V I J E S T I - H R V A T S K A
ARHIV - svibnja 2007. -


natrag u arhiv godine

31. svibnja 2007.
Sloveniji autocesta do Macelja nije prioritet
FotoFaH
Slovenska dionica do prijelaza Gruškovje u najboljem slučaju gotova do 2012.

ZAGREB - Otvaranje za promet autoceste Zagreb-Macelj ponovno je otvorilo pitanje nastavka gradnje autoceste kroz Sloveniju. I premijer Sanader je u prigodnom govoru kazao kako će sa slovenskim premijerom Janšom razgovarati o gradnji tog dijela autoceste.

No, Slovenija u ovom trenutku ima potpuno druge planove. Njoj je najvažnije završiti autocestu koja se od Maribora proteže prema mađarskoj granici te autocestu prema Kopru. Tek sljedeće godine trebalo bi u promet biti pušteno posljednjih 20 kilometara autoceste koja od Ljubljane vodi prema graničnom prijelazu Bregana.

Završetak Phyrinske autoceste koja od Bavarske u Njemačkoj, preko Austrije, Slovenije vodi u Hrvatsku Sloveniji nije prioritet. Prema posljednjim planovima tek krajem 2009. godine u promet bi trebalo biti pušteno prvih 19 kilometara između Slivnice  i Draženaca. Preostalih 14 kilometara do graničnog prijelaza Gruškovje u najboljem slučaju bit će završeno krajem 2012. godine. 

Tamošnji ministar prometa Janez Božič tvrdi kako je ta 33 kilometra autoceste nemoguće ranije završiti. Najveće gužve na sadašnjoj državnoj cesti između Maribora i Gruškovja su u ljetnim mjesecima kada se deseci tisuća vozila na dan slijevaju prema Hrvatskoj i dalje prema obali. U slovenskom ministarstvu prometa, prenosi ljubljansko Delo, smatraju kako će se veća protočnost prometa postići obnovom prometnice od Gruškovja do graničnog prijelaza.

Sudeći prema tvrdim stavovima Slovenije autocesta koja je otvorena u utorak još najmanje pet i pol godina završavat će u brdu na granici Hrvatske i Slovenije, kako se to lijepo vidjelo u prilogu HTV-a. (K.Ž). Jutarnji list

31. svibnja 2007.
Degert: Hrvatska do srpnja otvara još šest poglavlja
Piše: Tina Lakić
ZAGREB - Krajem lipnja Hrvatska bi trebala udvostručiti broj otvorenih poglavlja u pregovorima s EU.

- Do kraja njemačkog predsjedavanja trebalo biti otvoreno ukupno njih deset do 12, a većina preostalih poglavlja za koje Hrvatska nije dobila mjerila, trebala bi biti otvorena tijekom šestomjesečnog portugalskog predsjedanja koje počinje u srpnju - najavio je danas šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj, Vincent Degert. Hrvatska je do sada otvorila pregovore u šest poglavlja, od kojih su dva i privremeno zatvorena. Za 22 poglavlja Hrvatska nije dobila mjerila, a za deset ih je dobila, od kojih je za samo jedno poglavlje ispunjeno mjerilo, a tiče se integriranog upravljanja granicama.

Na pitanje o sudbini pregovora u poglavlju ribarstvo koji stagniraju već devet mjeseci, Degert je rekao kako to poglavlje nije još zrelo za otvaranje te da se prije daljnjih pomaka moraju riješiti još neka "tehnička pitanja". No, u tom poglavlju, osim tehničkih, ima i političkih pitanja. Slovenija ne želi pristati da Hrvatska otvori pregovore o ribarstvu sve dok se ne riješi primjena ribarskog dijela Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji u Savudrijskoj vali. Prema nekim razmišljanjima, rješenje bi trebalo biti sročeno na način da ne prejudicira graničnu crtu u tom zaljevu.

Degert je za utorak najavio dolazak europske povjerenice za regionalnu politiku Danute Huebner koja bi se trebala susresti i s premijerom Ivom Sanaderom. Jutarnji list

31. svibnja 2007.
Izvješće o napretku Strategije Svjetske banke za pomoć Republici Hrvatskoj
Svjetska banka odobrava tri velika zajma Hrvatskoj
Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je i tri nova zajma čija je svrha poduprijeti napredak Hrvatske prema integraciji u EU, poboljšanje vodoopskrbe i prikupljanje otpadnih voda, kao i restrukturiranju i modernizaciji Luke Rijeka. Ukupan iznos tih triju zajmova je 285,3 milijuna eura, odnosno protuvrijednost 378,84 milijuna dolara

Svjetska banka dovršila jeIzvješće o napretku Strategije Svjetske banke za pomoć Republici Hrvatskoj, u kojem se navodi  stalna potpora Vladinoj strategiji rasta i reformskoj strategiji za uspješan pristup Europskoj uniji, integraciju i konvergenciju.Izvješće o napretku strategije Svjetske banke za pomoć Republici Hrvatskoj je dokument u kojem se ocjenjuje relevantnost četverogodišnje strategije za pomoć Hrvatskoj (tzv. CAS-a) u fiskalnim godinama 2005. do 2008. (CAS). U Izvješću o napretku strategije razmatra se napredak koji je postignut do sada u provedbi programa rada detaljno navedenih u CAS-u, te se čine odgovarajuće prilagodbe programa s obzirom na  promijenjene okolnosti i prioritete Hrvatske.

Tijekom druge polovice razdoblja CAS-a Svjetska banka u Hrvatskoj nastavit će podupirati strategiju rasta i reformi koju Vlada RH provodi radi uspješnog priključenja, integracije i konvergencije Hrvatske s EU putem makroekonomske stabilnosti održivog rasta temeljenog na privatnom sektoru široke zastupljenosti svih zainteresiranih strana u rastu; te  održivog gospodarenja prirodnim resursima. Tijekom sljedeće dvije godine Svjetska banka očekuje da će osigurati 612,8 milijuna dolara financijskih sredstava za Hrvatsku.

Osim tri spomenuta zajma, Svjetska banka očekuje da će do sredine 2008. podupirati sljedeće dodatne projekte: Projekt modernizacije Porezne uprave, čije su pripreme u završnoj fazi; Projekt Rijeka Gateway II; Projekt reforme pravosuđa; Projekt održivih zdravstvenih sustava; Projekt za kontrolu onečišćenja u poljoprivredi; te Projekt upravljanja riječnim slivom rijeke Neretve i Trebišnjice.

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke danas je odobrio i Drugi programski zajam za prilagodbu (PAL) u iznosu od 150 milijuna eura  (u protuvrijednosti od 197,4 milijuna USD). Ovaj zajam drugi je u nizu od tri predložena PAL-a.  Zajam ima za cilj poduprijeti Vladu Republike Hrvatske u provođenju strukturnih i institucionalnih reformi kako bi se ostvario gospodarski rast i uspješna integracija s Europskom unijom - dva strateška prioriteta ove Vlade. Zajam će biti isplaćen u tranšama od 100 milijuna eura i 50 milijuna eura. Isplata manje tranše očekuje se krajem 2007.  (www.liderpress.hr)

31. svibnja 2007.
Ingri 24 milijuna kuna za obnovu starog terminala na Plesu
Novi terminal za 3,3 milijuna putnika godišnje, vrijedan 212 milijuna eura, treba biti gotov za pet godina
Postojeći putnički terminal Zračne luke Zagreb bit će potpuno obnovljen u sljedećih šest mjeseci za nešto više od 24 milijuna kuna. Uprava Plesa jučer je potpisala ugovor s Ingrom koja će biti izvođač radova nakon što je proveden pozivni natječaj u kojem je sudjelovalo više zainteresiranih tvrtki s kojima se direktno pregovaralo. Ugovor je potpisan bez prevelike medijske pompe, a direktor Zračne luke Boško Matković kaže kako su poučeni negativnim iskustvima o kršenju rokova, garancijama za izvedene radove i samim tijekom radova - odlučili pronaći pouzdanog partnera.
Porast prometa
Za vrijeme radova, neće biti obustavljen promet na aerodromu, pa je situacija za izvođača veoma delikatna jer će morati osigurati normalno funkcioniranje promete i većinu radova obavljati po noći. U Ingri su poručili kako bi radovi trebali početi za najviše dva tjedna, te da su uvjereni da će sav posao završiti u roku. Potpunu obnovu postojećeg putničkog terminala, Zračna luka će provesti iz svojih sredstava i ona ne spada u projekt izgradnje novog putničkog terminala iako je s njim povezana. "U prvih pet mjeseci bilježimo porast prometa od 18,3 posto u odnosu na lani i Zračna luka mora modernizirati svoje postojeća kapacitete ako zaista želi biti lider u regionalnom prometu. Do ulaska u Europsku uniju moramo osigurati kvalitetnu uslugu za brojne državnike, poslovne ljude, turiste i sve one za koje će luka biti ulaz u Hrvatsku i posljednja stanica pri odlasku. Osim toga, poboljšanjima i povećanjem prometa osigurat ćemo veći udio vlastitih sredstava i tako olakšati zatvaranje financijske konstrukcije za izgradnju novog terminala", objašnjava Boško Matković. Na Plesu inače traju radovi oko izgradnje manjeg terminala na koji će dolaziti važni gosti, a kao što smo pisali, nabavlja se i posebni autobus za VIP putnike. Sve bi to u biti bile pripreme za izgradnju novog putničkog terminala, čija prva faza predviđa dodatnu zgradu za 3,3 milijuna putnika godišnje na Plesu, čija vrijednost izgradnje je procjenjena na 212 milijuna eura i trebao bi biti izgrađen u roku od pet godina. Analiza isplativosti je trenutačno predana vlasnicima koji trebaju donijeti odluku, a Matković kaže da je već dogovoreno da u sufinanciranju sudjeluju samo dva najveća vlasnika - država i Zagrebu- u omjeru 60 naprama 40 posto. Ti osnivači bi trebali kroz pet godina osigurati 52 milijuna eura inicijalnog kapitala, a Zračna luka 47 milijuna eura kroz vlastita sredstva. Za ostatak bi se tražili kreditori, a direktor Plesa kaža da su već razgovrali s predstavnicima Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke, ta da na već postoje kvalitetne ponude za praćenje u investiciji.
Dodavanje dijelova
"Kada napravimo novi terminal, on će predstavljati tek prvu fazu daljenjeg razvoja jer je projekt predvidio da se on proširuje svakim povećanjem od milijun putnika godišnje. Daljnja proširenja neće kao dosad predstavljati problem jer će se dijelovi dodavati kao lego kockice", zaključuje Matković.
Novi sustav pregleda
Na sadašnjem terminalu će se unutrašnjost u potpunosti modernizirati - spojit će se izlazi za domaći i strani promet, uvesti novi sustav pregleda po kojem će se putovnice davati tek nakon rendgenskog i carinskog pregleda, svi šalteri putničkih agencija, avio kompanija i renta-a-car-a će biti obnovljeni i razmješteni, napravit će se lift za osobe s invaliditetom, kapelica i još mnogo sitnih radova koji će povećati kvalitetu usluge. Ivan Pandžić (www.poslovni.hr)

31. svibnja 2007.
Zagreb dobio Povjerenstvo protiv grafita
ZAGREB - Zagreb je dobio Povjerenstvo za utvrđivanje i realizaciju programa mjera za sprječavanje uništavanja fasada zgrada grafitima kako bi se "djelotvorno i sustavno" prevladao velik problem s grafitima, posebice u središtu grada.

U Zagrebu je, naime, sve više grafita koji narušavaju izgled zgrada, što utječe i na uređenost četvrti i naselja, kažu u Gradskom poglavarstvu, obrazlažući zašto su na prošlotjednoj sjednici odlučili osnovati novo povjerenstvo.

Također ističu činjenicu da Grad na godinu iz proračuna izdvaja više od milijun kuna za čišćenje javnih prostora od grafita. Kad se tome dodaju i troškovi zagrebačke podružnice Gradskoga stambeno-komunalnog gospodarstva (GSKG) te brojnih ustanova, fizičkih i pravnih osoba, ta se iznos znatno povećava, napominju.

Na čelu Povjerenstva je Sanja Kumpar, predsjednica Vijeća gradske četvrti Centar-Donji grad, koja je s olakšanjem dočekala početak njegova rada jer su joj se građani nerijetko žalili upravo zbog grafita na pročeljima. Stanari zgrada su, kaže, znali odvojiti povelike novčane svote, uglavnom uz pomoć zajma i zaloga na vlastitim stanovima, najprije za uređenje pročelja pa onda i za njihovu obnovu "nakon pohoda sprejom".
"Želimo pokazati da se urbani identitet ne gradi šaranjem po pročeljima, što je zapravo čisti vandalizam, nego izražavanjem kreativnosti na za to određenim mjestima", rekla je Kumpar i dodala da će Povjerenstvo povećati  i kazne za uništavanje pročelja grafitima kao i da će nastojati preventivno djelovati na mlade sa sprejom u rukama.

"Već smo razgovarali s grafiterima koji su spremni osnovnoškolcima pokazati razliku između grafitera i vandala", rekla je Kumpar i najavila da bi program poduke u zagrebačkim osnovnim školama mogao početi već od sljedeće školske godine u suradnji s Gradskim uredom za obrazovanje i šport.

Zagreb će se, kaže, u uklanjanju problema s grafitima koristiti iskustvima drugih europskih gradova koji su ih se sasvim riješili, prije svega zbog toga što su uveli visoke novčane kazne za uništavanje pročelja, ali i upornosti u uklanjanju grafita odmah čim se pojave.

Povjerenstvo će, uz ostalo, odrediti prioritetne zone za pojačan nadzor komunalnog redarstva u suradnji s policijom, procijenit će troškove antigrafitne zaštite kad se saniraju i grade novi vrijedni objekti, provest će poučni program i akcije i odrediti mjesta za kreativno izražavanje grafitima.

"Počinjemo odmah raditi i nadamo se dobrim rezultatima", rekla je Sanja Kumpar i dodala da je, osim lijepih i čistih ulica, Zagreb zaslužio i čista pročelja. (Hina)  Jutarnji list

30. svibnja 2007.
NAPREDAK U SRPSKOJ ISTRAZI O UBOJSTVU I ZLOSTAVLJANJU HRVATSKIH CIVILA '91.
Zbog ratnog zločina u Lovasu, u Srbiji uhićeno sedam osumnjičenih osoba
BEOGRAD/VUKOVAR - MUP Srbije potvrdio je jučer da je priveo sedam osoba osumnjičenih da su u listopadu 1991. godine u hrvatskom selu Lovas počinile ratni zločin. Dan prije beogradski radio i televizija B92 objavili su da je MUP Srbije proveo akciju potrage i privođenja osumnjičenih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u listopadu 1991. u Lovasu. Dio beogradskih elektroničkih medija prenose da je riječ o nekadašnjim dragovoljcima i pripadnicima paravojnih formacija, koji su osumnjičeni za ubojstvo 22 osobe, kao i za zlostavljanje većeg broja civila. Prema saznanjima B92, "među uhićenima je Petronije Stevanović, čovjek koga je veći broj svjedoka identificirao kao jednog od najodgovornijih za taj zločin". Tužiteljstvo za ratne zločine pokrenulo je u listopadu 2005. pretkazneni postupak za utvrđivanje odgovornosti za ratni zločin ubojstva civila hrvatske nacionalnosti u selu Lovas, na granici sa Srbijom, u jesen 1991. Tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević tada je potvrdio da je to tužiteljstvo pokrenulo pretkazneni postupak te da su prikupljene "određene obavijesti i podaci" o osobama koje su u vrijeme zločina bile u Lovasu, kao i da se uz pomoć vojnih službi sigurnosti pokušava prikupiti relevantne podatke i otkriti počinitelje zločina.
Na Županijskom sudu u Vukovaru trenutačno se vodi postupak protiv 18 optuženih za ratni zločin u Lovasu, a od optuženih na suđenju je nazočan samo Ljuban Devetak, dok se 14 osoba sudi u odsutnosti. Sudac Županijskog suda u Vukovaru Nikola Bešenski kaže kako je od njih 17 kojima se na početku sudilo u odsutnosti jedan umro, jedan se brani sa slobode, a jedan je uhićen ranije.

Načelnik općine Lovas Željko Cirba rekao je jučer za Glas Slavonije kako je u Lovasu tijekom rata poginulo 85 osoba, dok se dvije još vode kao nestali.

- Mnogo je ljudi poginulo u minskom polju u koje je natjeran 51 mještanin Lovasa. Tada je 14 osoba ranjeno, a 22 osobe su poginule. Kod nas su počinjeni veliki zločini. Pravda je spora, ali dostižna, rekao je Cirba.

Komentirajući vijest o uhićenjima u Srbiji zbog zločina u Lovasu, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak rekao je kako Srbija očito želi riješiti jedan od najvećih problema - odgovornost za ratne zločine.

- Naši su ljudi ubijeni i bili izloženi strašnim torturama i krajnje je vrijeme da se svi odgovorni, bilo da je riječ o nalogodavcima ili neposrednim izvršiteljima zločina, privedu pred lice pravde i da im se sudi. Mnogi od njih, koji su do 1991. godine živjeli u Hrvatskoj, odlazili su na specijalne obuke u Srbiju i vraćali se na ovo područje. Smatram da nije od presudne važnosti gdje će im se suditi, u Beogradu ili u Hrvatskoj, već je važno konačno utvrditi istinu i osuditi ih za zločine koje su počinili", kaže Rehak, dodajući kako kazna, ma kakva bila, ne može vratiti mrtve, ali procesuiranje zločinaca i otkrivanje istine o ubijenima i nestalima može donijeti kakav-takav spokoj njihovim obiteljima.
Autor: L.MRAVUNAC/D.KORPOŠ

"Valjevci" natjerali zatočene civile u minsko polje

Na haškom suđenju bivšem srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću zaštićeni svjedok C-1204, koji je nakon pada Lovasa bio zatočen u logoru u središtu sela, izjavio je da je na osvajačima Lovasa - vojnicima JNA, rezervistima i pripadnicima paravojnih snaga - vidio oznake paravojnih jedinica "Beli orlovi", "jovićevaca" i "valjevaca" te skupine "Dušan Silni", kao i da je vidio da su u prosincu 1991. godine "valjevci" prisilili pedesetak zatočenih na prolazak kroz minsko polje, pri čemu je poginulo više od 20 mještana Lovasa. Glas Slavonije

30. svibnja 2007.
HFP: Još tjedan dana za prodaju KIM-a
Odluka o odabiru najboljeg ponuđača za kupnju 66,96 posto dionica karlovačke mliječne industrije KIM bit će donesena potkraj idućeg tjedna, do kada se trima ponuđačima daje rok za nadopunu njihovih ponuda, "jer je jedan od elemenata ostao nedovoljno jasan", najavio je potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju (UO HFP) Damir Polančec.
Prije desetak dana UO HFP-a također je na tjedan dana odgodio odluku o novom vlasniku KIM-a, pojašnjavajući tada odgodu nužnošću da se provjere navodi koje su u pismu HFP-u dostavili sindikata koji djeluju u toj tvrtki o navodno upitnim jamstvima u pristiglim ponudama.
Na današnjoj sjednici Upravnog odbora nije bilo riječi o tom pismu, iako je bilo najavljeno da će njegov sadržaj biti objavljen nakon što se provjere navodi. Polančec je kazao kako su se predstavnici UO-a, HFP-a, sindikata i Uprave KIM-a suglasili da od ponuđača zatraže dopune ponuda. Rok za njihovo izjašnjavanje bit će utorak, 5. lipnja, kako bi se do konca tjedna mogla donijeti konačna odluka, rekao je Polančec. Najavio je kako će se UO HFP-a vjerojatno ponovno sastati u petak, 8. lipnja.
Natječaj za prodaju većinskog udjela u KIM-u zaključen je početkom ožujka ove godine, a na njega su prispjele tri ponude - tvrtke Ranč d.o.o. iz Pribislavca, tvrtke Chromoderm d.o.o. iz Duge Rese te ponuda nizozemske grupacije Danube Foods. (HRT)

30. svibnja 2007.
Vino i turizam idu ruku pod ruku
Dvije vinske ceste iz Osječko-baranjske županije nedavno su postale članicama projekta
Maja SAJLER GARMAZ
Potpisivanjem povelje dvije vinske ceste iz Osječko-baranjske županije, iz Baranje i Erdutskog vinogorja, nedavno su postale članicama projekta Vintour', vinskih cesta Europe.
Riječ je o projektu koji je financirao EU, a vezan je uz turistički razvoj ruralnih sredina ustrojen na vinskim cestama, a njegove članice su Mađarska, Italija, Španjolska i Hrvatska. Sredstva iz projekta 'Vintour' namijenjena su edukaciji proizvođača, izradi brošura i reklamnog materijala, označavanju vinskih cesta, izgradnji staza za rekreaciju, organiziranju međunarodnih susreta i seminara te regionalnom i međunarodnom marketingu.

Obavezna ponuda hrane
Potpisivanjem ove povelje, spomenute dvije vinske ceste obvezale su se preuzeti i određena pravila koja vrijede za sve vinske ceste u Europi. Prema tim pravilima, vinske ceste u svom sadržaju moraju imati, osim vinara s podrumima, restorane s autohtonom prehranom, moraju biti uređene na određeni način, te što je najvažnije, moraju imati svoje radno vrijeme, što znači da u vinsku cestu mogu doći i turisti koji dolaze samostalno, a ne samo kao najavljena grupa. Obilazak vinskih cesta ne bi se odnosio samo na odlaske u podrume i kušanje vina, već bi to bio cjelodnevni program s posjetom svim zanimljivim turističkim odredištima u blizini. Svako vinogorje tako bi imalo svoju polazišnu točku.

Za Baranju bi to bio dvorac princa Eugena Savojskog u Bilju i Park prirode Kopački rit, nakon čega bi se odlazilo na vinske ceste u Suzu i Zmajevac. Aljmaš i svetište trebali bi postati polazna točka Erdutskoga vinogorja koje bi se završavalo kod privatnih proizvođača i IPK Erdutskih vinograda d.o.o., dok bi to za Đakovačko vinogorje bili katedrala i Državna ergela lipicanaca. Bizovačke toplice zajedno s Donjim Miholjcem zaokružili bi ponudu Našičkoga vinogorja na kojemu se nalazi Feravino d.o.o. Jedna od najvećih hrvatskih vinskih cesta ona je u Zmajevcu, baranjskom mjestu sa 700 stanovnika i čak 75 vinskih podruma, gatora', ukopanih u zemlju i u kojima je temperatura uvijek između, za vino idealnih, 12 i 15 stupnjeva Celziojevih. Među njima je i vinski podrum obitelji Josić, star 72 godine, poseban po tome što je smješten pet metara ispod zemlje i dugačak 42 metra. >Kada sam kupio ovaj podrum 2000. godine, dok je Baranja još jako osjećala posljedice višegodišnje okupacije, svi su mi govorili da sam lud. Danas se priča u moju korist<, kazao je u razgovoru za Vjesnik Damir Josić, vinar iz Baranje s trenutačno najvećom proizvodnjom među privatnicima.

Josić proizvodi oko 100.000 boca godišnje, a cilj im je proširenje proizvodnje na oko 250.000 litara godišnje. Njihova kvalitetna vina proizvode se od autentičnih baranjskih sorta grožđa, koja potječu iz njihovih vinograda na Banovoj kosi, a do sada su okrunjeni brojnim zlatnim medaljama. Zanimljivo je i to što vinarija Josić na etiketama svojih vina promiče vrijednosti Parka prirode Kopački rit - umjesto klasičnih naljepnica, na etiketama imaju slike rijetkih i ugroženih vrsta ptica po kojima je ovaj kraj poznat.

U svome vlasništvu imamo 19 hektara pod nasadima, dok još deset hektara zemlje imamo na raspolaganju za proširenje proizvodnje. Naravno, tu su i kooperanti iz Baranje s kojima odlično surađujemo<, tvrdi Josić.
Kako bi se pripremio za pravila 'Vintura' koja će ubrzo uslijediti, Josić je u sklopu svoga podruma, gdje ima i kušaonicu koju od 2001. gotovo svakodnevno obilaze turističke grupe, započeo s izgradnjom restorana. >Bit će to tradicionalno uređeni restoran s autohtonom ponudom, kapaciteta 120 do 150 mjesta<, ističe Josić. Najavljuje kako bi restoran trebao biti otvoren do kraja godine kada će broj od sedam zaposlenih vjerojatno udvostručiti. Ipak, svega toga ne bi bilo bez znatnih ulaganja - od obnove podruma, uređenja kušaonice i izgradnje restorana do ulaganja u proizvodnju.
Do sada je obitelj Josić u svoj posao uložila oko sedam milijuna kuna, a do kraja ove godine planiraju uložiti dodatna dva milijuna.

38 posto više noćenja nego lani

Sve to radimo jer vjerujemo da će Baranja ubrzo postati pravi biser kontinentalnog turizma<, naglašava Josić.
Osječko-baranjska županija posljednjih se godina uvrstila u jednu od najznačajnijih kontinentalnih županija po razvoju turizma.

Antonio Sobol, direktor Turističke zajednice Osječko- baranjske županije, ističe kako je porastao broj registriranih ležajeva kojih je sada oko 2000, a lani je ukupno ostvareno oko 160.000 noćenja što je povećanje od 60 posto u odnosu na godinu ranije. I ove je godine u županiji nastavljen pozitivan trend porasta broja noćenja i turista. Tako je u prva tri mjeseca ove godine zabilježeno 42.656 noćenja, što je 38 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ta je noćenja ostvarilo 18.795 turista, što je povećanje od 35 posto. Vjesnik

30. svibnja 2007.
OBRTNIŠTVO Novljanski stolar izlagat će na munchenskom obrtničkom sajmu
Unikatni namještaj izraduje od starih hrastovih kuća
Zdravko SEVER
Ovogodišnja prva nagrada Vrijedne ruke 49. zagrebačkog međunarodnog sajma obrta u iznimno jakoj konkurenciji pripala je Željku Ivaštinoviću, vlasniku obrtničke stolarije Interles - Ivaštinović iz Novske. Ta nagrada mladom je novljanskom stolaru širom otvorila vrata münchenskog obrtničkog sajma, na kojem će se Željko predstaviti novim programom već sada je uvjeren kako će posjetioci te obrtničke priredbe, ali i kupci, biti više nego zadovoljni s onim što će im ponuditi.

Stolari i otac i djed

Teško je ili gotovo nemoguće ovog proljeća Željka zateći u Novskoj, odnosno u rodnom Borovcu, gdje je nakon Bljeska i oslobođenja istočnih dijelova gradapodigao stolarsku radionicu. Stoga smo, o stolarsko- zanatskom umijeću kojim Željko osvaja probirljive i platežno moćne kupce razgovarali u njegovom domu u Novskoj. Stolarski posao u obitelji Ivaštinović prenosi se s koljena na koljeno. Još je Željkov djed bio je dan od najcjenjenijih samoukih stolara u okolici Novske, čija je uža specijalnost bila izrada starih, drvenih, kićenih slavonskih kola. I Željkov otac završio je stolarski zanat i radni vijek proveo u novogradiškom Sekuliću, a potom je i Željko krenuo stopama djeda oca.

>Započeo sam radom u novljanskom Trokutu. No, ubrzo sam uočio kako industrijska proizvodnja nije za mene. Uvijek sam nastojao raditi nešto posebno,nešto što drugi ne rade, a što ima vrijednost i što će kupci znati cijeniti. Uvijek sam nastojao raditi drukčije od drugih<, kaže Željko. Upravo u tom traganju za posebnošću postao je prepoznatljiv i tražen. Stoga posljednjih godina radi rustikalni namještaj. U rustikalnom stilu uređuje interijere privatnih kuća, vikendica, hotela, konoba, vinarija, a najveći dio vremena u tom poslu provodi na jadranskoj obali. Tako je i sada u Baškoj na Krku gdje uređuje konobu od oko 150 četvornih metara. Bilo je poziva i iz inozemstva, iz SAD-a i nekih europskih zemalja.

No, Željko ne žuri. Materijal za inspiraciju nalazi u slavonskome hrastu i to ne onom običnom. >To me ne zanima. Tražim kuće izgrađene od hrastovine, drvene hrastove mostove<.

Taj materijal posebnom tehnikom pjeskarenja i četkanja, a zatim zaštitom ulja Željko priprema za ostvarenje svojih zamisli. Svaki proizvod, svaka stolica, svaka komoda, kućni namještaj, unutarnje uređenje, svaki i najsitniji detalj su neponovljivii predstavljaju unikat. >Radim isključivo u hrastovini i to onoj staroj, jer samo ona može dati trajne i neponovljive vrijednosti. Hrastovina je vrhunsko drvo, a od jeftinog materijala ne možeš napraviti vrhunski proizvod<, objašnjava Željko razloge zašto u radu isključivo koristi slavonski hrast, najčešće onaj stari, već upotrebljavani. No, uspon mladog novljanskog stolara vezan je uz jedno drugo drvo, crnu topolu poznatiju pod nazivom 'jagnjida'. U tom drvetu stvorio je Željko neponovljive stolove, stolice, klupe, komode koje se mogu naći u vinarijama i kod poznatih vinara Hrvatske, a potom je taj svoj proizvod zaštitio.

>Ne može Slavnac bez hrastovine i kulena<

I dok posla ima na pretek, s nestrpljenjem čeka zimske dane i ono malo slobodnog vremena u kojem će se pozabaviti svojom drugom ljubavi, spravljanju domaćeg slavonskog kulena. >Nije to za prodaju, već za društvo i prijatelje<.

Da je i u tome više nego uspješan, govore srebrne i prošlogodišnja zlatna medalja s poznate i najstarije slavonske požeške kulenijade. >Ma, to vam je tako. Ne može Slavonac bez hrastovine, ali ni bez kulena<, govori nam na rastanku Željko.
Vjesnik

30. svibnja 2007.
INVESTICIJE PODUZETNIK GORAN PRGIN OTKRIVA AMBICIOZNE PLANOVE
Marina za mega-jahte u Mandalini
Bit ćemo jedina marina za prihvat takvih plovila do sto metara na istočnoj obali Jadrana, a i među rijetkima u Europi- kazao je Prgin
Marijan DŽAMBO
Privatnim zrakoplovom u zračnu luku Pokrovnik sletio je ruski tajkun i nogometni zanesenjak Roman Abramovič. Odmah po dolasku Abramovič je produžio na svoju stometarsku megajahtu na vezu u Mandalini....

Prvotravanjska? Ni govora!

- U Mandalini ćemo otvoriti marinu za megajahte gdje će se moći privezati i jahte veličine Abramovičeve. Bit ćemo jedina marina za prihvat takvih plovila do sto metara na istočnoj obali Jadrana, a i među rijetkima u Europi. Naime, Stari kontinent vapi za vezovima za megajahte. Ima ih tek 2 - 3 u Europi - kaže nam Goran Prgin, vlasnik Nautičkog centra "Prgin". Ovakav poslovni zaokret u ulaganjima u nautički turizam na Mandalini, gdje se prvotno spominjala marina s osjetno više vezova, ali za manja plovila, očito nije slučajna.

- Isplativije je danas imati 30 vezova za megajahte od 40 i više metara dužine, nego za 150 manjih do 12 metara . No, stvaranje marine za megajahte je proces gdje se moraju imati brojni preduvjeti. Pored ostalog, dovoljno električne energije za takva plovila. O tome gdje će se privezati vlasnik jahte odlučuje posada, a ona traži zabavu, noćni život. Naravno, tu je i dugoročnost veza, kao i mogućnosti kvalitetnog remonta takvih plovila. Jedini smo na ovom dijelu Jadrana koji možemo sve to osigurati - kaže Prgin.

Njegova marina imat će 2 - 3 veza za jahte od 80 do sto metara, te 60 - ak vezova za one iznad 40 metara . Za te potrebe izgradit će se dvije trafostanice.

Dnevni vez 1089, godišnji 86.900 eura
Dnevni vez za jahtu poput Abramovičeve bio bi 1.089 eura, mjesečni 9.570, a godišnji 86.900 eura. Jahta od 40 metara dnevno donosi 462 eura, mjesečno 2.970, a godišnje 27.500 eura. Jahta od 12 metara dnevno donosi 40 eura, mjesečno 347, a godišnje 3.190 eura.

Slobodna Dalmacija

30. svibnja 2007.
Mirjana Lučić nakon 9 godina u Hrvatskoj
Foto: Drago Sopta / CROPIX
ZAGREB - Deseci objektiva, televizijskih kamera, novinara i diktafona u VIP salonu na Plesu dočekali su Mirjanu Lučić, tenisačicu koju su prije desetak godina proglašavali čudom od djeteta.

Prestrogi otac i povremene batine odvele su je čak do Amerike, gdje je proteklih devet godina tražila put za povratak u svjetski vrh. Nije ga našla, no uvjerena je da će se to dogoditi sada, nakon povratka u Hrvatsku.

- Ispričavam se što me nije bilo devet godina. Okolnosti znate i željela bih da sve to zauvijek zaboravim. Presretna sam što sam u svojoj zemlji, u kojoj ću, sigurna sam, ponovno ostvarivati vrhunske sportske rezultate - rekla je vidno uzbuđena Mirjana Lučić koja je u Zagreb doletjela u pratnji svojih sestara (majka je ostala na Floridi).

Na pitanje o komunikaciji s hrvatskim novinarima na hrvatskom jeziku, nakon što je godinama davala izjave isključivo na engleskom, rekla je:

- Bila sam mlada, isprovocirana i moj je postupak bio reakcija na provokacije jednog, isključivo jednog novinara. Nikad više neću s vama komunicirati na engleskom!

Malo je poznato da je za njezin povratak u Hrvatsku zaslužan mladi novinar Slobodne Dalmacije Pero Smolčić, koji je kontaktirao gradonačelnika Hvara, sveprisutnog Pierina Bebića, a ovaj, uz pomoć MInistarstva znanosti, obrazovanja i sporta, te nekih sponzora, osigurao sredstva za dolazak tenisačice na sunčani otok. Spominje se svota od 150.000 eura. Na pitanje o eventualnom susretu s ocem, Mirjana nije imala komentar.

- Sada me isključivo zanima tenis, želim da Hvarani budu sretni što su me dobili za sugrađanku. Ja sam vrijedna osoba, željna rada i treninga!

Nekada najperspektivnija tenisačica svijeta danas je na rang-listi 444. igračica, daleko od slave, pobjeda i velikih novčanih nagrada na turnirima. Hoće li imati snage za novi početak? Jutarnji list

29. svibnja 2007.
Povećavaju se šanse Gotovini da suđenje čeka na slobodi
Bitno se povećavaju šanse haaškom pritvoreniku Anti Gotovinu za privremeno puštanje na slobodu uz niz mjera, a kako su svojedobno bile ravne nuli, mogao bi računati da će ih, uz navodno znatnu odgodu početka suđenja u procesu u povodu objedinjene optužnice protiv trojice hrvatskih generala, dodatno osnažiti i pozitivan signal koji daje hrvatska Vlada. Premijer Sanader, kako se čini, nije bez razloga već naveo da će Vlada ozbiljno razmoriti zahtjev branitelja Gotivine za davanje jamstva radi obrane sa slobode, a Gotovinina obrana zahtjeve prema Haaškom sudu i Vladi u tom smislu će ovih dana očekivano i formalizirati. Procjenjujući kako sve više realno rastu izgledi da se i Gotovina pridruži ostalim hrvatskim generalima Čermaku i Markaču, koji će provesti na slobodi još godinu dana do navodnog početka suđenja u tom haaškom procesu, poznavatelj funkcioniranja haaških prilika, zagrebački odvjetnik Ante Nobilo navodi upravo kao ključnu okolnost što će očekuje da će Haaški sud potvrditi kako se proces odgađa na godinu dana, a kao razlog se spominje nedostatak praznih sudnica. No ipak ističe da kao jak kontraargument i dalje stoje činjenice da je Gotovina bio u dugotrajnom bijegu te da se nije predao dobrovoljno. "U nacionalnom pravosuđu Europe ili SAD-a ti bi razlozi isključivali puštanje pritvorenika na slobodu, no kad je u pitanju Haaški tribunal, moguća je i takva opcija to više što su u sličnim slučajevima puštali pritvorenike na slobodu", kaže Nobilo. "Gotovinina obrana nije mogla znati da će doći do odgode suđenja pa nisu mogli tu okolnost imati pod kontrolom. No ako Gotovina ne bude pušten iz pritvora, obrana je u relativno lošoj poziciji jer je u tom slučaju najviše štete napravila svom klijentu. Da nisu išli u obračun s timovima branitelja ostalih okrivljenika, ne bi došlo do odgode suđenja nego bi ono počelo početkom svibnja", objašnjava Nobilo. Iz reagiranja Gotivinina branitelja Mišetića, pak, Nobilo iščitava vjerojatnost da je tajni dio optužnice već stigao u Hrvatsku, a kako navodi, u tom bi slučaju mogao već biti u posjedu i nekih medijskih kuća. Zanimanje za tajni sadržaj onog dijela optužnice koji nije za javnost moglo bi biti sve veće pa s tim u svezi Nobilo procjenuje da bi u slučaju curenja imena iz tajnog dijela optužnice Haag mogao posegnuti za svim mjerama represije koje su mu zakonski na raspolaganju. Suzana Varošanec (www.poslovni.hr)

29. svibnja 2007.
Lipanj donosi oko milijardu eura turističkih deviza
Lipanjski se rast gotovine u optjecaju zbog turizma povećava za oko 1,3 milijarde kuna
Euro je na domaćem deviznom tržištu prošli tjedan zaključio na 7,31-7,32 kune, a na toj razini otvoreno je i ovotjedno trgovanje. Iako na tržištu općenito prevladavaju pritisci na jačanje kune, poboljšanje kunske likvidnosti slijedom dviju izdašnih repo aukcija HNB-a te blago ojačala korporativna potražnja za devizama zasad nisu doveli u kušnju i granicu od 7,30. S druge strane, spomenutih 7,32 kune za euro pokazuju se solidnim otporom oporavku eura.
Podrška kuni
Dva tjedna zaredom HNB je na temelju zaloga trezorskih zapisa bankama osigurao oko 4,5 milijarde kuna. Posljednje operacije na otvorenom tržištu time se svrstavaju među nekoliko najizdašnijih otkako su prije dvije godine uvedene. Povećani prometi tih aukcija dijelom su objašnjivi i potpunim izostankom kreiranja kunske likvidnosti kroz devizne intervencije u ovoj godini (posljednja je bila 28. prosinca 2006.). S jačanjem deviznih priljeva od turizma analitičari računaju i na povratak HNB-ovih intervencija, iako većina ovaj tjedan ne očekuje trendne pomake tečaja. Među njima su i devizeri Zagrebačke banke koji ističu da bi u slučaju da euro padne ispod 7,30 kuna HNB-ova intervencija mogla uslijediti već tijekom ovog tjedna. Uz izostanak značajnije korporativne i institucionalne potražnje devizeri Splitske banke drže da bi se već ovih dana mogla testirati ta razina tečaja. U PBZ-u u zadnjem svibanjskom tjednu očekuju tečaj u rasponu 7,31-7,33, a potom lipanjski pad prema 7,30 uz moguću deviznu intervenciju. Tipujući na sličan raspon trgovanja (7,30-7,34) Hypovi analitičari stavljaju naglasak na donji kraj tog raspona, a pritom ističu institucionalnu ponudu deviza povezanu s restrukturiranjem pasive dijela banaka u korist domaćih izvora financiranja, radi smanjenja marginalne pričuve. S početkom lipnja svi ističu utjecaj sezonskih faktora (turizma) na tečaj, a analitičari HAAB-a dodaju i podršku kuni slijedom skorašnjeg pojačanog korporativnog zaduživanja na domaćem tržištu kapitala te direktnog zaduživanja tvrtki u inozemstvu.
Samurai obveznice
Turistički priljev u lipnju mogao bi, kažu, dosegnuti 975 milijuna do milijardu eura nasuprot svibanjskih 500-tinjak milijuna, a turističke aktivnosti potiču i rast gotovine u opticaju za procijenjenih 1,25 do 1,30 milijardi kuna u odnosu na svibanj. Uz to, nasuprot bankama koje su u ožujku i travnju smanjile inodug za oko 600 milijuna eura, kompanije bi se trebale nastaviti zaduživati po prosječnoj mjesečnoj dinamici od oko 250 milijuna eura. Pored bojazni od intervencije HNB-a u slučaju snažnijeg otklizavanja eura ispod 7,30 kuna, padu tečaja suprotstavlja se i korporativna potražnja povezana s rekordnim vanjskotrgovinskim neravnotežama, a ne pridonosi mu ni srpanjsko dospijeće 'valutne' (RHMF 07) obveznice te Samurai obveznice (zajedno oko 5,5 milijardi kuna) za koje se pretpostavlja da će ih država refinancirati 'čistim' kunskim obveznicama. Ta dospijeća trebala bi pojačati potražnju za devizama, ali s druge strane Ministarstvo financija će izdati kunsku obveznicu zbog čega će porasti potražnja za kunama. U roku mjesec dana većina analitičara ipak vidi prevagu u tome što je lipanj "mjesec uravnoteženijih, čvršćih i značajnijih deviznih priljeva od turizma", uz aktivnu ulogu HNB-a ako euro padne ispod 7,30 kuna. Jadranka Dozan, (www.poslovni.hr)

29. svibnja 2007.
Hrvatske šume i HEP gradit će termoelektranu na biomasu
Hrvatska ima mogućnosti proizvoditi 2 milijuna tona biomase godišnje, rečeno je na skupu
Hrvatske šume mogu biti treće poduzeće u Hrvatskoj po proizvodnji energije, odmah iza INA-e i HEP-a, a kao energent im može poslužiti biomasa. Čulo se to na jučerašnjem II. stručnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem "Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj" koji je započeo u Osijeku. Izabrano je šest potencijalnih lokacija u Hrvatskoj gdje bi se mogle izgraditi termoelektrane na biomasu, a to su Vukovar, Osijek, Slavonski Brod, Sisak, Gospić i Delnice. Prema iznešenim podacima, u Hrvatskoj se trenutno proizvodi oko 1,300.000 kubika ogrjevnoga i oko 700.000 kubika industrijskoga drveta, a kada se podmire potrebe Belišća d.d., Česme te Drvenjače iz Fužina, ostane oko 400.000 kubika viška koji se izvozi u Sloveniju, Austriju, a u posljednje vrijeme sve više i u Mađarsku. "Hrvatska ima mogućnosti za proizvodnju 2 milijuna tona biomase godišnje, a samo od jednoga kilograma drveta može se dobiti 3,6 kWh energije", objasnio je Dundović. Ivana Barišić, (www.poslovni.hr)

29. svibnja 2007.
Vindija će u Brčkom graditi farmu pilića i tvornicu za preradu mesa
Za farmu pilića i purana Vlada Distrikta Brčko ponudila je varaždinskoj Vindiji čak 11 lokacija, a za izgradnju tvornice za preradu pilećeg mesa bivšu bazu američkih pripadnika NATO-snaga u BiH MC Gavern. Gradonačelnik Distrikta Brčko Mirsad Đapo i njegov zamjenik Anto Domić s predstavnicima Uprave Vindije razgovarali su o pojedinostima izgradnje farme i tvornice za preradu pilećeg mesa. U tvornici za preradu pilećeg mesa Vindija planira preradu čak 70 tona dnevno. Vindiji će Vlada Distrikta Brčko osigurati ukupnu infrastrukturu za farmu i tvornicu te izgraditi potrebne prilazne ceste. Za infrastrukturne potrebe Distrikt Brčko će iz proračuna izdvojiti nešto preko 3 milijuna eura. Za farmu plića Vindija može kupiti jedno od zemljišta koje izabere na licitaciji. Zemljište će imati milijun četvornih metara. Za izgradnju farme pilića Vlada Distrikta Brčko treba uskoro usvojiti prostorni plan. U Brčkom očekuju kako će ugovor s Vindijom o kupnji zemljišta biti potpisan do sredine rujna nakon čega bi trebale biti utvrđene pojedinosti izgradnje farme pilića i tvornice za preradu pilećeg mesa. Izgradnja farma i tvornice trebala bi početi sredinom iduće godine, a proizvodnja bi počela 2010. godine. Uz kupnju zemljišta koje bi Vindija trebala platiti nešto manje od 180 tisuća eura varaždinsko poduzeće treba Vladi Distrikta dostaviti poslovni plan razvoja peradarstva u Distriktu. Ako se realizira planirana izgradnja farme pilića i tvornice za preradu pilećeg mesa u Distriktu Brčko, Vindija bi time premjestila najveći dio proizvodnje i prerade piletine u BiH. Slične projekte u BiH ima i Podravka koja je ranije u mesnoj industriji Čolović kod Sokoca proizvodila konzerve hašea za tržište BiH i Srbije te omogućila Vegafruitu proizvodnju nekih svojih licenciranih proizvoda. Podravka je imala i pregovore sa sarajevskim Klasom o proizvodnji svojih licenciranih proizvoda u tom poduzeću. S ulaskom Hrvatske u EU prehrambeni proizvođači iz Hrvatske neće više moći bez carine izvoziti svoje proizvode u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju, Crnu goru i na Kosovo pa je razumljivo premještanje dijela proizvodnje u te zemlje kako bi zadržali postojeći tržišni udjel. Gorden Knezović,(www.poslovni.hr)

28. svibnja 2007.
Spomen-obilježje bošnjačkim braniteljima
Polaganjem temeljnog kamena za izgradnju spomen-obilježja braniteljima ispred zagrebačke džamije, gradonačelnik Milan Bandić i muftija Ševko Omerbašić prisjetili su sve svih Bošnjaka koji su '91. godine stali u obranu Hrvatske.
Pod oružjem je tako u hrvatskoj vojsci bilo gotovo 25.000 Bošnjaka, velik dio kao građani Bosne i Hercegovine. Mnogi ni danas nemaju državljanstvo, dok je, prema podacima, u borbi za neovisnost Hrvatske poginulo 1100 Bošnjaka, isto je toliko ranjenih, od čega 150 invalida. HRT

28. svibnja 2007.
Stranci preuzeli još jednu domaću banku
Kad je ovih dana napokon potpisan ugovor o prodaji 77,3 posto redovitih dionica varaždinske Banke kovanica d.d. Cassi di Risparmio della Repubblica di San Marino, svima je postalo jasno da se sada gotovo na prste jedne ruke mogu nabrojiti hrvatske banke koje su još ostale u domaćem vlasništvu
Još je prije nekoliko mjeseci Savjet HNB-a dao suglasnost za ulazak najstarije državne banke iz San Marina u Banku kovanica. No, prije se, kao što ovih dana primjećuju analitičari, više govorilo o potrebi dokapitalizacije Banke kovanica nego o njezinoj  klasičnoj prodaji strancima. Naime, i prema riječima predsjednice Uprave Banke kovanica Lidije Hočurščak (izrečenih prije nešto više od pola godine), 'potreba za dokapitalizacijom nametnula se nakon što je HNB donio odluku o valutno induciranom kreditnom riziku kojim je došlo do promjena u načinu izračunavanja adekvatnosti kapitala.

Da bi se otvorio prostor za nove usluge, odlučili smo podijeliti vlasništvo sa strateškim partnerom. Planiranom dokapitalizacijom do 2010. namjeravamo imati 50 poslovnica (sada ih je 19), 250 zaposlenih (sada ih je 115) i dosegnuti aktivu od tri milijarde kuna, odnosno planiramo zadržati stopu rasta od 30 posto na godinu i ući među prvih 15 banaka u Hrvatskoj', rekla je tada Lidija Hočurščak. Ovih se, pak, dana, ispostavilo da je ipak riječ o prodaji Banke kovanica strancima, a ne o dokapitalizaciji. Naime, i u priopćenju danom javnim medijima ističe se da su 'tom prodajom stvorene nove pretpostavke za brži, kvalitativni i kvantitativni razvoj Banke Kovanica d.d.'.

Isto tako,  naglašava se da banka iz San Marina kao novi većinski vlasnik uz kapital donosi i novosti, posebno u dijelu investicijskog bankarstva, Basela II, što će našu banku učiniti konkurentnijom, atraktivnijom i profitabilnijom u dijelu tržišta koje ona danas nema adekvatno zastupljeno'. Ističe se i da 'tom vlasničkom transformacijom Banka kovanica dobiva čvrsti oslonac u sljedećoj fazi razvoja, štediše i zaposlenici dodatnu sigurnost, a korisnici kredita povoljnije kamatne uvjete i mogućnost restrukturiranja kratkoročnih u dugoročne kredite'. Sve bi to, kažu, na kraju moglo rezultirati ostvarenjem znatne dobiti već u ovoj godini.

Bilo kako bilo, spomenutim se odlaskom još jedne domaće banke u ruke stranaca već danas može govoriti da je gotovo 93 posto (hrvatske) bankarske aktive u stranim rukama, odnosno od 33 banke koje su danas još aktivne na financijskom tržištu u domaćem ih je vlasništvu ostalo samo pet-šest (među njima su najveće Croatia banka i HPB). Na pitanje jesmo li olako prepustili (i prepuštamo li) domaće banke strancima, poznavatelji prilika odgovaraju da se proces preuzimanja nije mogao zaustaviti, ali se svakako mogao i trebao - usporiti.    (Nikola Prskalo) (www.liderpress.hr)

28. svibnja 2007.
MANIFESTACIJE U Žminju održan prvi sajam nekretnina i gastronomije
>Zemlja i gušti< sa svjetskim novitetima
Uz tradicijske, posjetitelji su mogli upoznati i nove tehnologije gradnje pa i koncept inteligentne kuće koja troši najmanje energije
ŽMINJ - U Žminju je ovoga vikenda održan prvi Sajam nekretnina i gastronomije nazvan >Zemlja i gušti<. Posjetitelji su razgledavali štandove s novostima iz svijeta nekretnina te istarskim delicijama. Sajam je bio postavljen u šatoru na platou preko puta škole, a predstavilo se 45 izlagača, predstavnika agencija za prodaju nekretnina, graditelja te proizvođača materijala za gradnju i opremanje stanova i kuća.
Posjetitelji su, uz upoznavanje s ponudom u toj branši u Istri, na jednome mjestu mogli dobiti savjete o sigurnoj kupnji, načinima financiranja i osiguravanju nekretnina. U sklopu jedine manifestacije te vrste u Istri, održano je i više radionica. Sonja Žonja govorila je o sustavu kućne automatizacije Domintell, restaurator Leo Tosić predstavio je tehnike restauracije antiknog namještaja, Zdenko Krakan govorio je o primjeni suhe gradnje, a Branko Orbanić o ambijentalnoj arhitekturi, dok je Korado Korlević govorio o ekološkoj rasvjeti. I gastronomska ponuda bila je bogata, a predstavili su se i proizvođači prehrambenih proizvoda. Održane su radionice o pripremi specijaliteta i novih jela temeljenih na tradicijskoj istarskoj kuhinji, koje je vodio Josip Pino Kuhar. Predstavio je prirodna jela istarske kuhinje i uporabu samoniklog bilja u autohtonim jelima.
Prvi sajam nekretnina i gastronomije organizirali su istarska grupacija za nekretnine >Adriatic Group< i Općina Žminj, a pokrovitelj je bila Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Pula. [Paola Albertini]

TURISTIČKI NOVITET
Vodičem kroz Žminj
Za trajanja Sajma novoosnovana TZ općine Žminj organizirala je razgledavanje kulturnih znamenitosti tog šarmantnog mjesta uz pratnju vodiča, a pod nazivom >Po staren grade va Žminje<. Mogle su se razgledati stare zidine, Pod Ladonjom, Trg Sv. Mihovila te čak tri crkve Sv. Bartola, Sv. Antona i Sv. Trojstva. U povijesnoj jezgri obidene su prekrasna Kula, stara šterna i kaštel, ali i novo žminjsko naselje.
Vjesnik

28. svibnja 2007.
KRAJ GUŽVAMA DO KRAJA GODINE OSOBNE ISPRAVE
GRAĐANI ĆE MOĆI DOBITI ONLINE
Putovnice i vozačke - preko interneta
Nakon što podatke popune na obrascu s web stranice, građani će o tome kada su dokumenti izrađeni biti obaviješteni SMS porukom na mobitel
Do kraja tekuće godine stanovnici većih gradova u Hrvatskoj moći će osobne isprave, kao što su putovnica, osobna iskaznica i vozačka dozvola, dobiti online, odnosno preko interneta - potvrdio nam je vijest o unaprjeđenju poslovanja MUP-a njihov glasnogovornik Zlatko Mehun.

Nova tehnologija

Naime, građanin koji treba putovnicu neće kao dosad čekati u beskonačno dugim redovima, dovoljno će biti da podatke popuni na obrascu objavljenom na web stranici. O tome kada dokument bude izrađen, građani će biti obaviješteni SMS porukom na mobitel. Dakle, umjesto da se tri puta gužvamo pred šalterima, i to najprije da bismo došli do potrebnih obrazaca, zatim da bismo ih donijeli službeniku te da bismo ih na posljetku potvrđene predignuli - za nekoliko mjeseci dosadnu papirologiju rješavat ćemo u udobnosti vlastitoga doma.
- Prema našim analizama ministarstvo dnevno ima između 300 i 500 tisuća kontakata s građanima, a i u svim policijskim upravama dnevna frekvencija građana je jako velika. Želeći unaprijediti ovu suradnju, krenuli smo u sustavnu nabavu nove informatičke opreme jer je trenutačna prilično zastarjela. Nova tehnologija omogućit će bržu online komunikaciju i smanjivanje šalterskih gužvi - kazao je Mehun, dodajući da već na internetskoj stranici MUP-a postoje pojedini obrasci za osobne isprave koje više nije potrebno tražiti kod službenika, što također smanuje birokratsku proceduru.

Brojnije postaje

Dugoročni plan MUP-a je, kako doznajemo, svu papirologiju "internetizirati", no prije toga treba sve potrebne korake uskladiti sa zakonima o upravnim poslovima.
U slijedu inovacija u utorak je u Varaždinskim Toplicama otvorena ispostava policijske postaje, kako tamošnji mještani ne bi morali zbog isprava odlaziti do 20 kilometara udaljenog Novog Marofa. Plan MUP-a je, veli Mehun, da iste ispostave budu otvorene u svim mjestima koja su od obližnje policijske postaje udaljena najmanje 10 kilometara.
Antonija ŽAJA Slobodna Dalmacija

28. svibnja 2007.
Zlatni medvjed: U Zagrebu lov na svjetski rekord
Foto: Robert Belošević
ZAGREB - Tradicionalno, 22. izdanje plivačkog mitinga Zlatni medvjed održat će se, kao i svake godine, na zagrebačkoj Šalati, a termin je 16. i 17. lipnja. Iz godine u godinu najveći hrvatski plivački miting dobiva dodatnu "dimenziju" nastupom sve većeg broja nositelja svjetskih i olimpijskih odličja, a tako će biti i u izdanju za 2007. kojem je veliku financijsku i ostalu pomoć pružio Zagrebački holding d.o.o.

Miting su na prigodnoj konferenciji za novinare najavili gradonačelnik Milan Bandić, u ime Zagrebačkog holdinga Zdenko Antunović te čelni ljudi organizatora PK Medveščak i mitinga Željko Tusić i Gvozden Šopp. Ponajbolji hrvatski plivač Gordan Kožulj potvrdio je nastup na mitingu i najavio dolazak kompletne hrvatske reprezentacije predvođene Dujom Draganjom.

- Većina hrvatskih reprezentativaca iskoristit će Zlatni medvjed za pokušaj isplivavanja olimpijskih normi za Peking. S obzirom na to da nam je organizator doveo 'strašnu' konkurenciju, to će nam biti od velike pomoći. Možda konačno i Zagreb dobije neki svjetski rekord koji je do sada često zamalo izostajao - kratko je miting najavio Gordan Kožulj.

Organizator posebno dobru utrku očekuje na 50 metara leptirovim načinom na kojoj će konkurencija biti najjača. Ako netko u Zagrebu zaista postavi novo najbolje svjetsko vrijeme, za nagradu će dobiti automobil - Peugeot 207. Najbolji pojedinac mitinga dobit će 3000 eura, drugoplasirani 1500, trećeplasirani 1000... dok je ukupni nagradni fond 15.000 eura.
Jutarnji list

25. svibnja 2007.
Sjednica Vlade u Virovitici
Vlada je danas zasjedala u Virovitici. Ovim posjetom Vlada je obišla sve hrvatske županije i Grad Zagreb. Na sjednicama koje je održala u svim županijama u lokalne projekte izdvojila je ukupno 303 milijuna kuna, ne računajući prenijete državne nekretnine i projekte u čije su financiranje uključene međunarodne financijske institucije, istaknuo je premijer Ivo Sanader.
Vlada je i u Virovitici podržala niz lokalnih projekata te primjerice zadužila Hrvatske ceste da ubrzaju projektnu pripremu brze ceste Virovitica-Gradec te da tu, kao i dionicu Gradec-Križevci-Koprivnica (Podravsko-bilogorski ipsilon) uvrste u plan investicija izgradnje državnih cesta za razdoblje 2008.-2011. Vlada je Hrvatske ceste zadužila i da za kraj ove godine predvide početak realizacije projekata sjeverne obilaznice grada Virovitice i obilaznice grada Slatine.
Potporu Vlade dobio je i program vodoopskrbe i zaštite voda Virovitičko-podravske županije u koji će se u razdoblju 2007.-2011. ukupno uložiti 228,5 milijuna kuna. I Virovitici, kao i Slatini, Pitomači, Suhopolju, i nekim drugim mjestima u županiji, Vlada će pomoći u izgradnji komunalne infrastrukture u poduzetničkim zonama, dodijeliti im bivše karaule i u Virovitici i dom Hrvatske vojske koje će se prenamijeniti u gospodarske, turističke ili društvene svrhe.
Vladinu podršku dobili su i projekti u području obrazovanja, a potporu je dobila i iz državnog proračuna će se poduprijeti i izgradnja Spomen groblja Četekovac u Općini Mikleuš u čast civilnih žrtava pokolja tijekom Domovinskog rata.
Uoči sjednice premijer Ivo Sanader je u Poduzetničkoj zoni II otvorio proizvodni pogon tvornice namještaja "Javorović d.o.o.". To je prvi proizvodni pogon u poduzetničkoj zoni koja je izgrađena prošle godine. U tvornici je zaposleno deset djelatnika. Svojim namještajem opremaju hotele na Jadranu, a odnedavno ga izvoze u Češku. HRT

25. svibnja 2007.
Niskotarifna kompanija EasyJet ponovno leti na liniji Rijeka - Bristol
Otvaranjem linije između Rijeke i Bristola EasyJet je zaokružio proces otvaranja sezonskih linija prema Hrvatskoj
Jučer je EasyJet, vodeći europski niskobudžetni avioprijevoznik te četvrti najveći avioprijevoznik, ponovno pokrenuo liniju Rijeka - Bristol nudeći pristupačne, pouzdane i povoljne letove čime je zaokružio proces otvaranja svojih sezonskih linija prema Hrvatskoj. Prvi ovosezonski let avioprijevoznika EasyJet na liniji Bristol - Rijeka sletjet će u riječku zračnu luku u 11:00, a prvi putnici za Bristol poletjet će u 11:25. Tijekom sezone Rijeka i Bristol će biti povezani triput tjedno (utorkom, četvrtkom i subotom). Svi letovi dostupni su po cijeni od 26.99 eura u jednom smjeru. EasyJet nudi jednostavnu, pouzdanu i kvalitetnu uslugu hrvatskim putnicima koji žele posjetiti Veliku Britaniju, bilo poslovno ili privatno po niskim cijenama. Putujući EasyJetom na liniji Rijeka - Bristol, hrvatski putnici će imati priliku posjetiti brojne ljetne festivale u Bristolu poput karnevala sv. Pavla koji 7. srpnja slavi 40. obljetnicu. Povodom obljetnice, ovaj vrlo karipski karneval ponudit će posjetiteljima mnoštvo glazbe, plesa te šarenih kostima. Karipski festival sv. Pavla datira iz razdoblja šezdesetih godina prošlog stoljeća te se do danas razvio u jednu od najvećih atrakcija zapadnog dijela V. Britanije. Ova raznovrsna smotra kostima, kultura i povoraka odražava snažne kulturne tradicije iz svih krajeva svijeta. Svake godine u karnevalu sudjeluje više od 40.000 osoba te je svojom popularnošću postao poznat i izvan granica V. Britanije. EasyJet je vodeći europski niskobudžetni avioprijevoznik koji s flotom od 131 aviona leti na 292 linija povezujući 75 gradova u 20 zemlja. U proteklih 12 mjeseci EasyJet je prevezao više od 34 mil. putnika.
(pd)

25. svibnja 2007.
Nexeovo Feravino šampion prvog festivala graševine u Kutjevu
Na festivalu su ocjenjivana ukupno 102 uzoraka najboljih graševina iz cijele države
Na prvom festivalu graševine Hrvatske, koje se održava od 20. do 27. svibnja u Kutjevu, u kategoriji predikatnih berbi Feravino iz Feričanaca ocijenjeno je kao apsolutni šampion, objavili su u tvrtki. Na festivalu su ocjenjivana ukupno 102 uzorka najboljih graševina iz cijele Hrvatske. Od tog broja 14 uzoraka graševine ocijenjeno je zlatnom medaljom, a samo dva uzorka i velikom zlatnom medaljom. Iz Feravina napominju da se u Kutjevu primjenjivao nivo i pristup ocjenjivanju kakav se koristi i na svim međunarodnim sajmovima i izložbama na kojima se ocjenjuje vino. Feravino, inače član Nexe grupe iz Našica, sudjelovao je na ovom festivalu s paletom svojih proizvoda. Njihovo najuspješnije vino, ujedno i dobitnik velilke zlatne medalje i apsolutni šampion, izvorna je berba prosušenih bobica 2003. s ocjenom 95,3 od 100 mogućih bodova. Osim šampiona, i drugu veliku zlatnu medalju dobilo je Feravino za graševinu, izborna berba bobica 2003., tako da je ova tvrtka uzela obje najveće nagrade na ovom festivalu. U Feričancima objašnjavaju da su i ovim nagradama dokazali da nisu samo uspješan proizvođač crnih (crvenih) vina po kojima je ta tvrtka napoznatija, već i po proizvodnji vrhunskih bijelih vina, i to za sortu graševina koja je najpoznatija i najzastupljenija bijela sorta u Hrvatskoj. U Feravinu kažu da nagrađena vina nisu neki raritetni primjerci, već sastavni dio njihove ponude u prodajnoj mreži te dostupni svakom ljubitelju dobre kapljice. Svojim vinima Feravino je najzastupljenije na području Slavonije i kontinentalne Hrvatske, prvenstveno zbog sortimenta koji nude. Također su prisutni i na području Jadrana, a s manje ili više uspjeha izvozili su svoje proizvode i u Rusiju, Češku, SAD, Njemačku, Veliku Britaniju i Austriju. Podrum u Feričancima sagrađen je 1962. godine, a tvrtka u današnjem obliku posluje od 1955. godine kada je ušla u sustav koncerna Nexe grupe. Već 1996. godine je došlo do velikih investicija kupnjom mehanizacije za vinogradarstvo i vinarstvo te kompletnom građevinskom obnovom i saniranjem starog dijela podruma. Iduće godine se krenulo u gradnju novog dijela podruma za kontroliranu fermentaciju. Početkom 1999. godine započela je gradnja nove punionice vina s kapacitetom 1200 boca na sat. U investicije je proteklilh godina uoženo ukupno 13 milijuna kuna. darko Bičak (www.poslovni.hr)

25. svibnja 2007.
'Tužni' znakovi nasmijavaju vozače dok čekaju u koloni
Piše: Marinko Brkić-Tot
Foto: Igor Sambolec
Popularni Smiley na početku kolone je tužan, a na tablama nakon radova se smije. Vozači su odlično prihvatili inicijativu izvođača i lakše podnose gužve
Četiri velike ploče s tužnim i veselim likom Smileyja postavljene na ulazu i izlazu zone radova na proširenju zagrebačke obilaznice kod Zaprešića iznenadile su vozače nenavikle na prizor poznatog žutog lica koje im se "smješka" s table na gradilištu.
Dionicom obilaznice promet se zbog radova od čvora Jankomir do izlaza za Zaprešić odvija otežano i zastoji su u vrijeme popodnevnih gužvi čest prizor.
Neobične ploče postavila je tvrka Autoceste Zagreb - Macelj koja sudjeluje u radovima i kako je objasnio glavni inžinjer Nikola Bulić, simboliziraju raspoloženje vozača. Tako su tužni Smileyji postavljeni na ulaz u zonu radova, a veseli neposredno pred izlaz.
- Svjesni smo što vozači pomisle kada nalete na radove, malo je reći da nisu baš najbolje raspoloženi i postavili smo velike Smileyje kako bismo im uljepšali dan. Odlučili smo se na uočljivu narančastu podlogu s velikim žutim Smileyjem kakvu imamo samo mi.
Odsad ćemo ih postavljati gdje god ćemo raditi - rekao je glavni inženjer tvrtke Autocesta Zagreb - Macelj Nikola Bulić. Dodao je da je postavljenje tih ploča njegova inicijativa za koji je inspiraciju dobio u zemljema Europske Unije, gdje se one također upotrebljavanju na gradilištima.
Osim poznatog simbola koji se inače koristi kao sredstvo izražavanja emocija putem SMS poruka, internetskog čavrljanja i simbola na odjevnim predmetima, na pločama površine oko dva četvorna metra navedena je i dužina dionice pod radovima, koja u slučaju sadašnje dionice iznosi sedam kilometara.
Bulić planira na ploče postaviti i logo tvrtke Autoceste Zagreb - Macelj, no ističe da će Smiley u mraku vidljiv sa 150 metara udaljenosti i dalje dominirati tablom.
Prema ocjeni inženjera Bulića, radovi na proširenju obilaznice napreduju kako je planirano i prometnica bi trebala biti otvorena već za dva tjedna. Radovi će se nastaviti na mostu preko Save. Jutarnji list

25. svibnja 2007.
PlasticsEurope po prvi puta u Hrvatskoj
Uzvanici europskog udruženja industrije polimera su nakon sastanka posjetili Diokijevu DINA-u

U organizaciji Udruženja prerađivača plastike i gume HGK u Hrvatskoj je danas u Opatiji po prvi puta održan sastanak PlasticsEurope (regije Mediteran), europskog udruženja industrije polimera.
Wilfried Haensel, direktor PlasticEurope za Europu naglasio je da plastični lanac industrije u Europi zapošljava 1,5 milijuna ljudi i ostvaruje ukupni godišnji prihod od oko 160 milijardi eura. Budućnost Hrvastke u području proizvodnje plastike Haensel vidi u suradnji s Europskom unijom.
Udruženje prerađivača plastike i gume koje djeluje pri HGK članica je Europskog udruženja proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope od prosinca 2005. godine. PlasticsEurope okuplja 60 tvrtki koje zajedno proizvode više od 90 posto polimernih materijala proizvedenih u EU zajedno s Norveškom, Švicarskom, Turskom i Hrvatskom. PlasticsEurope radi u 6 decentraliziranih ureda, jedan ured nalazi se u Bruxellesu, a ostalih 5 smješteno je u regionalnim centrima u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji. Osim tvrtki proizvođača polimera, članice Udruženja su i nacionalna udruženja prerađivača polimera tako Udruženje prerađivača plastike i gume RH djeluje unutar regije Mediteran zajedno s Italijom, Turskom, Grčkom, Ciprom, Maltom, Rumunjskom i Bugarskom.
Uzvanici su nakon sastanka posjetili tvrtku DINA d.d., članicu DIOKI Grupe, jedinog proizvođača petrokemikalija i polimera u Hrvatskoj kako bi se upoznali s postojećim stanjem i razvojnim planovima te tvrtke.(pd)

24. svibnja 2007.
Treći maj-Motori isporučuje trimilijuntu konjsku snagu
Piše: Iva Balen
Foto: Karmen Mrkić
RIJEKA - Tvornica Treći maj - Motori i dizalice sljedeći tjedan slavi proizvodnju i isporuku trimilijunte konjske snage.
Naime, dosad proizvedeni motori, njih 268, ukupno su jaki 3,060.000 KS te vredniji od pola milijarde dolara.
Tvrtka Motori i dizalice, nakon poslovno loših 90-ih kada je godišnja proizvodnja s deset do 14 motora pala na jedan do dva, posljednjih godina polako vraća stari sjaj. Lani je isporučeno 11 motora ukupne snage 180.000 konjskih snaga, što je najviše konjskih snaga isporučenih u jednoj godini od osnutka tvornice.
Unatoč povećanoj proizvodnji jer je tijekom četiri godine prihod povećan četiri puta, tvornicu prati sudbina hrvatskih brodogradilišta pa se i na njezinu financijsku sliku odražava pad tečaja dolara i povećanje cijena čelika.
- Za razliku od brodogradilišta, mi nismo u sustavu državnih subvencija, niti je provedena sanacija. Stoga i dalje poslujemo s negativnim predznakom, no dobra je vijest da se minus smanjuje tako da bismo do 2009. godine trebali poslovati s pozitivnom nulom - zaključio je Starčević.
Prodaju motore i u Švicarskoj
Tvornica Treći maj - Motori i dizalice krajem lipnja treba isporučiti razvojni motor za istraživački centar Wärtsile u Švicarskoj. Riječ je o najnovijoj generaciji motora na kojemu će Wärtsilä vršiti ispitivanja radi razvoja svojih novih motora. Direktor Željko Starčević naglasio je da su taj posao dobili u konkurenciji s drugim licenciranim tvrtkama Wärtsile iz Japana, Koreje i Poljske. Jutarnji list

24. svibnja 2007. 
Hrvatska od sutra punopravni član Eurotransplanta
ZAGREB - Hrvatska od sutra postaje punopravna članica Eurotransplanta, međunarodne organizacije za transplantaciju organa, čime će se znatno povećati šanse za dobivanje organa bolesnicima koji su dugo na listi čekanja, te djeci, rečeno je danas na okruglom stolu u povodu obilježavanja Nacionalnog dana darivanja i presađivanja organa, 26. svibnja, te potpisivanja ugovora o pristupanju Eurotransplantu.

U Hrvatskoj na presađivanje organa čeka oko 1000 bolesnika, a godišnje se transplantira manje od 200 organa. Najviše bolesnika, njih 651, čeka presađivanje bubrega, dok se godišnje transplantira svega 120-130 bubrega.

Oko 30 posto bolesnika umre ne dočekavši organ koji im je potreban, a mnogi ostaju godinama na listi čekanja.

Ulaskom u Eurotransplant, liste naših bolesnika postaju dio međunarodne liste, na kojoj je duljina čekanja vrlo važan kriterij, tako da će se šanse onih koji su godinama na dijalizi povećati, kazala je glavna koordinatorica transplantacijskog programa u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Mirela Bušić.

Veće šanse dobit će i najkritičniji bolesnici, oni sa statusom hitnosti, visokosenzibilizirani pacijenti te djeca koja čekaju organe za presađivanje. Države članice Eurotransplanta su još Austrija, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska i Slovenija, s ukupno 120 milijuna stanovnika.

Među njima je najrazvijeniji sustav darivanja u Austriji i Nizozemskoj, sa 25 darivatelja organa na milijun stanovnika, dok je u Hrvatskoj najbolji rezultat bio lani sa 13 donora na milijun stanovnika.
Mreža davalaštva je dobro organizirana, kao i zakonska regulativa, međutim, treba još raditi na svijet građana, edukaciji kroz škole i medije", napomenuo je urolog iz KBC-a Zagreb Željko Kaštelan.

Po hrvatskom zakonu organi se mogu presaditi s umrle osobe ako se ona nije za života kod svog liječnika izjasnila da ne želi darovati organe, međutim, u praksi liječnici traže odobrenje za doniranje od obitelji, a oni u 18 posto slučajeva ne daju pristanak.

"Nije problem samo u darivateljima, nedo i u nekim bolnicama, koje unatoč postojanju timova za transplantaciju, ne dojavljuju o organima za presađivanje", upozorio je predsjednik Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Stjepan Mihalić.

Tako prošle godine nije bilo ni jedne dojave iz bolnice u Karlovcu, Zadru, Varaždinu, Puli, ali ni u bolnici Sv. Duh, koja je ranijih godina surađivala u programu transplantacije.

I u velikim bolnicama, poput KBC-a Zagreb, nedostaje primjerena potpora donorskom programu i potrebna je puno već educiranost zdravstvenih radnika, a posebice razvijanje neuroloških odjela, napomenula je Bušić.

Na skupu je istaknuta i velika uloga Crkve u podizanju svijesti građana za potrebom darivanja organa nakon smrti.
"Crkva podupire darivanje organa kao moralne dužnosti vjernika, koji bi trebali prednjačiti u darivanju organa", kazao je ravnatelj Caritasa Banjolučke biskupije msgr. Miljenko Aničić.

Gotovo sve religije svijeta podupiru darivanje organa, a papa Ivan Pavao II. o tome je kazao: "Sve što može poslužiti živomu, grijeh je pokopati". Jutarnji list

24. svibnja 2007.
Umjesto grada vojske nastaje grad turizma
Piše: Mario Pušić
Foto: Marijan Šančić
KARLOVAC - Kako izmijeniti naslijeđenu percepciju Karlovca kao vojnoga, industrijskoga i tranzitnoga grada i na koji način dati gradu novu ulogu i takve namjene koje će omogućiti stvaranje nove prepoznatljivosti - pita se dr. Mladen Obad Šćitaroci, voditelj izrade Generalnog urbanističkog plana Grada Karlovca čiji će se konačni prijedlog GUP-a naći na klupama gradskim poglavara na sljedećoj sjednici.
U svojim analizama došao je do zaključka da Karlovac ima brojne razvojne mogućnosti koje značajno mogu unaprijediti trenutni društveni i gospodarski položaj grada te ga učiniti poželjnim mjestom za starosjedioce, ali i za pridošle stanovnike.
Najvećim karlovačkim adutima u budućnosti smatra odličnu prometnu povezanost sa Zagrebom i Jadranom, prirodno okruženje, rijeke, šume na rubu grada i očuvanost prirodnog krajolika, kulturno-povijesnu prepoznatljivost, Zvijezdu, koja je svjetski vrijedno urbano naslijeđe, ugodno mjerilo maloga grada dostupnog pješačenjem i biciklom te pogodnosti za malo poduzetništvo na tradiciji obrtništva.

Brendiranjem, osmišljenom promidžbom te poticajima Karlovac bi bio idealan grad za mlade obitelji, osobito za one iz Zagreba kojima može ponuditi stanovanje u renesansno-baroknoj Zvijezdi, modernim zgradama u Novom Centru, urbanim vilama na karlovačkim brežuljcima te u velikim naseljima koja su GUP-om predviđena na rubnim dijelovima grada.
Navodi šest gradskih predjela u kojima se planira gradnja velikih stambenih naselja. U Luščiću i Borlinu bivše vojarne postale bi stambeno-poslovni kompleksi, kao i na Gazi prognaničko naselje, Drežnik bi se pretvorio u novi stambeni kompleks s novim urbanističkim identitetom, u Hrnetiću novi gradski predio obiteljskog stanovanja, a gradska četvrt Švarča bila bi elitni dio s obiteljskim kućama i urbanim vilama.

Stambene zgrade okrenuti rijekama
Posebna pozornost posvećuje se karlovačkim rijekama na kojima se predlaže uređenje obala drvoredima i šetalištima te stambene zgrade kojima bi pročelja bila okrenuta rijekama, što do sada nije bio slučaj, dok se za četvrti Hrnetić i Drežnik predlaže gradnja kanala.

- Karlovac ima preduvjete nužne za razvoj kulturnog i rekreacijskog turizma, no turistička je djelatnost tek u začecima i gospodarski je nisko dohodovna. Karlovac treba učiniti gradom kulture i turizma, prepoznatljivim u Hrvatskoj i izvan Hrvatske.
To se može postići stavljanjem u turističku funkciju svih karlovačkih resursa, koji su danas potpuno neiskorišteni, neumreženi i bez uobličene strategije i pokretačkog programa - smatra dr. Šćitaroci, upozoravajući na nužnu gradnju nekoliko hotela, i to u Zvijezdi, Luščiću, Gazi te ušću Mrežnice u Koranu, kao i gradnju malih obiteljskih hotela. Jutarnji list

24. svibnja 2007.
HEROJSKI ČIN: IZBJEGNUTA TRAGEDIJA U SLADOJEVCIMA KOD SLATINE NAKON ŠTO JE TEGLJAČ ODBACIO AUTOMOBIL NA PRUGU
Djelatnica HŽ-a s lampom u rukama zaustavila vlak i spriječila tragediju

SLATINA - Na pružnom prijelazu u Sladojevcima, prigradskom naselju Slatine, u utorak oko 20 sati vraćajući se automobilom iz Zagreba teško su stradali Ivan i Snježana Špoljarić iz Belišća. Na njih je naletio tegljač bugarskih registracijskih oznaka zahvativši ih prednjim lijevim dijelom tegljača. Od siline sudara osobni automobil stradalog bračnog para odbačen je na tračnice, desetak metara od ceste.
Ivana Erdec, djelatnica HŽ-a, vidjela je što se dogodilo:
- Čula sam strašan lom i izletjela iz kućice prometnika. Vidjela sam kako kamion gura automobil i odbacuje ga na tračnice. Porušili su signalizacijsko postolje i rampu. Bila sam pod velikim stresom jer mi je iz Cabune dolazio vlak. Bez razmišljanja sam uzela signalnu lampu i trčala nekih četiri stotine metara pred njega kako ne bi udario automobil jer nije bilo profila pruge (vlak se ne bi mogao zaustaviti na vrijeme). Išla sam skroz dolje do zavoja, tamo gdje se vidi svjetlo. Kada je vlak naišao, lampom sam mu ukazivala na opasnost te se zaustavio. Dobro da je išao putnički vlak koji ne ide brzo pa se zaustavio na vrijeme - kazala je djelatnica HŽ-a.
Drugi su mještani za to vrijeme za svaki slučaj pomaknuli automobil s tračnica. Na mjesto nesreće brzo su stigli djelatnici slatinskog Doma zdravlja i policija.
- Na mjesto događaja stigli smo brzo, a kako je put prema Virovitici bio prepriječen prikolicom kamiona, do virovitičke Opće bolnice stigli smo okolnim putem preko Bakića, Španata i Bistrice. Žena je teže stradala, ali je, kao i suprug, bila u svjesnom stanju - kaže dr. Lidija Igrčić, dežurna liječnica slatinskog Doma zdravlja. Policijski očevid trajao je do kasnih večernjih sati, a daljnjom analizom utvrdit će se detalji sudara.
- Vozač teretnog vozila nije poštovao znak prednosti prolaska na samom pružnom prijelazu, prešao je na suprotni kolnički trak i udario u Renault Megane osječkih registracijskih oznaka. U prometnoj je nesreći ozlijeđen vozač i suvozačica osobnog automobila - izjavio je Slavko Kopjar, načelnik PU virovitičko-podravske. "Zbog učestalih prometnih nesreća na državnoj cesti D2 poduzeli smo niz mjera za njihovo sprječavanje. Pojačali smo kontrole i na kriznim točkama postavili tzv. blokadne punktove. U posljednjih dvadesetak dana to je urodilo plodom te je bitno smanjen broj prometnih nesreća na području naše policijske uprave. Na mjestu gdje se danas dogodila prometna nesreća ne može se postaviti blokadni punkt jer je u pitanju zavoj. Ali, petnaestak minuta prije nesreće u ovom je mjestu policija nadzirala brzinu kretanja vozila", izjavio je Zlatko Benija, načelnik odjela PU virovitičko-podravske.

Autor: Vinko GAZDIK



Dvije nesreće u mjesec i pol dana
U samo mjesec i pol dana ovo je druga teška prometna nesreća na ovom pružnom prijelazu. Posljednja se dogodila na Veliki petak, kada su u prevrtanju automobila teže ozlijeđena četiri mladića. Do nesreće je došlo kad je 21-godišnji vozač R.K. (21), upravljajući Ford Focusom njemačkih registracija, zbog neprilagođene brzine izgubio kontrolu nad upravljačem. Automobil tada promašuje zavoj na pružnom prijelazu, zabija se u metalnu zaštitnu ogradu, nosač polubranika i na kraju se zaustavlja dvadesetak metara dalje. Od siline udara trojica su mladića ispala iz automobila, a jednom od njih ozlijeđena je glava. S obzirom na to da je prilaz ovom pružnom prijelazu zavojit s obje strane, policija još jednom upozorava sve vozače da smanje brzinu kako bi pružni prijelaz prošli bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Glas Slavonije

24. svibnja 2007.
CRES I LOŠINJ SU TAKO BLIZU
Uživanje u krajolicima koji hrane dušu
Na prijevoju Križići Cres je širok tek dva kilometra, a pogled puca na Istru, Krk, Riječki zaljev i planine Gorskog kotara . Vidik s kapele sv. Mikule na 558 metara nadmorske visine je kao iz bajke

Napisala i snimila Selvina BENIĆ
Lijepo vrijeme mami na izlazak iz kuće. Jedna od mogućnosti za provođenje ugodnog vikenda je posjet obližnjim otocima Cresu i Lošinju. Iako ćete uživati već u vožnji tim pitomim krajolikom, gdje je cesta velikim dijelom obnovljena, svako toliko zastanite i posjetite neko od pitoresknih mjesta od Malog i Velog Lošinja do Nerezina, Osora, Valuna i Belog, divite se krajolicima i napasajte oči. U svako doba dana nevjerojatan je pogled s kamenih litica Lubenica, mjesta gdje je čovjek živio još pred četiri tisuće godina.
Cres je po najnovijim mjerenjima najveći hrvatski otok, dug je 66 i širok ili bolje rečeno uzak od dva do 12 kilometara. Ima čak 248 kilometara obale s brojnim uvalama i uvalicama pa možete odmah kibicirati neko prikladno mjesto za ljetovanje. Upravo tu gdje je Cres najuži - na prijevoju Križići, pucaju spektakularni pogledi s jedne strane na istarsku obalu te s druge na otok Krk i Riječki zaljev, a vide se čak i planine Gorskog kotara.
Vrlo je vjerojatno da ćete naići jedino na stada ovaca koja ovuda slobodno lutaju i veru se na sve strane. Neće biti čudno ako vam se poneka ovca mirno parkira nasred ceste, posebno ako ste krenuli za Beli. Ovce će malo zablejati i neće se previše uzbuđivati niti vam brzo prepustiti cestu pa se nemojte nervirati. Uz cestu ćete na više mjesta naići na mirnu koegzistenciju ovaca i pčelinjih košnica, što će potvrditi da ovdje vladaju med i mlijeko.
Budući da je na ovom području ornitološki rezervat bjeloglavog supa, pogledajte prema nebu jer možda imate sreću pa vidite tu ugroženu vrstu. Dva su supa nadlijetala ovo područje dok sam se penjala na Sis na 639 metara nadmorske visine. Obližnje Gorice su devet metara više, ali do njih nema puta. Prelijepo je vidjeti supove kako jedre bez muke nebeskim prostranstvima čiji su neprikosnoveni gospodari. Na prijevoju koji je 371 metar nad morem treba ostaviti automobil. Odmah na suhozidu nalazi se crvena oznaka pješačke staze. Po hrptu se treba prilično strmom pastirskom stazom, koja uglavnom prati suhozid, penjati oko 45 minuta do vrha koji je označen na jednoj stijeni.
Ako ste još željni planinarenja, ostaje vam osvajanje Osorščice na Lošinju ili, ako ste za malo laganiju varijantu, tu su brojne pješačke staze duž cijelog otoka. Posebno su zanimljive one uz lungomare, tako da se i u sumrak može uživati u žuboru morske vode i mirisu borova iz Čikata. Podsjećam da je ovaj kraj posebno pogodan za one koji imaju problema s astmom i alergijama. Možete odšetati do Sunčane uvale, od Malog do Velog Lošinja ili istraživati unutrašnjost otoka s maslinicima. Stalno se uređuju novi kilometri šetnica koje su i sastavni dio turističke ponude. Tako je tijekom ovog mjeseca organiziran program planinarenja pod nazivom >Četiri otoka< uz hodanje i po Unijama, Susku i Iloviku.
Kada se austrougarski prijestolonasljednik Rudolf Habsburg mogao penjati na Osorščicu, mogu valjda i ja. Kod ploče koja podsjeća na taj događaj dobro dođe malo odmora. Iako je Televerin s 588 metara najviši vrh Lošinja, dovoljno je popeti se do kamene kapele sv. Mikule koja je na 558 metara. Napor će biti nagrađen pogledom od kojeg zastaje dah. Nema veze na koju ćete se stranu svijeta okrenuti s tog vidikovca jer krajolici su kao iz neke bajke pa će najveći problem biti odrediti što vam je najupečatljivije. Do vrha Osorščice se može iz dva smjera - iz Nerezina ili iz Osora. Put iz Nerezina je nešto kraći, ide hrptom i, kako se sve više dižete, tako se otvara sve više morskih vizura. Lako je pratiti oznake tako da se nećete izgubiti, a treba svladati i nekoliko strmih uspona od kojih je dio ublažen stazom koja vodi serpentinama. Iako će na pločama pisati da vam treba oko sat vremena, slobodno računajte na duplo više jer ne treba samo jurcati, već uživati u povremenim zastajkivanjima, svakako zbog ljepote prirode koja vas okružuje. Put iz Osora je duži i za njega treba oko tri sata do Televerina te još oko pola sata do Sv. Mikule
Glas Istre

23. svibnja 2007.
HVIDRA o Bleiburgu: Bozanića napada sekta kriptokomunističkih sljedbenika
Foto: Goran Mehkek
ZAGREB - Zajednica udruga Hvidre grada Zagreba u današnjem priopćenju osudila je besprizornu hajku na kardinala Josipa Bozanića, koja se ne stišava od njegove propovijedi na Bleiburškom polju.
U priopćenju Zajednice udruga Hvidre, predsjednik Ivan Pandža napominje kako će se, nažalost, i kardinal morati susresti s prastarom mudrošću da ništa nije tako opasno kao govoriti istinu.
"Unatoč činjenici što su njegove riječi, koje je izgovorio na najvećem stratištu hrvatskoga naroda, u velikoj većini pučanstva primljene s iznimnim odobravanjem, na njega se danomice obrušavaju strjelice male, ali bučne sekte kriptokomunističkih sljedbenika", kaže Pandža.
Smatra kako u zagrebačkoj Hvidri nipošto ne misle da bi Bozanić trebao biti izuzet od javne društvene kritike, posebice onda kada se upušta u razmatranje pitanja opće i društvene važnosti.
Međutim, nedopustivo je da se kritika i napadi na kardinala Bozanića prikazuju kao tobožnja skrb za ugled i dostojanstvo same Crkve. Njegovi kritičari, koji mahom ne pripadaju instituciji koju kardinal predstavlja, bezočno dociraju gdje bi kardinal i Crkva trebali držati misu, gdje i kako se moliti, komu se pokloniti i koje duhovne i društvene vrijednosti zastupati", navodi se u priopćenju. Također se osuđuju ucjene i pritisci na kardinala glede odlaska svećenika Katoličke crkve, ili njega osobno, na mjesto koncentracijskog logora Jasenovac te navodi kako o tome treba odlučiti sama Crkva u punoj slobodi, bez diktata, pritisaka, ucjena ili ponižavanja. "Klanjajući se prije svih sjeni onih koji su svoju žrtvu ugradili u slobodnu hrvatsku državu, zalažemo se za odavanje počasti svim žrtvama i svim nevino stradalima, neovisno o bilo kakvom nacionalnom ili političkom predznaku", napominje u priopćenju Ivan Pandža. Jutarnji list

23. svibnja 2007.
SVJETSKI DAN Obilježavanje biološke raznolikosti
Lonjsko polje dobilo kartu staništa
Park prirode Lonjsko polje prvo je u Hrvatskoj s kartom staništa a u tijeku je sličan posao u parkovima Učka i Medvednica
KRAPJE - Obilježavajući Svjetski dan biološke raznolikosti u Javnoj ustanovi Park prirode (PP) Lonjsko polje, predstavnici tvrtke za primijenjenu ekologiju OIKON iz Zagreba Zrinka Mesić i Hrvoje Peternel predstavili su kartu staništa PPa Lonjsko polje. Kartiranje staništa dio je aktivnosti vezanih uz izradu plana upravljanja PP-a Lonjsko polje.
Predstavnici svih parkova i nacionalnih parkova Hrvatske, zajedno sa stručnjacima PP-a Lonjsko polje, tijekom prošle godine, u srpnju i studenome, na terenu su obavili najveći dio posla.

Karta je izrađena u omjeru 1:25000 prema europskoj direktivi o staništima. Kartiranje staništa u PP-u Lonjsko polje provedeno je uz stručni nadzor profesora zagrebačkog Prirodoslovno- matematičkog fakulteta: dr. Jasenke Topić, dr. Ljudevita Ilijanića i dr. Vlade Kušca. U izradi karte sudjelovali su i predstavnici Ministarstva kulture, Državnog zavoda za zaštitu prirode. Park prirode Lonjsko polje prva je takva institucija u Hrvatskoj u kojoj je izrađena karta staništa a u tijeku je sličan posao u parkovima prirode Učka i Medvednica. [Zdravko Sever], Vjesnik

23. svibnja 2007.
Kamate na stambene kredite niže u Hrvatskoj nego u Austriji
Najveće približavanje kamatama u eurozoni u Hrvatskoj je ostvareno kod stambenih kredita, a najsporije u potrošačkim kreditima
Ivan SMIRČIĆ
Kamatne stope na neke kredite gotovo su se izjednačile s prosjecima eurozone, pokazuje najnovija analiza Hrvatske udruge banaka (HUB). Početkom ove godine kamatne stope na stambene kredite bile su niže u Hrvatskoj nego u Austriji, Finskoj, Grčkoj, Italiji i Sloveniji, a razlika kamatnih stopa nešto je veća kod kredita poduzećima zbog još uvijek većih rizika u tome sektoru.

Očekuje se smirivanje na svjetskom tržištu
Konvergencija kamatnih stopa velikim se dijelom može objasniti unutarnjim čimbenicima, odnosno snagom konkurencije i smanjenjem rizika, kaže analiza HUB-a. Jedan dio objašnjenja ipak treba pripisati vanjskim čimbenicima, odnosno činjenici da kamatne stope na kredite u eurozoni brže reagiraju na porast referentne kamatne stope na euro te sve većem udjelu novoodobrenih kredita vezanih uz švicarski franak uz nižu kamatnu stopu.
Daljnji rast referentnih kamatnih stopa na euro i franak prouzročio bi snažan pritisak na rast kamatnih stopa na hrvatskom tržištu. Međutim, dobra vijest za korisnike kredita jest da analitičari očekuju smirivanje tempa rasta kamatnih stopa na svjetskom tržištu.
Gledajući nekoliko godina unazad, analiza objašnjava kako je do kraja 2003. postojala stabilna premija od oko dva postotna boda iznad usporedivih kamatnih stopa u eurozoni. Tijekom 2004. i 2005. kamatne su stope u eurozoni neznatno padale. Pad je zaustavljen na minimumu od oko četiri posto u zadnjem tromjesečju 2005. U isto vrijeme, kamatne stope u Hrvatskoj padale su brže i puno se jače kolebale, što je tipično za procese strukturnih promjena zbog jačanja konkurencije i uvođenja novih vrsta kredita na tržište. Prošle je godine nastavljen pad kamatnih stopa, ali puno sporije nego proteklih godina, dok su kamatne stope u eurozoni zabilježile snažan rast. Od zadnjeg kvartala 2005. do početka 2007. narasle su toliko da su gotovo izbrisale razliku između kamatnih stopa u Hrvatskoj i eurozoni. Prema tome, kamatne stope na dugoročne stambene kredite stanovništvu približile su se onima u eurozoni za oko dva postotna boda u protekle četiri godine.

Od toga se oko 1,4 postotna boda može objasniti jačanjem konkurencije na domaćem tržištu. Oko 0,6 postotnih bodova može se objasniti time što je prosječna kamatna stopa u eurozoni rasla od kraja 2005., ali se taj učinak nije prenio na domaće tržište.
U analizi HUB-a zaključuju kako se u Hrvatskoj dogodilo približavanje kamatnih stopa eurozoni, ali je to približavanje imalo različitu jačinu i karakter na različitim tržištima. Na tržištu stambenih kredita približavanje je najveće, kaže HUB-ova analiza, no ono se jednim dijelom može objasniti reakcijom europskih i rigidnošću hrvatskih kamatnih stopa u razdoblju rasta referentne kamatne stope na europskom tržištu novca u proteklih godinu i pol dana.

Rizici korporativnog sektora
Na tržištu potrošačkih kredita približavanje je bilo sporije, no na tom tržištu očito tek slijedi prilagodba rastu referentnih kamatnih stopa, pa će se u 2007. moći konačno ocijeniti kako tržišta reagiraju. Na tržištu dugoročnih kredita poduzećima konvergencija je najmanja, jer domaće tržište na rast referentnih kamatnih stopa reagira jednakom brzinom kao i europsko, dok razlike u rizicima korporativnog sektora i dalje sprječavaju jače približavanje kamata. Vjesnik

23. svibnja 2007.
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA Godišnje se posadi 200.000 loznih cjepova
Sadnju vinograda ubrzat će vinske ceste
U Županiji je 13.000 hektara potencijalnih vinogradarskih položaja
Dražen KOPAČ
U Zagrebačkoj županiji, zadnjih šest godina, posađeno je 1,08 milijuna loznih cjepova, odnosno podignuta su nova 202 hektara vinograda, a proizvodnja vina s kontroliranim podrijetlom porasla je 20 posto. U tome razdoblju dolazi i do značajnije promjene sortimenta grožđa. Porasla je sadnja rajnskoga rizlinga, bijelog i sivog pinota, chardonnaya, sauvignona i traminca, a uz županijske potpore autohtonog portugisca i kraljevine. Prema podacima Hrvatskoga zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, prije šest godina pod portugiscem je bilo 6,32 hektara , lani 24,72 hektara , dok su površine pod kraljevinom sa 75,85 hektara porasle na 120,91 hektara . Vino tih dviju sorta zaštićena je robna marka Zagrebačke županije.

Najveći problem su površine
>Sadnja vinograda zadnjih godina se ustalila. U prosjeku se sadi 200.000 cjepova godišnje. Ako gledamo stvarne potrebe, to je malo, no podizanje vinograda sputavaju skupoća zemljišta i neriješeni imovinsko- pravni odnosi na vinogradarskim površinama.
Ipak, zadovoljan sam! Postoji volja, vinogradari obnavljaju stare i podižu nove nasade, vide perspektivu u proizvodnji vina<, kaže Josip Kraljičković, županijski pročelnik za poljoprivredu. Dodaje kako su površine najveći problem, jer cijena zemljišta, ovisno o položaju, premašuje 25.000 eura za hektar. >To je nepovoljno za razvoj vinogradarstva, pa mjere koje se trenutačno provode na razini države, Županije i gradova, nisu dovoljne.
U Zagrebačkoj županiji ima oko 13.000 hektara potencijalnih vinogradarskih položaja, ali danas je pod vinogradima svega desetak posto. U odnosu na prije dvadesetak godina površine su smanjene na jednu trećinu. No, uvode se najpoznatije svjetske sorte, a dolazi i do značajnije profesionalizacije proizvođača.

Danas se proizvodnjom vina profesionalno bavi stotinjak obitelji<, kaže Kraljičković. Jedna od njih je obitelj Drage Režeka koja na Plešivici obrađuje 4,5 hektara trsja. >Zemljište je skupo, ljudi nas ucjenjuju, za hektar traže i do 200.000 kuna. No, problem su i vikendice na dobrim vinogradarskim položajima koje su osamdesetih godina preplavile Plešivicu. Žalosno je što se prostornim planovima na vinogradarskim položajima dopušta gradnja spremišta za alat, koja kasnije dobiju priključak struje i vode i preko noći postaju kuće za odmor<, kaže Režek.

Prodaja vina na gospodarstvu

Daljnjoj profesionalizaciji vinogradarske proizvodnje u Županiji, smatra Josip Kraljičković, pridonijet će razvoj vinskih cesta, koje proizvođačima omogućuju prodaju vina na gospodarstvu. >Takvim oblikom ponude i prodaje vina potiče se i sadnja vinograda<, kaže Kraljičković.

FRANJO KOLARIĆ, Hrastje Plešivičko
>I da nema poticaja sadio bih vinograd!<
Obitelj Franje Kolarića iz Hrastja Plešivičkoga posadila je protekle dvije godine 13.000 trsova, najviše zelenoga silvanca. Sadili su i portugizac, crni pinot i neuburger. Otkako je Franjo, prije desetak godina, preuzeo obiteljski posao želja mu je posaditi što više vinograda. >Samo iz vlastita grožda mogu napraviti ono što želim<, kaže Franjo čija obitelj zasad, u vinogorju Sveta Jana, obraduje 29.000 trsova.

>Imam volju, a nastavljam i obiteljsku tradiciju. I iduće godine planiram saditi, na otprilike dva hektara<, dodaje. Napominje kako u vinogorju Sveta Jana nema većih problema s otkupom zemljišta. Potrebna dva hektara za sadnju novog vinograda planira otkupiti do jeseni. >Imam sreću što sam okružen normalnim ljudima pa se lako dogovorim. Na Plešivici je puno teže. Parcele su usitnjene, vlasnici su davno iselili u prekooceanske zemlje, a problem su i vikendice na dobrim vinogradarskim položajima<, priča Franjo, koji je lani počeo stvarati i vlastiti 'mrežu' kooperanata. >Ljudi će imati siguran otkup, neće posjeći trsje, a grožde će proizvoditi pod mojim nadzorom<, dodaje. Za podizanje vinograda Franjo se zadužuje kod banaka, a osim državne potpore koristi i poticaje Županije i Grada Jastrebarskoga. >I da nema potpora sadio bih vinograd! Kada sam krajem devedesetih od oca preuzeo posao, bilo je teško. Nije bilo poticaja kao danas, no ipak sam posadio 8000 trsova<, ponosan je Franjo.

KRUNOSLAV ŠIMANOVIĆ, Kostel Pribićki
Za ozbiljniju proizvodnju pet hektara trsja
>Ne znam zbog čega bismo pili australska vina, na primjer. Imamo prekrasno podneblje u kojem možemo proizvesti vrhunska vina, ali nažalost ljudi to ne shvaćaju. Smiju nam se kada sadimo vinograd<, kaže Krunoslav Šimanović iz Kostela Pribićkoga. Jedan je od onih koji su ovoga proljeća, u podregiji Plešivica, posadili najviše trsova -11.666, odnosno njegova je obitelj, na jugozapadnim položajima Kostela, podigla tri hektara vinograda. >Dvije smo godine pregovarali s vlasnicima parcela i napokon okrupnili površinu. No, nije sve išlo glatko! Jedan od vlasnika nam svoju parcelu nije htio prodati, dati u najam ili je mijenjati. Šteta, jer je sada nasredini vinograda ostala površina od 2500 četvornih metara na kojoj susjed sije djetelinu<, kaže Krunoslav. Većinu okrupnjenoga zemljišta, dodaje, uzeo je najam na 35 godina. >Sve što proizvedemo uspijemo i prodati. Zbog povećane potražnje za vinom, ali i poticaja koje dobijemo od države i Županije, odlučili smo podignuti novi vinograd. Onaj tko se ozbiljnije želi baviti proizvodnjom, mora imati barem pet hektara trsja<, objašnjava Krunoslav. Stoljetnu obiteljsku tradiciju preuzeo je od djeda Stjepana, uz pomoć oca i strica. U njegovim je vinogradima 26.000 trsova - najviše frankovke, potom crvenoga traminca, crnog pinota, rajnskog rizlinga... >Ne koristim kredite, ulažem samo vlastita sredstva. Korak po korak i mirno spavam<, dodaje Krunoslav. Želja mu je da se, poput portugisca i kraljevine, u prepoznatljive robne marke Zagrebačke županije uvrsti i frankovka. [D. K.] Vjesnik

23. svibnja 2007.
MOČVARA PANTAN
Pantan bi se uskoro trebao naći i u mreži Natura 2000
Mreža zaštićenih područja zemalja članica EU-a Natura 2000 je
temeljni program u zaštiti prirode u procesu pristupanja Hrvatske EU
Irena DRAGIČEVIĆ
TROGIR - U trogirskoj Gradskoj knjižnici u utorak je otvorena izložba fotografija >Ljepote močvare Pantan<, snimljenih tijekom istraživanja provedenih prošle i ove godine. U povodu obilježavanja Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode, upriličila ju je eko - udruga Sunce u suradnji sa splitsko-dalmatinskom Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, Petom splitskom gimnazijom i trogirskom knjižnicom.

Izložba je dio projekta >Područja važna za biljke - Pantan<, koji financira zagrabački Prirodoslovno-matematički fakultet, a provodi Sunce. Cilj projekta je podizanje razine svijesti o važnosti očuvanja ovog močvarnog područja, kao jednog od rijetkih i ugroženih staništa. Pantan ili Blato, močvarno je područje između Divulja i Trogira na kojem boravi 196 vrsta ptica, od čega je 45 vrsta gnjezdarica, dvije vrste vodozemaca, šest vrsta gmazova, a tijekom godine nadlijeće ga sedam vrsta netopira. Pokriven je s 269 biljnih vrsta. Od 2000. godine Pantan je zaštićen kao posebni rezervat.

>Pantan bi se uskoro trebao naći i u mreži zaštićenih područja zemalja članica Euorpske unije Natura 2000, koja predstavlja temljni program u zaštiti prirode za provedbu procesa pristupanja Hrvatske EU. Prema Direktivi o staništima EU, Pantan je važan zbog očuvanja ugroženih stanišnih tipova <, ističe Ivana Carev iz Sunca.

Osim rukavaca rječice i tršćaka, za Pantan je značajna i laguna plitke, poluslane vode u kojoj žive brojni morski organizmi. Prema Zakonu o morskom ribarstvu, Pantan je posebno zaštićeno stanište u kojem ja zabranjen ribolov i sakupljanje morskih organizama. Vjesnik

23. svibnja 2007.
Tijesto za štrudle sa znakom >Hrvatska kvaliteta<
Do otvaranja pogona u Novoj Gradiški bilo je 18 zaposlenih, a sada ih je 26. Zahvaljujući novoj proizvodnoj liniji će biti posla za još 10 radnika
Anita BENIĆ
Kvalitetu Clarumova asortimana prepoznali su i stručnjaci Hrvatske gospodarske komore pa je ta tvrtka za proizvodnju tijesta za savijače s konzervansom i bez njega dobila znak >Hrvatska kvaliteta<.

Clarum d.o.o. obiteljska je tvrtka Ivke i Drage Šimića, osnovana 1999. godine. Specijalizirana je za proizvodnju suhe tjestenine te listova za pite i savijače. Clarum u sve trgovačke lance distribuira 14 vrsta tjestenine te listove za pite savijače s konzervansom i bez njega, za što je i dobivena markica >Hrvatska kvaliteta<.

Vlasnici certifikata i patenata
Uz certifikat ISO 0991:2000 i HACCP, od prošle godine uveli smo i normu o sigurnosti hrane ISO 22000:2005, a tvrtka je vlasnik i nekoliko patenata. Riječ je o svjetski priznatom patentu za postupak proizvodnje listova za pite, savijače i lazanje ekstrudiranjem. Patentirali smo i uređaj za sušenje listova, rekao nam je Drago Šimić. Iako je sjedište tvrtke još u Velikoj nedaleko od Požege, od kolovoza prošle godine proizvodni pogon premješten je u novogradiški Industrijski park.

Kako naglašava Šimić, ta je greenfield investicija vrijedna gotovo pet milijuna kuna ostvarena u samo 65 dana. Otvaranjem novog proizvodnog pogona osigurani su reduvjeti za smjeliji razvoj, od širenja proizvodnog asortimana, uvođenja novih tehnologija pa do povećanja broja zaposlenih.

Edukacija zaposlenika
>Do otvaranja pogona u Novoj Gradiški imali smo 18 zaposlenih, a sada ih je 26<, istaknuo je Šimić, dodajući da će nova proizvodna linija zahtijevati zapošljavanje još desetak radnika. >Zahvaljujući toj liniji, jedinoj takve vrste u Hrvatskoj, proširit ćemo lepezu proizvoda za savijače i na slatki i na slani program.

Morat ćemo zaposliti i educirati voditelje proizvodne linije, ali i ostale zaposlene <, naglašava Šimić napominjući da će ta investicija značiti i veći izvoz. Govoreći o problemima, Šimićevi spominju selekciju hrvatskih proizvođača te nekontroliran uvoz, što se najbolje ogleda u velikim trgovačkim lancima koji prednost daju uvoznim proizvodima. Vjesnik

22. svibnja 2007.
HAAG ZA UDRUŽENI ZLOČINAČKI POTHVAT POIMENCE OPTUŽIO FRANJU TUĐMANA I GOJKA ŠUŠKA TE GENERALE BOBETKA, ČERVENKA, GOTOVINU, ČERMAKA I MARKAČA
Del Ponte abolirala HDZ i Tuđmanovu vladu

ZAGREB/HAAG - Haško tužiteljstvo ostalo je i u novom prijedlogu optužnice protiv Gotovine, Čermaka i Markača pri sedam imenovanih članova udruženog zločinačkog pothvata. Za udruživanje protiv hrvatskih Srba u Oluji tužiteljstvo poimence optužuje trojicu optuženih hrvatskih generala, zatim pokojnog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, a onda i Gojka Šuška, Janka Bobetka i Zvonimira Červenka.
Šušak je bio ministar obrane, a Bobetko i Červenko dvojica ratnih načelnika Glavnog stožera hrvatskih oružanih snaga, te zajedno s trojicom optuženih čine udruženi zločinački pothvat, pri čemu tužiteljstvo ponovno spominje i "mnoge druge" kao njegove sudionike, ali samo kao instrument i pomagače u počinjenju zločina.
U staroj optužnici definicija udruženog zločinačkog pothvata, koji je osmišljen i proveden radi progona hrvatskih Srba iz tzv. Krajine i sprječavanja njihova povratka u Hrvatsku, obuhvaćala je niz političkih i vojnih dužnosnika, a prema nekim tumačenjima i sve koji su na hrvatskoj strani sudjelovali u Oluji.
Tužiteljstvo je u prvom pokušaju definiranja zločinačkog pothvata napisalo da su sudionici tog pothvata bili razni časnici, dužnosnici hrvatskih vlasti i političkih struktura na svim razinama, razni prvaci i članovi HDZ-a, časnici i pripadnici Hrvatske vojske, specijalne policije, civilne policije i drugih hrvatskih sigurnosnih i obavještajnih službi te druge "znane i neznane" osobe...

Dobro opisana "jezgra"
I obrana se protivila preširokoj definiciji sudionika zločinačkog pothvata, koja je uključivala i "neznane sudionike", a Gotovinina obrana inzistirala je da se poimence navedu svi sudionici zločinačkog pothvata.
Sudsko vijeće prigovorilo je tužiteljstvu zato što je dobro opisalo "jezgru" zločinačkog pothvata, u kojoj su bili Tuđman, Šušak, Bobetko i Červenko, ali je bilo rezervirano prema definiranju ostalih, nižih struktura tog pothvata, koje tužiteljstvo ni u novom prijedlogu optužnice nije poimence navelo.
Vijeće je smatralo da tužiteljstvo nije pogriješilo kada je u taj pothvat uključilo "neznane" sudionike, ali da je pritom moralo proširiti krug imenovanih osoba i uključiti vojne i političke dužnosnike u onoj mjeri u kojoj su oni poznati.
Tužiteljstvo, stoga, više ne tvrdi da su svi oni koji su sudjelovali u akciji koja je dovela do zločina obuhvaćeni udruženim zločinačkim pothvatom. Sada pak svi "obični" sudionici Oluje postaju tek instrument u počinjenju zločina, dakle nisu više sudionici zajedničkog zločinačkog pothvata, čime je tužiteljstvo uskladilo optužnicu protiv Gotovine, Čermaka i Markača s novom, suženom definicijom udruženog zločinačkog pothvata što je prihvaćena u nedavnoj presudi u predmetu Brđanin, prema kojoj svi neposredni počinitelji ne moraju nužno biti i sudionici zločinačkog pothvata. Nižerangirani su sudionici pothvata iskorišteni od strane sudionika zločinačkog pothvata, ili su s njima surađivali u počinjenju zločina nad srpskim stanovništvom, uključujući i one kojima su Gotovina, Čermak i Markač zapovijedali.

Krivnja temeljza odštetu
Sada tužiteljstvo popisu onih koji su korišteni ili su surađivali sa sedmoricom sudionika pothvata - ali nisu sudionici zločinačkog pothvata - opet uvrštava sve one iste razne časnike, dužnosnike hrvatske vlasti i političkih struktura na svim razinama, pa i na lokalnoj, razne prvake i članove HDZ-a, kao i u prvoj verziji, a tom popisu sada jedino dodaje vojnu policiju. "Izbacivanjem" nižerangiranih imena iz zločinačkog pothvata, odnosno njihovim neuključivanjem, haško tužiteljstvo odustalo je od tih imena na nižim razinama, a tako na budućem suđenju neće morati dokazivati ni njihovu pripadnost zločinačkom pothvatu, što bi odnijelo puno vremena i truda.
Tužiteljstvo je promijenilo i prvu točku optužnice, tako da je sada Gotovinu, Čermaka i Markača poimence optužilo za progon krajinskih Srba, uključujući deportaciju i prisilno premještanje, razaranje i paljenje srpskih kuća, pljačku srpske imovine, ubojstva i granatiranje civila, nametanje dikriminacijskih zakona, oduzimanje imovine, nezakonita zatočenja i nestanke, dok su u prijašnjoj verziji optužnice generali bili optuženi za progon Srba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi.
Hrvatski pravni stručnjaci smatraju da će u slučaju da optuženi budu proglašeni krivima i za udruženi zločinački pothvat, to imati ozbiljne političke, pravne, pa čak i materijalne posljedice za Hrvatsku. Takva bi presuda, naime, otvorila mogućnost građanima srpske nacionalnosti koji su stradali u Oluji da od Hrvatske zatraže odštetu.

Autor: Denis ROMAC

Kuzmanović u Hrvatskoj
Američki odvjetnik Tomislav Kuzmanović, kako doznajemo, doputovao je jučer u Hrvatsku na razgovor o preuzimanju obrane generala Mladena Markača pred Haškim sudom. Mjesto glavnog odvjetnika u Markačevu braniteljskom timu ostalo je prazno nakon izbacivanja Miroslava Šeparovića zbog sukoba interesa, a hoće li Kuzmanović preuzeti obranu, znat će se još ovaj tjedan. Markačeva obrana tražit će od Kuzmanovića neovisnost o Gotovininoj obrani i suradnji što su je Gotovinini američki odvjetnici Mišetić i Kehoe uspostavili s haškim tužiteljstvom, iza leđa ostalih dviju obrana, kako je to nedavno primijetio Goran Mikuličić, preostali član Markačeva braniteljskoga tima.

Državno odvjetništvo ispitat će skidanje tajnosti s brijunskih zapisa
Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivan Jarnjak (HDZ) izjavio je jučer da je to tijelo na svojoj jučerašnjoj sjednici odlučilo svu prikupljenu dokumentaciju vezanu uz objavu tonskog zapisa s brijunskog sastanka vojnog i državnog vrha održanog 31. srpnja 1995. poslati Državnom odvjetništvu. Govoreći na konferenciji za novinare, Jarnjak je rekao da bi Državno odvjetništvo trebalo utvrditi na koga se odnosi odluka Vlade o deklasifikaciji brijunskih zapisa, odnosno je li ona općenita ili je oznaka tajnosti skinuta samo za potrebe braniteljskih timova na Haškom tribunalu. Dodao je i da Odbor traži utvrđivanje činjnica o tome odnosi li se Vladina odluka na sve vrste zapisa, što znači na audiosnimke i videosnimke, ili samo na pisani transkript sa spomenutog sastanka.
- Također od Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost zahtijevamo da razmotri pitanje čuvanja i zaštite klasificiranih podataka - rekao je Jarnjak, dodavši da je odbor svoje zaključke poslao predsjedniku Republike, premijeru i predsjedniku Sabora.
Glas Slavonije

22. svibnja 2007.
Poziv RH za pregovaračko stajalište o energetici
Hrvatska je dobila poziv od predsjedništva EU-a da dostavi svoje pregovaračko stajalište za poglavlje energetika, u kojem će pregovore moći otvoriti bez dodatnih mjerila.
Njemačko predsjedništvo u petak je poslalo poziv hrvatskoj Vladi, nakon što je Odbor stalnih predstavnika (COREPER) prihvatio izvješća Europske komisije o screeningu za poglavlje energetika. Hrvatska Vlada sada treba poslati svoje pregovaračko stajalište. Na temelju toga u tijelima EU-a počinje postupak za donošenje pregovaračke pozicije EU-a.
Nakon što se oba pregovaračka stajališta nađu na stolu, dogovorit će se datum održavanja Međuvladine konferencije, na kojoj se otvaraju i zatvaraju pregovori po pojedinim poglavljima.
Vijeće je dosad prihvatilo izvješća o screeningu za ukupno 30 poglavlja europske pravne stečevine. U 20 poglavlja nisu postavljena mjerila, a u deset poglavlja pregovori će se moći otvoriti nakon što se ispune postavljena mjerila. Hrvatska je do sada otvorila pregovora u šest poglavlja, do kojih su u dva pregovori privremeno zatvoreni. HRT

22. svibnja 2007.
Turisti otkrivaju hrvatsku baštinu
Čak 65 posto Europljana tijekom odmora u Hrvatskoj posjetilo je kulturne znamenitosti, a Hrvatska turistička zajednica poduzima brojne aktivnosti kako bi turiste upoznala s našom kulturnom ponudom
Marina TENŽERA
Plitvička jezera, Šibenska katedrala, Dubrovnik, Trogir, Dioklecijanova palača, antički Poreč - ta tko bi nabrojio sve krasote hrvatske kulturne baštine upisane na Svjetsku listu? Stoga ne začuđuje da upravo sretni spoj kulture i turizma danas čini imperativ, onu nužnu simbiozu kojom se u suvremenoj Europi, ali i globalizirajućem svijetu zaštićuje i promiče nacionalni identitet. Prebogata kulturna baština Hrvatske od srednjovjekovnih istarskih i dalmatinskih gradića, zagorskih kurija i dvoraca još je neotkriveno područje one >skrivene Europe< koju sve više otkrivaju kulturni i turistički nomadi.
Svjetske procjene
Što znači kulturni turizam u svijetu? Procjena Svjetske turističke organizacije (WTO) pokazuje da danas 37 posto međunarodnih putovanja uključuje neki oblik kulturnog turizma, a predviđa se porast te potražnje za 15 posto godišnje do 2020. godine. Taj trend odražava se i u Hrvatskoj, gdje sve veći broj inozemnih turista sudjeluje u kulturnim aktivnostima i posjećuje kulturno povijesne lokalitete, koncerte, predstave i kulturne manifestacije. Statistika pokazuje da je tijekom 2004. čak 65 posto Europljana tijekom odmora u Hrvatskoj posjetilo kulturne znamenitosti, 43 posto muzeje i izložbe, 39 posto koncerte i 30 posto kazališta i priredbe. Najčešći posjetitelji povijesnih lokaliteta i kulturnih događanja su mladi i srednji naraštaj te visokoobrazovani. Što je Hrvatska proteklih godina poduzela da bi se snažnije vezali kultura i turizam, saznali smo u Hrvatskoj turističkoj zajednici. Ured pri Hrvatskoj turističkoj zajednici za kulturni turizam, osnovan 2005. godine sa svrhom razvoja kulturno turističkih proizvoda, ovih je dana u Ninu održao edukativni seminar pod nazivom >Tko je tko i što radi u kulturnom turizmu<. To je početak raznovrsnih aktivnosti kojima HTZ nastoji što bolje predstaviti kulturna blaga.
Što je napravljeno?
Hrvatska turistička zajednica je u programu rada za 2007. godinu utvrdila programske ciljeve i zadatke temeljene na Strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma i strateškim prioritetima Strategije razvoja kulturnog turizma. Osim uspostavljanja intersektorske suradnje na nacionalnoj i regionalnoj razini, HTZ je pokrenuo sustav informacija, održao niz predavanja, seminara i predstavljanja o važnosti kulturnog turizma, a održano je i niz prezentacija i tiskovnih konferencija u Stockholmu, Berlinu, Budimpešti, Stuttgartu, Ateni, Bratislavi i Pekingu. Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo kulture još su 2003. potpisali Sporazum o suradnji na području zaštite, očuvanja i promocije kulturnih i prirodnih dobara. Na Filozofskom fakultetu unutar Odsjeka za informacijske znanosti kulturni turizam uvršten je kao izborni predmet, dok ga Zagrebačka škola za menadžment tek uvodi.
Hrvatska turistička zajednica je u nizu aktivnosti promidžbe kulturnog turizma izradila i brošuru koja se raspačava na svim promidžbenim nastupima, posebice specijaliziranim sajmovima za kulturu u zemlji i u svijetu. Otisnuti su i promidžbeni plakati s motivima lokaliteta pod zaštitom Unesca.
Hrvatska turistička zajednica je osim toga izdala CD box hrvatske tradicijske glazbe >Anima croatica< koji predstavlja hrvatsku tradicijsku glazbu kroz sedam CD-ova (klape, sacra, folklor, etno), a glavni urednik izdanja je Ljubo Stipišić Delmata. Tim projektom povezani su turizam i tradicijska glazba kako bi na što bolji način promicali Hrvatsku diljem svijeta. Radi bolje međusobne povezanosti, suradnje i organizacije između kulturno- turističkih institucija, Ured za kulturni turizam Hrvatske turističke zajednice krenuo je 4. svibnja ove godine s distribucijom email newslettera za kulturni turizam koji će stvoriti nužnu sinergiju kulture i turizma.
Uz prikaz zvuka i slike, kvalitetan mjesečni pregled obavijesti iz kulturno turističke ponude Hrvatske predstavlja povezanost aktualne informacije i funkcionalne preporuke u tzv. >interaktivnu kulturno turističku razglednicu< za sve zainteresirane.
 
Portal za kulturni turizam
U tijeku je i izrada Portala za kulturni turizam u okviru središnjeg portala Hrvatske turističke zajednice koji će se sastojati od dvije cjeline. Prva će predstaviti aktivnosti Ureda za kulturni turizam HTZ-a, a druga će prezentirati kulturno-turističku ponudu. Sadržaj će biti podijeljen u nekoliko cjelina.
Prva pod nazivom >Što trebam vidjeti?< predstavit će hrvatsku kulturnu baštinu po regijama, dakle osnovne povijesne podatke, kulturne znamenitosti - arheološki lokaliteti, crkve, dvorci i kurije, stari gradovi (burgovi), kašteli, utvrde, muzeji, galerije i kazališta. Drugi segment >Što trebam doživjeti< ponudit će cjelovit kalendar kulturnih događanja u hrvatskim regijama. Treća dionica >Gdje trebam odsjesti< ponudit će cjelovitu informaciju o smještajnim mogućnostima od hotela do kampova i svjetionika. Hrvatske gastronomske ljepote, odnosno restorane i bogatu enološku ponudu pokazat će dionica >Što trebam kušati?
Seminari edukacije
Osim toga bit će ponuđene i informacije >Koga trebam kontaktirati?< (podatci odgovarajućih institucija, ino turoperatora i turističkih agencija, korisnih linkova itd.) i >Multimedijalni sadržaji< koji će predstaviti brošure, Unesco infografike, video i audio materijal, elektronske razglednice i virtualne vodiče.
Jedan od ciljeva Ureda HTZ-a za kulturni turizam jest i sustavno poticanje, razvijanje i usklađivanje svih inicijativa razvoja kulturno- turističkih proizvoda. Kako bi nositeljima kulturno turističke ponude pomogli pri stvaranju kulturno turističkih proizvoda, Ured u svim regijama organizira edukativne seminare za kulturni turizam kojima se diže stupanj znanja potrebnih za razvoj proizvoda, odnosno potiče razina suradnje i organizacije između predstavnika kulturnog sektora, turističkog sektora te lokalne uprave i samouprave. Vjesnik


22. svibnja 2007.
IDEALNO MJESTO NAKON PRIMOŠTENA I VODICA
STOCKHOLMSKA TVRTKA NORDHUS MEDICO ISTRAŽUJE ŠIBENIK
Šveđani bi bolnicu u bivšoj vojarni
Nordhus Medico traga za zemljištem na kojem bi izgradio rehabilitacijski centar od deset tisuća četvornih metara površine i u njegovu gradnju uložio 10 do 15 milijuna eura
Nakon što se pismom namjere već obratila primoštenskoj i vodičkoj vlasti, stockholmska tvrtka Nordhus Medico posljednjih se dana intenzivno raspituje za još jednu potencijalnu lokaciju za gradnju zdravstvenog, športsko-rehabilitacijskog i rekreacijskog centra. Ovaj je put u pitanju pozamašna kvadratura bivše Vojarne "Bribirski knezovi" od oko 100 tisuća četvornih metara slobodnih za gradnju upravo takvih sadržaja, koju će u Projektu Šibenik gradska vlast uskoro ponuditi tržištu u prednatječajnoj proceduri.
- Šveđani se zanimaju za to područje do te mjere da bi najradije preskočili i natječaj i postupak izbora ponuđača. Toliko su zadovoljni lokacijom u samom gradu da bi već sada potpisali ugovor o koncesiji. Ne pada nam na pamet zanemarivanje procedure koja u konačnici može rezultirati vrlo zanimljivim ponudama - kazao je Ante Kulušić, član šibenskoga Gradskog poglavarstva zadužen za gospodarstvo.
Nordhus Medico, podsjetimo, intenzivno traga za primjerenim zemljištem na kojem bi izgradio rehabilitacijski centar od deset tisuća četvornih metara površine i u njegovu gradnju uložio između 10 i 15 milijuna eura, dok bi cijeli projekt dosegnuo investicijsku "težinu" od 200 milijuna eura. Predviđeno je i otvaranje 350 radnih mjesta.
Marina JURKOVIĆ
Zajedno s katoličkom školom i vatrogascima
Budući da je ukupna površina "Bribirskih knezova" veća od 300 tisuća četvornih metara, moguća gradnja rehabilitacijskog centra neće osujetiti i druge planove. Bit će dovoljno prostora i za gradnju katoličkog školskog centra i budućih prostorija šibenske Javne vatrogasne postrojbe.
Slobodna Dalmacija

22. svibnja 2007.
GENERAL BOSANSKIH HRVATA JUČER ODRŽAO PREDAVANJE O ZNAČENJU VJERE U SUŽANJSTVU
Blaškić: Vjera mi je dala snagu da izdržim u Haagu

OSIJEK - Nakon što me dočekala haška optužnica u studenome 1995. godine, prvi put sam osjetio samoću. Našao sam se pred teretom neizvjesnosti i spoznajom da sam na životnoj prekretnici, dok je na drugoj strani bila optužnica koja je postala realnost, rekao je general bosanskih Hrvata Tihomir Blaškić, na predavanju "Značenje vjere u Domovinskom ratu i sužanjstvu", u organizaciji Povjerenstva za pastoral branitelja i stradalnika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji Đakovačko-srijemske biskupije. Blaškić je na susretu s predstavnicima udruga proizišlih iz Domovinskog rata, održanome u Duhovno-rekreativnom centru "Emaus", zahvalio osječkim braniteljima i hodočasnicima na kršćanskoj solidarnosti i duhovnoj potpori pruženoj tijekom njegovog haškog križnog puta.
- U haškom zatočeništvu bilo je mnogo kušnji, ali sazrijevali smo u vjeri i osjećali da je Krist s nama i u nama. Vjera nam je davala snagu da ustrajemo i iznesemo taj teret, istaknuo je Blaškić. "Teret križa teško se može izbjeći. Često padamo u depresije i strahove zbog neizvjesnosti, no izlaz uvijek postoji. Svatko od nas ima svoju misiju koju je kao čovjek i vjernik dužan ispuniti. Treba nastojati vidjeti svjetlo i dobro koje je svugdje oko nas", poručio je Blaškić.(Lj.K.) Glas Slavonije