ga smatra velikim talentom, a to se i potvrđuje s obzirom na njegova postignuća.
Vozači jet skija rekli su da tek sada kreću natjecanja koja će se uglavnom voziti na moru, što ih veseli jer je na moru veći izazov zbog valova. Jutarnji list

18. svibnja 2007.
Najpopularniji član HDZ-ove Vlade nestranački je ministar obrazovanja
Najpozitivniji potez Vlade jest gradnja autocesta iako se pune četiri godine dovršavala 36 km duga dionica od Dugopolja do Šestanovca
Kako da se političar, osobito onaj na vlasti, ponaša nakon što prouči IRI-jevu anketu? Ispitanici kažu da je najbolji potez ove Vlade gradnja autocesta, a nitko se više ni ne sjeća kad je ono otvoreno zadnjih tridesetak kilometara od Dugopolja do Šestanovca. Treba li biti spokojan u pogledu izbornog ishoda, to više što uskoro slijedi još malo otvaranja novih kilometara autocesta, onih od Krapine do Macelja? Ili se valja zabrinuti zbog takva hirovitog biračkog pamćenja koje bi se po tko zna kakvom obrascu moglo promijeniti baš uoči zaokruživanja glasačkog listića? Biračkom je tijelu po anketi IRI-ja u Sanaderovoj ekipi najsimpatičniji ministar njezin nestranački član Dragan Primorac. O potrebi reforme školstva govori se dosta u javnosti, a Primorac svojim djelovanjem ostavlja dojam da se nešto pomiče u tom resoru. Analizirajući anketu, ministri su se sigurno pitali trebaju li povećati rashode ako žele zadržati svoje fotelje. Povrat duga umirovljenicima na drugom je mjestu pozitivnih poteza Vlade. To je najjasnija relacija između odluke kojom se građanima daje novac i zahvalnosti za tu odluku. No treće mjesto na pozitivnoj ljestvici opet je problematično: ispitanici cijene pregovore o ulasku u Europsku uniju. A istovremeno podrška ulasku u Uniju nikako da se odlijepi s niskih grana. S druge strane, od prosinca prošle pa do travnja ove godine za devet je posto narasla skupina onih koji smatraju da stanje u zemlji ide u dobrom smjeru. A ništa posebno se nije dogodilo, nismo dobili ni Europsko nogometno prvenstvo. No kakve god bile, anketne ocjene bit će jedan od elemenata na osnovi kojih će se slagati i nova ministarska križaljka, naravno, uz glavni uvjet da HDZ osvoji još jedan mandat.

Dobri i loši ministri

Jadranka Kosor
Već je neko vrijeme, unatoč ustrajnom radu u svojem resoru, u minusu kod birača. Afere, poput one sa stanom, samo dodaju još koji uteg. Uz prvo mjesto na ljestvici najmanje omiljenih ministara može joj utjehu dati podatak da se sa 11% nalazi na petom mjestu pozitivno ocijenjenih.

Kolinda Grabar-Kitarović
Druga na listi pozitivaca, što je stanovito iznenađenje. No izgleda da su joj simpatije stigle zbog njezine precizne, pomalo štreberske pažnja kojom ispunjava Sanaderov program, osobito prema Europskoj uniji, dok je afere poput one s drogom u konzulatima uspješno prebrodila. Jednako je cijene birači HDZ-a kao i glasači SDP-a.

Božidar Kalmeta
Gradnja prometnih pravaca pozitivno utječe na raspoloženje birača, pa se nešto od toga prelilo i na treće mjesto Kalmete među uspješnim ministrima. U saldo mu se sigurno upisuje i stalni rast turističke industrije.

Petar Čobanković
Ministrica vanskih poslova iznenadila je plasmanom u vrh povoljno ocijenjenih, a među većim iznenađenjima je i Čobankovićevo drugo mjesto među negativcima. Valjda je riječ o tome da svi općenito smatraju kako je hrvatska poljoprivreda zapostavljena i takvo mišljenje ne mijenjaju ni nakon mnogih poticaja i dobrih reakcija (ptičja gripa) koje je sa znanjem i ljubavlju poduzeo ovaj ministar.

Ivan Šuker
Ministri financija nigdje nisu baš previše omiljeni. I kad makroekonomski račun štima, svi se ipak prvo sjete porezne uprave. Unatoč tome što birači dosta cijene osiguravanje novca za povrat mirovina, prema IRI-jevoj anketi samo tri posto birača HSU-a misli lijepo o ministru Šukeru.

M. Matulović Dropulić
U zlatnoj sredini. Dio birača smatra je zaslužnom za rušenje bespravnih objekata, što donosi bodove, ali izaziva i mnogo protivnika. Ona se pri tome uopće ne trudi svidjeti biračima.

Damir Polančec
Moglo se očekivati da će potpredsjednik za gospodarstvo koji često gostuje na televiziji biti popularniji. Barem nije među najnepopularnijima, a zasad ga simpatizeri HNS-a i HSS-a ocjenjuju čak i bolje od HDZ-ovih birača.

Neven Ljubičić
U svom je vođenju poslova 'prema PS-u' i lojalnosti Vladi i premijeru sličan Kolindi Grabar-Kitarović. Zdravstvo birači poslovično oslikavaju crnim bojama, pa ni ministar nije mogao proći mnogo bolje.

Ivica Kirin
- Zbog svojih je lapsusa postao omiljena meta internetskih portala pa je i u anketi IRI-ja svrstan na četvrto mjesto najlošijih ministara. Slično mišljenje imaju u drugim strankama, kao i u HDZ-u, tek nešto bolje ga ocjenjuju u koaliciji HSLS-a i HSS-a.

Dragan Primorac
Agilni i naizgled neumorni ministar dobio je najpovoljniju ocjenu među ministrima. Privukao je pažnju brojnim inicijativama na području školstva i znanosti, otupio oštricu školskih sindikata. Uz modernizaciju školstva često neugodno iznenadi prevelikim popuštanjem crkvenim i tradicionalnim vrijednostima. Zanimljivo je da ga prema anketi više od birača HDZ-a (34 posto) pozitivnim ocjenjuju birači HNS-a (49%).

Božo Biškupić
Kultura je, htjeli to ili ne, ipak izvan biračkog fokusa. Neki su primijetili da je i ministar Biškupić u Vladi dajući mu podjednako, po pet posto, i negativnih i pozitivnih ocjena.

Berislav Rončević
I ministar obrane kod birača prolazi tiho, samo sa pet posto birača koji ga odobravaju i pet posto osporavatelja. Najveći gaf dosad mu je organiziranje pokaznog helikopterskog desanta za razred svog sina.

Ana Lovrin
Uz neznatno bolje rezultate, njezina je prethodnica Vesna Škare-Ožbolt uspijevala svojedobno dobivati najbolje ocjene među ministrima. U tvrdokornom resoru, čije snažnije pomake traži i EU, malo energičniji nastup ne bi bio na odmet.

Branko Vukelić
Premda bi se očekivalo da će zbog 'afere Brodosplit' ministar gospodarstva biti više plasiran na listi negativaca, slučaj ga u očima birača i nije tako stražno obilježio. Osam posto negativnih i 3% pozitivnih bodova pokušat će popraviti dijeljenjem poticaja malim poduzetnicima. Ipak dojam je rezigniran slabim ocjenama i da sve češće nostalgično pogledava prema Karlovcu. Igor Vukić, (www.poslovni.hr)

18. svibnja 2007.
Akcija 'Kupujmo Hrvatsko' u Kninu
Hrvatska gospodarska komora i ove godine, desetu godinu zaredom, organizira akciju "Kupujmo hrvatsko". Promocija kvalitetnih hrvatskih proizvoda i proizvoda nositelja znakova "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta" započet će sredinom svibnja te će se održati u Osijeku, Splitu, Puli, Rijeci, Karlovcu i Zagrebu. Domaćin akcije ove godine je i grad Knin, a akcija će se održati danas na glavnom gradskom trgu. Ured HGK za područja od posebne državne skrbi Knin i ŽK Šibenik organiziraju nastup izlagača iz Šibenske županije. Ovu godinu akciju "Kupujmo hrvatsko" prati i projekt "Be CROative" radi predstavljanja domaćih kvalitetnih proizvoda u inozemstvu. Darko Bičak, (www.poslovni.hr)

18. svibnja 2007.
PROJEKTI U DALMATINSKOM KRŠU U PAKOVU SELU IZMEĐU DRNIŠA I ŠIBENIKA PROMOVIRAN ORIGINALAN TURISTIČKI PROIZVOD
Etnoland 'Dalmati' jezgra agroturizma
Na "ledini", tik uz cestu Šibenik-Drniš, na pola puta između ta dva grada, desetak kilometara od ulaza u Nacionalni park na lozovačkom platou i ulaza na Roškom slapu, 31-godišnji Joško Lokas, povratnik iz Njemačke, izgradio je originalno zdanje
piše Marijan DŽAMBO
snimili Nikša STIPANIČEV i Radovan GOGER
U prisutnosti čak 200-injak agenata turističkih agencija, turoperatora, predstavnika vodećih hotela, marina, kampova iz svih krajeva Hrvatske, te novinara iz većine domaćih redakcija, u dalmatinskom kršu, u Pakovu Selu, javnosti je promoviran originalan hrvatski proizvod - Etnoland "Dalmati". Na "ledini", tik uz cestu Šibenik-Drniš, na pola puta između ta dva grada, desetak kilometara od ulaza u Nacionalni park na lozovačkom platou i ulaza na Roškom slapu, izgradio ga je 31-godišnji Joško Lokas, povratnik iz Njemačke.

- Iznenadilo nas je golemo zanimanje za ovaj naš projekt. Prošle godine u listopadu, još u trenutku kad su se tek nazirale vizure budućeg sadržaja Etnolanda, na prvu promociju odazvalo se, vjerovali ili ne, čak 220 turističkih agenata - kaže Joško Lokas.
Ideja o gradnji "pala" je u kolovozu, poslije neprospavane noći Pakovačke fešte.
- Pomislio sam zašto se ovako ne zabavljati svaki dan, to podijeliti s drugima i od toga živjeti - kaže Lokas.
Odmah nakon toga, ovaj diplomirani ekonomist, koji se školovao u inozemstvu, napustio je mjesto dobro plaćenog menadžera u uglednoj njemačkoj tvrtki u Hamburgu, vratio zlatne i druge kreditne kartice, te ključeve od službenog automobila, i stalno se vratio u dalmatinski krš i selo svoje majke. Nepune tri godine poslije ostvario je san i dovršio svaj etnoland.

Tržišno, "Dalmati" su izvanredno pozicionirani. Nalaze se desetak kilometara od ulaza u Nacionalni park Krka na lozovačkom platou, odnosno na Roškom slapu. Park godišnje posjeti više od 700 tisuća turista, pa je razumljivo da će dio njih skrenuti i do ovog etnolanda.

- Računam, u prvom redu, na organizirane grupne posjete turista. To je i razlog što sam na promociju pozvao turoperatore, turističke agente, predstavnike hotela, od kojih očekujem da u svoje programe uvrste i ovu destinaciju. Inače, "Dalmati" su tek nukleus budućeg turističkog buma razvoja seoskog turizma, koji se već dogodio u Istri. Ne samo da već sada zapošljavam 20-ak mještana, te surađujem s 50-ak kooperanata, u prvom redu proizvođača hrane, već u perspektivi računam na bržu restauraciju starih kamenih kuća koje bi se iznajmljivale turistima - kaže Lokas.

Graditeljski, "Dalmati" su zanimljiv pokušaj da se na relativno ograničenom prostoru, na tek 15 tisuća metara četvornih, ispriča priča o životu i muci, ali i radosti života u dalmatinskom kršu, kao i o tome kako se nekad radilo i živjelo na ovim prostorima. Nakon temeljitih elaborata i studija, osmislio ga je arhitekt Ante Pamuković iz Pakova Sela. Projekt je poduprla i Hrvatska banka za obnovu i razvoj.

- Riječ je o novoizgrađenom kompleksu čiji su sadržaji pažljivo birani i ukomponirani u jednu cjelinu. Posjetitelje Etnolanda "Dalmati" već na ulazu domaćini dočekuju s najboljom domaćom rakijom, smokvama i bademima. Slijedi razgledavanje muzeja - didove velike kamene kuće, građene jedino od kamena, bez grama betona. Tu je originalna spavaća soba, blagovaonica, komin, mjesto gdje se reže i kuša pršut, konoba. Kompletan namještaj, kuhinjsko posuđe i uopće alat donesen je iz didove kuće.

Tu su, zatim, kovači, drvodjelci, kamenoklesari, tkalje, pekari, pa tor s tovarima, ovcama i pastirima, te kokošinjci. Pažnju plijeni i didov vrt s bobom i drugim dalmatinskim kulturama od kojih su nekad spravljali jela naši stari.

- Posebno se ponosim s guvnom. Siguram sam da nitko u Dalmaciji u posljednjih 20-ak godina nije izgradio ovakvo guvno - kaže Lokas.

Potrošili 18 tisuća kubika kamena
- Bilo je teškoća kod pronalaska meštara vičnih gradnji suhozida i kamenih kuća. Na kraju, podigli smo sve objekte, izgradili 600 metara suhozida i ugradili čak 18 tisuća kubika kamena. Osim toga, trebalo je pronaći prave drvodjelce, tkalje, kovače, kuhare, da ožive prošlost.
Slobodna Dalmacija

18. asvibnja 2007.
Varaždinskoj županiji nedostaje radnika!
Piše: Nedjeljko Krčar
Foto: Željko Hajdinjak
VARAŽDIN - U travnju ove godine u Varaždinskoj županiji evidentirano je 8137 nezaposlenih osoba, što je za 363 nezaposlenih manje nego u prethodnom mjesecu. U odnosu na prošlogodišnji travanj, nezaposlenih je manje 1287 ili 13 posto, a još 2002. bilo je 12.475 nezaposlenih.

Prema riječima Blaženke Pajtler, rukovoditeljice za posredovanje zapošljavanja u varaždinskom uredu Zavoda za zapošljavanje, prošle godine poslodavci su tražili 7152 radnika, najviše u posljednjih 15 godina, a s njihove evidencije zaposleno je 6681 osoba.

No, iako je u evidenciji 8000 nezaposlenih, od kojih je dio populacije gotovo nezaposliv zbog niske kvalifikacijske strukture i godina života, određenih zanimanja nema na županijskom tržištu rada. Oni se onda traže u susjednim županijama ili se zapošljavaju iz inozemstva.

Najtraženiji su šivači tekstila ili kože kojih ove školske godine nema u završnim razredima srednje škole, a prošle godine poslodavci su tražili njih čak 810. Potražnja je bila i za 204 krojača spomenutih materijala, a ove godine će to zanimanje završiti 16 učenika.

Također, u srednjim školama školu ne završava nijedan tesar, a moglo ih ih se zaposliti 75, kao i 21 armirač. Građevinarstvo je deficitarno i zidarima, tražilo ih se 128, a iz škole će izaći 11 mladih zidara. Velik deficit je i kod stolara, elektroinstalatera, bravara ili kuhara.

Sve duža lista deficitarnih zanimanja
Blaženka Pajtler smatra da bi školovanje za neka zanimanja trebalo dodatno stimulirati jer rad na terenu, visoke norme i male plaće nisu privlačni za mlade ljude. Zato je lista deficitarnih zanimanja sve duža, a isto se odnosi i na visoku obrazovnu strukturu gdje nedostaje inženjera strojarstva, građevinarstva, elektrotehnike i arhitekture. Jutarnji list

18. svibnja 2007.
TURIZAM Turistički djelatnici očekuju do kraja svibnja više od 60.000 noćenja
Turistički procvat Makarske
Makarska ima i vrlo kvalitetnu strukturu gostiju, a trenutačno se¸u tom srednjodalmatinskom turističkom biseru odmara mnogo Skandinavaca, Nijemaca i Britanaca
Mira JURKOVIĆ
MAKARSKA - Turistički djelatnici grada Makarske očekuju da će do kraja svibnja ostvariti više od 60.000 noćenja, čime su opravdana njihova očekivanja o rušenju prošlogodišnjeg rekorda od 670.000 noćenja.

Gostima se ne gleda u putovnicu

Makarska ima i vrlo kvalitetnu strukturu gostiju, a trenutno se u tom srednjodalmatinskom turističkom biseru odmara mnogo Skandinavaca, Nijemaca i Britanaca. U špici sezone najbrojniji će biti Česi, ali direktor TZ Makarske Tonći Lalić ističe da je svaki gost dobrodošao i ni jednom se ne gleda u putovnicu. Iznimni turistički rezultati produkt su dobre promidžbe grada, koji se posebno trudi oko ponude u predsezoni i posezoni, pa su pripreme za kulturne, sportske i zabavne događaje počeli već u siječnju. Tako je Makarska bila domaćin Porina, međunarodnoga teniskog turnira, planinsko-brdske utrke, motosusreta, a u petak počinje trodnevni međunarodni festival stripa MaFest.

Uskoro jedanaesti hotel

Tradicionalna manifestacija >Pozdrav ljetu<, koja počinje 25. svibnja, također nudi niz atraktivnih programa koji privlače domaće i strane goste. Lalić ističe da će Makarska uskoro dobiti jedanaesti hotel - Park, čime će turistička ponuda grada biti bogatija za oko 170 kreveta, wellness, fitness i kongresni centar. Hotel će imati četiri zvjezdice i zapošljavat će mnogo mladih ljudi. Nakon turističke sezone, očekuje se i gradnja hotela s pet zvjezdica na predjelu Biloševac.

Vjesnik

18. svibnja 2007.
Regionalna telekom-konferencija
Mobilna telefonija u Hrvatskoj iznad prosjeka EU
ZAGREB - Hrvatska se prema razvoju telekomunikacijske infrastrukture, fiksne telefonije i širokopojasnog pristupa Internetu nalazi negdje u sredini među zemljama regije i onima koje su postale nove članice Europske unije, dok je u mobilnoj telefoniji visoko iznad prosjeka zemalja EU, kazao je državni tajnik u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Dražen Breglec na dvodnevnoj regionalnoj telekom- konferenciji.

Dodao je da je hrvatsko telekom-tržište vrlo liberalizirano. Do kraja ove godine očekuje se oko 250.000 korisnika fiksne telefonije kod alternativnih operatera, čime bi oni zauzeli tržišni udjel od 13,7 posto.

Do kraja 2008. očekuje da će u Hrvatskoj, u skladu s akcijskim planom i nacionalnom strategijom, biti više od 500.000 tisuća korisnika širokopojasnog pristupa Internetu ili 'broadbandu'. Istaknuo je i kako će se u Hrvatskoj uskoro, uložiti oko 70 milijuna kuna u dostupnost 'broadbanda', posebno u područjima posebne državne skrbi i na otocima. Predsjednik češkog telekom- udruženja Zdenek Vanicek kazao je da je ukupni prihod ICT sektora u zemljama EU-a u prošloj godini bio 640 milijardi eura. Od toga se na fiksnu i mobilnu telefoniju te Internet odnosilo 289 milijardi eura. Mobilne telefone potkraj prošle godine koristilo je 478 milijuna ljudi, dok je pristup 'broadbandu' imalo njih 15,7 posto. [M. P.], Vjesnik


18. svibnja 2007.
JEDINSTVENI POTHVAT TRIBUNJSKI JEDRILIČAR KREĆE NA PUT DUG 4300 MILJA U ŠEST I POL METARA DUGOJ JEDRILICI
Šime Stipaničev sam preko Atlantika
Start prekooceanske regate Transat 6,5 bit će 16. rujna iz francuskog La Rochellea , a cilj će biti u brazilskom Salvadore de Bahia
Jordanka GRUBAČ
Oko jedanaest sati marenda za prijatelje i pomagače u Marini Tribunj, a oko 13 sati - partenca. Jedini putnik u dva spojena vozila bit će Šime Stipaničev: na put u Francusku kreće kombijem, a na trajleru vuče svoj brodić, šestipolmetarsku jedrilicu s kojom se sprema sam preko Atlantika. Start prekooceanske regate Transat 6,5 bit će 16. rujna iz francuskog La Rochellea , a cilj će biti u brazilskom Salvadore de Bahia, nakon prijeđenih 4300 milja .
Šime je mjesecima u tribunjskoj marini uređivao svoj brodić. Sad je lakši za nekih 70-80 kila, a to je značajan dobitak na ukupnoj težini od oko 800 kilograma .
- Sve sam vide odvida i zavida vlastoručno, svaki djelić broda dotaka sam svojom rukom tako, ako nešto pukne ili se otkači, odvida, nemam koga kriviti, osim sebe... Statistički - nešto mora otkazati, inače bih bio favorit za pobjedu.

Jedrilica koja nosi ime Marina Tribunj, jer je tribunjska marina glavni sponzor projekta, dobila je novi jarbol, kormila, novi bulb kobilice, jedra, elektronske uređaje. Oko uređenja broda Šimi su pomagali prijatelji, svi oni na neki način s njim i odlaze u ovaj podvig. Na tim ga usamljeničkim plovidbama, pričao nam je nakon 1300 milja od Francuske do Tribunja, najviše drži i vuče taj magnet ponovnog susreta s onima koji ga čekaju na kraju puta...

Šime je odradio sve što je potrebno da se kvalificira za ovogodišnji Transat, no kako je ove godine jubilarni, trideseti, preostaje još samo da ga netko od onih koji su već sudjelovali ne pretekne, budući da ti ulaze na temelju starih kvalifikacija. - Sve sam uložio u ovo, sve sam karte na to bacio! Naravno da je sve to stresno i opterećujuće, spasila me Marina Tribunj. Moj đir je, naprosto, Atlantik, želim i kod nas popularizirati te oceanske regate. Većina naših regata, ako se izuzme Jabuka, Sv. Nikola odnosno Jadranska, odigravaju se od izlaska do zalaska sunca. Morali bismo se i mi malo čeličiti, a naše more nije ništa lakše i bezopasnije od drugih mora.

Sezona u Francuskoj
Šime će regatnu sezonu prije Transata provesti u Francuskoj, već za dva tjedna odmjerit će snage u Port Camargueu s nekima od najboljih svjetskih solo jedriličara.

Maštat će o maslinama
- Hvala brojnim prijateljima i simpatizerima ovoga projekta, ekipi Marine Tribunj i mojim suseljanima na nesebičnoj pomoći. Sad maštam o danu kad ću se vratiti. Bit će gotove masline, otiću u polje pobrat ih, napravit ulje...

Maštat će o maslinama
- Hvala brojnim prijateljima i simpatizerima ovoga projekta, ekipi Marine Tribunj i mojim suseljanima na nesebičnoj pomoći. Sad maštam o danu kad ću se vratiti. Bit će gotove masline, otiću u polje pobrat ih, napravit ulje... Slobodna Dalmacija

17. svibnja 2007.
'Nećemo pozivati radnike da glasaju za određene stranke'
Piše: Mirela Klanac
Foto: Tomislav Serdar, FaH
ZAGREB - Nakon nekoliko godina propuštanja obilježavanja Dana poduzetnika, danas je i prvi, a sada počasni predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Todorić iskoristio priliku da stranačkim čelnicima, koji su u velikom broju prisustvovali HUP-ovu skupu u hotelu Westin, poruči da poslovna scena sa zanimanjem prati njihove izborne programe.

- Ovo je predizborna godina i mi poduzetnici želimo poručiti da nas interesira kako stranke vide razvoj gospodarstva.

U HUP-u smo se dogovorili da nećemo pozivati svoje članice, kao i naše zaposlenike da glasaju za određene koncepcije, nego se nadamo da će znati prepoznati programe - rekao je Todorić.

U svom relativno kratkom govoru on gotovo da se  nije dotaknuo glavnog motiva skupa - reindustrijalizacije Hrvatske, nego je naglasio potrebu bolje suradnje poduzetnika, kako sa sindikatima tako i s Vladom. Vlasnik Agrokora pohvalio je koncept osnivanja poduzetničkih zona, a naglasio je i "izuzetne rezultate koji se bilježe u biznisu u prvom kvartalu ove godine".

No, poslodavci ipak, kako je rekao, nisu sa svime zadovoljni i zato su na današnjoj konferenciji  premijeru Ivi Sanaderu uputili preporuke koje bi po njihovu mišljenju trebale oblikovati "novu arhitekturu industrijskog sekora".

Članovi HUP-a od Vlade ponovno traže zahvate u poreznoj politici, od smanjenja korporativnih poreza do diferenciranja stopa PDV-a, kako bi se povećala potražnja za proizvodima domaće prerađivačke industrije. Traže i opće smanjenje poreza i parafiskalnih opterećenja te utvrđivanje minimalne plaće.
Smatraju da ima prostora i za intervencije u okviru monetarne politike, pri čemu više ne traže otvoreno promjenu tečaja nego "upravljanje tečajem kune prema euru s ciljem suzbijanja aprecijacijskih pritisaka i odgovarajućeg tečajnog pozicioniranja prije ulaska u EU".

Damir Novotny koji je prezentirao HUP-ove preporuke naglasio je i potrebu da se jedan dio fiskalnih kapaciteta, kako iz državnog proračuna tako i jedinica lokalne uprave, usmjeri na financiranje industrijskih politika.

Od premijera Sanadera poslodavci su dobili obećanje da će pokušaj smanjenja opterećenja ostati Vladina obveza, a krenut će se s osnivanjem registra parafiskalnih nameta. Vladin je strateški cilj, rekao je ministar gospodarstva Branko Vukelić, povećanje udjela industrije u BDP-u sa 20 na 23,6 posto do 2013. godine.

Čovjek iz sjene

Damira Kuštraka, današnjeg predsjednika Uprave Medike, javnost najbolje pamti iz razdoblja kada je bio zamjenik ministra financija Mate Crkvenca.

U to doba svi su ga doživljavali kao svojevrsnog "ministra u sjeni".  Iako je načelno bio prihvaćen kao "simpatičan i pristupačan", što su rijetka obilježja imidža domaćih političara, javnost ga je, sa zamjetnom dozom nelagode, doživljavala i kao "Todorićeva čovjeka", jer je u Ministarstvo stigao iz Agrokora s pozicije člana Uprave s titulom "starijeg izvršnog potpredsjednika".

U šestogodišnjem razdoblju koje je proveo u Agrokoru (1994. - 2000.) bio je, bez sumnje, čovjek kojemu je Ivica Todorić vjerovao. U paketu "Todorićevih ljudi", uz njega su na vodeće pozicije sletjeli još i guverner HNB-a Željko Rohatinski i Maja Brinar.  Iako se veliki dio karijere bavio financijama, Kuštrak je po struci agronom.  (V. Vresnik)

Zahtjevi HUP-a

- sniziti porez na dobit
- diferencirati stope PDV-a
- sniziti parafiskalna opterećenja
- upravljati tečajem kune
- poticati ulaganja u velike industrijske projekte
- poticati regionalni industrijski razvoj

Jutarnji list


17. svibnja 2007.
TUŽITELJSTVO JE NAJAVILO DA ĆE PODNIJETI ZAHTJEV ZA PROŠIRENJE ISTRAGE
Uhićen osumnjičenik za ratni zločin u Tenji 1991.
OSIJEK- Pod sumnjom da je sudjelovao u počinjenju ratnog zločina nad 19 Hrvata u Tenji u vrijeme Domovinskog rata, jučer je uz kaznenu prijavu istražnom sucu osječkog Županijskog suda Miroslavu Rošcu pripraćen 50-godišnji B.S., koji se s još jednom osobom nalazi na posebnom izvješću osječke PU.
Njih dvojica su osumnjičeni da su za rata u počinjenju zločina sudjelovali kao zapovjednici tzv. milicije Krajine u Tenji. Uhićeni B.S. u razgovoru s istražnim sucem jučer je kazao da ne želi iznositi obranu bez nazočnosti svoga branitelja. Budući da je riječ o kaznenom djelu za koje je predviđeno 20 godina zatvora, nazočnost branitelja je obvezna te mu je istražni sudac Rožac odredio zadržavanje u idućih 48 sati.
U tom roku tužiteljstvo je najavilo da će podnijeti zahtjev za proširenje istrage.
B.S. i još jedna osoba povezani su s istražnim zahtjevom za ratni zločin u Tenji koji je podnesen nedavno protiv Jovana Rebrače (52), Bože Vidakovića (59) i Milana Macakanje (60), koji nisu dostupni hrvatskom pravosuđu. Rebraču kao komandira Teritorijalne obrane Tenje, te drugoosumnjičenog Vidakovića i trećeosumnjičenog Macakanju kao pripadnike Teritorijalne obrane, sumnjiči se da su između srpnja i studenoga 1991. sudjelovali u mučenju i ubojstvu 18 civila i jednog pripadnika pričuvnog sastava MUP-a. Policija je izvide provela od ožujka do svibnja ove godine. Između ostalog, utvrđeno je da su u srpnju 1991. drugoosumnjičeni Vidaković i trećeosumnjičeni Macakanja prisilno odveli 11 zatočenih civila iz improviziranog zatvora u mjesto Silaš kamionom, te su ih cijeli dan držali zatvorene u tovarnom kamionu bez hrane i vode, u neljudskim uvjetima na visokim ljetnim temperaturama. Kasno popodne zarobljene civile odvezli su kamionom prema tzv. Bobotskom mrcilištu, nakon čega im se gubi svaki trag.
Njihovi posmrtni ostaci nisu pronađeni i tih 11 civila vode se kao nestali. To su: Ivan Valentić, Mara Carenko, Ana Horvat, Katica Kiš, Pero Mamić, Josip Medved, Stipe Penić, Evica Penić, Vladimir Valentić (svi iz Tenje), te Josip Prodanović i Franjo Burča iz Osijeka.
Posmrtni ostaci Đure Kiša (pripadnika MUP-a) ekshumirani su 25. veljače 1998. na katoličkom groblju u Tenji, a sutradan su na lokaciji Betin dvoru kod Tenje ekshumirani posmrtni ostaci sedmero mještana Tenje koji su ubijeni nakon mučenja. To su: Mara i Marko Knežević, Manda Banović, Franjo Fuček, Nedjeljko Gotovac, Elizabeta Gotovac i Andrija Gotovac.

Autor: Marijan MATASOVIĆ, Glas Slavonije

17. svibnja 2007.
NAJMLAĐA I NAJVEĆA
 Prvih šest godina brodske slobodne zone
Za širenje nužan otkup parcela i hala
Danas se koncesijsko područje Zone prostire na 70 hektara , aiskorišteno je 26; najveći dio zemljišta i hala nije vlasništvo Zone
Anita Benić
SLAVONSKI BROD - Slobodna zona Đuro Đaković Slavonski Brod ove godine obilježava šestu godinu postojanja.
Toliko je naime prošlo od dodjele koncesije hrvatske vlade. Danas se koncesijsko područje brodske Slobodne zone prostire na čak 70 hektara i to u Industrijskoj zoni Đuro Đaković te industrijskoj zoni Bjeliš, a od raspoloživog su iskorištena 26 hektara .
Ulazi i njemački Mannesmann
Od 11 korisnika, mahom tvrtki koje su već radile u Industrijskom krugu Đuro Đaković, u šest godina broj korisnika je narastao na 39, a među njima je najveći inozemni ulagač francuski Saint Jean Industries, čija je cjelokupna proizvodnja namijenjena izvozu. Što se tiče budućih potencijalnih korisnika brodske Slobodne zone, prema najavama Uprave izgledan je dolazak njemačkog Mannesmanna.
Ograničavajući faktori dolasku novih ulagača prije svega je nedostatak urbanističkih planova, u skladu s kojima bi se omogućilo gradnju, ali i činjenica da najveći dio zemljišta i proizvodnih hala nisu vlasništvo Slobodne zone, nego Holdinga Đuro Đaković ili privatnih tvrtki. I dok iz gradske uprave stižu pozitivni signali o skorom donošenju urbanističkih potreba, u Upravi Slobodne zone ističu da bi trebali naći sredstva za otkup nekretnina, čime bi bilo znatno olakšano privlačenje novih investicija.
Putem CARDS-a do novca za širenje
Jedan od preduvjeta za konkuriranje za povlačenje sredstava Svjetske banke te drugih međunarodnih financijskih institucija strateški je poslovni plan u sklopu projekta CARDS koji se izradili neovisni domaći i inozemni konzultanti, što je prilika kakvu imaju rijetki. Prema izvješću stručnjaka, kritični čimbenik uspješnosti Slobodne zone jest politički doprinos na lokalnoj i državnoj razini, osiguranje ljudskih, novčanih i fizičkih resursa te učinkovito vodstvo slobodne zone.
OBEĆAVAJUĆE BROJKE
Pet puta više zaposlenih
Počelo je s 244 zaposlenih, a danas ih je 1200. Ulaganja u najmlađu, ali i najveću Slobodnu zonu u Hrvatskoj dosegla su 152 milijuna kuna, a ukupni bruto proizvod svih korisnika vrijedan je 340 milijuna kuna.
Vjesnik

17. svibnja 2007.
PAZINSKA TRGOVAČKA KUĆA ULAZI U STRATEŠKO PARTNERSTVO S PRVOM DOMAĆOM TVORNICOM SUHOMESNATIH PROIZVODA
Gavrilović kupuje većinski paket dionica Istracommercea
Istracommerce u narednom mjesecu preuzima sve prodavaonice Gavrilovića u Istri i Rijeci, čime će se ukupni broj prodavaonica u Istracommerceu povećati na 60. Cilj je u narednih pet godina dostići 100 maloprodajnih objekata na području Istre i Kvarnera, veli direktor Vladimir Fornažar
Piše Paulo GREGOROVIĆ
Tvrtka Gavrilović iz Petrinje je od malih dioničara prošlog tjedna kupila 19,74 posto dionica Istracommercea. Direktor te pazinske trgovačke kuće Vladimir Fornažar veli da će Gavrilović uskoro kupiti i 24,9 posto dionica od najvećeg dioničara, PIK-a Rijeka te još oko sedam posto od malih dioničara čime će postati vlasnik gotovo 52 posto dionica pazinske trgovačke kuće. Postignuta cijena prodaje je poslovna tajna i po mišljenju direktora Fornažara važnije je da pazinska trgovačka kuća dobiva strateškog partnera nego koliko će dioničari dobiti prodajom njezinih dionica.
On pojašnjava da je to preuzimanje dogovoreno još krajem prošle godine. Objašnjavajući zašto su se odlučili za taj korak Fornažar navodi da je misija Istracommercea, kao poduzeća koje postoji već punih 60 godina, osigurati stabilnost, zadržati i dalje u Istri svoju lidersku poziciju najjačeg domaćeg regionalnog trgovca robom široke potrošnje, te se razvijati i specijalizirati u segmentu butige u kvartu.
U narednih pet godina dostići brojku od 100 maloprodajnih objekata
Proteklu godinu smo zaključili s 206 milijuna kuna ukupnog prihoda i s 300-tinjak radnika zaposlenih u više od 50 trgovina, marketa, diskonta, ugostiteljskih objekata, prodavaonica tekstila, autodijelova te boja i lakova u Istri i Rijeci. Kako bismo osigurali nastavak rasta prihoda i zaposlenosti od pet do 10 posto godišnje, i to kroz povećanje broja prodajnih jedinica, ali i ulaganjima u modernizaciju postojećih, cilj je u narednih pet godina dostići 100 maloprodajnih objekata na području Istre i Kvarnera. Stajalište Uprave Istracommercea je da strateško povezivanje s Gavrilovićem garantira sve navedeno, a operativna realizacija već je najavljena prvim korakom - Istracommerce u narednom mjesecu preuzima svih devet prodavaonica Gavrilovića u Istri i Rijeci, a iste će zadržati postojeći imidž, čime će se ukupni broj prodavaonica Istracommercea povećati na 66 prodajna mjesta.
Strateškim povezivanjem Istracommerce postaje sastavnim dijelom grupacije Gavrilović koja pored prve domaće tvornice suhomesnatih proizvoda Gavrilović ima u vlasništvu još tri trgovačke kuće: Gavrilović trgovinu, Merkur iz Raba i Di-novu, nekadašnju zagrebačku Dionu, koja je do 90-ih godina bila najveća trgovačka kuća u Hrvatskoj, veli Vladimir Fornažar.
Do kraja godine Istracommerce istupa iz Ultra grosa
Istracommerce je ujedno članica Ultra grosa, nacionalne trgovačke grupacije koja za svoje 23 članice želi osigurati povoljnije uvjete na tržištu jačanjem kroz povećanje broja svojih članica ili povezivanjem s još tri slične domaće trgovačke grupacije: CBA, NTL i Gastro. Hoće li strateško povezivanje s Gavrilovićem poremetiti članstvo Istracommercea u Ultra grosu?
- Jasno je da bez međusobnog kapitalnog povezivanja ovakve grupacije dugoročno nemaju perspektivu, proces takvog povezivanja veoma bi dugo trajao i puno koštao, a upitna je i realnost takve opcije. Da se to dogodi trebalo bi vlasnički povezati oko 70 poduzeća koja bi onda imala oko 30 posto tržišnog udjela. Zbog toga smo pismeno najavili da do kraja godine izlazimo iz dosadašnje grupacije i postajemo dio grupacije Gavrilović. No, ostajemo i dalje članovi lokalne trgovačke grupacije Unigross koja ima sjedište u Pazinu, najavljuje Fornažar.
- Rastuća konkurencija inozemnih i domaćih velikih trgovačkih lanaca koji nastupaju s velikim formatima hiper i super marketa mijenja navike kupovanja. Sada potrošači obavljaju tjedne kupovine u takvim centrima, a mali privatni trgovci, dojučerašnji kupci veleprodaje zatvaraju svoje trgovine ili odlaze u cash&carry u nabavu robe. Sve navedeno dugoročno slabi pozicije >srednjeg trgovca< ako se ne prikloni nekom većem sustavu, zaključuje Fornažar.

Ubrzana konsolidacija istarskih trgovačkih kuća
Gavrilovićevim preuzimanjem pazinskog Istracommercea i istovremenom objavom namjere Konzumova preuzimanja rovinjske Jadran trgovine ubrzano se konsolidira trgovačka mreža u Istri koja je pod pritiskom skorog otvaranja trgovačkih centara Lidl. No, konsolidacija je započela devedesetih godina kada je Labincommerce otišao u stečaj, a njegove je objekte preuzelo Jedinstvo, također iz Labina. Ista sudbina zadesila je porečki Laguna commerce s razlikom da ga je preuzeo Konzum koji je kupio i tri najveća marketa umaškog Trgoprometa. Pulsku Trgohistriju je preuzeo Istracommerce, a Istru u stečaju Puljanka.

Sljedeće pitanje koje se postavlja je hoće li Puljanka i Jedinstvo opstati pred novim valom trgovačkih centara ili će ih preuzeti neki od velikih domaćih ili svjetskih igrača.
Glas Istre

17. svibnja 2007.
Hrvatica u Wisteria Laneu
U ponedjeljak 28. svibnja Astrid Šaramo pojavit će se u ulozi nasmiješene bolničarke
U listopadu je prošle godine Zagrepčanka Astrid Šaramo pobijedila na audiciji Nove TV, osvojivši tako prigodu za epizodnu ulogu u američkoj hit seriji >Kućanice<. Sretnicu koja je među tisućama prijavljenih žena uspjela ostvariti san gledat ćemo na malome ekranu u ponedjeljak 28. svibnja u . nalu treće sezone i vidjeti kako se snašla uz Susan, Gaby, Bree, Lynette i Edie, aktualne vladarice televizijskog etera. Tridesetdvogodišnja Zagrepčanka pojavljuje se u ulozi nasmiješene bolničarke. Njezina uloga nije govorna zbog strogih pravila američkog sindikata glumaca, ali Astrid će u kadru biti dovoljno dugo da je gledatelji zamijete, prepoznaju i zapamte! Astrid se tako, kao vjerna obožavateljica serije, pridružila i slavnoj Oprah Winfrey, koja je, unatoč tomu što slovi kao kraljica talkshowa i jedna od najbogatijih žena svijeta, morala uložiti dodatne napore kako bi na samo 15 minuta postala jednom od susjeda slavnih kućanica. Oprah je napravila i ekskluzivan specijal o toj seriji. Osim naše kućanice, u velikom . nalu gledatelji će imati prigodu vidjeti i ostale pikanterije iz uzbudljivih života tajanstvenih i očajnih kućanica. Zašto se Lynette pretvara da je bolesna, a Gabrielle nikako ne može izbjeći Zacha? Mikeov novi odvjetnik savjetuje mu da prizna krivnju za ubojstvo. Zašto se Susan ne slaže s tim prijedlogom? Odgovori na ta i mnoga druga pitanja dolaze u ponedjeljak, a najnovije nastavke obožavatelji >Kućanica< i gledatelji Nove TV moći će pratiti od jeseni i tako doznati kako završava najnapetija sezona serije. [Dž.Č.] Vjesnik

16. svibnja 2007.
Portugal obećao: Kada dođemo na čelo EU, ubrzat ćemo pregovore s Hrvatskom
Piše: Iz Bruxellesa Augustin Palokaj
Foto: FaH
Diplomati u EU očekuju da će se sada, nakon što su završeni izbori u Francuskoj te nakon što se postigne dogovor o novom ugovoru EU, relaksirati i politička atmosfera oko proširenja, što će odgovarati Hrvatskoj
Portugal se zalaže za ubrzavanje pregovora Hrvatske o članstvu u EU kada za mjesec i pol preuzme predsjedavanje Europskom Unijom. To je jučer u Bruxellesu rekao ministar vanjskih poslova Portugala Luis Amado predstavljajući prioritete budućeg predsjedavanja koje će ova država preuzeti od Njemačke.
Budući da je stabilnost zapadnog Balkana jedan od najvažnijih izazova za EU, portugalski je ministar rekao da bi uzbrzavanje pregovora o članstvu Hrvatske bio jedan od važnijih pozitivnih signala cijeloj regiji.
Portugal se zalaže i za članstvo Turske u EU te naglašava da treba uzeti u obzir i posljedice eventualnog odbijanja turskog članstva.
No, za ubrzavanje pregovora s Hrvatskom, kao i za nastavak procesa proširenja, nužna je reforma institucija Europske Unije. Portugal se nada da će Njemačka u sljedećim tjednima, koliko je preostalo do kraja njezina predsjedništva, uspjeti postići dogovor o novom ugovoru EU, kao i jasan mandat i vremenski okvir za okončanje tog procesa.
- U tom slučaju mi ćemo biti spremni ubrzano raditi kako bismo konkretne rezultate imali već tijekom našeg predsjedništva - rekao je portugalski ministar Amado. Što se tiče regije zapadnog Balkana, ministar je rekao da je najveći izazov reagirati na situaciju nakon rješenja statusa Kosova.
Iako i Zagreb i Bruxelles govore da "proces pregovora ide izuzetno dobro" te da je "potignut veliki napredak", pogled na broj otvorenih poglavlja pokazuje da taj proces ide izuzetno sporo. Jedan zastupnik Europskog parlamenta čak je ironično rekao da bi se ovakvom brzinom Hrvatska mogla učlaniti u EU tek negdje 2028.!
Povjerenik EU za proširenje Olli Rehn odbacuje kritike za sporost u pregovorima te govori da se proces odvija "punom putnom brzinom".
Neki diplomati EU su novinarima kao argument da pregovori idu "izuzetno brzo" citirali i dužnosnike hrvatske vlade koji im izražavaju zadovoljstvo brzinom.

Premijer Ivo Sanader prije nekoliko je mjeseci rekao da Hrvatska očekuje ove godine otvoriti sva preostala poglavlja, a tijekom 2008. zatvoriti sva poglavlja.
Do sada je Hrvatska otvorila za pregovore šest poglavlja, od kojih je dva i privremeno zatvorila. Hrvatska je predala svoju pregovaračku poziciju za još osam poglavlja, ali je teško predvidjeti koliko će se od tih poglavlja moći otvoriti tijekom njemačkog predsjedavanja Unijom.
Zato se očekuje da će se najveći broj poglavlja otvoriti upravo tijekom portugalskog predsjedanja.
Diplomati u EU doista očekuju da će se sada, nakon što su završeni predsjednički izbori u Francuskoj te nakon što se postigne dogovor o novom ugovoru EU, relaksirati i politička atmosfera oko proširenja, što će omogućiti ubrzavanje pregovora i s Hrvatskom.
Kada su otvarani pregovori:

Austrija
U vrijeme austrijskog predsjedanja, 12. lipnja 2006. otvoreni i zatvoreni pregovori za znanost i istraživanje

Finska
U vrijeme finskog predsjedanja, 11. prosinca 2006. otvoreni i zatvoreni pregovori za obrazovanje i kulturu. U vrijeme finskog predsjedanja, 21. prosinca 2006. otvoreni pregovori za tri poglavlja: carinska unija, poduzetništvo i industrijska politika, ekonomska i monetarna politika

Njemačka
U vrijeme njemačkog predsjedanja, 29. ožujka 2007. otvoreni pregovori u poglavlju pravo intelektualnog vlasništva
Jutarnji list

16. svibnja 2007.
Slovenia se ograđuje od Podobnikova zemljovida
LJUBLJANA - Marjan Podobnik , predsjednik Slovenske nacionalne alijanse, koji je u ponedjeljak predstavio "novi zemljovid" slovensko-hrvatske granice i najavio prikupljanje potpisa slovenskih državljana za referendum o ulasku Hrvatske u EU, nije povezan sa slovenskom vladom, tumačenje je Roka Srakara, savjetnika za odnose s javnošću u kabinetu slovenskog premijera Janeza Janše.

Na pismeno postavljeno pitanje hoće li slovenski premijer komentirati spomenuti zemljovid, što ga je izdala Podobnikova novoustanovljena izdavačka kuća "Zavod 25. lipnja", s obzirom da je to u Hrvatskoj izazvalo veliko zanimanje, pa i reakcije najviših državnih dužnosnika, rečeno je da se radi o privatnoj inicijativi.
"Riječ je o aktivnosti civilne udruge koja je u svojim inicijativama slobodna i nezavisna od vladinih struktura", navodi se u priopćenju.

Isto tako, dodaje se da su pogledi slovenske vlade na moguće inicijative da se u Sloveniji održi referendum o ulasku Hrvatske u EU već poznati i da ih je premijer iznio 6. travnja nakon sastanka parlamentarnih stranaka.

Janša je tada u parlamentu rekao da na sastanku parlamentarnih stranaka nije bilo riječi o mogućem raspisivanju referenduma o ulasku Hrvatske u EU, dodajući da takav referendum predstavlja "jednu mogućnost koja je, s obzirom na slovenske zakone koji reguliraju pitanje referenduma, vrlo udaljena i malo izvjesna". Osim toga, Janša je dodao da inicijative za održavanje referenduma, što ih iznosi jedan dio stranaka, "nisu ozbiljna stvar".

Na sastanku parlamentarnih stranaka odlučeno da se na dnevni red zasjedanja ne postavi pitanje rezolucije o odnosima s Hrvatskom, kako je to predlagala Slovenska pučka stranka (SLS), jedna od četiriju koalicijskih stranaka u slovenskoj vladi.
Krug ljudi uključenih u Podobnikovu inicijativu pripada Slovenskoj nacionalnoj alijansi (SNZ), populističkom krilu SLS-a. Podobnik je bio potpredsjednik slovenske vlade od 1996. do 2000. godine u vrijeme koalicijske vlade lijevog centra, a zadnjih godina nije aktivan u visokoj politici. Ne bi ga trebalo zamjenjivati s Janezom Podobnikom, njegovim starijim bratom, koji je sada predsjednik SLS-a i ministar za okoliš i prostor u aktualnoj vladi desnog centra.

Slovenska nacionalna alijansa (SNZ) je "narodnjačko", odnosno populističko krilo koje djeluje u sklopu Slovenske pučke stranke, a prije nego što ga je preuzeo Podobnik, njegov predsjednik bio je kontroverzni Joško Joras, često proglašavan u slovenskim medijima kao "borac za južnu granicu". Joras još uvijek djeluje u istom krilu, zajedno s Podobnikom. Jutarnji list

16. svibnja 2007.
Dan poduzetnika 2007.
U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca na Zagrebačkom velesajmu počeo je tradicionalni godišnji susret hrvatskih gospodarstvenika Dan poduzetnika pod nazivom "Industrijska Hrvatska". Na skupu sudjeluje oko 800 poduzetnika iz cijele zemlje, a sudjelovat će i predsjednik Vlade Ivo Sanader.
Bit će predstavljeni rezultati istraživanja provedenog među čelnim ljudima najuspješnijih hrvatskih industrijskih tvrtki "Industrijska Hrvatska - pogled poslodavaca", na temelju kojega je HUP pripremio prijedloge i preporuke.
Očekuje se da će HUP istaknuti zahtjev za novom industrijalizacijom Hrvatske te za korjenitim promjenama u odnosu prema proizvodnji i izvozu. HUP upozorava na pad udjela prerađivačke industrije u BDP-u, smanjivanje broja zaposlenih u industriji te prijeratnu razinu industrijske proizvodnje od 80 posto. Upozorava da u robnoj razmjeni s inozemstvom Hrvatska izvozom ne pokriva ni polovicu uvoza te na vanjski dug od 30 milijardi eura. (HRT)



16. svibnja 2007.
MINGO: Dulji rok za prijavu
Zbog velikog interesa za Projekte poticanja malog i srednjeg poduzetništva , Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva odlučilo je produljiti rok za prijavu do 10. lipnja, izvijestili su iz Ministarstva.
U ovoj je godini Ministarstvo za projekte i sredstva poticanja malog i srednjeg poduzetništva predvidjelo gotovo 120 milijuna kuna. Tome treba dodati i financijska sredstava za projekte u drugim upravama Ministarstva namijenjenih poduzetničkim zonama, hrvatskoj izvoznoj ofenzivi, restrukturiranju i razvoju pojedinih grana industrije, a koja iznose dodatnih 140 milijuna kuna.
U protekle tri godine, ovo je ministarstvo poticajima i programima za razvoj malog i srednjeg poduzetništva dodijelilo 400 milijuna kuna. Učinak modela bespovratnih poticaja, koje Ministarstvo provodi četvrtu godinu, jest rast zaposlenosti od preko 40 tisuća novozaposlenih u poduzetništvu, jačanje konkurentnosti, rast izvoza te ravnomjerni razvoj Hrvatske, ističe ministar Branko Vukelić .
Iz Ministarstva podsjećaju i kako su javni pozivi s objašnjenjima te prijavna dokumentacija objavljeni na internetskim stranicama Ministarstva http://www.mingorp.hr/ u poglavlju "Projekti poticanja malog i srednjeg poduzetništva 2007."  te da su sve informacije dostupne putem besplatnog info telefona 0800 234 505. (HRT)



16.svibnja 2007.
Račan još nije sahranjen
Kad se tijelo kremira, ostaci se spremaju u urnu, a zakonodavac prah tretira isto kao da se radi o tijelu pokojnika. To znači kako ono mora biti sahranjeno i ne može se ispustiti izvan groblja
ZAGREB - Gotovo dva tjedna nakon što je Ivica Račan 2. svibnja u poslijepodnevnim satima kremiran na zagrebačkom Mirogoju, njegovi posmrtni ostaci još uvijek nisu sahranjeni niti se zna gdje će biti grobnica, doznao je Nacional.

Pomalo čudna situacija rezultat je spleta okolnosti, ali i raskoraka u željama Račanove obitelji i hrvatskog zakonodavstva. Poslije četiri mjeseca duge borbe s karcinomom, Ivica Račan je umro 29. travnja, a 2. svibnja u Lisinskom je održana komemoracija na kojoj se okupilo 2000 njegovih poštovatelja.
Istog dana, održan je i ispraćaj na Krematoriju, ali tad je, prema pokojnikovoj želji, bilo svega desetak članova obitelji i najbližih prijatelja. Od bivših i sadašnjih političara na ispraćaju su se našli samo Ciril Ribičič i Josip Leko.
Bio je to diskretni odlazak jednog od najvećih političara u Hrvatskoj posljednjih desetljeća, a mediji su poštovali želju članova familije za privatnošću. Tih se dana govorilo kako će posmrtni ostaci biti razasuti na dvama mjestima koja je najviše volio: selu Kamanjo pokraj Karlovca te Pučišćima na Braču. Na tim su lokacijama Ivica Račan i Dijana Pleština imali vikendice i posjećivali su ih uvijek kad su imali priliku.

Posebno je na ovakvoj vrsti ukopa inzistirala Dijana Pleština koja je veliki dio života provela u Americi gdje je odlaganje urni ili rasipanje pepela na pokojnikovim najdražim lokacijama, čest običaj. Znajući gdje je njezin suprug volio boraviti, htjela je na ovakav način postupiti i s njegovim pepelom.

Ali zakoni u Hrvatskoj nisu poput onih u SAD-u. Kad se tijelo kremira, ostaci se spremaju u urnu, a zakonodavac prah tretira isto kao da se radi o tijelu pokojnika. To znači kako ono mora biti sahranjeno i ne može se ispustiti izvan groblja.
U takvim okolnostima, posmrtni ostaci Ivice Račana još uvijek su spremljeni u prostorijama Krematorija i čeka se kako bi bili otpremljeni. Postoji, istina, mogućnost da prah bude razasut na jednom posebnom dijelu Mirogoja, predviđenom za ovu svrhu, ali Račanova obitelj to ne želi.
Izgleda kako će Račan naposljetku ipak biti sahranjen na Mirogoju, a postoje i šanse da se djelomično ispuni želja njegovih najbližih i dio pepela spusti iznad Bračkog kanala. U SDP-u su potvrdili kako se još ne zna mjesto posljednjeg počivališta Ivice Račana i kako će situacija vjerojatno biti razrješena kad se Dijana Pleština vrati iz Pučišća.
Pincom.info

16. svibnja 2007.
Štimac: Ili ću kupiti sve hotele u Crikvenici ili prodajem Therapiju
RIJEKA - Bivši nogometaš Igor Štimac potvrdio nam da je zainteresiran za kupnju devastirane hotelske tvrtke Jadran iz Crikvenice, čiju ubrzanu privatizaciju Vlada najavljuje zadnjih mjeseci.

Tvrtka, u čijem je sastavu osam hotela, turističko naselje i autokamp, godinama propada, a dugovi su prešli 400 milijuna kuna pa je Vladino povjerenstvo za privatizaciju zaključilo da se ide u prodaju.

Prema najavi HFP-a, početna cijena za Jadran bila bi jedna kuna, što je s obzirom na stanje tvrtke i realna ponuda. Štimac je među prvima koji je krenuo u razgovore. Za sada tek sa sindikatima kako bi dobio osnovne infomacije o tvrtki i, kako kaže, zainteresiran je.

- Ako se natječaj raspiše, ja ću se javiti, dakle jesam potencijalni kupac. Imam samo dva izbora - ili prodati Therapiju - za što imam dva potencijalna kupca ili se upustiti u kupnju cijele hotelske tvrtke koja dominira crikveničkom rivijerom - kaže Štimac. (N. H.) Jutarnji list

15. svibnja 2007.
Hrvatska domaćin NATO-ove vježbe
Hrvatska će drugi put ugostiti najveću međunarodnu NATO-ovu civilnu vježbu zaštite i spašavanja. Ove godine će se pod nazivom IDASSA 2007. od 21. do 25. svibnja održavati na pet lokacija u Zadru i okolici, izjavio je u Zagrebu direktor vježbe i zamjenik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje Damir Trut.
Ovo je najveća civilna vježba pod okriljem NATO-a, istaknuo je Trut. Na vježbi, koju zajednički organiziraju Državna uprava za zaštitu i spašavanje i NATO-ov Euroatlantski centar za koordinaciju reagiranja u slučaju katastrofa (EADRCC), sudjelovat će oko 1200 sudionika iz 44 zemlje. Sudionici će biti podijeljeni u 55 timova od čega će Hrvatsku predstavljati 20 timova sa 179 članova. Vježba Hrvatsku stoji 1,5 milijuna kuna, što uključuje sudjelovanje hrvatskih timova u vježbi, uređenje lokacija, održavanje planskih konferencija, dok strani timovi sami snose svoje troškove. NATO će sudjelovati s istim iznosom kao i Hrvatska, kazao je Trut. 
Kako je naglasio, specifičnost ove vježbe jest u tome što svi sudionici dobivaju samo opći scenarij, dok će lokalno zapovjedništvo svako jutro raspoređivati ekipe na lokacije i zadatke. Ovogodišnji scenarij kombinira potres s posljedicama terorističkog napada. Na terenu će biti i međunarodni tim za ocjenjivanje vježbe čiji je zadatak ocijeniti spremnost ekipa i izraditi završnu analizu radi poboljšanja koordinacije i suradnje svih zemalja sudionica vježbe.
Ovo je druga vježba održana u Hrvatskoj. Prva je bila "Kroćenje zmaja" i održana je 2002. godine u okolici Makarske. (HRT)

15. svibnja 2007.
Sporazum Hrvatske i BiH
Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta i ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Božo Ljubić potpisali su protokol o kontaktnim točkama na budućoj autocesti na koridoru 5C Budimpešta - Osijek - Sarajevo - Ploče i na cesti na europskom koridoru E661 Balaton - Virovitica - Okučani - Banja Luka - Split.
Na autocesti na koridoru 5C sjeverna kontaktna točka predviđena je na rijeci Savi kod Svilaja, a južna na lokaciji Bijača - Pozla Gora. Na koridoru E661 kontaktna točka predviđena je na Savi kod Gradiške. Određivanjem kontaktnih točaka omogućuje se daljnja priprema za određivanje lokacija graničnih prijelaza i gradnju graničnih dionica na navedenim koridorima, a posebno za ključne objekte kao što su mostovi preko rijeke Save.
Ministar Kalmeta ocijenio je da je današnje potpisivanje protokola temeljni kamen za izgradnju budućih prometnica. Rekao je da su na njegovoj pripremi radile stručne skupine iz Hrvatske i BiH, koje su usuglašene oko pozicija kontaktnih točaka.
Ministar Ljubić ocijenio je da će buduća autocesta na koridoru 5C imati strateško značenje za obje zemlje te da će znatno utjecati na gospodarski razvoj, posebno Bosne i Hercegovine.
Ministri su se osvrnuli i na gradnju mosta kopno - Pelješac. Ljubić je izvijestio o zaključku Vijeća ministara BiH da bi pitanja o gradnji i eksploataciji Pelješkog mosta trebala biti riješena potpisivanjem posebnog protokola, no da u Vijeću ne postoji konsenzus o sadržaju i tipu tog dokumenta. Kako je pojasnio, u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine nitko ne osporava pravo Hrvatske da tim mostom poveže svoj teritorij. Određeni broj ministara, međutim, kaže Ljubić, "traži da se paralelno s izgradnjom mosta riješe i granična pitanja na tom području, to jest da se postigne dogovor o pomorskoj granici". Istaknuo je da on osobno i većina ministara smatra da gradnja mosta i granica nisu neraskidivo povezana pitanja.
Ministar Kalmeta rekao je da pripreme za gradnju mosta teku prema planu i da je u pripremi prvi natječaj za izgradnju mosta. Istaknuo je da BiH ne osporava gradnju mosta, kao što ni Hrvatska ne osporava pravo BiH na izlaz na otvoreno more, što će biti osigurano posebnom konstrukcijom mosta. (HRT)

15. svibnja 2007.
KRALJ MLIJEKA DIO NOVCA OD UNOSNE PRODAJE "DUKATA"
ZAVRŠAVA NA NAŠEM PODRUČJU
Luka Rajić ulaže u Šibenik
Kako doznajemo, koncem svibnja Rajićevi konzultanti dolaze u Šibenik. Njihovi potencijalni partneri su iz grupacije Hrvatskog konzorcija koji je kupio TLM
Luka Rajić, nekadašnji vlasnik hrvatske mljekarske kompanije "Dukat", koju je prodao francuskom Lactalisu za oko dvije milijarde kuna, zainteresiran je, kako je "Slobodna" već pisala, dio novca iz ove unosne transakcije investirati upravo na šibenskom području. Tako bi se hrvatski kapital ipak vratio "kući" kao što je donedavni hrvatski "kralj mlijeka" obećao predsjedniku Mesiću nakon prodaje "Dukata".
Budući da bi se kupoprodajni ugovor s Lactalisom trebao realizirati za dvadesetak dana, očekuje se, saznajemo, da će Rajićevi konzultanti do kraja svibnja posjetiti Šibenik.
Bit će to prilika za razgovor s eventualnim poslovnim partnerima iz grupacije Hrvatskog konzorcija, o mogućem zajedničkom (ili samostalnom) ulaganju u turističke (Zablaće) i neke druge projekte.
Inače je prema našim informacijama bivši vlasnik Lure (Dukata) zainteresiran i za TLM-ov Promal, o čemu bi također moglo biti govora u prigodi boravka Rajićevih opunomoćenika u Šibeniku. Vjeruje se da će se tijekom posjeta sastati i sa šibenskom gradskom upravom kako bi se informirali o razvojnim mogućnostima i opredjeljenjima Grada.
D. BLAŽEVIĆ, Slobodna Dalmacija  

15. svibnja 2007.
Hrvatska udruga banaka: Kamate u Hrvatskoj manje nego u gotovo polovini zemalja EMU
S obzirom na to da se kod nas često ističe da su kamate veće od onih u drugim zemljama EU, Hrvatska udruga banaka u suradnji s tvrtkom Arhivanalitika izradila je analizu kamatnih stopa, a podaci od siječnja ukazuju na to da su kamate na dugoročne kredite stanovništvu u Hrvatskoj niže od pet zemalja EMU - Austrije, Finske, Grčke, Italije i Slovenije
Rast kamata u sljedećem razdoblju se ne očekuje, jer se niti na globalnom tržištu ne očekuje daljnji rast kamatnih stopa.- Snižavanje kamatnih stopa prema prosjeku euro zone kod nas je vidljivo u posljednje četiri godine, rekao je direktor Arhivanalitike Velimir Šonje. Od 2004. godine u euro zoni pak prosječna kamatna stopa raste, a što se prelijeva i na trošak kredita u tamošjim bankama.  Razlog tome je još uvijek velika konkurencija na domaćem tržištu stambenih kredita i padu rizika, rekao je Šonje.

Analiza nadalje kaže da su kamate na dugoročne kredite poduzećima  u Hrvatskoj veće od razlike prinosa na državne obveznice. Dugoročni krediti poduzećima reagiraju kao i europske, odnosno prilagođavaju se rastu referentnih kamatnih stopa. Analizu kamatnih stopa HUB u suradnji s Arhivanalitikom izradio je na svojoj novoj web stranici. Riječ je o mjesečnoj analizi, no osim takvih, na stranici udruge banaka, mogu se pronaći i druge zanimljivosti. Primjerice analiza učinka regulacije u EU koja će se s vremenom odraziti i na domaće tržište, zatim financijske vijesti iz EU, kod kojih je trenutačno najzanimljivije okrupnjavanje bankarskog sustava, zatim rizici i najave konferencija.  (Lidija Kiseljak) (www.liderpress.hr)

15. svibnja 2007.
Početak privatizacije HŽ-a: Uslužne djelatnosti kupuju sami zaposlenici
Tvrtke PZZ inženjering i Željezničko ugostiteljstvo opet će se ponuditi na prodaju, po nešto nižim cijenama
Privatizacija prve tri tvrtke koje su izdvojene iz sustava Hrvatskih željeznica po nominalnoj cijeni jučer je donijela i prvog kupca, i to za tvrtku RVR - Uslužne djelatnosti, za koju su ponudu dostavili zaposlenici tvrtke. Druge dvije tvrtke, PZZ inženjering i Željezničko ugostiteljstvo, u prvom pokušaju nisu privukle ozbiljnije kupce, s tim da se za potonju tvrtku zainteresirala samo varaždinska Fima Fortes, koja je otkupila ponudbenu dokumentaciju u Hrvatskom fondu za privatizaciju, no nije i dostavila ponudu. Te će se dvije tvrtke uskoro ponovno ponuditi na prodaju po nešto nižim cijenama od onih koje su bile istaknute u ovom takozvanom nultom krugu.
Jamstvo Poštanske banke
U slučaju RVR uslužnih djelatnosti, a koje inače obuhvaćaju aktivnosti od održavanja unutarnjeg reda u željezničkom području, zaštite imovine i osoba, servisiranja vatrogasnih aparata, čišćenja pružnog pojasa na HŽ-ovim prugama do hortikulturnog uređenja i proizvodnje cvijeća, od 474 zaposlenih u tom poduzeću ponudu je podnijelo 367 radnika. Oni su preko svojih predstavnika Željka Mića i Ljubice Radić, za stopostotni udjel ponudili 22,8 milijuna kuna, "nijansu" iznad istaknute minimalne početne cijene od 22,768.911 kuna. U transakciji ih prati Hrvatska poštanska banka, čije bankovno jamstvo radnici imaju za kupnju dionica, no za sve ostale elemente u natječaju radnici ne nude jamstvo. Kako su pojasnili u ponudi, smatrali su da to nije potrebno s obzirom na to da je riječ o ponudi zaposlenika, no ako se to od njih zatraži, razmotrit će, kažu, mogućnost davanja nekog instrumenta osiguranja. U ponudi prihvaćaju tražene uvjete zadržavanja djelatnosti i postojećeg broja zaposlenika na najmanje tri godine, uz obvezu provođenja programa zbrinjavanja eventualnog viška zaposlenika, preuzimaju kolektivni ugovor, o čemu su priložili i sporazum sa sindikatima, a radnicima će ponuditi i pravo na povlastice na domaći željeznički prijevoz, što je traženo natječajem. Kroz razdoblje od idućih pet godina planiraju investicije od ukupno 8,73 milijuna kuna, od čega glavninu u drugom dijelu tog razdoblja, a sva ulaganja odvijat će se iz reinvestirane dobiti tvrtke i kredita banaka.
Preuzeti nepodmirene obveze
Radnici ističu i da su spremni u potpunosti preuzeti sve nepodmirene obveze, koje su, prema podacima iz natječaja, koncem prošle godine iznosile više od 12 milijuna kuna, s tim da ističu kako po njihovim saznanjima ne postoje obveze pokrivene državnim jamstvima. Ipak, utvrdi li se drukčije, dodaju da su spremni osigurati zamjenska jamstva,kako je traženo natječajem. Sporan detalj za radnike je i prodajna cijena. Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa s HŽ Infrastrukturom, radnici u pojašnjenju ponude ostavljaju prostor za pregovore. Nude, naime, da od ukupno traženog iznosa od 22,77 milijuna kuna odmah nakon sklapanja ugovora plate 14,7 milijuna kuna koliko iznosi temeljni kapital tvrtke, a plaćanje preostalih 8 milijuna kuna uvjetuju rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, odnosno upisom dijela imovine društva u temeljni kapital tvrtke. Već danas bi Povjerenstvo za odabir ponuda za HŽ-ove tvrtke trebalo razmatrati pristiglu ponudu zaposlenika RVR - Uslužnih djelatnosti za preuzimanje svoje tvrtke, pa će se odmah znati i hoće li se udovoljiti njihovim zahtjevima vezano uz cijenu za vlasnički udjel te je li činjenica da su zaposlenici tvrtke dovoljno jamstvo za realizaciju njihovih obećanja iz ponude. Marija Brnić (www.poslovni.hr)

15. svibnja 2007.
ARHEOLOGIJA Iz >Uljanika< stiže novi dokaz da >Pula leži na povijesti<
Pronašli austrijsku Pulu
Saša BRNABIĆ
PULA - Tijekom radova na obalnom kolektoru te rekonstrukciji i gradnji kanalizacijskog sustava, ovih su dana unutar zidova brodogradilišta >Uljanik<, otkriveni ostaci originalnog zida austrijskog arsenala stari 120 godina, a ispod njih i odlično sačuvani drveni piloti koji su nosili temelje građevine, potvrdila je arheologinja Ida Koncani Uhač iz Arheološkog muzeja.
>Lov< se nastavlja
>Drveni su piloti iz vremena austrijske Pule, temelj zida austrougarskog arsenala i savršeno su očuvani u mulju gdje nije bilo kisika. Visoki su 155 cm i bili su presvučeni daskama, a iznad njih je i cementna žbuka. Važno je znati kako su Austrijanci izvodili građevinske radove na nasipanom terenu<, kaže arheologinja, koja je tek počela istraživanja, a nastavit će ih usporedo s izgradnjom kolektora i crpne stanice, kanalizacijskog sustava unutar>Uljanika<.
Nekad je tamo, u pretpovijesnom razdoblju te u doba starog Rima, bio prirodno zaštićen zaljev, govori Koncani Uhač, a Austrijanci su ga krajem 19. stoljeća nasipali i djelomice se ukopali u brdo Monte zaro.
Arheolozi se nadaju >uhvatiti< pilote i s druge strane >Uljanikova< zida, a možda i još štogod, jer je općepoznato da u Puli, gdje god >zagrebeš< ispod površine, izvire povijest.
Bez usporavanja radova
Ispod pilota s unutrašnje strane već su našli i dno jedne amfore koja, kaže Koncani, ima široku dataciju - od 1. do 3. stoljeća. >To je sjevernoitalska amfora za izvoz vina na Istok<, kaže Koncani. Zbog velikog zanimanja javnosti za nastavak radova na gradnji kanalizacije i prometnih gužvi koje se stoga stvaraju, gradonačelnik Pule Boris Miletić sastao se s ravnateljicom Arheološkog muzeja Kristinom Džin. Brine ga da se radovi na gradnji kanalizacije ne bi otegnuli zbog novih nalaza, s obzirom da je u pitanju prometno središte Pule, a turistička je sezona na pragu.
>Izrazila je punu spremnost na suradnju s Gradom<, priopćio je gradonačelnik. Dogovoreno je da će se radovi u djelokrugu Arheološkog muzeja odvijati usporedo s radovima na gradnji kanalizacije i da neće biti usporavanja radova. Vjesnik

15. svibnja 2007.
KIPARSKO DJELO UMJETNIKA HRVOJA MIHALJEVIĆA ZAINTRIGIRALO I GRADSKE VLASTI
Statua svetog Martina na konju bit će službeni belomanastirski suvenir?
BELI MANASTIR - Mnogo se u posljednje vrijeme pisalo o slavonsko-baranjskim suvenirima, kojih, bar što se Baranje tiče, kronično nedostaje. No, da tome u bliskoj budućnosti ne bude tako pobrinuo se belomanastirski slikar, kipar i dizajner Hrvoje Mihaljević, koji je osmislio i izradio svetog Martina na konju - keramičku statuu koja bi vrlo lako mogla biti prihvaćena kao belomanastirski gradski suvenir (ili bar jedan od suvenira).
- Osjetio sam da Belom Manastiru, kao jedinoj baranjskoj urbanoj sredini, i to u usponu, nedostaje nešto prepoznatljivo, nešto što bi stvorilo njegov vizualni identitet, i na lokalnoj razini i šire - objašnjava Mihaljević, nastavljajući kako se u ovim krajevima sve više razvija turizam, ali sve brojniji gosti kući ne mogu odnijeti gotovo ništa što bi im ostalo u trajnoj uspomeni.
- Sveti Martin je zaštitnik Belog Manastira i kao takav prihvatljiv za gradski suvenir, posebice stoga što je na Dan svetog Martina i belomanastirski crkveni god, pa statua, osim značenja grada, ističe i značenje župe - kaže. Na izradi matrice radio je približno četiri mjeseca, sve je rađeno u tehnici pečene keramike, a osim prvog kontingenta koji je već otkupila belomanastirska gradska uprava, bit će moguća izrada manjih ili većih kipova, prihvatljivih za svačiji džep. Paralelno sa svetim Martinom, Mihaljević je radio i na drugim programima, pa su gotove matrice seoskih kuća s trijemovima, topoljske crkve svetog Petra i Pavla, motiva (flore i faune) iz Parka prirode Kopački rit te niz ostalih.
- Izrađene su matrice za četrdesetak suvenira, ali na tom ne mislim stati - naglašava Mihaljević, dodajući kako prezentaciju kompletnog programa, u dogledno vrijeme, planira organizirati u belomanastirskom hotelu "Patria". Bez umanjivanja prilično velikog značenja koje Baranji daju kotlić, nogari, sitna paprika, butelje vina, beljski brendovi i slično, umjetnička djela poput onih nastalih u Mihaljevićevoj radionici (ne treba zaboraviti ni, primjerice, keramičara Danijela Astaloša), kraju između Dunava, Drave i Mađarske i te kako nedostaju, pa valja izraziti nadu da će ih prepoznati ovdašnji turistički djelatnici, gospodarstvenici, političari...
Autor: I.GETTO
O autoru statue
Hrvoje Mihaljević rođen je 1958. godine u Zagoričanima kod Livna (BiH), a završio je školu primijenjenih umjetnosti. Izlagao je na 16 samostalnih slikarskih izložbi, a evidentirano mu je više od 500 slika. Do sada je izradio brojne dizajne, arhitektonske grafike i industrijske dizajne. Neka od djela izložena su diljem Slavonije i Baranje, ali i šire, u brojnim sakralnim objektima te javnim ustanovama. Glas Slavonije

14. svibnja 2007.
Kardinal Bozanić pozvao na istragu o zločinima
Svečanim euharistijskim slavljem što ga je predvodio nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić jučer je obilježena 62. obljetnica bleiburške tragedije i Križnoga puta. Upitao je kako to da ni nakon 60 godina od tog stravičnog zločina nitko nije odgovarao bez obzira na to što još ima dovoljno svjedoka i prikupljenih svjedočanstava. Pri tome je pozvao hrvatske vlasti da istraže te zločine. Kako to da se još ne može, barem na načelnoj, ako ne i na konkretnoj razini, čuti jasna osuda svega što vapi zbog gaženja božanskih i ljudskih prava, a učinjeno je protiv hrvatskog naroda, upitao je Bozanić, te dodao kako to što je i među sinovima i kćerima Crkve bilo i onih koji su počinili zlodjela sa žaljenjem oplakujemo i prepoznajemo bol koju je nanio njihov grijeh. Upitao je zašto se još ne može dovoljno jasno čuti glas koji govori da se na tom polju nije poštovao život, da su bez suda i dokaza krivnje poubijani hrvatski vojnici i civili nakon rata. Podsjetio je da je jedan od najbližih Titovih suradnika Milovan Đilas 1979. posvjedočio: "Da budem iskren, mi nismo shvaćali zašto Britanci ove ljude nama vraćaju. Uglavnom su to bili obični seljaci. Oni nisu nikoga ubili. Njihov je jedini zločin bio strah od komunizma. Oni (Englezi) učiniše nešto sasvim pogrešno kada su ove ljude prebacili preko granice, kao što smo i mi pogrešno učinili što smo ih sve poubijali." Kardinal je rekao da vjernici i državljani s pravom očekuju da državne institucije učine ono što su po zakonu dužne: istraže te zločine i objave tko je kriv za njih, da se jasnije očituju o komunističkom režimu i nedjelima koja je taj režim planirao i sustavno provodio, te da se na temelju istine promiču one vrijednosti koje nisu u skladu s komunističkim krivotvorinama, ni u povijesnom ni u svjetonazornome smislu. "Očekujemo da će vlasti i u vidu deklarirane proeuropske orijentacije poduzeti sve da se kod nas provede rezolucija Skupštine Europskog parlamenta iz 2006. o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima", istaknuo je kardinal. Crkva ne smije šutjeti ni o žrtvama tzv. fojbi, odnosno o jamama koje su za sobom ostavili fašizam i komunizam, među ostalim je rekao Bozanić (www.poslovni.hr)

14. svibnja 2007.
Obilježavanje godišnjice Tuđmanova rođenja
U povodu 85. obljetnice rođenja prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, izaslanstvo HDZ-a na čelu s predsjednikom Ivom Sanaderom položilo je vijence na njegov grob na Mirogoju. Vijenac je položilo i izaslanstvo Sabora.
Obljetnica rođenja dr. Tuđmana obilježena je i u njegovom rodnom Velikom Trgovišću. Pokraj spomen-kuće vijence je položila i svijeće zapalila njegova obitelj, a dva sata kasnije i premijer Sanader, u pratnji predsjednika Sabora Vladimira Šeksa te brojnih članova Vlade i saborskih zastupnika.
Tom je prilikom predstavljen i projekt obnove zgrade stare škole koju je Tuđman pohađao. Obnovu će financirati Zaklada hrvatskoga državnog zavjeta uz pomoć donacija, a očekuje se da će biti završena do kraja godine, odnosno do godišnjice smrti Franje Tuđmana. (HRT)


14. svibnja 2007.
I Mato Arlović kandidat za predsjednika SDP-a
SDP je objavio imena svih kandidata za predsjednika te stranke, a uz šestero već poznatih, novi među njima je i potpredsjednik Sabora i član Glavnog odbora SDP-a Mato Arlović.

Svoje kandidature dosad su objavili Željka Antunović, Zoran Milanović i Tonino Picula. 
Zlatko Komadina, Milan Bandić, Zvonimir Mršić i Mato Arlović najkasnije do sjednice Glavnog odbora, 19. svibnja, trebaju izjasniti prihvaćaju li kandidature iza kojih stoje pojedini gradski i općinski stranački odbori.


Tajnik SDP-a, Igor Dragovan, rekao je danas novinarima da do Glavnog odbora SDP-a moguće je da još nekog kandidata predloži najveći stranački gradski odbor, onaj zagrebački, koji će sjednicu održati 17. svibnja.

Kandidati za predsjednika SDP-a službeno će biti predloženi na sjednici Glavnog odbora te stranke koji može propustiti sve pretendente ili samo jednog. No, konačni broj kandidata bit će poznat tek 2. lipnja, za kada je zakazana izvanredna izborna stranačka konvencija, na kojoj također mogu biti istaknuti kandidati uz prikupljenih 50 potpisa delegata, objasnio je Dragovan.

Da bi netko od kandidata bio izabran za predsjednika SDP-a, mora dobiti natpolovičnu većinu glasova delegata. Ne dobije li nitko većinu, dva kandidata s najviše glasova prelaze u drugi krug. Ako ni u drugom krugu nitko ne dobije dovoljno glasova, u roku od 40 dana slijede novi izbori na kojima se ti kandidati više ne mogu kandidirati.

1637 stranačkih delegata, će na izvanrednoj konvenciji birati novog  predsjednika SDP-a. Taj novi predsjednik, ostat će na toj dužnosti do redovite izborne konvencije koja se održava u roku od šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora.

14. svibnja 2007.
Vlada ulaže 1,23 milijarde kuna u projekt e-Hrvatska
Hrvatska u regiji vodi u razvoju informacijskog društva, konkurentnost u primjeni IT-a porasla za 11 mjesta
Vlada će ove godine za ICT izdvojiti rekordan iznos od 1,23 milijarde kuna. Usporedbe radi, 2004. godine najviše izvršno tijelo u Hrvatskoj za ICT je izdvojilo, tada rekordnih, 500 milijuna kuna. Prema Operativnom planu provedbe Programa e-Hrvatska za 2007. godinu, više od milijardu kuna otići će na više od 130 projekata iz područja e-Uprave, e-Obrazovanja, e-Pravosuđa, e-Poslovanja i e-Zdravstva.

Jačanje inovativnosti
"Ciljevi Programa e-Hrvatska 2007. u velikoj se mjeri poklapaju s ciljevima Inicijative i2010 koju je pokrenula EU. To su stvaranje jedinstvenog europskog informacijskog prostora, jačanje inovativnosti i ulaganja u istraživanje ICT-a i izgradnja informacijskog društva koje promovira rast i zapošljavanje. U pripremi ovog dokumenta sudjelovalo je više od 30 tijela državne uprave, a za njegovu je provedbu u ovogodišnjem proračunu planirano 1,23 milijarde kuna", kaže Miroslav Kovačić, državni tajnik za e-Hrvatsku. On dodaje da je Vlada lani u svim područjima postigla znatan napredak u provedbi programa e-Hrvatska, od informatizacije obrazovanja, uprave preko pravosuđa do informatizacije zdravstva. U području e-Obrazovanja stvorena je okosnica za podršku reformama u visokoškolskom obrazovanju i znanosti. Između ostalog, predstavljen je informacijski sustav visokih učilišta, zatim CRO-GRID i hrvatski znanstveni portal. Zatim krenula je prva faza 250 milijuna kuna teške informatizacije zdravstva. Do kraja ove godine trebalo bi biti umreženo oko 2000 liječničkih ordinacija primarne zdravstvene zaštite. Završen je i pilot-projekt integriranog sustava za upravljanje sudskim predmetima, koji je pretpostavka za daljnju reformu sudstva. Najviše projekata realizirano je u području e-Uprave.

Reforma sudstva
Kao rezultat dostupnost javnih usluga na Internetu povećana je više od od 50 posto, a putem usluge HITRO.HR registrirane su brojne tvrtke. Kovačić dodaje da su Vladine uspjehe prepoznale i međunarodne institucije. Statistike Svjetskog gospodarskog foruma, naime, pokazuju da Hrvatska u regiji predvodi u razvoju informacijskog društva, a konkurentnost zemlje u primjeni IT-a lani je porasla za 11 mjesta pa smo sada 46. na toj ljestvici.

Povezivanje škola projektom e-Otoci
"Među najznatnijim projektima koje planiramo dovršiti do kraja godine su Središnji državni portal koji će na jednome mjestu popisati sve procedure i potrebne obrasce za obavljanje javnih usluga. Također tu je i projekt e-Otoci koji će omogućiti da se širokopojasnom tehnologijom omogući povezivanje škola na otocima s matičnim školama na kopnu, a raspisat će se i natječaj za dodjelu poticaja za razvoj širokopojasne tehnologije na područjima posebne državne skrbi", zaključio je Kovačić. Bernard Ivezić (www.poslovni.hr)

14. svibnja 2007.
Njemačke tvrtke žele ove godine u Hrvatsku uložiti 1,5 mlrd eura
Više od devedeset posto njemačkih poduzeća zadovoljno je sa svojim sadašnjim poslovanjem u Hrvatskoj
Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora provela je godišnje istraživanje među njemačkim i hrvatskim članovima o poslovnoj klimi u Hrvatskoj, a prvi put ispitivane ulagačke namjere u tekućoj godini pokazale su znatnu zainteresiranost njemačkih tvrtki za investiranje u Hrvatsku. Potencijalna ulaganja u 2007. iznose 1,5 milijardu eura, koja bi njemačke tvrtke realizirale nizom infrastrukturnih i turističkih projekata, a prema riječima direktora Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komora dr. Petera Presbera anketa potvrđuje pozitivno ozračje koje se naziralo i lani. "Više od 90 posto poduzeća zadovoljno je sa svojim sadašnjim poslovanjem u Hrvatskoj, a 60 posto ih smatra da dobro posluje, što je 8 posto više nego prethodne godine. S daljnjim poboljšanjem poslovanja računa 70 posto ispitanika", objašnjava dr. Presber.

Pozitivna prognoza
U Komori navode kako se i u dijelu procjene općenitog stanja u gospodarstvu jasno ocrtava pozitivni trend: 73 posto tvrtki zadovoljno je svojim poslovanjem, a to je 7 posto više nego preklani. Oko trećine ispitanih poduzeća dalo je pozitivnu prognozu gospodarskog razvoja za 2007. godinu. "Pozitivne prognoze reflektiraju se u rastućim investicijama poduzeća koja su sudjelovala u anketi. Gotovo 70 posto ispitanika investiralo je 2006. u Hrvatskoj, a od njih 77 posto ima povećan opseg ulaganja u odnosu na prethodnu godinu. Više od polovine tih poduzeća planira dodatno povećanje ulaganja za 2007., pri čemu je riječ o višemilijunskim iznosima", objašnjava Presber. Komora očekuje dodatne impulse daljnjoj izgradnji njemačko-hrvatskih gospodarskih odnosa započetih lani pod pratonatom politike. U srpnju prošle godine njemačka i hrvatska vlada uspostavile su, prema riječima dr. Presbera, na inicijativu njemačkih poduzeća gospodarsko-politički dijalog između Njemačke i Hrvatske kako bi se podržala strateška suradnja u sektorima kao što su energetika, prijevoz, turizam, zaštita okoliša te malo i srednje poduzetništvo. Formirane su radne skupine u kojima se identificiraju i unapređuju projekti od obostranog interes, a prvi projekti predstavljeni su u studenom 2006. u Berlinu u nazočnosti potpredsjednika hrvatske Vlade Damira Polančeca i parlamentarne državne tajnice u Saveznom ministarstvu za gospodarstvo i tehnologiju Dagmar Wöhrl koji i predsjedaju gospodarsko-političkom dijalogu s hrvatske, odnosno njemačke strane. Tim su dijalogom, a koordinira ga Komora, mobilizirana ponovno neka njemačka poduzeća koja su prije izvjesnog vremena imala idejna rješenja za projekte, ali ih zbog nedostatka pravog partnera i nepovoljnih uvjeta nisu realizirala. Suradnja velikih poduzeća u okviru zajedničkih projekata ima za cilj jačanje hrvatskog gospodarstva i izvoznog potencijala, a prema Komori riječ je o volumenu investicija predloženih samo od njemačkih poduzeća koji dosad iznosi 1,5 milijardu eura, i to u području infrastrukture i turizma.

Obostrani interes
> Zajedno s našim hrvatskim i njemačkim partnerima Komora će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi se u obostranom interesu ostvarili ne samo ovi strateški projekti već i povećala mogućnost suradnje za što veći broj srednje velikih poduzeća", zaključuje dr. Presber. U anketi je sudjelovalo 45 hrvatskih i njemačkih poduzeća od ukupno 262, koja čine članstvo inače najbrojnije i najmlađe Komore. Tradicionalno dobri bilateralni odnosi između Njemačke i Hrvatske posljednjih su godina kontinuirano jačali, i to na političkoj i gospodarskoj razini, a otvaranje pregovora s RH u listopadu 2005. dalo je dodatni impuls razvoju gospodarskih odnosa. Robna razmjena kontinuirano raste od 2000., a do sredine 2006. njemačka su poduzeća ostvarila 21 posto svih stranih ulaganja u Hrvatsku, no potencijal je daleko veći kao što pokazuje najnovije istraživanje.

Korupcija i manjak transparentnosti
Što se tiče okvirnih uvjeta vezanih za ulazak investicija u Hrvatsku, tu je za razliku od poslovnih perspektiva prema mišljenju ispitanika došlo do minimalnih pomaka. Korupcija i nedostatak transparentnosti kod javnih natječaja, administracija koja je vrlo često neefikasna te nedostatak fleksibilnosti zakonske regulative vezane uz radno pravo navode se kao glavne prepreke, a najveće zadovoljstvo izražavaju zbog razvoja potražnje na domaćem tržištu, motiviranosti zaposlenika, pristupa drugim tržištima unutar regije te kvalitete i dostatnog broja lokalnih dobavljača. Iako u Komori napominju da su neke procjene okvirnih uvjeta vrlo kritične, ističu kako anketirana poduzeća Hrvatsku smatraju zemljom u kojoj se isplati investirati. Suzana Varošanec, (www.poslovni.hr)

14. svibnja 2007.
Zagreb: Nova usluga ZET SMS
Od danas se ZET-ove vozne karte mogu kupovati mobitelom. SMS sadržaja "ZG" šalje se na broj 8585, bez obzira koji je operater u pitanju.
Nakon nekoliko sekundi dolazi povratna poruka s informacijom da ste kupili voznu kartu koja vrijedi 90 minuta, kao i šifra od pet znamenki koja će se pokazivati kontrolorima. Nekoliko minuta prije isteka ponovno putem SMS-a dolazi obavijest o isteku termina.
Cijena ovako kupljene karte je 8 kuna plus cijena SMS-a, odnosno 16 kuna za noćnu vožnju. S jednog mobitela mogu se kupiti najviše dvije karte.
Jedna od najvećih prednosti kupnje SMS-om jest ta što ona neće vrijediti samo za vožnju u jednom smjeru, kao što je slučaj s kartama kupljenim na kioscima ili u vozilima. U planu je i proširenje sustava za plaćanje uspinjače i žičare koje imaju različite cijene karte.
U ZET-u najavljuju kako će revolucionarni sustav naplate karata, koji ne postoji, kažu, nigdje u svijetu, tumačiti građanima preko 20.000 naljepnica na svim stajalištima i vratima tramvaja i autobusa. U sustav naplate karata ZET nije morao puno investirati jer se priključio na postojeći sustav Zagrebparkinga. (HRT)

11. svibnja 2007.
Završio summit SEECP-a
Cilj Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) trajna je politička stabilnost jugoistočne Europe u sklopu EU-a i NATO-a, izjavio je u Zagrebu hrvatski premijer Ivo Sanader zatvarajući zagrebački summit SEECP-a. Summit je okupio najviše dužnosnike zemalja regije, čelnike Europske unije, NATO-a, SAD-a i drugih međunarodnih organizacija.
Deseti sastanak na vrhu završio je primanjem Crne Gore kao 11. članice SEECP-a te usvajanjem zajedničke deklaracije i dopunom Povelje SEECP-a odlukama o osnivanju Vijeća za regionalnu suradnju i Glavnog tajništva Vijeća. Glavni tajnik vijeća bit će hrvatski diplomat Hido Biščević, a sjedište Glavnog tajništva u Sarajevu. Prema Biščevićevim riječima Vijeće bi u idućih šest mjeseci trebalo preuzeti najbolje projekte Pakta o stabilnosti čije se gašenje očekuje 2008. godine.
Preuzimanjem novoga jednogodišnjeg predsjedanja nad Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi od Hrvatske, službena Sofija, što su potvrdili i svi izaslanici, nastavlja lak posao ostvarivanja glavnih ciljeva regionalne organizacije. Najvažniji od njih aktivno je djelovanje u stvaranju nove Europe. "Novoosnovano Vijeće trebalo bi postati glavno mjesto diplomatskog i političkog dijaloga u regiji. On bi se trebao pretvoriti u platformu za ulazak svih članica u europske i euroatlantske integracije", naglasio je Sergej Stanišev, bugarski premijer i novi predsjedatelj SEECP-a.
Hrvatski premijer zahvalio je predsjedateljici Europske unije Angeli Merkel, predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu i povjereniku EU-a za proširenje Olliju Rehnu za sudjelovanje na summitu kojim su dali potporu EU-a nastojanjima za stabilizacijom jugoistočne Europe.
Ovaj je summit, uz pozitivne komentare svih sugovornika o napretku demokratizacije, bio posvećen i problemima -  izboru radikala Tomislava Nikolića na mjesto predsjednika srbijanske Skupštine. Sanader je pozdravio vijesti iz Beograda o dogovoru demokratskih stranaka oko formiranja nove vlade. Rehn je oprezno istaknuo kako ne treba prerano slaviti nego sačekati razvoj događaja. Dodao je kako su vijesti iz Beograda dobre za narod Srbije i cijeli Balkan, a srpskim demokratskim čelnicima vjeruje da će dovršiti posao oko formiranja vlade i time zaključiti tamnu stranu prošlosti.
Problemi regije, često su u proteklim desetljećima postajali i svjetski problemi. U strahu da se to ne ponovi, konačno pitanje statusa Kosova mora biti što prije i bolje rješeno, istaknuli su sudionici summita. Nicholas Burns, američki podtajnik za politička pitanja, istaknuo je da SAD snažno podupire nezavisnost Kosova. "Danas ćemo s prijateljima iz Europske unije u Vijeću sigurnosti razmotriti rezoluciju za koju smatramo da će dovesti do nezavisnosti Kosova do kraja ovog mjeseca", rekao je Burns.
Kosovski premijer Agim Cequ podupire demokratsku opciju u Srbiji. Istaknuo je da Kosovo tu državu želi kao dobrog susjeda. "Kosovo će surađivati sa svakom srpskom vladom. To će biti puno lakše ako prevlada demokratska opcija", rekao je Cequ (SEECP).

Zagreb je odradio veliku godinu u regionalnoj europskoj politici, opći je zaključak. No najvažniji je da ovaj dio Europe nema više vremena samo čekati na budućnost, nego je mora, svojim europskim ponašanjem, sam stvoriti. Sljedeći sastanak na vrhu SEECP-a održat će se u Bugarskoj u svibnju iduće godine (HRT)

11. svibnja 2007.
Ugovor o osnivanju Veletržnice ribom
Ugovor o osnivanju Veletržnice ribom Rijeka - za poslovanje ulovljenom ribom d.o.o. potpisali su predstavnici osnivača te tvrtke, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i predstavnici četiriju poljoprivrednih i ribarskih zadruga.
Država, Primorsko-goranska županija i Rijeka imat će u Veletržnici poslovne udjele od po 25 posto, a četiri zadruge - poljoprivredne zadruge "Kovač" i "Rombo" te ribarske zadruge "Porat" i "Eko riba Cres-Lošinj" po 6,25 posto udjela. Veletržnica ribom u Rijeci gradi se u sklopu projekata CONNECT i FISH.LOG, vrijednih ukupno 3,3 milijuna eura, odnosno u suradnji Primorsko-goranske i Istarske županije te triju talijanskih regija - Emilia Romagna, Friuli Venecija Giulia i Veneto. Projekt FISH.LOG sastoji se od izgradnje i preuređenja građevina za dvije veletržnice, u Rijeci i Poreču, te izgradnje pripadajuće infrastrukture, a projektom CONNECT umrežit će se buduće veletržnice ribom s drugim europskim veletržnicama, što bi domaćim ribarima omogućilo trgovanje s cijelom Europom.
Riječka veletržnica bit će na oko 1200 četvornih metara zatvorenog prostora. Predviđa se da će se na njoj prodavati samo bijela riba, glavonošci, školjke i rakovi jer ribari plavu ribu prodaju uglavnom izravno, na osnovi dugoročnih ugovora s velikim kupcima. Na novoj veletržnici riba će se licitirati dva puta na dan po tri sata. (HRT)



11. svibnja 2007.
Hrvatska će na summitu NATO-a u Bukureštu dobiti pozivnicu za članstvo
Foto: AP
ZAGREB - Hrvatska će na summitu NATO-a sljedeće godine u Bukureštu dobiti pozivnicu za članstvo, izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Vlade Ivo Sanader nakon razgovora s američkim podtajnikom za politička pitanja Nicholasom Burnsom.
"Hrvatska će na summitu u Bukureštu dobiti pozivnicu za NATO. To je jako dobra vijest", rekao je premijer Sanader dodajući da "NATO nije samo vojna organizacija nego organizacija koja dijeli zajedničke vrijednosti s EU, poput slobode, mira, demokracije i tržišnog gospodarstva."
Nicholas Burns rekao je da on ovdje predstavlja predsjednika Busha i državnu tajnicu Condoleezzu Rice te da je njegova nazočnost u Zagrebu snažna potpora Republici Hrvatskoj.
"SAD najsnažnije podupire članstvo Republike Hrvatske u NATO-u", kazao je Burns.
Burns je ocijenio da SAD i Hrvatska imaju "odlične odnose i da su snažni partneri" te da SAD "želi vidjeti Hrvatsku kao lidera u regiji".

Ministar obrane Berislav Rončević izjavio je prije desetak dana kako je preporučeni standard NATO-a izdvajanje dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za razvoj i održavanje obrambenog sustava. "Procjenjuje se da će ga Hrvatska dosegnuti 2010., a kad ne bi pristupila sustavu zajedničke obrane NATO-a, izdvajala bi 6,2 do 6,5 posto BDP-a, jer bismo sve elemente sustava morali razvijati sami", kazao je ministar obrane Rončević. "Ulaskom u NATO dobit ćemo najvišu razinu sigurnosti, što je u gospodarskom smislu najbolja pozivnica za nova ulaganja, bez čega nema novih radnih mjesta."
Također je rekao kako se procjenjuje da će Hrvatska, nakon pristupa NATO-u, za zajedničke fondove - civilni i vojni te proračun za zajedničku infrastrukturu - izdvajati 3,5 milijuna eura na godinu te za troškove održavanja vojnodiplomatske mreže 10 milijuna eura.

Ocijenio je da je NATO najbolja i najisplativija polica zaštite hrvatskih nacionalnih interesa te da ulaskom u taj savez suverenih država nijedna država članica ne prenosi ni dio svoje suverenosti na savez. (Hina/BS)

MORH odgovara na pitanja o NATO-u

"Hoće li nas NATO uvući u nešto što ne želimo?"
Istina: NATO nema nadnacionalnu vlast i sve odluke donosi konsenzusom.

"Hoće li hrvatski vojnici biti topovsko meso u tuđim ratovima?"
Istina: Osim u obrani teritorija Saveza, Hrvatska nema obvezu sudjelovati u bilo kojim drugim operacijama (odnosno sama će odlučiti gdje želi, a gdje ne želi sudjelovati kao što u Iraku neke članice sudjeluju, a druge ne).

"Članstvo u NATO-u je skupo?"
Istina: Ukupno izdvajanje za obranu neće se povećavati, nego će se samo promijeniti struktura troškova tako da ćemo izdvajati više za opremu, a manje za ljudstvo. Na taj način dio ljudi dosad angažiranih u obrani angažirat će se u gospodarstvu.

"Neće li NATO-ove baze u Hrvatskoj uništiti naš turizam?"
Istina: NATO nikad, niti formalno niti neformalno, nije izrazio interes za uspostavljanje bilo kakvih baza ili institucija u Republici Hrvatskoj. Istina je da postoje nekakve naznake da bi Sjedinjene Američke Države mogle prebaciti dio svojih snaga iz Njemačke, ali u Rumunjsku i Bugarsku. Središte interesa NATO-a pomiče se na istok prema Kavkazu i srednjoj Aziji.

"Nije li NATO stvar vojske?"
Istina: U NATO ulaze države, a ne samo njihove vojske (NATO je prvenstveno politička organizacija suverenih država s djelomično integriranom vojnom strukturom).

"Zašto bi NATO htio državu s tako minornim vojnim potencijalom kakav je naš?"
Istina: NATO želi proširiti zonu sigurnosti i stabilnosti na cijelu Europu. Ulazak Hrvatske u NATO bit će odličan primjer ostalim zemljama u regiji "da se trud isplati". Također, zbog Jadranskog mora, Hrvatska će uvijek predstavljati "vrata" NATO-a, a naši moderni radarski sustavi bit će njegove "oči i uši" na južnoj granici.

"Zar NATO-ovo postojanje ne provocira sukob?"
Istina: Završetkom hladnog rata NATO je uvelike smanjio vojne potencijale i transformirao se iz primarno obrambene organizacije u sigurnosnu pridonoseći novim mehanizmima stabilnosti Europe. Jutarnji list

11. svibnja 2007.
U Saudijskoj Arabiji piju hrvatsku vodu
Rast proizvodnje pratio je i porast izvoza - 2002. godine izvezeno je mineralnih i izvorskih voda u vrijednosti 2,9 milijuna dolara, a 2006. taj je izvoz iznosio 6,6 milijuna dolara
Po obnovljivim zalihama pitke vode Hrvatska zauzima treće mjesto u Europi i 30. mjesto u svijetu. Taj izuzetni potencijal u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva - Uprave za vodno gospodarstvo, koja je za zahvaćanje pitkih i crpljenje mineralnih voda radi prodaje do sada izdala oko 30 koncesija.

U 2006. godini proizvedeno je oko 2,3 milijuna hektolitara mineralne vode, što je otprilike isto kao i godinu prije, dok je proizvodnja prirodnih izvorskih voda bila 838.000 hektolitara, što je četiri posto više u odnosu na 2005. godinu, što znači iz godine u godine stalni rast, od 2002. godine koja se može smatrati početkom intenzivnije proizvodnje odnosno punjenja izvorskih voda, kaže Božica Marković direktorica sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore.

Rast proizvodnje pratio je i porast izvoza. Tako je 2002. godine izvezeno mineralnih i izvorskih voda za 2,9 milijuna dolara, a 2006. godine taj je izvoz iznosio 6,6 milijuna dolara.

Ako pratimo statističke pokazatelje, vidljivo je, kaže Božica Marković, da je potražnja za izvorskom vodom sve veća, te se idućih godina može očekivati njezin prevlast u izvozu. Najvažnije izvozno tržište je BiH s više od 70 posto ukupnog izvoza mineralnih i izvorskih voda, a slijede Slovenija (11,4 posto) i SAD (7,2 posto). Što se tiče dalekih tržišta, izvoz ostvaren u prošloj godini, primjerice, u Saudijsku Arabiju iznosio je 82.000 dolara, odnosno 1,2 posto ukupnog izvoza, a u Ujedinjene Arapske Emirate 45.000 dolara odnosno 0,7 posto ukupnog izvoza. Iz tih brojki vidljivo je da nam ozbiljniji proboj na daleka >žedna< tržišta tek predstoji. Jamnica je po proizvodnji mineralnih i izvorskih voda prva u Hrvatskoj s više od 80 posto udjela na tržištu, a u izvoznom udjelu u prvom tromjesečju ove godine drži više od 93 posto ukupnog izvoza. Najviše se izvozi u BiH, Mađarsku, SAD, Sloveniju i Saudijsku Arabiju. U proizvodnji mineralnih i izvorskih voda radi 1100 ljudi. Jamnica je lani izvezla 30 milijuna litara vode u više od 20 zemalja, a otvaraju se i nova tržišta. Za očekivati je da će s godinama koje dolaze tržišna potreba za pitkom vodom postajati sve veća.

Studena i Studenac prate trendove tržišta

Izvorska voda Studena bilježi neprestan rast na tržištu, ističu u Podravci. Tržišta Studene, odnosno Studenca ponajprije su susjedne zemlje ali i arapske države. Ivan Smirčić, Vjesnik

11. svibnja 2007.
Slavonci cjenovno najosjetljivi, Zagrepčani najmanje
Valicon, tvrtka za tržišno savjetovanje i istraživanje, objavila je analizu rezultata PGM istraživanja na temu odlučivanja hrvatskih potrošača u kupovini. Podaci pokazuju da je prosječan hrvatski potrošač cjenovno osjetljiv, općenito sklon kupovini te pod utjecajem reklama ali i generalno nesklon kupovini u diskontnim centrima.
Najvišu cjenovnu osjetljivost, prema podacima PGM, bilježimo kod Slavonaca, čak više od polovice ih obično kupuje u trgovinama u kojima su cijene najpovoljnije (57%) te su najviše skloni trgovačkim markama (20%). Potrošači u Slavoniji su skloniji oglašavanim proizvodima, kao i kupovini pod utjecajem reklama (34%). U zagrebačkoj regiji nalazimo najmanje cjenovno osjetljivih potrošača iako su pri tome, ipak skloni kupovini trgovačkih marki (19%). Odluke potrošača u ovoj regiji su najmanje pod utjecajem reklama (20%), a u procesu odlučivanja kod kupovine, potrošaču u zagrebačkoj regiji, je najmanje važno mišljenje drugih, odnosno utjecaj referentnih grupa na njegovu odluku što kupiti (7%).
Daljnja regionalna različitost ukazuje da na odluku potrošača, u Istri i primorju, kod kupovine, u najvećoj mjeri (u usporedbi sa ostalim regijama) utječu referentne grupe (18%), odnosno mišljenja, preporuke i konzultiranja prije same kupovine, sa njemu bitnim ljudima (19%). Trećina potrošača u Istri i primorju je često sklona kupovini samo zato jer su proizvodi na akcijskoj prodaji (30%). Odluke i navike kupovine potrošača u Dalmaciji slične su kupovnim navikama potrošača u zagrebačkoj regiji. Tako prema podacima PGM uočavamo da su i oni pod manjim utjecajem reklama i oglašavanja (21%) te da na njihovu odluku što kupiti, nizak utjecaj ima konzultiranje prije same kupovine (10%). Potrošači u Središnjoj i Sjevernoj Hrvatskoj su cjenovno osjetljivi te su najskloniji proizvodima hrvatskih proizvođača, njih 16% (u usporedbi sa ostatkom regije).
PGM istraživanje se provodi pod okriljem tvrtke VALICON (bivša Prizma istraživanja i CATI), a PGM (Product Group Manager ) je strateški marketinški alat za cjelokupno područje robe široke potrošnje, koji se temelji na 15. različitih indikatora, koji govore o stupnju razvoja robnih marki, a on obuhvaća preko 2 500. brendova koji su raspoređeni u više od 90. kategorija.
(pd)

10. svibnja 2007.
Završio 13. regionalni stol Pakta o stabilnosti
U zagrebačkom hotelu Westin završio je regionalni stol Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe. Sudionici sastanka potvrdili su regionalnu suradnju u pitanjima političke stabilnosti i gospodarskoga napretka kao važan preduvjet za približavanje Europskoj uniji i NATO-u. Izjavila je to po završetku sastanka hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović.
Zemlje članice konsenzusom su prihvatile prijedlog da Hido Biščević, državni tajnik u hrvatskome Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija bude glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju (RCC), a Sarajevo je sjedište tajništva. RCC će postupno preuzeti ingerencije Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Počet će s radom do veljače 2008. godine.
Jugoistočna Europa pokazala je da može na svim razinama dobro surađivati u rješavanju regionalnih problema i zato je dobila Vijeće za regionalnu suradnju, vlastiti mehanizam kojim će se nositi s regionalnim izazovima, rekao je na konferenciji za novinare po završetku skupa Erhard Busek, specijalni koordinator Pakta o stabilnosti. Dosad smo mi znali što je bolje za vas i uvjeravali vas, a odsad ćete vi sami odlučivati što je za vas bolje i nastojati u to uvjeriti donatore, dodao je Busek.
Regionalni je stol najviši političko-upravljački forum Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Održava se dvaput na godinu. Posljednji je bio u studenome 2006. u Bukureštu, a ovaj zagrebački je 13., ali ne i posljednji, iako se tako uglavnom misli. U veljači 2008. održat ćemo poseban sastanak na kojem ćemo službeno predati ingerencije Vijeću za regionalnu suradnju, rekao je Busek. Novo će Vijeće trećinom financirati zemlje regije, trećinom Europska komisija, a trećinom glavne zemlje donatori.
Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn rekao je kako je u osam godina postojanja Pakta o stabilnosti ostvaren znatan napredak, a osnivanjem RCC-a i prijelaz na regionalno vlasništvo političke suradnje ide bolje nego što se očekivalo.
Regionalni stol Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu održan je uoči ministarskog sastanka Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) koji je u tijeku, te zagrebačkoga summita SEECP-a koji počinje sutra. (HRT)

10. svibnja 2007.
Hrvatska gospodarska komora
Počinje u Osijeku akcija 'Kupujmo hrvatsko'
Hrvatska gospodarska komora već deset godina tradicionalno organizira akciju 'Kupujmo hrvatsko', a promocija kvalitetnih hrvatskih proizvoda, nosioca znakova 'Izvorno hrvatsko' i 'Hrvatska kvaliteta' ove će godine trajati od 12. svibnja do 30. lipnja.
Akcija će obuhvatiti gradove Osijek, Knin, Rijeku, Pulu, Split, Karlovac i Zagreb, priopćeno je iz HGK. Prva ovogodišnja akcija 'Kupujmo hrvatsko - budimo kroativni' održat će se u subotu, 12. svibnja, u Osijeku na Trgu Ante Starčevića od 10
do 14 sati. Tom prigodom će četrdesetak tvrtki iz Osječko-baranjske županije i devedeset tvrtki iz ostalih hrvatskih županija predstaviti i po prigodnim cijenama nuditi građanima svoje proizvode. Akciju 'Kupujmo hrvatsko' prati i projekt 'Be CROative' čiji je cilj predstaviti domaće kvalitetne proizvode u inozemstvu. Izložba 'Be CROative' već je održana na sajmovima u Muenchenu i Lisabonu, a slijede predstavljanja u Bruxellesu u lipnju i La Rochelleu u rujnu.

10. svibnja 2007.
Građevinske dozvole samo za velike projekte koji utječu na okoliš
Za gradnju kuće do bruto površine od 400 četvornih metara neće trebati ni lokacijska ni građevinska dozvola
Za gradnju kuće do bruto površine od 400 četvornih metara te poljoprivrednih zgrada do 600 četvornih metara ubuduće neće biti potrebna ni lokacijska ni građevinska dozvola, već samo rješenje o uvjetima građenja na osnovi idejnog projekta. Za veće stambene i poslovne objekte više neće biti potrebno ishoditi građevinsku dozvola, već će biti dovoljna samo lokacijska dozvola te potvrda da se gradi u skladu s glavnim projektom. Bitno će se smanjiti broj potrebnih suglasnosti što ih treba ishoditi prije gradnje.

Olakšanje investitorima

Novosti su to iz prijedloga Zakona o prostornom uređenju i građenju koji je u srijedu usvojila hrvatska Vlada i uputila na raspravu u Sabor. Građevinska dozvola slična sadašnjoj bit će potrebna samo za velike i složene projekte kao što su gradnja rafinerija ili autocesta, čija izgradnja bitno utječe na okoliš. Vlada tim prijedlogom, koji će zamijeniti dosadašnji Zakon o građenju i Zakon o prostornom uređenju želi pojednostaviti građenje i olakšati posao investitorima, rekao je premijer Ivo Sanader. Novi zakon uvodi i pravila za urbanu komasaciju, odnosno brže okrupnjivanje usitnjenih građevinskih parcela, što je dosad često bila prepreka ulagačima u graditeljstvu. Više se neće izrađivati generalni planovi, već planovi uređenja za građevinska područja i gradska središta. Detaljni planovi izrađivat će se samo za područja na kojima će se obavljati urbana komasacija. "Ti su detaljni planovi često stvarali probleme. Zagrebački GUP je primjerice predvidio oko 600 detaljnih planova pa su i sami shvatili da je to previše", istaknula je predstavljajući zakon ministrica graditeljstva Marina Matulović-Dropulić. Propisuje se i pravo prvokupa, a imat će ga, na području kojem to odrede, sve jedinice od Vlade do općine.

Pravo prvokupa

Država i lokalne jedinice dužne su pak vlasniku susjedne parcele prodati svoje zemljište ako taj dio ne prelazi 20 posto površine planirane građevne čestice. Prodaja će biti bez javnog natječaja, ali po tržišnoj cijeni. Urbana komasacija provodit će se na zahtjev vlasnika malih parcela, a provodit će je jedinice lokalne samouprave. Zakonom će se zbog toga ovlastiti gradovi veći od 35.000 stanovnika za provođenje postupaka davanja prava građenja. Umjesto ureda državne uprave ti će gradovi biti nadležni za prostorno i urbanističko planiranje na svom području, za izdavanje dozvola i drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja.

U Hrvatskoj 17 velikih gradova

Prema popisu iz 2001., osim Zagreba u skupinu velikih gradova spadaju i Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Velika Gorica, Karlovac, Pula, Sisak, Šibenik, Varaždin, Dubrovnik, Bjelovar, Samobor i Vinkovci. Ministrica Dropulić izvijestila je da je Sanaderova vlada zatekla 113 prostornih planova, a sada ih je dovršeno ili u fazi dovršavanja 539. Igor Vukić, ( www.poslovni.hr )

10.svibnja 2007.
ČELNI LJUDI HRVATSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE IZNIMNO POVOLJNO OCIJENILI POČETAK OVOGODIŠNJE TURISTIČKE SEZONE, NO I IZRAZILI >TRIJEZNI OPTIMIZAM< GLEDE OSTVARENJA ZACRTANIH PROPORCIJA RASTA DO KRAJA GODINE
Hrvatska >lovi< nove turističke rekorde

Gotovo bez iznimke, sve jadranske županije u prvim ovogodišnjim mjesecima zabilježile su ohrabrujuće snažna povećenja turističkog prometa u odnosu na iste mjesece protekle godine. Iako je za cijelu godinu planirano da se broj turista u odnosu na rekordnu 2006. godinu, kada je našu zemlju posjetilo gotovo 10,5 milijuna turista i ostvarilo više od 65 milijuna noćenja, poveća za jedan do dva posto, a prihodi od turizma za oko pet posto, to povećanje kreće se gotovo 15 posto u prosjeku. Reklo bi se da >ako se po jutru dan poznaje<, onda će, neosporno, ova godina biti i godina novih turističkih rekorda, čak i znatno iznad za neke možda i skromno planiranog rasta.
Moglo se to čuti na potkraj prošlog tjedna u Selcu održanom trećem sastanku Stožera Koordinacijskog odbora projekta >Volim Hrvatsku< - ekološko-edukativne akcije koju već jedanaestu godinu zaredom uspješno organizira Hrvatska turistička zejednica s ciljem da se što bolje pripremi turistička sezona i u njezinu realizaciju uključe praktički svi građani Lijepe Naše.
Oprezni optimizam
Hrvatski turizam tek započetu turističku sezonu dočekuje s nizom novih sadržaja, osjetno povećanim brojem soba u hotelima visokih turističkih kategorija i privatnom smještaju, uređenijim kampovima te dodatno podignutom razinom dobrodošlice turistima, ali i s nekim neizvjesnostima o kojima treba voditi veliku brigu, a time i biti >oprezan optimist< u realizaciji zacrtanih proporcija rasta, rekao je mr. Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, aludirajući pritom u prvom redu na sve kasnija knjiženja turističkih dolazaka inozemnih turista, ali i velikog sniženja cijene europskih turoperatora emitivnih turističkih zemalja, poglavito u Njemačkoj, na čije goste hrvatski turizam u najvećoj mjeri i računa. Na takva sniženja cijene hrvatski turizam teško će moći odgovoriti snižavanjem svojih cijena, to više što je znatnim ulaganjima u kvalitetu računao i na njihov rast.

Tvornica zdravlja
Nakon održane sjednice Stožera Koordinacijskog odbora projekta "Volim Hrvatsku" na kojoj je istaknuto da su sve planirane aktivnosti na početku godine uspješno realizirane te da turističke destinacije, obogaćene novim sadržajima i visokom razinom uređenosti, već sada spremno dočekuju goste, imali smo prilike uvjeriti se u tijek pripreme pune turističke sezone u jednom dijelu Kvarnera. Selce, već okupano suncem, s uređenim plažama, smještajnim kapacitetima i brojnim restoranima, spremno dočekuje prve turiste iz Austrije, Italije te u sve većem broju i iz Slovenije.
Posjećujemo i sve poznatije Terme Selce, koje s velikim uspjehom provode medicinske programe terapije i rehabilitacije te nakon prezentacije koju nam je demonstrirala rječita voditeljica, dr. Vlasta Brozičević, ujedno i službeni liječnik hrvatske skijaške reprezentacije, dobivamo prave spoznaje zašto ondje po zdravlje dolazi i više od 100 pacijenata dnevno.
Novi Vinodolski, iako je turistička predsezona već započela, pravo je gradilište. Glavna gradska ulica, Ulica hrvatskih branitelja, pretvara se u atraktivno dizajniranu pješačku zonu, i što nas posebno raduje, glavni izvođač zamašnih i složenih radova osječka je građevinska tvrtka Osijek-Koteks, s brojnim kooperantima.

Najveća hrvatska turistička investicija
A pravo osvježenje za ukupan hrvatski turizma gradnja je >Novog resorta<, kompleksa turističkih objekata u turističkom naselju >Zagori<, vrijednih čak 30 milijuna eura, čime je preuzeo primat u ovom času najveće hrvatske turističke investicije. Uz postojeće renovirane objekte, austrijskim kapitalom uglavnom, gradi se i višeetažni objekt s 500 garažnih mjesta, kongresna dvorana za čak 2.000 gostiju, nov hotel sa 135 najluksuznije opremljenih soba, dječji grad na 3.000 četvornih metara, novi bazeni i drugi objekti. Uglavnom sve će biti gotovo do pune turističke sezone, a i ono što se bude radilo naknadno, ni u kojem slučaju neće smetati turistima. Investitor planira poslovanje tijekom svih 365 dana u godini. Svim time, ali i gradnjom nove knjižnice, muzeja i drugih sadržaja, veli gradonačelnik Oleg Butković, Novi Vinodolski ulazi u grupu vodećih hrvatskih turističkih destinacija. Naravno, tomu treba pridodati i veliki trud prognanih Vukovaraca koji su, predvođeni poduzetnim vupikovcem Miroslavom Palinkašem, u vrijeme progonstva u Vinodolskoj dolini, na lokalitetu Pavlomir, podigli tridesetak hektara vinograda i tako gradu vratili drevni vinski epitet. Sada se ondje svake godine potkraj berbe vinograda održava atraktivna kulturna manifestacija >Ružica Vinodola<, koju svaku večer posjećuje i nekoliko tisuća razdraganih turista.
Sjaj Crikvenice
Naravno, ne propuštamo posjetiti ni Crikvenicu, tu staru damu hrvatskog lječilišnog turizma. Njezinom panoramom ponovno dominira obnovljeni velebni hotel Therapia, sagrađen davne 1895. godine. Svoje poduzetničke aktivnosti tu je usmjerio poznati nogometaš >vatrenih< Igor Štimac. Uz lječilišni, kako nam kaže Gordana Elenović, direktorica TZ Crikvenica, grad sada razvija i kulturni turizam. Naime, arheološkim iskapanjima u samom središtu grada pronađeni su ostaci keramičkih peći i osobito bogatog fundusa ulomaka amfora iz rimskoga doba. Nalazište će biti posebno zaštićeno, no uz njega će se sagraditi i nove peći i turistima na licu mjesta oblikovati i peći nove >hrvatske amfore<.

Pjenušac iz mora
Brodom stižemo preko Velebitskog kanala i do starog, na stijeni iznad mora, ponositog Vrbnika. Grad je to koji, ako zbog ničega drugog, treba posjetiti zbog autohtonog vina žlahtina. Na stotinjak hektara površine Vrbničkoga polja vrijedni Vrbničani obrađuju vinograde, a grožđe predaju Poljoprivrednoj zadruzi Vrbnik ili ga pak sami prerađuju u zanosnu kapljicu u vlastitim podrumima. I jedan kuriozitet: Slavko Zahija, direktor PZ Vrbnik, veli nam kako su od zadnje berbe proizveli i 2.000 butelja šampanjca žlahtine, koje upravo dozrijevaju uronjene u more, na stalnoj temperaturi od 11 stupnjeva. Boce će ukrasiti podmorsko raslinje i svaka će biti drukčija. Čari tako spravljena pjenušca moći će se kušati uskoro. Razlog više za ljetošnji posjet gradu hrvatskih biskupa.

Autor: N.VUKADINOVIĆ, Glas Slavonije


10. svibnja 2007.
JUČER U DIJELU ŽUPANIJSKE ULICE ODRŽANA PRVA GENERALNA PROBA ZAJEDNIČKOG PLESA MATURANATA
1.800 osječkih maturanata plesat će kadrilu
U petak, 18. svibnja, točno u podne, maturanti iz 55 europskih zemalja zaplesat će kadrilu, stilizirani francuski dvorski ples. Među njima će biti i 1.800 osječkih maturanata, koji već treću godinu zaredom, zajedno sa svojim europskim vršnjacima, nastoje oboriti rekord u broju plesača upisan u Guinnessovu knjigu rekorda. Ove godine prvi put će im se pridružiti maturanti iz četiri županijska središta: Našica, Belog Manastira, Donjeg Miholjca i Valpova, a najavljeno je da će kadrilu plesati i zagrebački maturanti.
Kako će to izgledati 18. svibnja, jučer su mogli vidjeti naši sugrađani u Županijskoj ulici, gdje je održana prva osječka generalna proba kadrile. Veseli maturanti, većina od približno 1.800 prijavljenih, vježbali su četiri plesne figure duž Županijske ulice, na prostoru od Trga Ante Starčevića do raskrižja Županijske i Ulice Hrvatske Republike.
Doslovce svi zaposlenici na tom prostoru izišli su nakratko iz svojih poslovnih prostora te burnim pljeskom, kao i brojni slučajni, ali i namjerni prolaznici, poput profesora i ravnatelja, podržali maturante. Budnim okom s balkona zgrade Županije promatrala ih je Ksenija Zbožil, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Osječko-baranjske županije, jedna od najzaslužnijih osoba da je ovaj lijepi projekt zaživio u Osječko-baranjskoj županiji.
Sljedeća generalna proba održat će se 16. svibnja, a dva dana kasnije osječki maturanti plesat će u kostimima kao i njihovi vršnjaci u pedesetak europskih zemalja. Za majice i kišobrane pobrinuo se sponzor Euroherc, a financijsku konstrukciju zaokružili su Županija i Grad.
Kadrila je prvi dio proslave ispraćaja maturanata, dok će se tradicionalna zabava maturanata na Copacabani održati 24. svibnja, zadnjeg dana nastave za maturante.

Autor: V.LATINOVIĆ, Glas Slavonije

10. svibnja 2007.
Vrdoljak u filmu otkriva Titove naredbe o likvidacijama
Tito: "Ovih dana pružit će se prilika da KP Jugoslavije preuzme vlast na teritoriju cijele države. Ta prilika trajat će samo nekoliko dana, a možda i samo nekoliko sati, i ako u to vrijeme ne likvidiramo sve naše neprijatelje, ta će se prilika..."
ZAGREB - Prašina koju Vijeće HRT-a ovih dana podiže oko cijene proizvodnje filma Antuna Vrdoljaka o Josipu Brozu Titu vjerojatno nije ništa prema prašini koju će podići sam film kad se pojavi na ekranima, najranije za dvije godine.
U ovom trenutku Vrdoljak ne želi puno govoriti o sadržaju filma i novim spoznajama koje će ponuditi jer ih još sam otkriva ("svaki, ali baš svaki dan iskrsne nešto novo i gotovo nevjerojatno", kaže), ali za Večernji list ipak otkriva neke od ekskluzivnih tema. Među njima će zasigurno najgromoglasnije odjeknuti one vezane uz Bleiburg i Goli otok jer će onima koji tvrde da Tito nije znao za ondje počinjene zločine Vrdoljak ponuditi suprotne informacije:

U cara Trojana...

Najprije su ti koji to govore govorili da ni oni o tome ništa nisu znali objašnjava Vrdoljak. A tko je te zločine počinio? Gdje su nestali ti ešaloni Ozne s Bleiburga i Križnog puta, gdje u nestali pusti stražari s Golog otoka i Svetog Grgura?
Ima ona priča da su u cara Trojana kozje uši. Bilo je veliko zaprepaštenje kad je otkrivena depeša Aleksandra Rankovića upućena hrvatskoj Ozni 17. svibnja 1945.: "Vaš rad u Zagrebu je nezadovoljavajući. Za deset dana u oslobođenom Zagrebu strijeljano je samo 200 bandita... Radite suprotno od naših naređenja, jer smo rekli da radite brzo i energično i da sve svršite u prvim danima..."
Ali tome pismu prethodi jedno Titovo pismo iz ožujka 1945. godine... Sadržaj pisma o kojemu govori Vrdoljak nije želio otkriti, uz objašnjenje "dopustite da ostavim nešto ekskluzive i za svoj film", ali nedvojbeno se radi o depeši koju je Tito naslovio "svim komitetima Partije i komesarima vojnih jedinica" u kojima je kratko, jasno i prilično zastrašujuće stajalo: "Ovih dana pružit će se prilika da Komunistička partija Jugoslavije preuzme vlast na teritoriju cijele države.
Ta prilika trajat će samo nekoliko dana, a možda i samo nekoliko sati, i ako u to vrijeme ne likvidiramo sve naše neprijatelje, ta će se prilika zauvijek izgubiti." Kao posljedica tom se pismu pripisuje nastajanje Bleiburga, a kasnije i Golog otoka. Raspravu Vijeća HRT-a o cijeni filma od 7,5 milijuna kuna Vrdoljak smatra legitimnom, ali ne onako kako je postavljena.

"To su tri filma!"
Nesporazum je kada se govori o dokumentarnom filmu. Radi se o igrano-dokumentarnoj seriji od šest nastavaka, po pedesetak minuta, i cjelovečernjem filmu. Praktički su to tri dugometražna filma, a film je danas teško snimiti s manje od pet milijuna kuna, pa nek se onda izračuna. Želja nam je snimati od Amerike (J. Carter, H. Kissinger), preko Kube, čekamo odgovor o zdravlju predsjednika Castra, do Libije i Južnoafričke Republike.
Najveći su troškovi u rekonstrukciji nepostojećeg dokumentarnog materijala jer ćemo ga nadomještati onako kako se to uobičajilo u svijetu: dosnimavati, s obvezom da nema improvizacija, niti osobnih zaključaka. Taj postupak zahtijeva kostime i prostor Kumrovca, Siska, Zagreba, Moskve, Pariza, Beča...

Usuđujem se reći da još nikad nije tako precizno razrađen financijski plan kakav ima, kao prilog ugovoru, ovaj projekt. Nisam početnik i sa mnom nijedan producent nikad nije ušao u dubioze. Ali, bojim se da nije stvar u tome, nego da sam dirnuo u osinjak, izjavio je Vrdoljak za Večernji list.
10.5.2007.
Pincom.info

9. svibnja 2007.
Sastanak SEECP-a sutra u Zagrebu
Sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica Proces suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) pod predsjedanjem ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Kolinde Grabar-Kitarović održat će se sutra u Zagrebu.
Šefovi diplomacija raspravljat će o stanju u regiji, napretku zemalja jugoistočne Europe prema euroatlantskim integracijama te daljnjem jačanju tog regionalnog neinstitucionalnog procesa kojim trenutačno koordinira Hrvatska kao država predsjedateljica. Također, trebale bi se donijeti i odluke o imenovanju glavnog tajnika i sjedištu Vijeća za regionalnu suradnju koje bi trebalo postupno preuzeti ingerencije Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu koji se do kraja godine gasi.
Odluke bi u petak na summitu trebali potvrditi šefovi država i vlada SEECP-a, kada se očekuje i dolazak njemačke kancelarke i predsjedateljice Europske unije Angele Merkel, predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa i državnog podtajnika u američkom State Departmentu Nicholasa Burnsa.
Hrvatska je preuzela predsjedanje SEECP-om na summitu u Solunu u svibnju 2006. (HRT)

9. svibnja 2007.
Danas posljednji ispraćaj Đorđa Novkovića
Na zagrebačkom Mirogoju na posljednjem ispraćaju Đorđa Novkovića ispred krematorija okupio se velik broj ljudi, između ostalih, Severina, Mišo Kovač, Tony Cetinski, Ivana Banfić, Minea, Vlado Kalember, Zrinko Tutić, Duško Ljuština, Neda Ukraden, Ivica Mudrinić, Franjo Arapović, Bojana Gregorić, Aki Rahimovski, Kemal Monteno, Željko Bebek, Žera, Jurica Pađen, Milan Bandić, Gibonni, Zdravko Škender, Vanna, Kićo Slabinac, Bruno Kovačević, članice grupe Feminem, Miroslav Škoro, Tonči Huljić, Suzy Josipović, Ivo Pukanić, Jacques Houdek, Jole, Mladen Burnać, Rafael Dropulić, Vlatka Pokos, Lado Leskovar (iz Sindikata glazbenika Slovenije) Posljednji ispraćaj započeo je u 13 sati, tijekom kojega su za govornicom stajali Boris Novković, ali i Milan Bandić. Uvodna pjesma bila je "Yesterday" od Beatlesa.
Posebno dirljiv trenutak je bio kad je započeo govoriti Boris Novković, gotovo svi prisutni u dvorani počeli su plakati. Boris je pročitao pjesmu koju je napisao u proteklih par dana u kojoj se obraća svojem preminulom ocu. Kazao je kako ga voli te da mu je htio toliko toga reći, ali da je sada prekasno za to. Spomenuo je i svoj posljedni razgovor s ocem, koji su vodili telefonski, pa je kazao kako se između njih osjetila jedna posebna energija - velika ljubav. Boris je rekao i da mu je žao što nikada neće imati priliku osjetiti onaj patetični, sentimentalni trenutak sa svojim ocem.

Na posljednjem ispraćaju moći će se čuti tri pjesme, i to njegova pjesma "Stari Pjer", "Yesterday" od Beatlesa te "I can't stop loving you" Raya Charlesa, jer su Beatlesi i Charles imali veliki utjecaj na preminulog skladatelja.
Obitelj jednog od najpoznatijih hrvatskih skladatelja zamolila je sve one koji su u njegov spomen željeli priložiti vijenac i cvijeće, da umjesto toga novac doniraju u Zakladu "Ana Rukavina", na žiro račun 2340009-1110047114 kod Privredne banke Zagreb.

Umjesto komemoracije, Odbor za posljednji isparaćaj koji su osnovale hrvatske glazbeničke udruge je odlučio organizirati veliki koncert u spomen Đorđu Novkoviću u jesen ove godine. Odbor je pozvao sve radijske postaje u 12.40 puste u eter jednu njegovu pjesmu po vlastitom izboru.

Đorđe Novković rođen je 2. rujna 1943. godine u Sarajevu. Glazbom se počeo baviti već u šestoj godini života, a na sarajevskoj Muzičkoj akademiji diplomirao je dirigiranje.

Tokom svoje bogate karijere Đorđe Novković skladao je više od 2500 pjesama za sva veća glazbena imena na našim prostorima, a procjenjuje se da je prodao oko nevjerojatnih 20 milijuna ploča. Između ostalih, pisao je za Zdravka Čolića, Severinu, Gabi Novak, Terezu Kesoviju, Mišu Kovača, Danijelu Martinović, Jelenu Rozgu, Srebrna krila, Duška Lokina i mnoge druge. A.H./B.S./A.B. (INDEX)

9. svibnja 2007.
Dionice T-HT-a nakon ljeta
Nakon čak četiri odgode u proteklih mjesec dana, za stol su sjeli predstavnici hrvatske Vlade, Deutsche Telekoma i T-HT-a. Nakon višesatnog razgovora riješena je bar jedna dilema. Dvadeset posto dionica T-HT-a na Zagrebačkoj i najvjerojatnije Londonskoj burzi naći će se potkraj rujna, početkom listopada ove godine, a ne u lipnju, kao što je bilo planirano.
Potpredsjednik Vlade Damir Polančec istaknuo je nakon sastanka kako i jedni i drugi predlažu da se nastavak privatizacije T-HT-a po modelu inicijalne javne ponude dionica (IPO) dogodi nakon ljeta. Naime, Polančec pojašnjava kako se nakon rasprava i iznesenih argumenata došlo do zaključka, a tako tvrde i analize, da je tržište puno življe poslije ljetne stanke. No osim okvirnog roka inicijalne javne ponude dionica, koja će uostalom biti konačna tek nakon što je potvrdi i Vlada, ostale detalje bilo je gotovo nemoguće doznati.
Iz Vlade su samo otkrili kako će model biti sličan nedavnoj ponudi dionica Ine.
Međutim, do tada hrvatski i njemački suvlasnici moraju usuglasiti još neke vruće probleme. Jedan od njih je vlasništvo nad distribucijsko-telekomunikacijskim kanalima (DTK).
Polančec je rekao da su usuglašena tri načela na kojima se može riješiti pitanje DTK mreže: HT će se i dalje moći koristiti svom DTK infrastrukturom kojom se i sada koristi, a infrastruktura kojom se ne koristi bit će dostupna svim ostalim operaterima prema uvjetima koje odredi nezavisni regulator, a treće je načelo da se traži rješenje koje neće imati utjecaja na bilancu HT-a. Vjerujem da je takvo rješenje moguće, kazao je Polančec. Na rješavanju tih pitanja radit će posebna radna skupina, a ta će se načela navesti i u prospektu za javnu ponudu, najavio je Polančec. (HRT)

9. svibnja 2007.
MOL kupuje Tifon za 150 milijuna eura
Tifon ima izvrsno locirane 33 benzinske postaje, a još 25 ih je u realizaciji
Prema pouzdanim informacijama Poslovnog dnevnika bliskim Upravama obje naftne kompanije, mađarski MOL za najkasnije mjesec dana postat će stopostotni vlasnik Tifona, tvrtke haaškog optuženika Ivana Čermaka. Cijena je, navodno, dogovorena i iznosi oko 150 milijuna eura, a "posljednji čin" transakcije trebao bi se odigrati u petak ili ponedjeljak, kada će kupac i prodavač dogovoriti detalje kupoprodajnog ugovora. MOL je, kao i u svim dosadašnjim akvizicijama (kupnja 25% + jedne dionice Ine za 505 milijuna USD, kupnja 67 posto dionica Energopetrola za 5,1 milijuna eura, te dokapitalizacija sarajevske tvrtke s dodatnih 30 milijuna eura) ponovno bio najizdašniji ponuđač te znatno premašio dosadašnje takmace za Tifon - LukOIL, OMV i Petrol. Ipak, ova se akvizicija razlikuje od ostalih jedino po vlasničkom postotku - koji će u ovome slučaju iznositi 100 posto. Iako bi se s obzirom na taj podatak dalo zaključiti drukčije, Mađari Tifonu neće mijenjati ime jer se razvilo u dobar brend pa drže da ga nema razloga mijenjati. Neće se mijenjati ni zaposlenici ni članovi Uprave, tako da je Nenad Porges, predsjednik Uprave Tifona, barem zasada siguran. Iako na upit o potvrdi informacije ni Porges ni glasnogovornik MOL-a Denis Mohorović nisu imali komentara, što su ponavljali i na svako upućeno potpitanje, ipak, ostaju pitanja zbog čega sve kompanije žele upravo Tifon i zašto Ivan Čermak želi prodati zlatnu koku svih svojih biznisa. Naime, najveća vrijednost Tifona su izvrsno locirane 33 benzinske postaje koje čine osam posto hrvatskog maloprodajnog tržišta naftnim derivatima, činjenica da jedini u Hrvatskoj prodaje goriva Euro V kvalitete čija se upotreba u zemljama EU propisuje tek 2009., ali i uspješna politika progresivnog rasta. Za razvoj maloprodaje - gradnju i preuzimanje novih benzinskih postaja, tvrtka ima 25 projekata u različitim fazama realizacije.

To znači da će uskoro Tifon imati 58 benzinskih postaja i konačno prestići drugog igrača na domaćem maloprodajnom tržištu naftnih derivata, austrijski OMV. Što se poslovnih rezultata tiče, Tifon je 2005. okončao s milijardu i sto tisuća kuna prihoda, 2006. prihod su podigli za 26 posto, pa za prošlu godinu iznosi gotovo 1,4 milijarde kuna. Budući da Ina u Hrvatskoj ima 415 postaja i drži 45 posto domaćeg maloprodajnog tržišta naftnim derivatima, Molov će se udio na hrvatskom tržištu znatno povećati. Ne treba zaboraviti ni pet Ininih postaja u Sloveniji i jednu u Crnoj Gori, te 56 crpki sarajevskog Energopetrola koje Mol dijeli po pola s Inom. OMV u Hrvatskoj ima 52 benzinske postaje i još pet u gradnji, 19 u BiH, 103 u Sloveniji, 53 u Srbiji, 168 u Mađarskoj, 75 u Bugarskoj, 72 u Rumunjskoj i 562 u matičnoj Austriji. Grupa Mol u Mađarskoj ima 360 postaja, u Slovačkoj 215 sa suvlasništvom u Slovnaftu, u Hrvatskoj Ininih 415 postaja, u Srbiji 13, u BiH 56 s Inom preko Energopetrola, u Sloveniji 10, u Rumunjskoj 139, u Češkoj 30 i u Austriji 39 benzinskih postaja. Čistih Molovih postaja (onih koje nisu u vlasništvu druge kompanije čiji je Mol partner) u cijeloj je regiji ukupno 795. Petrol u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji i ostalim državama bivše Jugoslavije ima 532 crpke, a tu brojku prema najavama do 2009. planira povećati na 1250. Ipak, čini se da će ih Mol već mnogo prije prestići. Inače, Tifon d.o.o. privatna je tvrtka u stopostotnom hrvatskom vlasništvu registrirana 1998. godine u Zagrebu, koja se bavi skladištenjem, trgovinom i transportom nafte i naftnih derivata u Hrvatskoj i susjednim zemljama, međunarodnih postrojbi i organizacija, prodajom i dostavom loživog ulja te maloprodajom u vlastitom sustavu benzinskih postaja. Uz goriva, autoplin, ulja i maziva, na Tifonovim benzinskim postajama nudi se više od četiri tisuće artikala robe široke potrošnje i široka lepeza ugostiteljskih usluga. Tvrtka zapošljava više od 450 radnika. Tifon na hrvatsko tržište plasira goriva, ulja i maziva najviših europskih standarda kvalitete i zaštite okoliša. dalibor Klobučar, (www.poslovni.hr)

9. svibnja 2007.
RUČNI RAD U ZADARSKU PODUZETNIČKU ZONU NA NOVOM BOKANJCU USELIO SE NOVI - GLAZBENI OBRT
Gitare rastu u Inkubatoru
Zadranin Nado Bajlo proizvodi akustične i bas gitare, no unatoč tome što je zadnja gitara prodana u Ameriku za 3.000 dolara, Bajlo ostaje pri ručnoj i poluautomatskoj izradi, bježeći od komercijalizacije
Lada KALMETA
U prostoru veličine tridesetak četvornih metara u zadarskom Poduzetničkom inkubatoru na Bokanjcu započela je izrada netipičnih proizvoda za naše područje - Zadranin Nado Bajlo u Inkubatoru proizvodi akustične i bas gitare. Iako pokreće proizvodnju, Bajlo namjerava ostati pri poluautomatskoj, ručnoj izradi gitara.

- To ne znači da zanemarujem profit, ali kod mene se instrumenti neće raditi na kompjutorski vođenim cnc strojevima - kazao je Nado Bajlo, koji se u Inkubator uselio prije dvadesetak dana. U prostor je smjestio strojeve za obradu drva, te se "komercijalizacija" proizvodnje svodi na upotrebu šablona.

Petnaest vrsta drva
- Koristim oko 15 vrsta drva. Gitaru na kojoj sviram napravio sam od pet vrsta drveta: vrat gitare je od ebanovine i trešnje, a tijelo je od johe i od dvije vrste mahagonija - kaže Bajlo, gitarist zadarske grupe "Jet set".

Posljednja gitara koju je Bajlo napravio otputovala je u SAD, gdje ju je Amerikanac kupio za tri tisuće dolara. Stručnjaci tvrde da je izrađena tako da bez "srama" može konkurirati na svjetskom tržištu, gdje je proizvodnja ovih instrumenata enormna. Najniža cijena gitare iz Bajlove radionice inače je 1.300 eura, a ovaj obrtnik je jedini na širem području Zadra koji se proizvodnjom i servisom gitara bavi profesionalno.

- Želim se okrenuti izvozu, cilj mi je prodavati svoje proizvode vani, iako moje gitare nisu konfekcijska roba i nemaju komercijalni karakter. No radi se o skupim instrumentima i ja tu vidim perspektivu - kaže 40-godišnji Nado Bajlo, nezavršeni student strojarstva.

Doživotna garancija
Prvu gitaru, za vlastite potrebe, Bajlo je napravio 1999. godine, a danas na njegovim električnim i bas gitarama sviraju Bruno Kovačić, Renato Švorinić ("Black Coffee"), Edin Tahirović (Rokatansky band), Goran Franić ("Dupini") i drugi. Radi se po želji, po narudžbi, točno prema dimenzijama kakve kupac preferira. Garancija za svaku gitaru je - doživotna. Slobodna Dalmacija

8. svibnja 2007.
Rehn: Datum ulaska u EU je u rukama Hrvatske
"To je doista u rukama Hrvatske i ovisi o tome kada će biti spremna ispunjavati uvjete za pristup EU-u. Drugim riječima, vrata EU-a su otvorena za Hrvatsku. Prema mojem mišljenju postoje realni izgledi da će Hrvatska moći ispunjavati obveze iz članstva oko kraja ovoga desetljeća", rekao je Rehn novinarima u Bruxellesu. Rehn je također ponovio da se pristupni pregovori s Hrvatskom odvijaju dobro na tehničkoj razini, dodajući da Komisija želi da se ubrza reforma pravosuđa i borba protiv korupcije.

Povjerenik je dodao da tako na to gledaju i hrvatski građani, koji u ispitivanjima javnog mnijenja, na prvo mjesto problema stavljaju nezaposlenost, a na drugo borbu protiv korupcije i kriminala. Povjerenik Rehn se nije htio izjašnjavati o dosad postignutim rezultatima u borbi protiv korupcije i reformi pravosuđa, kazavši da je bolje sačekati izvješće o napretku koje će Komisija objaviti na jesen ove godine.

Govoreći o summitu Procesa suradnje zemalja jugoistočne Europe (SEECP), koji će se u petak održati u Zagrebu, Rehn je rekao da se očekuju važne odluke kojima će Pakt o stabilnosti u jugoistočnoj Europi prerasti u Regionalno vijeće za suradnju. Na summitu čelnika zemalja jugoistočne Europe u Zagrebu sudjelovat će i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Poettering i povjerenik Olli Rehn.

8. svibnja 2007.
TURISTA 43 POSTO VIŠE!
Podaci o broju gostiju i noćenja krajem travnja u Istri najavljuju odličnu turističku sezonu
Saša BRNABIĆ
PULA - Tijekom posljednjeg vikenda u travnju i početkom svibnja u Istarskoj županiji boravilo je nešto manje od 27.000 gostiju, koji su ostvarili isto toliko noćenja. Prema podacima županijske Turističke zajednice, to predstavlja 43 posto više dolazaka turista i 32 posto više noćenja, nego u istom razdoblju lani, što su dobre naznake za predstojeću turističku sezonu.
Najveći broj noćenja i dolazaka ostvaren je u Poreču, gdje je tijekom vikenda krajem travnja i početkom svibnja ostvareno čak 48.620 dolazaka stranih i 1000 domaćih gostiju, kao i 49.661 noćenje (18 posto u ukupnom turističkom udjelu Istre i 14 posto više dolazaka nego u 2006.). Ipak, kad se gleda od siječnja do travnja, brojevi su nešto umjereniji. Od početka godine do kraja travnja u Istri je boravilo 832.737 gostiju, od čega 138.650 domaćih! Dolasci su bolji za 11 posto, a noćenja 4 posto.
Poreč, opet prvi, ugostio je nešto više od 147.000 stranaca koji su ostvarili 173.000 noćenja te više od 25.000 domaćih gostiju, te je tako zaslužan za realizaciju 20 posto dolazaka i noćenja u Istri. Ipak, u odnosu na lani, Poreč je malo podbacio jer je gostiju lani bilo - i do 13 posto više. Za usporedbu, u Puli je do travnja boravilo 17 posto više gostiju i ostvareno je isto toliko više noćenja. Dakle, Pulu je posjetilo 53.000 inozemnih i 21.000domaćih gostiju. U Balama je, primjerice, do travnja ostvareno čak 516 posto više noćenja, a ugostili su 34 domaćagosta i 4380 stranaca.
I Rovinj bilježi velik porast dolazaka za čak 26 posto, no noćenja su slabija tri posto. Rovinj je u isto vrijeme posjetilo 11.300 domaćih i 85.700 inozemnih gostiju, a ostvarili su 97.000 noćenja. Prema strukturi gostiju koji dolaze u Istarsku županiju najviše je Talijana - 23 posto više nego lani u dolascima i 24 posto više nego lani u noćenjima. Ukupno je Talijana u Istru dosad stiglo 61.300, a ostvarili su 155.300 noćenja. S 41.200 dolazaka i oko 138.000 noćenja slijede ih Hrvati kojih je lani u istom razdoblju ipak bilo više - 11 posto u dolascima i 25 posto u noćenjima. Njemački gosti i njemačko tržište na lanjskoj su razini te je u Istarskoj županiji do kraja travnja boravilo oko 33.000 Nijemaca koji su ostvarili oko 160.000 noćenja. Austrijanaca je,pak, sve više, a u ovom ih je razdoblju bilo čak 20 posto više nego lani (26.800) te su ostvarili 102.000 noćenja. Vjesnik

8. svibnja 2007.
MAKARSKA Stižu prve rajčice iz imotskih plastenika!
IMOTSKI -Prve ovogodišnje rane rajčice s područja imotske krajine očekuju se na tržištu početkom lipnja. No, u pitanju su rajčice iz plastenika Zdravka Lasića iz Šumeta koji je podigao najveći plastenik u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U njegovu plasteniku rajčice cvjetaju, a na nekima su zametnuti i plodovi. Kako se plastenik zagrijava, Zdravko će prve zrele rajčice ubrati najkasnije za mjesec dana te će ih uglavnom isporučiti potrošačima na Makarskoj rivijeri. Računa da će ostvariti 10 puta veći prihod nego da je rajčice sadio na otvorenome. Osim njega, u imotskom je kraju još desetak povrtlara rajčice prvi put posadilo u plastenicima -svi očekuju izdašniji urod. Svi su ih podigli zahvaljujući povoljnim kreditima poslovnih banaka u suradnji sa Županijom te Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva. Sve govori da će ove godine biti otkupljeni svi tržišni viškovi voća i povrća, što je dosad bio velik problem za povrtlare i voćare tog dijela Županije. [N. Musulin], Vjesnik

8. svibnja 2007.
NOVSKA Udruga uzgajivača konja Hrvatski posavac
Hrvatski posavac vraća se u Novsku i okolna naselja
Novljani su s pozornošću pratili konjske zaprege koje su prolazile kroz njihov grad
U ovom je trenutku na Županiji umatičeno oko 4000 konja, uglavnom hrvatskog posavca, a od 10 udruga uzgajivača osam ih je u Posavini, a dvije na zagrebačkom području
NOVSKA - U organizaciji udruge uzgajivača konja Hrvatski posavac Novska u nedjelju poslije podne na prostoru stare gradske tržnice izloženo je 17 kobila i 16 pastuha hrvatskog posavca. Druga je to godina za redom kako u Novskoj djeluje udruga koja je okupila sve uzgajivače hrvatskih posavaca s područja Novske, Lipika i Jasenovca. U samo godinu i pol dana rada nizom promidžbenih akcija članovi udruge postali su mnogi seljaci koji su se počeli baviti uzgojem konja i to isključivo hrvatskog posavca te već sada udruga ima 300 grla te izuzetno plemenite konjske pasmine.
Poticaj od 300 kuna po ženskom ždrebetu
Prema riječima Zvonka Božića, vršitelja dužnosti predsjednika, cilj udruge je povećati članstvo i broj konja te u Mokrom polju, sastavnom dijelu Parka prirode Lonjsko polje, stvoriti što povoljnije uvjete za uzgoj konja za otvorenom.
U tome će, sudeći prema riječima pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo te vodno gospodarstvo Sisačko-moslavačke županije Željka Lenarta, uzgajivačima biti pružena puna podrška. Za sada Županija iz proračuna za uzgoj ženske ždrebadi po grlu daje 300 kuna poticaja, a u tijeku je i izrada studije očuvanja autohtone pasmine.
U ovom je trenutku na Župa niji umatičeno je oko 4000 konja, uglavnom hrvatskog posavca, a od 10 udruga uzgajivača osam ih je u Posavini, a dvije na zagrebačkom području. No, u Novskoj i okolici, kaže predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača hrvatskog posavca Branko Borković, Mladi Jastreb, tek potpunim otvaranjem Mokroga polja očekuje se veliki porast uzgajivača, ali i broja grla hrvatskog posavca.
Putovanje kočijama u prošlost
Izložba konja u Novskoj pobudila je veliko zanimanje građana, a obilaskom grada kočijama starije žitelji Novske članovi udruge podsjetili su na nekadašnja vremena, kad se na ulicama rijetko sretao bicikl a kamoli automobil, ali su zato stara kićena slavonska drvena kola uz konjsku zapregu bila gotovo isključivo prometno sredstvo. [Zdravko Sever]Vjesnik

8. svibnja 2007.
FEŠTA NA RIVI Domaći osmerac slavio ispred Oxforda i Cambridgea
Englezi pljeskali Splitu
Pero SMOLČIĆ
Veslači Splita ispred nove rive pokazali su Englezima tko je gazda u gradu. U revijalnoj utrci osmeraca pobijedili su ispred legendi Oxforda i Cambridgea.
Veslalo se na dvije pobjede. U prvoj utrci žestoku su bitku vodili osmerci Splita i Oxforda. Englezi u modrim majicama ipak su prvi presjekli zamišljenu ciljnu crtu. U drugoj utrci Split je uspio uzvratiti. Smogli su snage domaći veslači u sastavu Boraska, Marušić, Siniša i Nikša Skelin, Franković, Ražov, Vučičić i Boban te kormilar Reić, pobijedili su opet ispred Oxforda i Cambridgea.Odlučivala je zadnja trka. Osmerac Cambridgea nije bio ozbiljan konkurent za pobjedu, i u zadnjoj utrci bili su posljednji. Sve se odlučivalo između Oxforda i Splita. I Split je uspio.
- Bravo - tapšali su Splićani jedni druge po izlasku na ponton na Matejuški.
Zapljeskali su im i Englezi.
Gledatelji su, pak, na rivi ostali začuđeni. Naime, kako nije funkcionirao razglas, posjetitelji nisu znali tko je pobjedio. Teško je bilo procjeniti pobjednika golim okom kada je ciljna ravnina daleko i ukoso. Ipak, glas o pobjedniku uspio se proširiti među masom.
- Ma imali su naši najbolji brot, onaj žuti - komentirali su ljudi u publici.
No, nisu se splitski veslači dali smesti. Djeca su odmah skočila očevima, bivšim veslačima u ruke. Pola splitskog osmerca davno se ostavilo aktivnog veslanja. Utrka u čast Svetoga Duje dobro dođe da se sjete osvajači svjetskih i olimpijskih medalja svojih zlatnih vremena.
Zanimljiv je bio i uvod u regatu. Na Matejušci je grupa raspjevanih Splićana priredila pravi boksački spektakl. Razbijale su se glave, boce, a jedan je sudionik sveopće tučnjave izvadio i nož. Srećom, sve je prošlo bez posljedica, a splitski su policajci stigli petnaestak minuta nakon što je sve već bilo smireno. Bolje ikad nego nikad, rekli bi cinici. Slobodna Dalmacija

8. svibnja 2007.
U NP-u Plitvička jezera djeluje najveća hrvatska riječna flota
Piše: Željko Popović
Foto: Željko Popović
PLITVIČKA JEZERA - Brodovi Medo, Lija i Vidra dio su najveće hrvatske riječne flote koja je tijekom posljednjih pet godina na Plitvičkim jezerima prevezla više od tri milijuna turista.

Plitvička flota, koja je na vezu na Kozjaku, najvećem jezeru, osnovana je 1938. godine kada je bistrim plitvičkim vodama 20 drvenih čamaca na vesla počelo prevoziti turiste. Flota se 20 godina poslije povećala za još 20 čamaca koje je sagradila poznata brodarska obitelj Polak iz Bleda.

Krajem 70-ih počela je modernizacija i tada su u Sisku napravljena dva elektrobroda koja su mogla primiti po 50 osoba, a godinu dana poslije sagrađen je elektročamac Medo koji može voziti 100 turista. Iste su godine napravljena još dva mala elektročamca.

Danas, kada oko milijun turista posjeti Plitvice, cijela plitvička flota, kojom kormilari 15 mornara, sastoji se od pet velikih brodova koji nose 500 ljudi i dva mala broda. Flota je za iznimne situacije pojačana čamcem Crna rijeka.

- U špici ljetne sezone, kad je invazija turista na Plitvička jezera, na kratkoj relaciji od kupališta Kozjak do polazišta na obilazak gornjih jezera dnevno prebacim do 300 tura - kazala su dva iskusna i dobro obučena mornara koji, osim prijevoza turista, brinu i za sigurnost putnika, osobito djece.

Duža vožnja velikim brodovima od kupališta do Kozjačke Drage traje 20 minuta.

Mornari ne razvijaju veliku brzinu jer je cilj da tisuće turista, i to većinom stranih, s vode vide što više ljepote plitvičke prirode. Plitvička mornarica registrirana je u Kapetaniji u Sisku.
Prijevoz turista

U Upravi NP-a kažu da je prijevoz turista brodovima jedan od sastavnih dijelova turističke ponude. - Većina turista želi ploveći razgledati ljepote parka. Naši zapovjednici brodova većinom su mašinski tehničari i lakše im je nego na moru - kaže Borislav Perica. Jutarnji list

7. svibnja 2007.
Zadnji intervju: Đorđe Novković - Nikada nisam iznevjerio obitelj
Piše: Alma Premerl Zoko
Foto: CC Kelčec, Ksenija Divjak i privatna arhiva
Netom što je najplodonosniji autor domaće estrade Đorđe Novković objavio svijetu kako je upravo prošlo 40 godina karijere koja je od samih početaka imala uzlaznu putanju, pokušala sam s njime dogovoriti termin za ovaj intervju u Areni.
Prvo me zamolio da pričekam završetak snimanja Zuhra showa, emisije u kojoj je pokazao samo djelić onoga što je radio svih ovih godina, potom da mu popusti viroza koja je i njega i suprugu nekoliko dana prikovala za krevet.
Nakon nekoliko tjedana dogovaranja, Đorđe i ja smo uspjeli dogovoriti termin. Bio je zakazan za srijedu, 2. svibnja, u 13 sati, u zagrebačkom hotelu Sheraton. Istog dana, nazvao me negdje oko 10 sati i rekao mi kako, na žalost, mora odgoditi razgovor zbog majstora koji su mu to jutro neplanski banuli u kuću.
Kad je čuo razočaranje u mom glasu, sugerirao mi je subotu u isto vrijeme, koja je otpala zbog mog dogovorenog intervjua u Beogradu. Njegov je prijedlog bio ponedjeljak, 7. svibnja, no kako smo željeli imati priču u našem aktualnom broju, Đorđe i ja smo se 'nagodili' i razgovor dogovorili u petak u 14 sati.
No, za razliku od prvog puta kad smo trebali popiti radnu kavu i razgovarati, Đorđe je zbog rokova predložio telefonski intervju. Oduševio me! Bio je iznimno duhovit, rječit i iskren, što je za čovjeka njegova 'kalibra' bila najveća vrlina.
Nije tražio autorizaciju, no ponudila sam mu je zbog količine informacija koje mi je ispričao. Kad je drugo jutro čitao moj tekst, sa smiješkom je prokomentirao kako sam se dobro raspitala o svim njegovim slabostima i kako mu je žao da je sve ispalo tako na brzinu.
Dogovorili smo se za kavu ovog tjedna kad sam mu trebala vratiti privatne fotografije koje smo objavili uz ovu priču. Na žalost, tužnu vijest o njegovu preranom odlasku, čula sam u Beogradu, 24 sata nakon naše autorizacije, kad je intervju već bio u tisku. Uz izraze najdublje sućuti obitelji Novković, od cijele redakcije Arene, donosimo vam posljednji intervju ovog velikog čovjeka.

Najplodonosniji domaći kompozitor, čije su hitove izvodile najveće zvijezde bivše Jugoslavije Mišo Kovač, Neda Ukraden i Pro Arte, a danas piše za Severinu, Danijelu, Petra Grašu., prisjetio se svojih početaka te usporedio hrvatsku estradu nekad i sada
Za sebe će reći da je prava horoskopska Djevica: pedantan, točan, predan radu, jednostavan zaljubljen u glazbu, svoju suprugu i sport. Kao prava Djevica ne voli kasniti, grozi se prljavih cipela (zato u torbi uvijek nosi pastu za poliranje), voli uredne ormare i, vjerovali ili ne, u njegovom su ormaru vješalice u bojama.
Iako je davno izgubio kosu (koju je u početku bojao u salonima, a potom sam spalio prejakim hidrogenom u vlastitoj kupaonici, zbog čega je obrijao glavu i stvorio novi imidž) jednom tjedno posjećuje salone gdje mu oblikuju obrve, mrzi pidžame pa spava u spavaćicama i obožava sport.
Ima nevjerojatnu memoriju, zna sve najbolje sportaše u svijetu, u glavi ima preko 500 telefonskih brojeva. Iako djeluje strogo, on je vedar, nasmijan i duhovit, reklo bi se, pravi rođeni Bosanac.
Rođen je u Sarajevu 1943. godine, sa šest godina je krenuo u muzičku školu, a potom je završio Muzičku akademiju, smjer dirigiranje. U svijet glazbe zakoračio je davno, a nedavno je obilježio svojih prvih 40 godina na sceni koje je počeo kao jedan od članova legendarnih Indexa, bio je i osnivač legendarne grupe Pro Arte, ali i kompozitor najpopularnijih domaćih hitova.
- Uh, da li me štrecnula brojka od 40 godina na sceni? Moram priznati da je malo, jer tek kad se pune takve obljetnice shvaćam koliko imam godina. Kad ti je 25 misliš da su stari ljudi od 50, kad napuniš i ti te godine, onda vidiš da život tek počinje - govori nam Đorđe i polako uvodi u svijet estrade kojoj je svih tih godina bio dijelom na poseban način. 
'Ispričavam se'
- Kad sam nedavno gostovao u TV emisiji u kojoj sam prvi put ove godine obilježio godišnjicu, morao sam dobro paziti koga ću od glazbenika, koji su pjevali moje pjesme, pozvati u emisiju. Moj izbor je pao na 18 izvođača, što se odmah pokazalo previše. Na kraju ih je odlukom Nove TV bilo 11, pa se sada ispričavam zvijezdama kao što su Darko Domjan, Duško Lokin, Jasna Zlokić na tome što nisu bili gosti. Za sve glazbenike, staru gardu ali i mlade koji dolaze, a koji izvode moje pjesme, najavljujem veliki koncert koji će biti ove godine - komentira Novković i otkriva kako se ulaskom u novo tisućljeće i sam počeo više okretati mladim snagama na glazbenoj sceni.
- Kroz rad u Croatia Recordsu, ali i kao član žirija Super nove, shvatio sam da moram znati slušati nove mlade izvođače. Tako sam posebno ponosan na jednu Natali Dizdar koju sam otkrio, Sašu Lozara koji ima prekrasan glas, Feminnem, cure koje dobro pjevaju i dišu kao jedna, i Žanamari Lalić koja je bila pobjednica jednog takvog šoua. 
Feminnem kao Stavros
Spominjući mlade izvođače, koji su po njegovom mišljenju na dobrom putu da postanu dio estradnog neba, nekako se samo nametnulo pedagoško pitanje tko od ovih imena ima najbolje temelje i tko će po njegovu mišljenju zaista i opstati.
- Natali ima zaista prekrasan glas, no mislim da malo griješi oko elitističkog pogleda na publiku. Dobro je imati takav stav, no ne znam da li smo mi tržište za to. Saša Lozar i Žanamari Lalić su dobri materijali, no svojeglavi su i ne žele slušati starije koji su ipak nešto i prošli, dok su cure iz Feminnema grupa koja će trajati. Ne želim ih uspoređivati s Jasminom Stavrosom, ali moram povući paralelu. Kao što se davno Jasmin nametnuo publici kao pučki zabavljač, tako su se i te tri cure nametnule kao moderne zabavljačice koje dobro znaju da za jedan nastup treba solidno pjevati, dobro izgledati i znati se zezati.
Govoreći o podmlatku Đorđe se nakratko vratio u prošlost uspoređujući zvijezde nekoć i sada.

Fatalni Trebević
- Estrada je izgubila negdašnji sjaj. Znate li u čemu je štos? Pa premala smo zemlja za tolike izvođače, a opstat će samo oni koji postignu status regionalnih zvijezda. To su, primjerice, Gibonni, Oliver, Severina, Mišo Kovač i Boris Novković. Da dođu u Bosnu, Srbiju, Makedoniju ili da pjevaju u Hrvatskoj, oni su zvijezde. Uz to, izgubio se taj sjaj i zbog tog što je estrada postala privatna stvar.
Novi klinci koji slušaju glazbu s Interneta skidaju samo ono što se njima sviđa, stavljaju to na svoj MP 3 i tako tvore svoju estradu. No, valja reći i da estrada nikad nije bila prepuna sjaja i glamura. Pjevači su nekad imali više novca od prosječnih muškaraca, mogli su kupiti dobar auto i solidan stan, a manekenke i mlade cure su privlačili zbog medija koji su ih okruživali. Danas cure idu za ugovorima pa se takve najčešće udaju za nogometaše i košarkaše - komentira Đorđe i otkriva kako je cijeli život zaljubljen u jednu ženu.
Svoju suprugu Ozanu upoznao je prije četrdeset godina na glazbenoj akademiji. Bila je nova, drugačija od ostalih, i on ju je uočio s knjigom u ruci te promatrao kako nekoliko minuta čita jednu stranicu. Prišao joj je, sarkastično je pitao kad će okrenuti list knjige, a onda napravio kardinalnu grešku pozvavši je žičarom na Trebević, brdo iznad Sarajeva.

- Njoj su govorili stariji da izbjegava dečke koji će je zvati na Trebević, a ja sam to učinio. I pošla je sa mnom i još smo zajedno. Kroz svoj sam posao mogao popustiti pred mnogim iskušenjima, mogao sam raditi ovo ili ono, no nisam na to pristajao jer nikad u životu nisam želio povrijediti svoju obitelj do koje mi je uvijek bilo jako stalo - završava Đorđe.


TRI DESETLJEĆA PRIJATELJSTVA: Telefonski 'sastanci' s Mišom svaki tjedan

Kad je davne 1967. godine Đorđe čuo na zagrebačkom festivalu pjesmu "Budi takva kakvu te želim", u izvedbi Miše Kovača, odmah je shvatio kako je čuo glazbenog karizmatika.

U to se uvjerio i dvije godine kasnije kad je umjesto Ivice Šerfezija upravo Mišo otpjevao njegov šlager "Više se nećeš vratiti", koji je pobijedio na Šlageru 1969. godine.
To je bio pravi poslovni potez: singl je prodan u rekordnih 500.000 primjeraka, što je bio nevjerojatni uspjeh posebno jer je tada na području bivše Jugoslavije bilo samo 300.000 gramofona.

Đorđe i Mišo su svih ovih godina pravi prijatelji, nikad se nisu posvađali, a zbog Miše se Đorđe 70-ih iz Sarajeva doselio u Zagreb. Iako žive u istom gradu, ne nalaze se na večerama, nego jednom tjedno telefonski razgovaraju najmanje sat vremena o svim aktualnim događajima.

KRV NIJE VODA: 'Razmažen' i 'svojeglav' sin Boris

Jedino dijete Đorđa Novkovića je njegov sin Boris, za kojeg je ponosni tata mogao davno predvidjeti glazbenu karijeru. Jer, kad bi Boris dolazio kući nakon odgledanog filma u kinu, umjesto da prepričava sadržaj, tati bi pjevušio glazbene kulise. Boris je, također, uživao u neobičnim interpretacijama izmišljenih bajki koje mu je prije spavanja tata izvodio na klaviru.
Kroz šalu će reći kako je njegov Boris pravi jedinac, razmažen i svojeglav, i da se s njime ne slaže uvijek u profesionalnom smislu, pripisujući to različitim temperamentima, ukusima i glazbenim stavovima. No zato se privatno dobro nadopunjuju. U kući tate i mame Novković nezaobilazni su nedjeljni i blagdanski ručkovi, a na pitanje bi li uskoro volio postati djed, Đorđe je rekao da će takvu vijest i on i njegova supruga prihvatiti s posebnim veseljem.

Jutarnji list

7. svibnja 2007.
ZAGREBAČKI VELESAJAM
Predstavljeni sajmovi Vinovita i Turizam
Specijalizirani sajmovi Vinovita i Turizam, koji će trajati od 9. do 12. svibnja, predstavljeni su danas na Zagrebačkom velesajmu. Sajmovi se održavaju pod pokroviteljstvom resornih ministarstava poljoprivrede i turizma, a okupit će 223 izlagača iz 11 zemalja na ukupnoj površini od 6.384 metara četvornih
Sajam će popratiti nekoliko stručnih skupova vinara i turističkih radnika, bit će dodijeljena priznanja izlagačima, a međunarodna komisija ocijenit će i dodijeliti medalje za najbolja vina. Na sajmu će biti dodijeljene i nagrade Najboljemu mladom vinaru i okrunit će se druga po redu Hrvatska vinska kraljica. Vinko Milat iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, izrazio je zadovoljstvo održavanjem sajma, upozorio je na dobar spoj vinarstva i turizma kao kompatibilnih grana gospodarstva, te izrazio želju da se sajam profilira kao krovna manifestacija vinarstva u Hrvatskoj.

Upozorio je na raštrkanost sajamskih priredbi u Hrvatskoj i izrazio želju za boljom organizacijom vinarskih sajmova putem četiri regionalnih izložaba (Istra, Dalmacija, Zagorje i srednja Hrvatska) te Vinovitu, kao završnu i najvažniju manifestaciju. Partner sajma turizma je Bjelovarsko-bilogorska županija, a dožupan Zvonimir Karakaš predstavio je aktivnosti županije u promicanju kontinentalnog turizma kroz poticanje ekoproizvodnje, lovnog i zdravstvenog turizma (Daruvarske toplice). Sajam počinje u srijedu svečanim otvorenjem kojemu bi trebao nazočiti ministar Petar Čobanković.  (Amir Kulenović)(www.liderpress.hr)


7. svibnja 2007.
Hrvatsko mlijeko europske kvalitete
U Hrvatskoj je posljednjih godina učinjen značajan iskorak u promjeni strukture kvalitete mlijeka. Tako je u 2006. godini više od 60 posto mlijeka europske kvalitete, odnosno extra i prve klase. Prije dvije godine taj je postotak iznosio 22 posto, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković na današnjem predstavljanju godišnjeg izvješća Hrvatskog stočarskog centra (HSC).
Ministar je naglasio da se hrvatsko stočarstvo nalazi u razdoblju promjena, nizom poticajnih mjera nastoji se osigurati veća konkurentnost te djelatnosti i osigurati povoljniji uvjeti za razvoj stočarstva. Podsjetio je na operativne programe razvoja govedarstva i svinjogojstva kojima se nastoji potaknuti razvoj tih djelatnosti. Istaknuo je da je od 2003. do 2006. zabilježen rast proizvodnje mlijeka za 20 posto ili za oko 110 milijuna litara.
Ravnatelj HSC-a Franjo Poljak također je ukazao na značajan pomak u kvaliteti mlijeka zadnjih godina, što znači da je najveći dio mlijeka u rangu europske kvalitete.
U sklopu skupa dodijeljena su priznanja uzgajivačima za najbolja grla iz domaćeg uzgoja. (HRT)

7. svibnja 2007.
Članak o Istri među najpopularnijima u New York Timesu
Foto: NYT
Autor teksta Istru opisuje kao zemlju koja je inspirirala Jamesa Joycea i Juliesa Vernea
ZAGREB - Članak o Istri objavljen u današnjem New York Timesu pod naslovom "Hrvatska obala biciklom: more, sunce i tartufi" bio je šesti najpopularniji članak u današnjem izdanju tih uglednih novina.
Taj je članak, naime, među onima koji su čitatelji internetskoga izdanja najčešće slali mailom svojim prijateljima.
Članak govori o autorovu prošlogodišnjem iskustvu obilaženja Istre, koju je namjeravao proputovati biciklom, no zbog velikih vrućina poluotokom ga je vodio domaćin Žarko Bartolić u svojem Renaultu iz 1982., koji je, tvrdi autor Nathaniel Vinton, zaradio prodajom tartufa.

Novinar stoga savjetuje turistima da na biciklističku turu Istrom krenu u proljeće, rano ljeto ili najesen. Podsjeća da je Hrvatska zemlja proizašla iz bivše Jugoslavije, koja ima ogroman komad jadranske obale sa 1000 otoka. Istru opisuje kao zemlju koja je inspirirala Jamesa Joycea i Julesa Vernea, koju su turisti otkrili tek nakon 1995. i završetka rata.
Upozorava kako turisti, opčinjeni morem i prekrasnim obalnim gradićima, često propuste vidjeti zadivljujuću unutrašnjost poluotoka, koju je najbolje razgledati biciklom "po cestama koje su koristili stari Rimljani, Habsburgovci i Napoleon".
Opisuje i ljepote Grožnjana, Oprtlja te, osobito, Motovuna. Na kraju teksta nudi detaljne informacije o tome kako stići do Istre, imena turističkih agencija koje imaju aranžmane za Istru te čak i adrese restorana u kojima se dobro jede. (K. T.) Jutarnji list

 7. svibnja 2007.
PROCJENA FINANCIAL TIMESA
HRVATSKA POSTAJE NAJTRAŽENIJA U SVIJETU ZA KUPNJU ZEMLJIŠTA
Nova navala: stranci će pokupovati sela
Strancima će u Hrvatskoj biti zanimljiva sva sela, bez obzira gdje se nalazila, jer sa 15.000 eura u Hrvatskoj mogu dobiti cijelo seosko imanje, što nikako ne mogu u svojoj zemlji
Sanja STAPIĆ
Mislim da Hrvatskoj prijeti opasnost da ostane bez mnogih seoskih imanja, a ne trebamo strahovati od stranaca koji će kupovati zemljišta na izuzetno atraktivnim obalnim lokacijama.

Atraktivne lokacije
Takvih lokacija ionako nije mnogo ostalo, a strancima će svakako biti izuzetno atraktivna zemljišta na lijepim lokacijama s netaknutom prirodom, kakve oni osobito cijene. Naravno, predmet interesa im ostaju i neke lokacije u gradskim sredinama, a mogu im biti zanimljive neke lokacije na otocima poput Hvara, Brača i Visa te na dubrovačkom prodručju.
Tako Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u, komentira informaciju Financial Timesa koji je objavio da će Hrvatska u sljedeće dvije do tri godine postati najtraženija u svijetu za kupnju zemljišta. U tekstu o cijenama zemljišta u ruralnim sredinama FT navodi da one nimalo ne zaostaju za svotama koje se moraju izbrojiti u gradovima, osobito ako su sela i mjestašca blizu ekskluzivnih lokacija.
Primjerice, najskuplje malo ili ruralno mjesto na svijetu je francuski St. Jean Cap Ferrat na Azurnoj obali, gdje je četvorni metar zemljišta 1896 funti ili 2777 eura.
- Strancima u Hrvatskoj bit će zanimljiva sva seoska imanja, bez obzira gdje se nalazila, u okolici gradova ili kilometrima daleko od središta, u Slavoniji ili u Dalmaciji.
Slovenci su se nedavno iznenadili kada su u vrlo kratkom vremenu shvatili da su im Englezi kupili 4000 seoskih imanja u Prekomurju.
Englez koji ima 10.000 funti ili oko 15.0000 eura, za taj novac može u Hrvatskoj dobiti cijelo seosko imanje s kućom, što nikako ne može dobiti u svojoj zemlji. Ne može ni u Zagrebu, Splitu ili Dubrovniku, u kojima se samo jedan metar stana cijeni do 3000 eura -objašnjava Ranilović.

Izostala zaštita
- Danas možete kod nas dobiti cijelo seosko imanje od 4000 metara četvornih po cijenama što se kreću od 20.000 do 30.000 eura - ističe Ranilović, koji smatra da bi Hrvatska trebala poraditi na zaštiti svojih sela.
Ne zna koji bi bio pravi "recept", jer smo prevelikom centralizacijom zemlje opustošili mnoga sela, pa predlaže kako bi možda trebalo staviti embargo na prodaju seoskih imanja ili bi ih država trebala otkupiti.

U najskupljem selu na svijetu četvorni metar 2777 eura

Francuskog prvaka po cijenama zemljišta, St. Jean Cap Ferrat na Azurnoj obali, gdje je četvorni metar 2777 eura, slijedi Costa Smeralda na Sardiniji sa 2164 eura te Courchevel u francuskim Alpama s cijenom od 1970 eura. Britanski Surrey i Oxfordshire tek su na 15., odnosno 16. mjestu svjetske rang-ljestvice sa cijenama od oko 600 funti ili 879 eura po kvadratu.
Prodano 50.000 nekretnina

Koliko je u Hrvatskoj stranih vlasnika nekretnina, podatak je koji nije jednostavno dobiti. Legalnim putem registrirano je tek oko 15 tisuća takvih kupnji, no neslužbene procjene govore da ih je oko 50 tisuća.
Mnogi od njih su nekretnine kupovali preko poduzeća koja su u Hrvatskoj osnovali samo za tu svrhu, a poneki su kupovali kuće na imena hrvatskih državljana.
Slobodna Dalmacija

7. svibnja 2007.
LED PROBIJEN PRIJEDLOG UKLJUČIVANJA GRADA NA LISTU SVJETSKE
BAŠTINE U PARIZU OCIJENILI KVALITETNIM
Iz UNESCO-a Korčuli šalju dobre signale
Prijedlog Korčule ocijenjen je kvalitetnim i nije odbijen, niti vraćen na doradu, kao što se to dogodilo Hvaranima kad su na istu listu kandidirali jedinstveni prostor Starogradskog polja
Iako nam u Ministarstvu kulture nisu mogli potvrditi, neslužbeno doznajemo da UNESCO sprema pozitivan odgovor na ranije upućeni "Prijedlog uključenja urbane jezgre Korčule za upis na tentativnu listu upisa na listu svjetske baštine".
Nakon mnogo godina ozbiljnih razgovora, pregovora, priprema i lobiranja o uključivanju jedinstvene stare gradske jezgre Korčule pod zaštitu UNESCO-a, gradu Marka Pola stižu, dakle, pozitivni signali.
Očekivanja
Prijedlog u vidu elaborata, koji je sastavila skupina stručnjaka predvođena povjesničarom umjetnosti dr. Cvitom Fiskovićem, kako doznajemo, ocijenjen je kvalitetnim i nije odbijen, niti vraćen na doradu, kao što se to dogodilo Hvaranima kad su na istu listu kandidirali jedinstveni prostor Starogradskog polja.
Iako nam u Korčuli nisu mogli ništa konkretnije o tome kazati jer iz Pariza na adresu Grada još nije stigao nikakav odgovor, od stručnjaka doznajemo da, ako je to točno, "elaborat očekivanja" ne znači puno. On nije mjerilo uspješnosti u daljnjim aktivnostima Korčule u zahtjevima prema najvećoj instituciji svjetske kulturne baštine, a UNESCO će tražiti još mnoge pretpristupne studije. Među ostalim, bit će važno i na koji način Korčulani promišljaju dugoročni plan razvoja grada.
Nije isključena ni činjenica da razna UNESCO-ova povjerenstva posjete Korčulu prije daljnjih aktivnosti na putu ulaska pod kišobran najveće institucije svjetske kulturne baštine.

Obilje teksta
Korčulani su, pak, uvjereni kako je najvažnije da je probijen led i uspješno učinjen prvi korak.
Podsjetimo, grupa stručnjaka pod vodstvom dr. Fiskovića sastavila je elaborat koji je financiralo Poglavarstvo sa 64 tisuće kuna, u formi skripte s mnogo starih i novijih fotografija i obiljem analitičkog teksta o gradu. U njemu su precizno definirane sve važne karakteristike grada: od geografske dužine, širine, njegova položaja, zaštićenog područja, karte područja s označenim spomeničkim lokalitetom pod zaštitom, plan grada, njegove stare jezgre i predgrađa, preslika katastra iz 1834. godine itd. Željan PETKOVIĆ, Slobodna Dalmacija

7. svibnja 2007.
Rast marketinga uvlači nove poduzetnike u virtualni prostor
Nik Titanik napušta posao u stvarnom svijetu da bi se posvetio internetu
Uz e-bankarstvo, e-trgovinu i e-telefoniju najnoviji je trend osnivanje internetskih televizija, za koje se smatra da će u sljedećih nekoliko godina postati glavni medij za oglašavanje
Piše: Mislav Nekić
mislav.nekic@liderpress.hr
Foto: Arhiv Lidera
Niktitanik.com novi je portal na hrvatskom webu. Njegov vlasnik Nikola Plečko, poznatiji kao Nik Titanik, odlučio se priključiti milijunima ljudi koji se pokušavaju obogatiti putem interneta.
- Sve je počelo 2000., kad sam uz pomoć ekipe s portala www.monitor.hr radio na prvom hrvatskom internetskom animiranom serijalu Šatro. Uskoro sam na tom portalu pokrenuo vlastiti site pod nazivom Nik Titanik's Mad Theatre - rekao nam je Plečko. Dodaje da je nakon dugogodišnjeg iskustva i godina stvaranja brenda Nik Titanik napokon odlučio pokrenuti samostalan posao. Kad je riječ o novopokrenutom portalu, kaže da za sada nije napravio veće promjene, osim što ga je prebacio na vlastiti server i Nik Titanik's Mad Theatre, slogan prema kojem je bio prepoznatljiv na www.monitor.hr, preimenovao u Moj humoristički portal.

Eksperti: Mad Al, ttc i Mad Tonči

- Tako sam zapravo htio naglasiti novu strategiju razvoja portala, a to je znatno proširenje sadržaja, koje bi u konačnici trebalo rezultirati redovitim privlačenjem pozornosti stalnih posjetitelja. Nadalje, više nisam sâm u cijeloj toj priči. Uz mene na marketingu projekta radi i vrsni internetsko-marketinški stručnjak Mad Al, a angažirao sam i ttc-a, najjačega čovjeka u državi na polju PHP programiranja. Naravno, tu je ponovno i Mad Tonči, briljantan humoristički poeta, pisac i scenarist sa svojom rubrikom - nastavlja Plečko. Kao izvor prihoda navodi oglasne bannere, prihod od Mad Shopa, online trgovine u kojoj se mogu kupiti majice, kape, šalice i ostali proizvodi na koje se mogu otisnuti njegove ilustracije, te Google AdSenseove oglase. Portal mu također služi kao promocija tvrtke Nik Titanik Studio, koja se bavi uslugama ilustracija i grafičkog dizajna u stvarnom svijetu. Uz malo originalnosti i početnih ulaganja među svoje je klijente uvrstio 24sata, Europapress holding, Extru, Globus, Kraš, Nakladu Ljevak, T-Hrvatski Telekom, Veble Commerce, Večernji list, Vjesnik i mnoge druge.

Za razliku od Hrvatske, u kojoj su takvi oblici zarade tek u povojima, u svijetu se zarada od interneta mjeri u bilijardama dolara. Tako je uz e-bankarstvo, e-trgovinu i e-telefoniju najnoviji trend osnivanje internetskih televizija, za koje se smatra da će u idućih nekoliko godina postati glavni medij za oglašavanje. Nedavno istraživanje tvrtke ZenithOptimedia pokazalo je da će se vrijednost internetskog oglašavanja u razdoblju od 2007. do 2009. povećavati šesterostruko brže od vrijednosti oglašavanja u tradicionalnim medijima. Tako se predviđa da će ove godine tvrtke iz cijelog svijeta izdvojiti 31,27 milijarde dolara za oglašavanje na internetu, što je 28,2 posto više nego lani. Godine 2008. u tu će svrhu potrošiti 37,91 milijardu, a 2009. godine 42,91 milijardu dolara.

- Rijeke katkad jednostavno presuše - rekao je medijski mogul Rupert Murdoch prije nešto više od godinu dana kad je za MySpace, najpopularniju svjetsku virtualnu zajednicu, platio 580 milijuna dolara. Pritom je mislio na rijeke novca koje su se slijevale u tradicionalne medije pod njegovom kontrolom, a čiji izvori polako presušuju. Nedugo nakon Murdocha odgovorio je Google, internetski div, koji je za 1,65 milijardi dolara kupio YouTube, najpopularniji internetski videoservis na svijetu, a Janus Friis i Niklas Zennstrom za svoj su Skype, najpopularniji servis za telefoniranje, od eBaya dobili 2,5 milijarde dolara.

Početkom godine isti je dvojac svijetu predstavio Joost, globalni servis za distribuciju televizijskih sadržaja; u cijelu se priču namjerava uključiti i Bill Gates, koji je na Svjetskom gospodarskom forumu održanom u veljači najavio da bi u sljedećih pet godina internet trebao posve poraziti televiziju jer za razliku od TV mreža gledateljima nudi neograničenu slobodu izbora videosadržaja i još ima mnogo prostora za oglašavanje. S obzirom na to da su se u osnivanje vlastite internetske televizije uključili internetski divovi poput Googlea, može se očekivati da će ta televizija 'pojesti' veći dio ranije spomenutih bilijardi.

Manje uspješni YouTubeovi klonovi

Za razliku od internetske televizije, čije vrijeme tek dolazi, internetska telefonija, zahvaljujući ljudima iz Skypea, već četiri godine ruši rekorde. Oni su komercijalizirali telefoniranje putem interneta ponudivši ga i običnim ljudima, najprije posve besplatno, a poslije uz mnogo niže cijene od onih što su nudile telekomunikacijske tvrtke. Kako je Skype svojedobno pokrenuo posve novi trend na internetu, nakon čega se pojavilo stotine klonova, ista sudbina snašla je i YouTube. Budući da je snimanje i pokazivanje videosnimki bilo popularno i prije, stručnjacima i običnim smrtnicima nije jasno kako je site formiran bez ikakva jasnog cilja prodan za 1,65 milijardi dolara. Zato se ne treba čuditi što se u trenutku pisanja ovog teksta uz već postojeće klonove, čiji je sadržaj raznolik, od web pornografije (PornoTube, YouPorn) do duhovnosti (GodTube, GospelTube), na mreži pojavio još poneki. A i Hrvatska ima nekoliko svojih YouTubeovih klonova. Najsvježiji su primjeri MojVideo, koji se nalazi u sklopu online izdanja Jutarnjeg lista, i portal www.natelki.net, koji se reklamira kao najveći hrvatski videosharing portal. Svim YouTubeovim klonovima zajedničko je da, koliko god pokušavali, nikako ne uspijevaju postići popularnost i vrijednost originala.

Kad je riječ o svjetskim trendovima u Hrvatskoj, gotovo sve što postoji u svijetu, već odavno postoji i kod nas, samo neki posluju više, a neki nešto manje uspješno. Kad je riječ o internetskoj telefoniji i televiziji, lider na tržištu je tvrtka Vodatel, koja uz pojedinačne usluge telefoniranja putem interneta i internetske televizije nudi i triple-play uslugu, koja ujedinjuje telefoniranje, televiziju i internet. Početkom svibnja T-Com kreće s pilot-projektom MAXphone, uslugom telefoniranja putem interneta, a za rujan i on najavljuje uvođenje triple-play usluge, koju će, žele li biti konkurentni na tržištu, morati uvesti i ostali telekomunikacijski igrači.

Severina za kolekcionare

Iako je u posljednjih godina u Hrvatskoj bilo nekoliko pokušaja stvaranja domaćeg eBaya, najveće virtualne tržnice, opstala je jedino stranica www.aukcije.hr. Posjet im stalno raste i, prema najnovijim istraživanjima, trenutačno ima 70.000 pojedinačnih posjeta na mjesec.
- Financiramo se tako da od prodanih predmeta uzimamo određenu proviziju. Riječ je o simboličnom iznosu (do pet posto) koji se jednostavno i neprimjetno može ugraditi u početnu cijenu predmeta. Osim toga, svaki prodavač može izabrati i posebno isticanje svog predmeta, što će ga stajati kunu-dvije. Povećanjem posjeta sve je važniji izvor prihoda i prodaja reklamnog prostora, objašnjava - Goran Lebinac, vlasnik aukcije.hr.
Od predmeta koji su postigli najvišu cijenu ističe poznatu Severininu snimku, koja je postigla cijenu od 6.100 kuna. Lebinac također ističe da neki članovi portala od prodaje različitih predmeta, vezanih uz numizmatiku i filateliju, zarađuju od 10.000 do čak 20.000 kuna na mjesec.
Novi projekt Nenada Bakića
Nakon prodaje portala MojPosao, KupiProdaj, CentarNekretnina i 4Kotača britanskoj medijskoj grupaciji Daily Mailu Nenad Bakić krenuo je u novi projekt - www.netopolis.hr, kojem je cilj postati najveća virtualna zajednica na prostorima bivše Jugoslavije, uključujući dijelove svijeta u kojima se razumije hrvatski jezik. Uza zaradu od oglašavanja iz Netopolisa najavljuju praćenje svjetskih trendova vezanih uz web portale druge generacije.
Na koje će se načine domišljati ljudi koristiti internetom kao izvorom zarade u budućnosti, teško je prognozirati. No, podatak da je mreža svih mreža premašila brojku od milijardu korisnika, a da je načina da se ostvari profit u globalnom selu još toliko te da variraju od stjecanja bogatstva preko noći, upotrebe ilegalnih servisa i usluga do onih složenih, koji pak uključuju cjelokupnu korporativnu mašineriju ili niz čimbenika nedostupnih običnim smrtnicima, daje nam pravo da internet proglasimo biznisom koji će obilježiti ovo stoljeće. (www.liderpress.hr)

4. svibnja 2007.
SINJSKO BLAGO
VRIJEDNE KOVINE OSTALE U SRBIJI NAKON RASPADA BIVŠE DRŽAVE
U Beogradu pola tone alkarskog srebra i zlata
U beogradskoj kovnici još uvijek se nalazi 10,7 kilograma zlata i 454 kilograma srebra koje je Viteško alkarsko društvo 1985. godine kupilo za kovanje jubilarnih zlatnika i srebrnjaka
Toni PAŠTAR
U nekadašnjoj kovnici Narodne banke Jugoslavije u Beogradu ostalo je 10,719 kilograma zlata, 454,266 kilograma srebra, te 29.224 srebrna rondela Viteškog alkarskog društva Sinj.

Numizmatička baština
Plemeniti metali predstavljaju posljednju tranšu koju su sinjski alkari kupili za potrebe kovanja zlatnika i srebrnjaka izdanih u povodu 270. sinjske alke prije raspada bivše države. Vrijednost zlata i srebra, kojemu treba pridodati i numizmatički novac koji alkarima također nije isporučen, iskazuje se u milijunima kuna.
U razmišljanjima kako pribaviti novac za izgradnju Alkarskih dvora, u upravi Viteškog alkarskog društva odlučili su u povodu 270. sinjske alke, 1985. godine, iskovati numizmatički zlatni i srebrni novac s alkarskim motivima. Dobivena su sva potrebna odobrenja, a umjetničko rješenje izradio je akademski kipar Stipe Sikirica.
Odlučeno je da se kuju po tri zlatnika i tri srebrnjaka. Zlatnici su bili težine 14, 8 i 5 grama , a srebrnjaci 26, 14 i 6 grama , svi nominirani u tadašnjim dinarima. Prema trenutačnim kretanjima u numizmatičkim krugovima, aktualna vrijednost zlatnika kreće se od 80 do 170 eura. Alkarski zlatnici kovali su se godinama, prije i poslije jubilarne 270. alke, u tranšama čiju je veličinu diktirala potražnja.
Posljednju naručenu tranšu zlatnika i srebrnjaka, za čije kovanje su po ustaljenoj praksi unaprijed osigurali potrebno zlato i srebro, alkari nikada nisu dobili. Alkari su od Narodne banke Jugoslavije kupili dogovorene količine zlata i srebra pa su plemenite kovine predali kovnici te banke da im iskuje novu količinu zlatnika i srebrnjaka.
Brži od isporuke bio je raspad bivše države pa su uz spomenuto zlato i srebro, u Beogradu ostala i 29.224 srebrna rondela, koji su bili potpuno pripremljeni i trebalo ih je samo odštancati.

Novac za dvore

U Viteškom alkarskom društvu su početkom Domovinskog rata uporno pokušavali doći do svoje imovine, a budući da napori nisu urodili plodom 16. studenoga 1992. godine su potraživanje prijavili hrvatskoj komisiji za sukcesiju bivše države.
U međuvremenu je došlo do početka izgradnje Alkarskih dvora za koje je (i) sva zarada od izdavanja alkarskih zlatnika i srebrnjaka bila namijenjena. Ne odričući se svojeg prava, u današnjoj upravi VAD-a formirali su povjerenstvo koje čine Dinko Bošnjak, potpredsjednik, i Ante Delić, tajnik VAD-a, te bankar Ante Boko, jedan od glavnih realizatora nekadašnjeg programa alkarskih zlatnika i srebrnjaka.
Slobodna Dalmacija

4. svibnja 2007.
INVESTICIJE STANOGRADNJA U HRVATSKOJ DEFINITIVNO JE PREBRODILA SUŠNE GODINE
U 15 godina izgrađeno stanova za tri Splita
U Hrvatskoj je od početka 1992. do kraja 2005. izgrađen 191.271 stan ukupne površine 15,8 milijuna metara četvornih. Stanogradnja je, kao i kompletno graditeljstvo, prošla kroz sve teškoće godina rata, ali i godine obnove
piše Sanja STAPIĆ
U Hrvatskoj je proteklih 15 godina izgrađeno više od 200.000 novih stanova, što odgovara broju stanova kojim raspolažu tri Splita. Riječ je o okvirnim podacima - u najvećem je dalmatinskom gradu prema Popisu stanovništva iz 2001. bilo 65.804 stana, a podaci o ukupnom broju izgrađenih stanova za prošlu godinu još nisu objavljeni. Objavljeni su samo oni podaci o stanogradnji tvrtki s 20 i više zaposlenih koji su lani završili 7151 stan, što je čak 56 posto više nego pretprošle godine. Stoga ne bi čudilo da i lanjska (pa i ovogodišnja) ukupna stambena izgradnja u zemlji bude nešto viša od rekordnih 19.995 stanova koliko ih je "niknulo" pretprošle godine.
Nakon "sušnih" godina, tek se preklani stanogradnja dohvatila razine jedne od predratnih godina - 1989. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj je od početka 1992. do kraja 2005. izgrađen 191.271 stan ukupne površine 15,8 milijuna metara četvornih. Kako navode komorini analitičari, stanogradnja je, kao i kompletno graditeljstvo, prošla kroz sve teškoće godina rata, ali i godine obnove. Primjerice, brojem izgrađenih stanova u 2001. godini, kada ih je "niknulo" 12.580, bila je čak upola tanja od osamdesetih godina, kada su se bilježili rekordni rezultati. Tako je u razdoblju od 1983. do 1990. godine prosječan broj izgrađenih stanova u Hrvatskoj bio po 23.027.
Najveći broj novoizgrađenih stanova u poslijeratnom razdoblju zabilježen je u 1996. godini zbog intenzivnijeg procesa obnove, nakon čega dolazi do silaznih putanja, sve do dvijetisućite, kada je izgrađeno 15.988 stanova. Pošto je u 2001. godini Vlada uvela Program poticane stanogradnje, u 2002. godini ponovno je zabilježen velik broj izgrađenih stanova, njih 17.439. Kako je stambeno pitanje jedan od glavnih problema mladih ljudi i njihove egzistencije u Hrvatskoj, ovaj program zamišljen je da bi im omogućio jeftiniji način kupovine stanova te je povećao graditeljsku aktivnost.
Otvaranje stambenih štedionica koje su omogućile dugoročnu namjensku stambenu štednju uz državna poticajna sredstva je od 1999. do 2002. godine učinilo stambene zajmove povoljnijim u odnosu na prijašnje godine. A kad su se tomu priključile banke koje su od 2002. počele snižavati cijene stambenim kreditima te Program poticane stanogradnje, ti su namjenski zajmovi porasli dvostruko bržim tempom u usporedbi sa 2001. godinom.
I ove godine su nastavljeni pozitivni trendovi rasta građevinskih radova što su neprekinuti već 19 mjeseci a buja i najbolje gorivo rastu stanogradnje - stambeni krediti. Samo su prošle godine porasli za 9,3 milijarde kuna na 36,9 milijardi, što je 33,9 posto povećanja u odnosu na kraj pretprošle godine. Istodobno je njihov udio u ukupnim kreditima stanovništvu povećan sa 35,1 posto, koliko je iznosio krajem 2005., na 38,6 posto na kraju prošle godine. Stambeni krediti su rasli i u prva dva mjeseca ove godine tijekom kojih su građani podigli 1,3 milijardu kuna novih stambenih zajmova, pa su ožujak započeli s ukupno 38,2 milijarde kuna duga po stambenim kreditima. O kolikom se povećanju radi, najbolje govori podatak da su stambeni krediti prije šest godina, krajem 2001., iznosili devet i pol milijardi kuna, a u tom su se razdoblju ljudi zadužili za 27 milijardi kuna, godišnje po 4,57 milijardi kuna.

Slobodna Dalmacija

4. svibnja 2007.
ŠTEDNI I ULAGAČKI PORTFELJ GRAĐANA U NOVOM VELIKOM PRESLAGIVANJU SREDSTAVA
Hrvatski štediše postaju investitori
Nasuprot niskim kamatnim stopama na kunske i devizne uloge, građanima se još nude visoki prinosi na udjele u otvorenim investicijskim fondovima, u rasponu od 20 do 40 posto godišnje
Snažan polet još plamti na hrvatskom tržištu kapitala, na kojem udjeli građana u otvorenim investicijskim fondovima već treću godinu zaredom ubiru prinose po stopama u rasponu od 20 do 40 posto godišnje. Koliku ekstradobit ubiru velike banke, vlasnice tih fondova, ako toliki dio dobiti prepuštaju građanima - to još nije moguće doznati, jer je u financijskim kućama to informacija od najveće poslovne tajnosti.
Ali, kao i svako čudo, ni to čudo visokih prinosa na udjele u investicijskim fondovima u Hrvatskoj neće dugo trajati, iako neće skončati potopom, koji je obilježio trijumfalne trenutke iz vremena financijskog inženjeringa (kad su građani svoj kapital poklonili onima koji su obećavali mjesečnu kamatu po stopama od dva do šest i više posto, u vrijeme kad je godišnja inflacija bila niža od četiri posto).
Mjesečna zarada 33.333 kune
Jednostavno, oni koji su prvi ušli u tu igru, pobrat će i najveće prihode, a osobito oni koji su u istu igru ušli s najvećim ulozima. Da bismo bolje razumjeli razmjere tog čuda, računajmo da je građanin, koji je svojih sto tisuća kuna uložio u neki od mješovitih fondova prije dvije godine, sada posjednik kapitala od najmanje 180.000 kuna, te da je bez rada i bez obveze plaćanja poreza zaradio ukupno 80.000 kuna ili čistu dobit od 3.333 kune mjesečno.
Jači igrači - osobito oni koji su stekli golemi kapital u zlatnim vremenima pretvorbe i privatizacije - pa prije dvije godine uložili jedan milijun kuna u iste fondove, danas imaju dobit od najmanje 800.000 kuna ili prosječni mjesečni čisti prihod od 33.333 kune!
Taj mamac otvorenih investicijskih fondova, u kombinaciji s nešto višim kamatnim stopama na kunske nego na devizne depozite, izazvao je i unazad godinu dana novo veliko preslagivanje u ulagačkom i štednom portfelju građana. Sve je više financijskih viškova usmjeravano u kunske uloge, a iz kunskih, štednih i oročenih, ne u devizne, nego u investicijske fondove. U nastavku preslagivanja sve više je kapitala građana iz niskoprofitnih novčanih i obvezničkih fondova prebacivano u mješovite i najprofitabilnije, ali i najrizičnije dioničke fondove.
Štednja gubi privlačnost
U konačnici, unazad godinu dana ukupni kunski štedni i oročeni depoziti u bankama u Hrvatskoj povećani su čak 56,2 posto te prema najnovijim podacima HNB-a, početkom ožujka dosegnuli iznos od 46,6 milijardi kuna. Tako je udjel kunskih u ukupnim, kunskim i deviznim ulozima građana i kompanija, dosegnuo udjel od jedne trećine (ili gotovo dvostruko veći nego što je bio 1997.). Istodobno su ukupni devizni ulozi kod banaka iznosili 89,6 milijardi kuna, uz godišnje povećanje od 7,6 posto.
Građani su početkom ožujka na kunskim, štednim i oročenim depozitima, držali 23,1 milijardu kuna, povećavši ih za 40 posto (na račun viših kamatnih stopa na kunske u odnosu na kamatne stope na devizne uloge). Ali, unazad godinu dana sa štednih računa su značajan dio prebacili u otvorene investicijske fondove, u kojima su početkom ožujka držali više od 16 milijardi kuna, ili blizu protuvrijednosti od osam posto bruto domaćeg proizvoda. Tako su potplaćene štediše postali preplaćeni investitori, uz godišnju dobit po stopama od 20 do 40 i više posto.Ivo JAKOVLJEVIĆ, Glas Istre


4. svibnja 2007.
LNG terminal otvorit će 10 tisuća radnih mjesta
Piše: Mihajlo Pažanin
Učešće Ine od 25 posto zadovoljilo bi potrebe domaćeg tržišta i omogućilo njegovu energetsku neovisnost
OPATIJA - Pomoćnik ministra gospodarstva Željko Tomšić potvrdio je Reutersu da će Hrvatska u sljedeća dva do tri tjedna najvjerojatnije potpisati pismo namjere za izgradnju LNG terminala.

- Nadamo se da ćemo u tom razdoblju dogovoriti sve detalje sporazuma - potvrdio je Tomšić.

Terminal bi trebao biti sagrađen u Omišlju na otoku Krku, a da je to bez dvojbi najbolja lokacija, slažu se međunarodni i domaći stručnjaci koji su oko LNG-a danas o tome vodili raspravu na na 22. međunarodnom znanstveno-stručnom skupu u Opatiji. Sve ostale prijedloge smatraju posljedicama nepotrebnih političkih igara.

Iako bi Vlada tek sredinom lipnja trebala izaći s rezultatima studije o najpodesnijoj lokaciji za tu namjenu na području Hrvatske, tradicionalno okupljanje plinara iskorišteno je za odašiljanje jasne poruke političarima da je Omišalj od svih spominjanih mogućnosti bez konkurencije na tom planu. 

- Krk i okolica već imaju djelomično sagrađenu infrastrukturu luke, cesta, željeznica i zračnu luke, a zbog podesne dubine mora, postojećih vezišta brodova te blizina državnih granica udovoljava svim potrebnim kriterijima - istaknuo je u svom izlaganju George Juraj Puhalovich iz američke tvrtke ITC.

Prema njegovim riječima, svjetska iskustva pokazuju kako ovakvi terminali na posredne i neposredne načine otvaraju oko 10 tisuća novih radnih mjesta, a cijeli otok i regija doživjeli bi golemi gospodarski razvoj.

Naime, u LNG tehnologiji, odnosno u transportu plina u ukapljenom stanju, koriste se temperature do -162 Celzijeva stupnja jer, da bi se plin mogao prevoziti, mora ga se rashladiti, čime se njegov volumen smanjuje za oko 600 puta, a prilikom njegove transformacije, odnosno uplinjavanja, kao nusprodukt ostaju niske temperature.

- Rijeka bi postala jedinstvena regija i luka bez konkurencije na Mediteranu jer se s tom tehnologijom otvaraju gotovo neslućene mogućnosti. Mogu se otvoriti rashladna skladišta u kojima se mogu smjestiti velike količine hrane za domaće potrebe, ali i za izvoz.



Sa samo 4 do 5 kontejnera na dan stvarate godišnji promet od oko 100 milijuna dolara. Osim toga, drastično bi se smanjili troškovi i industrijskim postrojenjima poput Dine u kojoj se mora rashlađivati etilen s kojim rade - ističe Puhalovich.

Hrvatska zbog same sebe mora što prije stvoriti treći pravac za dobavu plina, pogotovo u svjetlu činjenice da će njena domaća proizvodnja svake godine sve više smanjivati - istaknuo je predstavnik OMV-a i Adria LNG konzorcija Cristoph Lewisch.

Prema njegovim riječima, realizacijom projekta Hrvatska bi postala glavno plinsko čvorište u ovom dijelu Europe, a planirano učešće Ine od 25 posto u okviru konzorcija potpuno bi zadovoljilo sve potrebe domaćeg tržišta i omogućilo njegovu energetsku neovisnost.

Svoju podršku Krku dali su i predstavnici Diokija, koji su naglasili da je Omišalj jedina lokacija u zemlji na kojoj bi se povezivanjem petrokemije i LNG terminala ukapljeni plin istovremeno mogao koristiti i kao sirovina i kao energent.

Predrasude:

Jutarnji list