V I J E S T I - H R V A T S K A
ARHIV - svibanj 2008
30. svibnja 2008.
Ademi oslobođen, Norcu 7 godina
Godinu dana nakon početka suđenja za ratne zločine počinjene u akciji u Medačkom džepu 1993., u kojemu je saslušano više od stotinu svjedoka, na Županijskom sudu u Zagrebu objavljene su nepravomoćna presuda generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu.
Ademi je oslobođen po svim točkama optužnice, dok je Norcu izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 7 godina.
Generali Norac i Ademi oslobođeni su krivnje za prvu točku optužnice, odnosno zapovijedne odgovornosti za zločine u Medačkom dežepu, a general Norac proglašen je krivim za drugu točku tj. znao je da njemu podređene postrojbe ubijaju civile, pljačkaju i pale kuće, rekao je sudac Marin Mrčela izričući neprevomoćnu presudu protiv generala.
U optužnici su Rahim Ademi i Mirko Norac optuženi temeljem njihove individualne kaznene odgovornosti i temeljem kaznene odgovornosti nadređenog:
- u dvije točke za zločine protiv čovječnosti (članak 5 Statuta - progoni na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, ubojstvo)
- u tri točke za kršenja ratnih zakona i običaja (članak 3 Statuta - ubojstvo, plačkanje javne ili privatne imovine, bezobzirno uništavanje gradova, naselja ili sela).
U prvom predmetu koji je Haški sud prepustio hrvatskom pravosuđu dvojica generala Hrvatske vojske optuženi su po zapovjednoj odgovornosti za ratni zločin nad civilima i ratnim zarobljenicima u Medačkom džepu, gdje su, tvrdi tužiteljstvo, ubijena 23 srpska civila i pet zarobljenika, od kojih su neki okrutno zlostavljani i masakrirani, razoreno je 300 građevina, ubijena stoka i opljačkana vrijedna imovina. Optužnicom tužiteljstvo ne osporava legitimitet akcije, a generale tereti i jer nisu spriječili i kaznili takva kršenja ženevskih konvencija o ratnim pravima i običajima.
Generali su na suđenju odgovornost prebacivali jedan na drugoga. Ademijeva je obrana tvrdila da je postojala dvostruka linija zapovijedanja, odnosno da je akcijom rukovodio načelnik Glavnog stožera Janko Bobetko preko admirala Davora Domazeta Loše te da je Sektorom 1, u kojemu su se dogodili zločini, zapovijedao Norac.
Norčeva je obrana pak tvrdila da je akcijom zapovijedao Ademi od kojega je on primao naređenja te da Sektor 1 nije ni postojao. Obrane obojice optuženika zatražile su oslobađajuću presudu zaključivši kako generalima nije dokazana krivnja, kao što tvrdi tužiteljstvo, a u završnim riječima podsjetili su kako u 15 godina nakon akcije nitko od neposrednih počinitelja zločina u Medačkom džepu nije procesuiran.
Nepravomoćnu presudu, na koju će nezadovoljna strana imati pravo žalbe Vrhovnom sudu, predsjednik Sudskog vijeća sudac Marin Mrčela objavit će u 12.30 u velikoj dvorani Suda, u koju je Ademi dolazio sa slobode, a Norac iz kaznionice u Lipovici gdje služi 12-godišnju zatvorsku kaznu na koju je osuđen zbog ratnog zločina nad civilima počinjenog 1991. na gospićkom području. HRT
30. svibnja 2008.
Zakon na snagu stupa za desetak dana
Sa 0,5 promila možete voziti, ali ne i napraviti prekršaj
Sabor je u petak usvojio izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim je ukinuo vozačku prohibiciju, tako da će vozači za desetak dana kad zakon stupi na snagu ponovno moći sjesti za volan i ako imaju 0,5 promila alkohola u krvi.
Ukidanje nulte tolerancije alkohola u krvi vozača i dalje se neće odnositi na mlade vozače (od 16 do 24 godine) i profesionalce za koje će vrijediti potpuna zabrana alkohola tijekom vožnje. Ako je vozaču automobil ispravan i nije počinio nikakav prekršaj, novi Zakon tolerirat će do 0,5 promila alkohola u krvi, međutim, ako je vozač napravio i najmanji prekršaj, platit će kaznu i za prekršaj i za najmanji postotak promila.
Iako je bilo naznaka da će na inzistiranje HSS-a Vlada odustati od odredbe da se vozač koji u organizmu ima do 0,5 promila, a koji počini neki prometni prekršaj, prekršajno kažnjava i za taj prekršaj i za 0,5 promila alkohola - odredba ipak nije promijenjena.
- Ta odredba u potpunosti se kosi s načelima kaznenog prava te će u povijest kaznenog prava ući kao potpuna nelogičnost jer neće biti kažnjivo početi vožnju do 0,5 promila, ali će to naknadno postati kažnjivo - objasnio je Ivo Josipović (SDP) čiji je amandman, kao i svih ostalih 20 iz SDP-a, vladajuća većina odbila.
Zakon donosi i puno strožije novčane kazne za prometne prekršaje, a za one najteže poput vožnje s preko 1,5 promila alkohola kazna je čak 50.000 kuna, trajno oduzimanje vozačke dozvole i poništavanje vozačkog ispita. Za vozače kojima bude izmjerena koncentracija alkohola veća od 0,81 promil uvode se i kaznene prijave. Cijena kazni za vožnju na motoru bez kacige te nevezivanje sigurnosnog pojasa - ostaju iste.
Alternativno su kazne zatvora propisane za šest najtežih prekršaja - prekoračenje brzine za više od 50 kilometara na sat u naseljenim mjestima, odbijanje testiranja na alkohol, lijekove i droge, vožnja s više od 1,5 promila alkohola u krvi, vožnja bez vozačke dozvole, vožnja pod zabranom.
Zakonska je novina i mogućnost poništenja vozačke dozvole zbog prikupljenih negativnih bodova - prvo se uvodi zabrana upravljanja vozilom na određeni rok, a ako vozač u pet godina od isteka te mjere ponovno prikupi propisani broj bodova, poništit će mu se valjanost vozačke dozvole, te vozački ispit ponovno može polagati tek nakon dvije godine.
Anita Belak-Krile / Epeha
Drakonske kazne od 7500 do 50.000 kuna
Od 0,51 do 0,80 promila
. novčana kazna od 7 500 do 15.000 kuna
Od 0,81 do 1,00 promila
. novčana kazna od 20.000 do 25.000 kuna
Od 1,01 do 1,20 promila
. novčana kazna od 30.000 do 35.000 kuna
Od 1,21 do 1,50 promila
. novčana kazna od 40.000 do 45.000 kuna
Od 1,51 promila
. novčana kazna od 50.000 kuna
Odredba i za bicikliste
Na prijedlog pravobraniteljice za djecu, u Zakon je uvrštena odredba prema kojoj će vozači bicikla mlađi od 18 godina dijete moći voziti samo u ugrađenom posebnom sjedalu na biciklu i sa zaštitnom kacigom. Kazna za nepoštivanje ove odredbe je 300 kuna. SlobodnaDalmacija
30. svibnja 2008.
Baka Anđelka na Dolcu prodaje sir već 32 godine
Piše: Stojanka Lesički/EPEHA
Foto: Stojanka Lesički
Prvih godina putovala sam vlakom u 4 sata. Dizanje je bilo u 2 kako bi se prije podojile krave. Sad je lakše jer se nas par vozimo kombijem
KRIŽEVCI - Anđelka Švec (62) iz sela Velikog Potočeca kod Križevaca, jedna je od sudionica mliječnog puta od Križevaca do zagrebačkog Dolca, o kojima će režiser Miroslav Mikuljan snimati dokumentarni film "Ruža s mliječnog puta".
Ona na Dolcu, gdje od 30-ak stalnih prodavačica najviše ima onih s križevačkog područja, svoj sir i vrhnje prodaje već 32 godine. U tom je poslu naslijedila svoju majku Milku (84), koja je desetak godina išla na Dolac jer su Križevci bili premaleno tržište.
- Prvih sam godina putovala vlakom u 4 sata. Dizanje je bilo u 2 kako bi se prije podojile krave. U vlaku, pa potom u tramvaju, do kojeg sam teškom mukom vukla ruksak s robom, ljudi su nas poprijeko gledali.
Neki su čak i vrijeđali, prigovarali da im smrdi, a znalo se dogoditi i da nam iz vlaka na nekoj stanici iskrcaju ruksake kada bi im smetali, pa smo znali ostati bez robe. Danas je malo lakše jer se nas nekoliko sada vozimo kombijem.
No, i dalje je to krvav posao, pa me svaki put zapeče u duši kad mi neki od "hodača" po Dolcu znaju reći da bismo sir trebali prodavati jeftinije i da je nama lako jer mi na selu sve imamo - rekla je Švec.
No, ona uglavnom ima stalne kupce koji znaju cijeniti kvalitetu.
Najduže, 27 godina, dolazi joj gospođa Ana, a jedna od onih koji godinama kupuju od Anđelke je i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.
- Ona ili njezina majka redoviti su kupci svaki tjedan, a od mog sira gospođa Jadranka najčešće radi pitu - rekla je Švec, prisjećajući se kako je prije dvije godine potpredsjednica Kosor na Dolac, kušati sir i vrhnje, dovela i predsjednika Europske komisije Manuela Barrosa.
- Bilo je toliko novinara da su nam dio robe i porušili, no bili su vrlo ljubazni i htjeli su nam platiti odštetu - kazala je Švec.
Rekla je i da se ne boji što će se dogoditi s prodajom sira i vrhnja kad uđemo u EU.
- Mislim da ovakav tempo neću izdržati više od tri godine - tri puta tjedno dolaziti u Zagreb na plac, u međuvremenu raditi sir, hraniti krave i sve ostalo po domaćinstvu. No, u sljedeće tri godine i tako nećemo biti u Uniji - rekla je Švec dodajući kako joj je žao što neće imati nasljednika.
U domaćinstvu ima 26 krava i junica, ali sin i snaha odlučili su se samo za prodaju mlijeka. No, i ona sama već dio mlijeka predaje Vindiji.
Sada tjedno prodaje oko 100 kg sira.
Kako se pripravlja tradicionalni svježi sir
Švec je istaknula da prodaje najviše sviježi sir. Njega pripravlja na stari način.
- Podojeno rashlađeno mlijeko stavi se u staklene posude iznad tople peći, gdje se ukiseli. Vrhnje na vrhu oberem, a sir se stavi cijediti u krpe i to je to, isto onako kao je radila i moja majka Milka. Jutarnji list
30. svibnja 2008.
Kalup za izradu nakita star više od 2000 godina
Marinko Poljak u zbirci ima više od 1000 raznih predmeta, od kamenog doba, kamenih noževa i sjekira, preko rimskog do starohrvatskog doba, uz nekoliko desetaka vrlo vrijednih ratnih trofeja raznih kultura
Piše Petar Norac Kevo / EPEHA
Udruga za očuvanje kulturne baštine cetinskog kraja u Otoku, u povodu 99 godina škole u tome mjestu, organizira bogat kulturni program, u okviru kojeg će ovoga četvrtka 29. svibnja biti predstavljena i arheološko-etnološka izložba kolekcionara iz Glavica Marinka Poljaka, inače člana te udruge.
Sama izložba ne bi bila toliko značajna da na njoj neće biti premijerno prikazan kameni kalup za izradu nakita, za koji se pretpostavlja da je iz vremena rimskog doba, to jest da je stariji više od 2000 godina. Taj iznimno zanimljiv predmet je nedavno stigao u Marinkovu zbirku, a pronađen je u okolici mjesta Čitluka (Aecum).
Na naš upit gospodinu Poljaku kolika je vrijednost tog kamena, sa zadrškom i uz smiješak kazao nam je: "Što je predmet nepoznatiji i sa što manje informacija iz institucija i struke, to mu je vrijednost veća." Dok smo gledali sve te zanimljive predmete, Marinko nam je kazao da se već 30 godina bavi prikupljanjem blaga cetinskog kraja, te da posjeduje arheološko-etnološki materijal u kojem ima više od 1000 raznih predmeta.
Dolama poljičkog viteza i alkarskog vojvode
Tu su predmeti od kamenog doba, od kamenih noževa i kamenih sjekira, preko rimskog doba do starohrvatskog doba, uz nekoliko desetaka vrlo vrijednih ratnih trofeja raznih kultura. Iz bogate Marinkove kolekcije moramo izdvojiti stotinjak vrijednih prstenja, srebrne pozlaćene filigranske kopče s dijamantima, smaragdima i dragim kamenjem koje su nosile imućnije ženske osobe.
Posebno nas je impresionirala dolama hrvatskog viteza stara više od 300 godina. Dolamu je nosio poljički knez, ali i alkarski vojvoda. Realizacija o otkupu Marinkove zbirke predmeta je, navodno, već bila finalizirana sa čelnicima sinjske gradske vlasti. Kako je u međuvremenu došlo do promjene (preslagivanja) vlasti, taj projekt je očito pao u drugi plan, što je prava šteta. Na samom odlasku iz glavičkog naselja Poljaci, naš sugovornik nam je priznao da bi mu najveća želja bila da njegova kolekcija vrijednih predmeta ostane u metropoli Cetinske krajine, jer je Sinj kao grad to zaslužio imati. - Ako se kojim slučajem to ne dogodi, volio bih barem da zbirka svoje mjesto nađe u jednoj od općina ili gradova cetinskog kraja, kaže Marinko Poljak. Slobodna Dalmacija
29. svibnja 2008.
U dugo napuštenoj kući napravili etno-imanje
Piše: Mladen Obrenović/EPEHA
Foto: Damir Glibušić / CROPIX
Vlasnica Mihaela Silović je uz pomoć obitelji i prijatelja uspjela stvoriti ugodan, autohton kutak za odmor
KOROĐ - Autohtono seosko imanje u Korođu od nedjelje će svojim gostima ponuditi prikaz života kakav je nekad bio u tom selu, naseljenom pretežno mađarskim stanovništvom. Od stare kuće, koja je punih 25 godina bila napuštena, vlasnica Mihaela Silović je uz pomoć obitelji i prijatelja uspjela stvoriti ugodan kutak za odmor, uživanje u tradicionalnim jelima koji će biti kombinacija mađarske i slavonske kuhinje, ali i boravak u sobama opremljenim starinskim namještajem.
- Kuća je sagrađena davne 1869. godine i u njoj je dugo živjelo više generacija jedne od najbogatijih obitelji u selu. Godine napuštenosti i zapuštenosti, ali i rat 1991. doveli su kuću i dvorište u doista jadno stanje, no uspjeli smo je srediti i urediti - kaže vlasnica Mihaela.
Osim velike kuće, za koju Slavonci zbog njezine ahitekture znaju reći da je sagrađena "na lakat", na ukupno 3800 četvornih metara dvorišta mnogo je zanimljivih sadržaja. Imanje će službeno biti otvoreno 1. lipnja.
Ideja o imanju nastala je zbog magarca!
Cijela je priča o seoskom imanju u Korođu, kaže u šali Mihaela Silović, počela od problema kamo smjestiti magarca kojeg je njezina obitelj kupila preko oglasa. Pronađena je kuća i veliko dvorište, pa su ideje o uređenju dolazile same od sebe, a magarcu sada društvo prave kokoši, patke, guske, jedan konj i vijetnamske svinje. - Kuću smo obnovili koristeći blato i stare cigle. Sve smo radili po starinskoj tehnologiji - dodaje Mihaela. Jutarnji list
29. svibnja 2008.
Vlada: Od 1. srpnja povećanje neoporezivog dijela dohotka
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak, kojima bi se od 1. srpnja s 1.600 na 1.800 kuna povećao iznos neoporezivog dijela dohotka te s 3.000 kuna na 3.200 osobni odbitak za umirovljenike, Vlada želi pomoći građanima da što lakše podnesu inflatorni udar i rast cijena, kazao je danas ministar financija Ivan Šuker na sjednici Vlade.
Zakonskim izmjenama, koje je Vlada po hitnom postupku uputila u saborsku proceduru, s 800 kuna na 900 kuna povećava se i osnovni osobni odbitak za uzdržavanu djecu.
Kako bi zakonske izmjene mogle 1. srpnja stupiti na snagu, Vlada je predložila izmijeniti i Zakon o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, budući da prihodi od poreza na dohodak u cijelosti pripadaju općinama, gradovima i županijama.
Šuker je kazao da će spomenutim povećanjima neoporezivog dijela dohotka državni i lokalni proračuni bilježiti manjak od oko 890 milijuna kuna, ali i naglasio kako to ne znači da će proračuni lokalnih jedinica biti manji, budući da rastu prihodi od poreza na dohodak.
Izvijestio je da su u prvih pet mjeseci ove godine prihodi od poreza na dohodak povećani za 20 posto, da se očekuje kako će se takav trend nastaviti do kraja godine, čime bi, tvrdi, proračunski prihodi lokalnih jedinica mogli biti veći za ukupno 1,5 milijardi kuna.
"Jedinice lokalne samouprave neće biti oštećene, nego će dobiti još više prihoda", rekao je Šuker.
Vlada je u Sabor uputila i prijedlog godišnjeg obračuna državnog proračuna za prošlu godinu, za kojega je premijer Ivo Sanader rekao kako lanjski proračun pokazuje da je njegova vlada u prošlom mandatu ostvarila zacrtane ciljeve - smanjila je deficit, ubrzala gospodarski rast, brinula o ravnomjernom razvoju i socijalno ugroženim društvenim skupinama.
"Sada je puno teže nego prošle godine, ali ćemo makroekonomsku stabilnost čuvati i u ovom mandatu", istaknuo je Sanader.
Saboru je upućen i prijedlog zakona o preradi i uporabi drva i proizvoda od drva, kojim se žele ostvariti preduvjeti za kvalitetnije institucionalno organiziranje, nadzor i kontrolu kvalitete proizvoda i proizvodnje, uvoz i izvoz polugotovih i gotovih proizvoda prerade drva.
Zakon, među inim, propisuje minimalne tehničke uvjete za postrojenja u prerade drva i proizvodnji namještaja, kao i da se, u slučaju kršenja zakon, pravnoj i fizičkoj osobi može izreći privremena zabrana djelatnosti. Slobodna Dalmacija
29. svibnja 2008.
Inozemni dug na kraju ožujka 34,4 milijarde eura
Hrvatski bruto inozemni dug na kraju ožujka ove godine iznosio je 34,36 milijardi eura, a tijekom prva tri mjeseca 2008. porastao je za 960 milijuna eura ili za 2,9 posto.
Pritom je inozemni dug poslovnih banaka povećan za 556 milijuna eura, ostalih domaćih sektora odnosno poduzeća za 389 milijuna eura, dug s osnova izravnih ulaganja porastao je za 142 milijuna eura, dok je istodobno država smanjila svoje zaduženje prema inozemstvu za 127 milijuna eura, pokazuju zadnji podaci Hrvatske narodne banke.
Proizlazi da su na rast vanjskog duga u prvom ovogodišnjem tromjesečju, u odnosu na kraj prošle godine, najviše utjecale poslovne banke.
Uz to, rastu duga i nadalje su snažno pridonosila trgovačka društva premda je njihovo zaduživanje znatno usporeno u odnosu na prvo tromjesečje 2007.
Istodobno se inozemni dug države nastavio smanjivati.
U prvom tromjesečju 2008. poslovne su banke povećale svoje inozemne obveze za 0,6 milijardi eura, pa je njihov inozemni dug na kraju ožujka iznosio 9,4 milijardi eura, što je udio od 27,4 posto u ukupnom vanjskom dugu Hrvatske, prema 26,6 posto na kraju ožujka prošle godine.
Rast inozemnog zaduživanja banaka u siječnju i veljači ponajviše je bio pod utjecajem sezonskih činitelja, a u ožujku se njihov inozemni dug smanjio, djelomice potaknut i priljevima inozemnih sredstava s osnove dokapitalizacija pojedinih banaka, napominju analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.
Dodaju da su takva kretanja bila najizrazitija kod inozemnih obveza s osnove gotovine i depozita, što se uglavnom može objasniti pretvaranjem depozita inozemnih banaka majki u vlasničke udjele u domaćim bankama.
Inozemni dug ostalih domaćih sektora u prva tri mjeseca 2008. povećao se za 0,4 milijarde eura te je na kraju ožujka iznosio 14,2 milijarde eura.
Iz HNB-a pritom navode da je rast duga ostalih domaćih sektora bio gotovo upola sporiji nego u istom razdoblju 2007. godine, što je dovelo do zaustavljanja rasta udjela duga tih sektora u ukupnome inozemnom dugu na razini s kraja 2007. od 41,2 posto.
Među pojedinim grupacijama trgovačkih društava najznačajnije usporavanje rasta ostvareno je kod duga ostalih (većinski privatnih) te mješovitih trgovačkih društava.
Inozemni dug s osnove izravnih dužničkih ulaganja u prva tri mjeseca 2008. također je rastao nešto sporije nego u istom razdoblju prošle godine. S povećanjem od 0,1 milijarde eura izravna dužnička ulaganja na kraju ožujka iznosila su ukupno 4,2 milijarde eura, a njihov je udio u ukupnom dugu 12,1 posto.
Za razliku od ostalih sektora, dug države u prva se tri mjeseca 2008. u odnosu na kraj prošle godine smanjio za 0,1 milijardu eura tako da je na kraju ožujka iznosio 6,6 milijardi eura.
Padu vanjskog duga države najviše su pridonijele redovite otplate obveza središnje države prema Londonskom i Pariškom klubu.
Udio vanjskog duga države u ukupnom inozemnom zaduženju Hrvatske smanjio se sa 20,1 posto na kraju prošle godine na 19,2 posto na koncu ožujka ove godine. Slobodna Dalmacija
29. svibnja 2008.
Svečana donatorska večera Zaklade za istinu o Domovinskome ratu
Za obranu hrvatskih generala prikupljeno 1,5 milijun kuna
Na sinoćnjoj svečanoj donatorskoj večeri Zaklade za istinu o Domovinskome ratu, na kojoj su prodavani rekviziti hrvatskih športaša za potporu pravnim obranama hrvatskih generala u Haagu, prikupljeno je 1,525.000 kuna. Donatorska večer, za koju je cijena bila tisuću kuna po osobi, održana je u Kristalnoj dvorani zagrebačkog Hotela Westin.
Na aukciji športskih rekvizita i trofeja koje su športaši darovali Zakladi za istinu o Domovinskom ratu u znak potpore generalu Anti Gotovini i ostalim hrvatskim generalima i optuženicima pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, najvišu cijenu od 100.000 kuna postigle su tenisice proslavljenog košarkaša Krešimira Ćosića koje je kupio ugostitelj iz Zadra.
Skijaška jakna 'snježne kraljice' Janice Kostelić prodana je za 92.000 kuna, a za 85.000 kuna kupljeni su proslavljeni bijeli šal i kapa francuskog policajca koje je na licitaciju ponudio trener 'brončane' hrvatske nogometne reprezentacije sa SP-a u Francuskoj 1998. godine, Miroslav Ćiro Blažević.
Među 40 predmeta za aukciju bili su i plivački kombinezoni Sanje Jovanović i Duje Draganje, teniski reket Gorana Ivaniševića, ogrtač i hlačice Željka Mavrovića.
Rekvizite i trofeje darovali su i hrvatski nogometaši, rukometaši, vaterpolisti, košarkaši, legende "Dinama" i "Hajduka" i drugi, a zbog velikog interesa sportaša za jesen je najavljeno održavanje još jedne donatorske večere.
Miroslav Ćiro Blažević naglasio je kako je sa zadovoljstvom sudjelovao u humanitarnoj akciji potpore sportaša za generale.
"Nadam se da će ova akcija pripomoći da oni što prije dođu među nas jer ako nekome nešto dugujemo to su sigurno oni", rekao je Blažević.
Na večeri je prikazan kratki film o svakom športašu i predmetu koji je darovao, nakon čega su uslijedile licitacije.
U glazbenom programu s "Carminom Buranom" nastupio je zagrebački pjevački zbor "Ivana pl. Zajca", te klapa "Kontrada".
Slobodna Dalmacija (ciro)
28. svibnja 2008.
Hrvatska neće dobiti Miloševićeve transkripte
Piše: Snježana Pavić
Foto: Reuters/Tanjug
DEN HAAG - UN-ov Međunarodni sud (ICJ) odbio je zahtjev Hrvatske da joj se dostave necenzurirani transkripti Miloševićevog Vrhovnog savjeta obrane i drugih tijela koja su rukovodila agresijom na Hrvatsku. No to ne znači da će Hrvatska, u slučaju da se sud proglasi nadležnim za tužbu kojom Hrvatska tuži Srbiju za genocid, ostati bez tih ključnih dokumenata.
- Sud je odlučio da u ovoj fazi postupka naš zahtjev nije opravdan. No to ne znači da isti zahtjev nećemo moći ponovo podnijeti - objasnio je hrvatski zastupnik Ivan Šimonović.
BiH je u procesu protiv Srbije ostala bez tih dokumenata jer je sud ocijenio da su prekasno poslali zahtjev, pa je zato Hrvatska odlučila tražiti ih odmah, i prije nego što je sud uopće donio odluku prihvaća li hrvatsku tužbu ili će se proglasiti nenadležnim.
Trećeg dana bitke za nadležnost pred Međunarodnim sudom hrvatsko izaslanstvo opovrgavalo je teze Srbije da oni ne mogu odgovarati za kršenje UN-ove Konvencije o genocidu tijekom agresije na Hrvatsku jer uopće nisu bili članica UN-a do 2000. godine. Nakon Ivana Šimonovića i Andreje Metelko-Zgombić, hrvatske su argumente u srijedu izlagali britanski pravni eksperti Philippe Sands i James Crawford.
Nije točno da je SRJ postala članica UN-a tek nakon pada Miloševića 2000., kad je novoizabrani predsjednik Vojislav Koštunica zatražio prijem u članstvo UN-a. Iako je Vijeće sigurnosti odbilo zahtjev SRJ da ta država automatski naslijedi mjesto bivše SFRJ u UN-u, čime su se protivile Hrvatska i ostale države nastale iz bivše Jugoslavije, VS nije ukinulo članstvo Jugoslavije u toj organizaciji. SRJ je od 1992. do 2000. uživala specijalni status u UN-u, sudjelovala u radu UN-ovih tijela, osim Glavne skupštine, koristila prostorije misije bivše države, a zastava SFRJ nikad nije bila skinuta s jarbola ispred zgrade na East Riveru, podsjetio je Philippe Sands. To znači da ju je čitavo vrijeme obavezivala UN-ova Konvencija o genocidu, tvrdi Hrvatska. Sam pravni zastupnik SRJ pred ovim sudom Radovan Etinski tvrdio je 1999. da je SRJ članica UN-a. Jutarnji list
28. svibnja 2008.
Osude Jeremićeve izjave
Predsjednik Republike Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader osudili su i odbacili jučerašnju izjavu srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića kako je Hrvatska kriva za etničko čišćenje Srba u Oluji.
U Srbiji još uvijek ima mnogo ljudi koji se ne sjećaju što se dogodilo - da su tenkovi iz Beograda, Novog Sada i Srbije dolazili u Hrvatsku razarati ne samo Vukovar nego i druge gradove te da su ispraćani često puta i s cvijećem, rekao je predsjednik Mesić. U tim njihovim napadima imali smo ogromne žrtve, nastavio je Mesić, i poručio kako bi bilo dobro da se toga sjete jer hrvatski tenkovi nisu išli ni prema Novom Sadu ni prema Beogradu.
Premijer Ivo Sanader izjavio je kako je Jeremiću rečeno što treba govoriti, a to je, kada se psihološki razmatra, obrambeni stav. Riječ je o činjenici da je Hrvatska bila napadnuta i da je Miloševićeva politika provodila velikosrpsku agresiju protiv susjednih država, pa i Hrvatske, te da je izgubila u tom ratu, nastavio je Sanader. Ocijenio je da se sada u Srbiji pokušavaju tješiti, i poručio kako bi Srbiji, uključujući i njezine proeuropske snage, bilo bolje da se suoči s tom prošlošću, a ne da govori kako je Hrvatska provela etničko čišćenje. Hrvatska je učinila samo ono što bi učinila svaka druga zemlja - u legitimnom i obrambenom ratu obranila je svoj teritorij, rekao je Sanader. Ostalo su su zastarjele floskule koje ne mogu promijeniti istinu o Domovinskom ratu, dodao je. Istina je jedna - Srbija je izvršila agresiju, a Hrvatska pobijedila u nametnutom ratu, naglasio je premijer.
Mesić i Sanader odgovarali su na novinarska pitanja nakon polaganja vijenaca na zagrebačkom Mirogoju u povodu Dana Oružanih snaga. HRT
28. svibnja 2008.
Povodom dana branitelja grada zagreba na glavnom gradskom trgu održat će se koncert kontroverznog glazbenika
Thompsonov koncert na Trgu: provokatori, ustaško i boljševičko znakovlje nisu dobrodošli!
Ne dirajte naš dio Svemira, želimo ovaj dan obilježiti dostojanstveno - poručio je u ime svih branitelja Ratko Dragović, predsjednik zbora branitelsjkih udruga uoči velikog koncerta Marka Perkovića Thompsona koji će se u petak održati na glavnog zagrebačkom trgu povodom Dana branitelja Zagreba.
- Poručujemo skupinama spremnim na provokacije da nisu dobrodošle, a to se odnosi na sve one koji namjeravaju isticati obilježja koja nisu u skladu s idejama Domovinskog rata - upozorio je Dragović, pojašnjavajući kako pritom misli na bilo kakvo boljševičko ili ustaško znakovlje.
- Vjerujemo da će Thomsonove pjesme prodrijeti do svakog građanina na Trgu bana Jelačića promovirajući ideje obitelji i slobode - kazao je predsjednik zbora braniteljskih udruga uoči velikog koncerta na kojem će, uz Thompsona, nastupiti i četiri javnosti do sada nepoznata branitelja glazbenika.
Nastup najkontroverznijeg domaćeg glazbenika za posjetitelje će biti besplatan, dok će, uz braniteljske udruge, dio svote od 98 tisuća kuna, potrebne za organizaciju događaja, dati zagrebački gradski Ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje.
Očekuje se, naravno, da će Thompsonov nastup napuniti Trg Bana Jelačića.
A.M., M.M., Slobodna Dalmacija
28. svibnja 2008.
Ponuda novih stanova manja od potražnje
Dva od deset kućanstava planiraju kupnju kuće ili stana u sljedećim godinama, većinom za stalno stanovanje
U srednjoj i istočnoj Europi (CEE regija) dogodile su se značajne promjene u području poslovanja s nekretninama. Najnovije istraživanje UniCredit grupe pokazuje da još uvijek postoji manjak stanova u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu.
>Unatoč snažnom ubrzanju stanogradnje tijekom posljednjih godina, ponuda novih stanova još uvijek ne može zadovoljiti potražnju<, kaže Erich Hampel, direktor CEE divizije u Grupi UniCredit.
Stopa posjedovanja vlastitih stanova i kuća u regiji je visoka, no zahvaljujući brzom rastu dohodaka, kućanstva sve više teže poboljšanju svojih uvjeta stanovanja. To je daljnji pokretač potražnje za nekretninama.
>Dva od deset kućanstava planiraju kupnju kuće ili stana u sljedećim godinama, većinom za stalno stanovanje<, ističe Hampel, te dodaje kako u takvom okruženju, postoji potencijal za daljnji razvoj stambenog tržišta.
Zahvaljujući procesu privatizacije, stopa posjedovanja vlastitog doma je u regiji općenito visoka, ali kakvoća stambenog fonda još uvijek zaostaje za zapadnoeuropskim standardima. Većina postojećeg stambenog fonda je naslijeđena iz socijalističkih stambenih sustava, jer je više od 70 posto stanova sagrađeno između 1945. i 1990. godine. Premda je taj stambeni fond razmjerno nov, čine ga često stanovi u propadajućim zgradama. Prosječna korisna stambena površina iznosi približno 63 četvorna metra, nasuprot prosječnih 87 u razvijenijim zemljama EU-a. U zemljama >stare< EU stanovi imaju prosječno 4,2 sobe, nasuprot prosjeka od samo 2,8 u CEE regiji.
>Istraživanje pokazuje da u prosjeku 56 posto ljudi živi u kućama, a samo 44 posto u stanovima<, pojašnjava glavna ekonomistica za CEE regiju Debora Revoltella. Postoje, međutim, neke značajne razlike unutar regije. Više od 70 posto stanovništva živi u kućama u Bosni i Hercegovini (75 posto), Srbiji (71 posto) i Mađarskoj (70 posto), dok je udio stanovništva koji živi u stanovima iznadprosječan u Rusiji (84 posto), Ukrajini (63 posto), Poljskoj (58 posto) i Češkoj (53 posto).
>Ne manjka samo stanova odgovarajuće kakvoće, nego ih također količinski nema dovoljno<, kaže D. Revoltella. Neke brojke mogu ilustrirati postojeće stanje. Broj stanova na tisuću stanovnika u regiji je prosječno 413, ispod standarda zapadne Europe (472), dok je nova gradnja dostigla gotovo 3,0 stambene jedinice na tisuću stanovnika u CEE regiji tijekom posljednje tri godine, nasuprot 7,4 u zapadnoj Europi.
Ivan Smirčić, Vjesnik
28. svibnja 2008.
Diana, prva žena na svijetu koja će voziti kanader
OSIJEK - Prva žena u svijetu koja će upravljati zahtjevnim protupožarnim zrakoplovima Canadair CL-415 uskoro će postati pilotkinja iz Tenja, Diana Doboš.
"Upravljati kanaderom samo je još jedan novi izazov u mojoj pilotskoj karijeri. Teško je usporediti letove različitim avionima, svaki od njih ima svoje čari i svaki je izazov za sebe. To je iznimno zahtjevno i mislim da to ne može svatko. Nije jednostavno u jednom trenutku leta avion pretvoriti u brod, a onda opet u avion. Iako na prvi pogled možda izgleda strašno, zapravo je zanimljivo, a sve je stvar koncentracije i prilagodbe", otkriva Diana i dodaje kako se iskreno nada da će već od ovog ljeta gasiti požare.
Inače, kanaderima u Hrvatskoj upravljaju isključivo vojni piloti koji tijekom godine lete vojnim avionima, a ljeti gase požare. Diana je također jedna od njih te se i tu može podičiti titulom prve. Naime, ona je i prva žena pilot u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu.
"Već u srednjoj školi počela sam se baviti padobranstvom, pa se u meni rodila želja da se bavim zrakoplovstvom. Ratna zbivanja bila su samo poticaj da postanem vojni pilot. Letenje je jednostavno ljubav", kaže Dijana.
Svoje mogućnosti do krajnjih je granica Diana je isprobala sudjelujući u letovima Akro-grupe Krila oluje. "Akrobatsko letenje u grupi osobito je atraktivan, ali zahtjevan način letenja. Strah se mora zauzdati, a tada adrenalin postaje jači i tjera te dalje", kaže Doboš.(sdo)Jutarnji list
27. svibnja 2008.
Oporba: Rast minimalne plaće "pojest" će inflacija i poskupljenja
Prijedlog zakona o miminalnoj plaći, po kojemu bi se od 1. srpnja minimalna plaća povećala za oko 300 kuna, s dosadašnjih 2441 kunu bruto na 2747 kuna bruto, dobio je danas potporu saborskih zastupnika u pojedinačnoj raspravi, ali su oni oporbeni upozorili da se to povećanje, zbog inflacije i aktualnih poskupljenja, gotovo neće ni osjetiti.
"Ovo o čemu sada razgovaramo bit će pojedeno poskupljenjima i prije nego zakon stupi na snagu", poručio je Zvonimir Mršić (SDP), prozivajući Vladu da zakon predlaže kao "izliku zbog poskupljenja", te napominjući da je cijena litre benzina, od kada je zakon u proceduri, veća za jednu kunu.
Mršić je rekao i da su nedavno za oko 6 posto povećane plaće državnim dužnosnicima, da su visokim dužnosnicima plaće povećane za više od 2747 kuna koliko bi iznosio 'miminalac', te upitao kako sada radnicima govoriti da će im 300 kuna bruto poboljšati materijalni položaj.
Oporbenjaci su upozorili i da će zakon donekle poboljšati položaj samo dijela od ukupno 115 tisuća radnika koji primaju plaću do 2500 kuna.
Ocjenjuju, naime, da zakon diskriminira oko 64 tisuće zaposlenih u tekstilnoj, drvno-prerađivačkoj i kožarsko-obućarskoj industriji, za koje je predviđeno četverogodišnje prijelazno razdoblje u kojem bi se udio minimalne plaće množio s određenim koeficijentom, od 0,94 u prvoj godini do 0,98 u četvrtoj godini.
"To je nepravda ovoga zakona", poručio je Gordan Maras (SDP), koji nužnim drži da se sve radnike stavi u jednak položaj, a za isto se zalaže i nezavisni zastupnik Dragutin Lesar, upozorivši da će tih 64 tisuće ljudi, koji ionako maju najniže plaće, primati tzv. umanjenu minimalnu plaću, što smatra diskriminirajućim.
Iz SDP-a su najavili amandman po kojemu će radnicima u poduzećima spomenutih industrijskih grana razliku do minimalne plaće nadoknaditi država.
Iz HDZ-ovih klupa, pak, u cijelosti pozdravljaju zakon i hvale napore socijalnih partnera (Vlade, sindikata i poslodavaca) u izradi zakonskog rješenja koje će zajamčiti iznos minimalne plaće.
Dragan Kovačević (HDZ) naglasio da je Hrvatska, u odnosu na 20 zemalja EU koje su zakonom propisale minimalne plaće, s zajamčenim iznosom od 2747 kuna bruto ili 379 eura "bolja" od devet članica EU - početkom ove godine minimalna se plaća u EU kretala od 92 eura u Bugarskoj do 1570 eura u Luksemburgu.
Istaknuo je kako zakon ima višestruko značenje za cjelokupni gospodarski u socijalni sustav, jer 'minimalac' postaje zakonska obveza, osigurava se njegov rast vezano uz realni godišnji rast BDP-a, suzbija se rad na crno, te osigurava osnovica za veće mirovine.
Isto misli i Goran Marić (HDZ), ističući kako zakon pokazuje da socijalno pitanje nije samo ekonomsko, nego i moralno pitanje, a što, istaknuo je, moraju shvatiti poslodavci (poduzetnici) te pokazati socijalnu odgovornost prema svojim radnicima. Slobodna Dalmacija
27. svibnja 2008.
Krenula braniteljska karavana
Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor ispratila je karavanu "Da se ne zaboravi - 2500 kilometara diljem Hrvatske".
To je 8. tradicionalna karavana u kojoj će 30-ak branitelja prijeći oko 2500 kilometara kroz Hrvatsku. Obići će bolnice i zdravstvene ustanove koje su bile na prvim crtama obrane - u Karlovcu, Gospiću, Zadru, Šibeniku, Splitu, Metkoviću, Dubrovniku, Sisku, Kutini, Pakracu, Lipiku, Novoj Gradiški, Slavonskom Brodu, Đakovu, Osijeku i Vinkovcima, a završit će 31. svibnja u Općoj bolnici u Vukovaru. Svim bolnicama i zdravstvenim ustanovama koje će obići, uručit će prigodne zahvalnice.
Kosor je rekla kako smo svakodnevno u Karavani "Da se ne zaboravi" unapređujući sustav kojim se brinemo za branitelje i članove njihovih obitelji. Pozvala je da se svi na putu prisjete branitelja koji su dali živote za neovisnu, samostalnu, demokratsku i europsku Hrvatsku, jer su nedavna pozivnica za NATO, kao i skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju, doprinos branitelja i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. HRT
27. svibnja 2008.
Opet skuplje gorivo
U ponoć su opet poskupjeli naftni derivati na Ininim benzinskim crpkama. Eurosuper 95 od ponoći se prodaje po cijeni od 9,30 kuna po litri, što je poskupljenje za 3,4 posto u odnosu na dosadašnjih 8,99 kuna po litri.
Za 3,5 posto poskupjele su ostale dvije vrste motornih benzina, pa će se do 10. lipnja, Super 95 prodavati po cijeni od 9,05 kuna po litri (do sada 8,74 kune), a Super plus 98 po 9,40 kuna (do sada 9,08 kuna).
Eurodizel je njaviše poskupio. Njegova nova cijena je 9,69 kunu po litri (do sada 9,27 kuna). Dizel je poskupio na 9,58 kuna (do sada 9,17 kuna). Poskupljenje nije zaobišlo ni i plavi dizel, čija je nova cijena 5,60 kune po litri (do sada 5,36 kuna), te lož ulje koje se prodaje po 6,98 kuna (do sada 6,60 kuna). Vlada zasad nije intervenirala trošarinama na cijenu goriva. HRT
27. svibnja 2008.
Zbog Domovinskog rata maturirala jedna škola manje
Piše: Dora Koretić
Foto: Vladimir Ivanov / CROPIX
Grad Zagreb ove je godine iz školskih klupa "izbacio" čak 600 učenika manje nego prijašnje, a to je brojka koja odgovara prosječnoj zagrebačkoj srednjoj školi. Prema podacima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, ove je godine maturiralo 9472 učenika, prijašnje je iz škole izašlo 10.029 učenika, a godinu prije njih 10.426.
Za drastično smanjenje broja maturanata, kažu u Gradu, krivac je demografska slika Hrvatske na kojoj se primjećuje drastičan pad broja stanovnika, a činjenica je i da su današnji maturanti rođeni 1990. i 1991. godine, kada je Hrvatsku zatekao rat.
- Naši učenici koji su ove godine izašli iz škole djeca su generacije roditelja koju je zatekao Domovinski rat. To je generacija djece čiji su roditelji mahom bili na ratištima, a zbog toga je prije četiri godine broj upisane djece i bio manji. Zato je sada i broj srednjoškolaca manji - kažu u Uredu. Potvrđuje to i demograf Jakov Gelo pojašnjavajući da je riječ o generaciji djece poznatoj po znatno manjem broju rođenih.
- Očekuje se da će i sljedećih godina biti manji broj maturanata jer je Hrvatska cijelo to razdoblje, otprilike do 1995. godine, bila pod utjecajem agresije i ratnih zbivanja. Riječ je o godinama s manjim brojem rođenih, no taj bi se pad vrlo vjerojatno dogodio i da nije bilo rata. Naime, Hrvatska je došla pod utjecaj trenda prema kojem ljudi sve manje imaju djecu - kaže Gelo.
2000./01. - 11.446
2001./02. - 11.179
2002./03. - 11.323
2003./04. - 11.340
2004./05. - 10.456
2005./06. - 10.426
2006./07. - 10.029
2007./08. - 9427 Jutarnji list
26. svibnja 2008.
'Ademiju i Norcu nije dokazano nijedno kazneno djelo'
Foto: Damjan Tadić/Cropix
ZAGREB - Na suđenju dvojici hrvatskih generala optuženih za ratne zločine u akciji Medački džep u rujnu 1993., branitelj prvooptuženog Rahima Ademija, Čedo Prodanović, rekao je danas u završnim riječima da tijekom kaznenog postupka nije dokazano da je Ademi počinio bilo koje kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.
Prodanović je utvrdio da je optužba bila neosnovana i dok se nisu pojavili novi dokazi - ratni dnevnik i zapovijedi, te da na temelju tih dokaza apsolutno nije osnovana, kao i da Ademi nije zapovijedao akcijom u Medačkom džepu.
"Zapovijedi za napad i formiranje Sektora jedan pisao je Ademi prema nalogu generala Janka Bobetka. Tim zapovijedima je formiran Sektor jedan kojim je operativno zapovijedao drugooptuženi Mirko Norac", tvrdi Prodanović.
On također tvrdi da su na pripremi akcije radili Mladen Markač, Norac i Bobetko, što se, dodao je, vidi iz knjige generala Bobetka "Sve moje bitke" u kojoj ni u jednom trenutku ne spominje Ademija. Osim toga, rekao je Prodanović, Ademi nije dao bilo kakvu zapovijed Norcu, što, kaže Prodanović, potvrđuje iskaz Željka Sačića, dok je zahtjev za povlačenjem usmeno izdao general Petar Stipetić koji je nakon toga Ademiju naložio da je pismeno formulira.
Ademijev branitelj smatra da je tužiteljstvo pod dojmom da je taj predmet prvi koji je ustupljen Hrvatskoj od strane Haškog suda te da je zbog toga pod velikim zanimanjem javnosti.
Obrana drugooptuženog Mirka Norca odbacila je optužnicu te je, ustvrdivši kako tužitelji nisu dokazali da je i jedan vojnik pod Norčevom zapovijedi počinio zločin, zatražila njegovo oslobađanje.
Norčev branitelj Željko Olujić ustvrdio je na početku završne riječi da kaznena odgovornost postoji samo ako je zapovjednik točno znao da su se zločini dogodili ili će se dogoditi.
Prema hrvatskom kaznenom materijalnom pravu, optuženik se ne može proglasiti krivim ako mu se ne dokaže ta svijest koja, tvrdi Olujić, nije dokazana. Dodao je da se okrivljenik ne može kazniti za ono što u zakonu nije navedeno kao kažnjivo djelo.
Olujić smatra da je prepuštanjem postupka protiv dvojice generala hrvatskom pravosuđu Haaški sud pristao na uporabu hrvatskih zakona. Norčev je branitelj rekao da je na postupak utjecala politika, dodavši da pri tome misli na prikupljanje materijala i podizanja optužnice pred Haškim sudom.
Dodao je da nije bilo govora o dvostrukoj liniji zapovijedanja.
"U Medačkom džepu su se od 9. do 17 rujna 1993. dogodila ubojstva 23 srpska civila i pet zarobljenika, mučenja, namjerna razaranja 300 građevinskih objekata, trovanje bunara, ubijanje stoke i pljačkanje vrijedne civilne imovine", ustvrdio je je tužitelj Antun Kvakan, tražeći da se dvojicu generala osudi uzimajući u obzir "sve olakotne i otegotne okolnosti". Jutarnji list
26. svibnja 2008.
Hrvatski fizičari bore se za zlatnu medalju
Piše: Ivana Kalogjera-Brkić
Iz Trogira je stigla još jedna vijest o sjanom uspjehu hrvatskih učenika. Na 21. Međunarodnom turniru mladih fizičara, koji se ove godine održava u našoj zemlji, u konkurenciji 21 tima sa tri kontinenta, hrvatski su se mladi fizičari plasirali u finale. Protivnici u borbi za zlatnu medalju bit će im ekipe Njemačke i Novog Zelanda. Finalno natjecanje održat će se u utorak na splitskom Fakultetu elektorotehnike, strojarstva i brodogradnje s početkom u 9 sati.
Boje hrvatskoga tima brane Veronika Sunko (kapetanica ekipe), Vilim Štih i Marija Došlić, svi učenici V. gimnazije iz Zagreba, zatim Nina Kamčev, učenica XV. gimnazije u Zagrebu i Vedran Komlen, učenik bjelovarske gimnazije. Njihovi su voditelji Damjan Pelc, student na fizičkom odsjeku PMF-a te Dario Mičić, profesor na V. gimnaziji u Zagrebu. Organizator je turnira Hrvatsko fizikalno društvo.
Turnir mladih fizičara međunarodno je ekipno natjecanje učenika srednjih škola u znanju fizike. Svaku zemlju predstavljaju ekipe od pet učenika i dva voditelja. Ekipe tijekom čitave godine pripremaju originalna rješenja za 17 unaprijed zadanih problema koji se tiču raznih područja fizike, izvodeći eksperimente te konzultirajući stručnu literaturu. Natjecanje se sastoji od pet kvalifikacijskih krugova - fizikalnih borbi, te finala u kojem se susreću tri najuspješnija tima, a je ove godine među njima i naš tim.
U finalnom natjecanju koje će biti otvoeno i za javnost timovi će raspravljaju o tri znanstvena problema. Svi će se pritom izmijeniti u ulogama izazivača, izlagača i ocjenjivača. Njihovu će izvedbu ocijeniti šest članova žirija, uglavnom profesora sa uglednih svjetskih sveučilišta i znanstvenika.
Prvi međunarodno natjecanje učenika u znanju iz fizike održano je 1988. godine. Hrvatska se natječe od 2002. godine, a najbolji uspjeh postigli smo 2006. u Bratislavi kada je naša ekipa osvojila zlatnu medalju. Upravo zbog odličnih rezultata naših učenika, Hrvatskoj je i dodijeljena ta čast da bude domaćin ovogodišnjeg turnira. Jutarnji list
26. svibnja 2008.
NAKON NEKOLIKO ODGODA, DO KRAJA 2008.
Dolina Neretve još ove godine postaje park prirode
Jedinstvenu prirodnu cjelinu budućeg parka prirode činilo bi 25 kilometara dugačka dolina Neretve od Hutova blata u BiH do ušća razgranatog u prostranu deltu - ukupno oko 20 tisuća hektara
piše Stanislav Soldo / Epeha
Denis Jerković / CROPIX
Dolina Neretve bi do kraja 2008. trebala postati dvanaesti hrvatski park prirode, unatoč protivljenju aktualne gradske vlasti Opuzena, koja je "svojim vezama" prošle godine uspjela stopirati ovaj ekološki projekt uz obrazloženje da će se dolina Neretve tako unazaditi za najmanje pedeset godina.
Prijedlog proglašenja doline Neretve parkom prirode odbačen je tada zbog "tehničkih manjkavosti", a zapravo se radilo o predizbornom triku državne vlasti, koja se očito nije htjela zamjeriti dijelu lokalne zajednice.
Međutim, za razliku od prošle godine, kad su bili popustljivi prema Opuzencima, Državni zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo kulture ovaj su put odlučni do kraja provesti projekt zaštite jedine hrvatske delte, a u tom su im potporu pružili i vijećnici Metkovića, predvođeni biologinjom i ekologinjom dr. Višnjom Bukvić, koja se dvadesetak godina intenzivno bavi istraživanjem biljnog i životinjskog svijeta Neretve.
Jedino tako bi se, smatraju metkovski gradski vijećnici, dugoročno osigurala kvalitetna zaštita biljnog i životinjskog svijeta jedine hrvatske delte.
- Prepoznajući značenje doline Neretve, Ministarstvo kulture pristupilo je razradi projekta proglašenja doline Neretve dvanaestim parkom prirode, o čemu mora odlučiti Sabor - ističe dr. Bukvić.
Još prije desetak godina, kao podloga parku prirode, usvojena je Studija o socijalno-ekonomskom aspektu i zaštiti Neretve, koja podrazumijeva tradicijski način obrade zemlje te razvijanje ekoturizma, kao dugoročno perspektivne gospodarske djelatnosti.
Naime, dolina Neretve, kao rijetko koje hrvatsko područje, može domaćim i inozemnim gostima ponuditi fotosafari i izlete u tradicionalnim neretvanskim trupicama i lađama kroz jedinstvena močvarna staništa.
- Kako bi se spasile ugrožene vrste, nužno je zakonski urediti zaštićena područja, a što je jedino moguće proglašenjem parka prirode - smatra biologinja dr. Bukvić.
Ona također objašnjava kako se u parku neće ograničavati dosadašnje navike lokalnog stanovništva, koje će nužno morati poštovati zakonske odredbe, što znači da će se kažnjavati krivolov, lov nedopuštenim sredstvima ili, primjerice, izlovljavanje zaštićenih vrsta, a što je i do sada bilo kažnjivo.
Jedinstvenu prirodnu cjelinu budućeg parka prirode činilo bi 25 kilometara dugačka dolina Neretve od Hutova blata u BiH do ušća razgranatog u prostranu deltu - ukupno oko 20 tisuća hektara. Slobodna Dalmacija
26. svibnja 2008.
Na ušću Neretve najduža pješčana plaža Jadrana
Za potrebe izgradnje kontejnerskoga i terminala za rasute terete, bit će potrebno izvaditi goleme količine pijeska, kojim se planira spojiti sadašnji kraj lijeve obale Neretve zvani Điga s jedinim preostalim Škanjem
piše Ante Šunjić/EPEHA
Foto: Ante Šunjić / EPEHA
Nasipanjem nekoliko kilometara dugačkoga područja od Škanja na ušću rijeke Neretve do mjesta Blace, izgradit će se najduža pješčana plaža na Jadranu! Dugogodišnja ideja dr. Vinka Matića, ravnatelja pločanskoga Doma zdravlja, počela je dobivati konkretnije obrise nakon održanoga sastanka predstavnika Svjetske banke, Lučke uprave Ploče i lokalnih ekoloških udruga.
Doktor Matić najzaslužniji je što su uopće sačuvani ostaci ostataka prekrasnih pješčanih otoka poznatijih kao Škanj, formiranih nakon što je Neretva tijekom dugog niza godina "dopremala" goleme količine pijeska. Nakon izgradnje hidroelektrana u susjednoj državi, dotok pijeska je zaustavljen, a novi udarac Škanju zadali su brojni brodovi koji su nekontrolirano odvozili pijesak. Spas za pješčane otoke pokraj kominskoga ušća stigao je izgradnjom terminala u Luci Ploče.Naime, za potrebe izgradnje kontejnerskoga i terminala za rasute terete bit će potrebno izvaditi goleme količine pijeska, kojim se planira spojiti sadašnji kraj lijeve obale Neretve zvani Điga s jedinim preostalim Škanjem, a s obzirom na radove koji se upravo odvijaju na opuzenskome dijelu ušća, u konačnici će se dobiti kilometarska pješčana plaža.
Predstavnici Svjetske banke, koji kreditiraju izgradnju lučkih terminala, podržali su projekt, osobito nakon što su im prezentirane snimke stare dvadesetak godina na kojima se vidi kako je Škanj nekada izgledao. U Lučkoj upravi Ploče izvijestili su kako počinje izrada projektne dokumentacije i uključivanje svih subjekata koji će realizirati ovaj projekt, osobito Plovputa, čiji je zadatak obaviti iskop pijeska. Poseban adut u cijeloj priči je angažman Luke Bebića, predsjednika Hrvatskoga sabora i čelnog čovjeka Upravnog vijeća Hrvatskih voda, emotivno vezanoga uz to područje, koji je izrazio interes za izgradnju "neretvanske Copacabane".
26. svibnja 2008.
Matematičari izračunali: Hrvatska će biti druga u skupini
Piše: Tanja Rudež
Foto: Nenad Dugi/CROPIX
Matematičari Franka Miriam Brueckler i Dinko Cicvarić, autori knjige 'Nogometna matematika i fizika', objašnjavaju matematiku i fiziku u pozadini najpopularnijeg sporta na svijetu.
Nogomet je vrlo inteligentan sport. To je zapravo igra osvajanja terena i dobra nogometna momčad mora, uz fizičke, imati i naglašene ljudske kvalitete koje omogućavaju razvijenu suradnju te taktiku i strategiju, što je bez sumnje pitanje inteligencije - tvrde matematičari dr. Franka Miriam Brueckler i Dinko Cicvarić, autori knjige "Nogometna matematika i fizika" koja uskoro izlazi u izdanju Školske knjige.
Franka Miriam Brueckler docentica je i prodekanica za nastavu na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu, a Dinko Cicvarić budući profesor matematike i fizike. Kuriozitet je, međutim, da će Cicvarić biti prva osoba u Hrvatskoj koja je diplomirala na temu odnosa matematike, fizike i nogometa.
- Obožavam nogomet i igram ga kad god mogu - rekao je Cicvarić koji se u svom diplomskom radu bavi primjenom matematike i fizike u analizi nogometnih utakmica u Prvoj hrvatskoj ligi tijekom sezone 2006/2007. godine. Ni njegova mentorica dr. Franka Miriam Brueckler ne krije da uživa gledati nogometne utakmice.
Surađujući na diplomskom radu, mentorica i student odlučili su svoje spoznaje o znanosti u John Wesson:
Vjerojatnost da nogometaš postigne gol iz jedanaesterca iznosi 70 posto
pozadini nogometa sročiti u popularno-znanstvenu knjigu "Nogometna matematika i fizika", namijenjenu širokoj čitateljskoj populaciji koja ima srednjoškolsko znanje iz fizike i matematike.
Za razliku od mnogih sportova, znanstvena pozadina nogometa slabo je istražena pa nema mnogo dostupne literature. Najpoznatija knjiga na tom području svakako je "The Science of Soccer" engleskog matematičara Johna Wessona koji se bavio analizom utakmica i prvenstava, ali i vjerojatnostima.
- Primjerice, Wesson je na osnovi statističkih podataka izračunao da je vjerojatnost da nogometaš postigne gol iz jedanaesterca oko 70 posto. On smatra da su ljudi na temelju iskustva izabrali udarac sa 11 metara kao 'najstrožu kaznu' jer je to udaljenost s koje je velika vjerojatnost da će se postići gol, a s druge strane ni golman nije lišen šansi da ga obrani, što igri daje posebnu draž - rekla je dr. Brueckler.
Naši su sugovornici istaknuli da je teže predvidjeti rezultate na svjetskim i europskim prvenstvima, nego u nacionalnim nogometnim ligama ili međunarodnim nogometnim kupovima.
- Klađenje je u nogometu mnogo teže nego u nekim drugim sportovima - rekao je Cicvarić, naglasivši da su istraživači u Nacionalnom laboratoriju u Los Alamosu istraživali nepredvidivost rezultata u pet sportova: nogometu, košarci, bejzbolu, američkom nogometu i hokeju na ledu.
- Naposljetku, pokazali su da što manje koševa ili golova pada po utakmici, to je veća vjerojatnost da pobijedi objektivno slabija momčad. Kako je u nogometu broj pogodaka manji nego u košarci ili rukometu, rezultat je nepredvidiviji - dodala je dr. Brueckler. Upitali smo dvoje matematičara poznaju li vrhunski nogometaši fiziku i matematiku nogometa. - Nogometaši igraju prema instinktu, oni tu fiziku i matematiku primjenjuju instinktivno. No, matematičke analize nogometnih utakmica mogle bi koristiti nogometnim trenerima, menadžerima, kao i sportskim novinarima - rekli su Franka Miriam Brueckler i Dinko Cicvarić.
Nobelovac Bohr bio nogometaš
Jedan od najvećih fizičara 20. stoljeća, nobleovac Niels Bohr bio je strastveni nogometaš pa je čak igrao u prvoj danskoj ligi. Još bolji nogometaš bio je njegov brat, matematičar Harald Bohr koji je igrao za dansku reprenzetaciju.
Bivši trener Bayerna Ottmar Hitzfeld je nastavnik matematike i sporta. On je moj omiljeni trener: kod njega se vidi da ima dobro logičko razmišljanje i da mnogo polaže na strategiju - rekla je Franka Miriam Bruckler koja najviše voli gledati utakmice njemačke nogometne lige.
Jutarnji list
21. svibnja 2008.
Tužiteljstvo zatražilo osuđujuću presudu za Ademija i Norca
Tužitelj na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu zatražio je danas u završnoj riječi da dvojicu časnika zagrebački Županijski sud proglasi krivima za zločine u Medačkom džepu, gdje su stradali srpski ratni zarobljenici, civili i njihova imovina.
U Medačkom džepu su se od 9. do 17 rujna 1993. dogodila ubojstva 23 srpska civila i pet zarobljenika, mučenja, namjerna razaranja 300 građevinskih objekata, trovanje bunara, ubijanje stoke i pljačkanje vrijedne civilne imovine, ustvrdio je je tužitelj Antun Kvakan, tražeći da se dvojicu generala osudi uzimajući u obzir "sve olakotne i otegotne okolnosti".
U višesatnoj završnoj riječi Kvakan je ponovio da su Ademi i Norac krivi po zapovjednoj odgovornosti jer su bili dužni spriječiti ponašanje vojnika koje je bilo suprotno ženevskim konvencijama, odnosno ratnim pravima i običajima.
Kazao je da se ne mogu prihvatiti tvrdnje da nisu znali što se na terenu događa, kao ni one u kojima u potpunosti odbacuju zapovjednu odgovornost.
Tužiteljstvo je ostalo kod tvrdnje da se Ademi, iako formalno zamjenik zapovjednika, ponašao kao zapovjednik koji je od početka akcije do predaje zauzetih područja UNPROFOR-u donio i potpisao 83 naredbe.
Kvakav je rekao da je zbog toga nemoguće prihvatiti tezu Ademijeve obrane da nije bio odgovoran ili da je operacijom zapovijedao tadašnji načelnik glavnog stožera Janko Bobetko preko admirala Davora Domazeta Loše.
- Ako je i točno da je Bobetko sve isplanirao logično je da je poslao i ljude da kontroliraju kako se akcija provodi - smatra tužitelj.
Odbacio je i Norčeve tvrdnje da Sektor 1 nikada nije zaživio, pa da mu zbog toga niti nije mogao biti na čelu. O osnivanju i djelovanju tog izdvojenog zapovjednog područja svjedoče iskazi svjedoka, zapovjedi i dnevnički zapisi, a iz svega proizlazi da je pod njegovim zapovjedništvom bila i specijalna policija, kazao je Kvakan.
Iako su mnogi pripadnici HV-a svjedočili da su optuženi časnici inzistirali na poštivanju međunarodnih konvencija, tužiteljstvo je uvjereno da je izostala stvarna kontrola na terenu te da su Ademi i Norac sve prepustili nižem zapovjednom kadru, odnosno samovolji.
- Neki hrvatski vojnici u akciju su išli iz vlastitih interesa, a neki radi pljačke. Mnogi su se poveli i osvetom - rekao je Kvakan, ističući da su optuženi trebali riješiti pitanje vojne policije prije nego što su prihvatili krenuti u akciju.
Najveći im je propust bio što nisu osigurali dovoljan broj vojne policije, unatoč saznanjima da je "potencijal bezakonja" na terenu bio izuzetno velik, ustvrdio je tužitelj koji se u završnoj riječi osvrnuo i na sve pojedinačne točke optužnice.
Prije izricanja presude, svoje će završne riječi u ponedjeljak, 26. svibnja iznijeti i obrana.
Slobodna Dalmacija
21. svibnja 2008.
Najmanje slavonsko selo neće biti izbrisano sa zemljopisnih karata
Piše: Danijela Novak/EPEHA
Foto: Danijela Novak
KITIŠANCI - U najmanjem slavonskom selu nedaleko od Belišća živi samo 46 obitelji koje su svoje domove sagradile u tri ulice, nanizane jedna uz drugu. No mještanima Kitišanaca, drevnog sela koje datira čak iz trinaestog stoljeća, epitet "najmanjeg sela" poticaj je za stvaranje što ugodnijeg i ljepšeg mjesta u koje dolazi sve više mladih obitelji.
Zajedničkog dobrovoljnog rada u tom pitomom selu, koje se može obići za petnaestak minuta, ne manjka pa su složne ruke mladih i onih malo starijih napravile dječje igralište, društveni dom i nogometno igralište, a odvažnoj nogometnoj ekipi smiješi se ulazak u Prvu ligu. Kako i ne bi kada je od 150 stanovnika njih 46 u dobi do dvadesetak godina, pa mještani ne strahuju za budućnost sela. I dok su ljuljačke u drugim selima često prazne, u Kitišancima će uskoro napraviti nove.
Zvono na crkvi Sv. Ivana Krstitelja godišnje se češće oglasi prigodom krštenja negoli pogreba, čime se ne mogu pohvaliti ostala brojnija sela. - Raduje nas što mladi ljudi dolaze, jer su Kitišanci blizu Belišća i Valpova, ali i udaljeni od gradske buke i gužve. Unazad desetak godina uz pomoć grada Belišća sagrađena je kompletna infrastruktura, u društvenom domu okuplja se mladež, a imamo i šest uspješnih privatnih poduzetnika koji se bave strojogradnjom, proizvodnjom plastenika, ugostiteljstvom i popravcima automobila.
Kako mladih ima sve više, uskoro će se osnovati Kulturno-umjetničko društvo u kojem će se njegovati slavonska pjesma i običaji - priča Damir Disep, predsjednik seoskog Mjesnog odbora.
Kad počinju radovi u selu, okupi se najmanje dvadesetak ljudi, a od drveća koje su srušili kako bi napravili dječje igralište na blagdan Sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika sela, zapaljeni su Ivanjski krijesovi. - Za koju godinu napravit ćemo i četvrtu ulicu pa nećemo biti izbrisani sa zemljopisnih karata kao Marijanski Ivanovci, nedaleko od Valpova, gdje živi posljednja stanovnica - kaže Disep.
Zanimljivo je porijeklo imena Kitišanci u kojem su u 19. stoljeću bile štale valpovačke grofovske obitelji Prandau-Normann. Naime, oko štala je bilo napravljeno puno kanala za odvodnju, pa je mjesto tzv. šancevima bilo okićeno - odatle i naziv Kitišanci. Većina mještana su Dalmatinci koji su u Slavoniju došli trbuhom za kruhom, pa su u Slavoniji na kraju i ostali. Jutarnji list
21. svibnja 2008.
Zbog državne birokracije propao projekt gradnje 20 farmi za potrebe Gavrilovića
Piše: Mate Piškor/EPEHA
Foto: Miroslav Kiš / Cropix
SISAK - Za potrebe Gavrilovića ove je godine trebao biti dovršen projekt gradnje 20 mini farmi svinja, koje bi postale sirovinska baza za potrebe petrinjske mesne industrije.
No, od razvoja kooperacije za sada ništa, a u Gavriloviću najodgovornijim smatraju sporu državnu birokraciju i neusklađenost prostornih planova s potrebama i stvarnim životom.
- Kada se krenulo u realizaciju projekata gradnje 20 mini reprocentara za farmere, pojavio se problem da je nemoguće naći lokaciju za gradnju tih objekata koja bi zadovoljavala postojeće odredbe prostornih planova. Primjerice, farmer ima raspoloživo zemljište uz kuću, ali se farma mora odmaknuti 300 m od kuće, jer se ista smatra građevinskom zonom i dolazi u područje gdje nema potrebne infrastrukture i gradnja farme jednostavno je neizvediva u zadanim financijskim okvirima - ističe predsjednik Uprave Gavrilović poljoprivrede dr. Nedo Stoić.
Pojašnjava da je u planu bila gradnja dvadesetak farmi, a nije sagrađena niti jedna.
- Zbog toga sada moramo dio kvalitetnih rasplodnih svinja proizvedenih u našem reprocentru Stanci kod Petrinje umjesto u daljnju proizvodnju slati na klanje - ističe dr. Stoić. Dodaje da određenih pomaka ipak ima pa će na području Popovače uskoro biti sagrađena tri mini reprocentra. - Prostorni planovi te općine omogućuju razvoj poljoprivrede i mogu biti dobar primjer ostalim lokalnim samoupravama - Nedo Stoić.
U Gavriloviću smatraju da je važno što je vodstvo Županije prepoznalo taj problem. Županica Marina Lovrić organizirala je sastanak sa svim zainteresiranim načelnicima i gradonačelnicima, voditeljima odjela prostornog planiranja, te predstavnicima Gavrilovića na kojem su izneseni prijedlozi za izmjene i dopune prostornih planova, a prvenstveno se radi o definiranju udaljenosti farmi od građevinskih zona i modelu za izračun uvjetnih grla.
Ti prijedlozi bit će prvo prihvaćeni na razini Županije i tako će poslužiti kao model za izmjene i dopune prostornih planova gradova i općina, a u skladu s postojećim zakonodavstvom. Jutarnji list
21. svibnja 2008.
Otok: 600 momaka čeka nevjestu
Otočki su čelnici svjesni problema zvanog neženje pa je općinski vijećnik Zlatko Grgat, i sam neženja, više puta neuspješno predlagao da se u slučajevima kada je oboje mladenaca iz općine Otok dodijeli jednokratna pomoć od 20.000 kuna
piše Petar Norac Kevo / Epeha
Jednom je prigodom putopisac Stipe Krce napisao da je mjesto Otok selo junaka, fratara i žabara, ističući glavne karakteristike po kojima je to mjesto Cetinske krajine prepoznatljivo. Ovim njegovim epitetima još bismo morali dodati i časne sestre kojih u Otoku ima 142 (zajedno s fratrima čine Mali Vatikan), te gotovo 600 neoženjenih momaka u općini Otok u dobi od 18 do 60 godina. Velik broj neženja je tema koja je prerasla okvire ove općine sa 5700 stanovnika, od čega velik dio otpada na zdravo glasačko tijelo.
Što je razlogom da su kršni i zgodni momci podno Kamešnice postali nacionalni demografski problem, teško je odgonetnuti. Četrdesetogodišnji Stipe Kondža najviše vremena provodi igrajući igre na sreću, slično kao i velika većina ovdašnjih momaka.
- Čim mi uleti veliki dobitak, stiže i nevjesta - kaže nam Stipan. Tek punoljetni konobar Mario Laco smatra da će problem ženidbe riješiti kada naiđe na bogatu nevjestu, jer je prava stvar da on sam može odlučiti s kim će pred oltar. - Problema sa ženama nemam, nego se još nisam odlučio za koju ću - kaže nam 36-godišnji Zoran Erceg.
Zoki ističe da mu je najbitnije da buduća mladenka ne smije spavati do podne i gledati sapunice te da zna dobro kuhati. Jedan je od njih kazao da će u bračnu luku uploviti čim nađe slobodnu subotu. Općinski su čelnici svjesni tog problema pa je tako otočni vijećnik Zlatko Grgat, i sam neženja, više puta neuspješno predlagao da se mladencima (oboje iz općine Otok) dodijeli jednokratna pomoć od 20.000 kuna, što su mnogi prihvatili sa simpatijama.
Kako bi promijenili ovaj trend, neki su posegnuli i za uvoznom radnom snagom. Tako je 2004. godine stopostotni invalid Domovinskog rata pukovnik Ante Bošković našao ženu svog života, Aljonu Boskakovu iz Ukrajine. Mnogi su ovdašnji momci tada pokazali zanimanje da i oni to učine, apelirajući na ministricu Jadranku Kosor da im pomogne u rješavanju ovoga važnog životnog pitanja.
I dok Ante uživa u svim blagodatima života proširujući obitelj, mnogim momcima dani prolaze u bavljenju beznačajnim stvarima. Uza sve navedeno, demografska slika općine Otok je jedina pozitivna u Cetinskoj krajini prošle godine. U otočkoj je općini, naime, u 2007. bilo 60 sprovoda, a krstilo se 87 djece. Da se, primjerice, samo u sljedeće tri godine oženi barem polovica mladića, Općina Otok bi možda mogla dobiti i status grada, jer sada broji 5700 stanovnika. Da ima nešto u tom broju 600, govori i podatak da u Otoku postoji prezime Šesto, a nedavno je otvoren i caffe bar 600. Slobodna Dalmacija
21. svibnja 2008.
Klasnić: Ne isključujem transfer u HSV
Piše: ts
Foto: AP, AFP
Nakon sedam godina provedenih u Werderu Ivan Klasnić sigurno će ovog ljeta napustiti Bremen, a kao najnovije odredište spominje se HSV.
Dan prije prije priključenja hrvatskoj reprezentaciji na pripremama za Europsko prvenstvo u Austriji i Švicarskoj, Klasnić je dao intervju za njemački dnevnik Kreiszeitung Syke.
U Leverkusenu ste se od navijača oprostili u suzama.
- Brojni lijepi trenuci prošli su mi kroz glavu. Ali ne žalim zbog odluke koju sam donio - rekao je Klasnić.
Gdje ćete igrati sljedeće sezone?
- Iskreno još nisam odlučio. Imam dosta opcija. Ali moram o svemu odlučiti na miru nakon razgovora sa svojom obitelji.
- Da li ćete ostati u Bundesligi?
- Ne mogu sa sigurnošću reći jer imam ponude i stranih klubova (Beşiktaş, Olympiakos, Glasgow Rangers) koje nisu za podcijeniti. Međutim, u Bundesligi sam već sedam godina i ovdje sam se razvio kao igrač.
HSV je također zainteresiran za vas?
- Ne mogu isključiti ni tu opciju. Već sam i sada rekao previše.
Koje uvjete mora zadovoljiti vaš novi klub?
- Moram se u njemu osjećati dobro i moram biti u stalnom kontaktu sa svojim liječnikom, da može stalno nadzirati moje zdravstveno stanje. Moja obitelj također mora biti zadovoljna, novčana ponuda prava, zapravo cijeli paket mora biti dobar inače transfer nema smisla. Neću se prodati ispod cijene sigurno.
Najljepši trenuci u Werderu?
- Sasvim sigurno osvajanje prvenstva i kupa 2004. godine. Ja sam jedan od posljednjih Mihikanaca koji su još ostali u klubu od tada i ponosanm sam na tu činjenicu. Upoznao sam puno velikana poput Dietera Eiltsa, Andija Herzoga, Franka Verlaata, Victora Skripnika i Joea Micouda. Sada sam ja jedan od najstarijih u momčadi.
Povratkom poslije transplatacije bubrega pokazali ste kakav ste borac.
- Kada mi je postavljena dijagnoza, cijeli svijet mi se srušio i jako sam se bojao. Moj najveći strah bio je hoću li se ikada oporaviti? Ali uspio sam se oduprijeti plimi. Rekao sam sebi: "Ivane, možeš ti to". I uspio sam.
Najgorči trenutak u karijeri?
- Utakmica u Torinu (protiv Juventusa). Već smo bili u četvrtfinalu Lige prvaka kada je Tim Wiese pogriješio. Naravno da mu nitko to nije zamjerao. Ali kada smo primili pogodak pomislio sam, zašto baš mi?
Želje za budućnost?
Zdravlje i samo zdravlje. To je najveće bogatstvo u životu.
Jutarnji list
21. svibnja 2008.
Požega: 16. hrvatski festival jednominutnog filma
Za 16. hrvatski festival jednominutnog filma u Požegi, koji se ove godine održava od 29. do 31. svibnja, pristiglo je čak 237 filmova iz 39 zemalja, dok će u
službenoj konkurenciji biti prikazano 60 filmova iz 26 zemalja, najavio je u ime organizatora danas na konferenciji za novinare Željko Balog, predsjednik Udruge GFR "Film-video".
Naveo je kako će među prikazanim filmovima u službenoj konkurenciji biti 22 igrana filma, 16 animiranih, 14 eksperimentalnih te osam dokumentarnih.
Program Hrvatskog festivala jednominutnog filma počet će u četvrtak, 29. svibnja, otvorenjem izložbe crteža, slika i fotografija Požežanina Nenada Pečura u galeriji Ciraki koje je radio za filmove "Pijanist", "Oliver Twist" i "Hanibal Rising". Nakon toga bit će prikazan film Gorana Kulenovića "Pjevajte nešto ljubavno".
Službeni program i projekcija jednominutnih filmova počet će u petak, 30. svibnja, u dvorani Gradskog kazališta, dok će u posebnom programu premijerno za Hrvatsku biti prikazan film Igora Mirkovića "Krupni otpad".
I ove godine, uz nagradu "Grand Prix", autorima najuspješnijih filmova po odluci žirija bit će dodijeljene zlatna, srebrna i brončana plaketa.
Svoj će film izabrati i publika, dok će nagradu UNICA-e dobiti autor čiji film promiče razumijevanje među narodima ili pak novi filmski izričaj.
Ovogodišnji festival jednominutnog filma, koji zajednički organiziraju požeška udruga GFR "Film-video" i Hrvatski filmski savez, održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, grada Požege i Požeško-slavonske županije.
Više o festivalu i ovogodišnji program doznajte na službenoj web stranici www.crominute.com
20. svibnja 2008.
Tužiteljstvo izmijenilo optužnicu protiv Ademija i Norca
Foto: Damjan Tadić/Cropix
ZAGREB - Nakon gotovo godinu dana suđenja i saslušanja stotinu svjedoka tužitelj na suđenju Rahimu Ademiju i Mirku Norcu iznio je danas u sudnici zagrebačkog Županijskog suda izmjene optužnice kojom se dvojica generala po zapovjednoj odgovornosti terete za ratni zločin nad civilima i ratnim zarobljenicima u akciji Medački džep.
Prema izmijenjenoj optužnici, usklađenoj s izjavama svjedoka i provedenim dokazima, prvooptuženi Ademi više se ne spominje kao vršitelj dužnosti zapovjednika Zbornog područja Gospić, nego zamjenik, odnosno osoba s manje zapovjednih ovlasti. Izmijenjena je i kvalifikacija o pretjeranom i neselektivnom granatiranju srpskih sela na području Medačkog džepa, pa se topnički napadi tijekom zauzimanja dijela ličkog ratišta sada tretiraju kao nasumični napadi.
Uvedeno je i niz izmjena o stradavanju ljudi, pa je kod nekih iz optužnice izbačeno da su mučeni ili zlostavljani, ali ostaju optužbe za ubojstva. Brojnim svjedočenjima izbjeglih srpskih civila tijekom postupka je utvrđen i broj stradalih kuća u Divoselu, jednom od zauzetih sela. U optužnici se sada navodi da je umjesto neutvrđenog broja tamo uništeno najmanje 40 kuća.
Obrana dvojice generala o izmjenama optužnice trebala bi se očitovati poslijepodne.
Ademija i Norca se tereti za kršenje međunarodnih konvencija o zaštiti civila, ali i ratnog i humanitarnog prava o postupanju sa zarobljenim neprijateljskim vojnicima, ranjenicima i bolesnicima, civilima, njihovom imovinom i ratnim plijenom.
Tužiteljstvo tvrdi i da svoje postrojbe prije akcije nisu upoznali s obvezama iz međunarodnih ratnih i humanitarnih konvencija te da nisu osigurali dovoljan broj vojnih policajaca.
Optuženi su i jer navodno ništa nisu poduzeli da spriječe i kazne odgovorne za zločine koji su se dogodili nakon što se HV mirovnim sporazumom obvezala povući sa zauzetog područja. Optužnicom se ne osporava legitimitet akcije. Jutarnji list
20. svibnja 2008.
Na novom Plesu hotel s pet zvjezdica, wellness i biznis zona
Piše: Velibor Panić, Boba Blašković
Foto: Ranko Šuvar/CROPIX
Najveća arhitektonska utrka u zemlji trebala je početi danas, no hrvatski i svjetski arhitekti morat će pričekati još nekoliko dana
Natječaj za novi putnički terminal od 65.000 četvornih metara te biznis zonu s luksuznim hotelom od pet zvjezdica na Plesu trebao je biti raspisan danas, čime bi počela najjača "arhitektonska utrka" u kojoj bi najbolji domaći arhitekti odmjerili snage sa svjetskim "kraljevima" arhitekture poput Normana Fostera, Zahe Hadid, Renza Pina, Richarda Rogersa i Shigeru Bana.
No, unatoč najavama, taj najvažniji natječaj ponovno je odgođen i to barem za tjedan dana zbog, kako neslužbeno doznajemo, neodlučnosti direktora Zračne luke Zagreb Boška Matkovića koji nikako da se odluči koji će sve arhitekti sudjelovati na natječaju. Zbog svoje je neodlučnosti Matković odlučio izbjegavati i novinare kojima se jučer nije javljao unatoč brojnim pozivima.
Podsjetimo, Zračna luka Zagreb u suradnji s DAZ-om i UHA-om prije nekoliko mjeseci pozvala je 20-ak najpoznatijih arhitekata na svijetu da sudjeluju na natječaju za novi putnički terminal na Plesu, a iako je u početku izgledalo da se nitko od svjetskih superstarova neće javiti, pozivu se odazvalo više od njih deset.
Matković tako mora odlučiti koje će svjetske arhitekte odbiti te tko će uz deset hrvatskih arhitektonskih biroa i kipara Dušana Džamonju raditi projekt za novi terminal te hotel sa 150 ležaja, poslovne zgrade i shopping centar.
- Natječaj će najranije biti raspisan u četvrtak jer od Komore arhitekata moramo dobiti registracijski broj. Iako je to formalnost, to je nužna procedura koja traje najmanje dva dana. Mislim da će natječaj biti raspisan tek idući ponedjeljak, a nadam se da ćemo prije toga organizirati presicu kako bismo mogli obavijestiti javnost o svim detaljima natječaja - rekao je arhitekt Mladen Jošić, koordinator natječaja.
Kaže kako je ideja da terminal ima puno kafića, restorana i trgovina koje će raditi 24 sata, po uzoru na terminal 3 münchenskog aerodroma.
- Ideja je napraviti moderni terminal koji će sve dodatne sadržaje poput hotela, wellnessa, trgovačkog centra te poslovnih zgrada za brojne korporacije imati u okolnim novim zgradama. Sve to trebalo bi se nalaziti kilometar udaljeno od glavne aerodromske zgrade, odnosno s istočne strane gdje se sada nalaze vojni objekti - pojasnio je Jošić.
Sociolozi: Zračna luka Zagreb nema dovoljno sadržaja
Sociolozi Ognjen Čaldarović i Igor Filajdić od novog putničkog terminala očekuju da će privući veći broj turista jer je sadašnji, kako dodaju, vrlo siromašan sadžajima. Budući da je aerodrom prva slika koju stranci dobiju o gradu u koji putuju, naša bi zračna luka, smatra Filajdić, trebala biti oplemenjena dućanima, shopping centrima i sportsko-rekreacijskim sadržajima.
- Naša luka je preskromna. Putnici ne žele pet sati dok čekaju drugi avion zuriti u prazno. Ako se nemaju čime zabaviti dok presjedaju i ako je prva slika koju steknu o gradu siromašna, to svakako nije plus za glavni grad neke države - rekao je Filajdić. S njim se slaže i njegov kolega Čaldarević koji našu zračnu luku uspoređuje s fast food lancima. Kako kaže, kroz našu se zračnu luku prolazi, no u njoj se pretjerano ne uživa.
Jutarnji list
20. svibnja 2008.
EU novac za čiste rijeke
Piše: Mario Pušić/EPEHA
KARLOVAC - Gledano iz karlovačke perspektive, može se reći da su naši susjedi s druge strane Schengena prilično široke ruke, jer su gradovima i općinama Karlovačke županije u posljednje tri godine iz svojih pretpristupnih fondova dali gotovo 30 milijuna bespovratnih eura. Zahvaljujući EU, među ostalim, bolje žive djedice i bakice u Slunju i Vojniću, stanovnici Josipdola informatički su pismeniji, a Nenad Prodanović iz Barilovića ima stolarski obrt EU standarda.
Komunalni projekt
Desetke sličnih projekata financiralo se novcem iz EU, no od svih njih zajedno točno četiri puta vrjedniji je jedan komunalni - gradnja novog kanalizacijskog sustava s pročistačima otpadnih voda u Karlovcu. Preko ISPA programa EU za projekt osigurava 22,5 milijuna eura, a dodatnih deset milijuna Karlovac dobiva zajmom EBRD-a, država će uložiti tri i pol milijuna, dok će Grad platiti milijun i pol eura.
Sređivanje papira
Svota je "teška" koliko i godišnji proračun grada na četiri rijeke, no korist se čini nemjerljivom jer će Karlovčani s ponosom za tri, četiri godine moći reći da žive u gradu na četiri čiste rijeke.
Danas fekalije i sve otpadne vode koje proizvedu mještani kvartova Drežnik, Banija i Švarča, te žitelji samog centra Karlovca završavaju direktno u Kupi i Mrežnici, rijeci koja će postati parkom prirode.
Da bi otpadne vode postale neškodljive, prolazit će novim dijelom kanalizacijskog sustava koji će ih odvesti do sedam crpnih stanica. Nakon obrade u pročistaču postat će bezopasne po prirodu.
Certificirani laboratorij kontrolirat će pak sve industrijske otpadne vode. Cijeli projekt je u fazi sređivanja papirologije, a upravo zbog papirologije projekt je svojevremeno došao pod veliki upitnik i već rezervirani milijuni eura za Karlovac povučeni.
Razlog tome bilo je kašnjenje u pripremi dokumentacije za objavu međunarodnog natječaja za izvođača radova, što je, prema Memorandumu o financiranju, bio uvjet za doznačenje novca.
- Da je više stručnjaka te da država i u ovom pogledu nije toliko centralizirana, vjerojatno bi projekata, ali i novca bilo još više - smatra Eva Sobotik-Pavan, pročelnica Odjela za razvoj i europske integracije Karlovačke županije.
Važnost edukacije
- S predstavnicima EK suradnja je korektna, no ona bi mogla biti puno bolja s kolegama iz Zagreba koji nam prosljeđuju informacije i dokumentaciju za nominiranje projekata, a to često bude u '5 do 12', pa nema vremena za kvalitetnu pripremu.
Također, važno je poraditi na edukaciji ljudi na terenu koji bi trebali sudjelovati u pripremi projekata. Novca za nas ima, a samo o nama ovisi hoćemo li ga dobiti ili ne. Kako proces približavanja Hrvatske EU bude odmicao, situacija će biti sve bolja i bolja. Bitno je znati potrošiti novac - rekla je pročelnica Eva Sobotik-Pavan.
Općina Kamanje, uz samu granicu sa Slovenijom, od EU je dobila tri puta više sredstava za projekte nego što iznosi njezin proračun. Realizirali su ekološki projekt 'Očistimo obale' i sa Slovencima očistili obale Kupe, osigurali novac za gradnju kanalizacije, a s Ozljem i susjednim općinama osnovali grupu za zajednički nastup prema fondovima
Bez projekata s BiH
Zadovoljna je reakcijom općina u sjevernom dijelu Karlovačke županije, no napominje da
treba pohvaliti i trud "siromašnijih općina", smještenih u istočnom i južnom dijelu županije. Prema njezinim riječima, Karlovačka se županija "ne može uspoređivati s Varaždinskom ili Istarskom županijom, ali bolji smo od Zagrebačke županije, iako je uvriježeno da se tamo sve događa".
Neki projekti, poput prekogranične suradnje Karlovačke županije i Općine Velika Kladuša i programa razvitka pograničnih područja uz granicu s BiH, nisu dobili zeleno svjetlo europskih financijaša, a pročelnici Sobotik-Pavan posebno je žao što je među stopiranim projektima i Skriveni dragulj Korane, projekt uređenja kulturno-povijesnih znamenitosti na području Slunja i Rakovice.
Studija za razvoj turizma, revitalizacija grada, vodovod
Program CARDS 2004 donio je 194.000 eura za izradu strategije za razvoj turizma Karlovačke i Ličko-senjske županije, a nešto manje od milijun eura dobile su za izradu projektne dokumentacije za regionalni vodovod Lička Jasenica, koji će riješiti problem vodoopskrbe za žitelje Rakovice, općine naslonjene na Nacionalni park Plitvička jezera, ujedno i općine s najvećim brojem noćenja u kontinentalnoj Hrvatskoj. CARDS 2004 financira i razminiranje u Josipdolu i Lasinji. Nešto manje od 80.000 eura doznačeno je Karlovcu za pripremnu fazu Preporoda karlovačke gradske Zvijezde, a u Gradu očekuju još eura za oživljavanje stare jezgre Karlovca. Jutarnji list
20. svibnja 2008.
Pozitivno ozračje ključno za rezultat na Euru!
Piše: Nikola Lipovac
Foto: Marin Tironi/Cropix
U utorak se brojno stanje izabranika Slavena Bilića na pripremama za EP u Rovinju povećalo na 11 jer je nakon Pletikose, Galinovića i Vejića stigao i Pranjić, no još dan-dva zbog mišića će na poštedi biti Pamić
Vremenski su uvjeti za trening u Rovinju kao da ih je naručio Ante Kostelić: red sunca, red vjetra, red kiše, pa kiše s vjetrom... I temperatura zraka ispod 15 Celzijevih stupnjeva. A sa štopericom u ruci neumoljiv je Miljenko Rak, atletski trener u čijoj je glavi i na papirima milijun različitih vježbi.
Prednjači kapetan Niko Kovač, koji prvi dolazi i posljednji odlazi s treninga, ali ne zaostaju mnogo ni mladi, željni dokazivanja i na kondicijskim treninzima, bez lopte (osim ako pod lopte ne računamo i - medicinke!).
Bilić, Asanović, Jurčević, Prosinečki i Mrmić većim dijelom stoje sa strane i guštaju gledajući kako dosad pristigli reprezentativci odrađuju Rakovu fizičku torturu. Cilj na Euru je prolazak skupine, mnogi pamte prošle neuspjehe i ne žele ponovno razočarati naciju. Mali je problem što jednako razmišljaju i u ostalih 15 reprezentacija sudionica predstojećeg prvenstva u Austriji i Švicarskoj.
U ponedjeljak navečer u Rovinj su stigli vratari Pletikosa i Galinović te stoper Vejić, u utorak ujutro Pranjić, ostali se priključuju u srijedu za ručak.
Bilićev pomoćnik Nikola Jurčević, jedan od petorice Nikola u reprezentaciji (Kalinić, Pokrivač, Kovač, Kranjčar), čiji je bio red za dolazak pred novinare, kaže: - Nije problem loše vrijeme. Zadovoljni smo ljudima koji se brinu o nama, infrastrukturom također, a kiša nam čak i dobro dođe, osvježava.
Manuel Pamić od ponedjeljka popodne zbog zatezanja u mišiću lijeve natkoljenice radi odvojeno od ostalih.
- Pamić će biti vrlo brzo u redu. Za dan-dva.
O mladima među Bilićevim kandidatima Jura ističe da su ciljano ovdje:
- Činjenica da su pozvani govori koliko ih cijenimo i u njih vjerujemo. U budućnosti će sigurno biti oslonac reprezentacije, ali mi vjerujemo da mogu i u ovom trenutku, ako zatreba, pomoći. Perspektivni su i kvalitetni, svojim su igrama zaslužili poziv, a njihovo ponašanje na treningu i izvan njega, uklapanje u momčad, u grupu, izvrsno je i s pravom od njih očekujemo puno.
Jurčević ističe da je pravo, momčadsko ozračje, ključno za uspjeh na Euru:
- Najvažnije je što mislimo da smo izabrali pravu skupinu igrača, a zatim je važno optimalno ih pripremiti u svakom smislu. Čeka nas dug zajednički boravak i o tome smo i te kako vodili računa u selekciji igrača kao grupe koja skupa dobro funkcionira. Tražili smo spoj iskusnijih igrača, zatim mladih etabliranih te mladih perspektivnih; mislimo da će taj spoj dati pravu atmosferu, toliko potrebnu za dobar rezultat na EP-u. Jer, ako izostane atmosfera, to je opasnost za bilo koju momčad na turniru, pa tako i našu. Mi smo uvjereni da ćemo na krilima pozitivnog ozračja doći do rezultata koji očekujemo.
O samom tijeku pripremnog razdoblja, koje će prekinuti subotnji ogled s Moldavijom u Rijeci, nakon čega slijedi selidba u Čatež i Brežice, Jurčević kaže:
- Od srijede smo kompletni. Prvo ćemo snimiti svačije pojedinačno stanje, procijeniti zamor, pogledati eventualne ozljede, više će prevladavati individualni pristup. Zato smo i ovima koji su igrali za vikend dali vremena da se odmore dva dana do dolaska ovamo. A u četvrtak ćemo se početi lagano pripremati za utakmicu s Moldavijom. Kad vidimo u kakvom su stanju igrači, odlučit ćemo tko će početi tu utakmicu - poručio je Jurčević.
Austrijancima je nedostajalo samopouzdanja
. Naš prvi suparnik na Euru, Austrija, u posljednje se dvije prijateljske utamice raspadao u drugim poluvremenima. Zašto?
- Iako su izgubili i od Njemačke, i od Nizozemske, Austrijanci su na temelju igara u prvim poluvremenima povećali svoj opimizam, jer su ih i te kako namučili. To i nas upozorava koliko ih moramo respektirati. Mislim da su Austrijanci padali u završnicama tih utakmica jer im je nedostajalo samopouzdanja, jer dugo nisu napravili neki rezultat na velikom natjecanju. No, kako vidimo da im optimizam sve više raste, očekujemo u Beču vrlo tešku utakmicu protiv iznimno napaljenog i motiviranog suparnika. Sigurno ih nećemo podcijeniti. Izuzetno su jaki u prekidima, čvrsti, borbeni, puno trče. Nemaju veliku kreativnost, ali na domaćem travnjaku mogu biti neugodni. Pratit ćemo ih do 8. lipnja, neće nam biti nikakva nepoznanica.
Veliko zanimanje za Moldaviju
Počela je pretprodaja ulaznica za subotnju prijateljsku utakmicu Hrvatska - Moldavija (Rijeka, Kantrida, 17.30). Prema riječima glavnog tajnika HNS-a Zorislava Srebrića, zanimanje nadilazi uobičajeno kakvo je prvih dana pretprodaje i može se očekivati pun stadion, poglavito ako posluži vrijeme.
U četvrtak popodne otvoreni trening
S obzirom na veliko zanimanje Rovinjana, Istrana, navijača reprezentacije iz ostalih krajeva, kao i sponzora, odlučeno je da u četvrtak popodne (18.30), kada će svih 25 Bilićevih izabranika biti u pogonu, trening na gradskom stadionu u Rovinju bude cijelo vrijeme otvoren za javnost. Dogovorena je posebna regulacija prometa i organizacija ulaska na stadion, a stručni gosti bit će nogometni treneri iz Istre i polaznici nogometne akademije, koji su trenutno u Umagu. Također, gosti HNS-a bit će škole nogometa iz Rovinja i Pule. Jutarnji list
19. svibnja 2008.
Svaki deseti Hrvat ne jede svježu ribu i morske plodove
Istraživanje Instituta GfK pokazalo je da su Hrvati vrlo skromni potrošači ribe iako zdrava i ispravna prehrana traži da je riba na stolu barem dva puta na tjedanZAGREB - Svaki deseti Hrvat ne jede svježu ribu i morske plodove, a svaki 20. ne jede smrznutu ribu i morske plodove, pokazalo je istraživanje Instituta GfK.
Istraživanje je provedeno u travnju ove godine na reprezentativnu uzorku od tisuću hrvatskih građana u dobi iznad 15 godina. Da se, za razliku od mesa, u Hrvatskoj riba i morski plodovi jedu znatno rjeđe, pokazuje i podatak da tek nešto više od trećine Hrvata ribu jede jednom na tjedan.
Iako dijelom na Mediteranu, Hrvati su ipak skromni potrošači ribe, jer statistika pokazuje da je potrošnja ribe negdje na razini od oko 10 kilograma po stanovniku, a, primjerice, u Španjolskoj 44 kilograma, u Francuskoj 33, u Italiji 24 ili Grčkoj 21 kilogram.
Svježu ribu ukupno jede 89 posto građana (od 77 posto u Lici, Kordunu i Banovini do 95 posto u Dalmaciji i Zagrebu), ali intenzitet konzumiranja pokazuje da to nije dostatno. Svaki dan ribu jede tri posto Hrvata, a jednom na tjedan 33 posto. Istraživanje je pokazalo i da su velike razlike u potrošnji svježe ribe na kontinentu i na moru.
Tjedna potrošnja je najviša u Dalmaciji, Istri i Primorju (oko 45 posto), slijedi Zagreb i sjeverna Hrvatska (oko 32 posto), a podjednako je najmanja potrošnja svježe ribe u Slavoniji te Lici, Kordunu i Banovini (po 13 posto).
Svježu ribu podjednako jedu muškarci i žene, a na njezinu tjednu potrošnju ne utječe stupanj naobrazbe. Tjedna potrošnja svježe ribe raste s visinom prihoda kućanstava: jede se u 18 posto kućanstava s najnižim prihodima, 41 posto u kućanstvima sa srednjim i višim prihodima te u 33 posto kućanstava s najvišim prihodima.
Smrznutu ribu jede oko 81 posto građana, a najviše u Zagrebu (90 posto). Smrznutu ribu svaki dan jede jedan posto Hrvata, a 27 posto jednom na tjedan.
Tjedna potrošnja je najmanja u Slavoniji (17 posto), zatim Dalmaciji (19 posto) te u Lici, na Kordunu, Banovini te u Istri i Primorju - nešto više od 25 posto, u Zagrebu oko 30 posto i najviše u sjevernoj Hrvatskoj (40 posto).
Istraživanje Instituta GfK pokazalo je da su Hrvati vrlo skromni potrošači ribe iako zdrava i ispravna prehrana traži da je riba na stolu barem dva puta na tjedan.
Nedovoljno se iskorištavaju i blagodati našeg podneblja, ali ni životni standard znatna dijela građana ne dopušta prehranu tom općenito preporučenom namirnicom, stoji u istraživanju. Vjesnik
19. svibnja 2008.
Hrvatski vojnici idu u mirovnu misiju Europske unije u Čad
Na drugoj sjednica Vijeća za obranu odlučeno je da će se ove godine 28. svibnja - Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske obilježiti središnjom svečanošću u Karlovcu
ZAGREB - Pod predsjedanjem Predsjednika Republike Stjepana Mesića, u Uredu Predsjednika Republike, danas je održana 2. sjednica Vijeća za obranu, kojoj su nazočili svi članovi Vijeća među kojima su predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Luka Bebić i Ivo Sanader, ministri obrane i unutarnjih poslova Branko Vukelić i Berislav Rončević te načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Josip Lucić.
Nakon rasprave, donesene su odluke o nastavku procesa opremanja i modernizacije Oružanih snaga RH te upućivanju 15 pripadnika OS RH u mirovnu misiju Europske unije u Čad krajem rujna ili početkom listopada ove godine, stoji u priopćenju Ureda Predsjednika.
Također su razmatrani zaključci s 1. sjednice Vijeća, čija je realizacija zadovoljavajuća te je dogovorena njihova daljnja dinamika.
Dogovoreno je da će se ove godine 28. svibnja - Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske obilježiti središnjom svečanošću u Karlovcu gdje će biti nazočni predsjednici Republike, Sabora i Vlade, navodi se u priopćenju. Vjesnik
19. svibnja 2008.
Na Savskoj još osam nebodera
Piše: Boba Blašković
Foto: Robert Belošević /Cropix
Jučer je raspisan urbanističko-arhitektonski natječaj za gradnju najvišeg tornja u gradu, visokog 160 metara
Savska cesta dobit će uskoro čak osam novih nebodera, a poseban dojam pravog Manhattana stvorit će dva nebodera na križanju Savske i ulice Prisavlje koji će biti zgrada most iznad prometne Savske te posebna "vrata" u grad.
Transformaciju Savske u cestu s isključivo visokim neboderima već godinu dana najavljuju glavni stratezi i stručnjaci u Gradu Zagrebu, no ovih dana pojavila su se konkretna imena investitora koji će pretvoriti Savsku u zagrebački Manhattan.
Jučer je naime raspisan urbanističko-arhitektonski natječaj za gradnju nebodera od čak 40 katova, a ovaj toranj, visok 160 metara, bit će najviša zgrada u Zagrebu, 50 metara viši od Zagrepčanke i Eurotowera, dosad najviših zgrada.
Naručitelj natječaja je Rok Štuglin, direktor tvrtke Autoservis u Savskoj 110, koji na tom zemljištu od svega 2600 kvadrata umjesto postojeće neugledne radionice planira sagraditi suvremeni neboder sa 41 nadzemnom etažom.
- Iako je parcela prilično mala, može se dobiti mnogo kvadrata jer je koeficijent izgrađenosti čak 12, a maksimalna izgrađenost varira od 60 do čak 100 posto.
Uvjet je da prizemlje i prvi kat budu javni, odnosno da se u njima nalaze kafići i trgovine, a preporučuje se da na vrhu zgrade bude restoran od 500 kvadrata s kojeg će sezati prekrasan pogled na cijeli grad.
Uvjeti su i da bude oko 2000 kvadrata trgovina, kafića i ostalih javnih sadržaja, da poslovna zgrada ima fitness centar od barem 1000 četvornih metara, te da sve ostalo budu uredi s mogućnošću takozvanog open spacea - objasnili su u Društvu arhitekata Zagreba, koje je jučer raspisalo javni anketni natječaj za neboder na križanju Zagrebačke avenije (nekada dijela Ljubljanske) i Savske.
Arhitekt koji napravi najbolji projekt dobit će 130.000 kuna, a rezultati će se znati krajem srpnja. Predsjednik ocjenjivačkog suda je prof. Nikola Filipović, koji je u žiriju za još jedan neboder od 17 katova u Savskoj.
Drugi novi neboder, trebao bi se nalaziti na križanju Savske s Novom cestom, odnosno nasuprot Vjesniku i Odranskoj ulici. Investitor je tvrtka Verdistar koja ondje planira sagraditi suvremeni hotel visok 70 metara.
Idejno rješenje za još jedan neboder sa 17 katova na križanju Jukićeve i Savske napravljeno je još prije nekoliko godina te su na njemu prvu nagradu dobili Damir Mioč i Zvone Prlić, no gradnja kompleksa s kongresnim centrom još nije počela. Ne zna se ni kada će se graditi kompleks od poteza zgrade Croatialesa do tornja Industrogradnje čiji su investitori Orco grupa i Zagrebačka banka.
Oni su, neslužbeno doznajemo, za gradnju suvremenog kompleksa angažirali slavnog arhitekta Daniela Liebeskinda, a u planu je da se sve postojeće zgrade na tom dijelu grada poruše, te da se sagradi suvremeni kompleks koji bi postao novi prepoznatljivi znak grada.
Ivica Fanjek: Zgrada - most na Savskoj bit će vrata u grad
U Gradu Zagrebu kažu da cijelu Savsku očekuje velika transformacija, te da je jedan od glavnih uvjeta gradnja produžene i proširene Šarengradske koja bi postala paralelna Savska cesta.
Prema urbanističkom planu uređenja predviđena je gradnja nebodera kod pivnice Zlatni medo i pizzerije Din Don, kao i poslovno-stambeni neboder na kraju Savske u blizini Jadranskog mosta. Posebno me veseli i mogućnost da se napravi zgrada - most koja bi povezivala istočnu i zapadnu stranu Savske ulice te tvorila svojevrsna vrata u grad - rekao je Ivica Fanjek, donedavni pročelnik gradskog Zavoda za prostorno uređenje.
Taj "savski portal" bio bi na mjestu restorana Mex Cantina s jedne i Dione s druge strane, a za njih još nije poznat investitor.
Jutarnji list
19. svibnja 2008.
Svečano obilježena vrijedna turistička obljetnica
Hvar je turistički biser od 1868. godine
Gradonačelnik Pjerino Bebić i Vinkica Karković-Colombo, predsjednica Turističke zajednice Hvara, prilikom podizanja zastave na svečanom otvaranju proslave u Hvaru Ante ČIZMIĆ / CROPIX
Turistička zajednica i Grad Hvar organizirali stručni skup pod nazivom 'Hvarski turizam nakon 140 godina', na kojemu je izlagalo više uglednika
Piše Ružica mikačić
Potpuno je sigurno da je Hvar prije 140 godina imao cjelovitu koncepciju razvitka turizma, koja je do u detalje bila razrađena pravilnikom rada Higijeničkog društva osnovanog davne 1868. godine.
I danas bi iz tog pravilnika turistički djelatnici imali što učiti. No nije potpuno sigurno da današnji turistički Hvar ima predikate turističke perjanice kakve je imao nekad, kazao je, među ostalim, prof. dr. Boris Vukonić na okruglom stolu u Hvaru pod nazivom "Hvarski turizam nakon 140 godina". Stručni skup organizirali su Turistička zajednica i Grad Hvar.
Govoreći o sentimentalnom vraćanju u hvarsku povijest turizma, prof. Mirko Petrić kazao je kako je to bio projekt cijele zajednice grada sa svim razrađenim detaljima razvitka zdravstvenog turizma.
- Nema elitizma u turizmu, postoji samo elitizam za mase. Ako Hvar danas nije osobita turistička marka, kako neki tvrde, nije kriv što je tako, nego je pitanje koliko su današnje generacije dostojne toga vrijednog turističkog branda starog 140 godina - kazao je, među ostalim, dr. Slobodan Prosperov Novak, naglašavajući kako je nepodnošljivo koliko danas otok Hvar kao cjelina ne funkcionira ni u jednom pogledu, pa ni u turističkome.
Posebno je istaknuo neke primjere lošeg upravljanja spomenicima kulture, poput hvarskog Arsenala, koji se godinama izvrsno obnavlja, ali nitko sa sigurnošću ne zna što će se u njemu događati kada bude završen i kako će se njime upravljati. Hvarske turističke brojke posljednjih godina nisu nešto čime se treba hvaliti, jer se broj zadržavanja gostiju sveo na svega tri dana, iako je Hvar u prošloj godini posjetilo 246.000 turista, kazao je dr. Mili Razović.
Poseban osvrt na gastronomske vrijednosti otoka Hvara u povijesti i danas iznijeli su Veljko Barbijeri i Ingrid Badurina Dannielson, govoreći o tome koliko izvorna gastronomija temeljena na autohtonim proizvodima može pridonijeti hvarskoj turističkoj ponudi. Dr. Zvjezdana Hendija istakla je kako u promociji grada Hvara mnogo toga nedostaje da bi on zadržao status najsunčanijeg i najturističkijeg otoka.
Održivi razvitak turizma na Hvaru, ali i svojevrsni moratorij na apartmanizaciju Hvara predložio je Darko Vlahović, ističući potrebu da se barem na tri godine zabrani svaka gradnja turističkih apartmana u Hvaru.
O budućnosti i planovima turističkog Hvara govorio je i gradonačelnik Pjerino Bebić, prvenstveno se zalažući da se pored profita, za kojim se uvijek žuri, svi zajedno založe i za kvalitetu života i građana Hvara i njihovih gostiju. Svečano otvaranje proslave 140 godina turizma na Hvaru počelo je u četvrtak navečer podizanjem zastave na hvarskoj pjaci te otvaranjem izložbe "Sentimentalno putovanje u hvarsku turističku povijest".
Pred gradskom Loggiom uz gradonačelnika Pjerina Bebića i predsjednicu TZ Hvara Vinkicu Colombo bili su Niko Bulić, direktor HTZ-a, i predsjednik Uprave ORCO Grupe Jacques Bourjouis, a prisutnima se obratio i izložbu otvorio državni tajnik za turizam Branko Grgić.
ORCO Grupa smijenila Peru Pavičića
Pero Pavičić više nije predstavnik HFP-a u Upravi 'Sunčanog Hvara'. Kazao nam je:
- Na posljednju sjednicu Nadzornog odbora 'Sunčanog Hvara' nisam pozvan, baš kao i na niz prijašnjih sjednica, i dobio sam informaciju da sam smijenjen. Pretpostavljam da je razlog za to moje neslaganje s načelima vođenja kompanije od ORCO Grupe, ne slažem se s poslovanjem koje je dovelo do velikog pada broja gostiju, enormnih gubitaka 'Sunčanog Hvara' i nekorektnog odnosa prema zaposlenicima koji su gradili povijest te tvrtke. 'Sunčani Hvar' je u prošloj godini stvorio 113 milijuna kuna gubitaka, a zaduženje tvrtke poraslo je na 450 milijuna kuna, što je sedam puta više nego prije nekoliko godina. Moj sukob sa predstavnicima ORCO-a kulminirao je kada mi je uvjetovano da kao član Uprave radim protiv interesa grada Hvara, što nisam mogao prihvatiti.
Slobodna Dalmacija
19. svibnja 2008.
Luka Ploče spojena s Dalmatinom
Otvaranjem ceste na čvoru Čeveljuša otvoren je promet prema Dubrovniku
Denis Jerković/CROPIX
Nakon stotinjak dana intenzivnih radova na čvoru Čeveljuša, zbog čega je u dolini Neretve vladao prometni kaos, u petak je otvorena magistralna prometnica na ulazu u Ploče.
Riječ je o dionici brze ceste služnenog naziva "Ploče 1 - Luka Ploče" kojom je povezana Luka Ploče s drugim krakom Dalmatine koja dolazi do naselja Karamatići.
- Radili smo u tri smijene kako bi se ispoštovali zadani rokovi s obzirom na prometnu konfuziju na terenu. Nekada je na gradilištu bilo i do 500 radnika, a posao im je dodatno otežavao promet, koji je bio otvoren za lokalno stanovništvo - kazao je voditelj gradilišta brze ceste, diplomirani inženjer Ante Leko, naglašavajući da se radovi nastavljaju te da bi ovo zahtijevno prometno čvorište trebalo potpuno biti u funkciji do konca ove godine.
Osim gradnje brza cesta prema Luci Ploče, na gradilištu dugom desetak kilometara probijaju se tri tunela i šest vijadukata, premošćuje željeznička pruga i Crna rijeka u iznimno zahtjevnom, kamenitom ili močvarnom terenu. Iskopano je više od 600 tisuća kubika materijala koji je iskorišten za nasipanje terminala u luci Ploče.
- Radi se u najmanju ruku u čudnim uvijetima građenja. S jedne strane razlama se brdo, dok tek pedesetak metara dalje vijadukt temeljimo u močvarnom i muljevitom tlu - pojašnjava inženjer Leko.
Od spoja na autocestu brza cesta je na četiri kilometra predviđena kao četverotračna da bi prema luci Ploče prešla u dvotračnu, dok će se na većim nagibima graditi pretjecajna traka za spora vozila.
Tunel Zmijarevići je dvocjevni dok su ostala dva Međak i Petrovac jednocjevni. I prije nego se počela graditi ova dionica, službenog naziva brza cesta "Ploče 1- Luka Ploče", izazvala je prijepore u hrvatskoj javnosti zbog visoke cijene koštanja.
Naime, slučaj "Čeveljuša" prvi je pokrenuo saborski zastupnik Ivica Pančić, istaknuvši da je 700 milijuna kuna previše novca za izgradnju brze ceste. Građevinci i investitori su mu odgovorili da se zbog močvarnog i kliskog terena treba ojačati trasu buduće ceste što u konačnici zahtijeva i veće troškove. S građevincima se složio i gradonačelnik Ploča Ante Karamatić koji je tada javno osporio tvrdnje svog stranačkog kolege Ivice Pančića.
- Otvaranje ove prometnice pobjeda je svih građana Ploča. Prometni kaos je završen i sada slijedi sanacija lokalnih cesta koje su služile kao obilaznica - zaključio je gradonačelnik Karamatić.
Stanislav SOLDO / EPEHA, Slobodna Dalmacija
19. svibnja 2008.
Slovenci koji si mogu priuštiti more žele hrvatsko
Piše: NT
Slovenski turisti godinama gravitiraju našoj obali u vrućim ljetnim mjesecima, ali ove je godine i europskim susjedima kriza u džepovima.
Hrvatska je i pred ovu turističku sezonu najomiljenija turistička destinacija za Slovence, prema anketi, koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo", u kojoj je 63,5 posto od 500 ispitanika navelo da će ljetovati na hrvatskoj obali.
Boravak na slovenskom moru planira 11,5 posto ispitanih. Ostali planiraju ljetovati u Grčkoj, Turskoj ili drugim mediteranskim državama, a neki su se odlučili za domaće planine i toplice.
Čini se kako ni Slovencima ne cvjetaju ruže, niti njih nisu zaobišla poskupljenja, ali im je još mnogo jeftinije kupovati i ljetovati u Hrvatskoj, nego u vlastitoj domovini. Mnogi od njih, čak svaki deseti prema istraživanju, teško se nose sa svakodnevnim poskupljenjima i troškovima života unatoč blagodatima ulaska u EU pa ove godine neće imati sredstava za ljetovanje.
Poskupljenja i pojačana inflacija, do kojih je došlo u drugoj polovici prošle godine, a nastavljaju se i u ovoj, jako su pogodile 30 posto ispitanika, 42 posto ispitanih navelo je da su "srednje" pogođeni poskupljenjima, dok ostali navode da inflacija nije djelovala na njihov životni standard.
Osim slovenskih turista koji žele samo jednokratni odmor u turističkim kapaciteta, velik broj ih je zainteresiran za kupovinu nekretnine, posebice što su cijene četvornog metra stana u Ljubljani ili na Bledu u prosjeku od 3500 do 6000 eura.
Slovenske agencije predviđaju kako će zanimanje za hrvatske nekretnine na obali rasti 20 posto godišnje, a ljudi pred mirovinom posebno će tražiti apartmane i manje kuće u kojima žele živjeti.
Prema podacima iz 2006. godine, u Hrvatskoj su Slovenci bili na četvrtom mjestu s 118 tisuća turista i 842 tisuće noćenja, odmah iza Čeha, Talijana i 500 tisuća najbrojnijih Nijemaca. S obzirom na populaciju Slovenci predvode prema postotku broja stanovnika koji su se odlučili odmarati u Hrvatskoj. Jutarnji list
16. svibnja 2008.
Norac sve pobija
General Mirko Norac počeo je iznositi obranu na suđenju u kojemu ga se, zajedno s generalom Ademijem, tereti za ratni zločin u akciji Medački džep. Pobija sve točke optužnice. Kazao je kako nije istina da je zapovijedao akcijom ili Sektorom 1, za koji tvrdi da nikada nije niti osnovan, te da nikada nije izdao niti jednu zapovijed pripadnicima specijalne policije.
Odbacio je i tvrdnje tužiteljstva da vojnici pod njegovim zapovjedništvom nisu bili upoznati s međunarodnim ratnim pravom ili običajima te s postupanjem s civilima i ratnim zarobljenicima. Za primjer je naveo slučaj kada su njegovi podređeni zarobljene mještane srpskih sela predali civilnoj policiji.
Netočnima je nazvao i tvrdnje da nije osigurao vojnu policiju te da su od tzv. topničke pripreme prije akcije nepotrebno stradali civili i njihove kuće. Rekao je da je za većinu osoba lako utvrditi točno mjesto stradavanja, a to, kako je rekao, nije bilo u pojasu odgovornosti 9. gardijske brigade kojoj je bio na čelu. Nastavio je govoriti o kronologiji akcije te najavio da će se očitovati i o iskazu suoptuženoga generala Rahima Ademija.
Ademi je u svojoj obrani kazao da je Norac, kao zapovjednik Sektora 1 i vodeći operativac na terenu, cijelo vrijeme akcije, mimo zapovjednika, izravno komunicirao s tadašnjim načelnikom Glavnog stožera Jankom Bobetkom te da je paralelni zapovjedni lanac zaobilazio časnike prebjegle iz JNA. HRT
16. svibnja 2008.
Klasična ljetovanja zamjenjuju kraća putovanja
Split po rastu broja 'urbanih turista' vodeći među sto velikih središta
Protekle četiri godine Split je imao godišnji rast broja gostiju od 17,2 posto i zauzeo je prvo mjesto na ljestvicama popularnosti
Piše Ružica Mikačić
Putovanjima u velike turističke gradove Europe uprihođeno je prošle godine 540 milijuna eura, odnosno 19,2 milijuna eura više nego prethodne godine, pa prema posljednjim podacima urbani turizam čini nevjerojatnih 40 posto svih inozemnih turističkih putovanja u Europi!
Turistički gradovi su hit i iz godine u godinu broj putnika u "city break" turama raste dvoznamenkastom brojkom, a u 2008. očekuje se daljnji porast tih putovanja u velike gradove od 14 posto.
250 milijuna turista
Informacije su to Europske udruge turističkih gradova (ECM) koju čini stotinu velikih turističkih središta Starog kontinenta, a koje je lani posjetilo gotovo 250 milijuna turista.
Prema izvješću ECM-a, prošle je godine porastao i broj dana zadržavanja u europskim gradovima, tako da je u njima "uknjiženo" i 600.000 noćenja više nego prethodne godine.
Najveći rast bilježe gradovi u blizini manjih zračnih luka dobro povezanih "low cost" avioprijevoznicima, pa su tako najveće stope rasta zabilježili Dublin, Tallin, Tarragona i Zuerich. Hrvatski turistički gradovi članovi ECM-a su Zagreb, Split, Dubrovnik i Rijeka. Dubrovnik se od 1995. do 2005. nalazio na samom vrhu europske ljestvice postotka rasta broja gostiju, na tom mjestu ga je u protekle četiri godine naslijedio Split.
Prema podacima ECM-a Split je u tom razdoblju imao godišnji rast od 17,2 posto, čime je zauzeo prvo mjesto na ljestvicama rastuće popularnosti.
Golem rast
Klasičan odmor na moru godišnje raste tri posto, dok putovanja u gradove imaju u pojedinim destinacijama i triput veću stopu rasta.
Slobodna Dalmacija
16. svibnja 2008.
Svi bi gradili elektrane na vjetar
Na ličkom dijelu Županije Hrvatski energetski klaster (desetak tvrtki) ima namjere podignuti stotinjak vjetrenjača, za područje oko Benkovca i Gračaca pripremaju se tvrtke Eko Zadar dva i Eko Zadar šest...
piše Edvard Šprljan/EPEHA
Na području Zadarske županije predviđeno je postavljanje vjetroelektrana kapaciteta 300 megavata. Informacija o tome otišla je širom svijeta jer je interes za postavljanje vjetroelektrana na ovom području svakim danom sve veći. Adria Wind Power, vlasnika Tonća Panze, već nekoliko godina pravi struju na onih sedam vjetroelektrana iznad Paga (kapacitet 6 megavata), a tko će mu se pridružiti još se ne zna, jer unatoč "prostorno-planskim mogućnostima" nije jasno kome će HEP dati energetsku suglasnost zbog kapaciteta distributivne mreže.
Za svaki slučaj, osnivaju se nove tvrtke koje se namjeravaju baviti proizvodnjom struje iz vjetra. Na ličkom dijelu Zadarske županije Hrvatski energetski klaster (u kojem je desetak tvrtki) ima namjere podignuti stotinjak vjetrenjača, za područje oko Benkovca i Gračaca pripremaju se tvrtke Eko Zadar dva i Eko Zadar šest, dijelovi energetskog konzaltinga iz Zagreba.
Tonći Panza je osnovao još dvije tvrtke za korištenje snage vjetra, Vjetroelektranu Bruvno i Vjetroelektranu Otrić. Zanimljivo je da su osnivači tvrtke Vjetropark Gračac biznismeni iz Slovenije, Slovačke te iz Londona. Za područje Benkovca zainteresirani su još tvrtke Vjetropark Maslina (Johann Prior), Vjetropark Benkovac (Robert Bajić) i tvrtka Ludviga Kastelitza.
- Znamo da je vrlo velik interes za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije, pogotovo za vjetroelektrane. Zbog toga uskoro namjeravamo sazvati sve tvrtke koje su izrazile interes za to, a neke su već izradile studije utjecaja na okoliš. Uskoro će i Institut "Hrvoje Požar" predstaviti najnovije rezultate o mogućnostima izgradnje kapaciteta za alternativnu proizvodnju električne energije - kaže Olivio Meštrović, županijski pročelnik za prostorno uređenje i zaštitu okoliša.
Slobodna Dalmacija
16. svibnja 2008.
Niče kompleks vrijedan 220 milijuna eura
"Punta Skala" najveći wellness u Europi zaposlit će 700 radnika
Članovi Gradskog i Županijskog poglavarstva obišli su u četvrtak, predvođeni županom Stipom Zrilićem te gradonačelnikom Živkom Kolegom, gradilište hotela Falkensteiner Resort Punta Skala u Petrčanima pokraj Zadra, trenutačno najveće gradilište ove vrste u Hrvatskoj.
Riječ je o luksuznom hotelskom naselju u kojem će se urediti i najveći wellness centar u Europi na više od pet tisuća četvornih metara. Projekt vrijedan 220 milijuna eura gradit će se u dvije faze. Prva faza bi trebala biti gotova u svibnju 2009. godine, a druga godinu dana kasnije.
- Turističkim naseljem većim od 300 tisuća četvornih metara ponudit ćemo dvije i pol tisuće kreveta u hotelima s četiri i pet zvjezdica te jednako luksuznim apartmanima. Izgradnjom 17 pojedinačnih objekata, uključujući hotele, apartmane, restorane, shoping mall-ove, zabavne prostore za djecu, barove, podzemnu garažu i sportske terene, otorit će se i 700 novih radnih mjesta tijekom cijele godine - rekao je Otmar Michaeler u ime investitora tvrtke Michaeler&Partner.
Naselje neće biti zatvorenog tipa. Većinom sadržaja će se moći služiti i gosti koji nisu odsjeli u hotelima. Ulaz na plažu, za koju imamo koncesiju, neće biti zabranjen, ali će se, zbog ponuđenih sadržaja i uređenja, plaćati ulaznica. Ovi će hoteli funkcionirati na sličan način kao i Hoteli Falkensteiner Borik - rekao je Michaeler o naselju čiju izgradnju osobno nadzire iako njegova tvrtka ima još 22 takva hotelska gradilišta diljem Europe.
Hoteli u Punta Skali će raditi tijekom cijele godine, a osim gostiju koji će se zimi dolaziti opuštati u SPA centru, računaju i na organiziranje kongresa te dovođenje sportskih ekipa na pripreme.
Direktorom Hotela Falkensteiner Borik Rade Šarić je potvrdio kako je takav koncept pomogao i hotelima na zadarskom Boriku da tijekom cijele godine imaju prosječnu popunjenost od 73 posto. Predstavnici lokalne i regionalne samouprave bili su zadovoljni i viđenim stanjem na prometnici Zadar - Nin na kojoj trenutačno traju intenzivni radovi na rekonstrukciji i uređenju prateće biciklističke staze.
Nikolina Radić Ančić / Epeha
Iznad parkirališta teniski tereni
U idućih godinu dana će se izgraditi i urediti hotel s pet zvjezdica, koji će imati 210 soba s pogledom na more te konferencijsku dvoranu od 1200 četvornih metara prostora, obiteljski hotel s četiri zvjezdice i 252 sobe, apart hotel sa 187 apartmana i podzemna garaža s gotovo 700 parkirnih mjesta. Promet će u samom turističkom naselju biti zatvoren, odnosno dopušten samo vozilima na električni pogon.
Kako je podzemna garaža smještena u središnjem dijelu naselja, na njezinu krovu će se urediti zelena površina s teniskim terenima, boćalištima i igralištima za djecu. Samo na obnovu i sadnju zelenila i drveća će se potrošiti oko pet milijuna eura.
Količina energije potrebne za grijanje i hlađenje naselja proizvodit će se i isporučivati iz vlastite tehničke centrale, a kroz postrojenje hotelskog naselja će proći i sve otpadne vode prije nego što pročišćene završe u moru.
Slobodna Dalmacija
15. svibnja 2008.
Inflacija u travnju na godišnjoj razini 5,7 posto
ZAGREB - Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u travnju su u odnosu na ožujak u prosjeku porasle za 0,7 posto, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na travanj prošle godine više za 5,7 posto, a u godišnjem prosjeku za 4,3 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Tako se stopa inflacije na godišnjoj razini, u travnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, zadražala na godišnjoj razini na kojoj je bila i u ožujku, od 5,7 posto. Ta je pak stopa inflacije na godišnjoj razini najniža od prosincu prošle godine kada je iznosila 5,8 posto, u siječnju povećana na 6,2 posto, u veljači ponovno iznosila 5,8 posto, a u ožujku 5,7 posto, te isto toliko i u travnju. Vjesnik
15. svibnja 2008.
Rješavanje problema bivših nositelja stanarskog prava
Hrvatska će vlada ove i iduće godine, u suradnji s Visokim povjerenstvom Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), riješiti problem oko 3000 izbjeglih Srba bivših nositelja stanarskog prava
ZAGREB - Hrvatska će vlada ove i iduće godine, u suradnji s Visokim povjerenstvom Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), riješiti problem oko 3000 izbjeglih Srba bivših nositelja stanarskog prava, najavili su u srijedu u Zagrebu potpredsjednik vlade Slobodan Uzelac i šef UNHCR-a u Hrvatskoj Wilfried Buchhorn.
>Vlada je<, rekao je Uzelac, >preuzela obvezu da u ovoj i idućoj godini po formuli stambenog zbrinjavanja riješi stanje za one ljude koji su podnijeli zahtjev<. To znači, objasnio je, da će te osobe dobiti slobodan stan u vlasništvu države, ili će im država sagraditi stan na tržištu, ili će, što je prema Uzelčevim riječima novost, u dogovoru s državom dobiti građevinski materijal ili državni novac za gradnju stambene jedinice.
>Prema planu, riječ je o oko 3000 ljudi. Ove godine riješit će se njih 1000, a druge 2000 dogodine<, rekao je Uzelac novinarima nakon sastanka s Buchhornom i dodao da će se prvo raditi u Zagrebu i Osijeku.
Prema Buchhornovim riječima, ljudi moraju biti informirani kako bi odlučili žele li se vratiti ili se integrirati u zajednicu u kojoj su sada. UNHCR će pomoći hrvatskoj vladi da se olakša ta komunikacija, kako bi zainteresirane osobe odlučile kako riješiti svoj problem.
Na redovitom sastanku s Buchhornom, koji ga je izvijestio o planovima za pomoć u ovoj i idućim godinama, Uzelac je zahvalio UNHCR-u na dosadašnjoj pomoći. >Dosadašnji napori u pomaganju u povratku izbjeglica dragocjeni su. Riječ je o izravnoj pomoći i neizravnoj, preko nevladinih organizacija<, dodao je. Vjesnik
15. svibnja 2008.
Hrvatska i dalje zemlja blagog rizika za ulagače
Hrvatska se s ocjenom kreditnog rejtinga DB3c nalazi na devetom mjestu od ukupno 25 ocijenjenih zemalja u D&B-ovom izvješću
ZAGREB - Iako bi brzina provođenja reformi mogla lagano usporiti, zbog potrebe zadovoljavanja zahtjeva nekih manjih članica vladajuće koalicije, proces približavanja Hrvatske Europskoj uniji nastavit će se dobrim smjerom i omogućiti ulazak Hrvatske u EU u razdoblju od 2010. do 2012. godine, ovisno o spremnosti sadašnjih članica za daljnjom ekspanzijom Unije. Stoji to u izvješću za svibanj bonitetne kuće Dun & Bradstreet (D&B), koje danas prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, a u kojem je ocjena kreditnog rejtinga Hrvatske ostala DB3c, koja Hrvatsku označava kao zemlju blagog rizika za ulagače.
D&B je kreditni rejting Hrvatske posljednji put povisio u ožujku ove godine, po formiranju nove-stare Vlade, uz pojašnjenje kako se u uvjetima političkog kontinuiteta očekuje i zadržavanje usmjerenosti ka približavanju Hrvatske EU.
U posljednjem se izvješću tako ističe namjera Vlade da tijekom ove godine predstavi 120 novih zakona i zakonskih izmjena, a u cilju dovršavanja tehničke etape pregovora s EU do sredine 2009. godine, kao i odustajanje od primjene ZERP-a na zemlje članice EU. Ističe se i značaj pozivnice za članstvo Hrvaske u NATO-u, kao prekretnice u međunarodnim odnosima Hrvatske. Izvješće D&B-a bavi se i gospodarskim prilikama u Hrvatskoj, pa se tako navodi kako je za očekivati da će ekonomski pokazatelji u ovoj i narednoj godini biti nešto nepovoljniji nego 2007., kao odraz stanja globalnog gospodarstva.
U D&B-u tako očekuju da se dosadašnja 'neosjetljivost' Hrvatske na vanjske utjecaje neće održati , ponajprije zbog usporavanja rasta u eurozoni, što bi se moglo odraziti na hrvatski izvoz, ali i pooštriti uvjete kreditiranja u Hrvatskoj. Uz to, kao moguće rizike u D&B-u navode i očekivanu slabiju žetvu u cijelom svijetu, kao i rastuće cijene nafte.
Ipak, analitičari D&B-a očekuju da će, usprkos tim vanjskim izazovima te slabijem rastu eurozone, poboljšana produktivnost hrvatskih izvoznih sektora omogućiti izvoznicima da osvoje i nova inozemna tržišta. Hrvatska se s ocjenom kreditnog rejtinga DB3c nalazi na devetom mjestu od ukupno 25 ocijenjenih zemalja u D&B-ovom izvješću. Ispred Hrvatske su Poljska s ocjenom DB3b, te Litva, Letonija i Češka, s ocjenom DB3a, dok iza Hrvatske slijede Albanija, Bugarska i Rumunjska, s ocjenom kreditnog rejtinga DB4a. Na čelu liste je Slovenija, s ocjenom DB2b (mali rizik za ulaganja), dok su na začelju te liste četiri države s ocjenom DB6d vrlo visokog rizika za ulaganja - Bjelorusija, Kirgistan, Turkmenistan i Uzbekistan. Vjesnik
15. svibnja 2008.
Hrvatska zbog kulture u prednosti pred turističkim rivalima
Raste broj gostiju koje zanima kultura, pa je važno razvijati kulturno-turističku ponudu s ciljem produženja turističke sezone, kazao je državni tajnik za turizam Branko Grgić
SPLIT - Split je u srijedu bio domaćin Drugog nacionalnog dana kulturnog turizma, koji je u Galeriji >Meštrović< okupio više od 150 uglednih gostiju i u sklopu kojega je održan stručni skup >Kulturna baština kao turistički proizvod<. Izaslanik ministra turizma i državni tajnik za turizam Branko Grgić u pozdravnom je govoru istaknuo kako turizam ima sve značajniju ulogu u ukupnome hrvatskom gospodarstvu i pridonosi povećanju postotka u bruto proizvodu države. Sve značajniju ulogu imaju razni oblici turizma specijalnih interesa, kao što je kulturni turizam, koji Hrvatskoj daje dugoročnu konkurentsku prednost u odnosu na susjedne države.
>Prema ocjenama Svjetske turističke organizacije, raste trend putovanja koji uključuje neki oblik kulturnog turizma<, kazao je Grgić i naveo da je u Ministarstvu turizma osnovan poseban Odjel za kulturni turizam.
Istraživanje TOMAS >Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj<, koje je za resorno ministarstvo izradio Institut za turizam, jasno pokazuje kako raste broj gostiju koje zanima kultura, pa je neosporno kako je važno razvijati kulturno-turističku ponudu s ciljem produženja turističke sezone.
>Cilj Ministarstva je da Hrvatska, čuvajući svoj kulturni identitet i bogatstvo, postane i respektabilan dio europskog identiteta<, kazao je Grgić. Gradonačelnik Splita Ivan Kuret istaknuo je želju da 2020. godine grad Split postane europska prijestolnica kulture.
Izaslanik ministra kulture i pročelnik Konzervatorskog odjela u Trogiru Radoslav Bužančić podsjetio je kako su kultura i turizam dvije kompatibilne stvari, danas više nego ikad. >Brak kulture i turizma je nužnost za našu budućnost. Kultura može crpiti snagu iz tog važnog gospodarskog aspekta, a turizam od kulture može imati proizvod dostojan najznačajnijeg prodajnog aspekta<, zaključio je Bužančić.
>Pozicionirajući Hrvatsku kao zemlju kvalitetnog turizma, napuštajući klasične masovne oblike turizma i osvajajući nova svjetska tržišta uspjeli smo privući turiste. Veliki koraci su već napravljeni i dokaz su da smo krenuli dobrim pravcem. Otvorila se priča o kulturnom turizmu kojoj nema kraja<, istaknuo je u uvodu direktor Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić. Naveo je da je više od 20 posto turista, koji posjećuju europske metropole s drugih kontinenata, za svoj dolazak motivirano kulturom. >Od 173 Unescova lokaliteta u Europi, Hrvatska ih ima šest, a još neki su na pragu da to postanu<, istaknuo je, između ostalog, Niko Bulić. [Mira Jurković], Vjesnik
15. svibnja 2008.
Veći hrvatski gradovi imaju bolju kvalitetu života
Cilj istraživanja, koje je sponzorirao Siemens, a provela agencija Puls, bio je utvrditi opće i specifične izazove koji stoje pred hrvatskih osam gradova, među kojima su problematika prijevoza, opskrbe električnom energijom, vodovoda i odvodnje, zdravstva, sigurnosti, konkurentnosti gradova za ulaganja, upravljanja i financiranja infrastrukturnog razvoja gradova te drugo
ZAGREB - Iako hrvatskih osam većih gradova - Zagreb, Rijeka, Split, Osijek, Zadar, Pula, Dubrovnik i Varaždin - imaju bolju kvalitetu života od prosjeka zemlje i dobre mogućnosti upravljanja svojom budućnošću, ipak im treba više investicija u prometnu infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje i zbrinjavanje otpada.
Pokazalo je to između ostalog istraživanje o urbanim izazovima u Hrvatskoj predstavljeno u srijedu na konferenciji za novinare tvrtke Siemens d.d., koja je sponzorirala to istraživanje.
Ono je provedeno u suradnji s agencijom Puls na 122 odabrana ispitanika (političari, javni službenici, poduzetnici, utjecajne osobe) u navedenih osam hrvatskih gradova, a po metodologiji sličnog globalnog Siemensovog istraživanja u 25 svjetskih metropola iz 2007.
Cilj istraživanja bio je utvrditi opće i specifične izazove koji stoje pred hrvatskih osam gradova, među kojima su problematika prijevoza, opskrbe električnom energijom, vodovoda i odvodnje, zdravstva, sigurnosti, konkurentnosti gradova za ulaganja, upravljanja i financiranja infrastrukturnog razvoja gradova te drugo.
Ispitanici su zaključili da postoje dva tipa ograničenja na gradske odluke o infrastrukturi - manjak novca i prioriteti političkog sektora, dok su kao način rješavanja pojedinih problema najviše isticali mogućnosti javno-privatnog partnerstva.
Govoreći o važnosti tog istraživanja predsjednik Uprave Siemensa Uwe Gregorius naglasio je da je Hrvatska prva među 190 zemalja, gdje posluje ta korporacija, u kojoj je provedeno takvo nacionalno istraživanje te vjeruje da će rezultati dobro doći kao smjer onoga što u gradovima treba poboljšati.
Na konferenciji u srijedu bila je prisutna i predsjednica Uprave Siemensa AG Austrija Brigitte Ederer, koja je od travnja ove godine i predsjednica Siemensova klastera srednje i istočne Europe (CEE Cluster CEO). Ona je kazala kako su u Siemensu ponosni na dobro poslovanje 'hrvatskog' Siemensa, koji ima dobra tehnološka rješenja za brojne komunalne i infrastrukturne probleme.
Hrvatsko istraživanje bit će objavljeno pod nazivom >Urbani izazovi: Infrastruktura kao razvojni izazov u većim hrvatskim gradovima< i u cijelosti predstavljeno na Forumu >Gradovi budućnosti< 4. lipnja u Zagrebu kojeg pod pokroviteljstvom ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Petra Čobankovića organizira Siemens., Vjesnik
14. svibnja 2008.
Branka Šeparović: Falsifikat je da je Mesić organizirao konvoj "Libertas"
Veliki je falsifikat i neistina to što je predsjednik Stjepan Mesić postao počasni građanin Dubrovačko-neretvanske županije kao organizator "Konvoja Libertas", najpoznatije civilne akcije u povijesti ratovanja.
Stjepan Mesić nije organizirao, već samo sudjelovao u prvom od triju konvoja potpore opkoljenom Dubrovniku, što bi i sam kao legalist trebao priznati - izjavila je u utorak u Dubrovniku novinarka HTV-a Branka Šeparović i podsjetila da je u jeku agresije na hrvatski jug upravo ona inicirala i organizirala pomorski konvoj prema Dubrovniku u kojem je sudjelovalo 5000 ljudi i 180 brodova.
Stoga je zatražila da se obrazloženje županijske povelje preinači tako da se Mesića umjesto kao organizatora imenuje za sudionika akcije.
- Ako se to ne dogodi, Stjepan Mesić bi morao vratiti povelju i ispričati se i tada bismo mu čestitali - ustvrdila je Šeparović i poručila da će, ne bude li greška ispravljena, "konvojaši" pravnim putem potražiti zaštitu istinitosti podataka.
- Prvi konvoj kojemu se Mesić priključio u Splitu u jesen 1991. donio je hranu i lijekove Dubrovčanima, drugim je za sv. Nikolu dopremljeno oružje, a trećim 53 barjaka za dubrovačku procesiju Svetoga Vlaha 1992. godine. Predsjednik Mesić je za svjedočenja u Haagu rekao da konvoj nije prevozio oružje. On nije ni mogao znati za oružje, jer na tom konvoju nije ni bio - kazala je Šeparović, koja je novinare na press-konferenciju pozvala u svojstvu voditeljice konvoja "Libertas".
G.Bijelić / EPEHA
Ured predsjednika: Pogledajte TV-priloge iz arhiva!
Na upit o traženjima Branke Šeparović, pročelnica ureda za informiranje u Uredu predsjednika RH Danijela Barišić poručila je samo kako je predsjednik Mesić u Izraelu. Umjesto komentara neslužbeno je kazala tek da je za provjeru vjerodostojnosti predsjednikove uloge u konvoju dovoljno prolistati novine iz 30. listopada 1991. godine, pregledati TV priloge i arhive HINA-e. Slobodna Dalmacija
14. svibnja 2008.
18. obljetnica maksimirskog 'ustanka'
ZAGREB - 13. svibnja prije točno 18 godina, na maksimirskom stadionu trebala je biti odigrana utakmica između Dinama i Crvene zvezde. Međutim, umjesto nogometnog spektakla došlo je do divljanja gostujućih navijača nakon čega su Bad Blue Boysi probili ogradu na sjevernoj tribini stadiona i sukobili se s policijom jer je štitila divljanje Delija. Taj događaj mnogi Dinamovi navijači doživljavaju kao dan kada je zapravo počeo Domovinski rat.
Gostujući huligani pod Zvezdinim obilježjima i pod vodstvom Željka Ražnjatovića - Arkana počeli su dva sata uoči utakmice uništavati južnu tribinu. Tadašnja milicija nije reagirala i dopustila je njihov razbijačko ponašanje. Tada su Bad Blue Boysi srušili ogradu na sjevernoj tribini i utrčali na travnjak no milicija je ovoga puta reagirala. Iako su mirno gledali divljanje "zvezdaša", milicajci su s pendrecima napali navijače Dinama. Kapetan "modrih" Zvonimir Boban krenuo je braniti navijače, a kada ga je jedan od tadašnjih milicajaca udario pendrekom, Zvone mu je uzvratio skočivši mu nogama u trbuh. Zbog toga je Boban kažnjen s devet mjeseci neigranja, a izbornik Ivica Osim nije ga vodio na Svjetsko prvenstvo u Italiji.
Tadašnji milicajac Refik Ahmetović koji je udario Bobana u razgovoru za Hrvatski radio otkrio je kako su ga kolege nagovarale da ubije Bobana.
"Kad sam se digao, tad su me moje kolege koje su bile blizu mene nagovarale da mu pucam u leđa. Da ga ubijem. Ja to nisam učinio. Nagovarali su me cijelo vrijeme dok je on tu bio na stazi. Njega je Kuže odveo prema svlačionici. Ja sam rekao 'Ako vi hoćete pucati, imate svoj pištolj i pucajte. Ja neću pucati'," kazao je Ahmetović čiju je tonsku izjavu objavio Hrvatski radio.
U povodu obljetnice, Dinamovi navijači položili su vijence na maksimirski spomenik dinamovcima palim u Domovinskom ratu. Jutarnji list
14. svibnja 2008.
'Hrvatska kvaliteta' odsada i hotelima
Piše: NT/Hina
Foto: Goran Sebelic/CROPIX
Hrvatska gospodarska komora pokrenula je inicijativu za dodjelu prava korištenja znaka 'Hrvatska kvaliteta' za kvalitetu usluga hotela s ciljem podizanja razine kvalitete usluga hotela.
Prvi znakovi "Hrvatska kvaliteta" za kvalitetu usluga hotela dodijelit će se u rujnu, istodobno s dodjelom priznanja Turistički cvijet, rečeno je na konferenciji za novinare u HGK.
Znak se potvrđuje, odnosno podliježe kontroli, a cilj je inicijative da hotelske tvrtke prepoznaju važnost vizualnog označavanja kvalitete usluga hotela te kvalitetom postanu prepoznatljive na turističkom tržištu.
Pojašnjavajući razloge pokretanja ove inicijative Vesna Trnokop-Tanta je rekla kako visoko konkurentno turističko tržište zahtijeva visoku razinu kvalitete usluga u turizmu te čini turizam područjem primarnog interesa za uspostavu vizualnog označavanja kvalitete usluge.
"Kvaliteta je nužnost za podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma, a važno je tu kvalitetu i nagraditi", istaknula je.
I predsjednik Hrvatske udruge hotelijera i resturatera (HUH) Franco Palma je naglasio kvalitetu kao nužnost za podizanje konkurentnosti.
Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj već sada u startu 50-ak hotela zaslužuje znak 'Hrvatska kvaliteta', a ako znak doživi afirmaciju, predložit će se da se u ovu inicijativu uključe i kampovi.
Postupak za dodjelu prava korištenja znaka "Hrvatska kvaliteta" za kvalitetu usluga hotela provodit će nezavisna i stručna Tehnička komisija temeljem Pravilnika o znakovima vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda i usluga te definiranih kriterija za ocjenjivanje elemenata kvalitete usluga hotela. Tehničku komisiju čine predstavnici Ministarstva turizma, HUH-a te HGK.
HGK je 1997. pokrenula Projekt vizualnog označavanje hrvatskih proizvoda znakovima "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko". U proteklih 11 godina 195 proizvoda je steklo pravo korištenja znaka "Hrvatska kvaliteta", a 98 proizvoda pravo korištenja znaka "Izvorno hrvatsko". Jutarnji list
14. svibnja 2008.
Sajam "Plodovi Dalmacije": Puni pjati delicija
Tradicionalni, treći Sajam "Plodovi Dalmacije" otvorit će se u petak na Peristilu u 11 sati. Na svečanosti će, uz Žanu Čagalj, iz Centra za poticanje poduzetnišva i obrtništva kao organizatora manifestacije, govoriti Branko Bačić, državni tajnik Ministarstva mora te pomoćnik ministra Josip Borić, Ivan Bračić, pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva, Ivan Kuret, gradonačelnik Splita i župan Ante Sanader.
Manifestacija u Dioklecijanovim podrumima bit će otvorena do 18. svibnja, a svoje proizvode će prezentirati 70 malih i mikro proizvođača različitih djelatnosti, iz četiri dalmatinske županije: Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske.
Cilj programa je promovirati male poljoprivredne proizvođače, zadruge i obiteljska gospodarstva da pokažu svoje proizvode na tržištu te promoviraju pravi izvorni domaći proizvod, od meda, maslinova ulja, soparnika, pogače od suhih smokava, džemova, skradinske torte, dimljene i sušene ribe, sireva, bajama, biljnih esencija, vina i rakija, proizvodnje narodnih nošnji te zlatoveza. Sajam je prodajnog karaktera, tako da svi posjetitelji mogu kušati proizvode kakve ne nalaze na policama trgovina.
Ove godine se po prvi put aktivno uključilo i Ministarstvo mora kao suorganizator sa svojim projektom "Hrvatski otočki proizvod", čiji je cilj posebno izložiti i marketinški promovirati otočke proizvode. F. NEJAŠMIĆ, Slobodna Dalmacija
13. svibnja 2008.
>Nitko još nije optužen za komunističke zločine!<
U izjavi komisije >Iustitia et pax< podsjećaju da je >čišćenje pamćenja kršćanska dužnost, pa jednako odlučno osuđuju i zločine koje su počinili katolici<
ZAGREB - Komisije >Iustitia et pax< biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije u utorak su, u tajništvu Hrvatske biskupske konferencije (HBK), predstavile zajedničku izjavu >O pravu na grob i o dužnosti pijeteta<.
U izjavi osuđuju sve ratne i poratne zločine triju totalitarnih režima (fašizma, nacizma i komunizma) i njihove idolatrijske ideologije rase, nacije i klase. Ali pritom upozoravaju da jedino još nad zločinima komunističkog režima vlada zavjera šutnje, da još nitko nije odgovarao za te zločine i da se oni u javnosti još uvijek opravdavaju egidom antifašizma. U izjavi komisije podsjećaju da je >čišćenje pamćenja kršćanska dužnost, pa jednako odlučno osuđuju i zločine koje su počinili katolici<.
Smatraju potrebnim >identificirati sva prikrivena grobišta, obilježiti ih primjerenim spomen-obilježjima te omogućiti održavanje pogrebnih obreda svih vjera i iskazivanje pijeteta prema žrtvama<. Komisije ističu da žele >potaknuti institucije triju država na objektivno i cjelovito istraživanje tih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, da se ustanove povijesne činjenice i na osnovi njih razvija pedagogija pomirenja i oprosta<.
Stoga, u svrhu identificiranja grobišta i žrtava, komisije predlažu državnim vlastima da pokrenu postupak abolicije za one koji iznesu činjenice o odgovornosti za zločine i o identitetu žrtava, kaže se u izjavi koju potpisuju predsjednici komisija: hrvatske msgr. Vlado Košić, slovenske msgr. Anton Stres i bosanskohercegovačke msgr. Pero Sudar. [G. Pandža], Vjesnik
13. svibnja 2008.
Hrvatska među vinskim velesilama
Fine indijske sorte, vinogradi u prekomorskim zemljama i pčele trenirane da namirišu loše čepove samo su neki od predviđanja proizvodnje vina u budućnosti, uzevši u obzir efekte klimatskih promjena koji transformiraju drevnu industriju. Analitičari tvrde da će ekstremne suše Australiju učiniti previše vrućom i neplodnom kako bi ostala jedan od najvećih proizvođača vina. S druge strane, očekuje se kako će najveći svjetski proizvođač vina postati Kina. Zemlje poput Rusije, Hrvatske, Poljske, Ukrajine i Slovenije mogle bi postati igrači na međunarodnoj sceni, dok bi južna Kanada lako mogla postati rival SAD-u. Meksiko i Brazil na tragu su Čileu i Argentini. Izvještaj o budućnosti vina, koji su izradili vodeći trgovci vinom Berry Brothers i Ruud, spekulira o stanju te industrije u sljedećih 50 godina. Kina, koja se po proizvodnji vina sada već nalazi na šestom mjestu u svijetu, s plodnom zemljom, niskim troškovima rada i povećanom domaćom potražnjom, preuzet će svijet, kako s jeftinim vinom (ispod 10 dolara), tako i u sektoru kvalitetnih vina, predviđa izvještaj. Također se predviđa kako će broj od sadašnjih 400 kineskih vinarija deseterostruko narasti, od kojih će četvrtina proizvoditi kvalitetna vina. Neka vina mogla bi konkurirati čak i onima iz Bordeauxa. Australski vinar Jasper Morris kaže kako je potpuno razumljivo da tako velika država posjeduje dijelove zemlje s obradivom površinom i mikro klimom prikladnom za proizvodnju dobrih, kvalitetnih vina. Indija bi zbog svog zemljopisnog položaja mogla biti ograničena na proizvodnju u manjem omjeru, no izvještaj navodi kako ekspertize iz Europe, Azije i Australije znače da bi zemlja lako mogla postati izazov tradicionalnim državama proizvođačima budući da se Indijci okreću ka kvalitetnim vinima.
(Guardian) Poslovni dnevnik
13. svibnja 2008.
Liburnia Riviera Hotelima (LRH) plaketa Zlatna kuna
U Rijeci je 12. svinbnja ove godine održana sjednica županijskog gospodarskog vijeća županijske Hrvatske gospodarske komore na kojem su proglašeni dobitnici plakete Zlatna kuna gospodarstvenicima Primorsko goranske regije. Plaketu Zlatna kuna za poslovna ostvarenja u 2007. je dobila i tvrtka Liburnia Riviera Hoteli (LRH) d.d , u kategoriji velikih poduzeća . Pri odabiru dobitnika priznanja razmatrani su njihovi ukupni prihodi, izvoz, dobit, zaposlenost, visina plaća, tehnološka opremljenost i drugi kriteriji.
U sustavu opatijskog Liburnia Riviera Hoteli (LRH), sada posluje 15 hotela, šest vila i autokamp, ukupnog kapaciteta 4000 postelja i 1000 mjesta u autokampu. U objektima te tvrtke prošle je godine boravio 181.951 turist, a ostavarena su 717,9 tisuća noćenja (HIC)
13. svibnja 2008.
Presudna gitara Slavena Bilića
Piše: Ilija Matanović
Foto: Ante Čizmić/Cropix
ZAGREB - Da se Domagoj Bilić kojim slučajem nije zasitio sviranja gitare, koja je potom skupljala prašinu u "kantunu" stana, njegov brat Slaven danas možda ne bi bio poznat i kao izbornik-rocker, najbolji muzičar među izbornicima (ili obratno, kako kome drago), iako je svoje "prste" u tome imala i kazeta Rolling Stonesa, koju je mu je otaca donio iz Londona, zajedno s dresom Liverpoola...
Ta gitara je, dakle, negdje 80-ih godina došla u Bilićeve ruke, sam je pohvatao neke osnove, kod jednog profesora gitare naučio je akorde i od tog se instrumenta do današnjeg dana nije više odvajao.
"Tamburao" je na pripremama, u karantenama, doma - zapravo, gitara je Biliću postala glavni ispušni ventil, posebice u doba najaktivnijeg igranja nogometa.
- Kada bih izgubio utakmicu, zbog adrenalina nisam mogao spavati, utjehu bih pronašao svirajući gitaru. I tako, malo-pomalo, ona mi je postala pravi hobi, a ja sam pokušavao skladati i pisati pjesme - rekao je Bilić u jednom intervjuu Jutarnjem listu.
Nije to prvi bend koji je Bilić oformio. Nakon završetka igračke karijere 2001. godine, s prijateljima s fakuleta Tonijem Silobrčićem i Dadom Pastuovićem osnovao je grupu Newera.
Tu se međutim, umiješao nogomet. Bilić je preuzeo klupu Hajduka, a nakon prestanka treniranja "majstora s mora" pokazalo se da članovi Newere, kako je objasnio sam Bilić, ipak nisu imali isti glazbeni ukus pa su se razišli (usput rečeno, neki od omiljenih bendova Slavena Bilića su Metallica, AC/DC, Guns 'n' Roses, Pearl Jam, Nirvana, Iron Maiden, Slayer...).
2001.
Zajedno s prijateljima s fakulteta, Tonijem Silobrčićem i Dadom Pastuovićem, osniva bend Newera (nazvan po pjesmi Tome Bebića), koji je, međutim, bio kratkoga vijeka, što zbog Bilićevog preuzimanja klupe Hajduka, što zbog različitih glazbenih ukusa članove grupe. Vjerojatno najpoznatija pjesma Newere bila je "Hannibal ante portas", s kojom je najavljen film Hannibal.
2003.
Bilić okuplja novu grupu. Prvo je predložio naziv Rohbau, ali se ispostavilo da u Njemačkoj već djeluje istoimeni bend. Grupu - koju su, uz Slavena, sačinjavali gitarist Saša Bulić, bubnjar Vojo Belamarić, gitarist Danijel Ljubić i pjevač Joško Matura - nazivaju Rawbau. Grupa još postoji (iako je praktički u mirovanju zbog Bilićevih obveza) u nešto promijenjenoj postavi: danas je bubnjar Viktor Grgas Grando.
Bilić, međutim, nije odustao od svirke i negdje 2003. godine osnovao je novu grupu Rawbau (to ime je predložio jer je želio da njihova glazba zvuči sirovo, "šporko"), s kojim je krenuo još ambicioznije. Ušli su u studio u Sloveniji, izdali album, imali nekoliko zapaženih pjesama i - opet se dogodio "balun".
Slaven je preuzeo klupu mlade, a nešto kasnije i A reprezentacije, te mu je glazba sada tek hobi, ali, bend postoji i tko zna što ih sve čeka u budućnosti.
U međuvremenu, njihovu najnoviju stvar, navijačku pjesmu "Vatreno ludilo", koju je napisao Bilić, čitatelji Jutarnjeg lista sutra će dobiti na dar, zajedno s još dvije pjesme posvećene nogometu. Jutarnji list
13. svibnja 2008.
TELEFONIJA POTROŠNJA PUTEM MOBITELA PORASLA 23,7 POSTO, A U FIKSNOJ PALA ZA 8,9 POSTO
Hrvati će do kraja godine više koristiti mobitele nego fiksne linije
Taj je događaj bio izvjestan jer su mobilni operateri već prestigli fiksne operatere po prihodima
Hrvati će ove godine prvi put na razgovore putem mobitela potrošiti gotovo jednaku količinu vremena kao i na fiksno telefoniranje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prva tri mjeseca 2008. građani su putem mobitela razgovarali 23,7 posto više nego u istom razdoblju lani, odnosno 1,35 milijardi minuta. S druge strane, putem fiksnih telefona razgovarali su 8,9 posto manje, što iznosi 1,41 milijardu minuta. Potvrda je to trenda smanjivanja potrošnje utrošenih minuta u fiksnoj telefoniji u korist mobilne, a kao rezultat ove bi se godine mogao izjednačiti broj minuta utrošenih u mobilnoj i fiksnoj telefoniji na oko 6,5 milijardi minuta.
Broj poslanih SMS poruka u prva tri mjeseca skočio je na 877 milijuna, što je rast od 32,5 postoDominacija fiksnih telefona
Štoviše, potvrđuju to podaci DZS-a o kretanju potrošnje minuta u fiksnoj i mobilnoj telefoniji unazad četiri godine. Tako je u 2004. 10,7 milijardi minuta potrošeno na razgovore u fiksnoj telefoniji, dok je u mobilnoj ta brojka iznosila svega 2,19 milijardi minuta. Drugim riječima, na šet razgovora njih pet je obavljeno putem fiksnog telefona. Godinu kasnije, potrošnja u fiksnoj telefoniji blago je pala na 9,8 milijardi minuta, a u mobilnoj porasla na 2,8 milijardi minuta. Snažnija tržišna prisutnost Tele2 u 2006. utjecala je na rast mobilne potrošnje na čak 4,1 milijardu minuta, dok je istodobno, usprkos rastu konkurencije u fiksnoj telefoniji na tom tržištu, broj potrošenih minuta nastavio padati i zaključen je na 8,5 milijardi minuta. Lani je taj trend dodatno potvrđen padom potrošnje u fiksnoj telefoniji za 11,5 posto, na 7,53 milijardi minuta, dok je u mobilnoj telefoniji zabilježen rast od 23,5 posto, na 5,1 milijardu minuta. Najnoviji podaci DZS-a ukazuju da sada paritet između mobilnih i fiksnih razgovora iznosi jedan prema jedan. Naime, glavni problem fiksnih telekoma je pad utrošenih minuta u pozivima unutar Hrvatske, i to za 9,8 posto u prvom kvartalu 2008., na 1,33 milijardi minuta. S druge strane, u segmentu međunarodnih razgovora bilježi se porast kako u fiksnoj, tako i u mobilnoj telefoniji.
Međunarodni pozivi
U fiksnoj je taj rast u prva tri mjeseca ove godine iznosio 10,4 posto, a u mobilnoj 20 posto. Ipak, u fiksnoj je telefoniji nominalno na međunarodne pozive potrošeno 74 milijuna minuta, a u mobilnoj telefoniji 24 milijuna minuta. Paralelno s brojem minuta nastavio je rasti i broj poslanih SMS i MMS poruka. Broj SMS poruka poslanih u prva tri mjeseca skočio je za 32,5 posto, na 877 milijuna, a broj MMS-a za gotovo 50 posto, na 8,74 milijuna.
DZS objavio kontradiktorne podatke
Državni zavod za statistiku objavio je kontradiktorne podatke o broju utrošenih minuta u fiksnoj i mobilnoj telefoniji za 2007. godinu. U svom najnovijem izvješću od 12. svibnja navodi da je lani u fiksnoj telefoniji utrošeno 5,74 milijarde minuta, a u mobilnoj 4,99 milijardi minuta. No u izvješću od 8. veljače ove godine DZS je iznio podatak da je u fiksnoj telefoniji u 2007. utrošeno 7,53 milijardi minuta, a u mobilnoj njih 5,08 milijardi.
B. Ivezić, Poslovni dnevnik
13. svibnja 2008.
Kraljevi arhitekture bore se za projekte u Zagrebu
Piše: Boba Blašković
Osim po najvećem broju natječaja, ova će godina biti zapamćena i po tome što će arhitektonski nobelovci i ostala arhitektonska elita sudjelovati na natječaju za putnički terminal na Plesu
Kada je svjetski poznati arhitekt Daniel Liebeskind prije godinu dana nakon lobiranja Grada i investitora najavio da će graditi poslovni toranj u Zagrebu, ljubitelji arhitekture rekli su "Napokon!" jer Zagreb zapravo nema nijednu zgradu koju je projektirao netko iz svjetske A lige arhitekata, posebice kada je poznato da se Thom Mayne, idejni autor Hypo centra, javno odrekao te zgrade na Slavonskoj aveniji.
Liebeskind je nakon dugo vremena bio jedini arhitekt čije se ime uopće spominjalo u kontekstu Zagreba, no to se sada promijenilo jer je, slažu se stručnjaci, nastupio pravi boom arhitekture, a 2008. godina svakako će biti zapamćena po najvećem broju natječaja u recentnoj povijesti arhitekture.
Foster i Piano sve promjenili
Ova godina bit će zapamćena i po tome što će arhitektonski nobelovci Norman Foster, Renzo Piano i Zaha Hadid, te ostala arhitektonska elita, poput Japanca Shigeru Bana i Engleza Nicholas Grimshawa, sudjelovati na natječaju za putnički terminal na Plesu.
U trenutku kada su "kraljevi arhitekture" Norman Foster i Renzo Piano obznanili da žele sudjelovati na natječaju za novi Pleso, dogodilo se čudo. Svojim autoritetom potaknuli su lavinu svjetske arhitektonske elite da se odazovu pozivu Zračne luke, UHA-e i DAZ-a te da sudjeluju na natječaju koji je najvažniji događaj ne samo za arhitekturu, nego i za promociju grada.
- U početku su nas svi odbijali. Nitko od svjetskih arhitekata nije htio sudjelovati niti biti žiri za novi terminal u svjetskim okvirima malog i relativno nepoznatog grada. No, nakon što su se zainteresirali Foster i Piano, to se promijenilo.
Sada nam je više od 10 najpoželjnijih arhitekata na svijetu potvrdilo da žele raditi novi terminal na Plesu, pa ćemo neke od njih morati i odbiti jer je broj arhitekata limitiran - rekao je Mladen Jošić, organizator natječaja. Kaže da će idući utorak biti predstavljena sva imena koja će sudjelovati na natječaju za Pleso.
- U posljednjih nekoliko mjeseci događa se značajna ekspanzija arhitekture, a sudeći prema broju i kvaliteti arhitektonskih i urbanističkih natječaja, Zagreb će zaista postati metropola - rekao je Jošić.
Naime, u proteklih godinu dana u Zagrebu je raspisano 20-ak arhitektonskih natječaja čiji je nagradni fond bio oko 4,5 milijuna kuna. Trenutačno su čak četiri natječaja u tijeku, a predsjednik Udruženja hrvatsk arhitekata kaže da je bilo iznimnih radova.
Međunarodni natječaj
- Trg pravde na kojem će biti svi sudovi, te kongresni centar i hotel, zatim novi stadion na Kajzerici, kao i međunarodni natječaj za uređenje Kaptola, nova upravna zgrada na Mirogoju, sve su to uspješni natječaji. Zagovaram javne natječaje jer se zbog konkurencije dobije najbolja arhitektura.
Grad i Vlada to su shvatili pa za svaku veću investiciju organiziraju javne natječaje, a veseli me što to počinju shvaćati i privatni investitori - rekao je Rako, predsjednik UHA-e. Dodao je također kako se sve počelo mijenjati 2005. godine.
- Protekle dvije godine imali smo arenu, stadion, spomenike, a slijede natječaji za aerodrom, zgradu Županije, kapelicu na Mirogoju, te crkvu i pastoralni dom u Sopnici - rekli su u DAZ-u.
Natječaji u proteklih godinu dana
Stadion Kajzerica
Mrtvačnica Resnik
OŠ Dragutin Kušlan
Trg pravde
OŠ 'Ksaver Šandor Gjalski
Upravna zgrada na Mirogoju
Urbanistički plan uređenja Tromostovlje Sopnica jug
Urbanistički plan uređenja Blato istok
Trg Stjepana Radića
Jutarnji list
13. svibnja 2008.
Istrijani uspjeli spasiti magarce od klaonice
Piše: Nataša Urošević/EPEHA
Foto: Goran Šebelić/CROPIX
Nakon što je utvrđeno da je u rezervatu i 14 bređih magarica, dogovoreno je da se rušenje drvenih štalica do daljnjega odgađa
RAŠA - Nakon što je prošlog tjedna, na temelju prijave Općine Raša, jedinom našem rezervatu izvornih sorti magaraca stiglo rješenje o rušenju montažnih štalica, istarska javnost dignula se na noge, a brojni ljubitelji životinja i djeca iz cijele Hrvatske doputovali su u Rašu izraziti podršku voditeljima farme.
Iako je rezervatu u prvi mah prijetilo zatvaranje, a simpatičnim tovarima klanje, zahvaljujući intervenciji nadležnih županijskih službi veća je šteta zasad izbjegnuta.
"Naš je stav da pod svaku cijenu treba zadržati stado i omogućiti vlasniku da uzgaja magarce, jer je on tamo u legalnom posjedu. Učinit ćemo sve i pomoći da se rezervat sačuva jer je jedina takva farma u Istri i za nas ima veliku vrijednost", istaknuo je županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović.
Njegov stav dijele i brojni ljubitelji životinja, među njima i grupa Osječana koja je svoj protest protiv mogućeg gašenja rezervata htjela izraziti zatvaranjem državne ceste. Rezervat koji je u proteklih 15 godina rada posjetilo više od 120.000 mališana iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva, svakodnevno obilaze ljudi dobre volje koji nude svoju pomoć.
Voditeljima ranča Liburna javili su se i brojni donatori i razne institucije, koje žele pomoći u brizi o magarcima, a rezervat su posjetili i veterinarski inspektori, koji upozoravaju na potrebu zaštite genetske rezerve zaštićenih izvornih pasmina.
"To je stado pod kontinuiranim nadzorom. Životinje imaju odgovarajuću njegu, hranu, vodu i smještaj i vlasnik se brine o njima na zadovoljavajući način.
Ako vlasnik ne bude imao uvjeta za brigu, on odlučuje što će sa životinjama, hoće li ih preseliti na drugu lokaciju ili uputiti na klanje. Naša je preporuka, ako je ikako moguće, izbjeći klanje i sačuvati stado na bilo koji način.
Radi se, naime, o genetskoj rezervi zaštićenih autohtonih sorti koju treba zadržati. Nije nikako prihvatljivo da se 30 od 50 preostalih istarskih tovara zakolje jer ne postoje uvjeti za njihovo držanje", ističe veterinarska inspektorica Lovorka Tomičić.
Pošto je utvrđeno da je u rezervatu i 14 bređih magarica, dogovoreno je da se rušenje drvenih štalica do daljnjega odgađa. Deset je magaraca zbrinuto na istarskim agroturizmima.
Dok se čeka konačna odluka nadležnih institucija, voditelj rezervata Ivan Perko najavio je žalbu Ustavnom sudu zbog lažne prijave i zatražio od Vlade pod čijom je ingerencijom zemljište u Raškoj dolini koncesiju na 35 godina za 8 hektara rezervata kako bi se ubuduće nesmetano mogao baviti očuvanjem bioraznolikosti istarskog kraja i zaštitom autohtonih vrsta. Jutarnji list
13. svibnja 2008.
Hrvatski crtež u Buenos Airesu
ZAGREB - U Buenos Airesu u otvorena je izložba Hrvatski suvremeni crtež u Nacionalnom umjetničkom paviljonu Palais de Glace, priopćilo je hrvatsko veleposlanstvo u Argentini. Otvaranje izložbe umjetničkih radova 70 vrhunskih hrvatskih autora privuklo je predstavnike nacionalnih i mjesnih tijela državne uprave, diplomatskog zbora, uglednike iz javnog i kulturnog života Argentine i predstavnike medija te pripadnike hrvatske zajednice.
Izložba, plod dobre suradnje hrvatskih ministarstva kulture i vanjskih poslova s argentinskim ministarstvom kulture, otvorena je do 31. svibnja, a nakon Buenos Airesa bit će predstavljena u Čileu, Urugvaju i Brazilu., Vjesnik
13. svibnja 2008.
Svojevrsni krsni list Hrvatske
S podnaslovom >Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća< djelo sadržava 114.643 prezimenske natuknice te popis 6654 naselja s prezimenima u njima
ZAGREB - Zagrebački izdavač Golden marketing - Tehnička knjiga objavio je proteklog tjedna jedinstveno djelo u europskim razmjerima, trosveščani >Hrvatski prezimenik<, koji su priredili Franjo Maletić i akademik Petar Šimunović.
Prezimenik u kojem smo svi popisani, objavljuje se prvi put u samostalnoj i neovisnoj Hrvatskoj, a prvi put u povijesti hrvatske knjige tiskana su sva obitavana naselja s prezimenima u njima.
Izdanje je važno s kulturnoga i društvenog aspekta. Otkriva u potpunosti riznicu hrvatske antroponomastike, i ima osobito značenje za hrvatsko jezikoslovlje, dijalektologiju i leksikografiju te za proučavanje demografske, rodoslovne, antropološke, migracijske, etnografske i statističke problematike.
>Hrvatski prezimenik<, enciklopedijskog formata, s podnaslovom >Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća< (2099 str.) u prva dva sveska sadržava 114.643 prezimenske natuknice te u trećem svesku 6654 naselja s prezimenima u njima. Uz svako prezime naveden je broj nositelja dotičnog prezimena i broj obitelji istoga prezimena u naselju.
Izdanje čini posebno vrijednim opsežna uvodna studija, monografski prikaz prezimenske problematike vodećega hrvatskog onomastičara akademika Petra Šimunovića >Hrvatska u prezimenima< u kojoj objašnjava nastanak i povijest hrvatskih prezimena, nasilna preimenovanja i sudbinu prezimena u dijaspori te poticajan tekst na početku trećeg sveska >Imena hrvatskih naselja - neispričana priča<.
Na knjizi su, kako kaže Šimunović, radili nekoliko godina i nastala je zahvaljujući računalnoj obradi posljednjeg popisa pučanstva (2001.). No, kako primjećuje, posao je bio mnogo lakši od rada na knjizi >Leksika prezimena SR Hrvatske< (1948.) kad je trebalo iz prašnjavih arhiva vaditi popise te onda provjeravati podatke.
>Ovakva knjiga, svojevrsni krsni list Hrvatske, objavljuje se rijetko, nastaje jednom u 100 godina, a možda iduća i ne će biti tiskana, ako nas budu zamjenjivali brojkama, kako je to u nekim zemljama već pri popisu pučanstva<, kaže Šimunović. Naglašava njezinu važnost, posebno danas, u vrijeme opće globalizacije, kada je miješanje i premještanje stanovništva vrlo često, te posebno kada je natalitet u Hrvatskoj dotaknuo dno.
>Prezimena su jezični i kulturni spomenik, spomenici naše narodnosne opstojnosti<, napominje i navodi kako su prezimena u Hrvata najstarija, starija nego u drugim slavenskim jezicima, pa neka neprekidno možemo pratiti od 12. stoljeća.
Kako objašnjava, uzrok je splet izvanlingvističkih značajki, ponajprije društvenih. Povlašteni stalež njima je pravno baštinio imanje i povlastice, državna uprava njima je provodila imovinskopravnu kontrolu, crkvena organizacija matičarsku i drugu službu. >U splitskom statutu iz XIV. stoljeća prijeti se globom za samovoljnu promjenu prezimena<, podsjetio je.
Šimunović je svojoj studiji pridružio i vrlo opsežnu bibliografiju antroponomastičkih, demografskih, migracijskih i rodoslovnih jedinica te popise tisuću najčešćih prezimena po broju nositelja i abecednom redu.
Najčešće prezime u Hrvata je Horvat i ima ih 22.225. Svako hrvatsko nogometno igralište bilo bi dobro popunjeno kad bi se okupili svi Horvati, a slično bi bilo i s Kovačevićima - 15.835, Babićima - 13.150, Marićima - 11.617.
>Horvat kao etnonimsko prezime ne poznaje, osim Hrvata, nijedan narod u Europi<, kaže Šimunović, dodajući kako se u varijantama javlja u Sloveniji, Madžarskoj, Gradišću te u Slovačkoj.
Recenzent, akademik August Kovačec smatra kako je >Hrvatski prezimenik< potreban upravo danas pri otvaranju granica prema Europi i svijetu, kad će fluktuacija stručnjaka, studenata i radnika biti golema i nezaustavljiva. >Prezimenik je međaš od kojega će trebati započeti pratiti takva migracijska kretanja prema prošlosti i prema budućnosti<, napominje.
Akademik Milan Moguš, također recenzent, kaže kako su prezimena spomenici naše opstojnosti, naša memorija, te ona sama >ispisuju narodnosnu, demografsku i jezičnu povijest<. Vjesnik
12. svibnja 2008.
Obilježit će se sve masovne grobnice u Hrvatskoj i Sloveniji
Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i slovenska ministrica rada, obitelji i socijalne skrbi Marijeta Cotman potpisale su sporazum o uređenju vojnih groblja na području obje zemlje. Zahvaljujući Sporazumu lakše će se utvrditi povijesne činjenice, ali i istražiti neki slučajevi i pitanja koje je pokrenuo DORH
ZAGREB - Sva masovna grobišta u Sloveniji, a riječ je o oko njih 540, u kojima su pokopane ili bačene ubijene hrvatske vojne i civilne žrtve za i nakon Drugog svjetskog rata, uskoro će bit obilježena. Naime, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor i slovenska ministrica rada, obitelji i socijalne skrbi Marijeta Cotman potpisale su u ponedjeljak u Vladi sporazum o uređenju vojnih groblja na području obje zemlje. Osim što je to obveza dvije zemlje po Ženevskoj konvenciji, istaknule su kako svaka žrtva bez obzira na način kako je stradala ima pravo na dostojan pokop, a njihove obitelji na istinu o tome kako su stradale. Potpredsjednica Kosor kazala je kako u Hrvatskoj postoje još tisuće obitelji koje ne znaju istinu o stradanju svojih najmilijih. Spomenutim sporazumom, odnosno nakon što se osnuje zajedničko Povjerenstvo, koje će do detalja razraditi modele na koji će se način obilježiti svako grobište, odnosno odlučiti hoće li se eventualno obavljati prijenos ostataka žrtava. Potpredsjednica Vlade istaknula je da će se obilježiti i masovna grobnica na Teznom u kojoj se nalazi između 15 i 17 tisuća osoba. Zahvaljujući potpisanom Sporazumu lakše će se utvrditi povijesne činjenice, ali i istražiti neki slučajevi i pitanja koje je pokrenuo DORH, odnosno istražiti tko su nalogodavci i počinitelji strašnih pokolja za i nakon Drugog svjetskog rata. Slovenska ministrica Cotman kazala je kako znaju za oko 500 grobišta u kojima se nalazi oko 110.000 žrtava, ali da, na žalost, >posao nije obavljen do kraja<. (Silvana Oruč Ivoš), Vjesnik
12. svibnja 2008.
S PRVIM DANOM SRPNJA REPUBLIKA HRVATSKA ULAZI U KRUG ONIH EUROPSKIH ZEMALJA U KOJIMA JE MINIMALNA PLAĆA ZAJAMČENA ZAKONOM
Hrvatski minimalac veći od mađarskog, ali manji od slovenskog
ZAGREB - Minimalne plaće u 27 zemalja članica Europske unije kreću se u rasponu od 92 eura do 1.570 eura mjesečno. Pritom je u 20 zemalja Unije minimalac zajamčen zakonom, dok se u Austriji, Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Cipru donja granica prihoda, odnosno minimalac, regulira kolektivnim ugovorima na razini djelatnosti. Nakon ovotjednog dogovora sindikata, poslodavaca i Vlade, Hrvatska će s prvim danom srpnja ući u krug europskih zemalja u kojima je minimalna plaća zajamčena zakonom.
Prosječna bruto-plaća u 2007. godini iznosila je 7.470 kuna. Iz toga proizlazi da je iznos minimalne plaće 2.758 kuna. Prema trenutačnom tečaju u eurima, domaći minimalac iznosit će 379,8 eura. To znači da bi statistika Hrvatsku trebala smjestiti u srednju skupinu zemalja, odnosno zemlje u kojima je minimalna plaća viša od 300 eura. Članice EU, mjereno razinom minimalne plaće izražene u eurima, razvrstane su u tri skupine. U prvoj su zemlje u kojima je zajamčena minimalna mjesečna plaća niža od 300 eura. U toj su skupini Bugarska, sa 92 eura minimalne mjesečne plaće, Rumunjska u kojoj je minimalac 114 eura, Latvija sa 172 eura te s dva eura mjesečnih prihoda više Litva. U skupinu zemalja s najnižim minimalnim plaćama ulaze i Slovačka sa 217 eura, Estonija sa 230 eura, Poljska sa 246 eura, Mađarska u kojoj je zajamčeni minimalac na razini 258 eura i Češka sa 288 eura minimalne plaće.
Drugu grupu zemalja predstavljaju one u kojima se minimalna plaća kreće u rasponu od 400 do 700 eura. Kada bi se striktno gledalo, Hrvatska bi zapravo predstavljala "poveznicu" između zemalja s najnižim minimalcima i srednje pozicioniranih. Naime, sa svojih 379,8 eura nalazi se na pragu ulaska u drugu grupu u kojoj je najniži minimalac 470 eura i isplaćuje se u Portugalu. Potom slijedi Slovenija s minimalnom plaćom od 522 eura, Malta sa 585 eura minimalca, Španjolska u kojoj minimalna plaća iznosi 666 eura i Grčka s minimalnom plaćom od 668 eura. Posljednji podaci europske statistike datiraju iz prošle godine, s tim da se za Grčku napominje kako je riječ o minimalnoj plaći u 2006. godini.
U trećoj skupini zemalja minimalac premašuje 1,2 tisuće eura mjesečno. Tu su Francuska s minimalcem od 1.254 eura dok se pet eura viši minimalac isplaćuje u Belgiji. Minimalna plaća u Nizozemskoj iznosi 1.301 euro, Velikoj Britaniji 1.361 euro, a Irskoj 1.403 eura. Zemlja s najvišom zajamčenom minimalnom plaćom od 1.570 eura je Luksemburg.
Iako je Bugarska zemlja s najnižom minimalnom plaćom u EU, nije na začelju kada se ta primanja usporede s kupovnom moći stanovništva. Najnižu kupovnu moć u Uniji imaju stanovnici Rumunjske, Slovačke i Estonije, a najvišu stanovnici Luksemburga, Velike Britanije i Nizozemske.
Na najnižoj plaći 115 tisuća radnika
Osim po iznosu minimalne plaće, europske zemlje razlikuju se i po udjelu radnika koji primaju minimalne plaće. Najniži udjel radnika na minimalcu, manje od jedan posto, zabilježen je u Španjolskoj dok je najviši udjel, 17 posto, u Francuskoj. Visok udjel radnika na minimalcu bilježi i Bugarska (16 posto) te Latvija sa 12 posto. Osim Španjolske, u zemljama s najnižim udjelom radnika na minimalcu su Malta (1,5 posto) i Slovačka (1,7 posto). Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj plaću do 2,5 tisuća kuna prima 115 tisuća radnika, odnosno 7,6 posto ukupno zaposlenih.
Autor: G. GALIĆ, Glas Slavonije
12. svibnja 2008.
IGH će projektirati ceste u Crnoj Gori
Institut građevinarstva Hrvatske dao je najpovoljniju ponudu za projektiranje autoceste duž Crnogorskog primorja, priopćeno je u ponedjeljak iz crnogorske državne tvrtke Monteput, koja se brine za sve ceste u Crnoj Gori. Nakon današnjeg otvorenja svih ponuda ocijenjeno je da je ponuda hrvatskog Instituta bila najbolja i najpovoljnija. Ugovor o izradi generalnog projekta i prethodne studije opravdanosti izgradnje brze prometnice od Debelog brijega do Ulcinja biti će potpisan sutra u Podgorici. Brza autocesta duž Crnogorskog primorja duga je oko 110 kilometara, a s obzirom na obujam projekta predviđena je fazna izgradnja. Ranije je priopćeno da će početak i dinamika cijelog posla ovisiti i o izgradnji više obilaznica oko većih primorskih naselja i gradova te o usklađivanju s projektima izgradnje sličnih prometnica u Hrvatskoj i Albaniji. Poslovni dnevnik
12. svibnja 2008.
Obnovom najvećeg kažuna u Istri počela akcija 'Mia casita'
Piše: Nataša Urošević/EPEHA
Foto: Srećko Niketić/CROPIX
VODNJAN - Obnovom najvećeg istarskog kažuna na Santolini pokraj Vodnjana proteklog su vikenda brojni mališani, turisti i volonteri arhitekti i ljubitelji tradicijske arhitekture iz cijelog svijeta otvorili ovogodišnju akciju "Moj kažun - Mia casita".
Pod vodstvom poznatoga istarskog majstora za kažune, Branka Orbanića iz Žminja, oni su raskrčili šumski teren uz cestu Vodnjan - Bale i nakon okrjepe uz roštilj počeli obnavljati oštećeni pokrov kažuna i okolne suhozide.
Djeca iz vodnjanske osnovne škole popravila su dvadesetak redova kamenih škrilja na krovu impozantne okrugle kamene kućice raspona od čak četiri metra i visine od gotovo 5 metara, u kojoj je prije 200 godina spavala cijela pastirska družina s jaganjcima.
- Na Vodnjanštini je registrirana najveća koncentracija kažuna na Mediteranu, ima ih više od dvije tisuće. Nekadašnje pastirske kućice danas čine veliko kulturno bogatstvo našega kraja i želimo ih zaštititi i ostaviti u naslijeđe svojoj djeci - istaknuo je vodnjanski gradonačelnik Klaudio Vitasović. Grad Vodnjan lani je i pokrenuo akciju, potaknut oštećenjem dijela kažuna prilikom izgradnje trase istarskog Ipsilona.
Ovogodišnja je novost dodjela bespovratnih gradskih potpora u visini od 3000 kuna svim vlasnicima kažuna koji se odluče na njihovu obnovu.
- To je odlična akcija. Došao sam jer me zanima suhozidna arhitektura i želim naučiti kako se grade kažuni. Poseban mi je misterij kako su Istrani nekad gradili kružne krovove bez ikakva veziva i cementa - rekao je Ivo Trbovc iz Ljubljane, turist i jedan od sudionika radionice.
Skupini od pedesetak entuzijasta pridružila se i Njemica Susanne Putschke iz Augsburga, odvjetnica koju oduševljava istarska priroda i tradicijska arhitektura i koja je i vlastitim rukama željela pridonijeti zaštiti drevne baštine.
Predavanja i radionice o izradi i obnovi kažuna i suhozida održavat će se svake subote u svibnju i otvorene su za sve zainteresirane, a u sklopu obnove kažuna i suhozida na trasi Šalvela - Lokva Fontana - cesta Vodnjan - Bale bit će promovirana i prva biciklistička Staza kažuna na Vodnjanštini.
Jedinstveni labirint - spomenik
Mreža drevnih suhozida na Vodnjanštini, koja prati ostatke rimske centurijacije, antičke podjele zemljišta, jedinstveni je labirint koji uz najveću gustoću kažuna čini jedan od najvrednijih spomenika Istre. Takav spomenik ima sva obilježja za upis na UNESCO-vu listu.
Jutarnji list
12. svibnja 2008.
Šetnja kroz povijest cipela završava u gradu obućara
Piše: Mladen Obrenović/EPEHA
Foto: Damir Gilbušić/Cropix
VUKOVAR - Izložba zanimljva naziva "Koje dobre šuze!" na svojoj se posljednjoj postaji simbolično zaustavila i u Vukovaru, nekadašnjem gradu obuće i proizvođača cipela iz poznate tvornice Borovo.
U Eltzovu je dvorcu, svojevrsnom šetnjom kroz povijest, prikazano sve što je obuća u čovjekovu životu predstavljala - od senzacionalne vučedolske čizmice do Severinine štikle.
- Izložba se sastoji iz nekoliko dijelova i daje različite aspekte obuće. Predstavili smo arheološke nalaze i etnografski materijal, najstariji tip obuće kakav još postoji, ali i prikazali kontinuitet u izradi i nošenju obuće od prapovijesti do 20. stoljeća. U drugom smo dijelu pokazali i samu tehnologiju izrade obuće. Željeli smo pokazati i kako obuća nosi identitet svojeg vlasnika - pokazuje njegov statusni simbol, uvjerenja i stavove, otkriva njegovo zanimanje, spol, bračno stanje ili dob - objasnila je Aida Brenko, viša kustosica u Etnografskom muzeju Zagreb, ujedno i jedna od autorica izložbe.
Izložba je privukla publiku svih dobi
Izložba već dvije godine putuje Hrvatskom nastojeći pokazati kako i obuća može dati mnogo korisnih podataka za razumijevanje političkih, kulturnih i gospodarskih prilika u određenom razdoblju.
Osim prapovijesti, srednjeg vijeka, romanike, gotike, renesanse, baroka ili secesije, vukovarskoj je publici posebno bio zanimljiv dio postava obuće iz kolekcije Borova, poput popularnih borosana, startasica ili gumenih čizama.
- Postavljajući mnogobrojne etnografske izložbe, shvatili smo kako obuća, kao dio narodne nošnje, nigdje posebno nije dolazila do izražaja. Kao i nošnja, i obuća ima svoj govor, puno stvari i značenja koje nosi sa sobom, pa smo je odlučili postaviti u prvi plan - rekla je kustosica Vesna Zorić.
Prije Vukovaraca kroz povijest obuće "prošetala" je i publika u Zagrebu, Rijeci, Rovinju, Slavonskom Brodu i Osijeku. Vukovarci će izložbu moći pogledati do kraja svibnja.
Izložene tenisice s posljednje tekme Dražena Petrovića
Uz čizme Dr. Martens, sajmonice, koledžice ili manolice, Vukovarcima je na izložbi "Koje dobre šuze!" predstavljena i obuća poznatih osoba - tenisice u kojima je Dražen Petrović odigrao svoju posljednju utakmicu, obuća Nike Kranjčara ili klizaljke Idore Hegel. Izložba završava stotinama desnih cipelica vukovarskih mališana kojima se pokazuje 5000 godina kontinuiteta života, kulture i razvoja na tom području.
Jutarnji list
12. svibnja 2008.
Predstava za jedno dijete
Piše: Mate Piškor/EPEHA
Foto: Miro Arbutina / Cropix
SISAK - Četiri djevojčice i šest dječaka iz Siska koji imaju teškoće u razvoju dobit će priliku doživjeti jedinstveno iskustvo, gledati kazališnu predstavu s poznatim glumcima u vlastitom domu. Pokretač te ideje, glumac Zijah Sokolović, predstavio je u Domu kulture u Sisku zamisli "Moje predstave", projekta od 101 predstave "Telefon" namijenjene djeci s teškoćama u razvoju.
- Gluma ima posebnu moć koja još nije ispitana do kraja. Ova je predstava dar jednom djetetu koje može pozvati koga želi, a izvodi se isključivo u kući gdje se dijete osjeća najugodnije i najsigurnije - rekao je Zijah Sokolović.
- Zamisao predstave temelji se na tri segmenta. Glumci idu u susret djeci, donose im kazalište u obiteljski dom jer često djeca s teškoćama u razvoju imaju tehničke zapreke na putu do kazališta, a ne fizičke. Osim toga, zanima nas kako će djeca reagirati na ovaj oblik komunikacije u kojoj je naglasak stavljen na glumu i hoće li to utjecati na njihov, nama nedokučiv svijet - naglasio je na predstavljanju svoga novog projekta Zijah Sokolović.
Ideja cijelog projekta, istaknuo je Sokolović, temelji se na upoznavanju života i problema takve djece. Ako se pokaže pozitivan učinak direktnog kontakta glumca s djetetom, učinit će se sve da takva djeca dobiju trajan pristup kazalištu.
"Moja predstava" nije usmjerena samo na djecu s teškoćama u razvoju već i na njihove roditelje koji se često srame njihove bolesti.
Petrinja i Sisak među prvim su gradovima u kojima će se održati "Moja predstava". Savez udruga s invaliditetom grada Siska ponudio je popis djece, a prvo dijete imat će priliku doživjeti kazalište u kući u utorak 13. svibnja u Petrinji, a dan poslije i u Sisku.
Odigrat će se 101 predstava "Telefon" za 101 dijete, a, prema Zijahovim riječima, i tisuću predstava bilo bi malo s obzirom na broj djece s teškoćama u razvoju.
Predstava igrana za jednog učenika na otoku
"Telefon" i "Matematiku", edukativne predstave projekta TH/EA/RT/O, prošle godine pogledalo je više od 6000 osnovnoškolaca na otocima. Kroz igru i zabavu učili su matematiku, povijest telefona i komuniciranje na daljinu. - Na otocima je odigrano 100 predstava, a glumci su dolazili i radi jednog učenika - rekao je Zijah Sokolović. Jutarnji list
9. svibnja 2008.
STRANAČKI IZBORI ZORAN MILANOVIĆ UČVRŠĆUJE SVOJ POLOŽAJ PREDSJEDNIKA SDP-A
SDP se odrekao Jurčića, a zadržao njegov program
Jurčićevo vraćanje u ozbiljnu politiku moguće je samo u slučaju da Kovačević pobijedi Milanovića
Sve osim pobjede Zorana Milanovića u prvom krugu na SDP-ovoj izbornoj konvenciji u subotu bilo bi veliko iznenađenje. Potvrđivanje Milanovićeva mandata na čelu stranke za SDP će značiti daljnju "deračanizaciju" stranke, kako u programskom i kadrovskom smislu tako i u shvaćanju i stilu politike. U nedavnom je intervjuu Milanović ustvrdio kako je SDP "u vrijednosnom smislu, u smislu politika stranka kontinuiteta, a izborni program koji je nastajao pod Račanovom palicom i danas je jednako aktualan". U formalnom smislu, na papiru, ta je konstatacija istinita jer SDP stoji iza svojih 20 politika kreiranih još potkraj 2006. godine. No u praksi i stvarnom SDP-ovu životu stvari stoje bitno drukčije, što je jednog od Milanovićevih izazivača u predsjedničkoj utrci Dragana Kovačević nagnalo da na konferenciji za novinare zapita "gdje je nestao tim, gdje je nestao SDP-ov gospodarski program i vodeći stručnjaci koji su ga napravili?".
Stari stranački program
U stranci je na snazi gospodarski program koji je pripremio tim nekada glavnog SDP-ova ekonomskog stratega Ljube Jurčića, iz kojega se u kampanji posebno izdvojio porez na kapitalnu dobit i famozna 4x4 regionalna industrijalizacija. Stranka za tim programom poseže rijetko i sramežljivo, ali još ga nije škartirala za razliku od njegova autora. Tako je prije nešto više od dva mjeseca u raspravi o ovogodišnjem proračunu reanimirala porez na kapitalnu dobit tražeći amandmanom njegovo uvođenje kako bi se zaposleni mogli osloboditi od četiri milijarde kuna zdravstvenih doprinosa. Jurčića pak stranka iz "naftalina" ipak ne izvlači iako se više od pola godine dičila njime kao vrhunskim kandidatom za premijera. Njegov ponovni jaki angažman u stranci može se očekivati tek u slučaju Kovačevićeve pobjede, što je pak bez temelja u realnosti. Kovačević je bio jedan od onih koji su snažno nagovarali Jurčića da se upusti u predsjednički boj protiv Milanovića, no kako u konačnici nije popustio, Kovačević se odlučio sam kandidirati, dodatno potaknut omalovažavajućim komentarom Milanovića na činjenicu da ga je podružnica iz Jelse kandidirala za potpredsjednika stranke. Kovačević zagovara što manje neplodnih, ideoloških rasprava i umjesto njih okretanje pitanjima koji dotiču obične građane kako bi se čitava država podignula na višu gospodarsku razinu, a u tome bi mu Jurčić, kaže, bio najbliži suradnik.
Nema napuštanja stranke
Upravo zbog toga u javnosti se povezuje njihova stranačka sudbina i nagađa se o izlasku obojice iz SDP-a ne uspiju li na stranačkim izborima. No formalno napuštanje stranke vjerojatno nije opcija (uostalom Jurčić je kandidat za člana Glavnog odbora), prije će biti riječ o daljnjem pasiviziranju. Čitav proces pripreme izborne konvencije usmjeren je na to da stranku na svim razinama preuzmu "neki novi klinci" kako bi predstojeća Milanovićeva četverogodišnja vladavina bila neupitna - od opstrukcije njegovih protukandidata koja kreće iz središnjice stranke do čistog gerrymanderinga, odnosno manipuliranja brojem i sastavom delegata kako bi brojno nadmoćniji bili oni skloni šefu stranke i njegovim ljudima, koje ni najmanje ne zabrinjava činjenica da SDP ima ozbiljnih problema s identitetom i sadržajnošću politike. Za razliku od Milanovića, čak i oni skloni mu očekuju potop za godinu dana i reprizu aktualnog unutarstranačkog mrcvarenja. Sandra Bartolović, Poslovni dnevnik
9. svibnja 2008.
Đurđevac kandidat za europsku destinaciju
ĐURĐEVAC Podravski grad Đurđevac ovogodišnji je nacionalni pobjednik za izbor Europske destinacije izvrsnosti koji će predstavljati Hrvatsku u rujnu na natjecanju u Bordoauxu. Povjerenstvo Hrvatske turističke zajednice odabralo ga je temeljem uspješnog razvijanja tamošnje turističke ponude isključivo temeljem vrednovanja nematerijalne baštine, jer je tema ovogodišnjeg europskog natjecanja Turizam i lokalna nematerijalna baština. Eleonora Dukovac (Poslovni dnevnik)
9. svibnja 2008.
JAVNA PONUDA OČEKUJE SE SLAB INTERES ZA DIONICE NLB-A
I Hrvati mogu kupovati dionice Ljubljanske banke
Analitičari ne očekuju veliki odaziv ulagača u javnoj ponudi dionica NLB-a
U četvrtak počinje drugi krug javne ponude dionica Nove ljubljanske banke u kojem će, osim građana i pravnih osoba iz Slovenije, moći sudjelovati i strani državljani, a neki analitičari sumnjaju da će doći do velikog interesa. "U drugom krugu dokapitalizacije NLB-a mogu sudjelovati i strane fizičke i pravne osobe, pa tako i hrvatski državljani", kazala je za Poslovni dnevnik Mojca Strojan iz Odjela za odnose za javnost Nove ljubljanske banke.
Procedura za strance
Dodala je da za upis dionica stranim državljanima treba putovnica, šifra KID, koji za strane državljane izdaje slovenska Centralno klirinško depozitarno društvo, te broj računa ako bude potrebe za povratom viška novca dođe li do prevelikog broja upisa. A da će se to ipak teško dogoditi, potvrđuje Bine Pangeršič, analitičar slovenskog društva za upravljanje fondovima MP BPH iz Ljubljane: "Mislim da neće biti nekog velikog interesa za upis 898.204 dionica jer je cijena dionice od 334 eura previsoka. U prvom krugu dokapitalizacije NLB-a također nije bilo previše interesa." Većina slovenskih analitičara odmah je kritizirala NLB da je odredila previsoku cijenu, ali su iz NLB-a odgovorili da nisu išli na masovnu prodaju i stvaranje redova u poslovnicama već su htjeli ulagače koji žele ulagati u banku. Cijena dionice u IPO-u Nove kreditne banke Maribor u prosincu prošle godine iznosila je, primjerice, 27 eura i naišla je na veliki odaziv građana. Oko 110 tisuća građana kupilo je tada dionicu NKBM-a. Upravo zbog niske cijene i vremena rasta burze u kojem je napravljen, IPO NKBM-a ne može se uspoređivati s dokapitalizacijom NLB-a. Prije se može usporediti s javnom ponudom HT-a u Hrvatskoj, o čemu Pangeršič kaže: "Javna ponuda dionica NLB-a dolazi u nepovoljno vrijeme na slovenskom tržištu kapitala i zato se bojim da neće biti previše zainteresiranih. Javna ponuda dionica NKBM-a došla je u vrijeme snažnog rasta indeksa, a osim toga bila je prva veća javna ponuda unazad nekoliko godina, što je rezultiralo velikim interesom građana", tvrdi Pangeršič. Institucionalni igrači mogli bi, međutim, utjecati na prodaju NLB-a.
Kontrola banaka
Zavarovalnica Triglav dat će 55,3 milijuna eura, a 16,32 milijuna osigurat će Družbo za svetovanje in upravljanje. Belgijsko-nizozemska KBC banka, koja je od 2003. godine ima 34 posto udjela u NLB, prije dva mjeseca je obavijestila da napušta slovensko bankarsko tržište i da prodaje udio u NLB-u. KBC-u se nije svidjela ideja da im se ograniči rast udjela budući da Slovenija ima politiku zadržavanja kontrolnih paketa u svim bankama kojima je vlasnik. "Smatram da nije previše dobro da država u velikoj mjeri kontrolira banke. Dugoročno to može štetiti samim bankama", kaže Pangeršič. KBC je preko NLB-a htio izvršiti ekspanziju na područje srednje i istočne Europe.
Medijska kampanja zbog visoke cijene
Nova Ljubljanska banka u četvrtak kreće s velikom medijskom kampanjom kako bi privukla što više ulagača. Mnogi u Sloveniji smatraju kako će im trebati agresivna kampanja budući da je cijena dionice previsoka. U prosincu prošle godine 100 tisuća slovenskih građana upisalo je dionice Nove kreditne banke Maribor, a medijska prisutnost se mogla mjeriti s onom u Hrvatskoj kada je u listopadu ponuđena dionica HT-a. Ante Pavić,
Poslovni dnevnik
9. svibnja 2008.
Hrvatski filmovi u svibnju na filmskom sajmu u Cannesu
Treću godinu zaredom hrvatska kinematografija predstavit će se na filmskom sajmu koji se održava u okviru 61. Međunarodnog filmskog festivala u Cannesu, od 14. do 25. svibnja, izvijestio je danas Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).
U sklopu sajma prikazat će se filmovi "Tri priče o nespavanju" Tomislava Radića (14. svibnja), "Kino Lika" Dalibora Matanića (18. svibnja), "Ničiji sin" Arsena Antona Ostojića (20. svibnja) i "Nije kraj" Vinka Brešana (22. svibnja), dok će brojna druga filmska ostvarenja biti predstavljena u katalogu priređenom za sajam.
Katalog "Croatian Cinema 2007./2008." namijenjen je predstavnicima filmske industrije, distribucije i filmskih festivala i sadrži informacije o filmovima koji su već dovršeni ili se upravo dovršavaju o onima već nagrađivanima te onima koji su u nastajanju. Uz to, obuhvaćen je i pregled kratkih igranih, dokumentarnih,
eksperimentalnih i animiranih hrvatksih filmova.
HAVC-ov paviljon bit će i mjesto na kojem će hrvatski filmski profesionalci i novinari moći ugostiti kolege i poslovne partnere, s obzirom da se na takvim sajmovima ugovara suradnja u koprodukciji, distribuciji i razmjeni filmova te radi selekcija za festivale.
Hrvatska se kinematografija iz godine u godinu dokazuje kao sve kvalitetnija, raznovrsnija i zanimljivija, a promotivni projekti poput predstavljanja na međunarodnim filmskim sajmovima u Berlinu i Cannesu nužni su kako bi se zadržala i, još važnije, osnažila pozicija na globalnom filmskom tržištu, stoji u obavijesti HAVC-a.
Paviljon HAVC-a bit će smješten na lokaciji Village International-Riviera, br. 112. Slobodna Dalmacija
8. svibnja 2008.
Vojni sustav je spreman za članstvo u NATO-u
Hrvatska je što se obrambenog sustava tiče spremna za članstvo, poručio je u četvrtak ministar obrane Branko Vukelić podnoseći Saboru Godišnje izvješće
Oružane snage i obrambeni sustav uspješno izvršavaju sve zadaće propisane Ustavom i zakonima, a prema konstataciji stručnjaka NATO-a, Hrvatska je što se obrambenog sustava tiče spremna za članstvo, poručio je u četvrtak ministar obrane Branko Vukelić podnoseći Saboru Izvješće o spremnosti borbenog sustava i stanju u Oružanim snagama u 2007. Po njegovim riječima, prošlu su godinu obilježili veliki reformski zahvati. Njima su povećane operativne sposobnosti oružanih snaga, obavljene promjene u organizacijskoj strukturi te nastavljena modernizacija, opremanje i osposobljavanje postrojbi. Uz ostalo, sklopljen je ugovor o razviju domaće jurišne puške, u operativnu uporabu uvedeni su novi školski zrakoplovi, započeta isporuka transportnih helikoptera i odabrani najpovoljniji ponuđači za isporuku oklopnih pješačkih vozila.
Zadnjeg dana 2007. u MORH-u je bilo 22.650 djelatnika, početkom svibnja bilo ih je 22.465, a do kraja 2009. trebalo bi ih biti 16.000. Vukelić je rekao da analiza sigurnosti pokazuje kako Hrvatskoj prijeti mala vjerojatnost od konvencionalnih prijetnji, ali da je, kao i ostatak svijeta, izložena modernim prijetnjama poput terorizma i širenja oružja za masovno uništenje. Hrvatska sudjeluje u 13 UN-ovih misija te u misiji NATO-a u Afganistanu. Vojska se lani aktivnije uključila u pomoć civilnim institucijama i stanovništvu, posebno u opožarenim i poplavljenim područjima.
Svi klubovi podržali su Izvješće, no i upozorili na neke probleme s kojima se suočava hrvatski obrambeni sustav.
Tako je Krešimir Ćosić (HDZ) istaknuo da prioritet mora biti obrazovanje časničkog i dočasničkog kadra, jer to zahtijeva skori ulazak u NATO i veći angažman u mirovnim misijama. Slično smatra i Arsen Bauk (SDP) koji je upozorio da je broj visokoobrazovanih osoba koje su napustile MORH veći od planiranog, dok ih je u sustav ušlo manje od plana. Po mišljenju Stanka Grčića (HSS), obrambenom sustavu nedostaje kvalitetan plan praćenja i upravljanja u izvanrednim i kriznim situacijama, poput prirodnih katastrofa, bolesti, energetskih kriza i prijetnji okolišu. U raspravi je istaknuto da nakon prestanka vojnih ugroza oružane snage treba osposobiti za mirnodopske uvjete, a spomenuta je i važnost obalne straže. Po Vukelićevim riječima, natječaj za izbor izvođača manjih obalnih oklopnih brodova provest će se do kraja godine.
>Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova zaprimio je lani 268 novih predmeta ili 30 posto više nego 2006>, izvijestila je pravobraniteljica Gordana Lukač-Koritnik podnoseći izvješće o prošlogodišnjem radu njezina ureda. Uz povećanje pritužbi zbog nasilja u obitelji bilježi se i više intervencija policije koja je reagirala na svaku prijavu zbog nasilja u obitelji.
Lukač-Koritnik je rekla i da njezin ured bilježi više pritužbi zbog spolne diskriminacije u području rada i zapošljavanja. To, međutim, ne odražava pravo stanje, jer i dalje postoji strah od gubitka posla ili pogoršanja položaja na radnom mjestu. Upozorila je i da raste broj muškaraca koji se žale Uredu na diskriminaciju u području roditeljske skrbi.
Kajin: Potpise skupljali, a ne žele služiti vojni rok
Najvažnija promjena u oružanim snagama u 2007. bila je ukidanje vojnog roka, a Damir Kajin (IDS) upozorio je da su nevladine udruge skupljajući potpise za referendum o ulasku u NATO istodobno predlagale vraćanje vojne obaveze. >Ti isti međutim nisu bili spremni služiti vojni rok. To je osnovni razlog zašto nisam potpisao za taj referendum jer je licemjernosti u ovoj zemlji dosta ili previše<, rekao je Kajin. On je istaknuo važnost nadzora nad nabavom vojne opreme, >kako se ne bi pojavili neki novi Zagorci<. Ivan Hanžek (SDP) poručio mu je neka naglasi da se radi o Vladimiru Zagorcu. >Ja mislim da Zagorci nisu ništa loše u ovoj državi napravili i da ne bi bilo ništa loše da se pojave<, dodao je Hanžek, s čime se složio i predsjedatelj Vladimir Šeks rekavši >što je, je<.
Katarina Dimitrijević Hrnjkaš
Marijan Lipovac, Vjesnik
8. svibnja 2008.
Rohatinski: HNB nastavlja s dosadašnjom monetarnom politikom
Rohatinski je upozorio da najnovije procjene i prognoze pokazuju da je aktualna financijska kriza u svijetu, praćena ubrzanjem inflacije i usporavanjem ekonomskog rasta, znatno dublja i dugoročnija nego što se ranije pretpostavljalo, ta ukazao na mogući neizravni utjecaj tih kretanja posebno za zemlje s visokim deficitom platne bilance i inozemnim dugom
OPATIJA - Hrvatska narodna banka nema realnu alternativu i zato će nastaviti s vođenjem dosadašnjeg tipa monetarne politike dokle god to bude potrebno i moguće, pri čemu će pozorno pratiti zbivanja u svijetu i po potrebi prilagođavati intenzitet pojedinih mjera, kazao je danas u Opatiji na početku znanstveno-stručne konferencije Hrvatsko novčano tržište guverner HNB-a Željko Rohatinski.
Upozorio je da najnovije procjene i prognoze pokazuju da je aktualna financijska kriza u svijetu, praćena ubrzanjem inflacije i usporavanjem ekonomskog rasta, znatno dublja i dugoročnija nego što se ranije pretpostavljalo, ta ukazao na mogući neizravni utjecaj tih kretanja posebno za zemlje s visokim deficitom platne bilance i inozemnim dugom.
Kroz sadašnje razdoblje globalnih turbulencija hrvatska ekonomija prolazi uz relativno male žrtve, međutim, sve upućuje na potrebu još većeg opreza, rekao je napominjući kako su visok deficit platne bilance i inozemni dug indikatori naše trajne ranjivosti na promjene i poremećaje u globalnim financijskim tokovima.
Napomenuo je kako su u tom smislu za nas posebno značajna tri aspekta problema.
Prvo, u uvjetima predviđenog usporavanje ekonomskog rasta u >starim" članicama EU neće biti lako održati dinamiku realnog rasta ukupnog izvoza roba i usluga i time pridonijeti rastu BDP-a.
Drugo, visoka razina cijena energenata, poljoprivrednih proizvoda i nekih drugih sirovina na svjetskom tržištu povećava izdatke za uvoz što ostavlja relativno mali prostor za smanjenje deficita platne bilance koji je u 2007. iznosio 3,2 milijarde eura, odnosno 8,7 posto BDP-a.
Kao treći aspekt izdvojio je vanjsko zaduženje, činjenicu da u 2008. godini dospijeva na naplatu glavnica inozemnog duga od 7 milijardi eura i još 1,4 milijarde eura kamata, pa se ukupne potrebe za inozemnim kreditima procjenjuju na oko 10,7 milijardi eura.
>Upravo na tom području prijeti i potencijalno najveća opasnost ako bi se financijska kriza u svijetu značajnije odrazila na uvjete kreditiranja, odnosno u ekstremnom slučaju na neto povlačenje kapitala iz zemlje<, upozorio je Rohatinski i poručio da bi u tom slučaju HNB intervenirao svim raspoloživim sredstvima održavajući eksternu likvidnost i sprječavajući >credit crunch< u zemlji.
Hipotetski, naveo je, bude li to neophodno, HNB može spustiti stopu obvezne pričuve sa 17 posto na 2 posto, ukinuti graničnu obveznu pričuvu te zahtjeve u pogledu minimalno potrebnih deviznih potraživanja. To bi na razini sustava povećalo likvidnost za 7,6 milijardi eura i 30,3 milijardi kuna, što je uz neto devizne pričuve HNB-a u ukupnosti sasvim dostatna garancija da sustav može izdržati jednokratni eksterni udar i nastaviti relativno normalno poslovati. Posebno u uvjetima stabilnog tečaja.
Iako za sada nema indicija o potrebi poduzimanja tako radikalnih mjera na širokoj osnovi, ne isključuje se mogućnost njihovog parcijalnog korištenja radi ublažavanja pojedinih problema, kazao je Rohatinski.
Tako je npr. Državnim proračunom predviđeno u ovoj godini izdavanje obveznica na inozemnom tržištu u iznosu od 750 milijuna eura, što se, s obzirom na iznos, može pokazati kao rizična operacija. Zato je HNB spremna da za potrebe supstitucije tog inozemnog zaduživanja države zaduživanjem kod domaćih banaka spusti stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa sadašnjih 32 posto na 29 posto. Dodao je kako je logično očekivati da će Vlada s posebnom pozornošću upravljati proračunskim deficitom i, u zavisnosti od inflacijom ubrzanog rasta nominalnih prihoda, razmotriti mogućnosti njegovog dodatnog smanjenja u 2008.
Osim u ovom elementu, cjelina monetarnih kretanja na početku godine odvija se u skladu s predviđanjima.
Nominalni tečaj čvrsto stagnira u uskom rasponu od 7,25 do 7,28 kuna za euro i uz ograničavanje rasta plasmana banaka predstavlja osnovno sidro i način antiinflacijskog djelovanja monetarne politike, kazao je.
Očekuje da će se osnovni parametri monetarnih tokova iz prvog tromjesečja održati i u cijeloj 2008. godini, dok bi, uz supstituciju inozemnog domaćim zaduživanjem države, ukupan inozemni dug mogao u ovoj godini porasti za oko 3 milijarde eura ili za oko 9 posto.
U ukupnosti to će biti dostatno za financiranje realnog rasta BDP-a od oko 4,5 posto, uz prosječnu stopu inflacije od 5,5 do 6 posto, ali i uz i dalje visok deficit platne bilance od oko 8,5 posto BDP-a. Vjesnik
8. svibnja 2008.
SSSH protiv redukcije radničkih prava
Predstavnici Sindikata optužuju državu da >podmeće leđa< za poslodavce, dok radnicima u svakoj prilici krate prava
ZAGREB - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u četvrtak je na konferenciji za novinare upozorio na smanjenje radničkih prava koje donosi Nacrt prijedloga zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. U Sindikatu ističu da bi nove izmjene zakona najviše pogodile najugroženije skupine radnika. Radnici s 20 i više godina staža i oni koji primaju plaću od 2441,25 kuna bruto bit će zakinuti za nekoliko tisuća kuna novčane naknade, tvrdi SSSH. >Ovakvim bi davanjima za nezaposlene i one koje završe na burzi trebalo 450 dana da zarade jednu saborsku plaću. Država koja se smatra socijalnom, ne smije raditi ovakve zakone<, naglasila je predsjednica SSSH Ana Knežević. Predstavnici Sindikata optužuju državu da >podmeće leđa< za poslodavce, dok radnicima u svakoj prilici krate prava. >Standardi EU-a nigdje ne zahtijevaju takvo drastično rezanje prava iako se Vlada izvlači da su ovakvi zakoni samo prilagođavanje europskim standardima<, rekla je Ana Knežević, te dodala da se u borbi protiv sive ekonomije Vlada obračunava s radnicima, a da bi se trebala okomiti na poslodavce koji prisiljavaju radnike na takve uvjete rada. Također, izrazila je želju da je u ovoj borbi podrže i ostali sindikati u državi. [M. Je.], Vjesnik
8. svibnja 2008.
Hrvatska dobiva 3D kino
Prema najavama od prije nekoliko mjeseci u četvrtak je službeno objavljeno kako od 22. svibnja ove godine tvrtka Blitz CineStar u multipleksu CineStar Zagreb - Branimir centar otvara prvo dolby 3D kino, uz napomenu da i Rijeka uskoro dobiva svoje 3D kino. CineStar 3D otvorit će vrata publici 3D spektaklom >Dinosauri: Divovi Patagonije 3D<. [D. V.], Vjesnik
8. svibnja 2008.
Pobjednici izbora ljepote promiču ljepotu Grada
Španjolski Miss i Mister reklamiraju Dubrovnik
Visokotiražni španjolski magazin "Semana" objavio je članak o boravku Miss i Mistera Španjolske Patricije Yurena Rodriguez Alonso i Josea Manuela Montalva Senra u Dubrovniku.
Krajem ožujka pobjednici španjolskog izbora ljepote boravili su u četverodnevnom posjetu Dubrovniku, u organizaciji Hrvatske turističke zajednice u Madridu te Turističke zajednice Grada i Županije.
Razgledali su povijesnu jezgru grada te dubrovačku okolicu, a vedute Dubrovnika izvrsno su poslužile za ilustraciju intervjua s najljepšim Španjolcima, te ujedno kao reklama za turistički Dubrovnik.
Kako je poznato, sve više Španjolaca dolazi u Dubrovnik zahvaljujući izravnoj zrakoplovnoj liniji ClikAira iz Barcelone, a od početka lipnja zračnom će linijom biti povezani i Madrid i Dubrovnik.
EPEHA, Slobodna Dalmacija
8. svibnja 2008.
U kampovima 13,8 milijuna noćenja
Ovih su dana na udaru inspektora strani kamperi koji u našim kampovima bez dozvole borave dulje od tri mjeseca
Inspektori ovih dana obilaze hrvatske kampove u potrazi za stranim gostima koji u kampovima borave više od tri mjeseca. >Naime, prema našem zakonu, nakon tri mjeseca boravka u Hrvatskoj stranci bi se trebali vratiti u svoje zemlje i tamo u hrvatskom konzulatu tražiti posebnu dozvolu za dulji boravak<, objašnjava Jerko Sladoljev, direktor Top camping udruge. Kampistima se, međutim, to ne da i dolazi do problema. Najdeblji kraj pritom izvlače vlasnici ovdašnjih kampova koji u izvansezoni žive od takvih gostiju, budući da oni 30 posto troškova plaćaju unaprijed.
Poznato je da hrvatske kamping usluge nisu jeftine, u odnosu na lanjsku godinu kampovi su poskupjeli novih pet posto. Dobra je stvar u cijeloj priči da poskupljuju i drugi, pa smo se s trećeg mjesta najskupljih europskih kampova ove godine pomaknuli na četvrto. Ispred hrvatskih su talijanski, danski i nizozemski kampovi.
Sladoljev, najveći domaći stručnjak kada je kamping turizam u pitanju i autor niza knjiga s tom problematikom, ističe da je Kosovo bilo najveći potencijalni problem i smatra kako bi sad, nakon što se to stišalo, sezona trebala ići planiranim stazama.
>Predviđam dva posto bolju sezonu od lanjske, dakle oko 13,8 milijuna kamping noćenja. To nije loše, ali ne zaboravimo da smo 1986. imali 18 milijuna noćenja, to bi nam trebao bit cilj<, ističe.
Kampovi su bili dobro popunjeni tijekom prvosvibanjskih praznika, slijedi malo pražnjenje, pa špica koja će trajati od kraja lipnja do kraja kolovoza, kada se ostvari od 70 do 80 posto svih kamping noćenja.
Iako je u Istri od 55 do 60 posto svih hrvatskih kampova, posljednjih se godina mnogo više ulaže u Dalmaciji. Vlasnici (uglavnom stranci) istarskih kampova čekaju što će biti sa Zakonom o zemljištu, pa istarska kamping ponuda stagnira. S druge strane, Dalmacija se budi, u velikoj je ekspanziji i gradi se bez obzira na neriješen status sa zemljištem.
Davor Verković, Vjesnik
7. svibnja 2008.
Dogovor Vlade, sindikata i poslodavaca: Minimalna plaća 39 posto prosječne
Socijalni partneri postigli su danas dogovor oko Zakona o minimalnoj plaći, tako da će od 1. srpnja minimalna plaća iznositi 39 posto prosječne plaće, izvijestila je potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor.
Dogovor su postigli predstavnici Vlade, sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca na sastanku u Ministarstvu financija, a zakon će do 15. svibnja biti upućen u saborsku proceduru, rekla je Kosor novinarima na skupu "Žene i politika: život između obećanja i realnosti".
Minimalna plaća bit će od 1. srpnja na razini od 39 posto prosječne plaće za 2007. godinu, pri čemu se više neće računati prosjek plaća za prvih osam mjeseci, nego u cijeloj minuloj godini, što je povoljnije za zaposlenike.
Time bi minimalna plaća s dosadašnje 2441 kune u bruto iznosu porasla na oko 2.747 kuna bruto, odnosno za nešto više od 300 kuna, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Idućih godina udio minimalne plaće u prosječnoj plaći će rasti svakog 1. lipnja za postotak realnog rasta BDP-a u prethodnoj godini tako da bi, primjerice, ako je realni rast BDP-a bio dva posto, minimalna plaća iznosila 41 posto prosječne plaće u prethodnoj godini, kaže Sever.
U problematičnim granama kao što su tekstilna, drvna ili kožarsko-obućarska industrija minimalna plaća utvrdit će se s koeficijentima nižim od 1.
Tako će u ovoj godini minimalac u tim granama iznositi 94 posto prosječne plaće u prethodnoj godini, 2009. godine iznosit će 96 posto, 2010. godine 97 posto, 2011. godine 98 posto, a 2012. godine će doći na 100 posto prosjeka u prethodnoj godini.
U međuvremenu bi se u tim sektorima trebalo provesti restrukturiranje koje će ih osposobiti za konkurentno poslovanje, rekao je Sever.
Socijalni partneri zaključili su da se Zakonom o minimalnoj plaći ne može regulirati pitanje minimalnih plaća prema stručnim spremama, već će se to razmotriti u bipartitnim kolektivnim pregovorima sindikata i poslodavaca.
Također je usuglašeno da će se do kraja godine dogovoriti povećanje osobnog odbitka, odnosno neoporezivog dijela plaće, koje bi se primjenjivalo od 1. siječnja 2009. godine, a to će omogućiti dodatno povećanje neto plaća, kazao je Sever Glas Dalmacije
7. svibnja 2008.
Hrvatski inovatori s međunarodnog salona inovacija i Ženevi osvojili 20 medalja
Inovatori u potrazi za poslovnim partnerima
Sudjelovanje hrvatskih inovatora u Ženevi bilo je najuspješnije dosad, a inovacije su predstavljene na više nacionalnih televizija
Ivan SMIRČIĆ
Na36. međunarodnom salonu inovacija, novih tehnologija i proizvoda Ženeva-2008., koji se održao početkom travnja u prostorima PALEXPOa, hrvatski inovatori osvojili su sedam zlatnih, devet srebrnih i četiri brončane medalje. Kako ističu organizatori, ovogodišnje sudjelovanje hrvatskih inovatora u Ženevi bilo je najuspješnije
dosad.
Predstavljena 21 hrvatska inovacija
Hrvatske inovacije predstavljene su na više nacionalnih televizija (Švicarska, Njemačka, Francuska i dr.), a izumi domaćih inovatora objavljeni su u cijelom nizu tiskovina. Hrvatska zajednica tehničke kulture, Udruga inovatora
Hrvatske i Savez udruga inovatora Istarske županije iz Pule organizatori su ovogodišnjeg 14. sudjelovanja hrvatskih inovatora na toj prestižnoj svjetskoj priredbi. Predstavljena je 21 inovacija na izložbenom prostoru većem od 100 četvornih metara.
Većina inovacija koje su predstavili hrvatski inovatori razvijene su do stupnja nulte ili redovite serije, te traže poslovne partnere za daljnji razvoj proizvodnje ili plasmane na međunarodnome tržištu. Dio inovacija bio je na razini prototipa za koje su autori tražili investitore za pokretanje proizvodnje. Razgovora i razmjena kontakt adresa bilo je poprilično tako da očekujemo i prave poslovne rezultate i značajnu ekonomsku korist, ističu u UIH-u.
Posebice se očekuju dobri poslovni rezultati za inovaciju >Hidraulični podupirač<, inovatora Petra Kunića iz Karlovca ali i za druge.
Podijeljeno je i više od 100 naših kataloga u kojima su bile predstavljene sve hrvatske inovacije. Hrvatske inovatore i organizatore nastupa u Ženevi posjetili su Žarko Merćep, direktor Programa KONCRO Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske -BICRO, te predstavnik supokrovitelja Hrvatske gospodarske komore Zoran Barišić,
pomoćnik direktora Sektora za industriju iz Odjela za zaštitu okoliša idruštveno odgovorno poslovanje.
Nagrada grupi inovatora iz Rumunjske
Na središnjoj svečanosti proglašenja nagrada predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Stanislav Čajavecuručio je posebnu nagradu Hrvatske zajednice tehničke kulture i Udruge inovatora Hrvatske grupi inovatoraiz Rumunjske na čelu s Cojocaru Iosifom za agroinovaciju >Stroj za višeredno obrađivanje i sadnju žitarica u neobrađenim poljima<.
Značajne potpore hrvatskom nastupu inovatora u Ženevi kao pokrovitelj pružilo je Ministarstvo gospodarstva,rada i poduzetništva, Ministarstvo znanosti, prosvjete i športa, Hrvatska gospodarska komora, HBOR, Hrvatska obrtnička komora , Istarska županija- Upravni odjel za održivi razvoj, Hrvatski institut za tehnologiju i Hrvatska zajednica tehničke kulture.
Vjesnik
7. svibnja 2008.
Za kvadrat stana tri plaće
Piše: Branka Stipić
Foto: Željko Hajdinjak/Cropix
Stručnjaci procjenjuju da cijene stanova neko vrijeme neće rasti, a za godinu-dvije opet će poskupjeti za pet do sedam posto. Dosadašnji uzlet neće se nikad ponoviti
ZAGREB - Smanjio se broj izdanih građevinskih dozvola, smanjio se broj prodanih stanova, ponegdje su se smanjile i cijene, a smanjuje se i veličina novih stanova koji dolaze na tržište jer se takvi brže prodaju. Sve su to znakovi krize koja je, nakon godina uzleta, pogodila hrvatsko tržište nekretnina.
Igrači na tom tržištu trenutačno stanje više vole zvati stabilizacija, koja je, kako tvrde, stigla očekivano nakon godina neprirodnog rasta. Na 4. godišnjoj međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina, koja je 5. i 6. svibnja održana u Zagrebu, procijenili su da cijene stanova neko vrijeme neće rasti, a zatim se, za godinu ili dvije, može očekivati umjeren rast od pet do sedam posto. Uzlet cijena kakav se Hrvatskoj dogodio proteklih godina, više se nikad, najavljuju, neće ponoviti.
Rekordna godina
Prema podacima Dubravka Ranilovića, predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, četvorni metar stana u Hrvatskoj je 1996. stajao oko 750 eura, a krajem 2007. tražilo se 2015 eura, dok se dobivalo 1853 eura za kvadrat. U Zagrebu je, pak, 1996. kvadrat stana stajao oko 900 eura, a krajem 2007. prodavatelji su dobivali gotovo 2000 eura.
Prema broju prodanih stanova, rekordna je 2006. godina kad ih je prodano 59.283, dok će lanjska godina biti zaključena na oko 50.000 kupoprodaja, nakon što Porezna uprava izda sva rješenja. To je nakon 1999. prvi pad broja prodanih stanova. Ukupno je od 1998. godine prodano gotovo 500.000 stanova!
Lani je zabilježen i pad broja prodanih poslovnih prostora i građevinskih zemljišta, a porastao je samo broj prodanih poljoprivrednih zemljišta.
Dok je pad broja građevinskih dozvola i pad broja prodanih stanova statistika zabilježila već 2007., cijene pokazuju pad u ovoj godini. Od siječnja do travnja pala je prosječna tražena cijena kvadrata stana u Hrvatskoj s 2135 na 2127 eura, u Zagrebu s 2253 na 2241 euro, a porasla je samo na Jadranu (s 2029 na 2061 euro).
Dobit investitora
Unatoč padu cijena, stanovnici hrvatske metropole za svoj kvadrat još moraju raditi znatno dulje nego stanovnici drugih glavnih gradova u Europi. Za kvadrat stana moraju dati 2,81 prosječnu plaću, dvostruko više nego stanovnici Dublina, Pariza ili Beča te gotovo tri puta više nego stanovnici Bruxellesa koji svaki mjesec mogu kupiti jedan četvorni metar od plaće. Brži pad cijena stanova ovisi najviše o cijenama zemljišta koje neprestano rastu i imaju sve veći udio u konačnoj cijeni stana, upozoreno je na konferenciji.
Primjerice, prosječna cijena četvornog metra građevinskog zemljišta u Zagrebu je od kraja 2004. do kraja 2007. porasla sa 128 na 289 eura, a na Jadranu s 32 na 122 eura. Vrijednost zemljišta sudjeluje u cijeni četvornog metra stana od 20 do 50 posto, ovisno o lokaciji.
Za prosječnu lokaciju, na kojoj je četvorni metar stana 1750 eura (bez PDV-a), zemljište je u cijeni s 420 eura, a gradnja sa 710 eura, dok je dobit investitora 240 eura, izračunao je Irhad Meheljić iz Grawe nekretnina.
Najviše kupuju Nijemci i Austrijanci
Do 3. travnja ove godine stiglo je 15.520 zahtjeva stranih državljana za kupnju nekretnina u Hrvatskoj, od čega su odobrena 8992 zahtjeva. Najviše je zahtjeva odobreno Nijemcima (3867), Austrijancima (1093) i Slovencima (722).
Stranci najviše traže i kupuju nekretnine u Istarskoj (4323 zahtjeva, 3025 odobrenja), Primorsko-goranskoj (1996 odobrenja), Splitsko-dalmatinskoj (1338), Zadarskoj (985) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (741). Jutarnji list
7. svibnja 2008.
Hebrang: Šušak živio i umro za neovisnu Hrvatsku
Ratni ministar obrane, Gojko Šušak, imao je buran život, pun previranja, žrtve i samopožrtvovnosti, rekao je Hebrang na komemoraciji.
Gojko Šušak živio je, radio i umro za zadatak koji si je sam nametnuo - slobodna, neovisna i svjetska Hrvatska, rekao je večeras izaslanik predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i član predsjedništva stranke Andrija Hebrang na komemoraciji u povodu 10. godišnjice smrti nekadašnjeg potpredsjednika HDZ-a i ratnog ministra obrane.
Ratni ministar obrane je imao buran život, pun previranja, žrtve i samopožrtvovnosti, u kovitlacu povijesnih previranja doživio je puno nesporazuma, nerazumijevanja te iskrivljavanja povijesnih činjenica, rekao je Hebrang na komemoraciji kojoj su uz članove obitelji Šušak nazočili visoki dužnosnici HDZ-a, suradnici i prijatelji.
Šušak kao stup HDZ-a
Podsjetio je i na Šuškovu političku djelatnost u HDZ-u, istaknuvši da je ''pravi stup stranke postao 1994. godine pri pokušaju državnog prevrata i previranja unutar stranke, u najtežim trenucima rata, kada je trećina hrvatskog teritorija bila okupirana''.
Šuškova odanost HDZ-u izvorom je mnogih nerazumijevanja, pa se i danas mogu čitati posljedice tih nerazumijevanja iz pera političkih neistomišljenika od kojih su neki u stanju falsificirati činjenice ne bi li preokrenuli povijesnu sliku događaja, rekao je.
- Nedavno smo imali priliku gledati jednu TV emisiju koja se u cijelosti pretvorila u napad na Gojka Šuška. No takvo politikantsko korištenje državne televizije za izvrtanje povijesne istine uzaludni su pokušaji - rekao je Hebrang i istaknuo da ''istinu o Gojkovu životu i djelu pišu djela, dokumenti i svjedoci, s čime se još uvijek neki ne mogu pomiriti''.
Prekoračenje pravila obrane
Osvrćući se na tvrdnje sudionika te emisije o dvostrukim linijama zapovijedanja, Hebrang je kazao da je ministar obrane striktno provodio zapovjedi vrhovnog zapovjednika.
Neki zlonamjernici govore da je ratni ministar prekoračio pravila obrane ulazeći sa strategijom u teritorij BiH, no moderna strategija aktivne vojne obrane ne prestaje na granici države s čijeg se teritorija vodi napad, nego obrana seže do najudaljenijeg oružja koje napada, rekao je Hebrang. Podsjetio je da su projektili s područja BiH tukli po hrvatskom tlu i s udaljenosti od 60 km te da Šušak nikad nije povrijedio pravilo aktivne obrane. Dodao je da se u tadašnjim Šuškovim govorima vidi žestoko zalaganje za pomoć Hrvatima u njihovom opstanku koje je bilo ozbiljno ugroženo agresijom na području BiH.
Visoki dužnosnici na komemoraciji
Naglasio je da se Šušak energično borio i protiv zlouporaba u ilegalnoj nabavci oružja.
Naglasio je da je u vremenu stvaranja hrvatske države Šušak bio političar, vojnik, strateg i jedan od pokretača ''najsnažnijeg stroja koji je samljeo srpsku agresiju - Hrvatske vojske'.
Nakon intoniranja Hrvatske himne, minutom šutnje odana je počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i ministru Šušku.Na kraju komemoracije prikazan je dokumentarni film o Gojku Šušku autora Obrada Kosovca.Izaslanstvo HDZ-a je položilo vijenac na grob Gojka Šuška na zagrebačkom groblju Mirogoju. (Javno)
7. svibnja 2008.
Više tisuća Splićana i njihovih gostiju u procesiji Sv. Dujma
/ Paun PAUNOVIĆ / CROPIX
Više tisuća Splićana i njihovih gostiju sudjelovalo je u procesiji kao središnjem dijelu vjerskih svečanosti u povodu blagadna Sv. Dujma. Misu na rivi, uz koncelebraciju svećenika iz cijele Hrvatske ii dijaspore, vodio je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić.
Uz gradonačelnika Ivana Kureta, članove gradskog Poglavarstva i Vijeća, slavlju su nazočili i brojni uzvanici, među kojima i ministar unutrašnjih poslova Berislav Rončević, te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
U prigodi blagdana sv. Dujma u ranim jutarnjim satima u Split je u staroj narodnoj nošnji, nastavljajući stoljetnu tradiciju, došla peteročlana obitelj Nediljka Leskura iz Ogorja Gornjeg, mućke općine, na tromeđi Splita, Sinja i Drniša.
Stoljećima su u Split iz bliže okolice i Dalmatinske zagore na blagdan splitskoga zaštitnika dolazili ljudi s obiteljima u narodnim nošnjama. Ta tradicija, koja je počela izumirati, posljednjih nekoliko godina ponovno oživljava.
Obitelj Leskur, Nediljko, njegova žena Ivanka i troje djece - Ivan (14), Anđela (11) i Iva (4), jedna je od onih koje se vraćaju korijenima svojih djedova.
Nošnje koje su imali na sebi izradila je njihova baka Anđelija, a kapu maloga Ivana, tzv. kitaricu, u procesiji sv. Dujma nosio je još njegov pradjed Jakov.
Na kapi kojoj se i ne zna starost, nalazi se hrvatski grb s prvim bijelim poljem. Muška nošnja iz toga kraja, kako kaže Nediljko, sastoji se od kape kitarice i tzv. kumparana (prsluk) na kojemu su puceta (dugmad) taliri Franje Jozefa. Ispod toga nosi se rožat (prsluk) te vezena košulja od bijeloga platna s bogatim ručnim radom. Muške suknene hlače zovu se "gaće na promaju", povrh njih je izrađeni pojas, a na nogama čarape od ovčje vune i opanci.
Ženska nošnja sastoji se od svilene marame, košulje vezene i nakićene, prsluka, suknje mrskalice, pregače od svilenog konca, svilenih crnih čarapa, a na nogama su opanci. Ispod suknje žene nose tzv. duge gaće pumperice s bogatom čipkom.
S obitelji Leskur bio je i njihov stric Petar.
SDalmacija
6. svibnja 2008.
Hrvatska u srijedu završava pristupne razgovore s NATO-om
Na drugom i završnom krugu pristupnih pregovora razgovarat će se o financijskim, obrambenim i pravnim pitanjima. Utvrdit će se i visina doprinosa koji će Hrvatska uplaćivati u proračun NATO-a, a prema procjenama, to će biti oko tri milijuna eura
BRUXELLES - Hrvatska će u srijedu u Bruxellesu završiti pristupne pregovore s NATO-om, nakon čega Savez priprema protokol o pristupanju koji će biti potpisan u srpnju, a očekuje se da će Hrvatska kao punopravna članica sudjelovati na sljedećem summitu NATO-a u proljeće 2009. Na drugom i završnom krugu pristupnih pregovora razgovarat će se o financijskim, obrambenim i pravnim pitanjima.
Očekuje se da će se utvrditi i visina doprinosa koji će Hrvatska uplaćivati u zajednički proračun NATO-a. Veličina doprinosa određuje se prema gospodarskoj snazi svake zemlje. Zemlje članice u zajedničku blagajnu NATO-a uplaćuju oko 0,5 posto svog vojnog proračuna. Prema procjenama, Hrvatska bi u NATO-ov proračun trebala uplaćivati godišnje oko tri milijuna eura.
Hrvatsko izaslanstvo predvodi državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Bianca Matković. Prvi krug pregovora održan je 21. travnja kada se razgovaralo o političkim i vojnim pitanjima.
Hrvatska je 3. travnja na summitu NATO-a u Bukureštu dobila pozivnicu za članstvo u Savezu, nakon čega su uslijedili pristupni razgovori, odnosno dva sastanka. Po završetku drugog sastanka, Hrvatska će uputiti NATO-u pismo namjere zajedno s utvrđenim vremenskim rasporedom za dovršetak potrebnih reformi. Pismo namjere upućuje ministar vanjskih poslova pozvane zemlje glavnom tajniku NATO-a i u njemu zemlja potvrđuje da prihvaća obveze iz članstva.
Nakon toga NATO priprema protokol Washingtonskom ugovoru, koji predstavlja amandman i koji nakon ratifikacije postaje sastavni dio Ugovora. Očekuje se da će protokol o pristupanju Hrvatske bit će potpisan 9. srpnja ove godine. Nakon potpisivanja protokola slijedi postupak ratifikacije u svim zemljama članicama, sukladno njihovim nacionalnim procedurama. Kada se završi postupak ratifikacije, zemlje članice obavijeste o tome američki State Department, koji je depozitar Washingtonskog ugovora, a onda glavni tajnik NATO-a poziva zemlju da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru. Na kraju pozvana zemlja, sukladno svojoj nacionalnoj proceduri, ratificira protokol, a čim se svi ratifikacijski instrumenti dostave State Departmentu, ona postaje punopravnom članicom NATO-a.
Stupanje u članstvo formalno će se obilježiti svečanim podizanjem zastave nove članice ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu. Hrvatska bi, kako se očekuje, mogla kao punopravna članica sudjelovati na sljedećem summitu NATO-a, koji će se održati u proljeće 2009.
Čelnici NATO-a odlučili su u Bukureštu da će sljedeći summit, koji pada na 60. obljetnicu Saveza, zajedno organizirati Francuska i Njemačka, u dvama susjednim gradovima s obje strane granice, Strasbourgu i Kehlu. To će biti prvi put da se summit NATO-a održava u dvjema državama. Vjesnik
6. svibnja 2008.
Primorac: Nema razloga za studentski prosvjed
Ministar Primorac i rektori prihvatili sve zahtjeve studenata. Svim studentima besplatan diplomski studij, veće kvote, dodatni rok i više mladih profesora - asistenata i znanstvenih novaka
Nema razloga za prosvjed studenata, jer su svi njihovi zahtjevi ispunjeni. S tim su se u utorak, nakon sastanka rektora svih sveučilišta, studentskih predstavnika i predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, složile sve strane, osim studenata biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Oni su pozvali studente na prosvjed pred zgradom Muzeja Mimara u Zagrebu, u srijedu u podne, a skupe li se nezadovoljni studenti, moguće je da će im se pridružiti i ministar znanosti Dragan Primorac.
>Iako nakon danas prihvaćenih zaključaka ne vidim razloga za prosvjed, možemo zajedno prošetati sunčanim ulicama<, rekao je Primorac, koji studente neće pozivati da odustanu od prosvjeda, jer >samo u čudnim državama prosvjede treba zaustavljati<.
Na za medije zatvorenom sastanku, u utorak u Ministarstvu, studentski predstavnici prihvatili su donesene zaključke. Prema njima, svi studenti koji steknu uvjete za upis u diplomske studije - a pretpostavlja se da će ih biti oko 14.000 od ukupno upisanih u preddiplomske studije 33.000 - nastavak studija na višoj razini financirat će država, pa neće morati plaćati školarinu. Primorac i rektori su se složili da je to velika novost, a predstavnici Studentskog zbora priznali su da to traže godinama.
>Želimo veću prohodnost sustava. Godišnje "proizvodimo" samo oko 320 doktora znanosti, želim da se to udvostruči<, objasnio je Primorac razloge uvođenja besplatnog visokog obrazovanja nakon završetka preddiplomske razine. >Volio bih vidjeti da i članice Europske unije slijede takav primjer<, dodao je.
Iako su i rektori i ministar ustvrdili kako je Bolonjski proces nužan i nezaobilazan te da problema nema na 90 posto fakulteta, složili su se i da je ova godina kritična. Stoga će za sve studente koji žele upisati diplomski studij osigurati dovoljan broj mjesta, a sve pojedinačne probleme po fakultetima morat će rješavati dekani. Ne riješe li ih, studenti će upozoriti rektore koji će ih - obećali su - podržati.
Studentima je ispunjen zahtjev po kojemu će svima biti omogućen završetak studija pod uvjetima pod kojima su ga i upisali, a svi fakulteti uvest će i dodatni rok za upis u višu razinu studija. Osim do 1. studenoga, u diplomske studije moći će se upisivati i u ožujku. Uz to, studentski zahtjev za višom kvalitetom i većim brojem nastavnika Ministarstvo će udovoljiti otvaranjem dodatnih 400 razvojnih radnih mjesta na sveučilištima.
>Podržali smo zaključke, prosvjed nije potreban, oni studenti koji imaju problema neka se obrate svojim dekanima<, poručila je predsjednica Studentskog zbora Hrvatske Valentina Bulić. Rektorica osječkog sveučilišta Gordana Kralik studentima je nakon svega poručila: >Samo vi učite!<
Studentima se možda pridruži i ministar
>Kad mladi odluče prosvjedovati, ne mora to nužno biti problem. U srijedu bih imao problema da studentski zahtjevi nisu riješeni. U ovom slučaju, kada je sve riješeno, čini mi se zgodnom šetnja zagrebačkim ulicama. Ako uhvatim vremena, možda im se i pridružim<, izjavio je Primorac, dodajući kako je prosvjed demokratsko pravo te da će, možda, jednog dana kada više ne bude ministar i on sam imati razloga za prosvjed.
Mirela Lilek, Vjesnik
6. svibnja 2008.
Bago: Naš se tramvaj u Helsinkiju još nijednom nije pokvario
Končar je i dalje uvjeren da ima velike šanse dobiti taj 70 do 90 milijuna eura vrijedan posao, a pregovara se i s predstavnicima Sofije, Sarajeva i Bratislave
ZAGREB - >Nisu točne informacije koje su u posljednje vrijeme objavili neki mediji o brojnim primjedbama na hrvatski niskopodni tramvaj koji probno vozi u Helsinkiju, zbog čega konzorcij Crotram, koji su osnovali Končar i Gredelj, nema puno šansi za dobivanje velikog posla isporuke 40 tramvaja Fincima<, tvrdi predsjednik Uprave Končara Darinko Bago.
>Naime, to nisu službene primjedbe finskog partnera - helsinške tvrtke za javni prijevoz HKL, nego su one, koliko nam je poznato, objavljene na jednom blogu na kojem svatko može objaviti što želi. Osim toga, interesantno je da taj napis nije na finskom, nego na engleskom. Zato je pitanje tko je autor tih napisa. Inače, HKL ima praksu da izjave o svome poslovanju daje svakih šest mjeseci, a sve ostalo su čiste spekulacije<, kaže Bago.
On objašnjava da je tramvaj, koji na poziv HKL-a već nekoliko mjeseci probno vozi putnike na njihovim redovnim linijama, jedan od više od 70 tramvaja koje su već isporučili zagrebačkom ZET-u. Da je riječ o kvalitetnom proizvodu, dokazuje i podatak da naš tramvaj koji vozi po Helsinkiju dosad nijednom nije stao zbog kvara, što nije postiglo nijedno drugo električno vozilo na tračnicama finskog glavnog grada.
Zato je Končar i dalje uvjeren da ima velike za dobivanje tog velikog posla. Naime, u prvoj fazi HKL će kupiti 40 novih tramvaja, a onda možda još 100. Vrijednost ukupnog posla za prvih 40 tramvaja procjenjuje se između 70 i 90 milijuna eura.
Bago kaže kako su o niskopodnom tramvaju već razgovarali s predstavnicima Sofije, Sarajeva, Bratislave te gradova iz Poljske, Ukrajine, Rusije i drugih država. [Željko Bukša], Vjesnik
6. svibnja 2008.
Manda i Zagorka vode turiste kroz Zagreb
Piše: Goran Penić
Foto: Ankica Vrdoljak/CROPIX
Do kraja ljeta Zagrepčani i turisti uživat će u razgledavanju rada u društvu desetak studenata koji tumače poznate ljude iz prošlosti
Za uloge Marije Jurić Zagorke, Mande, kolportera, poštara i gradskog stražara koji su i prošle subote šetali gornjogradskim ulicama, desetak studenata s raznih fakulteta pripremalo se tjednima kako bi što vjernije turistima dočarali duh starog Zagreba.
Autentične, skupocjene kostime prema uzoru na odjeću s početka prošlog stoljeća izradio je istaknuti kostimograf Željko Nosić, koji je radio i na filmu Veljka Bulajića "Libertas".
Dva je tjedna Nosić studiozno radio, posjećivao muzeje, kovače, limare, a cijela izrada stajala je oko 35 tisuća kuna. Najskuplji je kostim gradskog stražara, za koji je izrađena autentična kaciga od kovanog lima i rukom izrađeni mač, vrijedan više od 2,5 tisuće kuna. Umjetnik je radio autentične kostime, no ipak je imao slobodu neke likove interpretirati na vlastiti način.
- Najviše sam se namučio s Marijom Jurić Zagorkom, ona ima doslovno isti kišobran kao i onda, crne heklane rukavice i posebno izrađene cipele. Kolportera sam napravio "fellinijevski", s nadrealističkim štihom, a Manda je moja interpretacija koja je malo osuvremenjena i ima priznake seksualnosti. Tipična je djevojka sa sela - objasnio je Nosić.
Najviše se za ulogu pripremala Iva Zokić, 25-godišnja studentica Filozofskog fakulteta koja na Manduševcu prolaznicima priča legendu o nastanku imena Zagreba. Ona glumi lik lijepe Mande, koja je žlicom na izvoru, današnjem Manduševcu, žednom banu vodu dala piti.
- Raspitivala sam se čak kod povjesničara o poznatoj legendi, međutim nitko ne zna više od već poznatog - ispričala je Manda, te dodala kako je joj još samo ban nedostaje kako bi priča bila autentičnija.
Lik Marije Jurić Zagorke utjelovljuje studentica turističkog menadžmenta Ines Herceg koja je kao mlađa "gutala" Zagorkine knjige. Petar Tucman tumači lik gradskog stražara, a poštar kojega glumi Mario Born preko ramena ima veliku kožnu torbu, a u ruci vrijednu repliku trube.
- Najviše sam oduševljenja izazvao kod japanskih turista, posebno starijih žena. Većina ih se želi slikati sa mnom, ali neki se i boje da ne bi trebali plaćati za to, pa im objašnjavam da je sve besplatno - rekao je poštar Born.
Većinu likova glume studenti, jedino je nažigač uposlenik Gradske plinare.- On redovno obavlja svoj posao svaki dan od 20 sati, a mi smo ga preodjenuli u uniformu s početka prošlog stoljeća - objasnila je Marlisa Fašaić, koordinatorica iz Turističke zajednice.
Honorar :500 kuna za tri sata tjedno
Svi glumci-statisti, koji će do kraja ljeta turistima pričati priče o Zagrebu, govore barem dva strana jezika, neki od njih imaju otprije glumačkog iskustva, a za ulogu su se pripremali učeći o svojim likovima preko interneta. Iz TZ-a su ih izabrali preko agencije Planet B, a honorar im je od 500 kn za tri sata tjedno. Iz TZ-a najavljuju i mogućnost da se na ulicama Zagreba nađu još neki likovi poput Matoša, Šenoe ili Dore Krupićeve. Jutarnji list
5. svibnja 2008.
Hrvatska bi mogla hraniti 27 milijuna ljudi!
Potrebne su nove tehnologije u poljoprivredi i regionalizacija proizvodnje jer prinosi, posebno žitarica, sve više zaostaju
Hrvatska, koja bi zahvaljujući svojim prirodnim potencijalima, ponajprije zemljišnim resursima, mogla hraniti 27 milijuna ljudi, teško prati globalne izazove zbog male i skupe poljoprivredne proizvodnje.
Josip Kraljičković, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kaže kako nije tajna da je hrvatska poljoprivreda mala, slaba i nedovoljno organizirana te da se teško može nositi s globalnim problemima koji su već rezultirali drastičnim poskupljenjem primarnih poljoprivrednih proizvoda, a onda i hrane.
Moramo uložiti znatne napore da se bolje organiziramo kako bismo povećali domaću proizvodnju hrane, ističe Kraljičković, jer je prošlo doba jeftine hrane. Državni tajnik smatra da to možemo učiniti na svim razinama, a prioritet je veća domaća proizvodnja povrća i voća.
Istodobno moramo voditi računa o onima koji mogu povećati proizvodnju hrane, a ti su u manjini, odnosno podići učinkovitost, ali i o onima koji taj tempo neće moći pratiti. U Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva registrirano je čak 177.003 poljoprivrednika. Za proizvođače to znači bolju organizaciju poljoprivredne proizvodnje, ali i tržišta. Uz to, potrebne su nove tehnologije u poljoprivredi i regionalizacija proizvodnje jer prinosi, posebno žitarica, sve više zaostaju.
S druge strane, napominje Kraljičković, olakotna je okolnost da su i trgovci nakon uvoza svega i svačega napokon shvatili da domaći potrošači hoće domaće proizvode, ali po prihvatljivim cijenama i zadovoljavajuće kvalitete. Cilj nam mora biti izvoz povrća i voća, jer ćemo time lakše postići samodostatnost tih proizvoda na domaćem tržištu. Od voća iz domaće proizvodnje imamo dovoljno jedino mandarina i odnedavno jagoda. Nedostaje nam gotovo 50 posto jabuka, 80 posto krušaka, a šljiva ovisno o godini, jer je poljoprivreda tvornica pod otvorenim nebom.
Kraljičković kaže da je u domaćoj poljoprivredi najveći iskorak napravljen u proizvodnji mlijeka gdje je smanjen broj proizvođača za tržište, odnosno broj krava, a znatno povećana količina predanog mlijeka. To je ispravan put jer se više ne uvozi svježe mlijeko u Hrvatsku, već se potrebe za svježim mlijekom, čija je proizvodnja lani povećana za 120 milijuna litara ili 23 posto, podmiruju iz domaće proizvodne mreže. Unatoč osjetnom napretku u pokrivenosti uvoza izvozom hrane u Hrvatskoj, koji je lani iznosio 66 posto, robni deficit je i dalje između 500 i 600 milijuna dolara. Otprilike isti takav robni deficit u hrani ima i Slovenija. Druge zemlje Europske unije, posebno petnaest starijih članica, uvoze samo ono što se mora: kava, začini, južno voće...
Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, interesnog udruženja proizvođača i prerađivača mesa, upozorava da domaćoj svinjogojskoj proizvodnji prijeti kolaps jer su cijene svinjskog mesa triput brže rasle u zemljama Unije nego u Hrvatskoj. Sada su cijene mesa 15 do 20 posto niže na domaćem tržištu nego u EU.
Istodobno su, ističe Bobetić, troškovi u proizvodnji svinja povećani 30 posto, ponajprije zbog stočne hrane koja je dvostruko skuplja nego lani.
Ova će godina za razliku od prethodnih relativno stabilnih višegodišnjih razdoblja rezultirati vrlo negativnim proizvodnim rezultatima, koji prijete drastičnim smanjenjem svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj, ocjenjuje Bobetić.
Problemi koji se godinama kumuliraju sada su dosegli granicu izdržljivosti i izazivaju veliku zabrinutost svinjogojaca za budućnost proizvodnje, kažu u Croatiastočaru. Prema Bobetiću, u kratkom razdoblju na domaće svinjogojstvo utjecalo je niz nepovoljnih faktora, poput nesređenih tržišnih odnosa, porasta ulaznih troškova, pojave svinjske kuge i uvjeta proizvodnje. Osim toga, velik je udio sivog tržišta, uvozna politika je nekonzistentna i neusmjeravana, a ne postoji ni tržišni red u reprodukcijskom ciklusu, od proizvodnje i prodaje odojaka do svinjskog mesa.
Takvo stanje rezultiralo je drastičnim padom tržišnih cijena tovljenika i odojaka za tov za oko 20 posto u odnosu na cijene prethodnih godina.
Zbog nedovoljne efikasnosti u suzbijanju svinjske kuge nastali su znatni poremećaji na tržištu svinja za klanje i odojaka za tov, što je dovelo do daljnjeg pada cijena živih svinja i mesa.
Usitnjena i neusklađena proizvodnja velikog dijela uzgajivača, niska tehnička i tehnološka razina proizvodnje i produktivnost, propisi koji znatno utječu na troškove, te nedovoljna briga i potpora čine svinjogojsku proizvodnju nekonkurentnom.
Država je ušla u interventni otkup svinja i goveda sa 100 milijuna kuna da bi se stabilizirale otkupne cijene mesa na domaćem tržištu. No riječ je o vatrogasnim mjerama, jer proizvođači sad najavljuju nužne korekcije cijena mesa.
Prema Bobetiću, problem je i u prevelikom broju klaonica kojih je više od 200, ali i diktatu trgovačkih lanaca koje ne zanimaju ulazni troškovi proizvodnje. Cijena mesa na policama morala bi pratiti onu proizvođačku. A proizvođači drže neprihvatljivim da ista kategorija svinjskog mesa na domaćem tržištu može koštati između 27 i 45 kuna u maloprodaji, a takav raspon ne postoji nigdje u Europi.
Hrvatski šećer za EU
Željko Zadro, predsjednik uprave najveće hrvatske šećerane, Viro u Virovitici, kaže da su 2007. proizveli rekordnih 131.287 tona šećera ili 22,44 posto više nego prethodne godine. Prihod je bio 746,13 milijuna kuna ili 16,69 posto više nego 2006., a neto dobit smanjena je 10 posto, na 91,521 milijun kuna. Ukupna domaća potrošnja iznosila je 121.135 tona šećera. Virova prodaja na hrvatskom tržištu porasla je 24,96 posto, na 68,490.903 tone i tvrtka je učvrstila vodeći položaj, povećavši tržišni udjel na 66 posto. Glavno izvozno tržište je EU. Smanjenje dobiti rezultat je vrlo loših agroklimatskih prilika zbog kojih kooperanti nisu uspjeli isporučiti šećernu repu sa 160 obradivih hektara. No, Viro im je platio neisporučenu repu, a i povećane troškove vađenja, pa je tvornica proizvedeno je 6000 tona šećera manje.
>Viro je odgovorna tvrtka, te smatramo da je važno pomoći kooperantima i omogućiti im da se pripreme za sljedeću sezonu<, ističe Zadro. Viro je 2007. u modernizaciju tvornice uložio 10 milijuna eura. Kupljena oprema posljednje slovenske šećerane omogućit će automatizaciju proizvodnje i povećanje kapaciteta za oko 30 posto. Lani u lipnju Viro je, kao prva šećerana u Europi, dobio halal certifikat koji omogućava plasman šećera na strana tržišta s tom oznakom i zaštitnim znakom za halal kvalitetu. Certifikat za dobavljača Coca-Cole u Hrvatskoj te Srednjoj i Istočnoj Europi, Viro je dobio u siječnju ove godine. Budući da certifikat obuhvaća kristalni i tekući šećer, osim Coca-Coli Hrvatska Viro može plasirati svoje proizvode svim Coca-Colinim tvrtkama u regiji. Virovitička tvrtka planira do kraja godine povećati dnevnu preradu šećerne repe na 6500 tona i dnevnu proizvodnju bijelog šećera na 1000 tona, a potrošnju energije smanjiti više od 30 posto.
Biseri Mediterana iz Stubičkih Toplica
Dražen Antonić, vlasnik tvrtke Adriatic Foods u Stubičkim Toplicama, tvrdi da je napravio jeftini brend od konzervirane hrane, u prvom redu povrća i plave ribe, za sve koji vole dobro i kvalitetno jesti. Godišnje u svom pogonu prerađuje 800 tona povrća, a sve nabavlja od četiri kooperanta iz Podravine, dva iz Istre i jednog iz Dalmacije. Antonić ističe da bilježi godišnji rast proizvodnje konzerviranih delicija od 300 posto. Za ostvarenje pilot-projekta vrijednog 15 milijuna kuna, od kojih je četvrtina utrošena, trebalo mu je šest godina. Samo je registracija zaštitnog znaka >Croaterra - biseri Mediterana< trajala 11 mjeseci. Naši seljaci su, kaže, najbolji na svijetu, ali moraju početi proizvoditi robu za poznatog kupca ili barem imati osiguranog kupca za 60 posto svojih proizvoda. Naravno da nitko ne može sam uspjeti, ili preko noći, već je nužno učiti i još više raditi. Onaj tko se hoće baviti poljoprivredom, ne treba odmah kupiti veliki auto, već kuću, zemlju i traktor, zaključuje Antonić.
Marinko Petković, Vjesnik
5. svibnja 2008.
Od pilot-projekta do najvećeg regionalnog turističkog sajma
Turistički sajam CroTOUR nakon nekoliko godina lutanja vratio se na Velesajam s ciljem promocije turističke ponude uoči glavne sezone
ZAGREB - Na Zagrebačkom velesajmu (ZV) od 7. do 11. svibnja održat će se dvije međunarodne sajamske priredbe - Vinovita i CroTOUR, kazala je u ponedjeljak direktorica ZV-a Katja Luka Kovačić na konferenciji za novinare.
Dodala je da posebna očekivanja imaju od turističkog sajma CroTOUR, koji se, nakon nekoliko godina lutanja, ove godine održava kao pilot-projekt ZV-a s ciljem promocije hrvatske i inozemne turističke ponude uoči glavnog dijela turističke sezone.
>Želja je Velesajma da taj sajam preraste u jedan od jačih turističkih regionalnih sajmova, što Zagreb i Hrvatska u cjelini kao turističko odredište zaslužuju i što im nedostaje<, rekla je Katja Luka Kovačić.
Na CroTOUR-u će domaću i inozemnu turističku ponudu na 8000 četvornih metara predstaviti 161 izlagač iz Hrvatske i još 20 zemalja.
Tradicionalna Vinovita će se održati 14. puta, a ove godine ima 109 izlagača iz Hrvatske i devet iz drugih zemalja. Uz predstavljanje vinske kraljice, na Vinoviti će se predstaviti i najbolji mladi vinar Hrvatske.
Uz to, bit će dodijeljena i odličja za najbolja vina, koja se ocjenjuju prema međunarodnim standardima, a ove se godine ocjenjivalo 196 prijavljenih uzoraka iz osam zemalja.
Na ZV-u su najavili da će na godinu ove sajmove predstaviti u okviru novog sajma pod nazivom Inovativna gastronomija. [Marinko Petković], Vjesnik
5. svibnja 2008.
SUPETAR Od ponedjeljka Tjedan autohtone kuhinje
Počinju >Dani boba i blitve<
Bob i blitva u dalmatinskim su restoranima danas neopravdano podcijenjeni premda su othranili generacije i generacije Dalmatinaca
SUPETAR - U Supetru na Braču, treću se godinu za redom održava tjedan autohtone kuhinje >Dani boba i blitve< koji počinje u ponedjeljak, a završava 11. svibnja. Organizator manifestacije kojom se >glavni grad Brača< profilira kao gastronomska destinacija, podiže se ugostiteljska kultura, autohtoni recepti čuvaju od zaborava i promiče se lokalno kulinarstvo, jest TZ Supetra u suradnji s poznatom nutricionisticom i dijetetičarkom Oljom Martinić.
>U Tjednu autohtone kuhinje supetarski restorani opet će pokazati da se kvalitetna gastro-ponuda ne sastoji samo od oborite ribe i miješanog mesa na žaru. Zato će, po promotivnim cijenama, nuditi čitav repertoar
originalnih i tradicionalnih jela koja sadržavaju blitvu i bob te škutu, lokalno proizveden sir kojeg se ne može nabaviti ni u jednoj trgovini. Bob i blitva namirnice su za čije uzgajanje ne treba ni puno vode ni puno zemlje, a ove godine pripremat ćemo ih s pršutom i pancetom<, najavila je Martinić.
Osim u Supetru, o tradicionalnoj gastronomiji promišljat će se i u Mircima, gdje će se govoriti o bademima,
priredit će se i >Hroštulijada< - natjecanje u pripremi dalmatinske slastice - hroštula. Bob i blitvu pripremat
će i vrhunski kuhari iz inozemstva na radionicama kreativne kuhinje za turiste i profesionalne kuhare.
[Irena Dragičević], Vjesnik
5. svibnja 2008.
Novi Dinamov stadion vjerojatno se neće graditi
ZAGREB Ocjenjivački sud Društva arhitekata Zagreb izabrao je za Dinamov stadion na Kajzerici rješenje arhitekta Hrvoja Njirića. Taj stadion za 55.000 gledatelja ima moderan izgled zbog plastične mase kojom je presvučen, iznad njega lebdi cepelin na kojem se prikazuju rezultati, kroz otvore na oplati se s tribina vide znamenitosti Zagreba. Nakon dobivanja ponuda raspisat će se referendum na kojem će građani izabrati žele li Njirićev stadion ili obnovu starog Dinamova stadiona u paketu s gradnjom manjeg na Kajzerici i atletskog na Sveticama. Velika je vjerojatnost da se moderni Njirićev stadion neće graditi jer je većina građana zasad za obnovu stadiona na sadašnjoj lokaciji. Zagreb gubi novac u svakom slučaju. Arhitekti su, naime, za posljednji natječaj dobili 1,5 mil. kuna koji će propasti ako se ne bude radio velik stadion na Kajzerici. Ako se on bude radio, grad gubi 15,5 milijuna kuna koje je već izdvojio za projektiranje "malog" stadiona na Kajzerici od 15.000 gledatelja. Poslovni dnevnik
Vijesti | O nama | CRO turizam | Hr. brandovi | Oglasnik | Hr. iseljenici | Radio | Linkovi | Kontakt
