HIA - kontakt

29. lipnja 2007.
Sanader sa znanstvenikom Soljačićem
Premijer Ivo Sanader primio je u Zagrebu hrvatskog znanstvenika i izvanrednog profesora na američkom Massachusetts Institute of Technology (MIT) Marina Soljačića. Soljačić i njegovi kolege uspješno su izveli eksperiment bežičnoga prijenosa energije.

Marin Soljačić rođen je u Zagrebu 1974. gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na američkom MIT-u završio je fiziku i elektrotehniku, a magistrirao je i doktorirao na Sveučilištu Princeton.

Samo šest mjeseci nakon predstavljanja teorijskog modela za bežični prijenos struje s pomoću tzv. neradijantnoga elektromagnetskog polja, ekipa znanstvenika s MIT-a, prevođena Soljačićem, uspjela je u praksi demonstrirati svoj izum koji je nazvala - WiTricity. Kada je u studenome 2006. izum predstavio na Forumu industrijske fizike u San Franciscu, Soljačić je najavio kako će do eksperimentalnog modela trebati i do dvije godine. No, matematičke analize i kompjutorske simulacije demonstrirali su u praksi već u veljači, a internetsko izdanje časopisa Science početkom mjeseca je objavilo članak o uspješnu eksperimentu. Soljačić napominje kako je cilj sustava bežično napanje elektroničkih aparata kao što su kompjutori, mobiteli i slično na manjim udaljenostima. (HRT)

29. lipnja 2007.
Rekordan rast BDP-a
Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u prvom je tromjesečju ove godine realno bio veći za rekordnih 7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku.

To je za jedan postotni bod viši rast nego u prvome prošlogodišnjem kvartalu u kojem je zabilježen porast BDP-a od 6 posto, dok je u cijeloj prošloj godini BDP realno porastao za 4,8 posto. Prema dostupnim statističkim podacima za zadnjih deset godina, porast od 7 posto u prvom ovogodišnjem kvartalu do sada je najveći.

Prema kategorijama potrošnje, rastu BDP-a u prvom tromjesečju ove godine najviše su pridonijeli visoki porast osobne potrošnje, za čak 7,1 posto, te rast investicija u kapital, koje su povećane za 11,2 posto. Državna je potrošnja zabilježila rast od 2,8 posto, što je znatno više od 1 posto u prvome prošlogodišnjem tromjesečju.

"Zajedno s kolegama iz Ekonomskog instituta i HNB-a očekivali smo rast BDP-a veći od šest posto, jer je na to ukazivao rast industrijske proizvodnje, investicija, turizma, trgovine i drugih grana", rekao je ministar financija Ivan Šuker prigodom predstavljanja studije Ekonomskog instituta o pokazateljima konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva održanog u Ministarstvu financija.Na pitanje koju stopu rasta očekuje za 2007. godinu, ministar Šuker nije iznio konkretan broj već je rekao da će Ministarstvo, kao i dosad, davati konzervativne projekcije. (HRT)

29. lipnja 2007.
Zbogom, naš Tadija
Bard hrvatskoga pjesništva umro je u srijedu navečer u 102. godini u Domu za stare i nemoćne / Hrvatska neće više biti ista - nedostajat će joj taj stoljetni pjesnik mlada duha
Poslije duge i teške bolesti napustio nas je naš dobri stotiša, naš dragi prijatelj i pjesnik Dragutin Tadijanović. Iako je blago dogorijela njegova životna svijeća, vijest nas je ipak iznenadila - gotovo donedavno Tadija je šetao zagrebačkim ulicama, bio junakom svetkovina koje su obilježavale njegov stoti rođendan, obilazio žustrim koracima gradove i škole i u njima, poput dobroga starog viteza književne riječi, živahno prenosio djeci svoj život i svoje pjesme.
Hrvatska neće više biti ista - nedostajat će joj, poput omiljena hrasta, taj stoljetni pjesnik mlađahna duha, čovjek koji je znao nadvisiti vrijeme, nositi cijelo stoljeće u sebi, prepričati iza svakoga ugla njegove muke i anegdote i biti, unatoč dalekom >nekad<, uvijek s nama >tu<. >Nakon stotoga rođendana poživjet ću toliko koliko žive moje pjesme< - kazao je nedavno Tadija, a sada i shvaćamo da, smrti unatoč, Tadija i dalje s nama živi.
Njegov plodni pjesnički opus započinje 1930. godine, kada se javlja u >Književniku< i >Hrvatskoj reviji<, a koji danas čini dvadesetak zbirki. Tadijanović je stalno, >dugo u noć<, pisao, sakupljao, planirao, živio književnost u stanu u Ilici, pa u Gajevoj, a danju je pohodio mnoge ljude i institucije, oživljujući u sebi dijete, onoga malog Tadijanovića koji neumorno pješači od Rastušja do Podvinja i Broda. Idući uvijek naprijed, išao je u duši i unatrag, do rodnoga sela, do oranica, do brojnih zavičajnih slika kojima je hranio svoje pjesništvo. U šumi suvremenih zbivanja i simbola blago je hodao svojom stazom, bistrio na njoj svoja sjećanja, slagao meditativne slike zavičaja, slušao majku kako tka, oca kako pluže, gledao svoju mladu Jelu, uvijek vjerujući u snagu izvora svoje pjesničke rijeke.
Slikovitim stihom, usporenim tkanjem ritma i govornim jezikom, Tadijanović je ostao blagom lutalicom, zatvorenom u prostorima svoga ispovjednog pjesništva, koja radije osluškuje unutarnji glas nego što se povodi za okolnim >disharmonijama< modernoga pjesništva. I u toj je vjernosti >komunikativnom< pjesništvu ostao uvijek zanesen i svoj, poetski dosljedan, bez obzira na to je li bio zaokupljen zavičajnim, bukoličkim slikama (kao u prvoj pjesničkoj fazi), ili je bio ponesen kontemplativnim tonovima u potrazi za urbanim, povijesnim ili intertekstualnim svjetovima.
I kad je pisao pjesme >Visoka žuta žita<, >Moja baka blagosilje žito<, >Dugo u noć, u zimsku bijelu noć<, prepuštajući uspomeni da ga odvede do korijena, i kada je pisao >Na grobu Georgea Trakla<, >Ljudski vijek<, >Sjeni Julija Klovića<, preplićući svoje intelektualne krošnje, Tadijanović je bio i ostao svoje stablo, uvijek svježe, nikada polomljeno pred naletima pomodnih vremena.
Njegova zbirka >Srebrne svirale< osvojila je zlato, jer prodana je u oko 250.000 primjeraka i nedavno je doživjela čak 21. izdanje.
Neumorni Tadija humorom je uvijek odagnavao rezignaciju i nikada se nije stao opraštati sa životom - poslije bogatoga pjesničkog djela, započetog zbirkom >Lirika< (1931.), poslije mnogih izabranih i sabranih djela, i posljednje je godine volio uresiti svojom biografijom kako bi se tako nanovo naklonio vjernoj publici.
Zbogom, pjesniče, neka još mnogi uživaju stihove u sjeni tvoje stoljetne krošnje!

Kad mene više ne bude
Svakog dana sunce zapada. Doći će
Dan od kojeg će se znati: mene
Više nema.
Neće se ništa desiti što nije bilo
Za moga vijeka: mornari će
Ploviti morima, vjetrovi će hujati žalostivo
U granju, savijat će se dozrijelo klasje k zemlji.
Voljet će se mladići i djevojke
Kao što se prije njih
Nikada nije volio nitko.
U jesen, kada voće dozrijeva, kad se beru
Plodovi, prolazit će njih dvoje
Alejom ispred Sveučilišta; zatim će
šetati pod kestenima na Griču
Držeći se za ruke, dugo, dugo,
Kao što se prije njih nitko
Nije držao nikada. Oni će sjesti na klupu
Starinsku i spaziti oboje: na njima leži srebro mjesečine
(Kako je negda počivalo na tebi
I meni, u doba mlade ljubavi). Prije neg se poljube,
Djevojka će šapnuti mladom mjesecu: Sanjam li
Ili čitam pjesnika
Koji je pjevao o mojoj ljubavi?
DRAGUTIN TADIJANOVIĆ

29. lipnja 2007.
NA MAURICIUSU ODRŽANO SVJETSKO PRVENSTVO U PODVODNOJ FOTOGRAFIJI
Najveći uspjeh hrvatskih fotografa
Hrvatski reprezentativci za cilj su postavili barem jedan plasman među prvih deset i u tome uspjeli iznad očekivanja. Ovog puta sin je nadmašio oca - Vedran Frka bio je peti u kategoriji fotografija ambijenta bez modela. To je najveći međunarodni uspjeh hrvatskih podvodnih fotografa. Najuspješnija nacija bila je Španjolska, ispred Francuske i Portugala.
Ostvarili smo dosad najbolji rezultat hrvatskih podvodnih fotografa na svjetskim prvenstvima. Jasno da sam zadovoljan, ali sam također zadovoljan prvenstvom i putovanjem u cjelini. Bilo je to lijepo, izvanredno iskustvo, upoznao sam jedno novo podmorje.
Ovim riječima prenosi nam svoje impresije sa Svjetskog prvenstva u podvodnoj fotografiji Danijel Frka iz Kraljevice, jedan od naših najpoznatijih i najiskusnijih podvodnih fotografa. Na prvenstvu što je održano na Mauriciusu reprezentaciju Hrvatske činili su otac i sin, Danijel i Vedran Frka. Nije, međutim, to bio obiteljski izlet kako bi netko mogao pomisliti. Nastup na svjetskom prvenstvu njih dvojica izborili su kroz dvogodišnji ciklus domaćih natjecanja koja se boduju za sastav reprezentacije. Hrvatski ronilački savez platio je troškove dvojice natjecatelja, ali ne i za asistenta koji je usput bio i model. Taj dio morali su sami financirati, a na samom natjecanju pokazalo se koliko je važna pomoć asistenta. Model - asistent hrvatske reprezentacije bio je Marino Brzac.

Prvenstvo na dalekom i nama egzotičnom otoku okupilo je 19 reprezentacija s 28 podvodnih fotografa. Natjecanje je održano u pet kategorija - podvodni ambijent bez modela, podvodni ambijent s modelom, riba, makrofotografija sa zadanom temom i makrofotografija bez zadane teme. Natjecanje je trajalo dva dana s četiri ronjenja, a dnevno se moglo snimiti 100 slika. Iz svake kategorije natjecatelji su žiriju za bodovanje predali po jednu fotografiju.

Prvi put na Svjetskom prvenstvu natjecatelji su koristili isključivo digitalne aparate. Prvenstvo je pokazalo, ističe Danijel Frka, veliki napredak digitalne tehnike te vrhunsku opremljenost fotografa. Da bi se spriječile bilo kakve zloporabe i podmetanje fotografija snimljenih izvan natjecanja, aparat se morao otvarati pred sucima koji su najprije kopirali sve snimke. Otvorenost natjecanja imala je, međutim, i svoju lošu stranu, primjećuje Danijel Frka. Prema njegovim riječima, članovi žirija iskazivali su veliku pristranost, favorizirajući natjecatelje iz svojih zemalja. Zbog toga se dogodilo da među prvih deset nisu ušli radovi koji su svojom kvalitetom to zaslužili. Članovi CMAS-ove Komisije za podvodnu fotografiju, čiji je član i Danijel Frka, predložili su promjene načina bodovanja za sljedeća prvenstva, kako bi se eliminirale takve pojave.

Danijel Frka bio je i ranije na svjetskim prvenstvima, a sada je prvi put sudjelovao kao natjecatelj. Hrvatski reprezentativci za cilj su postavili barem jedan plasman među prvih deset i u tome uspjeli iznad očekivanja. Ovog puta sin je nadmašio oca - Vedran Frka bio je peti u kategoriji fotografija ambijenta bez modela. To je najveći međunarodni uspjeh hrvatskih podvodnih fotografa! Najuspješnija nacija bila je Španjolska, ispred Francuske i Portugala.

- Razočaran sam podmorjem Mauriciusa, komentira za kraj Danijel Frka. Očekivao sam bogatstvo života, kao u Crvenom moru. Dogodilo se, međutim, da smo ribu morali tražiti, nema je svugdje. Ispostavilo se da treba poznavati podvodne lokacije. Najuspješnije reprezentacije došle su desetak, petnaest dana ranije, pretraživali su teren, snimali pozicije. Malo smo pratili Francuze, oni dobro poznaju to podmorje, išli smo za njima. More je toplo, 27,5 stupnjeva, iako tamo sada počinje zima.

B. ŠULJIĆ, Glas Istre

29. lipnja 2007.
Umjesto u gužvu i vrućinu, na avanturu i svježi zrak
Na moru se zabavljaju samo penzioneri i tinejdžeri. Za sve ostale koji žele nešto više od mora i sunca, nude se planine, rijeke, adrenalinski parkovi i meditacijski seminari
Iako su putovanja u inozemstvo sve popularnija i pristupačnija, većina hrvatskih građana svoj godišnji odmor najčešće potroši na Jadranu. No svi koji su barem jednom osjetili čari brojnih destinacija u unutrašnjosti Hrvatske dobro će razmisliti hoće li ljeti otputovati baš na more. Štoviše, dileme gotovo da nema kad se zbroje sve prednosti godišnjeg odmora koji ne uključuje put na Jadran. Može li išta zamijeniti onaj osjećaj koji nas obuzme pri skoku u osvježavajuću morsku vodu, pogled na namreškani pijesak prošaran zrakama sunca, šum valova dok se izležavamo nakon plivanja i čekamo da se osuši i zadnja kapljica vode? Rijetko tko se neće naježiti od miline na ovaj prizor, no idili je tu otprilike kraj. Budući da ne možemo vječno uranjati u more i pržiti se na suncu, pogledajmo što nam preostaje. Za početak, beskrajne i neizbježne kolone vozila. Sjedenje u kafićima i restoranima uz ćevape i pomfrit. Eventualno biranje mis i mistera plaže. Udisanje lijepog zraka ako nema previše automobila i glisera. Noćna zabava, ali tek u nekoliko klubova. I beskrajna vrućina. Ispada da se na moru najbolje zabavljaju umirovljenici i tinejdžeri. Srećom, za one koji za svoje novce žele nešto više od mora i sunca, a ne da im se potezati do Tunisa ili Turske, postoji alternativa. Pet nacionalnih parkova i deset parkova prirode koji se nalaze na kontinentu kriju mnoštvo ljepote i zabave, nigdje se ne može bolje jesti i piti nego na seoskim gospodarstvima i bolje osvježiti nego u rijeci prožetoj prirodnim vodenim toboganima od kojih zastaje dah. Pritom možete ili ne morate biti adrenalinski frikovi, ekološki osvješteni, ljubitelji životinja, planinari, plivači ili ribiči, a dobro je što vrlo često programe vašeg odmora režiraju drugi, sukladno vašim željama. Na Velebitu se, primjerice, može uživati u jeep safariju, šumskom pustolovnom parku, kanu safariju po Zrmanji te vožnji konjskim zapregama. Može se i spustiti u Gospić i obići rodnu kuće Nikole Tesle u Smiljanu.

Ovisnici o adrenalinu, ali i kukavice koje žele pobijediti svoje strahove zakačit će se za adrenalinski park, poligon koji se sastoji od više elemenata preuzetih iz alpinizma, smještenih na rastegnutim sajlama između drveća u šumi na visini od 1 do 6 metara . Sudionici su osigurani potrebnom opremom, te su prikopčani za sigurnosnu sajlu, tako da je sve potpuno sigurno, a vježbe se izvode pod nadzorom profesionalnih instruktora. Adrenalinski park osim na Velebitu može se pronaći i u Tuhelju, gdje se možete i brčkati u novouređenom bazenskom kompleksu. U nacionalnom parku Risnjak može se prošetati "child friendly" stazom Leska, pogledati izvor Kupe, doživjeti dolinu leptira u kojoj obitava gotovo 500 vrsta ovih čudesnih kukaca, pecati, istraživati špilje. Krajem srpnja ustanova Makronova na Risnjaku održava seminar osvještavanja svojih izvornih sposobnosti putem povezivanja s prirodom te svakodnevnim aktivnostima poput vježbanja i pješačenja uz meditiranje te vježbe disanja, uz cjelovitu prehranu. Kopački rit, park prirode nedaleko od ušća Drave, jedno je od najvažnijih, najvećih i najatraktivnijih očuvanih izvornih močvarnih prostora Europe. Sastoji se od brojnih rukavaca, mrtvaja i jezeraca uz rijeku Dunav, a posjeti su organizirani uz profesionalne vodiče. U Kopačkom ritu može se provesti dan s kopačkim ribarom, voziti se čiklom po Dunavu, naučiti tradicijske zanate poput pletenja košara od pruća, naučiti kako se pravi sjenica od trske ili ribarska mreža, ali i zaplesati s lokalnim KUD-om te naučiti plesove ovog kraja i obući tradicionalnu narodnu nošnju. Plitvice i Krku ne treba mnogo reklamirati, dovoljno je znati da su stranci ugledavši modrozelena jezera na Plitvicama komentirali da se u vodu ubacuje boja. Na dvosatnom razgledavanju Skradinskog buka na Krki očekuje vas šetnja stazama i mostićima koji prate formiranje slapova, razgledavanje mlinica s etnozbirkom, stupom, tkalačkom radionicom, vožnja do otočića Visovac ili Roškog slapa, posjet franjevačkom samostanu. Svaka od ovih destinacija praznik je za nepce. Umjesto ćevapa i žilavih patagonijskih liganja, koji se uz časne izuzetke tradicionalno nude u devedeset posto jadranskih restorana, Lika će vas počastiti domaćim sirom škripavcem i šljivovicom, gulašem od veprovine, pečenom janjetinom i štrudlom, u Kopačkom ritu šaranom s kajmakom i krumpirom, šaranom u rašljama, fišom...

Osim na Risnjaku, ljubitelji zdrave hrane i zdravog načina života imaju priliku uživati i u okolici Zagreba. Najstarije ekoimanje Zrno, koje je pokrenula pionirka ekološke poljoprivrede i prirodne prehrane Zlata Nanić, od Zagreba je udaljeno tek šezdesetak kilometara. Boravkom na Zrnu od dva do četiri tjedna mogu se postići znatna poboljšanja zdravlja. Ciljanom prehranom, čajevima, sportskim i duhovnim aktivnostima postiže se detoksikacija organizma, jačanje organizma poslije težih operacija, čišćenje crijeva uz pomoć Wilfortove pšenične terapije, skidanje suvišnih kilograma bez gladovanja, ublažavanje problema visokog tlaka i šećera, te jačanje organizma za svakodnevne stresne situacije. No u Zrno se može i na vikend, uz prethodnu najavu. Hrana je makrobiotička, uzgojena na imanju s najvećom bioraznolikošću na površini od 12 hektara gdje se ne koriste mineralna gnojiva i pesticidi. Na imanju postoji prirodni bazen za kupanje i tuševi, ribnjak. Za djecu je uređeno igralište s ljuljačkama, klackalicama, vrtuljkom, pješčanikom, penjalicama, a za najmanje i plastični bazen za kupanje. Od domaćih životinja djeca se mogu igrati s kozama, patkama zaduženim za hvatanje puževa golaća, mačkama, mačićima i psom, a u susjedstvu se na ispaši svaki dan nalazi više od 20 krava i telića. U blizini se može učiti jahati ili provozati u kočiji s konjskom zapregom. Marija Crnjak (www.poslovni.hr)

29. lipnja 2007.
Englez iz novina izbacio politiku
Piše: Lidija Crnčević
Foto: Mateo Rilović/CROPIX
DUBROVNIK - Kada je prije devet godina, Mark Thomas odlučio sa suprugom, Dubrovčankom Bobom, iz Londona doći u Dubrovnik, potrudio se nakon završenog studija, biznis usmjerenja, tada steći i diplomu profesora engleskog jezika za strance.
Napustio je odlično plaćeni posao u jednoj njemačkoj tvrtki za vina, ni ne sanjajući da će jedanput postati urednikom prve dubrovačke novine za strance, "The Dubrovnik Times". Ideja da dođu u Dubrovnik na godinu dana bila je njegova, a ne Bobina, jer je ona iznimno zavoljela London u kojemu je kao frizerka provela šest godina.

- Prvi put u Dubrovniku smo proveli dva tjedna godišnjeg odmora 1997. godine, a godinu kasnije predložio sam Bobi da se preselimo na godinu dana. Prvih šest mjeseci nisam radio ništa, a onda mi je postalo dosadno pa sam se zaposlio u školi za strane jezike "Inlingua".

Tijekom sedam i pol godina, koliko sam radio kao profesor, upoznao sam puno ljudi i ti su mi kontakti puno značili kada sam počeo uređivati "The Dubrovnik Times" - priča Thomas, koji je u međuvremenu odlično savladao hrvatski jezik.

- Bolje rečeno dubrovački - ispravlja nas Thomas. S dekanom američkog koledža Donom Hudspethom, uzimao je lekcije iz hrvatskog, ali mu je najbolja poduka stigla ipak od punice, Bobine majke.

- Kada sam prvi put došao u Zagreb, na trenutke mi se činilo da uopće ne govorimo istim jezikom. Kada sam zatražio sendvič bez pomadore (rajčice) i kukumara (krastavca), prodavačica me je začuđeno pogledala i upitala: "Kaj?", a ja pojma nisam imao što bi kaj trebalo značiti.

Mislio sam da me pita hoću li nekakav premaz, ajvar ili nešto takvo - uz smiješak se prisjeća Thomas, dodajući kako njegova punica koristi mnogo dubrovačkih riječi, pa tako i on govori tinel (dnevna soba), funjestra (prozor), kamara (soba), bursa (torba) itd. Kao svoju veliku prednost ističe to što ga nije sramota ni strah govoriti iako, priznaje, još uvijek ima problema s padežima.

Tijekom devet proteklih godina dobivao je primamljivih i dobrih ponuda da radi u turizmu, no nije prihvaćao jer mu to nije bilo kreativno. Ali, posao urednika i novinara "The Dubrovnik Timesa" veseli ga i ispunjava i nije mu žao što ga je prihvatio kada mu je glavna urednica "Dubrovačkog vjesnika", Vjera Šuman, došla s takvom idejom.

- Izbor vijesti i tema prilagoavam interesu stranaca koji dolaze u Dubrovnik na odmor, ali je u Dubrovniku i okolici sve više stranaca koji tu žive tijekom cijele godine pa sve više moram sadržaj prilagoavati i njima. Osobito me veseli što se iz tjedna u tjedan povećava broj pretplatnika od kojih neki žive i izvan Hrvatske. Svakog tjedna dobivam sve više "mailova" podrške i mislim da nismo pogriješili što smo iz novine izbacili politiku. To je za čitatelje osvježenje - zaključuje Mark.
Jutarnji list

28. lipnja 2007.
ZBOGOM KOLONAMA
NA SVEČANOM OTVARANJU NOVOIZGRAĐENE DIONICE AUTOCESTE SPLIT - ZAGREB IZMEĐU DUGOPOLJA I ŠESTANOVCA PREMIJER IVO SANADER NAJAVIO NOVE NACIONALNE PROMETNE PROJEKTE
Tuneli 'Sveti Rok' i 'Mala Kapela'širi 2009. godine
Predsjednik Vlade kazao je kako će se natječaj za gradnju novih tunelskih cijevi na kritičnim točkama raspisati već idućega tjedna. Radovi su vrijedni 600 milijuna kuna, a građevinske dozvole su već ishođene
piše Nikola BAJTO
Na svečanom otvaranju 37 kilometara duge dionice autoceste od Dugopolja do Šestanovca, održanom u srijedu na novouređenom čvoru Šestanovac, predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader najavio je kako će se već sljedećeg tjedna raspisati javni natječaji za probijanje drugih cijevi tunela "Sv. Rok" i "Mala Kapela".

Naglasivši kako je to najbolja vijest za građane i turiste koji se voze autocestom prema Splitu, premijer Sanader nije htio govoriti o predviđenom tempu radova na probijanju drugih cijevi dvaju najdužih tunela na Dalmatini, no, kako nam je nakon otvaranja pojasnio državni tajnik za razvitak Zdravko Livaković, radovi bi mogli biti dovršeni do ljeta 2009. godine, a cijeli posao će stajati oko 600 milijuna kuna.

- Natječajna dokumentacija je pripremljena. Građevinska dozvola za drugu cijev tunela "Sv. Rok" je već izdana, a za "Malu Kapelu" će biti za koji dan, što znači da je sve spremno za raspisivanje natječaja. Ako ne bude nekih nepredviđenih stvari, izgradnja bi trajala oko godinu i pol do dvije godine, odnosno dvije građevinske sezone. Budući da su to cijevi iste dužine i istog stanja izvedenosti, aktualne procjene vrijednosti radova su negdje između 280 i 300 milijuna kuna po cijevi, dakle ukupno između 560 i 600 milijuna kuna za oba tunela - kazao nam je državni tajnik Livaković.

Na naše pitanje znači li iznenadna objava da je Ministarstvo prometa pripremalo natječajnu dokumentaciju gotovo u tajnosti, Zdravko Livaković je odgovorio da je probijanje tih cijevi najavljivano posljednjih godina te da se čekao prikladan trenutak u kojem će se moći krenuti u gradnju.

Na svečano otvaranje dionice do Šestanovca s premijerom Sanaderom doputovali su i ministri Božo Biškupić, Ivan Šuker, Božidar Kalmeta i ministrica Marina Matulović-Dropulić, te potpredsjednik Sabora Luka Bebić.

Ministar Božidar Kalmeta govorio je prije Sanadera, kojemu je očigledno ostavio da objavi vijest o tunelima, a pohvalio se kako je tijekom mandata aktualne Vlade izgrađeno 412 kilometara autocesta, dvostruko više nego tijekom mandata ranije koalicijske vlade.

Najavljujući dovršenje mnogobrojnih projekata pod ingerencijom svog ministarstva, Kalmeta je naglasio kako se obavljaju i pripreme za gradnju kanala Dunav - Sava, koji je nešto kasnije premijer Sanader nazvao stoljetnim projektom o kojemu su mnogi sanjali, ali se nisu usudili pomisliti na realizaciju.

Sanader je priliku otvaranja dionice autoceste iskoristio kako bi s govornice uputio niz političkih poruka. Zahvalio je braniteljima koji su stali u obranu Hrvatske i bez kojih, kako je kazao, "ni ovog događaja ni svečanosti ne bi bilo", a zatim je zahvalio i prvom predsjedniku Franji Tuđmanu, podsjetivši da su kada je počelo probijanje Tunela "Sv. Rok" neki govorili kako se u njemu mogu samo saditi šampinjoni. Pritom je najavio i gradnju tunela "Sv. Ilija" i "Ravča - Drvenik" kroz Biokovo.

Naglasio je da Vlada, koja očekuje da će BiH priznati ranije postignuti dogovor o nesmetanom prolazu, kreće u gradnju mosta kopno - Pelješac, te da nastavlja s realizacijom koridora 5 C kroz Slavoniju, čija će se dionica Sredanci - Đakovo otvoriti sljedećih mjeseci. Govoreći o tim projektima, Sanader je ponovio kako ništa od toga ne bi bilo moguće da nije ostvarena samostalna Hrvatska, a na kraju je poručio, odgovarajući na raspravu koju je započeo SDP, da se nitko neće usuditi Hrvatima u BiH ukidati pravo glasa.

- Hrvat je isti ma gdje bio, na Novom Zelandu, u Ognjenoj Zemlji, u Čileu i u BiH - kazao je dr. Ivo Sanader, nakon čega je otvorenom proglasio dionicu, koju je potom blagoslovio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.

Na svečanom otvaranju dionice govorili su još i splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader te predsjednik Uprave HAC-a Mario Crnjak, a bili su prisutni i direktori tvrtki izvođača radova, među kojima i bivši ministar Jure Radić te njegov savjetnik, također bivši HDZ-ov ministar, Miomir Žužul.

Prozviždali žedni Poljičani

Unatoč najavama o blokadi autoceste, tridesetak mještana Gornjih Poljica, uz nadzor policajaca, je u srijedu mirno prosvjedovalo u blizini nadvožnjaka u Trnbusima, tražeći hitnu realizaciju vodovodne mreže u Zamosorju. Transparentima "Dok vi slavite, mi žeđamo" i "Vode, vode, gospodaru", žitelji oko srednjeg toka Cetine poslali su jasnu poruku državnom vrhu, a u trenutku kada je pokraj njih prolazila kolona dužnosnika prolomio se zvižduk.

- Ako smo mogli izgraditi 37 kilometara autoceste, onda ćemo im donijeti i vodu - kazao je Sanader.
M. NEJAŠMIĆ, N. BAJTO

Pančić: 'Zlatna' cesta do Ploča
Spojna cesta od autocestovnog čvora Ploče do luke Ploče kao da je pravljena od zlata. Nije autocesta, a gotovo je dvostruko skuplja od autocesta - rekao je SDP-ov saborski zastupnik Ivica Pančić na konferenciji održanoj u srijedu u Saboru, upozorivši tako na "pljačku i kriminal" koji se, prema njegovim riječima, najviše provode u cestogradnji.

SDP-ovac je upozorio i na "fingirane natječaje" na kojima su poslove, osim "Konstruktor-inženjeringa" i "Hidroelektre", dobile i tri manje tvrtke koje nemaju potrebnu mehanizaciju ni ljudstvo. Pančić je kazao kako je još prošloga tjedna Državnom odvjetništvu proslijedio dokumentaciju koja dokazuje kriminal oko brze ceste Gaženica-čvor Zadar 2 i kamenoloma kod Škabrnje. Premijera Sanadera je pozvao da javno kaže stoji li iza kriminala u cestogradnji.

Za Ministarstvo prometa je cijena spojne ceste do luke Ploče opravdana s obzirom na tehnički zahtjevne uvjete gradnje, a iznos od 10 milijuna eura po kilometru je potpuno prihvatljiv.
M. ĆUK

Ivan Šuker upravlja Vladom
Premijera Ivu Sanadera i kolege iz Vlade dovezao je od Zračne luke Split do Šestanovca u kombiju ministar Ivan Šuker.
- Mogao sam i ja voziti, a unutra je bio i Biškupić koji često zna voziti kombi. Uveo sam prije nekoliko godina praksu da se ne vozimo limuzinama kad negdje idemo, jer nas ovako može više stati - kazao je Sanader.
N. BAJTO

28. lipnjna 2007.
OBLJETNICA 17 godina od osnutka Kriznog stožera Ratne bolnice Osijek
Prvi zdravstveni stožer
Samo je 20. studenoga 1991., nakon okupacije Vukovara, u osječkoj bolnici napravljeno 118 velikih operativnih zahvata
OSIJEK - Tijekom velikosrpske agresije, Klinička bolnica (KB) Osijek pogođena je s 335 različitih projektila a prosječno je dnevno primala 40 do 60 lakših ili težih ranjenika, - rečeno je to u utorak na svečanoj sjednici Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991. kojom obilježena 17. obljetnica osnutka Kriznog stožera Ratne bolnice Osijek.

>Ovo je prvi takav stožer osnovan u jednoj zdravstvenoj ustanovi. Osječka bolnica u vrijeme rata svoje je kapacitete premjestila u podrumske prostorije, a djelovala je i na izdvojenim lokacijama u Bizovcu i Donjem Miholjcu<, podsjetio je predsjednik Kriznoga stožera i bivši ravnatelj osječkog KB-a dr. Krešimir Glavina. Predsjednik Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca (UHLD) dr. Juraj Njavro posebno se osvrnuo na >neprocjenjivu pomoć koju su osječki liječnici pružili ranjenicima s vukovarskog područja i tako rasteretili vukovarsku bolnicu, u koju su redovito dolazili pomagati sve dok Vukovar nije odsječen od ostaloga dijela Hrvatske<.

Svečanoj sjednici nazočio je i počasni predsjednik UHLD-a dr. Andrija Hebrang koji je istaknuo da hrvatski liječnici mogu biti ponosni na rezultate ratnoga saniteta.

>Danas, nakon svega, možemo se pozabaviti brojkama. Važno je znati da je vrijeme evakuacije ranjenika u Domovinskom ratu bilo među najkraćima u suvremenim ratovima.

Ukupna smrtnost ranjenika iznosila je 1,3 posto, što je apsolutno najbolji rezultat u dosadašnjim ratnim sanitetima<, naglasio je Hebrang dodavši kako su sve to postigli uz vrlo nisku razinu dijagnostičkih mogućnosti, zahvaljujući visokoj domoljubnoj svijesti, stručnosti i vrhunskoj disciplini. [Maja Sajler Garmaz] Vjesnik

28. lipnja 2007.
UN pomaže prvom našem etnoparku
Piše: Diana Ferić
Foto: B. Slavica
PAKOVO SELO - Prvi hrvatski turistički tematski park i jedini ruralni tematski park u Europi, Dalmati, u Pakovu Selu koji je podigao poduzetnik Joško Lokas dobio je vrhunsko svjetsko priznanje i financijsku pomoć za završetak investicije od Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Svečanost potpisivanja sporazuma između UNDP-a, lokalnog partnera, tvrtke Dalmati d.o.o. i Šibensko-kninske županije uveličala je veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj, Nienke Troostar.

Nizozemska veleposlanica pozvana je zbog toga što je upravo Kraljevina Nizozemska najveći i najznačajniji donator u međunarodnom projektu gospodarskog i socijalnog oporavka područja od posebne državne skrbi i nerazvijenih područja Hrvatske, konkretno Luke i dalmatinskog zaleđa.

UNDP odlučio je dati financijsku potporu etnolandu Dalmati jer je u poduzetničkoj zamisli Joška Lokasa prepoznao ono zbog čega i sam postoji - projekt koji smanjuje razlike između razvijenih i nerazvijenih područja, pomoć ranjivim grupama građana i doprinos sveobuhvatnom razvoju nerazvijenih područja.

Sporazum o financijskoj potpori UNDP-a etnolandu Dalmati koja je odobrena namjenski za zapošljavanje i povećanje prihoda na području djelovanja projekta danas su u Pakovu Selu potpisali Joško Lokas, pokretač projekta dalmatinskog etnolanda i direktor poduzeća Dalmati d.o.o., Goran Pauk, šibensko-kninski župan, i Alessandro Francassetti, zamjenik stalnog predstavnika UNDP-a u Hrvatskoj.

Poduzetnik Joško Lokas poduzetnik koji je izgradio prvi hrvatski ruralni tematski park, pretvorio ga u vrhunsku turističku atrakciju i u njemu otvorio radna mjesta za starije od 50 godina te ljude sa sela, potpisao je ugovore o uzajamnoj podršci sa Udrugom žena Drniša koja skrbi o starima i nemoćnima na području Grada Drniša, a bavi se izradom tradicionalnih tkanih seoskih predmeta te ustanovom za skrb i radnu terapiju tjelesno hendikepiranih osoba 'Roman obitelj' iz Bratiškovaca čiji štićenici proizvode niz zanimljivih predmeta koji su se već potvrdili kao traženi suveniri.

-Povezali smo se zbog zajedničkog interesa čuvanja zavičajne narodne tradicije i ruralne baštine - kazao nam je Joško Lokas, - Zajedno ćemo moći razviti proizvode zanimljive turističkom tržištu, a to znači da će biti posla i zarade za mnoge ovdašnje ljude koji se ne mogu nigdje zaposliti jer nemaju potrebne kvalifikacije za moderne poslove ili imaju previše godina.

Iako su 'Etnoland', Udruga žena i ustanova 'Roman obitelj' potpuno različiti imaju zajedničke interes od kojih će koristi imati cijela Hrvatska. Cilj nam je izrada seoskih uporabnih i odjevnih predmeta, čuvanje i obnova alata i naprava za njihovu izradu i poduka o njihovom korištenju tako da će osim turističkog imati i edukativni značaj.

Lokas je na ideju o povezivanju s Udrugom žena Drniša i ustanovom 'Roman obitelj' došao razmišljajući o problemu očuvanja nacionalnog identiteta Hrvata kada Hrvatska uđe u EU. (D.F.) Jutarnji list

28. lipnja 2007.
Uspjeh mladog Mozarta iz Novske
Foto: Miroslav Kiš/CROPIX
Osim upisa na akademiju u Beču, Petar Klasan snima i novi CD
SISAK - Jedan od najdarovitijih mladih hrvatskih glazbenika, Mozart iz Novske, 15-godišnji Petar Klasan, položio je ovog mjeseca prijemni ispit na Universitat fur Music und Darstellende Kunst u Beču, a od jeseni će nastaviti glazbeno obrazovanje u klasi prof. Noela Floresa, jednog od najeminentnijih svjetskih profesora glasovira. U Beču će Petar u ponedjeljak 2. srpnja održati svoj IX. samostalni koncert u ciklusu klasičnih koncerata tijekom ljetne sezone.
Na prestižnu glazbenu akademiju u Beču Petar se upisao nakon završene osnovne škole u Novskoj te završenog prvog razreda Srednje glazbene škole u tome gradu.
Do sada je održao osam samostalnih koncerata, a uz brojne nagrade, priznanja i osvojena prva mjesta na natjecanjima mladih glazbenika osvojio je u ožujku ove godine i prvu nagradu na 45. državnom natjecanju učenika i studenata glazbe. Osim samostalnog koncerta i upisa na akademiju u Beču, Petar Klasan već ima dogovoreno i snimanje novog CD-a. (M. P.) Jutarnji list

28. lipnja 2007.
Njemački par 35 ljeta na odmoru u Medulinu
Turisti gotovo da više i nisu
MEDULIN - Vremešni bračni par Lotte i Helmut Platte Bremena punih 35 ljeta dolaze u Medulin na more i to u privatni smještaj kod obitelji Kirac. Zanimljiva je to turistička priča, gdje turisti gotovo da to više i nisu, već su, naglašava njihova domaćica Nevenka Kirac, postali gotovo članovi obitelji.

Obitelj Platte među najvjernijim je gostima medulinske obale ljeti, ali iz Medulina su već poznate slične priče obitelji iz inozemstva, poglavito Italije i Njemačke, koje su jednom do Medulina došle, a zatim godinama nešto vuče ponovo natrag, kao da su pronašli posljednje dijelove djevičanskog Mediterana. Vjerne goste ugostio je u srijedu načelnik općine Goran Buić te im je u općinskoj vijećnici uručio darove. Helmut i Lotte znaju i pokoju hrvatsku riječ, >kako si< upitat će s osmjehom, pristojno zahvaliti i pozdraviti.

>Prvi smo put u Medulin došli zahvaljujući preporuci našeg prijatelja iz Bremena, koji je pohvalio ljepote vaše zemlje. Bilo je to 1972. godine. Ljetovali smo i u Njemačkoj, Italiji, ali otkad smo otkrili Medulin, dolazimo kod obitelji Kirac svake godine na ljeto. Jedne godine bili smo u Poreču, ali nije nam se svidjelo. U Medulinu je prelijepo vrijeme, za razliku od hladnog Bremena, ljudi su prekrasni i gostoljubivi. Nekad smo dolazili s djecom, a otkad smo u mirovini, u Medulinu smo od 35 do 40 dana<. Da su s obitelji Kirac vrlo vezani potvrđuje to da poznaju svu njihovu širu rodbinu, a Nenine roditelje zvali su čak dida i baba, ispričali su vitalna 68-godišnja Lotte i 71-godišnji Helmut, ona bivša radnica u školi, a on zanatlija u mirovini.

Uživaju osobito u hrani i moru te dobrom društvu. Vole se kupati na lijepim plažama Medulina, Banjola, Šišana, ili Kamenjaka. >Rado jedemo ribu i istarske maneštre koje nam kuha Nena. Veselimo se roštiljanju u dvorištu našeg smještaja, gdje se okupe drugi turisti, pa imamo prijatelja iz Italije, Francuske, Švicarske<, kažu Platteovi. [Saša Brnabić], Vjesnik

27. lipnja 2007.
Isplata treće rate duga umirovljenicima
Sutra će se isplatiti treća rata odštete za 299.910 umirovljenika kojima su već isplaćene prve dvije rate, a prvu će ratu dobiti i 20.028 korisnika obiteljskih i najviših mirovina koji su odabrali kraći model isplate, priopćio je HPB Invest, društvo za upravljanje umirovljeničkim fondom.

Novac će se uplatiti izravno na tekuće račune i štedne knjižice članova Fonda ili će se isplatiti u poštanskim uredima putem uputničkog naloga, ovisno o izboru umirovljenika. Uputnički nalog, koji su članovi Fonda prošli tjedan dobili na svoje kućne adrese, služi za gotovinsku isplatu sredstava na šalterima Hrvatske pošte, a vrijedi do 31. kolovoza 2007. godine. Ako članovi Fonda do tada ne podignu svoja sredstva, trebaju se javiti u HPB Invest kako bi dogovorili način isplate.

Na dan 15. lipnja 2007. u registru Umirovljeničkog fonda upisano je ukupno 474.476 članova Fonda koji ostvaruju pravo na odštećenje, uključujući i nasljednike, od kojih 36.142 čine novi članovi, korisnici obiteljskih i najviših mirovina. Od 340.322 člana Fonda koji su odabrali kraći model isplate, 78 posto odabralo je isplatu odštećenja na tekuće račune ili štedne knjižice, dok je 22 posto odabralo isplatu putem Uputničkog naloga, izvijestio je HPB Invest.
Sve dodatne informacije vezane uz Fond mogu se dobiti na besplatnom telefonu HPB Investa 0 800 800 5 ili za pozive iz inozemstva 00385 1 66 10 225. (HRT)

27. lipnja 2007.
Što danas rade bivši zastupnici ?
Bebić iz Sabora završio na burzi, Krpina iznajmljuje apartmane
Piše: Nataša Božić i Goranka Jureško
Foto: Goran Mehkek i Tea Cimaš/CROPIX
ZAGREB - Iako je uvriježeno mišljenje da se zastupnici s vezama stečenim za boravka u Saboru lako snalaze po izlasku iz saborskih klupa, primjer bivše SDP-ove zastupnice, Sanje Kapetanović, pokazao je da saborski mandat nije uvijek jamstvo blistave karijere.

Nekada najmlađa zastupnica, danas radi kao čistačica, no nije jedina koja se po napuštanju Sabora našla u egzistencijalnim problemima. U razgovoru s nekoliko bivših zastupnika saznajemo je li im Sabor bio odskočna daska ili uteg.
- Gdje god sam se pokušao zaposliti, sve je bilo u redu dok poslodavci ne bi čuli moje ime - opisuje bivši HSLS-ov zastupnik Joško Kontić dvogodišnju potragu za poslom, i to s diplomom Više ekonomske škole i Novinarskog fakulteta. Pokušao se, kaže, zaposliti kao novinar preko poznanika, tu i tamo bi uspio dogovoriti poneku kolumnu, ali ništa nije potrajalo. Činjenica da je bio aktivan zastupnik, smatra Kontić, samo mu je odmogla.
- Oni zastupnici koji uglavnom šute, koje javnost ne prepoznaje, ovakvih problema vjerojatno nemaju - napominje Kontić. Prije dvije godine s prijateljem je otvorio Pučko učilište u Sinju, a prošle godine dobio i koncesiju za HIT Radio Sinj i riješio problem radnog mjesta.
Postavši savjetnikom predsjednika Franje Tuđmana1992. dr. Ivić Pašalić liječničku je karijeru zamijenio političkim vodama. - Svjesno sam žrtvovao medicinu, gotovo završeni postdiplomski studiji iz kliničke farmakologije te do pola završenu specijalizaciju iz interne.
Bilo mi je jasno da se nitko ne može vratiti u liječničku praksu poslije deset godina - kaže Pašalić. Nakon tri saborska mandata, imao je, kaže, pravo na mirovinu, ali ga nije iskoristio.
- Smatrao sam da ne bi bilo etično sa 42 godine uzeti desetak tisuća kuna saborske mirovine, pa sam krenuo u nesigurne poduzetničke vode - priča. Okušao se u četiri različita posla prije nego li se "pronašao" u građevinarstvu. Saborski mandat, smatra, nije mu previše ni pomogao ni odmogao, no donio mu je široki krug znanaca, a kontakti su u svakom poslu jako važni.
- Istina je, međutim, da u inozemstvu uvelike uvažavaju činjenicu da je netko bio saborski zastupnik. To je nedvojbeno plus u biznisu - kaže Pašalić. Bivši zastupnik HDZ-a Drago Krpina odradio je u Saboru puna četiri mandata. Iako jedan od najglasnijih zastupnika, Krpina je tek nakon dosta borbe uspio u malom poduzetništvu .
- Prodao sam staru kuću u Biogradu, miniranu tijekom rata, a obnovio sam je bez državne pomoći. Uz pomoć kredita, sagradili smo novu i iznajmljujemo apartmane - kaže Krpina koji je zadovoljan što sa suprugom i četvero djece može živjeti od turizma.
"Bombarder s Kvarnera", Vladimir Bebić iz Sabora je prešao na Zavod za zapošljavanje na čijoj je naknadi živio pune tri i pol godine. Politički protivnici iz SDP-a, tvrdi, u "lijevoj" su Rijeci uspješno spriječavali njegovo zapošljavanje, baš zato što je u Saboru bio nesmiljen kritičar.
- Jedno je biti trgovac i nečastan čovjek, takvi se nakon Sabora vrlo dobro snađu. No ako si nezavisan, nađeš se u problemima. A kada si ekonomski ugrožen, svi počinju od tebe bježati - i žena i djeca i prijatelji i znanci - priča Bebić koji se kasnije, kao "star čovjek pred penziju", zaposlio kao mlađi pripravnik u županijskom uredu za sport.
Nakon izbornog poraza 2003. u istim bi se problemima našao i šef HSLS-a Dražen Budiša da nije ostvario pravo na mirovinu. - Budući da sam navršio 55 godina života, a nije me čekalo radno mjesto, po sili zakona sam umirovljen. Kolegici Kapetanović čestitam što se primila posla i radi kako bi završila fakultet.
Nipošto to ne smatram neuspjehom, štoviše, to je apsolutno pohvalno - smatra Budiša koji je svoj kućni budžet nakon napuštanja politike, popravljao uzgojem i prodajom povrća, a danas honorarno radi kao suradnik u Školskoj knjizi. Jutarnji list

27. lipnja 2007.
TALENT NOVI USPJEH MLADE TROGIRSKE OPERNE PJEVAČICE
Antonija Mirat pjeva u Metropolitanu
Nakon pobjede na natjecanju u Beču, talentirana pjevačica, kao prva Hrvatica nakon Zinke Kunc i Ruže Pospiš-Baldani, sa dvadeset svjetskih talenata nastupit će u Newyorškoj operi
piše JOŠKO BREŠAN
Mlada trogirska operna pjevačica Antonija Mirat, na natjecanju u Beču pod nazivom "Gabor" među 450 mladih solista iz cijeloga svijeta, pred žirijem od 60 istaknutih voditelja svjetskih opernih kuća, profesora, među kojima je bio i slavni Placido Domingo - osvojila je prvo mjesto. Nakon toga uslijedili su pozivi čuvenih opernih kuća: milanske Scale, Münchenske operne kuće, Kölnske pa do Pariške opere.
Upravo je ovog 25. lipnja u pratnji svoje profesorice Vlatke Oršanić otputovala u SAD. Zasigurno ova mlada 23-godišnja operna pjevačica nije ni slutila kada je prije 8-9 godina u trogirskoj katedrali sv. Lovre kao "klinka" imala svoj prvi solistički koncert da će dobiti poziv od newyorške Metropolitan opere. Nastup u toj opernoj kući san je mnogih opernih pjevača, a eto našoj mladoj Trogiranki neočekivani san se ostvario, te će u idućih desetak dana s još 20-oricom najboljih mladih talenata nastupiti u njoj.
"Jednostavno ne mogu shvatiti da mi se sve ovo događa, da ću boraviti u Metropolitan operi, gdje su pjevale dvije naše najveće dive, Zinka Kunc i Ruža Pospiš-Baldani. U posljednje vrijeme dobila sam pozive brojnih opernih kuća. Tako sam u razgovoru s agentom Scale Lucom Targettijem dobila poziv koji sam rado prihvatila te ću iduće godine negdje u listopadu početi s nastupima. Također sam pozvana i u Pariz, a ako dođe do suradnje, jedan od profesora bio bi i Luciano Pavarotti. Nadam se da ću tijekom kolovoza u svom rodnom Trogiru održati koncert kojim želim zahvaliti svojim Trogiranima na podršci koju sam uvijek imala", rekla nam je Antonija Mirat u kratkom telefonskom razgovoru prije odlaska.
Antoniju Mirat su prošli tjedan u Zagrebu primili predsjednik Republike Stjepan Mesić i predsjednik Sabora Vladimir Šeks, inače počasni građanin Trogira, koji su upoznati s upravo pristiglom ponudom iz New Yorka i s 10-dnevnim boravkom u Metropolitan operi. Predstavnici državne vlasti odlučili su osigurati boravak Antoniji i njenoj profesorici u Hrvatskom konzulatu.

Domingova miljenica
Antonija Mirat je sa Placidom Domingom, koji ju je usporedio s Mariom Callas, bila na prijemu kod austrijskog kancelara. Antonija je Dominga pozvala da još jednom posjeti Hrvatsku, a možemo zamisliti kako bi to bilo kad bi zapjevali s Kamerlenga. Slobodna Dalmacija

27. lipnja 2007.
Duke Ellington Orchestra izveo himnu i 'Ne dirajte mi ravnicu'
Piše: Tomislav Levak
Foto: Vlado Kos/CROPIX
OSIJEK - Jazz zvuci iz instrumenata 15 članova slavnog njujorškog Duke Ellington Orchestra, bili su prava glazbeno-ambijentalna poslastica nadomak bedema stare Tvrđe gdje je otvoreno 7. Osječko ljeto kulture, najveća kulturna priredba u istočnoj Hrvatskoj.
Prvo hrvatsko gostovanje svjetski poznatog orkestra - kojega je 1927. godine osnovao glasoviti jazz skladatelj i svirač Duke Ellington, a danas ga vodi njegov unuk Paul - na prostor ispred kule Bastion privukao je, prema slobodnoj procjeni, oko 2000 posjetitelja.

U njihovu umijeću Osječani su, zahvaljujući Gradskom poglavarstvu, uživali besplatno, a to su u sparnoj večeri činili vrlo opušteno: sjedeći na stolicama i okolnoj tratini ili šećući uz obližnju rijeku Dravu.
Nije im smetalo čak ni što je program otvaranja kasnio 15-ak minuta zbog dolaska premijera Ive Sanadera, predsjednika Sabora Vladimira Šeksa i nekoliko ministara, koji su stigli iz Vukovara s proslave Dana državnosti.
Svaku i najmanju sumnju da se okupljenima možda neće svidjeti koncert, odmah na početku efektnim "trikovima" uklonio je sam orkestar. Naime, prvo su odsvirali hrvatsku himnu, a zatim su, uz vokalnu potporu posebne gošće, američke pjevačice Valerie Scott, izveli i jazz obrade tamburaškog ratnog hita "Ne dirajte mi ravnicu" te klapske pjesme "Al Hrvatsku sine voli", koju inače pjeva klapa Intrade.
Pjevačica je bila na sto muka s hrvatskim jezikom ("ne darijte mi rivnacu", "čeveras" i slično), posebno s "č" i "ć", ali njezin trud "kupio" je simpatije publike. Izvedba "ravnice", koju je pjevačica posvetila osječkom gradonačelniku Anti Đapiću, naravno, izazvala je prave ovacije, a druga je pjesma vjerojatno više pripremljena za sinoćnji nastup orkestra u Splitu.
Nakon neobičnog uvoda, 15 uigranih članova orkestra, pod ravnanjem dirigenta Charlieja Younga, nazočne su, uz potporu kvalitetnog ozvučenja, "počastili" nizom jazz standarda, uglavnom iz pera Dukea Ellingtona. Gotovo svi su se iskazali i u solističkim dionicama, a jedina zamjerka nazočnih bila je da je koncert trajao prekratko, tek 80-ak minuta zajedno s bisom.
Inače, zaključno s 21. srpnja, u sklopu Ljeta kulture na više lokacija u osječkoj Tvrđi bit će uprizoreno 40-ak raznovrsnih programa - predstava, koncerata, projekcija filmova, izložbi, performansa i slično, koje će izvesti umjetnici iz desetak zemalja. Jutarnji list

27. lipnja 2007.
Popularna nizozemska TV emisija snima se u Makarskoj
MAKARSKA - U suradnji s Predstavništvom Hrvatske turističke zajednice u Nizozemskoj i Turističke zajednice grada Makarske na Makarskoj rivijeri boravi ekipa nizozemske nacionalne TV kuće 'KRO' gdje snima emisiju 'Memories', priopćili su iz Hrvatske turističke zajednice.
Emisija tjedno privuče više od 1,5 gledatelja, a temelji se na traženju i obnavljanju davnih sjećanja i iskustava. Budući da je Hrvatske bila vrlo popularna odmorišna destinacija u Nizozemskoj te se ponovo vraća na vodeće pozicije turističkog tržišta ideja je bila predstaviti Makarsku kao idealno mjesto za odmor, zabavu, mjesto lijepog krajolika i prijateljskog ozračja, a sve to kroz oči posjetitelja koji su davno bili na odmoru u Hrvatskoj.
Tijekom 2006. godine Hrvatsku je posjetilo 241.856 Nizozemaca koji su ostvarili 1.938,295 noćenja, stoji u priopćenju.
(TotalPortal) ( Narodni radio)

26. lipnja 2007.
RH otvorila šest pregovaračkih poglavlja s EU-om
Hrvatska je u Bruxellesu otvorila pregovore u šest novih poglavlja europske pravne stečevine. Time se broj ukupno otvorenih poglavlja popeo na 12.
Otvaranje pregovora u šest poglavlja označava "proboj" u pristupnom procesu s Hrvatskom, rekao je na konferenciji za novinare predsjedatelj Vijeća EU-a njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steimmeier nakon završetka Međuvladine konferencije o pristupanju na ministarskoj razini.

Otvorena su sljedeća poglavlja: Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, Pravo trgovačkih društava, Financijske usluge, Informacijsko društvo i mediji, Statistika i Financijska kontrola. Hrvatska će moći zatvoriti pregovore u ovim poglavljima kada ispuni mjerila za zatvaranje, tzv. "closing benchmark". Većina mjerila u svih šest poglavlja zakonodavne su prirode, što znači da je potrebno usklađivanje zakona.
Kod poglavlja Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, europska pravna stečevina predviđa osiguranje jednakih uvjeta za sve državljane EU-a kod započinjanja gospodarskih djelatnosti, bilo kao samostalno zaposlenih osoba bilo putem osnivanja trgovačkog društva.

Poglavlje Pravo trgovačkih društava sastoji se iz tri dijela: pravo trgovačkih društava u užem smislu, računovodstvo i revizije.

Poglavlje Financijskih usluga obuhvaća tri područja: bankarstvo, osiguranje i vrijednosne papire. Iako je Hrvatska do sada napravila mnogo na zakonskom usklađivanju, još je ostalo posla jer u ovom poglavlju acquis vrlo opsežan.
Europska pravna stečevina u poglavlju Informacijsko društvo i mediji sadržava propise o elektroničkim komunikacijama, uslugama informacijskog društva i audiovizualnim uslugama.

Poglavlje Statistika vrlo je zahtjevno i sadržava oko 500 propisa. Specifičnost ovoga poglavlja jest u tome što je statistika povezana sa svim ostalim poglavljima jer mora producirati podatake za sva druga područja. Hrvatsko je zakonodavstvo u ovom poglavlju usklađeno oko 50 posto.

Poglavlje Financijska kontrola obuhvaća područja unutarnje revizije u tijelima državne uprave, zatim vanjsku reviziju, zaštitu financijskih interesa EU-a i zaštitu od krivotvorenja EU-a. Cilj je da se osigura pravilno korištenje novcem poreznih obveznika. (HRT)

26. lipnja 2007.
Predstavljeni rezultati projekta Hitrorez
Posebna jedinica za provedbu Vladina projekta Hitrorez predstavila je rezultate svog rada u tijeku sustavne analize hrvatskih propisa.
Voditelj posebne jedinice za Hitrorez Vedran Antoljak izvijestio je kako je projekt radilo 250 ljudi te da je jedinica u prvoj fazi analizirala propise koji se odnose na gospodarstvo. Na temelju te analize jedinica preporučuje ukidanje 420 te pojednostavljenje 371 propisa, a to je ukupno više od polovice gospodarskih propisa, među kojima je najviše međusektorskih, rekao je Antoljak.

Premijer Ivo Sanader najavio je kako će Vlada već u četvrtak prihvatiti sve preporuke te jedinice i obvezati ministarstva da ih provedu. Ova se Vlada odlučno bori protiv korupcije i neučinkovitosti javne uprave, a čišćenjem šume propisa, uz ostale reforme, stvorit ćemo još bolje uvjete za sigurnije poslovno okružje, istaknuo je. Dodao je da će mu ministri osobno odgovarati za provedbu preporuka posebne jedinice za Hitrorez. Također je najavio kako će Vlada osnovati poseban ured, koji će pratiti učinke svih budućih propisa. Odlučnost u borbi protiv nepotrebnih propisa Sanader je pokazao i režući velikim škarama za papir natpise "Trošak gospodarstva", "Nepotrebni propisi" i "Administrativne zapreke".

Državni tajnik Središnjeg ureda za e-Hrvatsku Miroslav Kovačić najavio je izgradnju elektroničkog registra propisa kao dio sustava putem kojega će građani na jednom mjestu moći dobiti podatke o svim potrebnim procedurama i troškovima za obavljanje javnih usluga.

Sanader je predsjedniku Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadanu Vidoševiću i predsjedniku Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darku Marincu, te čelnicima drugih ustanova koje su sudjelovale u provedbi projekta uručio plakete. (HRT)

26. lipnja 2007.
U lipnju 10 posto više gostiju nego lani
Piše: Ivana Sučević
Foto: T. Dubravec, Ž. Popović, M. Pušić
Prema riječima državnog tajnika za turizam Zdenka Mičića, Zadarska županija bilježi najveći porast u broju noćenja

ZAGREB - Očekivano, kraj produljenog vikenda, koji su mnogi proveli na moru, obilježen je kolonama turista prema unutrašnjosti zemlje, a gužve su počele od jutra. Već oko 13 sati zabilježena je dvokilometarska kolona na tunelu Sveti Rok koja se iz sata u sata povećavala, ali najveće gužve očekivane su navečer.

Sudeći po predsezoni, u kojoj je zabilježen veći broj gostiju nego lani, čini se, kako kaže državni tajnik za turizam Zdenko Mičić, da će za Hrvatsku ovo biti iznimno plodna sezona. - Budući da su srpanj i kolovoz mjeseci u kojima se ostvari oko 70 posto prometa više nego inače, treba pričekati s optimističnim prognozama. Tada počinju godišnji odmori u Europi te u naše krajeve dolazi najviše turista. Također, važan faktor koji će utjecati na turističku sezonu je lijepo vrijeme - ističe Mičić.

Budući da se ove godine s lijepim vremenom poklopio produljeni vikend, na Jadranu je zabilježeno najviše domaćih gostiju, iako nije nedostajalo ni već tradicionalnih turista, poput Mađara, Čeha, Slovaka te Slovenaca.

Osim gostiju iz Njemačke, Italije, Austrije, ove godine možemo očekivati i turiste iz Španjolske, Rusije i Japana - kaže Mičić.
- Ovoga lipnja zamijećeno je otprilike deset posto gostiju više nego lani, no tijekom cijele godine bilježimo dobru statistiku i možemo govoriti o porastu posjetitelja za oko dva do četiri posto za cijelu godinu - istaknuo je Mičić te dodao da Zadarska županija bilježi najveći porast u broju noćenja.
Isto tako, kaže Mičić, oni koji su ulagali u hotelski smještaj sada broje porast noćenja, što se odnosi na gradove poput Poreča, Opatije, Umaga i drugih te se takav program provodi već tri godine, a dosta je hotela i u obnovi.

Dalmatinom bez zastoja
Povratak turista s produljenog vikenda počeo je u ponedjeljak već u jutarnjim satima, no tada, kao i tijekom ranog poslijepodneva, izostali su veći problemi i zastoji na prometnicama iz pravca juga prema sjeveru. Na autocesti Zagreb-Split pred tunelom Sveti Rok vozilo se u koloni duljine od jednog do četiri kilometra, a ispred tunela Mala Kapela promet je bio protočniji. Nije bilo zastoja, automobili su u tunel ulazili brzinom od oko 60 kilometara na sat, i to u kolonama koje je činilo deset do dvadeset vozila.
Na alternativnim prometnim pravcima promet je tekao bez ikakvih poteškoća. Na ličkoj magistrali (D1) Karlovac-Slunj-Plitvice i Staroj karlovačkoj cesti nije bilo gužvi, a na državnoj cesti 23 Duga Resa-Josipdol-Senj promet je bio vrlo slabog intenziteta. (M. Pušić) Jutarnji list

26. lipnja 2007.
Pod Velebitom more 28 °C
Piše: Željko Popović
Foto: Željko Popović
KARLOBAG - Toplina mora pod Velebitom od Starigrada do Senja u ponedjeljak je dosegnula 28 °C , pa tamošnji starosjedioci tvrde da je to za Giunnessovu knjigu rekorda, jer se inače tek u kolovozu more pod Velebitom zna zagrijati najviše do 25 °C .
U Karlobagu kažu da je more zakuhalo, što njima sliči na elementarnu nepogodu. Naime, inače su u ovo doba godine plaže na karlobaškoj rivijeri prazne jer je more hladno pa se samo najhrabriji kupaju.

- Zima na Velebitu ove je godine bila blaga i bez snijega, bilo je malo bure i to se odrazilo na more pa je zato tako toplo. Mi koji ovdje stalno živimo ne možemo se tome načuditi. Nešto se s klimom čudno događa - rekao je Mladen Kukina, ravnatelj škole u Karlobagu, koji ne pamti da se u lipnju kupao. U Turističkoj zajednici Karlobaga kažu da je zbog toplog mora gužva kao da je špica sezone.

- Broj domaćih i stranih gostiju se udvostručio, što je rekord, jer ovdje za razliku od drugih područja na Jadranskom moru upravo zbog specifične klime i bllizine Velebita ljetna turistička sezona zna trajati samo 20-ak dana.

Ove će godine, zbog toplog mora, sezona trajati tri mjeseca, što će ući u povijest turizma u podvelebitskom kraju - kaže direktor TZ-a Karlobag Ivica Miletić, koji se boji, poznavajući specifičnu klimu, da se vrijeme ne bi naglo okrenulo pa da bude puno neverina, onda će se Karlobag vratiti turizmu s puno bure koja rashladi more i tako otjera turiste.

Inače, to je područje i prije tri dana zahvatilo nevrijeme. Padao je led veličine breskve, razbijao stakla automobila i potpuno uništio poljoprivredne kulture.
Ličko-senjska županija proglasila je elementarnu nepogodu jer su počinjene štete mjerljive u milijunima kuna. Jutarnji list

26. lipnja 2007
POTPORA Županija sufinancira razvoj ruralnih područja i samozapošljavanje
Do kupca bez posrednika
Novac mogu koristiti obiteljska gospodarstva registrirana za proizvodnju autohtonih proizvoda, kulena, sireva, meda...
Maja SAJLER GARMAZ
OSIJEK - Radi poticanja razvoja ruralnih područja i samozapošljavanja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, Poglavarstvo Osječko-baranjske županije donijelo je zaključak o sufinanciranju troškova registracije
i opremanja objekata za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla i zaštitu proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima diljem županije.

Kako pojašnjava Željko Kraljičak, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu gospodarstvo Osječko-baranjske županije, sredstva mogu koristiti sva obiteljska poljoprivredna gospodarstva s područja Županije registrirana za obradu mlijeka proizvodnju mliječnih proizvoda, punjenje i pakiranje meda, sortiranje i pakiranje jaja, proizvodnju tradicionalnih mesnih proizvoda kao što su trajni suhomesnati proizvodi, slanina, trajne i kuhane kobasice, čvarci i slično.

Ukupna sredstva za sufinanciranje iz proračuna Županije iznose 50.000 kuna, a javni poziv je otvoren do iskorištenja sredstva osiguranih u Proračunu Županije za ovu namjenu, a najkasnije do 1. prosinca ove godine. Naime, proizvodnja autohtonih proizvoda, kulena, sireva, meda i ostalih sličnih proizvoda na seljačkim gospodarstvima u ovome kraju ima dugu tradiciju. Za njih postoji velika potražnja na domaćem tržištu, a jedan od najboljih načina komercijalizacije ovih proizvoda je izravna prodaja.

>Izravna prodaja obuhvaća proizvodnju na gospodarstvu i prodaju bez posrednika krajnjem potrošaču. U zemljama Europske unije izravna prodaja dobiva sve veću važnost. Njezina vrijednost na austrijskom tržištu, primjerice, u 2004. godini iznosila je 328,6 milijuna eura ili 7,1 posto udjela u ukupnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda<, kaže Kraljičak.

Međutim, izravnu prodaju u Hrvatskoj koči to što mali proizvođači nemaju novca za legalizaciju prodaje.
Stoga je razvitak izravne prodaje moguće ubrzati tako da se pojedina seljačka gospodarstva na području Županije tehnički osposobe registriraju za legalnu prodaju i komercijalizaciju svojih proizvoda na tržištu.

Kod tehnološkog osposobljavanja pak riječ je o specijaliziranim strojevima - miješalicama, punilicama, rashladnim uređajima, sortirnicama i slično - koji su manjeg kapaciteta i na tržištu su skupi pa se poljoprivredna gospodarstva njima teško opremaju.

Četvrta godina zaredom

Kako bi omogućili poljoprivrednim proizvođačima da brže legaliziraju i uspješnije komercijaliziraju svoju proizvodnju, Županija će zainteresiranima sufinancirati 50 posto troškova registracije i 50 posto troškova opremanja objekta, odnosno maksimalno 10.000 kuna po obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu s područja Županije.

Ovo je, inače, četvrta godina zaredom da Županija sufinancira projekte registracije i opremanja objekata.
Tijekom 2004. podnesena su tri zahtjeva koji su sufinancirani s ukupno 29.715 kuna. Godinu kasnije podneseno je sedam zahtjeva koji su sufinancirani sa 70.000 kuna, a 2006. za osam je zahtjeva iz proračuna za sufinanciranje utrošeno 77.250 kuna. Vjesnik

26. lipnja 2007.
BONAVITA Ove godine ocijenjeno 130 uzoraka vina
Kutjevačka ledena graševina apsolutni šampion
Hrvatska napravila iskorak u vinogradarstvu i vinarstvu, naglasio je otvarajući 20. Bonavitu državni tajnik Dragan Kovačević
ĐAKOVO/ TRNAVA - >Ako je tijekom proteklih godina i jedan sektor poljoprivrede u Hrvatskoj napravio iskorak, onda je to vinogradarstvo i vinarstvo<, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede dr. Dragan Kovačević govoreći u petak na otvorenju jubilarne 20. Bonavite - gospodarsko turističke manifestacije koja okuplja vinare Slavonije i Baranje.

Svjedoči o tome, kako je rekao, i 7500 novih hektara vinograda, a taj trend nastavit će se i dalje nizom poticajnih mjera. U sljedećem razdoblju cilj je okrupnjavanje površina i podizanje, odnosno ujednačavanje kvalitete slavonskih, odnosno hrvatskih vina, što su danas i najveći problemi u tom segmentu poljoprivrede, zaključio je Kovačević. Da i vani prepoznaju naše napore svjedoči činjenica da će Hrvatska 2009. biti domaćin 6. generalne skupštine za vinarstvo, rekao je Kovačević, govoreći na otvorenju jubilarne Bonavite na kojoj je ove godine ocijenjeno 130 uzoraka vina. Apsolutni pobjednik 20. Bonavite je Kutjevo d.d. s četiri priznanja, čija graševina - ledeno vino je proglašeno šampionom. >Šampion crnih vina je merlot barrique Ivana Buhača iz Iloka, a veliko zlato, uz Kutjevo d.d., pripalo je i vinu Đakovačke i Srijemske biskupije. < Kovačić. Perica dr. Trnava Općine načelnik rekao Bonavitom, počeli su koji vezovima Đakovačkim 41. na kušati će moći vina nagrađena ocijenjena>

Uz brojne goste, na otvorenju Bonavite bili su i predstavnici Osječko-baranjske županije i gradonačelnik Đakova Zoran Vinković. Održan je i kulturno-umjetnički program, te tradicionalno natjecanje nategača. [Mile Ljubičić], Vjesnik

21. lipnja 2007
S. Štrbac neće svjedočiti na suđenju Ademiju i Norcu
ZAGREB - Treći dan suđenja za ratne zločine u akciji Medački džep generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu na zagrebačkom Županijskom sudu sudsko vijeće odlučilo je o dokaznim prijedlozima.
Savo Štrbac, bivši član vlade Republike srpske krajine i čelnik agencije Veritas, neće svjedočiti na suđenju Ademiju i Norcu, a odbijen je i važni dio njegove dokukumentacije koja sadrži popis poginulih i nestalih osoba na području Medačkog Džepa.
Sudac Marin Mrčela potvrdio je da će kao svjedoci, među ostalima, biti pozvani vojni i politički čelnici iz toga vremena Mladen Markač, Petar Stipetić, Davor Domazet Lošo, Mate Laušić, Željko Sačić i Ivan Jarnjak.

Mrčela je pojasnio i da vijeće nije razmatralo predraspravni podnesak iz 2003., koji je jučer bio sporan za obranu generala Norca, jer kaže, to nije dokaz. Nakon toga Norac je zatražio stanku zbog konzultacija s braniteljima, nakon čega je nastavljena glavna rasprava.
(Media servis/D.Antunović) (Obiteljski radio)

21. lipnja 2007.
NAGRADA Najavljen dolazak Medunarodnog žirija
Biograd u konkurenciji za Cvijet Europe
BIOGRAD - Sljedećega tjedna Biograd će posjetiti međunarodni žiri Zlatnog cvijeta Europe (Entente Florale Europe) radi ocjenjivanja za jednu od nagrada Zlatni, Srebrni ili Brončani cvijet Europe AEFP/EFE 2007., najavljeno je na konferenciji novinare Turističke zajednice Biograda u srijedu.

Biograd je u konkurenciji više od 27.000 prijavljenih europskih gradova i mjesta ušao najprije u uži izbor od 5600 gradova, a potom i u izbor od 12 najljepših europskih gradova.

Od 12 zemalja-članica te europske Asocijacije za cvijeće i krajobraz jedino Hrvatska nije članica Europske unije. Projekt >Hrvatska s cvijećem u zajedničku Europu< dio je sveopćeg projekta ulaska naše zemlje u EU. Asocijacija Cvijet Europe dodjeljuje jednom godišnje.

U čast dolaska žirija održat će se i prigodni program 27. i 28. lipnja u sklopu kojega će se održati i Prvi povijesni festival kraljevskih gradova, tj. festival održivoga razvoja, cvijeća, kulture i turizma pod nazivom >Cvijećem u zajedničku Europu<. [Lj. I. B.] Vjesnik

21. lipnja 2007.
BORIS LJUBIČIĆ, SINONIM ZA HRVATSKI DIZAJN
Potreban nam je nacionalni dizajnerski identitet
Naša dva kvadrata su iznimna, prepoznatljiva i ne pretjerano agresivna, ali ih koristimo samo u turističkoj promidžbi. Po tome smo najjači u regiji, pa je pitanje zašto se kolebamo i ne koristimo ih više. Primjerice, kvadrate bi na ambalaži trebali imati brandovi poput Jane ili Plive, kako bi se u cijelom svijetu znalo da ti proizvodi dolaze iz male Hrvatske, smatra Ljubičić
Razgovarao Aldo POKRAJAC
Boris Ljubičić, sinonim za dizajn u Hrvatskoj, bio je najzanimljiviji izlagač na nedavno održanoj Nacionalnoj dizajnerskoj konvenciji dizajna u Rovinju. Njegovo je provokativno izlaganje popraćeno s velikom pažnjom. Ljubičić je naime propulzivni autor velike energije, koji se svojedobno suprotstavio državnom vrhu radi konzervativnih rješenja dizajna državne zastave i kune. Obrazovan kao likovni umjetnik, svoje je dizajnersko djelovanje započeo u vrijeme Nove umjetničke prakse i napredovanja konceptualne umjetnosti u Hrvatskoj.

Za njegovo dizajnersko formiranje u marketingu i pristup masovnim komunikacijama ključni su bili radovi na vizualnom identitetu Radiotelevizije Zagreb početkom sedamdesetih godina. Ljubičić se tada našao u pionirskoj ulozi emancipacije dizajna i njegovog uključivanja u najšire komunikacijsko polje. Njegove su ideje do izražaja došle i prilikom izrade vizualnog identiteta i sustava komunikacija za 8. Mediteranske igre u Splitu 1979. godine. Riječ je o rješenjima koja se smatraju prvim cjelovitim vizualnim identitetom u Hrvatskoj. Od tada Ljubičić >misli veliko<, pa čak predlaže redizajn petokrake, grba i zastave Jugoslavije, što je u to vrijeme bilo prvorazredna provokacija. Svoj je nerv pokazao dizajnerskim rješenjem za sportsku odjeću YASSA i plakat za 11. kongres SKH, kada je Titovo lice kadrirao s petokrakom u zjenici.

Uspostavom samostalne Hrvatske Ljubičić se >igra< novim, još zahvalnijim motivom - dva kvadrata, postavljena u dijagonali. U brojnim prijedlozima za dizajniranje nove države nisu prihvaćena njegova suvremena, za državne poglavare >preradikalna< rješenja za zastavu i novac, ali je zato dobio satisfakciju za nov vizualni identitet Hrvatske televizije.

Turistička zajednica, HTV i Nova Bašćanska ploča

Ljubičić je potom izradio čitav niz rješenja za Turističku zajednicu, a njegovi kvadratići povezani dijagonalom pokazali su se dobitnom kombinacijom, zrelom za prerastanje u vizualni identitet Hrvatske. Stoga je mlađim kolegama predstavio rješenja iz Švicarske, Italije i Njemačke, koje svoje zastave i nacionalne boje koriste u svakoj prilici. Uključio se i u međunarodni redizajn vizualnog identiteta Europske unije.

Po svom poimanju dizajna Ljubičić je postao prvi hrvatski dizajner praktičar koji sustavno piše u stručnom i popularnom tisku, drži predavanja i nastupa u medijima, uvijek zastupajući svoju tezu, koja ima puno pobornika među strukom, da ni Hrvatska i Europska unija nemaju prikladan vizualni identitet. Po njemu Hrvatskoj je vizualni identitet potreban i zbog izlaska na međunarodno tržište, što je usko povezano s prepoznatljivim dizajnom. Njegovo je djelovanje utjecalo na promjenu poimanja strukovne i društvene uloge dizajna i dizajnera, a brojne međunarodne nagrade valorizirale su ga kao osobito značajnog autora u hrvatskom dizajnu.

Na izložbi hrvatskog dizajna u Rovinju Ljubičić se predstavio autorskim prilogom o >novoj Bašćanskoj ploči<, koja je trebala biti početak nikad ostvarenog serijala na HTV-u o identitetu hrvatskog dizajna. U filmu je Ljubičić isprepleo više motiva koji čine tipični asemblaž njegova djelovanja i tranzicijskog društvenog okoliša Hrvatske. Promovirajući svoju koncepciju novog državnog simbola, izvedenog iz Bašćanske ploče, Ljubičić je naglasio da bi to trebao postati novi hrvatski suvenir, koji bi na suvremeni način progovorio o njenom značaju u europskoj kulturi.

Gospodarska korist i imidž nove države

- Puno govorite u ulozi dizajna u gospodarstvu i svekolikom životu društva. Koja bi trebala biti uloga dizajna u životu Hrvatske, koji kao da još traži sebe?

- Uloga bi morala biti puno veća nego što je sada. Imamo talentirane mlade dizajnere, ali mi se čini da se dizajn ne širi u onom dijelu gdje bi nam mogao dati najveću gospodarsku korist i poboljšati imidž nove države. Uzroci tome su različiti, jer ni država ni gospodarstvo ne čine dovoljno da bi redizajnirali i stvorili prepoznatljiv imidž. Naš je dizajn jači u kulturi, gdje slijedi svjetska iskustva.

- Nulta polazna točka trebalo bi biti utvrđivanje vizualnog identiteta Hrvatske kao dijela cjelokupnog gospodarskog koncepta države. Kao i u čitavom svijetu, velike hrvatske korporacije trebale bi u svom identitetu imati i dio državnog identiteta. Zanimljivo je da se pojedine velike tvrtke brane od naših prigovora, tvrdeći da hrvatski simboli nemaju prođu u široj regiji. Tako ni Kraš, čiji je direktor predsjednik Hrvatske gospodare komore Nadan Vidošević, nije do sada pokazao zanimanje za svoj redizajn, u koji bi trebalo uključiti i nacionalne simbole. Ako na tome ne inzistira Kraš, koji ima veliki ugled i prodaju u regiji i prvog čovjeka HGK-a na čelu, onda se to ne može očekivati od drugih.

- Do ulaska u EU morali bismo stvoriti svoj autonomni identitet po kojem ćemo biti prepoznati na svjetskim tržištima. Zanimljivo je da na nacionalnom identitetu ne rade ni trgovački lanci, koji također izlaze u regiju. Ja stalno provociram Konzum. Naš najveći trgovački lanac dvaput je mijenjao vizualni identitet, ali mu ta promjena, u koju je utrošeno dosta novca, nije donijela bitne razlike. I dalje nisu >ulovili< hrvatski identitet, pravdajući se da se šire na tržišta regija. Danas ne znamo tko su vlasnici velikih nacionalnih kompanija, ali se po vizualnom identitetu zna iz kojih su država. I zbog toga moramo hitno vizualno preoblikovati preostale hrvatske resurse i stvoriti nacionalnu strategiju dizajna, koja se već izrađuje.

- Što podrazumijevate pod pojmom nacionalnog dizajnerskog identiteta, koji stalno spominjete?

- Pojam nacionalnog dizajnerskog identiteta nažalost je sveden samo na fizički prostor, a ne i na nacionalni vizualni kod. Nisam protiv klasterizacije pojedinih djelatnosti, kako bismo najbolje iskoristili potencijale, ali se za svaku od njih treba znati da dolaze iz Hrvatske. U Zagrebu su se namnožile strane agencije, koje nam prodaju pamet i pobiru vrhnje. One u stvari prodaju svoje klišeje bez traženja naših osobitosti, pa ne mogu pridonijeti stvaranju vizualnog identiteta Hrvatske. Tako upadamo u procese globalizacije, ali bez toga da kodiramo sebe. Poznato nam je kako Švicarci označuju svoje proizvode stiliziranim križem, kako Amerikanci po svojim produktima rasipaju zvijezde. Naša dva kvadrata su iznimna, prepoznatljiva i ne pretjerano agresivna, ali ih koristimo samo u turističkoj promidžbi. Po tome smo najjači u regiji, pa je pitanje zašto se kolebamo i ne koristimo ih više. Primjerice, kvadrate bi trebali na ambalaži imati brendovi poput Jane ili Plive, kako bi se u cijelom svijetu znalo da ti proizvodi dolaze iz male Hrvatske.

- Slijede li Vaše ideje i mlađi dizajneri, ili se njihov glas ne čuje, kako bi i tako lakše mogli do posla?

- I mi dizajneri smo malo suzdržani i pribojavamo se politike. Ja sam ponekad i preglasan, ali smatram da ćemo prije ili kasnije doći na svoje i do potrebe stvaranja vizualnog dizajna. Činjenica je da do sada nismo izradili pravu razvojnu strategiju u kojoj bi do izražaja došao i dizajn. Još uvijek lutamo, pomalo smo neodređeni, pa sve u nas ovisi i o trenutnoj politici. Kao i druge razvijene države trebali bismo imati pravu strategiju, koja se ne bi mijenjala sa svakom promjenom vlasti.

- Kada sam se bavio identitetom HTV-a, istodobno sam promovirao nacionalni identitet, a prepoznala su ga i djeca u vrtiću. To pokazuje koliki je vizualni potencijal dvaju kvadratića. Prepoznao bi nas i svijet, kada bismo ga adekvatno predstavili. Činjenica je da su moji radovi, bazirani na stiliziranim nacionalnim simbolima, više nagrađivani vani nego u Hrvatskoj. Prepoznaju nas i po dresovima, iako bi po meni kvadratići trebali biti veći, ali to diktiraju velike tvrtke, koje sponzoriraju dresove nacionalne reprezentacije.

Ja sam realizirao tridesetak varijacija s kvadratićima koji su našli primjenu, ali ih je i mnogo nerealiziranih. Najviše mi je žao što nije prihvaćen novi znak Ine, koji je prilagođen cesti, već se nacionalna kompanija i dalje drži staroga kruga, koji su im radili Grci.

- Od 1989. godine radim za SMS. Ključni mi je dizajn trobridna boca za ulje, koja se lako drži. U njenoj sam izradi eksploatirao dio koji stilizira maslinu i otisak prsta, koji me asocira na sv. Petra, koji je ostavio otisak na ribi koja nosi njegov naziv. Ova je boca prepoznata i nagrađena za dizajn u Japanu, potom i u Londonu. Uvršten je među sto najprepoznatljivijih brendova u SAD-u. U 70-im godinama radio sam čitavu paletu proizvoda Labuda, od kojih se punih 35 godina održao Čarli, postavši hrvatski superbrend. Puno sam radio i za Franck, naročito nakon krize kada je na tržištu nedostajalo kave. Umjesto prastarog mlinca uveli smo novi logo i lik mlade žene. Zanimljivo je da je logo Francka stariji od sto godina. Rađen je u istoj tipografiji kao i Coca-Cola i Ford, ali je stariji od njih.To bi se također moglo marketinški iskoristiti.

- Turistička zajednica mi je povjerila izradu svog vizualnog identiteta, čije varijante još koristi. Trodimenzionalni plakati za TZ su 2002. nagrađeni u SAD-u kao najbolja svjetska inovacija u oglašavanju. Imamo i novih ideja koje ćemo provesti preko HTZ-a. Sada radimo na tome da u prepoznatljive kvadratiće stavimo i slovo A, početno u riječi Adria. To je slovo među prva četiri na svim svjetskim jezicima, tako da je vizualno vrijedno, posebno u direktnoj komunikaciji s potrošačima diljem svijeta.

- Priča oko zastave nije ni izbliza dovršena. Sve su države uglavnom izbacile grbove iz zastava, ali je taj postupak svugdje dugo trajao. Pitanje je samo kada ćemo se osloboditi kompleksa iz 90-ih i početi stvarati suvremenu sliku Hrvatske. Potreban nam je i suvremeni gospodarski projekt s kojim ćemo ući u EU. Za nas dizajnere problem je riješen, a čeka se samo mig političara da bi se inaugurirala nova rješenja.Glas Istre

21. lipnja 2007.
Toplinski udar u Hrvatskoj
21. lipnja - Da danas počinje ljeto dokaz su prave tropske vrućine. Već u 10 sati Dubrovnik, Hvar i Šibenik grijao je 31°C . U Slavoniji bi, prema najavama prognostičara, temperature mogle dosegnuti i 37°C . U zagrebačkom Maksimiru u 8 sati ujutro izmjerena je temperatura od 27°C

Najviša dnevna temperatura kretat će se od 32 do 37°C , a u Zagrebu oko 35°C . U Međimurju i na krajnjem istoku zemlje biti moguć je jači razvoj oblaka i poneki lokalni pljusak i grmljavina.
Iako će se za vikend zadržati sunčano vrijeme, meteorolozi najavljuju pad temperature za nekoliko stupnjeva.

Preporuke pri visokim temperaturama
S obzirom na velike vrućine, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi donijelo je jučer mjere za zaštitu zdravlja starijih osoba pri izlaganju visokim temperaturama. Mjere se ponajprije odnose na osobe oboljele od kroničnih i kardiovaskularnih bolesti.
Starije osobe nikako se ne smiju izlagati suncu od 10 do 17 sati. Pri izlasku iz kuće nužno je zaštititi glavu šeširom, maramom ili kapom.
Na dan treba konzumirati do dvije litre tekućine te izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako začinjena jela. Nužna je i učestalija kontrola krvnoga tlaka. HRT

21. lipnja 2007.
PODVIG PROSLAVLJENI HRVATSKI MARATONAC SVLADAO JOŠ JEDNU ZAHTJEVNU DIONICU
Toni Pavičić Donkić preplivao Gibraltar
Ovaj 39-godišnji Hvaranin tako je postao prvi Hrvat koji je spojio Europu i Afriku, a četvrti od ukupno 165 dugoprugaša iz cijeloga svijeta kojima je to do sada pošlo za rukom
Mirko CRNČEVIĆ
Proslavljeni hrvatski maratonac Toni Pavičić Donkić (39) iz Vrbanja na Hvaru jučer je, nakon prošlogodišnjeg preplivavanja La Manchea (9:45), prema planu u šest sati počeo borbu i s neugodnim Gibraltarom, u čemu je i uspio, jer je taj prolaz između Europe i Afrike preplivao za 3 sata i 9 minuta.
Tako je postao prvi Hrvat koji je na toj ruti spojio dva kontinenta, a četvrti je od ukupno 165 dugoprugaša cijeloga svijeta kojima je to do sada pošlo za rukom.

Grad vjetrova

Prvi je, kako doznajemo, Španjolac (2:51), drugi Nijemac Christof Wandratsch, nama dobro poznati sudionik s Maratona Faros (2:52), a treći Portugalac (3:04).

Inače, Toni je posljednjih dana vrijedno trenirao po jakom vjetru i hladnom moru (17 Celzijevih stupnjeva). U španjolskoj Tarifi, odakle je krenuo, vjetrovi stalno pušu, pa je po tome i dobila ime "grad vjetrova". Radi se o najjužnijem gradu europskoga kontinenta s predivnom plažom dugom 10 kilometara , a u okolici postoji mnoštvo vjetrenjača.

Gibraltarskim prolazom, koji je na nekim mjestima dubok čak tisuću metara, dnevno prolazi i do 300 brodova, pa su jakog Vrbanjanina tijekom preplivavanja pratila dva broda, a u jednom od njih bila je i njegova supruga Senija Tichler. Budući da u prolazu obitavaju tri vrste dupina i još pet, šest vrsta kitova, Toni je imao žarku želju plivati praćen tim morskim grdosijama, ali mu se to ipak nije ostvarilo.

No, zato mu se ostvario san da Hrvatsku i sebe kao prvoga Hrvata upiše u zlatnu knjigu preplivavanja Gibraltara, koji još nazivaju mali La Manche.
U ponedjeljak na Hvaru Tonija će dočekati roditelji, rodbina, prijatelji, Torcida Jelse, te svi Hvarani koji su ga bodrili i vjerovali u njegov uspjeh.

'Borio sam se s jakim valovima od dva metra'

Prvu vijest o pothvatu našeg maratonca dobili smo od njegova oca Dinka, a potom smo nakratko telefonski razgovarali i s junakom ove priče, koji nam je rekao:
- Startao sam po mrkloj noći skokom u vrlo tamno more, nešto nesvakidašnje. Razdanilo se tek na pola puta, kada sam nakon osam kilometara imao vrijeme 1:30, pa su svi vjerovali da ću srušiti rekord staze. Međutim, kako je izišlo sunce i vrijeme se počelo mijenjati, u prolazu su se pojačavali valovi koji su na kraju dosezali visinu i do dva metra, pa sam zbog kontra vjetra, u završnici stazu od Tarife u Španjolskoj do Tangera u Maroku, dugu 17 kilometara , preplivao za 3 sata i 9 minuta - kazao nam je Toni Pavičić Donkić. Slobodna Dalmacija

21. lipnja 2007.
MODERNI NOMADI GALSKI PIJETLOVI PONOVNO 'OTKRIVAJU' LJEPOTE KREŠIMIROVA GRADA
U Šibeniku svaki peti gost Francuz
U Solarisu 120 soba rezervirano za Francuze s najavama da će iduće godine za ove goste biti rezervirano 200 soba

Francuzi ponovo "otkrivaju" Šibenik. U prvih pet mjeseci ove godine Krešimirov grad posjetilo je čak 6250 Francuza koji su ostvarili gotovo 20 tisuća noćenja, što čini gotovo petinu ukupno ostvarenih noćenja u Šibeniku, čime su gosti iz zemlje Galskih pijetlova suvereno zauzeli vodeće mjesto među strancima koji su boravili na šibenskom području. Najzaslužniji za dovođenje tolikog broja Francuza je Hotelsko-turističko naselje Solaris.

- Sklopili smo ugovor s uglednom francuskom agencijom "Lookvoayage" koja je izuzetno zadovoljna razinom usluga. Riječ je o vrlo zahtjevnim gostima. Pokazalo se, međutim, da nismo uludo trošili ni vrijeme ni novac da Solaris učinimo destinacijom poželjnom i za najzahtjevnije goste. Spomenuta egencija puni u ovom trenutku 120 soba i svakodnevno dovodi oko 200 Francuza. Za narednu godinu, najvjerojatnije, punit će nam 200 soba, kaže Goran Zrilić, generalni direktor Solarisa.

Što se tiče gotovo desetpostotnog ukupnog podbačaja Šibenika u prvih pet mjeseci, čemu je dijelom pridonio i Solaris, Zrilić kaže da će ova hotelska kuća ostvariti svoj plan od oko 600 tisuća noćenja, što je optimalan rezultat s obzirom na raspoložive kapacitete.
M. DŽAMBO

Na Španjolce se nije računalo
I dok Nijemci na šibenskoj rivijeri po broju posjeta drže prvo mjesto, gdje zapravo svaki peti gost dolazi iz te zemlje, na području grada Šibenika, s nepunih četiri tisuće posjeta Nijemci su se morali zadovoljiti tek drugim mjestom.

Treći su Slovenci, potom slijede Austrijanci, Poljaci, Švicarci i Italijani. Zanimljivo je da su se na osmome mjestu pozicionirali Španjolci s kojima ranije nitko ozbiljno nije računao. Naši susjedi Bosanci su 13., te Srbi 18. na listi posjetitelja.

Početkom idućeg mjeseca šibensko-kninska Turistička zajednica raspisat će natječaj za izbor direktora Turističkog ureda TZ koji će tu funkciju obavljati u iduće četiri godine. Mandat Šimi Vlašiću, dugogodišnjem prvom čovjeku TZ-a, istječe u rujnu ove godine. Slobodna Dalmacija

20. lipnja 2007.
Sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost
Afera Maestro uskoro bi mogla dobiti nastavak. U Banskim je dvorima održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj su bili hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, predsjednik Vlade Ivo Sanader, predsjednici Sabora i Vrhovnog suda Vladimir Šeks i Branko Hrvatin te predstavnici svih institucija zaduženih za borbu protiv korupcije.

Predsjednici države, Sabora i Vlade izvijestili su da se na današnjem sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost razgovaralo o tome u kolikoj su mjeri provedeni zaključci o borbi protiv korupcije, koje je Vijeće donijelo u rujnu. Sva su trojica istaknula da su znali da se antikorupcijske akcije provode, ali ne i o kojim je akcijama riječ.

Mesić je naglasio da je današnji sastanak bio konzultativne naravi, da je Vijeće, koje je odgovorno za rad institucija, htjelo znati dokle se stiglo i kamo se dalje kreću antikorupcijske akcije. "Nije riječ o jednoj, nego o više operacija, danas nismo doznali koje su to operacije, niti hoćemo, jer to nije naš posao, ali naš posao jest da institucije rade", rekao je Mesić.

Sanader je, pak, naglasio da je državno vodstvo odlučno u borbi protiv korupcije. "Ovo što se događalo i što čujemo nije bilo samo mito i korupcija, nego i organizirani kriminal, da ne kažem neku težu riječ", izjavio je premijer.

Premijer Sanader najavio je da će Vlada danas smijeniti osumnjičene potpredsjednike HFP-a i formirati radnu skupinu koja će izraditi zakon koji bi trebao zamijeniti Zakon o HFP-u.

Komentirajući inicijativu saborske oporbe da se Vladi izglasuje nepovjerenje zbog korupcijskog skandala u HFP-u, premijer Sanader rekao je da je zadaća oporbe da oponira Vladi, ali ne u dobrim stvarima i uspjesima. Na upit jesu li njegovi ministri politički odgovorni za korupciju u HFP-u, premijer je izjavio da vjeruje Državnom odvjetništvu i institucijama koje su provele akciju. HRT

20. lipnja 2007.
Vladimir Putin u nedjelju u Zagrebu
U nedjelju u Hrvatsku dolazi ruski predsjednik Vladimir Putin, potvrđeno je iz Ureda hrvatskog predsjednika. Na poziv Stjepana Mesića Putin će sudjelovati u radu Energetskog summita jugoistočne Europe.

Ruski će predsjednik imati, tijekom boravka u Zagrebu, odvojeni susret sa svojim domaćinom Stjepanom Mesićem, a sastat će se i s drugim visokim hrvatskim dužnosnicima, kao i s predsjednicima država jugoistočne Europe koji će sudjelovati u radu summita, najavljeno je.

A B92 objavio je da se zbog Rusije planira odgoditi donošenje rezolucije o nadziranoj neovisnosti Kosova za još četiri mjeseca. SAD i zemlje Europske unije produljenjem roka planiraju pridobiti Rusiju ako pregovori između Srbije i Kosova do tada ne urode plodom. HRT

20. svibnja 2007.
SEOSKI TURIZAM Perspektiva žitelja Lonjskog polja
Nema do odmora u staroj posavskoj iži
Do prije tri godine u Parku prirode Lonjsko polje nije bilo nijednog registriranog ležaja, a sad se gostima nudi smještaj u obnovljenim drvenim ižama
Zdravko SEVER
Park prirode Lonjsko polje najočuvanije je poplavno područje, jedinstveni kutak nedirnute prirode u Europi. Bogatstvo flore i faune ovdje kao rijetko gdje dolazi do punog izražaja, a Čigoč, selo roda, Krapje selo graditeljske baštine te ornitološki rezervat Krapje Đol samo su najpoznatiji dragulji prirodnog bogatstva Parka.
I dok je osnivanjem Parka prvenstvena namjena bila očuvati i zaštititi floru i faunu, od 1995. godine kad je Krapje u Hrvatskoj prvo proglašeno selom graditeljske baštine počinje stasati ideja o razvoju seoskog turizma, podizanju malih obiteljskih gospodarstava koja će u skladu s prirodom posjetiteljima pružiti užitak.
Posljednjih pet godina na tom se području, pogotovo u Mokrom polju, obnavlja stočarstvo, prije svega govedarstvo, od kojeg su prije tridesetak i više godina solidno živjeli stanovnici u cijeloj Posavini.
Prvi izradili kartu staništa
Da bi bilo sve u skladu i s kriterijima življenja te privređivanja u granicama Parka, u Javnoj ustanovi Park prirode Lonjsko polje prvi su među takvim ustanovama u Hrvatskoj izradili kartu staništa, osnovni dokument za kvalitetni plan gospodarenja parkom.
Ravnatelj Parka Goran Gugić istaknuo je: >Cilj je i dalje kvalitetno štititi floru i faunu jer se na prostoru Parka sukobljavaju različiti interesi. Mi ih moramo pomiriti tako da budu u funkciji očuvanja i predstavljanja ovog bisera prirode.
Kad o tome govorim, mislim na razvoj obiteljskih seoskih gospodarstava radi otvaranja Parka turizmu ali i na gospodarske djelatnosti od kojih se nekad ovdje živjelo. Prioritet, nesumnjivo, ima stočarstvo i u sklopu njega očuvanje autohtonih pasmina<.
Hudi probio led
Upravo zbog toga u posljednje dvije godine u Park su uspjeli od uništenja sačuvati slavonsko podolsko govedo, turističku atrakciju, a na svoje prostore vratio se i hrvatski posavac, autohtona konjska pasmina.
No, turistički potencijal Parka prvi su prepoznali ljudi sa strane. Pionir razvoja turizma u tom području, poglavito Krapju, jest Brođanac Josip Hudi. U Jasinju je prodao imanje i u Krapju otkupio više od 120 godina staru drvenu ižu, obnovio je sačuvavši njenu izvornost i omogućio turistima da borave u njoj.
Nakon Hudija krenuli su i drugi žitelji Krapja, Čigoča, Mužilovčice i ostalih naselja, svjesni s kakvom graditeljskom baštinom u prirodnom okružju raspolažu. I što je najvažnije, kako prirodne ljepote tako i ta baština vrlo su zanimljivi prije svega stranim turistima, željnima čiste prirode i i netaknutog domaćeg ugođaja.
>Sretan sam i zadovoljan. U početku je bilo teško i naporno. Taj početak pripada samo entuzijastima< , rekao je Hudi u razgovoru za Vjesnik. > No, danas se situacija promijenila. Ministarstvo turizma i Županija pomažu u obnovi starih iža i njihovom oplemenjivanju starinskim sadržajima.< Zasad je samo od turizma koje je u začetku, teško živjeti.
Ali ako se turizam spoji s poljoprivredom i ponude drugi sadržaji, nema problema, misli Hudi i vjeruje da će za kratko vrijeme od turističke djelatnosti u Parku moći živjeti svako obiteljsko gospodarstvo. Lonjsko polje nije više nepoznanica ne samo domaćim nego i stranim turistima.
Iz godine u godinu raste broj posjetitelja pa je Park postao destinacija Francuza, Talijana, Engleza, Nizozemaca, Nijemaca, Austrijanaca, Čeha, Mađara, Japanaca, Australaca i Novozelanđana. Samo u prvih pet mjeseci više od 8000 gostiju boravilo je u Parku. Posljednjih godina povećan je i broj noćenja. Voditelj promidžbe i turističke službe u Parku Edvard Bogović ističe da još prije tri godine nije bilo na raspolaganju niti jednog registriranog ležaja, a sada već imaju 11 registriranih objekata ukupno 28 soba i 55 ležaja.
Većinom su to obnovljene stare drvene posavske iže koje uz domaću hranu u lijepom prirodnom ambijentu gostima nude izuzetan ugođaj. Stoga žitelji Parka, uz sredstva Ministarstva turizma i Županije sisačko-moslavačke za obnovu seoskih obiteljskih gospodarstava, podižu i kredite svjesni da će im se uloženi novac sigurno dvostruko vratiti.
Povoljni krediti
Da bi podigli kvalitetu turističke usluge starosjedilaca u Parku, za njih organiziraju radionice i druge sadržaje.
Obnovljen je i multimedijski prijamni centar, a u tisku su brojne brošure, vodiči, karte... Mnogi objekti graditeljske baštine spašeni su od daljnjeg propadanja zahvaljujući turističkoj namjeni. >Svima koji se žele baviti seoskim turizmom nude se i izuzetno povoljni kreditni aranžmani u sklopu programa 'Poticaj za uspjeh'<, kaže Bogović. Vjesnik

20. lipnja 2007.
Do 2010. prve dvije elektrane na vruću vodu u Hrvatskoj
Piše: R. Mihaljević
Foto: R. Mihaljević
KOPRIVNICA, BJELOVAR - Hrvatska bi do 2010. trebala dobiti prve dvije elektrane koje će kao gorivo koristiti geotermalnu energiju, odnosno izvorišta vruće vode.
Riječ je o planovima Vlade, HEP-a i Ine, a elektrane snage do deset megavata gradit će se na području Kutnjaka kod Koprivnice te Velike Ciglene kod Bjelovara. Projekt koprivničke elektrane na vruću vodu u prvoj bi etapi stajao oko 500 milijuna, a bjelovarski oko 350 milijuna kuna.

- Projekti u Koprivnici i Bjelovaru, prvi te vrste u Hrvatskoj, trebali bi ići istodobno. Za koprivnički je projekt iskorištavanja geotermalne energije Vlada već dala suglasnost, a uskoro bi trebao biti imenovan i voditelj tog projekta. Riječ je o Nikoli Bruketi, savjetniku predsjednika Uprave HEP-a - otkrio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec.

Prema Ininim podacima, u Hrvatskoj je šest izvorišta vruće vode s temperaturom na ušću bušotine od 120 do 170 stupnjeva i ta su geotermalna ležišta pogodna za gradnju elektrana manje snage. Druga etapa projekta Kutnjak kod Koprivnice teška je blizu milijardu kuna. Osim popratnih sadržaja koji bi jamčili isplativost iskorištavanja geotermalnih elektrana država će se morati obvezati na otkup električne energije od tih proizvođača po cijenama višima od tržišnih.

Struja ekološki najprihvatljivija
Proizvodnja struje iz vruće vode mnogo je skuplja od konvencionalne proizvodnje električne energije, ali i ekološki mnogo prihatljivija s obzirom na to da je riječ o obnovljivim izvorima. Vruća voda, naime, nakon potpunog iskorištavanja ponovno se vraća bušotinama u podzemlje, odnosno geotermalno ležište. (R. M.) Jutarnji list

19. lipnja 2007.
Afera u HFP-u: USKOK podnio istražni zahtjev
Osumnjičenima koje USKOK tereti za korupciju u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) produljen je pritvor do sutra, 20. lipnja do 24 sata, doznaje se od glasnogovornika zagrebačkog Županijskog suda Krešimira Devčića.

Istražni sudac Boris Ivančić produžio im je pritvor nakon što je noćas oko jedan sat USKOK podnio istražni zahtijev i predložio određivanje pritvora. Sud treba do srijede do 24 sata ponovno ispitati osumnjičenike glede okolnosti istražnog zahtjeva, kojim ih USKOK tereti za primanje i davanje mita, odavanje službene tajne i udruživanje za očinjene kaznenog djela, kazao je Devčić.
On očekuje da će istražni sudac najvjerojatnije sutra ispitati osumnjičene. Nakon toga sud treba odlučiti hoće li protiv šestero osumnjičenih, među kojima su i tri potpredsjednika HFP-a, otvoriti istragu i odrediti pritvor, koji USKOK traži zbog opasnosti utjecanja na vjedoke i ponavljanja kaznenog djela. U toj fazi istražnog postupka sudac može odrediti pritvor do mjesec dana, rekao je Devčić.
Zasad su u pritvoru Josip Matanović, Robert Peša, Ivan Gotovac, Igor Petlevski, Asja Piplović i Mladen Jandriček. Uz šestero pritvorenih, USKOK još tereti Jurja Parazajdera, koji je u bolnici jer mu je pozlilo, te Svjetlana Stanića, za kojeg je jučer rečeno da je u bijegu. Devčić je rekao da je jedna od mogućnosti da sudac u bolnici ispita Parazajdera, ali to ovisi o njegovom zdravstvenom stanju.Nakon što je sud jučer izvijestio da je Stanić u bijegu, Stanić se javio priopćenjem u kojem tvrdi da nije u bijegu i da je na vlastitu inicijativu kontaktirao zagrebačku policiju. Devčić to nije želio komentirati jer, rekao je, to je policijski dio posla. HRT

19. lipnja 2007.
MANIFESTACIJA Na 27. požeškoj kulenijadi 7 zlatnih, 29 srebrnih i 15 brončanih medalja
Petica ovogodišnjem slavonskom kulenu
Kulene na ocjenu donijelo je 54 proizvođača slavonskog kulena-kulina; imena dobitnika objavit će se 28. lipnja
Zdravko SEVER
POŽEGA - Čiji je kulen ove godine najbolji znat će se 28. lipnja, kad će na završnoj priredbi Požeške kulenijade biti predane zlatne, srebrne i brončane medalje te proglašen ukupni pobjednik. Tada će i posjetitelji priredbe, nakon degustacije, izabrati svog ovogodišnjeg favorita.

Slatke muke
Uglavnom, ovih je dana Požega središte proizvođača slavonskog kulena, delicije koja je kvalitetom i specifičnošću postala nezaobilazna na menijima u i izvan Hrvatske.
Organizator i 27. kulenijade Turistička je zajednica TZ) grada Požege, a suorganizator Županijska obrtnička komora dok su pokrovitelji Županija požeškoslavonska i Grad Požega. Početkom protekloga vikenda svi zainteresirani proizvođači kulena a takvih je u Slavoniji nemali broj, udruženi u Udrugu proizvođača domaćeg slavonskog kulena-kulin, stigli su u Požegu.

Njih 54 donijelo je kulene na ocjenu a Povjerenstvo, na čijem je čelu poznati stručnjak za preradu mesa dr. Krsto Benčević, nije imalo nimalo laku zadaću da u obilju kvalitete odaberu prve među jednakima.

Posao je potrajao, a u ponedjeljak ujutro Povjerenstvo je izašlo s rezultatima svoga rada. Međutim, nabrojene su samo medalje, a nositelji će biti objavljeni na završnoj svečanosti.

Prema izvješću Povjerenstva, od donesenih kulena sedam je osvojilo zlatnu medalju, 29 proizvođača okitit će se srebrnom te 15 brončanom medaljom.

Prema riječima predstavnika Povjerenstva Jelenka Topića, nije bilo lošeg kulena; ovogodišnja kvaliteta slavonskog kulena zadovoljit će i najprobirljivije sladokusce. Na završnoj svečanosti bit će proglašen ukupni pobjednik koji će biti za korak ispred drugih proizvođača. Bit će zanimljivo vidjeti i hoće li se ocjene stručnjaka poklopiti s ukusom posjetitelja završne priredbe koji će također pod šifrom moći kušati kulen svih 54 >natjecatelja<.

U Požegi su uz kulen vezani veliki planovi; kako oni uz razvoj seoskih obiteljskih gospodarstava koji bi se isključivo ili uglavnom bavili proizvodnjom domaćeg slavonskog kulena tako i uz turizam. Predsjednik TZ-a Bruno Horvat ponovo ističe da od kulena žele stvoriti prepoznatljiv slavonski i hrvatski prehrambeni brand zbog kojeg će, kao i zbog dobrog vina, turisti posjećivati Požegu i njezinu okolicu. Vjesnik

19. lipnja 2007.
UZGOJ Vrhunska genetika iz brodskog Centra za stočarstvo
Grla europske kvalitete
Radi razvoja uzgoja povezali su se s europskim uzgojnim centrima iz Austrije i Njemačke. Brodski centar je i prvi hrvatski centar izvoznik sperme i to u BiH
SLAVONSKI BROD - Kvalitetna genetika jedan je od temeljnih preduvjeta za ozbiljnu i konkurentnu stočarsku proizvodnju.

Shvatili su to i u brodskom Centru za stočarstvo kojim već treću godinu rukovodi dr. vet. Dubravko Viduč. Iako je brodski Centar, s 12 bikova i 20 nerastova, najmanji po broju rasplodnjaka prvi je u kvaliteti rasplodnjaka, a direktor Centra najavljuje i širenje proizvodje na 20 bikova i barem 40 nerastova.

U uzgojnom su radu u posljednjih godinu i pol napravljeni veliki pomaci, prije svega sklapanjem ugovora o partnerstvu s austrijskim i njemačkim centrima. Osim toga, brodski Centar za stočarstvo je i prvi hrvatski centar izvoznik sperme i to u susjednu Bosnu i Hercegovinu. >Borimo se da uzgojna vrijednost svih naših bikova i nerastova bude na europskoj razini. Stoga smo se povezali s europskim uzgojnim centrima iz Austrije i Njemačke<, kaže direktor Viduč. Rezultat partnerstva je da je brodski Centar u posjedu jednog od najboljih europskih bikova - Mala - čija je uzgojna vrijednost 141, što Hrvatska do sada nije imala.

Viduč dodaje da je dobivanje licence za izvoz najbolji dokaz da Centar ispunjava većinu europskih kriterija. >Nadam se da ćemo za dvije godine dobiti i licencu za rad u Europi, a jedan od uvjeta je preseljenje iz urbane sredine koja nas na neki način ugrožava<, naglašava Viduč. Kvalitetu uzgoja u brodskom Centru za stočarstvo su potvrdili i stručnjaci Hrvatskog stočarskog centra na čelu s Franjom Poljakom koji su u ponedjeljak ocjenjivali nerastove i bikove. Svi su prve klase, a najbolju ocjenu je dobio bik Stribor.

>Sve ono što ne može biti napredak u uzgoju mi eliminiramo iz Centra, što je skup i ekonomsko teško isplativ posao, ali i jedini uvjet da se održimo u vrhu uzgojnog rada<, ističe Viduč. Dodaje da je svaki rasplodnjak koji se pojavi na inozemnom tržištu potvrda uzgojnog rada Centra, tim više što je Europa u govedarstvu i svinjogojstvu ispred Hrvatske 20 pa i 30 godina, odnosno pet do šest generacijskih intervala u govedarstvu, te čak 20 generacijskih intervala u svinjogojstvu, što domaći uzgoj teško može dostići ako ostane zatvoren isključivo u hrvatskim okvirima. [Anita Benić], Vjesnik

19. lipnja 2007.
Međunarodni arhitektonski natječaj 'Novi Put Svile - Kulturni Park'
Arhitektonski studio 3LHD osvojio prvu nagradu
U kineskom gradu Xi'anu, nekadašnjoj prijestolnici i svjetskom turističkom odredištu, gdje se nalazi grobnica Ratnika od terakote, hrvatski arhitektonski studio 3LHD osvojio je 1. nagradu na međunarodnom arhitektonskom natječaju Novi Put Svile - Kulturni Park
Grad Xi'an, kineska prijestolnica tijekom 13 dinastija, želi ponovo postati kulturno središte Kine te je 2006. raspisao arhitektonski natječaj za tematski park. To je dio šireg projekta, nazvanog Park Novog Puta Svile, čiji je cilj istražiti utjecaj globalnih komunikacija na prožimanje kultura, jer Xi'an je, kao nekadašnje polazište drevnog Puta svile, jedno od mjesta na kojima su se Europa i Azija dodirivale i gdje su komunicirale.
Arhitektonski je zadatak bio na lokaciji novog parka s jezerom osmisliti i izraditi 9 različitih područja s 9 pripadajućih kuća - "kulturno-povijesnih zona" - što bi predstavljalo 9 regija na koje je utjecao Put svile, od Europe (Zapadna, Istočna, Mediteran i Skandinavija), preko Male Azije (turska i hebrejska zona), do Perzije te konačno Kine. U prvom krugu su pozvani međunarodni timovi da ponude koncept za njihovu regiju - destinaciju.
Zatim su u drugi krug odabrana 24 projekta uglednih arhitektonskih timova iz cijelog svijeta, među kojima je bio i 3LHD. Između njih je internacionalni žiri izabrao 7 radova za svaku od 7 destinacija. Za područje Istočne Europe 1. nagradu su osvojili arhitekti iz studija 3LHD. Hrvatski arhitekti su se tako našli u društvu odabranih arhitekata, kao što su Massimiliano Fuksas, Snohetta architects, Nox, WorkAC i drugi. Liderpress

19. lipnja 2007.
Nikola Zrinski najbolji na viteškom turniru
Piše: Senka Susović
Foto: Krunoslav Pavlina/ CROPIX
GORNJA STUBICA - Pobjednik ovogodišnjega viteškog turnira, održanoga u Gornjoj Stubici na prostoru dvorca Oršić, u organizaciji Muzeja Seljačkih buna, jest Nikola Šubić Zrinski, koji je u najatraktivnijem dijelu turnira - viteškom dvoboju na konjima - uspješno svladao svoje protivnike.
Ispreplećući maštu ali i stvarne spoznaje o životu ljudi u srednjem vijeku, organizator je i ove godine posjetiteljima ispričao zanimljivu priču s kraja 16. stoljeća o viteškom turniru koji je bio svojevrsna priprema vitezova prije odlaska u rat.
Zahvaljujući iskusnim kaskaderima, oživljeni su likovi baruna Petra II. Rattkaya, Nikole Zrinskog, grofa Mihajla Konjskog, Nikole VII. Banffyja, Ivana Alapića i viteza Turjaškog koji su se okupili na poziv domaćina susreta grofa Ivana Petričevića.

Oko 5000 posjetitelja uživalo je u vještinama vitezova na konjima, sječi lubenica mačem s konja u trku, gađanju vjenčića različitih veličina i bacanju kratkog koplja u trku, u kojima se najbolji pokazao Petar II. Rattkay, ali i dokoličarenju dvorskog plemstva.
Dojmljiv je bio i napad na neprijateljsku utvrdu u kojem su sudjelovali Tahijevi puškari, Družba vitezova zlatnog kaleža i Vitezovi zelingradski koji su u večernjim satima izveli vatreni spektakl katapultiranjem vatrenim kuglama. Kako su se borili Landsknechti vojnici plaćenici demonstrirala je pak viteška skupina iz Češke Markus M.
Nije nedostajalo ni popratnih sadržaja, poput dječjeg viteškog turnira, kazlišnih predstava i igraonica.
Posjetitelji su mogli razgledati vojnički logor, srednjovjekovni sajam i stalni postav Muzeja seljačkih buna te se i sami okušati u nekim od viteških vještina. Nježniji dio publike mogao je uživati u renesansnoj glazbi i plesovima, a dašak Irske u Zagorje unijela je glazbena skupina Slip. Posjetitelje je ove godine posebno oduševio nastup etno akustičnog benda Afion.
- Muzej seljačkih buna prvi je počeo s organizacijom ovakvih događaja i jedini smo pravi viteški turnir u Hrvatskoj. Cijeli smo proizvod osmislili kao kulturno-turističku atrakciju te se ova manifestacija u proteklih šest godina profilirala kao jedinstveno događanje prepoznato na razini cijele Hrvatske, što dokazuje i velik broj posjetitelja - rekla je ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Goranka Horjan. Jutarnji list

19. lipnja 2007.
ATRAKCIJA Na šibenskoj rivijeri održano nesvakidašnje međunarodno natjecanje snagatora
Mišićavci u Srimi
Jadranka KLISOVIĆ
SRIMA - U maloj Srimi ovoga je vikenda održano veliko ekipno međunarodno natjecanje snagatora iz Mađarske, Slovenije i Hrvatske koje je pobudilo veliko zanimanje mještana, ali i turista, ponajviše Mađara. Na natjecanju u organizaciji svjetske Strongman federacije, nastupio je i Laszlo Fekete, najjači Mađar svih vremena, koji je 1993. i 1996. bio europski prvak, a 1991. osvojio i prestižu titulu svjetskog prvaka u strongmanu.

Prvi su put nastupili i natjecatelji iz Hrvatske, snagatori Marin Vlahović i Luka Zuber iz BK >Zagreb<. Naši se momci dosad nikad nisu natjecali u tim disciplinama pa zadnje mjesto ne treba čuditi. Ovo im je, naime, bio prvi susret s metalnim kuglama i ostalim rekvizitima. >Sretni smo zbog odmjeravanja snaga u novim disciplinama koje su u svijetu popularne i gledane. Nastupili smo uz najjačeg Mađara i to je velika stvar<, rekli su nam Marin i Luka, nimalo nesretni zbog zadnjeg mjesta. Ispred njih su bili Slovenci, a prvi, očekivano, snagator Feketa i njegov sin istog imena i prezimena.

Njihov nastup bio je velika atrakcija. Tamo gdje su se ostali mučili i sa samim podizanjem rekvizita, dvojac Fekete stvar je odrađivao brzom šetnjom ili čak trkom, što je izazvalo oduševljenje gledatelja. Osim iznimne snage pokazali su i odličnu tehniku koja je također vrlo bitna kao i raspored energije, pravilno podizanje rekvizita...

Snagatori su se natjecali u pet disciplina - stones, tyre flip, medley, farmers walk i power stairs. Prva, dizanje velikih metalnih kugli teških 100, 120, 130, 145, 165 i 195 kg na visoko postolje bila je velika atrakcija. Najveći je problem hvatanje kugle koja je nekima stalno bježala iz ruku. No, ocu i sinu Feketi one nisu bile problem kao ni iduća disciplina u kojoj je otac najjači na svijetu - podizanje 485 kg teških guma i njihovo prevrtanjepo stazi. U trećoj disciplini nosio se 180 kg težak betonski >trokut< koji je Laszlo stariji nosio kao od šale, dok je drugima to išlo mnogo teže. U četvrtoj su >teškaši< nosili betonske >torbe< teške po 130 kg . Naši su bili jako dobri, a dvojac Fekete opet se - lagano prošetao.
Vjesnik

18. lipnja 2007.
Gotovo 60 tisuća ljudi pjevalo s Thompsonom
Publika, za koju se činilo da je u svakoj pjesmi dosegnula vrhunac delirija, od početka do kraja koncerta probdjela je na nogama pjevajući sa svojim idolom stihove pjesama. Za njima nisu zaostajali ni gosti u počasnim Vip-ložama.

ZAGREB - Otprilike 60 tisuća ljudi (koliko ih je 'pobrojao' Večernji list) na Maksimiru palo je u trans kada se uz melodiju pjesme "Početak" na velikoj pozornici pojavio Thompson.

Publika, za koju se činilo da je u svakoj pjesmi dosegnula vrhunac delirija, od početka do kraja koncerta probdjela je na nogama pjevajući sa svojim idolom stihove pjesama. Za njima nisu zaostajali ni gosti u počasnim Vip-ložama.

Nakon subotnje odgode koncerta zbog olujnog nevremena, mnogi su bili skeptici hoće li u nedjelju navečer Thompson napuniti Maksimir. Sudeći po registarskim oznakama automobila i autobusa, te transparentima na stadionu - od Mostara, Melbournea, Frankfurta, Dalmacije, Vukovara, Slavonije, mnogi su subotnji posjetitelji ostali u Zagrebu dočekavši veliki koncert u Maksimiru.

- I sjekire da padaju ne bi nas zaustavile da ponovno dođemo u Maksimir - kaže grupa Thompsonovih obožavatelja iz Udbine, predvođena fra Nediljkom Knezovićem. Sa sobom su donijeli i transparent od 10 metara, kao i 20-ak fanova iz Melbournea s natpisom: "Volimo Thompsona, Melbourne". Na Thompsonovu repertoaru u Maksimiru podjednako su bile zastupljene pjesme s novog i hitovi sa starih albuma koje publika očito nije zaboravila, piše Večernjak.

- Hvala što ste došli. Nije nas Bog ostavio. Večeras ćemo otpjevati koncert koji smo pripremali mjesecima. Budimo ponosni i dostojanstveni. Hvala vam što cijenite i volite moje pjesme - rekao je Thompson posebno pozdravivši branitelje, invalide, obitelji poginulih heroja, generale i ostale goste. Pjevajući pjesmu "Neću izdat ja", Thompson je jednim krakom pozornice duge 50-ak metara došao do sredine igrališta pjevajući zajedno s publikom, a kod pjesme "Moj dida i ja", nebo nad Maksimirom obasjao je vatromet.

- Mene danas napadaju da smo fašisti, nacisti, a tako i sve vas koji ste ovdje, no mi to nismo. Mi smo hrvatski domoljubi. Poručujemo svima da postoje snovi kojih se nikada nećemo odreći jer ova je zemlja stvorena krvlju i znojem - istaknuo je Thompson uz veliko odobravanje publike koja je odgovorila: "U, boj, u boj, za narod svoj!

18. lipnja 2007.
AKCIJA 'MAESTRO' DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO, USKOK, POLICIJA I SOA NAKON GODINU DANA PRAĆENJA PRIVELI ŠESTERO ČELNIKA FONDA ZA PRIVATIZACIJU, SEDMI U BIJEGU
S podmetnutih 800 tisuća eura agenti razbili korupcijski lanac šefova HFP-a
Istražitelji USKOK-a trenutačno su zapečatili Fond, a glavni državni odvjetnik Mladen Bajić najavio je da će zbog očigledne korupcije biti dovedene u pitanje sve dosadašnje odluke o prodaji imovine i dionica

U operativnoj akciji "Maestro" u subotu ujutro, u šest sati, policija je privela šest osoba zbog sumnje u zloporabu ovlasti i stjecanje protupravne materijalne koristi. Od tih šest, trojica su potpredsjednici Hrvatskog fonda za privatizaciju, a jedna osoba je u bijegu. To je na konferenciji za novinare, održanoj u subotu u 15 sati, ustvrdio Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik, kazavši kako se akcija, zbog tri privedena potpredsjednika HFP-a, umjesto "Maestro" (to ime je akciji dao Dragan Novosel, zamjenik glavnog državnog odvjetnika) trebala zvati "Tri tenora".

Prema Bajićevim riječima, operacija "Maestro" počela je prije nešto više od godinu dana i u nju su bili uključeni Državno odvjetništvo, USKOK, MUP i SOA, a cilj akcije bilo je razotkrivanje korupcije na najširoj razini. "Ubrzo su informacije s terena pokazale kako je Hrvatski fond za privatizaciju mjesto na kojem se događa korupcija, te smo na temelju članka 180. Zakona o kaznenom postupku i na temelju novih ovlasti koje je dobila SOA na osnovi primjene Zakona o sigurnosnim službama s početka ove godine, započeli sa širokom lepezom mjera posebnih izvida i pretraga. Osnovan je specijalni tim samo za razotkrivanje korupcije u HFP-u, a akciju smo prekinuli u petak 15. lipnja, jer je jedan od osumnjičenih shvatio da ga se prisluškuje i od ostalih sudionika 'akcije' je zatražio da prestanu komunicirati telefonom i da sve pričaju u šiframa. Međutim, mi smo već skupili dovoljno dokaza, a u subotu ujutro je počela i kriminalistička istraga koja će dati šire rezultate, jer su u nju uključeni i HANFA, Ured za sprečavanje pranja novca, Državna revizija i Porezna uprava", naglasio je glavni državni odvjetnik.

Bajić je rekao kako su agenti provokatori samo za "ulazak" u posao s ljudima iz HFP-a, samo za "prvu kavu", morali platiti 50 tisuća eura, a da su sveukupno agenti provokatori morali platiti 800 tisuća eura mita ljudima iz HFP-a za dogovaranje poslova. "Moram kazati kako nam je ponestalo novca i morali smo ga na 'prikrivene' načine posuditi od Vlade RH, a inače su osobe iz HFP-a koje su tražile mito u okviru ove akcije od naših agenata zahtijevale višemilijunske iznose u eurima za sklapanje posla. Dubina korupcije u HFP-u je zbilja visoka; jedan privedeni djelatnik HFP-a već 17 godina radi u toj instituciji, i sve govori u prilog tome da se radi o jednoj strašnoj situaciji koja dovodi u pitanje većinu odluka o prodaji državne imovine i dionica koje je HFP donio", rekao je Bajić. On je kazao kako je korupcija u HFP-u bila temeljena na određivanju nižih cijena pri prodaji državnih nekretnina ili dogovaranja uvjeta natječaja za prodaju nekretnina, ili su pak partnerima u poslu otkrivane povjerljive informacije o cijenama dionica ili tvrtkama čije dionice HFP prodaje. Također su privedeni djelatnici HFP-a koristili povjerljive informacije da bi na burzi kupovali ili prodavali dionice tvrtki u vlasništvu HFP-a.

"Sve je to rađeno tako vrhunski i maestralno da bi, bez korištenja širokih mjera iz članka 180. Zakona o kaznenom postupku, bez strogog čuvanja tajne svih detalja akcije i bez vrhunskog rada svih pripadnika specijalnog tima koji je provodio ovu akciju, a na čijem je čelu ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan, bilo nemoguće ući u trag i dokazati korupcijske radnje u HFP-u", istaknuo je Bajić. Cvitan je, pak, dodao kako podjednako zapanjuje takva količina korupcije u HFP-u, kao i pohlepa djelatnika te institucije. "Svaki slučaj prodaje nekretnina i dionica za koji se utvrdi da se radilo o kriminalnim djelatnostima bit će poništen, a mi već sada provodimo mjere zamrzavanja imovine osumnjičenih osoba. Iako imamo već sada dovoljno dokaza o kriminalnim radnjama vezanim uz mito i korupciju, siguran sam da će kriminalne istražne radnje koje su započete u subotu ujutro - između ostalog smo zaplijenili sve dokumente i kompjutore HFP-a i trenutno 'zapečatili' tu instituciju - donijeti nove dokaze. U okviru toga će nam mnogo pomoći stručnjaci iz HANFA-e i drugih institucija koje su sada uključene u slučaj", napomenuo je Cvitan.

Marijan Benko, ravnatelj policije, naglasio je kako se policijska akcija privođenja osoba i prikupljanja i izuzimanja dokaza o postojanju kaznenog djela zloporabe ovlasti i stjecanja materijalne koristi odvijala u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. "U proteklih godinu dana akcija je obuhvatila 20 ljudi i 20 predmeta, obrađeno je 40 tisuća informacija, a u akcijama je već prikupljeno 350 tisuća eura pronađenih u pretraženim stanovima, automobilima, odvjetničkim i javnobilježničkim uredima. Čak smo kod jedne osobe pronašli i jedan nelegalno posjedovani pištolj. U akciji u subotu ujutro sudjelovalo je 150 policajaca", ustvrdio je Benko.

Na pitanje jesu li u ovaj slučaj upleteni i predsjednik HFP-a Grga Ivezić i predsjednik Upravnog odbora HFP-a Damir Polančec, Mladen Bajić je odgovorio kako su privedeni svi oni za koje je dokazni materijal govorio da su krivi. Prema njegovim riječima, moguće je da će daljnja istraga dovesti do još uhićenja, ali za sada nema sumnje u kriminalne radnje Polančeca i Ivezića.

Tko je tko: od kancona do investicijskih fondova

Četvorka iz HFP-a, koja je klasičnom "sting" operacijom ulovljena u korupciji, održala je čelne pozicije u Fondu i nakon 2000. i nakon 2004. godine.

Ipak, Josip Matanović, potpredsjednik za pravne poslove, apsolutni je rekorder po duljini potpredsjedničkog staža u HFP-u, gdje je angažiran posljednjih 17 godina. Dobitnik je Nagrade grada Sinja, iz kojeg potječe. U dokolici pjeva talijanske kancone i snima CD-ove u vlastitoj produkciji. U rodnom Sinju organizira, također, privatne zabave pod maskama za svoje prijatelje.

Još 2005. Vlada RH najavila je smjenjivanje Ivana Gotovca, potpredsjednika HFP-a koji vodi sektor prodaje. Umjesto njega, Fond je morao napustiti samo njegov dotadašnji šef Damir Ostović. Koliko se moglo shvatiti, smatrali su ih odgovornim za vrlo nejasne operacije u tzv. kuponskoj privatizaciji oko Liburnija Rivijera Hotela i investicijskog fonda Dom. Prije toga Gotovac je bio zaposlen u CAIB-u, talijanskom poduzeću iz Milana, koje se transformiralo u privatni investicijski fond, sa sjedištem u Ulici Ivana Lučića 2, gdje je smještena i upravna administracija HFP-a.

I Robert Peša u Fondu je sve tamo od devedesetih godina, a uhićenje ga je zateklo kao potpredsjednika zaduženog za sektor nekretnina. Čovjek za kojim se još uvijek traga je Igor Petlevski, šef Službe za prodaju nekretnina. Jasna BABIĆ

Što znaju Gotovac i Peša?

Hrvatski web portal Javno.com jučer je objavio da su uhićeni čelnici Fonda za privatizaciju tjednima bili "dobronamjerno upozoravani" na akciju koja im se sprema i posljedice koje bi mogle nastupiti, no da primjedbe nisu shvatili ozbiljno. Štoviše, tvrdi se da su Gotovac i Peša na sva upozorenja "samouvjereno odmahivali rukom".

"Mnoge je ljude u njima bliskim krugovima ujedno i iznenadilo uhićenje Gotovca i Peše, a iz razloga jer, navodno, njih dvojica imaju poprilična saznanja i o ljudima koji su odgovorni za njihova uhićenja", tvrdi Javno.com.

Suradnja bez greške

Dinko Cvitan je kazao kako su u specijalnom timu za razotkrivanje korupcije u HFP-u, čiji je on bio šef, sudjelovali specijalni djelatnici policije, zamjenik ravnatelja USKOK-a, zamjenik zagrebačkog županijskog državnog odvjetnika, SOA i Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik. "Moram kazati kako smo izvanredno surađivali sa Županijskim sudom u Zagrebu čiji je Istražni centar vrlo brzo reagirao na sve naše zahtjeve glede provođenja mjera iz članka 180. Zakona o kaznenom postupku", istaknuo je Cvitan.

Za Petlevskim se traga

Tajnik HFP-a Franjo Jozić nam se jučer javio na mobitel demantirajući da je on jedan od privedenih, te nam je rekao kako je "sramota što mediji bez provjeravanja optužuju nevine ljude". Nije htio komentirati akciju policije, USKOK-a i Odvjetništva.

Kako neslužbeno doznajemo, sva četiri potpredsjednika Fonda jučer su bili pozvani u HFP, gdje je policija zatražila da im se predaju konkretni dokumenti i kompjutori na kojima su bili podaci o slučajevima na kojima je policija radila. Također, neslužbene informacije kažu kako je nakon toga policija privela potpredsjednike HFP-a Josipa Matanovića, Ivana Gotovca i Roberta Pešu, dok četvrti potpredsjednik Velimir Kračun nije priveden.

Pozivom na mobitele ove trojke ustanovili smo da su isključeni, dok je Kračunov zvonio, ali se nitko nije odazivao, što bi također mogla biti potvrda toga da on nije priveden.

Nadalje, neslužbeno smo doznali da je dužnosnik Fonda kojeg je policija namjeravala privesti, ali ga nije našla na svim poznatim kontaktima, Igor Petlevski, šef Službe za prodaju nekretnina.

BORBA SA ZLOM NAJVEĆA ANTIKORUPCIJSKA AKCIJA U POVIJESTI NOVE HRVATSKE
Ivo Sanader nije blefirao
Mladen PLEŠE

Kada je prije nekoliko dana premijer Ivo Sanader najavio spektakularne rezultate u borbi protiv korupcije, mnogi su to protumačili kao još jedno u nizu nikada realiziranih predizbornih obećanja. No, subotnja uhićenja pokazala su da predsjednik Vlade nije blefirao: iza brave strpano je praktički cijelo vodstvo Hrvatskog fonda za privatizaciju. Najveća antikorupcijska akcija u povijesti nove Hrvatske, koja je trajala punih godinu dana, napokon je demonstrirala političku spremnost za obračun sa samim vrhom korupcijske hobotnice. Tako se prvi put jedna Vlada najozbiljnije uhvatila u koštac s najvećim zlom hrvatske države.

Uhićenje čelnih ljudi HFP-a pogrešno bi bilo protumačiti pokušajem skupljanja predizbornih poena. Ponajprije zbog toga što se operacija "Maestro" odvijala u apsolutnoj tajnosti, pa za nju nisu znali ni najbliži premijerovi suradnici. Potom, zbog toga što je započela prije godinu dana pa se nikako nije moglo znati kada će biti okončana. Osim toga, zbog nje je izmijenjeno nekoliko zakona koji su dali veće ovlasti tajnim službama i USKOK-u, zahvaljujući čemu je istraga o korupciji u HFP-u uspješno okončana.

Na kraju, neke druge akcije, poput početka suđenja generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu, uhićenja generala Ante Gotovine, slavonskoga gubernatora Branimira Glavaša ili pak Hrvoja Petrača, nisu uvijek nailazile na potporu dijela biračkog tijela. Stoga su mnogi predviđali da bi zbog toga vladajuća stranka mogla izgubiti dio birača, pa čak i izbore.

No premijer Sanader, iako je bio svjestan mogućeg nerazumijevanja dijela javnosti, ipak se odlučio na dosljedno primjenjivanje zakona, uvjeren da se jedino tako u Hrvatskoj mogu uspostaviti pravni standardi kakvi su uobičajeni u svim demokratskim državama svijeta.

Mesić: Obračun tek počinje!

Predsjednik Stjepan Mesić, po svemu sudeći, znao je za akciju Državnog odvjetništva, USKOK-a i policije čak i prije nego što je službeno objavljena vijest o uhićenjima, budući da je već u jutarnjim satima subote oštro progovorio o kriminalu u HFP-u.

"Centar korupcije, hardware korupcije, jest Fond za privatizaciju. Ne znamo gdje je software, došli smo samo do hardwarea i slomit ćemo ga", kazao je Mesić na konferenciji Igmanske inicijative.

"Pojam tranzicije u svim zemljama znači isto - u gospodarskoj sferi označava pljačku, nepravdu, prijevaru, i sve to ima posljedice u drugim sferama društvenog života", rekao je Mesić, istaknuvši da je "pljačka na čitavom prostoru izvršena uz prisustvo vlasti".

Mesić je rekao da ne traži reviziju pretvorbe, nego kazneni postupak protiv onih koji su koristili svoju poziciju da bi sebi ili drugima pribavili nezakonito imovinsku korist.

"Dozvolit ću si da posumnjam u iskreno domoljublje onih koji su sredstva sakupljena za obranu koristili za kupnju dragulja, stanova i auta", rekao je Mesić, napomenuvši da koristi ovu prigodu da poruči kako s takvima, "daleko od svog kraja, taj obračun tek počinje".

PREDSJEDNIK VLADE ZATRAŽIO DA SE PONIŠTE SVE NEZAKONITE PRIVATIZACIJE
Premijer: Raspuštamo Fond

Ovo je plod odlučnosti državnog vrha da se do kraja obračuna s organiziranim kriminalom, korupcijom i mitom - komentirao je jučer premijer Ivo Sanader akciju uhićenja nekoliko dužnosnika Hrvatskog fonda za privatizaciju. - Ovo je jedna od najspektakularnijih akcija, ali na tome nećemo stati - naglasio je Sanader, pozdravljajući operaciju MUP-a, Državnog odvjetništva i USKOK-a.

Premijer je istaknuo kako očekuje da se do kraja raščisti stanje u Fondu, da se pročešljaju svi predmeti i postupci na kojima su radili dotični dužnosnici i da se poništi svaki slučaj nezakonite privatizacije, a imovina vrati Republici Hrvatskoj.

- Vlada će vrlo brzo razmotriti mjere raspuštanja Fonda i formiranje druge institucije koja će imovinom gospodariti drugačije, ne kao ova gospoda - najavio je Sanader konkretizirajući da se razmišlja o prijedlogu Ekonomskog fakulteta o formiranju tzv. Agencije za imovinu. - Uglavnom, Fond više neće postojati - bio je odlučan hrvatski premijer.

Na pitanje nije li već prekasno za ukidanje Fonda nakon što je već 90 posto privatizacije završeno, premijer je odgovorio kako nikada nije kasno za ovakve akcije, a one će se, naglasio je, i dalje nastaviti s ciljem da se zlo zvano korupcija što je moguće više iskorijeni iz hrvatskoga društva.

Sanader je odbacio sumnje da je ova akcija odgovor na zahtjeve oporbe koja je zbog sankcioniranja privatizacijske pljačke najavila promjenu Ustava. - Neka oporba radi svoj posao, ovo nema veze s tim, ovo je akcija koja traje već neko vrijeme i sada je dala konkretne rezultate - uzvratio je premijer.

Sanader je odbio objaviti imena uhićenih dužnosnika Fonda kazavši da to nije stvar predsjednika Vlade.

Na pitanje treba li tražiti i odgovornost ministara i saborskih zastupnika koji sjede u Upravnom i Nadzornom odboru Fonda, Sanader je odgovorio da prema saznanjima koje je dobio oni s ovim nemaju ništa te da je teško spekulirati jesu li oni mogli više učiniti kako se ovo ne bi dogodilo.

- U svakom slučaju, ovo je rezultat rada ove Vlade i svih zakonskih i praktičnih mjera koje smo poduzeli - zaključio je Sanader, dodavši kako je samo za ovakve i slične akcije USKOK-u u posljednje vrijeme dodijeljeno šest milijuna kuna.
Šenol SELIMOVIĆ, Slobodna Dalmacija

18. lipnja 2007.
Suđenje Ademiju i Norcu pod promatranjem OESS-a
Piše: Snježana Pavić
ZAGREB - Danas pred Županijskim sudom u Zagrebu počinje suđenje generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu, optuženima za zločine počinjene u Lici u rujnu 1993., tijekom i nakon akcije Medački džep.
Suđenje za Medački džep jedini je proces koji je hrvatsko pravosuđe preuzelo od Haaškog suda pa će zbog toga biti pod posebnim promatranjem međunarodne javnosti, kao svojevrsni test spremnosti hrvatskog pravosuđa na procesuiranje zločina koje su počinili Hrvati.
Haaški je sud posljednjih godina desetak procesa prebacio na lokalna pravosuđa, najviše u Sarajevo i Beograd. Suđenje u Zagrebu stalno će pratiti promatrači OESS-a, ali i dvije podružnice Hvidre.
Županijsko državno odvjetništvo traži saslušanje 137 svjedoka, od kojih će 34 biti zaštićeno. Tužiteljstvo je zatražilo da se identitet tih svjedoka zaštiti tako što će oni svjed Mirko Norac na suđenje će dolaziti iz zatvora u Lipovcu, gdje služi 12-godišnju kaznu za zločine počinjene 1991. u Gospiću, a Rahim Ademi će se braniti sa slobode očiti iz posebne sobe u sudu videovezom.

U Haagu se identitet svjedoka uobičajeno štiti tako što se svjedočenje zatvori za javnost ili se prenosi iz sudnice s izmijenjenim glasovima svjedoka i skrivenim licima. Novinari će ovo suđenje pratiti na TV ekranima iz posebne novinarske sobe.

Mirko Norac na suđenje će dolaziti iz zatvora u Lipovcu, gdje služi 12-godišnju kaznu za zločine počinjene 1991. u Gospiću, a Rahim Ademi će se braniti sa slobode. Umjesto pritvora, Ademiju su određene posebne mjere opreza. Mora se redovito javljati policiji i ne smije napuštati prijavljeno mjesto boravišta.

Generalima Norcu i Ademiju sudit će se u Zagrebu po nešto blažoj optužnici nego u Haagu. Sad će im se suditi po tri točke optužnice, a u Haagu su bili optuženi za po pet točaka: za zločin progona, ubojstva, pljačku i bezobzirno razaranje naselja, odnosno za planiranje, poticanje, naređivanje i pomaganje zločina. Hrvatsko je pravosuđe preuzelo od Haaga svu dokumentaciju i sadržajno se dvije optužnice ne razlikuju.

No, u hrvatskoj su optužnici kvalifikacije zločina malo blaže jer ih se ne tereti za planiranje i naređivanje zločina, nego za njegovo nekažnjavanje.

Tereti ih se da tijekom akcije i nakon nje, od 9. do 17. rujna 1993., kao zapovjednici nisu osigurali da njihovi podređeni budu jasno upoznati s međunarodnim konvencijama o ratnom pravu, prilikom planiranja akcije i izdavanja zapovjedi nisu osigurali poštivanje tih konvencija, nisu spriječili zločine niti su kaznili počinitelje.

Tereti ih se kako su bili svjesni da za uspostavu reda i sigurnosti na oslobođenim područjima nije osigurana odgovarajuća podrška Vojne policije, pogotovo stoga što su u akciji sudjelovali uglavnom vojnici iz u ratu teško stradalog Gospića, spremni na osvetu.

Optuženi su za pretjerano i neselektivno granatiranje civilnih ciljeva u selima Čitluk i Divoselo, pri čemu je stradalo petero civila, te za mučenje i ubojstvo zarobljenika. Optuženi su za smrt 28 civila i pet zarobljenih vojnika, od kojih su neki mučeni. Neki od preživjelih svjedočit će na suđenju.

25. srpnja 2001. Haaški sud objavio optužnicu protiv Rahima Ademija za zločine u Medačkom džepu; Ademi se dobrovoljno predao i u veljači 2002. pušten privremeno na slobodu

23. kolovoza 2002. podignuta optužnica protiv generala Janka Bobetka; povučena nakon njegove smrti 29. travnja 2004.

8. srpnja 2004. Norac se u Haagu izjasnio da nije kriv po optužnici, a potom je vraćen u Rijeku u zatvor po tada nepravomoćnoj presudi od 12 godina za zločine u Gospiću 1991.

10. siječnja 2007. Zagrebački županijski sud objavio optužnicu, nakon što je usuglašena s predstavnicima Haaškog tužiteljstva

18. lipnja 2007. počinje suđenje, nastavlja se 19. i 20. lipnja, zatim od 10. do 12 i od 16. do 18. srpnja. Nakon ljetne pauze suđenje će se nastaviti u rujnu
Jutarnji list

18. lipnja 2007.
Hotel s pet zvjezdica na mjestu trošnih kuća u Tkalči
Piše: Boba Blašković
Foto: Milivoj Keber/CROPIX

Na atraktivnoj lokaciji, nasuprot Kaptol centra u Tkalčićevoj ulici, uskoro će se umjesto dviju trošnih prizemnica graditi hotel, a želja vlasnika tog zemljišta u Tkalčićevoj 85 i 87 je da sagrade manji obiteljski hotel s četiri ili pet zvjezdica koji će se uklopiti u tradicionalni ambijent Stare Tkalče.

- Prije dvije godine kupili smo od starih vlasnika trošne kuće umjesto kojih smo planirali sagraditi elitne stanove. Nakon prvotnih kalkulacija shvatili smo da je zemljište previše atraktivno zbog samog centra grada, mnoštva kafića, restorana i shopping centra te smo odlučili napraviti mali obiteljski hotel od oko 1700 kvadrata kako bi turistima ponudili kvalitetan boravak u najšarmantnijoj zagrebačkoj ulici - rekla je vlasnica zemljišta Nevenka Pavić, direktorica tvrtke Stijena Grad. Kaže kako su u pregovorima s raznim arhitektima te da projekt i dozvole za hotel još nisu ishođene.

- Nigdje nam se posebno ne žuri, ali želja nam je sagraditi hotel s domaćom atmosferom koji bi imao 20-ak soba. Prema GUP-u dozvoljena nam je gradnja četiri etaže, tako da bi hotel imao maksimalno tri kata - rekla je N. Pavić, objašnjavajući kako te trošne zgrade u Tkalčićevoj nisu ni pod kakvom zaštitom.

Tvrtka Stijena Grad navodno je trošne prizemnice nasuprot Kaptol centru kupila za oko 1,5 milijun eura, a novac je ponudila i stanarima Tkalčićeve 89.

- Ni za tri milijuna eura ne bih prodao svoju kuću od 200-tinjak kvadrata. Prema novim zakonima mogu nadograditi još jedan kat, što ću i učiniti, a nikakav novac ne može platiti ovu lokaciju - rekao je vlasnik kuće na broju 89.

Osim hotela na vrhu Tkalčićeve, trebala bi se početkom srpnja otvoriti i prva privatna ugostiteljska škola u Hrvatskoj, a idejni začetnik te ideje je Miljenko Marjančić koji će i podučavati buduće ugostitelje.

- Ta bi škola bila idealna za prekvalifikaciju ljudi i konobara koji imaju iskustva, ali nemaju stručno obrazovanje. U Tkalčićevoj 79 nakon dovršetka nove zgrade planiramo otvoriti prvu takvu školu, koju bi se moglo pohađati i u večernjim satima - rekao je Marjančić. Jutarnji list

18. lipnja 2007.
ZALOG ZA BUDUĆNOST SREDINOM 2008. SVA ĆE RODILIŠTA U HRVATSKOJ BITI UKLJUČENA U AKCIJU POHRANJIVANJA KRVI IZ PUPKOVINE
Donatori matičnih stanica i st-bebe
Prikupljanje umbilikalne krvi u splitskom rodilištu starta na jesen; prikupljene stanice pohranjivat će se u banci "Ana Rukavina" na Zavodu za transfuziologiju u KBC-u Zagreb, a služit će kao transplant koji zamjenjuje oboljelu koštanu srž

U splitskom rodilištu na jesen počinje prikupljanje krvi iz pupkovine nakon poroda, a prikupljene matične stanice pohranjivat će se u banci na Zavodu za transfuziologiju u KBC-u Zagreb, koja nosi ime preminule novinarke Ane Rukavine. Pohranjene matične stanice služit će kao transplant koji zamjenjuje oboljelu koštanu srž, a ta je banka, kako ističe jedan od njezinih osnivača dr. Mirando Mrsić, inače hematolog na Rebru, veliki korak naprijed u poboljšanju skrbi za pacijente sa zloćudnim bolestima krvotvornog sustava.

Zagreb kreće prvi
Prije Splita, organizirano prikupljanje krvi iz pupkovine (umbilikalna krv) počinje u Zagrebu - starta se krajem ovog mjeseca s Ginekološkom klinikom u Petrovoj, gdje je pristanak za taj postupak, kako ističe dr. Mrsić, već dalo 15 trudnica. Nakon Petrove na redu su bolnica Sveti Duh i Merkur, te ostala zagrebačka rodilišta, a na jesen će se, prema riječima dr. Mrsića, uz KB Split uključiti KBC Rijeka i KB Osijek, dok bi se sva ostala rodilišta u Hrvatskoj trebala obuhvatiti do sredine 2008. godine.

Za početak će se, objašnjava dr. Mrsić, krv prikupljati za dobrovoljnu banku matičnih stanica koja će se služiti svim bolesnicima, a kao sljedeći korak najavljuje se organiziranje obiteljske banke u kojoj će se pohranjivati umbilikalna krv za eventualnu bolest člana obitelji. Pri kraju je izrada pravilnika Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi koji će, među ostalim, regulirati prostorne, stručne i tehničke uvjete za uzimanje i pohranjivanje matičnih stanica iz pupkovina, kao i odnos dobrovoljne i privatne banke, i to u omjeru 70 prema 30.

Dr. Mrsić ističe kako kapacitet banke nije ograničen, a u zagrebačkim rodilištima vjeruju kako će, prema do sada iskazanom interesu rodilja, umbilikalnu krv pohraniti njih pet do deset posto godišnje. U Splitu, međutim, interes, iznosi dr. Ivica Tadin, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode, za sada nije velik. Tek nekoliko trudnica zanimalo se za ovaj postupak pa je, dodaje dr. Tadin, potrebno još raditi na edukaciji stanovništva.

Radi se, napominje dr. Mrsić, i na edukaciji medicinskih djelatnika, odnosno ginekologa i posebice sestara primalja, jer je svjetska praksa za krv iz pupkovine uzimaju sestre. Riječ je, objašnjava dr. Mrsić, o relativno jednostavnom i za majku i dijete bezopasnom zahvatu, ali je nužna edukacija kako bi se iskoristilo što više te krvi.

Postupak ne zahtijeva promjenu uobičajenog postupka vođenja poroda, a nakon što se krv uzme, ona će se u roku od 24 do 48 sati transportirati u zagrebačku banku, gdje će se čuvati u tekućem dušiku. Zaklada "Ana Rukavina" u početku će financirati dobrovoljnu banku, koja će se kasnije, navodi dr. Mrsić, financirati sredstvima uplaćenim za čuvanje krvi u obiteljskoj banci. Ugovor između banke i roditelja sklapat će se na 18 godina, odnosno do djetetove punoljetnosti, koje će nakon toga odlučiti što će učiniti sa svojim matičnim stanicama.

Krv iz pupkovine bogat je izvor nezrelih krvotvornih matičnih stanica, koje su ishodišne stanice našeg tijela. Za sada se koriste kao transplant u slučaju oboljenja koštane srži, odnosno u liječenju leukemije i limfoma. U svijetu je do sada obavljeno više od tisuću transplantacija krvi iz pupkovine, a rezultati su pokazali odličan oporavak krvotvornog sustava nakon zahvata. U Hrvatskoj je prvo presađivanje obavljeno 1992. godine, što je bio drugi takav zahvat u svijetu. Matične stanice iz pupkovine u Zagrebu su presađene sestri jedne bebe, čija je umbilikalna krv uzeta, a pacijentica je danas zdrava djevojka. U budućnosti će se, prema najava znanstvenika, umbilikalna krv koristiti i za liječenje nekih tumora, bolesti srca i krvnih žila, multiple skleroze, dijabetesa...
Slobodna Dalmacija

18. lipnja 2007.
Hrvatska baština na BBC Worldu
TV kuća BBC World u srpnju će emitirati 30 minutnu reportažu o Hrvatskoj, kao rezultat nedavna boravka njihove ekipe na području Kvarnera, Istre i Zagreba. U organizaciji Hrvatske turističke zajednice obišli su Mošćeničku Dragu i otok Cres gdje su u mjestu Beli snimali reportažu o bjeloglavom supu, zakonom zaštićenoj vrsti koja je u većini europskih zemalja izumrla. Na tom su otoku posjetili i ekološki centar Caput insule, koji se brine o zaštiti bjeloglavih supova, a kao posebno njegovan dio sjevernog dijela otoka Cresa odredište je brojnih posjetitelja, ljubitelja prirode i ptica. Britanska TV ekipa posjetila je i NP Brijune i Pulu. Posebno su ih zainteresirale prirodne ljepote i razvoj golf-turizma u Hrvatskoj. Za boravka u Zagrebu snimili su i brojne reportaže o životu glavnog hrvatskog grada. (www.poslovni.hr)

18. lipnja 2007.
Markicu IQ imat će 324.870 butelja malvazije 23 vinara
Piše: Silvana Fable
Foto: Srećko Niketić/CROPIX
Obilazak vinograda, vinara i podruma obavlja se nekoliko puta, a kontrolu prolazi i ona malvazija s markicom IQ koja je već na tržištu
PULA - Istarska razvojna agencija IDA drugi je put dodijelila istarskim proizvođačima malvazije oznaku Istarska kvaliteta, odnosno markicu IQ.
Markicu IQ - Istarska kvaliteta za istarsku malvaziju 2006. dobila su 23 vinara, a u konkurenciji je bilo njih 26. Markicu će imati 324.870 butelji istarske malvazije koja je proizvedena u vinogradima na površini od 41,65 hektara .
Tijekom dodjele markice predsjednik Savjeta za dodjelu oznake kvalitete za istarsku malvaziju, mr. Mario Staver, naglasio je da je ona dokaz vrhunske kvalitete bijelog vina.
- Obilazak vinograda, vinara i podruma obavlja se nekoliko puta godišnje, a kontrolu prolazi i vino koje se već nalazi na tržištu - rekao je Staver i dodao da su kriteriji kemijske analize i senzorskog ocjenjivanja stroži u odnosu na državne, potrebne za dobivanje dozvole za prodaju kvalitetnih vina.
Na svečanoj dodjeli naglašeno je kako markica IQ označava vina visoke kvalitete proizvedena od grožđa sorte malvazija istarska, a ujedno je i poticaj za razvoj proizvodnje tog autohtonog istarskog vina.
- To je poticaj i za podizanje razine kvalitete istarske malvazije i proizvodnih tehnologija, a ujedno i promocija i mogućnost bolje prodaje istarske malvazije na domaćem i svjetskom tržištu - napomenuo je direktor IDA-e, Darko Lorencin.
Istarski župan Ivan Jakovčić, koji je 23 vinara uručio i prigodna priznanja, rekao je da je istarska malvazija dio istarskoga regionalnog identiteta, ali i "naša svakodnevica, dio baštine i kulture".
- Istarska malvazija prepoznata je kao najkvalitetnije bijelo vino u Hrvatskoj - ustvrdio je župan Jakovčić.
Prve IQ markice nalijepljene su lani na butelje vina iz berbe 2005. godine. Za tu berbu podijeljeno je ukupno 230.000 markica, a dobilo ih je 20 od 24 prijavljena vinara.

Popis dobitnika Istarske kvalitete

Markicom IQ diče se Vina Cattunar, Vina Kozlović, Ravalico, Vina Matošević, Nelo Cossetto, Giacometti, Moscarda, Franko Radovan, Peter Poletti, Petar Šuran, Albino Legović, Ivan Damjanić, Frnac Arman, Pilato, Geržinić, Duvilio Zigante, Rossi, Livio Benvenuti, Vivoda, Miljenko Matić, Marino Markežić te tvrtke A.T.C. d.o.o. (Coronica), Degrassi i Agrolaguna.

18. lipnja 2007.
HRVATSKI DNEVNIK OVOGA LJETA ČEŠKI TURISTI NA JADRANU NAJNOVIJE VIJESTI ČITAT ĆE NA MATERINSKOM JEZIKU - TISKANE U SD
Češke novine stigle na more
"Chorvatsky denik" imat će nakladu od 10.000 primjeraka; sadržavat će vijesti iz domovine, te vijesti i zanimljive priče iz Hrvatske koje će prikupljati nekoliko čeških novinara - kaže šarmantna Zita Strnadova, projekt-menadžerica "Hrvatskog dnevnika"
piše Divna ZENIĆ
snimio Joško ŠUPIĆ
Oko 800.000 čeških turista, koliko ih se i ove sezone očekuje na Jadranu, prvi će put imati priliku na ljetovanju čitati "friške" dnevne novine na materinskom jeziku. "Chorvatsky denik" ili, u prijevodu, "Hrvatski dnevnik" na tržište izlazi sljedeći tjedan i do konca ljeta tiskat će se u "Slobodnoj Dalmaciji".

- Do sada su češki državljani mogli samo kupiti novine iz domovine koje su u Hrvatsku stizale s dva dana zakašnjenja. No, sada im omogućujemo da svaki dan tijekom ljetovanja na kioscima imaju novine sa svježim vijestima iz Češke i Hrvatske. "Chorvatsky denik" moći će, po cijeni od šest kuna, kupiti na 180 prodajnih mjesta duž cijele obale - ističe Zita Strnadova, projekt-menadžerica "Hrvatskog dnevnika", rodom iz Praga, koja u Splitu posljednjih desetak dana priprema teren za izlazak novina.

Priče iz Hrvatske

"Hrvatski dnevnik" zamišljen je, objašnjava, kao još jedno izdanje "Denika", koji u Češkoj već ima 75 različitih regionalnih izdanja. Naklada mu je, napominje 28-godišnja Strnadova, 335 tisuća primjeraka, uz 1,3 milijuna čitatelja dnevno.

Hrvatsko izdanje će na 32 stranice sadržavati vijesti iz domovine, koje će se i pripremati u Češkoj, te vijesti iz Hrvatske, koje će dijelom biti agencijske, a dijelom će ih prikupljati češki novinari koji su došli na Jadran. Početna naklada bit će 10.000 primjeraka, a osim što će novine tiskati, "Slobodna Dalmacija" će pomoći i njihovoj distribuciji.

- U Hrvatskoj će raditi troje do pet naših ljudi. Putovat će po cijeloj obali i tražiti zanimljive priče. Tekstovi će, u pravilu, biti ležerniji jer smatramo kako ljudima na ljetovanju ne trebaju crne teme. Savjetovat ćemo češkim turistima što na Jadranu trebaju vidjeti i posjetiti, donosit ćemo im priče o Hrvatskoj i Dalmaciji kakvu do sada nisu poznavali. Već sam, primjerice, razgovarala s jednom češkom državljankom koja je ovdje udana i koja će govoriti o hrvatskoj arhitekturi, običajima... - iznosi Strnadova.

Savjeti za češke turiste

Tekstovi će, dodaje, sadržavati i savjete za češke turiste o sigurnom ljetovanju, s obzirom da ih nekoliko svake godine strada na Jadranu. Projekt-menadžerica ističe kako je već kontaktirala i s češkom konzulicom Veronikom Honclovom jer im je zajednički cilj da njihovi sunarodnjaci što manje pune stranice crne koronike u hrvatskom tisku.

Split je magičan!
- U Splitu sam prije nekoliko godina bila samo u prolazu, kada sam s dečkom ljetovala u prekrasnim Brelima. Volim i Omiš jer sam opčinjena gusarima, no Split je nešto posebno, magičan je. Kada sam prvi put bila u Dioklecijanovoj palači, ostala sam bez teksta. Riva je također prekrasna!

Obožava more; bavi i ronjenjem, a oduševljena je što s balkona iznajmljenog stana u Vukovarskoj ulici pogled istodobno puca i na more i na planine. Prije Splita je pola godine, također zbog posla, provela u Africi i Egiptu. I ondje joj je, kaže, bilo lijepo, no u Splitu se osjeća kao kod kuće, a njezine dojmove, zaključuje, dijeli i većina čeških državljana koji se svako ljeto vraćaju Hrvatskoj. Slobodna Dalmacija

15. lipnja 2007.
Stoljetni simbol Splita
Irena DRAGIČEVIĆ
SPLIT - Najpoznatije splitsko kupalište - Bačvice, na kojem se i ove godine, šesti put zaredom, zavijorila Plava zastava, simbol najvišeg europskog ekološkog standarda, ove bi godine trebala uprihoditi 1,4 milijuna kuna te zaraditi 40.000 kuna. To, naime, planira tvrtka Bačvice plaža d.o.o. - u kojoj 51 posto udjela ima Konstruktor inženjering, a 49 posto Grad Split - jedan od pionira u primjeni modela privatnojavnog partnerstva u državi.

Lani je tvrtka, osnovana 2001., uprihodila više od 1,2 milijuna, a dobit od 20.935 kuna uložila je u razvoj kupališta koje je već stoljećima - simbol Splita.

>Ideja je bila da Grad i Konstruktor inženjering kroz zajedničku tvrtku osmisle upravljanje i održavanje svih sadržaja u uvali te da se podigne razina kupališta kako bi zajednički objekt imao uređenije i komercijalno prihvatljivije okružje za poslovanje i amortizaciju uloženog novca. Početna je pretpostavka bila da Grad godišnje izdvaja 700.000 kuna<, kaže predsjednik Uprave tvrtke Bačvice plaža Vice Dodig. Grad je prve godine po osnutku izdvojio tih 700.000 kuna, druge godine 400.000, a treće 200.000, no već godinama u proračunu tu stavku uopće nema. Plaža se stoga samofinancira, a tvrtka o uvali brine cijelu godinu. U 2007. na tekuće bi se održavanje uvale trebalo utrošiti 440.000 kuna, na investicijske troškove 210.000, a na troškove poslovanja tvrtke 680.000 kuna.

Uvala Bačvice duga je 600 metara , a pijeskom je prekrivena gotovo trećina prostora. Plaža je kultno piciginsko igralište na kojem se svake godine igra Svjetsko prvenstvo u piciginu. Ove godine Bačvice slave i 99. obljetnicu prve vaterpolske utakmice tamo odigrane.

UREĐENJE BAČVICA
Akvarij za dva milijuna eura

Splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić najavio je i da će Bačvice konačno dobiti akvarij, za koji prostor u plažnom objektu već postoji, no koji zahtijeva gotovo ulaganje dva milijuna eura. Prema Puljićevim riječima, akvarij će urediti Konstruktor inženjering o svome trošku, a troškove održavanja zajednički će snositi osnivački tvrtke Bačvice plaža. Vjesnik

15. lipnja 2007.
Hrvatski oglas za FIAT
Na svjetskom natječaju za najbolji oglas novog automobila Fiat 500, nasljednika popularnog fiće, pobijedio je rad hrvatskog copywritera Igora Mladinovića. Za promociju svoje nove automobilske uzdanice tvrtka Fiat je na interentskoj stranici raspisala natječaj za oglas koji na najbolji način promovira taj legendarni automobil, a prvu nagradu od 3300 pristiglih radova osvojila je serija tiskanih oglasa Igora Mladinovića. U njegovim je radovima taj popularan automobil uspoređen s velikim povijesnim ličnostima koje su promijenile svijet u pozitivnom smislu, ali više nisu s nama, dok se Fiat 500 vraća još jednom. Oglas će biti iskorišten u jednoj od Fiatovih kampanja, a Mladinović je kao nagradu osvojio novi Fiat 500 i jedno tjedni boravak na međunarodnom oglašivačkom festivalu u Cannesu. [D. Vukoja], Vjesnik

15. lipnja 2007.
AKCIJA ODVODNJA FENOMENALNI REZULTATI ANALIZA ČISTOĆE MORA
Plava zastava i na zadarsku rivu
Od konca ožujka kad su puštene u rad crpne stanice Foša i Poluotok, more uz zadarsku rivu pročistilo se do savršenstva. Ppsljednji podaci pokazuju da nema više zagađenja
Edvard ŠPRLJAN
Desetogodišnji napori gradske uprave i zadarske "Odvodnje" za sanaciju brojnih ispusta koji su onečišćavali more pokazuju sve vidljivije rezultate. Najnoviji podaci o čistoći mora uz zadarsku rivu naprosto su nevjerojatni jer pokazuju po svim parametrima rezultat - nula!

Rezulati ne da su u granicama dopuštenog nego naprosto više nema ni jednog jedinog traga otpadnih voda! A prije nepunih dvadesetak godina bilo je nemoguće bilo gdje ući u more, ne samo na rivi nego i na plažama.

- Prema podacima iz nacionalnog programa SFRJ za praćenje čistoće mora iz 1989. godine, u Zadru se čistoća mora mjerila na 11 točaka od Dikla do Punte Bajlo, a more je bilo zagađeno iznad dozvoljenih granica čak na šest mjesta. Kolovare na dva mjesta, pa Bazen, Nova riva, uvala Maestral i Puntamika. U posljednjih smo deset godina od nekad stotinu otvorenih ispusta u more sanirali više od 90, more je čisto ne samo na plažama, Plavu zastavu ima i gradska marina. A ovi najnoviji rezultati s rive posebno oduševljavaju - kaže direktor "Odvodnje" Grgo Peronja.

Mlađi Zadrani vjerojatno i ne znaju kako je to sve izgledalo, da su otvoreni ispusti fekalnih voda bili gotovo na svakom koraku, da su Jazine bile mutne, neprozirne i svako malo zagađene uginulim ribama. Da se nije ni pomišljalo na kupanje na rivi, što je i inače bilo zabranjeno, navodno zbog toga što je to lučka zona. Kao ni danas, tamo nema puno brodova, ali bilo je zatrovanih dagnji i prljavog mora. Prema podacima iz 1989. vrijednosti izmjerenog onečišćenja fekalnim koliformima bila je i preko 500, a fekalnim streptokokima preko 450 (tolerancija je do 100).

Izgrađeno 10 crpnih postaja
- Sada su čiste Jazine, Kolovare, Plave zastave već godinama borave u našem gradu. To je rezultat čak deset izgrađenih crpnih postaja i ugradnja mnogo kilometara odvodnje, te ispusta dugog 1503 metra kod Poluotoka i 2003 metra kod Gaženice. Kralježnica sustava odvodnje bit će gotova izgradnjom crpne stanioce Centar kod groblja - kaže Peronja.

Kristalno more - osnovni uvjet za Guinnessa
Sad kad je stigla službena potvrda da je more uz cijelu zadarsku rivu savršeno čisto, Zadar u biti ima i posljednji potreban uvjet da se ostvari planirani kolektivni skok u more za ulazak u Guinnessovu knjigu rekorda. Skok preko dvije tisuće kupača s rive planira se za 20. srpnja s ne samo najljepše nego sad i potvrđeno najčistije rive na Jadranu.

Nema više straha od ribe od porta
Podaci o čistoći mora uz Poluotok daju velike mogućnosti za organiziranje brojnih sportskih manifestacija. Uz rivu se mogu natjecati sportski ribiči, a ni riba iz Jazina više nema epitet smrdljive ribe od porta jer je i tamo more druge kategorije čistoće, kao na ne tako rijetkim plažama. Slobodna Dalmacija

15. lipnja 2007.
Prva nacionalna izložba rakija i likera
NAŠICE - U Hotelu "Park" u Našicama jučer je održana 1. nacionalna izložba i ocjenjivanje domaćih voćnih rakija i likera registriranih proizvođača iz cijele Hrvatske, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Grada Našica.

Na izložbi su svoje proizvode predstavili proizvođači iz Ludbrega, Požege, Imotskog, Starih Mikanovaca, Hrnjevca, Bregane, Varaždina, Osijeka, Koprivnice, Velike Gorice, Čakovca i Podgorača. Osim izložbe, održan je i okrugli stol o temi "Proizvodnja domaćih voćnih rakija i likera".

Susret je otvorio pomoćnik ministra poljoprivrede Vinko Milat, istaknuvši kako su udruživanja, savjetovanja i izložbe važni u predstavljanju ponude. Proizvođačima je poručio kako se treba kvalitetno pripremiti za tržište Europske unije, te se više angažirati na povezivanju zelene i plave Hrvatske.

Jučer su dodijeljene diplome i priznanja za kvalitetu voćnih rakija i likera, a održana je i prezentacija koktela i kolača pripravljenih od voćnih rakija i likera. Autor: S.FRIDL (www.glas-slavonije.hr)

15. lipnja 2007.
Zagrebački biznismeni odijevaju se formalno i službeno, dalmatinski ležerno
Nova zanimanja u Hrvatskoj dopuštaju ležernije odijevanje pa sve više menadžera u medijima, informatici i poslovanju s nekretninama odbacuju kravate i klasična odijela

Hrvatski nogometni reprezentativci zadovoljni su kvalitetom, izgledom i krojem naših odijela, a mi s ljudima koje ćemo odijevati, rekao je Milan Stojanović, vlasnik i direktor sisačke modne kuće T.K.T. Zlatna igla Siscia nakon što je sa Zorislavom Srebrićem, glavnim tajnikom HNS-a, potpisao ugovor o sponzorstvu do Eura 2008. Za prošlogodišnje svjetsko prvenstvo zagrebački Heruc ponudio je kompletan "look" nogometaša (službeno odjelo, polu-formalnu kombinaciju sako/hlače, košulje, cipele, kompletan asesoar) koji i pristaje mladim, dinamičnim osobama, pogotovo sportašima. Međutim, vodstvo HNS-a je naručilo isključivo lagane pamučne hlače, a kako je u vrijeme prvenstva bilo hladno i kišovito, to se odabrana odjeća pokazala neprikladnom. Vlasnik Heruca Dragutin Bionić kaže da nema običaj polemizirati ni s kime putem medija, pa su i komentare HNS-a o neprikladnoj odjeći zanemarili, ali i odlučili prekinuti suradnju. Dodaje da je, za razliku od vodstva HNS-a, uprava NK Dinamo u potpunosti prepustila izgled službenoga Dinamova odijela njihovu dizajneru Daliboru Betiju te su ostvarili obostrano zadovoljavajuću suradnju. Za razliku od Heruca, Siscia je ponudila, doduše visokomodnu mušku konfekciju, ali klasičnog kroja koja odlikuje njihovu kolekciju Brijuni. To je podsjetilo na vječnu dilemu klasika/ležerni stil, prisutnu kod kupaca koji prate modu i nastoje je pametno slijediti, ali podjednako i proizvođača koji se nastoje prilagoditi tržištu. Po svemu sudeći, preferira se klasika i tamo gdje je katkada ne bi trebalo biti. Čak i na fakultetima profesori studente upozoravaju na "prikladno odijevanje" kako bi svojom cjelokupnom pojavom, po njima, bili dostojni zanimanja kojima se kane baviti u budućnosti. Dakako, u drugom su položaju oni zaposleni kojima drugi određuju kako će se odijevati na radnom mjestu. No oni koji ne podliježu kodeksu odijevanja na poslu u većini slučajeva (81 posto) paze na to što će odjenuti, pokazalo je i istraživanje portala MojPosao. Međutim, polovica ispitanika kojima je propisana formalna poslovna odjeća, a takvih je najviše u financijskoj djelatnosti, turizmu, državnoj upravi, trgovini, prometu i slično ipak bi željeli da je stil odijevanja ležerniji. I naš sugovornik Dragutin Biondić smatra da je prisutan trend u muškoj modi koji znatno potiskuje klasično, konzervativno odijevanje u korist ležernijeg stila. Naravno, dodaje, u granicama "pristojnosti" pojedine profesije, dobi pojedine osobe i slično.

Već danas postoji znatna razlika u odijevanju kod pripadnika pojedinih profesija - mlađi muškarci koji se bave dinamičnim poslovima koji traže manje formalno ponašanje i pristup, pri tom Biondić ne misli na manje potrebnu profesionalnost, doista već i svojim odjevanjem iskazuju takav stav. Tu su zanimanja kao što su novinari i osobe iz "medija", zatim IT stručnjaci, projektanti, slobodne profesije bliske umjetnosti, profesionalci iz modne djelatnosti, zaposleni u poslovanju s nekretninama te posrednici najrazličitijih vrsta. Nasuprot tome, postoje zanimanja koja po svojoj biti ne trpe ležeran pristup, a to su po njemu bankari, odvjetnici, političari, djelatnici iz javnih službi i slično pa i odjeća tih ljudi slijedi konzervativni i formalnu liniju. Osim toga, odijevanje u Hrvatskoj je i geografski određeno, dodaje Biondić, pa tako Zagreb prednjači po svojoj formalnosti i službenosti, dok su stanovnici jadranskih gradova, ponajviše Splita, Dubrovnika i Rijeke, znatno ležerniji u odijevanju. Također, treba voditi računa i o situacijama u kojima se nalaze pojedine osobe. Heruc Izrada odjeće je, primjerice, za službeno otvaranje prošlogodišnjeg SP-a i ostale formalne prigode, ponudila HNS-u ljetno pamučno odjelo za službeni izgled, a za slobodno vrijeme ležernu kombinaciju: laneni sako/hlače/kratke hlače/košulja/polo majica. Biondić ipak misli da ležerniji poslovni stil polako, ali sigurno stiže i u Hrvatsku, no sporije nego bismo to željeli. To je i glavna karakteristika praćenja modnih trendova u nas jer Hrvati prihvaćaju modne promjene kada one postanu dovoljno etablirane i prihvaćene od širokog kruga ljudi. Po tomu moguće je i da se ležerniji stil ovdje "udomaći" onda kada istodobno formalna elegancija u svijetu opet bude u velikom povratku. Ali to su, veli, modni trendovi koji modu i čine dinamičnom i zanimljivom, a katkada i nepredvidivom.

Diplomati svih država moraju nositi frak ili smoking u svečanim prilikama, a to su balovi, primanja u kraljevskim palačama i na drugim značajnim društvenim događanjima i kada to izričito napominje državni protokol. U diplomatskim krugovima često se traže svečana odijela što podrazumijeva tamno odijelo, kravatu ili mašnu te dugu haljinu za žene koje se nosi na koncertima, primanjima, večerama... Iako se stil odijevanja neprestano mijenja i postaje ležerniji, kaže Zvjezdana Heina, supruga hrvatskog veleposlanika u Danskoj, na važnim protokolarnim, poslovnim i drugim događanjima treba obvezno slijediti upute na pozivnicama kako bi gosti bili prikladno i ujednačeno odjeveni. Biserka Ranogajec (www.poslovni.hr)

14. lipnja 2007.
Otkrivanje spomenika gledalo 10.000 ljudi
Piše: Nikola Patković
Foto: Igor Sambolec/ CROPIX
Srce nam je veliko kao Slavonija, kao Hrvatska, kao Herceg Bosna, rekao je Đapić
OSIJEK - Predsjednik HSP-a i gradonačelnik Osijeka u pratnji predsjednika nedavno osnovane HSP-ove udruge "Dr. Ante Starčević" Daniela Srba u srijedu je svečano otkrio gotovo četiri metra visok kip Ante Starčevića, rad akademskog kipara Mire Vuce, na istoimenom središnjem osječkom trgu.
- Od danas Osijek postaje grad Starčevića, koji će postati znak prepoznatljivosti ovoga grada kao što su Grgur Ninski u Splitu i ban Jelačić u Zagrebu. Posebno bih zahvalio onima koji su nas tri godine vrijeđali, pljuvali, jer nam je to dalo snage za izdržimo. Ovaj spomenik ne treba Starčeviću kao Starčeviću, ali treba nama i našim potomcima kako se u ovim teškim vremenima ne bismo gubili u maglama.
Srce nam je veliko kao Slavonija, kao Hrvatska, kao Herceg Bosna i zato smo sretni, a one koji ne razumiju što Starčević znači pozivamo da se zamisle i malo manje vrijeđaju. Sve vas volim i zahvaljujem što ste i ovom prigodom pokazali da nas ima još Hrvata - poručio je Đapić, koji je tako na svoj i Starčevićev imendan ostvario naum svoje stranke koji datira još s početka 2005. ali je s realizacijom počeo u srpnju te godine, kada je preuzeo vlast u Osijeku.

Sve što se od tada događalo bila je rijetko viđena sapunica u kojoj su što zbog loše odrađenog natječaja koji je HSP sam kreirao, što zbog političkih i ideoloških razlika nastali problemi i polemike s oporbom i samim autorima obnove trga Na kraju je na trg došao Vucin rad, koji su i sami HSP-ovi čelnici ocijenili "najmanje lošim od svih figurativnih pristiglih na natječaj".

HSP: Sve je bilo zakonito
Bilo kako bilo, spomenik vrijedan milijun kuna noćas je otkriven, HSP-ovci tvrde "u skladu sa zakonom", oponenti kažu "bespravno". Skupu i općenarodnom veselju nazočilo je oko 10 tisuća ljudi, uglavnom članova i simpatizera HSP-a, kako lokalnih tako i onih iz drugih krajeva Hrvatske i BiH za koje je stranka organizirala prijevoz, a predvodili su ih saborski zastupnici HSP-a. Naravno, od oporbenih političara nije došao nitko. Nakon što su ga Đapić i Srb otkrili, spomenik je posvetio fra Ante Kukavica, a potom su, nakon vatrometa, na scenu stupili Najbolji hrvatski tamburaši, klapa Volosko, Shorty i Mate Bulić. Sve to nadgledao je s 3,90 metara visine Starčevićev kip, koji će uskoro, kada HSP ishodi potrebne dozvole, narasti još 35 centimetara . Jutarnji list

14. lipnja 2007.
Ryanair ove godine u Istru dovodi 80.000 putnika
Zahvaljujući Ryanairu, pulska zračna luka bilježi u prvih pet mjeseci stopostotni rast prometa putnika
Najveća europska niskobudžetska zrakoplovna kompanija Ryanair dovezla je u Pulu, od prvog leta u listopadu prošle godine iz Londona i u veljači ove godine iz Dublina, više od 35.000 putnika, a zabilježeno je i 50.000 rezervacija na obje rute. Na osnovi tako izuzetnih rezultata očekuje se da će u Istru sa šest letova tjedno u prvoj godini poslovanja stići više od 80.000 putnika. Prema riječima marketinškog menadžera Ryanaira za središnju Europu Tomasza Kulakowskog na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Puli, mnogi imućniji Britanci i Irci spremni su dosta potrošiti i time pospješiti razvoj turizma i gospodarstva Istre. Najavio je i veliku promotivnu akciju Ryanaira, kojom će putnicima osigurati od 30. lipnja do 27. listopada letenje za London i Dublin u jednom pravcu za samo deset eura sa svim aerodromskim pristojbama, i to ako letove rezerviraju od 15. do 21. lipnja. "Zahvaljujući Ryanairu pulska zračna luka bilježi u prvih pet mjeseci stopostotni rast prometa putnika u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Tako smo do sad imali 77.868 putnika, a primjerice cijele 2000. 66.770 putnika. Plan nam je 400.000 putnika u ovoj godini. Konačno prestajemo biti sezonski aktivna i postajemo cjelogodišnja zračna luka", rekao je direktor pulskog aerodroma Bruno Rogović. "U dogovorima smo s Ryanairom za stalne linije s još nekim europskim destinacija, u čemu valja posebno istaknuti partnerstvo s Istarskom županijom i Turističkom zajednicom, a mi se i tehnički prilagođavamo naglom rastu putničkog prometa. Tako smo primjerice putem agencije Terra vision osigurali autobusni prijevoz avioputnika u odredišta zapadne istarske obale, imamo stalnu renta car službu, a ovih dana u rad puštamo i automatski čeking", ističe Rogović i naglašava kako nasreću Ryanair ubrzano vraća vrlo znatno za pred i posezonu britansko tržište istarskom turizmu.Inače, za zračnu luku špice dolazaka tek predstoje u sedmom i osmom mjesecu. Prošle subote sletjela su 23 velika zrakoplova sa 6000 putnika, subota u špici nosi 40 do 43 aviona sa 12.000 putnika. Predsjednik Turističke zajednice Istarske županije i glavni akter dolaska Ryanaira u Pulu Veljko Ostojić ističe da se broj turista iz Irske u pet mjeseci povećao za pet put, a to je i 50 posto svih Iraca koji su u tom razdoblju pristigli u Hrvatsku. Međutim, ukazao je i na pojavu da velik broj putnika koji dolaze ostane službeno neregistriran od TZ-a i drugih organa. Tako je, recimo, od 5000 Iraca koji su od veljače do sada sletjeli u Pulu službeno prijavljeno tek 1700. Slično je i s putnicima iz Londona. Ostojić je također istaknuo da se od britanskog tržišta očekuje još više turista i zbog toga TZ priprema promotivnu akciju za njih. Agneza Urošević, (www.poslovni.hr)

14, lipnja 2007.
Stanovi će biti jeftiniji za 10 posto
Piše: Boba Blašković
Foto: Biljana Gaurina/CROPIX
Pojeftinili su stanovi u Novom Zagrebu, Dubravi, Prečkom i na Jarunu. Prosječna je cijena stana 2051 euro po četvornome metru
Cijene nekretnina u Zagrebu napokon su u svibnju počele padati, a stručnjaci predviđaju da će posebice stari stanovi i kuće u sljedećih godinu dana pojeftiniti za više od 10 posto.
Prema istraživanju Centra Nekretnine, najviše su pale cijene obiteljskih kuća, koje su u posljednjih mjesec dana pojeftinile za čak 3,4 posto te su sada dvostruko jeftinije od stanova u centru Zagreba.
Cijena je kvadrata prosječne zagrebačke obiteljske kuće 1236 eura, a Željka Ora, voditeljica razvoja poslovanja Centra Nekretnine, predviđa da će se pad nastaviti i u sljedećim mjesecima.

- Stanovi u urbanim vilama u podsljemenskoj zoni, prema našem istraživanju, također su pojeftinili, kao i stanovi u Novom Zagrebu, Dubravi, Prečkom, Španskom, na Jarunu i u ostalim zapadnim naseljima.
Prosječni stan stoji oko 2051 euro po kvadratnom metru, a definitivno su najskuplji stanovi u centru, čija je cijena za 20 posto viša od te prosječne cijene te iznosi oko 2460 eura po kvadratu - rekla je Ora.
Objašnjava kako su se cijene nekretnina ipak stablizirale i da se to očekivalo već devet mjeseci zbog prijašnjeg nerealnog rasta. - U posljednja četiri mjeseca cijene nekretnina u Zagrebu više ne divljaju s godišnjim rastom od više od 20 posto, nego se pomaci u cijenama bilježe u promilima.

Trenutačno na Jadranu cijene neprestano rastu, i to mjesečno oko tri posto, a taj će se trend nastaviti i cijelu turističku sezonu.
Zanimljivo je da je građevinski bum u Hrvatskoj još uvijek jak jer je potražnja i dalje veća od ponude - nastavlja Ora.
Naime, u Zagrebu je u posljednja tri mjeseca izdano 476 građevinskih dozvola, što je za 57 više od istog razdoblja prošle godine, a sudeći prema podacima iz Državnog zavoda za statistiku, najviše se grade dvosobni i trosobni stanovi u stambenim zgradama, za koje je u posljednja tri mjeseca izdano oko 300 dozvola.

Cijene kvadrata u naseljima
2051 eura - prosječni stan
1236 uera - cijena kvadrata prosječne kuće
2369 eura - podsljemenska zona
2460 eura - centar
2117 eura - Trešnjevka
2018 eura - Jarun, Vrbani, Preško i Špansko
2017 eura - Novi Zagreb
1777 eura - Dubrava

14. lipnja 2007.
Švicarci prvi na rang listi za Obonjan rivijeru
Piše: Stanko Ferić
Foto: B. Slavica
Po broju bodova prvi je švicarski Jupiter Adria AG iz Švicarske, druga je ponuda društva Projekti Šibenik koji predvodi bivši gradonačelnik Milan Arnautović u ime društva Orco Property Group

ŠIBENIK - Sva četiri kandidata koja su dostavila dokumentaciju na kvalifikacijski natječaj za realizaciju projekta "Obonjan rivijera", koji je osmislio Grad Šibenik, a tržištu kapitala ponudila tvrtka Sinergijske solucije, ispunila su sve tražene kriterije i predočila sve potrebne dokaze da su ozbiljni investitori.
Nakon što je posebna komisija ocijenila prijave, temeljem dobivenih bodova napravljena je rang-lista potencijalnih investitora. Na prvom je mjestu po broju bodova društvo Jupiter Adria AG iz Švicarske, druga je ponuda društva Projekti Šibenik koji predvodi bivši šibenski gradonačelnik Milan Arnautović u ime društva Orco Property Group iz Luksemburga, treća je prijava međunarodnog konzorcija koji sačinjavaju Isotec group SPA iz Luksemburga, Knowcoo iz Italije, Sol Group SPA iz Italije, Casagrande SPA iz Italije i Grouppo Montebalito iz Španjolske, a četvrta je ponuda društva Clinica Francesa LDA iz Portugala.

- "Projekt Obonjan" prijavama pristiglim na natječaj za izbor kvalificiranih natjecatelja dobio je konačnu potvrdu svoje vrijednosti - rekla je gradonačelnica Šibenika Nedjeljka Klarić. - Sada nam predstoji natječajni postupak koji će početi uručenjem dokumentacije za konačni natječaj za izbor privatnog partnera Grada Šibenika za realizaciju greenfield turističkog projekta "Obonjan rivijera".

Na tom će natječaju sudjelovati svi kvalificirani natjecatelji, a rang-lista koju smo napravili bodujući njihove prijave na kvalifikacijskom natječaju ništa ne prejudicira jer će biti presudna kvaliteta konačne ponude.

Potrebno je naglasiti da svi sudionici natjecanja za greenfield investiciju na otoku Obonjanu vrijednu oko 200 milijuna eura hvale transparentnost i korektnost natječajnog postupka te ocjenjuju da je do sada vođen krajnje profesionalno i potpuno u skladu s najboljom svjetskom investicijskom praksom.

14. lipnja 2007.
NIKO TAKA
Hrvatski reprezentativac 30. lipnja potpisuje s Englezima novi, novčano poboljšani ugovor
Portsmouth ne pušta Kranjčara
Vinko VUKOVIĆ
Niko Kranjčar će 30. lipnja potpisati novi, novčano "podebljani" ugovor s Portsmouthom. Unatoč najavama prema kojima je 23-godišnji hrvatski reprezentativac ovoga ljeta trebao preseliti u "jedan atraktivni klub iz Lige petice", Niko će, prema izričitoj želji menadžera Harryja Redknappa, ostati u Portsmouthu te će sukladno tome dobiti i nešto više eura od sadašnjih milijun što mu godišnje, slovom "staroga" ugovora, pripadaju.

Negdašnji miljenik Hajdukove publike nije (pre)zadovoljan takvim raspletom "jer se bio sasvim približio klubu iz svojih snova", no ne može se reći ni kako pretjerano tuguje. Tako barem tvrdi Emil Žgur, obiteljski odvjetnik Kranjčarovih, koji posljednjih godinu dana uspješno obavlja i glasnogovorničku funkciju.

- Sve smo s Portsmouthom definirali, ugovor je sastavljen, obje strane su se složile oko svih stavki te smo čak dogovorili i sat kada ćemo se 30. lipnja naći te razmijeniti potpise - objašnjava Žgur potvrđujući kako Niko neće produživati postojeći ugovor s Englezima (četiri godine, jedna je već istekla), nego će ga samo poboljšati.

- U klubu su procijenili kako im je Niko iznimno važan glede njihovih nastojanja da iduće sezone dohvate Europu te su odbacili sve pristigle ponude. Ipak, kada bi došla ona prava, ajmo je nazvati nemoralna, onda bi sigurno popustili, no, iskreno rečeno, mi takvu ponudu za sada nemamo - priznaje Žgur ne želeći nam otkriti o kojem se to klubu iz Nikinih "snova" radi, a čija ponuda ipak nije bila dostatna da "smekša" portsmouthovce.

- Da bi do toga kluba iz Engleske došli, morate prijeći kanal, ha-ha... - bilo je sve što smo na ime odgovora od Žgura dobili.

13. lipnja 2007.
HBOR dosad isplatio 57 milijardi kuna potpora
U strukturi kredita najviše otpada na Zadarsku i Vukovarsko-srijemsku županiju
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u petnaest godina rada poduprla je hrvatsko gospodarstvo s ukupno 57 milijardi kuna, od čega se 31,7 milijardi odnosi na kredite, 17,2 milijarde kuna bila je vrijednost jamstava, a 8 milijardi kuna odnosi se na mandatnu aktivnost. Tako je HBOR podržao oko 35.000 gospodarskih projekata. Istaknuo je to predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev na jučer održanoj svečanoj sjednici Nadzornog odbora u povodu 15. godišnjice osnutka te banke.
Poljoprivreda
Na koncu 2006. godine HBOR je imao kapital u iznosu 5,3 milijarde kuna te aktivu u iznosu 14,9 milijardi. U ukupnoj aktivi više od 95 posto odnosi se na neto kredite. Za potrebe malog i srednjeg poduzetništva, rekao je Kovačev, odobreno je po svim kreditnim programima 11.000 kredita u ukupnom iznosu većem od 13 milijardi kuna. Najveći broj kredita oko 70 posto odobren je poduzetnicima na području posebne državne skrbi i otocima te za razvitak poljoprivrede. "Mi nismo konkurencija poslovnim bankama jer su orijentirane na ostvarivanje dobiti", istaknuo je Kovačev dodavši kako je "uloga HBOR-a poticanje područja posebne državne skrbi i usmjerenost na ravnomjerno poticanje razvoja svih regija Hrvatske". Samo u prošloj godini, dodao je, potpore izvozu u obliku osiguranja i financiranja iznosile su 3,57 milijardi kuna, a u prva četiri mjeseca ove godine trend rasta se nastavlja. Iz strukture HBOR-ovih kredita u BDP-u županija u prošloj godini vidljivo je da su ih manje razvijene županije poput Zadarske, Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačke i Dubrovačko-neretvanske najviše koristile. Ukupno za provedbu operativnih programa Vlade izdvojeno je 1,4 milijarde kuna. Od toga 147 milijuna za obnovu i modernizaciju ribolovne flote, 70 milijuna za podizanje dugogodišnjih nasada, 14 milijuna za razvitak svinjogojske proizvodnje, 245 milijuna za razvitak govedarske proizvodnje, 328 milijuna za "lokalni projekt razvoja" te 608 milijuna za "Poticaj za uspjeh".
Zaštita okoliša
"Važan iskorak u što ravnomjernijem poticanju razvoja cijele Hrvatske je bilo otvaranje područnih ureda", istaknuo je Anton Kovačev navodeći prednosti bržeg i lakšeg pristupa informacijama, naglašenu savjetodavnu ulogu HBOR-a, te snažniju potporu obrtnicima i poduzetnicima. U HBOR-u idući tjedan potpisuju sporazum o suradnji s Japanom, a planiraju ubuduće financirati projekte vezanih uz zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije te infrastrukture, odnosno izgradnje komunalnih projekata.
Ivan Šuker: Osnivanje agrobanke je prerizično
Ministar financija Ivan Šuker ovom prilikom osvrnuo se na prijedloge za osnivanje agrobanke. "Takav projekt bio bi rizičan potez za ovako malo tržište, ali projekte u poljoprivredi trebali bi u pokriti HBOR i Poštanska banka", rekao je Šuker. Dodao je kako bez HBOR-a mnogi gospodarski projekti ne bi bili realizirani te da će težište budućeg rada biti osiguranje i pomoć izvozu. Romana Dugandžija (www.poslovni.hr)

13. lipnja 2007.
Akcija HGK potaknula četvrtinu Hrvata na kupnju domaćih proizvoda
Četvrtina građana Hrvatske odlučila se na kupnju domaćih proizvoda zahvaljujući akciji Kupujmo Hrvatsko koju od 1997. godine kontinuirano provodi Hrvatska gospodarska komora, pokazalo je istraživanje koje je za HGK napravila agencija GfK na reprezentativnom uzorku od 1000 stanovnika starijih od 15 godina
Akcija Kupujmo hrvatsko, navodi se u priopćenju GfK iznimno je dobro zapažena - preko 90 posto građana čulo je za akciju i njen slogan. Osim uspješnosti akcije, istraživanjem je provjereno i slaganje građana s tvrdnjom da se 'kupnjom domaćih proizvoda izravno pomaže domaće gospodarstvo'. S tom tvrdnjom djelomično ili u potpunosti, složilo se 86 posto građana. (Antonija Knežević)(www.liderpress.hr)

13. lipnja 2007.
Suradnja hrvatskih i austrijskih proizvođača automobilskih dijelova
ZAGREB - Hrvatsko izaslanstvo, u kojem su predstavnici 35 proizvodnih tvrtki iz područja automobilske i metaloprerađivačke industrije sudjeluje na Međunarodnom specijaliziranom sajmu za inovacije >Austrotec<, koji se održava u Grazu.
Izaslanstvo predvodi državna tajnica za poduzetništvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Tajana Kesić-Šapić, izvijestili su u utorak iz tog Ministarstva. Ministarstvo je u suradnji s Hrvatsko-austrijskom trgovinskom komorom iz Graza i automobilskim klasterom Styria u srijedu na sajmu organiziralo kooperacijski susret o mogućnostima suradnje automobilske industrije poduzetnika Austrije i Hrvatske.
Sajam okuplja proizvođače automobilskih dijelova i ostalih proizvoda u automobilskoj industriji, a u srijedu se ujedno obilježava i Dan automobilske industrije. Na njemu će sudjelovati visoki predstavnici svjetskih poznatih tvrtki proizvođača automobila i dijelova sa svojim stručnim izlaganjima i diskusijama, napominju u Ministarstvu.
Inače, austrijski gospodarstvenici najveći su strani investitori u Hrvatskoj jer su od 1993. uložili tri milijarde eura u hrvatsko gospodarstvo, što čini 20 posto svih ulaganja u Hrvatsku u tom razdoblju.
Susret hrvatskih i austrijskih proizvođača automobilske industrije nastavak je suradnje započete u listopadu 2005. kada je u Zagrebu, u organizaciji Ministarstva gospodarstva, organizirana međunarodna konferencija zajedno s automobilskim klasterom Styria. [Ž. Bukša], Vjesnijk

13. lipnja 2007.
PRODAJA Konkurencija u regiji privlači sve više stranih ulagača
Nekretnine u Hrvatskoj preskupe strancima?
Hrvatska nudi višu kvalitetu nekretnina i neusporedive prirodne ljepote, no regionalni rivali cijenom privukli strana ulaganja
Istra je naše najstabilnije tržište nekretnina koja privlači veliki broj stranih ulagača, od kojih su Nijemci i Austrijanci tradicionalno najzahvalniji kupci. Ivana Bučević iz Colliers Internationala, tvrtke za posredovanje nekretninama, istaknula je kako su cijene hrvatskih nekretnina zadnjih pet godina poprilično rasle to zbog nesklada između premale ponude i prevelike potražnje. Jedna od najtraženijih lokacija je svakako Dubrovnik, koji je ujedno najskuplji na našem Jadranu.
No, u njemu se zadnjih pet godina izgradilo tek petstotinjak stanova neprikladnih za prodaju strancima koji traže ekskluzivnije nekretnine, a kao naša najpoželjnija lokacija nema ni dovoljno luksuznih vila, kao, na primjer, Istra.
Umirovljenici veće platežne moći
>Kod nas još uvijek nije dovoljno razvijena svijest da se za domaće i strano tržište moraju graditi različite nekretnine, naročito ako naglasak stavljamo na elitni turizam koji privlači i ekskluzivne kupce. Oni traže dodatan luksuz kao što su bazeni, ali i dodatne zabavne i sportske sadržaje<, objasnila je Ivana Bučević. No, to Hrvatskoj očito nedostaje. Veliki problem je i administracija koja odvraća velike ulagače jer procedura ishodovanja svih dozvola potrebnih prije početka same gradnje može potrajati godinama. Kamen spoticanja su i neriješeni prostorni planovi. Isparcelirana zemlja s mnogo vlasnika barijera su za one koji žele otkupiti velike komade zemljišta veće od 100.000 četvornih metara i na njima graditi.
Hrvatska je sve zanimljivije odredište za kupce takozvanih 'drugih domova', odnosno nekretnina koje stranci koriste ne samo za ljetovanje, nego u njima provode veći dio godine. Obično se umirovljenici nešto veće platežne moći odlučuju za ovakve investicije jer je u Hrvatskoj još uvijek jeftinije živjeti nego u ostalim zemljama zapadne i sjeverne Europe, a prirodne ljepote te blaga klima dodatan su poticaj za ovakve investicije. No, kupoprodaja je zadnjih nekoliko godina opala i to svake godine za desetak posto.
Ivana Bučević objašnjava kako je to odraz previsokih cijena koje ne opravdavaju očekivanja kupaca vezana uz kvalitetu. Ovom padu pridonijela je i velika konkurencija u regiji, naročito jeftinijih zemljišta i nekretnina u Rumunjskoj i Bugarskoj. >Ekonomskim standardom Hrvatska je ipak bliža jugoistočnoj Europi, no prirodne ljepote i kvaliteta nekretnina je ipak neusporediva s ostalim zemljama u regiji<, objasnila je Ivana Bučević. Ono što zabrinjava je činjenica da su 1998. godine strana ulaganja u Bugarskoj i Rumunjskoj bila gotovo jednaka kao i ona u Hrvatskoj, no otada su se utrostručila u odnosu na Hrvatsku.
Velika ulaganja u tim zemljama odraz su jeftinijih zemljišta i nekretnina, kao masovni turizam, koji je ovukao za sobom rast građevinskog sektora. Hrvatska je zaštitila svoju obalu zabranom gradnje u priobalju i time jasno odredila stav da ne želi masovni, nego elitni turizam na Jadranu. >Ovo je dobra odluka, no pojednostavljenjem administracije bržim donošenjem prostornih planova trebali bismo potaknuti dodatna strana ulaganja, a ne odbijati ozbiljne ulagače koji su zbog sporosti administracije demotivirani< , rekla je Ivana Bučević.
Rumunjska i Bugarska sve zanimljivije
Inače, britanska televizijska kuća Channel 4 uvrstila je Rumunjsku među prvih pet zemalja isplativih njihovim investitorima u idućih deset godina. Cijene nekretnina u Rumunjskoj, osobito u Bukureštu, drastično rastu i to po deset posto. Ako se ovaj rast ne zaustavi, do kraja godine nekretnine bi u toj zemlji mogle poskupjeti 80 posto u odnosu na prošlu godinu. U Bugarskoj su se prema podatcima financijskog portala Ready2Invest ukupna strana ulaganja u nekretnine povećala 63 posto u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vjesnik

13. lipnja 2007.
Jaja obogaćena omega-3 masnim kiselinama
Jaja karakterizira omjer nezasićenih masnih kiselina te poboljšani sastav žumanjka u odnosu na obično jaje
Dvije i pol godine zajedničkogarada predstavnika tvrtke Marijančanka d.o.o. iz Marijanaca i tima znanstvenika Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka, koji je predvodila rektorica Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Gordana Kralik, konačno je urodilo plodom.
Rezultat njihova rada ubrzo će se naći i na hrvatskom tržištu - tvrtka Marijančanka, čija je osnovna djelatnost proizvodnja konzumnih jaja, ovih će dana u prodaju pustiti prva jaja obogaćena omega-3 masnim kiselinama.
>Receptura proizvodnje ostaje tajna, ali ono što mogu reći je da je ona vrlo slična "Kristoforovu jajetu", koje se plasira na tržištu SAD-a ili "Kolumbovu" jajetu, koje se prodaje u zemljama zapadne Europe<, istaknula je rektorica Kralik, zadovoljna učinjenim uspješnim znanstvenim korakom.
Pojasnila je kako se jaja obogaćena omega-3 masnim kiselinama proizvode u strogo kontroliranom postupku. Karakterizira ih omjer nezasićenih masnih kiselina te poboljšani sastav žumanjka u odnosu na obično jaje.
>Zbog pozitivnog utjecaja na različite zdravstvene tegobe, korist od upotrebe omega-3 jaja veća je od osnovnih nutritivnih. Ona su zbog toga svrstana kao prirodni dodatak zdravoj prehrani<, pojasnila je Gordana Kralik. Dodala je kako se njihova konzumacija posebno preporučuje osobama izloženima stresu i intelektualnim naporima, trudnicama, dojiljama, djeci, kao i svima koji imaju poteškoća s alergijama i kožnim bolestima.
Direktor Marijančanke Zdravko Crnčan naglasio je kako su u realizaciju ovoga projekta uložili oko pola milijuna kuna.
Međutim, cijena jaja obogaćenih omega-3 masnim kiselinama neće se bitno razlikovati od cijene običnih jaja.
>Može se očekivati kako će cijena jaja obogaćena omega-3 masnim kiselinama, u odnosu na obična, biti veća oko sedam posto. Cijenu će, naime, diktirati ambalaža koja će ih razlikovati od drugih proizvoda na policama, a koja se po narudžbi proizvodi u Danskoj<, kazao je Crnčan.
Ako se, primjerice, uzme prosječna cijena jajeta od jedne kune te se uveća za sedam posto, tada se dobije cijena od 1,07 kuna po jajetu.
Inače, tvrtka Marijančanka osnovana je 1993. godine kao obiteljsko gospodarstvo. Budući da njen direktor Zdravko Crnčan smatra kako je unaprjeđenje proizvodnje važan korak u borbi sa sve žešćom konkurencijom, ova se tvrtka "bacila" na zajednički rad sa znanstvenicima Poljoprivrednoga fakulteta.
Osim na projektu jaja obogaćenih omega-3 masnim kiselinama, predstavnici Marijančanke rade sa znanstvenicima na još nekoliko novih projekata koji bi se uskoro trebali prezentirati javnosti i kupcima.
>Trenutačno imamo 16 zaposlenih, a godišnji prihod tvrtke kreće se oko 12 milijuna kuna. Kako bismo išli u "korak s vremenom", svake godine oko dva milijuna kuna ulažemo u razvoj novih tehnologija<, pojasnio je Crnčan.
Uz spomenuta omega-3 jaja, tvrtka proizvodi i prodaje jaja pod nazivom Ideal, a bave se još i uzgojem podmlatka nesilica te proizvodnjom žitarica i uljarica, koje se koriste kao repromaterijal u mješaonici stočne hrane.
>Imamo 75.000 nesilica koje nam osiguravaju mjesečnu proizvodnju od prosječno 1,875 milijuna komada jaja ili oko 22,5 milijuna komada jaja godišnje<, ustvrdio je Crnčan. Dodaje kako im je godišnji kapacitet uzgoja podmlatka nesilica u podnom i kaveznom sistemu oko 200.000 komada godišnje.
>Dio uzgojenih nesilica, njih oko 75.000, koristimo za zamjenu nesilica u vlastitoj proizvodnji, dok se ostatak prodaje proizvođačima konzumnih jaja u Hrvatskoj<, pojasnio je Crnčan. Ističe i kako Marijančanka raspolaže vlastitom mješaonicom hrane, sušarom, silosima i četiri farme.
Marijančanka nema problema ni s plasmanom jaja jer imaju godišnje ugovore s nekoliko velikih trgovačkih lanaca, koji posluju u svim većim gradovima Hrvatske. Maja Sajler Garmaz, Vjesnik

13. lipnja 2007.
POREČKI INSTITUT ZA POLJOPRIVREDU I TURIZAM POKRENUO NOVI ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI PROJEKT
Istraživanje ekološkog uzgoja povrća u valturskoj kaznionici
Svrha projekta je utvrditi ekološki prihvatljivu tehnologiju uzgoja povrća. Cilj je, naravno, ostvariti i ekonomski prihvatljive prinose sa zadovoljavajućom kvalitetom povrća. Rezultati istraživanja moći će se primijeniti i na druge povrtne vrste
Petogodišnji znanstveno-istraživački projekt >Ekološki prihvatljiva tehnologija uzgoja povrća u krškom području< porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam počeo je ovih dana sadnjom rajčica u kaznionici u Valturi. U to su istraživanje osim znanstvenika iz instituta uključeni i oni sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta i Biotehničkog fakulteta iz Ljubljane, a financijski ga podržava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Istarska županija, dok je tehničku podršku dala kaznionica.
- U eri sveopćeg zagađenja tla i voda zbog industrije, ali i poljoprivrede, treba utvrditi tehnologije koje će se prijateljski odnositi prema resursima pitke vode u Istri, ali i u cijeloj Hrvatskoj. To se odnosi i na još nezagađena tla da bismo ove resurse koliko-toliko očuvali za buduće naraštaje. Opće je poznato da je upravo krško područje, u koje spada Istra i veći dio Hrvatske, vrlo osjetljivo na ta zagađenja, a uz to obiluje kvalitetnom i pitkom vode te nezagađenim tlom, što će u budućnosti biti itekako vrijedan resurs, kazao je voditelj i koordinator projekta dr. sc. Dean Ban, znanstveni suradnik porečkog instituta.
Ogromni poljoprivredni potencijal kaznionice
Stoga je svrha projekta utvrditi ekološki prihvatljivu tehnologiju uzgoja povrća ne samo na primjeru rajčice, već i lubenice koja će biti zasađena sljedeće godine. Cilj je, naravno, ostvariti i ekonomski prihvatljive prinose sa zadovoljavajućom kvalitetom povrća. Rezultati istraživanja na ove dvije najvažnije i najviše uzgajane vrste povrća u Istri moći će se potom primijeniti i na druge povrtne vrste. Istraživanje se provodi na ekološki vrlo osjetljivom kraškom području južne Istre uz tri razine dušične gnojidbe - standardnu, uvećanu za 50 posto i smanjenu za isto toliko, te tri načina prekrivanja tla - slamom, crnim PE filmom i bez prekrivanja tla. Ove će se povrtne kulture uzgajati uvijek na istoj površini od 2.500 četvornih metara, s tim da će se rajčica uzgajati prvu, treću i petu godinu, a lubenica u drugoj i četvrtoj.
Već je posađena pokusna površina rajčica za ovu godinu, od čega je dio pokriven, odnosno malčiran slamom, a dio sintetskim PE materijalom da bi se ispitalo kakav je njihov utjecaj na bolje primanje hraniva, smanjenje količine vode za navodnjavanje, ispiranje hraniva iz tla, pojave štetočina, povećanje kvalitete te prinosa uzgajane kulture. U tih pet godina uzimat će se uzorci tla i procjedne vode da bi se ispitao utjecaj različite tehnologije uzgoja na onečišćenje tla i podzemnih voda nitratima, teškim metalima i ostacima pesticida.
- Upravo stoga što je kaznionica u Valturi jedan od većih poljoprivrednih subjekata u južnoj Istri s ogromnim potencijalom za uzgoj povrća i za šire tržište i prerađivačku industriju, pokazala se pogodnom za ovako zahtjevno istraživanje u odnosu na mala i slabo opremljena poljoprivredna gospodarstva, objasnio je Ban izbor površina za istraživanje.
Terapeutski učinak na zatvorenike
Inače, u kaznionici, kaže upravitelj Vladimir Erceg, proizvodi se povrće za vlastite potrebe, a ujedno se opskrbljuju i zatvori u Puli i Rijeci. Kaznionica ima oko 400 hektara obradivih površina na kojima uglavnom uzgaja ratarske i krmne kulture za mljekarsku farmu koja broji 500 goveda. Od povrća se na oko pet hektara uzgaja krumpir, luk, kupus, blitva i zelje, a plan je viškove plasirati na tržište. U posljednjih je nekoliko godina posađeno i tisuću sadnica maslina. Planovi su kaznionice proširiti povrćarsku proizvodnju pa je takav pokus koristan za tamošnje agronome koji će se tako usavršiti, a kaznionica će sav urod rajčice i lubenice zadržati za svoje potrebe.

Agronom u kaznionici dipl. ing. Sergio Bile, koji također sudjeluje u projektu, kaže da rad na ovakvom istraživanju za zatvorenike ima terapeutski, ali i edukativan učinak jer takva tehnologija kod njih nije uobičajena. Zatvorenici će na pokusu aktivno sudjelovati u pripremi tla, postavljanju malčeva, cijevi za navodnjavanje, instrumenata za prikupljanje podataka, provedbi svih nužnih agrotehničkih mjera i berbi. Uz Bilea i tamošnji će agronom Igor Kaluđerović koordinirati i organizirati sve nužne poslove na terenu i sudjelovati u prikupljanju podataka. Na osnovi rezultata istraživanja planiraju se izraditi tri doktorata i nekoliko diplomskih radova. B. BAN , Glas Istre

12. lipnja 2007.
Presudom potvrđena umiješanost JNA i Srbije
Haški je sud prvostupanjskom presudom, kojom je bivši vođa krajinskih Srba Milan Martić osuđen na 35 godina zatvora, potvrdio umiješanost JNA i Srbije u zločine u Hrvatskoj počinjene u sklopu zločinačke ideje stvaranja jedinstvene srpske države etničkim čišćenjem dijelova Hrvatske.
"Dokazi su pokazali da je Slobodan Milošević prikriveno namjeravao stvoriti srpsku državu. Ta se država trebala stvoriti uspostavom paravojnih jedinica i izazivanjem incidenata, kako bi se stvorila situacija da JNA može intervenirati. Prvotno je JNA intervenirala radi razdvajanja strana, no kasnije kako bi osigurala teritorije koji su trebali biti dio buduće srpske države", navodi se u obrazloženju presude.
To je potvrđeno dokazima na terenu, gdje je do 26. kolovoza 1991. JNA razdvajala snage, navode suci i ističu da je "napad na Kijevo označio prekretnicu u ulozi koju je JNA imala u sukobu u Hrvatskoj i od tog trenutka JNA sudjeluje u napadima na većinska hrvatska područja i sela zajedno sa snagama MUP-a SAO krajine i TO-a".
Vijeće je istaknulo da su se napadi odvijali prema obrascu - hrvatska su sela prvo granatirana, zatim su u njih ušle snage, a potom je došlo do ubijanja i nasilja, pljačke i paljenja i na kraju do iseljavanja stanovništva.
"Vijeće je zaključilo da iseljavanje Hrvata i nesrba nakon tih napada nije bilo posljedica vojne akcije, nego primarni cilj", navodi se u obrazloženju, u kojem se ističe da su Vijeću podneseni važni dokazi o progonu nesrpskog stanovništva.
"Raspravno vijeće utvrdilo je da je zajednički cilj udruženoga zločinačkog pothvata bio uspostava etničkoga srpskog teritorija iseljenjem Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva".
Vijeće je utvrdilo da su, između ostalih, "Blagoje Adžić, Milan Babić, Radmilo Bogdanović, Veljko Kadijević, Radovan Karadžić, Slobodan Milošević, Ratko Mladić, Vojislav Šešelj, Franko 'Frenki' Simatović, Jovica Stanišić i kapetan Dragan Vasiljković sudjelovali u ostvarivanju zajedničkog cilja udruženog zločinačkog pothvata". HRT

12. lipnja 2007.
Reakcije na Martićevu presudu
U prvom komentaru presude Haškog suda jednom od vođa srpske pobune u Hrvatskoj Milanu Martiću, koji je nepravomoćno osuđen na 35 godina zatvora, premijer Ivo Sanader je rekao da je on bio jedan od glavnih aktera pobune hrvatskih Srba.
Martić je raketirao Zagreb i sigurno je odgovoran za mnoge smrti, rekao je predsjednik Vlade napominjući da će širi komentar dati naknadno, kad se upozna s detaljima presude.
Svjetske agencije također su prenijele vijest da je Haški sud osudio Milana Martića. "Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je u utorak ratnog vođu pobunjenih Srba u Hrvatskoj za ubojstvo, mučenje i progon i izrekao mu kaznu od 35 godina zatvora zbog brutalne kampanje etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj", javio je Associated Press.

Martić je mirno stajao i nije pokazao nikakve osjećaje dok je sudac predsjedavatelj Justice Bakone Moloto čitao presudu, navodi AP. France Presse također prenosi da Martić nije pokazao nikakvu reakciju na presudu.
Agencije podsjećaju da će u kaznu od 35 godina zatvora biti uključeno vrijeme koje je Martić (52) proveo u pritvoru Haškog suda kao i vrijeme koje će provesti u pritvoru u slučaju žalbe i dok ne bude određena zemlja u kojoj će služiti kaznu. Agencije podsjećaju da se Martić dobrovoljno predao Haškom sudu 15. svibnja 2002. godine te da se šest dana poslije na prvom pojavljivanju pred sudom izjasnio da nije kriv.
Komentirajući presudu Martiću, potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke i njezin zastupnik u Hrvatskom saboru Milorad Pupovac je izrazio olakšanje što je do te presude došlo, te uvjerenje da će ona ojačati vjeru u u pravnu državu.
"Martić je sa srpske strane simbolizirao politiku progona, ubojstava i razaranja, i mi Srbi u Hrvatskoj imamo interesa da se s tom politikom, ne samo raskrsti, nego i da svi oni koji su s Martićem sudjelovali u realizaciji te politike budu i sankcionirani", kazao je Pupovac na konferenciji za novinare.
Dodao je da "onima koji to nisu činili i koje je Martić svojom politikom zatvorio u vojni logor i na kraju isporučio politici egzodusa, želimo da na miru mogu živjeti u svojoj zemlji i da se u miru u nju mogu vratiti". HRT

12. lipnja 2007.
Glavaševo se stanje pogoršava
Zdravstveno stanje Branimira Glavaša i dalje se pogoršava, izvijestio je Aleksandar Včev, pročelnik Interne klinike Kliničke bolnice Osijek. Zbog pogoršanoga zdravstvenog stanja Glavaš je potkraj svibnja iz osječkog zatvora premješten u bolnicu.
Bolovi u prsima i dosadašnje pretrage upućuju na to da je riječ o bolesti srca, zbog čega je liječnički tim odlučio da se obavi snimanje krvnih žila, kazao je Včev. Glavaš se nalazi u Koronarnoj jedinici na Internoj klinici, gdje je priključen na aparate koji prate rad srca.
Včev je rekao da je Glavaša pregledala i psihijatrica, koja je dijagnosticirala anksiozni depresivni poremećaj. Ustvrdio je da je Glavaševo zdravlje ozbiljno narušeno jer je u tri navrata ukupno gotovo 80 dana štrajkao glađu, što je, prema njegovom mišljenju, "svojevrsni fenonomen". HRT

12. lipnja 2007.
Četvorni metar zemljišta na Plitvicama za 25 eura
Piše: Željko Popović
Foto: Željko Popović
Poglavarstvo općine Plitvička jezera zadržava pravo ne prihvatiti ni jednu ponudu bez obrazloženja
PLITVIČKA JEZERA - Atraktivno zemljište od 20 tisuća četvornih metara u Vrelu Koreničkom, na kojem je Općina Plitvička jezera prostornim planom predvidjela gradnju zimovališta, trebao bi kupiti za pola milijuna kuna korenički poduzetnik Željko Orešković Macola koji je, među četiri kupca, ponudio najviše novca.
Na javnom otvaranju ponuda poznati korenički poduzetnik pozvao je danas novinare jer sumnja, što Korenica već danima priča, da će općinsko povjerenstvo izabrati kupca s kojim je već prethodno navodno sve dogovoreno, jer je u pitanju uzimanje velike provizije.
Na tu sumnju navodi i tempirani javni natječaj u kojem stoji da Poglavarstvo općine Plitvička jezera zadržava pravo ne prihvatiti ni jednu ponudu bez obrazloženja i bez posebne odgovornosti prema ponuđačima. - Spremala se velika muljaža. Netko je trebao kupiti za jeftine novce zemlju i već drugi dan, kada bi postao vlasnik, mogao bi po tržnim cijenama u općini Plitvička jezera zaraditi do milijun eura - kaže Željko Orešković, koji sumnja da se na takvo što spremalo općinsko povjerenstvo za provedbu natječaja. Naime, većina članova povjerenstva su članovi Poglavarstva koji su donijeli odluku da atraktivnu zemlju uz sami NP Plitvička jezera prodaju za početnu cijenu od 102 tisuće kuna. - Bio sam u početku naivan i mislio sam da će se ravnopravno natjecati kako bih kupio zemlju da sagradim zimovalište i hotel i zaposlim još sto ljudi. Onda sam shvatio da zemlju netko hoće prodati, ne da bi općina prosperirala, već da netko napuni svoj džep - priča ogorčeno Macola. Navodno je sve bilo dogovoreno da zemlju kupi tvrtka Admiral turizam iz Zadra koja se prošle godine osnovala i koja je ponudila 200 tisuća kuna manje od Macole. Upućeniji u Korenici tvrde da se članovi povjerenstva, predvođeni braćom Franjom i Ivicom Kukuruzovićem, protive da zemlju kupi Macola, čime se dodatno sumnja u malverzacije sa zemljom koja je smještena na lokaciji uz autokamp Borje.
Općini važno da dobije zimovalište
PLITVIČKA JEZERA - Načelnik općine Plitvička jezera Mile Čančar rekao je da se Poglavarstvo mora voditi time tko je ponudio najviše za otkup zemlje i ispunjava li uvjete iz natječaja. - Općini je važno da dobije zimovalište, jer se zato i išlo u prodaju zemljišta, a ne da netko kupi zemlju i sutra je za velik novac preproda - kaže Mile Čančar, dodajući da povjerenstvo još nije dalo prijedlog Poglavarstvu koju će ponudu prihvatiti. Jutarnji list

12. lipnja 2007.
Zajedno se mogu pohvaliti sa 27 znanstvenih radova, tri otkrića i 131 člankom
Piše: Tanja Rudež
Foto: Igor Sambolec/CROPIX
Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu stasala je nova generacija mladih i uspješnih znanstvenika. Četvorica otkrivaju zašto su odlučila studirati fiziku
Kada sam se trebao upisati na fakultet, dvoumio sam se između nekoliko studija. Odlučio sam da ću studirati fiziku koju najviše volim, a ne ono što bi moglo biti najprofitabilnije. To je bila dobra odluka jer uživam se baviti fizikom. Mislim da je lijepo kada se čovjek najveći dio života može baviti onim što voli i radostan dolaziti na posao - kaže dr. Hrvoje Buljan (34), docent na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.

O Hrvoju Buljanu pisali smo prije dvije godine kada je bio koautor rada objavljenog u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature. Bio je to veliki uspjeh jer je to nakon 1995. godine bio prvi rad u Natureu na kome je koautor znanstvenik koji živi i radi u Hrvatskoj. Da je fizika zanimljiva i zabavna, misle i Buljanove kolege dr. Matko Milin (37), dr. Nils Paar (34) i dr. Mirko Planinić (40), također docenti na Fizičkom odsjeku PMF-a. Mladi i uspješni, sva četvorica pripadnici su novog naraštaja fizičara na zagrebačkom PMF-u koji idućih nekoliko godina očekuje velika smjena generacija jer niz poznatih profesora fizike odlazi u mirovinu.

Zašto studirati fiziku kad je studij težak, a diplome neusporedivo lakših fakulteta danas mladim ljudima jamče brži materijalni i društveni uspon? U razvijenim zemljama svijeta već se dulje bilježi pad interesa mladih ljudi za studij fizike, što se tumači na različite načine. Po nekima, to je jedna od posljedica završetka hladnog rata jer su nakon pada Berlinskog zida mnoge zemlje umjesto u fiziku i srodne znanosti, koje neke od primjena nalaze i u vojnim svrhama, mnogo više ulagale u znanosti o životu.

Nagli procvat molekularne biologije i biomedicine doveo je do ne samo jačeg ulaganja u ta područja, nego i do rasta interesa mladih ljudi za te znanosti. Ipak, mnogi analitičari smatraju da u razvijenim zemljama nije samo opao interes za studij fizike nego i za znanost općenito. Posljedica toga jest da na mnogim prestižnim američkim i europskim sveučilištima sada u prirodnim znanostima sve češće dominiraju studenti, postdiplomandi, doktorandi i postodoktorandi iz azijskih zemalja, posebice iz Kine.

- Općenito, mnogi mladi ljudi ne žele u znanost, jer im drugi poslovi donose bolju zaradu. K tome, studij fizike je težak te iziskuje mnogo truda i odricanja - kaže Matko Milin koji smatra da se interes za fiziku kod djece može pobuditi već u ranoj dobi kroz igru i razgovor. - Tijekom osnovne i srednje škole ključni su nastavnici i profesori. Primjerice, meni je u MIOC-u predavala prof. Nada Brković koja je učenicima putem razgovora i eksperimenata znala približiti fiziku - ističe Matko Milin.

Obilježavajući stogodišnjicu tri Einsteinova rada koja su snažno utjecala na razvoj fizike i tehnologije u 20. stoljeću, UNESCO je 2005. proglasio Godinom fizike ne bi li tako skrenuo pozornost na važnost fizike, ali i prirodoslovlja u svakodnevnom životu. I naši su fizičari Einsteinovu godinu iskoristili kao prigodu za popularizaciju fizike među mladim ljudima, pogotovo učenicima osnovnih i srednjih škola. Neki od njih, poput Mirka Planinića, nastavili su "misiju" u sklopu koje obilaze škole te s učenicima razgovaraju o studiju fizike.

- Učenici me najčešće pitaju je li studij jako težak te koja je garancija da će ga završiti. Zanima ih što sve mogu raditi nakon završetka studija - kaže Mirko Planinić koji svojim mladim sugovornicima uvijek prizna da studij fizike nije lak. - Ipak, ono što nas razlikuje od mnogih drugih fakulteta jest činjenica da nakon pet godina studiranja fizike mladi ljudi mogu doći na frontu istraživanja - pojašnjava dr. Planinić te ističe da na PMF-u godišnje diplomira oko 60 fizičara. - Postoji više smjerova i nisu svi jednako teški. Inženjerski je najteži, a profesorski su smjerovi lakši. No, važno je istaknuti da se nakon završetka studija fizičari brzo zaposle. Primjerice, moja diplomandica se jako žuri diplomirati jer je već čeka posao - tvrdi Nils Paar koji se nedavno vratio u Hrvatsku nakon sedam godina provedenih u Njemačkoj gdje je doktorirao i odradio postdoktorat.

- Nakon završenog studija, ne morate ostati u fizici. Kako se tijekom studija nauči analitički razmišljati, fizičari mogu biti uspješni na različitim područjima - smatra Hrvoje Buljan. Nisu rijetki fizičari koji rade u bankama i inim financijskim institucijama poput Srećka Žganeca, člana Uprave Raiffeisen mirovinskog društva, koji se može pohvaliti doktoratom iz fizike elementarnih čestica. Hrvoje Buljan ističe kako neki njegovi bivši diplomandi i kolege rade u privatnim tvrtkama vezanim uz informatičku tehnologiju i telekomunikacije, u Fini, ali i u bolnicama.

- Fizičari mogu biti i novinari poput vas ili čak političari kao što je Tonči Tadić ili na europskoj razini poput Angele Merkel i Javiera Solane - tvrdi dr. Buljan. Za one koji odluče ostati u fizici i baviti se fundamentalnim istraživanjima, mogućnosti zapošljavanja pružaju se na Institutu "Ruđer Bošković" i Institutu za fiziku te na sveučilištima u Zagrebu Rijeci, Splitu i Osijeku.

Budući da rade na fakultetu, naši sugovornici kombiniraju nastavne obaveze sa znanstvenim istraživanjima. No, u Hrvatskoj, ističu oni, mladi se znanstvenici susreću s nizom problema prilikom svoga osamostaljivanja. - Kako sam se nedavno vratio, nastojim naći izvore za financiranje mojih istraživanja. No, u Hrvatskoj nema mehanizma koji bi mlade znanstvenike na početku karijere potaknuo da oforme svoju grupu i tako se osamostale.

U Njemačkoj ili bilo kojoj zemlji na zapadu postoje početni grantovi, što znači da mladi i perspektivni znanstvenik na početku karijere može računati na određenu svotu novca za prvih pet godina istraživanja - rekao je naposljetku Nils Paar, naglasivši da bi u Hrvatskoj trebalo utemeljiti posebne fondove za mlade znanstvenike koji bi zatim putem natječaja dobili financijska sredstva za svoja istraživanja tijekom prvih godina samostalnog rada. Jutarnji list

12. lipnja 2007.
Pred Rovinjem jedrila prošlost
Paola ALBERTINI
ROVINJ - Rovinjski su akvatorij u nedjelju krasile tradicionalne barke - batane! Održana je Druga rovinjska regata tradicionalna barki, jedrilica s oglavnim i latinskim jedrom, u kojoj je sudjelovalo 18 batana.
Regatu je, u suradnji s TZ Rovinja, Jedriličarskim klubom >Maestral< te udrugom >Vela al terzo< iz Venecije, organizirao Eko muzej >Kuća o batani<. Pravo sudjelovanja imale su tradicionalne drvene jedrilice latinskim i oglavnim jedrom. Ono je četverokutnog oblika, a šivalo se od čvrste pamučne tkanine i potom oslikavalo.
Površina i težina jedra ovisili su o veličini batane. Živopisno oslikavanje jedra isprva je služilo impregnaciji i produljenju trajnosti, ali je s vremenom postalo znak prepoznavanja batana, označavajući njihovu posebnost i identitet vlasnika. Naslikani motivi većinom su bili geometrijski, a rjeđi su bili figuralni prikazi, zapisi, brojevi i simboli. Najčešće su se koristile žuta, crvena i zelena. Oko 1930. u Rovinju su bile čak 52 batane s oslikanim jedrima, no od kraja 60-tih više nijedna nije imala jedro. Program zaštite jedra rovinjske batane koji od 2006. provodi Eko-muzej.
Dosad su sašivena dva jedra za batane >Fiamita< i >Cal Santa< koje su izgrađene u sklopu već tradicionalnog ljetnog gradilišta batana ispred Eko-muzeja. Izrada jedra pretpostavka je obnavljanja gotovo zaboravljenog umijeća jedrenja batanom, pa je Rovinjska regate tradicionalnih barki s međunarodnim karakterom jedan od ključnih načina da se tradicija jedrenja s batanom oživi i sačuva za buduće generacije, ali i da se na plemenit i živopisan način obogati turistička ponuda Istre i Hrvatske, te osnaži međukulturalna razmjena na Jadranu. Dokaz su tome i znatiželjni pogledi turista koji su se okupili na rivi i uživali u regati tradicionalnih barki, kojima su, uz hrvatske, upravljali i talijanski skiperi.
>KUĆA O BATANI<
Nositeljica primorske tradicije
Eko-muzej >Kuća o batani< posvećen je istoimenoj ribarskoj brodici. Batana je najrasprostranjenije tradicionalno plovilo u Rovinju, pa je jedan od glavnih zadataka muzeja pokazati batanu kao nositeljicu primorske tradicije ali i sponu koja povezuje žitelje raznih entiteta, posebice hrvatskog i talijanskog. Rovinjski muzej uključen je u medunarodnu inicijativu zaštite pomorske baštine. Tu se održavaju brojni edukacijski, izdavački i glazbeni programi
s ciljem približavanja tradicije batane lokalnim stanovnicima i obogaćenja ponude kulturnog turizma. >Kuća o batani< nominirana je za nagradu EMYA, najbolji eko-muzej Europe u 2007. Iako nije dobila nagradu, osvojila je žiri i struku. Vjesnik

11. lipnja 2007.
Natječaj za most Pelješac
Objavljen je međunarodni javni natječaj za gradnju mosta Pelješac. Ponude će se prikupljati do kraja kolovoza. Prema procjeni projektanta, Građevinskog fakulteta u Zagrebu, gradnja mosta ne smije biti skuplja od milijardu i 900 milijuna kuna, odnosno oko 257 milijuna eura.
Suprotno očekivanjima, most će biti dvotračni, širok čak 21 metar. Prema planu Ministarstva, Hrvatska bi u cijelosti kopnom trebala biti povezana do kraja 2011. Gradnja mosta financirat će se iz cijene goriva, odnosno od 60 lipa po litri koje vozači već plaćaju za gradnju i održavanje Hrvatskih cesta.
Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta rekao je kako je riječ o vrlo zahtjevnom projektu, mostu dužine 2,2 kilometra. Kalmeta je izjavio kako se predviđa da će gradnja mosta trajati oko 4 godine. HRT

11. lipnja 2007.
Ugovor o Drugom programskom zajmu
Predstavnici Svjetske banke i Vlade RH potpisat će ugovor o Drugom programskom zajmu za prilagodbu (PAL II), vrijednom 150 milijuna eura. To je drugi od tri predložena PAL-a a cilj mu je poduprijeti Vladu u provođenju strukturnih i institucionalnih reformi.
Ugovor o PAL-u II potpisat će direktor Svjetske banke za Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku Anand Seth i ministar financija Ivan Šuker koji će održati i prezentaciju ciljeva vezanih uz PAL II. Uz potpisivanje PAL-a II ured Svjetske banke u Hrvatskoj i službeno će otvoriti svoje nove prostorije u Zagrebu. HRT

11. lipnja 2007.
Ured Jadranske euroregije u Bruxellesu
U Bruxellesu je otvoren ured Jadranske euroregije. Njezine aktivnosti europskoj povjerenici za regionalna pitanja u europskoj prijestolnici predstavio je istarski župan Ivan Jakovčić. Jadranska euroregija osnovana je 30. lipnja prošle godine u Puli.
U idućih šest godina Europska će komisija izdvojiti 250 milijuna eura za jadransku suradnju. Očekuje se da će Jadranska euroregija iskoristiti dio tog novca. Jadransku euroregiju čine jadranske regije Hrvatske, Italije, Slovenije, BiH, Crne Gore i Albanije. HRT

11. lipnja 2007.
U rujnu s radom kreće Središnji portal državne uprave
Vlada će u rujnu javnosti predstaviti početnu verziju Središnjeg portala državne uprave, mjesta koje će ujediniti sve javne usluge u digitalnom obliku na jednom mjestu, najavila je Diana Šimić, zamjenica državnog tajnika za e-Hrvatsku u sklopu Oracleove konferencije 'O izazovima novog doba' održanoj u ponedjeljak u Zagrebu

Središnji državni portal bit će kompleksan sustav sastavljen od velikog broja internetskih stranica. Specifično je za taj portal da će svako ministarstvo u suradnji s uredništvom portala biti zaduženo za punjenje sadržaja na stranicama. Na portalu će na jednome mjestu biti popisane sve procedure i svi potrebni obrasci. To je velik pomak u odnosu na sadašnje stanje u kojem je više od 50 usluga raštrkanano na isto toliko internetskih stranica, teško pamtljivih adresa, velikih razlika u dizajnu, sadržaju i pojmovima. (Mislav Nekić) Slobodna Dalmacija

11. lipnja 2007.
Nagrade hrvatskim inovatorima
Na najvećoj svjetskoj izložbi inovacija i novih proizvoda INPEX-u u Pittsburghu devet hrvatskih inovatora i poduzetnika osvojilo je 10 odličja. Sudjelovalo je 1.500 izložaka iz SAD-a i 14 zemalja svijeta.
Nikola Petković dobio je nagradu za životno djelo na području inovatorstva, za Univerzalni gradski kanal. Dva zlatna odličja dobili su Jasenko Josipović za SIPOK R-sistem i Vladimir Jovanović za Sustav bežičnih elektronskih registarskih tablica. Srebrna odličja osvojili su Pavao Potočki za Elektronski boks, Rosa Ferinčević za Vaginalete, Ivica Majdak i Veljko Kurlc za Hopla stolac, student Tehničkog veleučilišta u Zagrebu Davorin Vlašić za Personaliziranu rasvjetu hodnika te Zdravko Gaberšnik za SCROSS-numeričku igru na ploči, koji je uz to osvojio i jedno brončano odličje. Za Zaštitu od zasljepljivanja automobilskim svjetlima Petar Velicki također je dobio brončano odličje.
Organizatori nastupa hrvatskih inovatora HSI i Savez inovatora Zagreb na INPEX-u su predstavili i 32. hrvatski salon inovacija INOVA 2007 koji će se u Zagrebu održati u studenome ove godine. HRT

11. lipnja 2007.
Atraktivna lokacija više nije prioritet
Na iznenađenje ljudi iz struke, sve se više stanova kupuje u naseljima Novog Zagreba pa čak i u blizini Jakuševca
ZAGREB - Cijene stanova u Zagrebu posljednjih su godina drastično rasle, i to oko 15 posto na godinu, što je izazvalo stagnaciju tržišta nekretnina i pad broja kupoprodaje. No, ono što u posljednje vrijeme iznenađuje čak i agente za posredovanje nekretninama, sve je veća zanimacija za stanove na dosad neatraktivnim lokacijama. To se prije svega odnosi na novosagrađeno naselje Kamenarka, u neposrednoj blizini Jakuševca, gdje se donedavno rijetko tko odlučivao za kupnju stana.
>Cijene su jednostavno previsoke i kreditna opterećenja su postala prevelik teret za prosječnu obitelj. Kupci odmjerenije kreću u investicije. Ne kupuju više bilo što i po bilo kojoj cijeni, a ono što je doista iznenadilo sve nas iz ove struke je veliko zanimanje za jeftinijim stanovima u Novom Zagrebu<, rekao je Tomislav Gregurić iz tvrtke za posredovanje nekretninama King Sturge. Naime, prosječna cijena stana na Kamenarki je 1700 eura po četvornomu metru, što je znatno jeftinije od prosječne cijene stana u Zagrebu od 2139 eura po >kvadratu<.
Prosječna cijena stanova uopće u Novom Zagrebu je 1780 eura po četvornomu metru, a najjeftiniji >kvadrat< je 1650 eura, i to za stanove u Travnom i Zapruđu.
>Unatrag pet lokacija je bila presudna i svi su bili spremni plaćati zaista svaku nametnutu cijenu, jer su jednostavno željeli živjeti na "atraktivnoj" lokaciji. Ljudi se polako osvješćuju i više ne srljaju toliko<, objasnio je Gregurić. Posljednjih godina niču naselja kao što su Vrbani III koji, osim dobre lokacije, ne nude nikakve prateće sadržaje kao što su škole, vrtići i trgovine.
Neplanska i neodmjerena gradnja u nepovrat je devastirala ukupan izgled cijelih naselja, ali i kvalitetu života u njima. Primjer je Trešnjevka u kojoj na mjestima obiteljskih kuća niču >urbane vile< od nekoliko katova. No, ovo zgušnjavanje ljudi na malom prostoru ne prati i razvoj prometnica koje ne mogu progutati toliku količinu novih automobila, a sve je manje i zelenih površina. Upravo otud privlačnost Novog Zagreba koji ima širinu i mnogo zelenila, zgrade još >dišu< jedna između druge, a i prometna je povezanost odlična.

Očekuje se raslojavanje cijena
Gregurić predviđa da će cijene stanova u Zagrebu još neko vrijeme stagnirati te da neće više neobuzdano rasti kao dosad. Procjenjuje kako će se u skoroj budućnosti dogoditi raslojavanje cijena stanova. Kvaliteta će biti presudna u kreiranju cijene. I dok će pojeftiniti >kvadrati< lošije gradnje, stanovi bolje kvalitete i dalje će držati cijenu pa će kupci lakše moći procijeniti što kupuju. >Savjet je potražiti mišljenje stručnjaka ili sudskih vještaka prije nego što netko odlučiti uložiti novac u novu kuću ili stan<, rekao je Gregurić. Katarina Dimitrijević Hrnjkaš , Vjesnik

11. lipnja 2007.
INICIJATIVE DOŽUPAN BJELOVARSKO-BILOGORSKI ZVONIMIR KARAKAŠ
O GOSPODARSKOM POVEZIVANJU KONTINENTALNE I PRIMORSKE HRVATSKE
'Mare Croaticum' ponovno u pogonu
Samo dva posto domaće proizvodnje završi na tanjurima turista. Cilj ove manifestacije je to promijeniti, istakli su predstavnici Bjelovarsko-bilogorske županije tijekom boravka u Primoštenu
Manifestacija "Mare Croaticum" predstavlja revitalizaciju projekta započetog prije 13 godina. U to vrijeme promovirao se hrvatski turizam, a sadašnja manifestacija ima gospodarski predznak. Organizator manifestacije je Bjelovarsko-bilogorska županija, a cilj nam je predstaviti obrtništvo, poduzetništvo i ekoproizvode naše županije, odnosno povezati kontinentalnu i primorsku Hrvatsku i turistima na obali ponuditi naše proizvode - rekao je u Primoštenu dožupan bjelovarsko-bilogorski Zvonimir Karakaš.
Samo dva posto domaće proizvodnje završi na tanjurima turista. Nisu im dostupni ni naši visokokvalitetni ekoproizvodi ni druge brendirane robne marke. Cilj ove manifestacije je to promijeniti. Bjelovarsko-bilogorska županije poznata je po svojim voćnim vinima, ekološkom medu i mesnim proizvodima. Te visokokvalitne proizvode sinoć na primoštenskoj rivi i brodu "Viktorija" degustirati su domaćini i brojni turisti.
- Cilj nam je naše proizvode dovesti u primorski dio Hrvatske, a dio turista privući i u našu županiju koja je oaza zdravlja, znanja i pravih prilika. Imamo razvijen zdravstveni i lovni turizam, dobru tradicijsku kuhinju, pa smo zahvalni što su lokalne vlasti u tri dalmatinske županije to prepoznale - rekao je predstojnik Ureda bjelovarsko-bilogorskog župana Dalibor Jurina.
Manifestaciju je inače poduprlo Ministarsvo mora i turizma, Ministarstvo gospodarstva, Hrvatska turistička zajednica, te Gospodarska i Obrtnička komora.
Vedrana STOČIĆ

'Viktorija' u Vodicama
Osim u Primošten stari jedrenjak "Viktorija" uplovit će još u Vodice 11. lipnja i u Šibenik 14. lipnja. U večernjim satima od 19 sati do 23 sata održat će se bogat zabavno-kulturni program i degustacija proizvoda. Slobodna Dalmacija

11. lipnja 2007.
Izrešetani vodotoranj postat će spomenik
Piše: Mladen Obrenović
Foto: Damir Glibušić
VUKOVAR - Gradske vlasti Vukovara uputile su poziv arhitektima i urbanistima iz cijele Hrvatske da daju prijedlog rješenja uređenja vodotornja u tom gradu kao memorijalnog spomen-obilježja Domovinskog rata.
Simbol obrane Vukovara i cijele Hrvatske u jesen '91. godine tako bi trebao dobiti idejno urbanističko-arhitektonsko i likovno rješenje koje bi poslužilo kao podloga za njegovo konačno uređenje.
- Provedbu natječaja na sebe je preuzelo Udruženje hrvatskih arhitekata, a njegove rezultate planiraju objaviti do Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, 18. studenog. Već je najavljeno i da će najbolja rješenja biti adekvatno novčano nagrađena - potvrdio je Mile Kunac, vukovarski pročelnik za komunalno gospodarstvo i uređenje grada.
Skrb nad vodotornjem, kao zaštićenim spomenikom kulture, na sebe je preuzeo Grad Vukovar, a namjera je Vukovaraca taj objekt ostaviti u tzv. nultom stanju, s posljedicama udara više od 600 granata, kako bi podsjećao na ratne strahote i razaranja.
Vodotoranj bi se pretvorio u spomen-kompleks koji bi podsjećao na herojske dane obrane Vukovara, ali i postao simbol cjelokupnog Domovinskog rata.
U procesu donatorske obnove objekata javne namjene Zadarska je županija za njegovo uređenje već osigurala tri milijuna kuna. Preostala bi se sredstva, jer je za zaštitu od propadanja i pretvaranja u spomenik potrebno mnogo više novca, osigurala u državnom proračunu.
Natječaj za idejno rješenje uređenja vodotornja, čija će provedba stajati više od 600.000 kuna, Udruženje hrvatskih arhitekata objavit će do kraja lipnja. Najbolja rješenja bit će nagrađena, a prvi među njima dobit će 120.000 kuna..
Jutarnjki list

8. lipnja 2007.
Sanader: Svi hrvatski državljani moraju biti jednaki
BRUXELLES - Hrvatski premijer Ivo Sanader pozdravio je u srijedu odluku Ustavnog suda prema kojoj svi hrvatski državljani bez obzira na prebivalište imaju pravo glasa na referendumima.
"Znate, ja uvijek zastupam stajališta da ako je netko hrvatski građanin i ima hrvatsko državljanstvo, onda ima sva prava kao i drugi. Mi ne možemo imati građane prvog i drugog reda, ne možemo imati državljane prvog i drugog reda i različitih kategorija i svi koji imaju državljanstvo jednaki su pred Ustavom i imaju ista prava i obveze kao i drugi", rekao je Sanader u Bruxellesu, zamoljen da prokomentira odluku Ustavnog suda.
Premijer Sanader je u sjedištu NATO-a u Bruxellesu sudjelovao na sastanku s glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Schefferom i Sjevernoatlantskim vijećem.
Ustavni suci u utorak su jednoglasno ukinuli dio odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o referendumu iz 2001. kojom je bilo propisano da na državnom referendumu pravo sudjelovanja imaju hrvatski državljani koji imaju prebivalište i bez prekida prebivaju u Hrvatskoj najmanje godinu dana prije održavanja referenduma.

Ocijenjeno je da je ta odredba neustavna jer je dovodila do nejednakosti građana pred zakonom, odnosno lišila je prava sudjelovanja na referendumu hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.
Ustavni suci su zaključili da po Ustavu svi hrvatski državljani imaju pravo sudjelovati na referendumu, bez obzira na to gdje imaju prebivalište, te da se to pravo može ograničiti jedino Ustavom, a ne zakonima. Jutarnji list

8. lipnja 2007.
>Kupujmo hrvatsko< u Puli
PULA - Kako bi se privuklo što više turista te ih se upoznalo s izvornim hrvatskim proizvodima i njihovom kvalitetom, Hrvatska gospodarska komora u srijedu je na pulskom Forumu organizirala akciju >Kupujmo hrvatsko<. Unatoč kraćoj kiši, na Trgu se skupilo mnoštvo koje je razgledavalo proizvode 136 izlagača iz cijele Hrvatske, od čega oko 15 iz Istre. Znatiželjnici su se mogli izravno upoznati s proizvodima i proizvođačima te uz niže cijene ponešto i kupiti. Gastronomska ponuda bila je bogata, a izloženi su bili i autohtoni proizvodi, tekstil i suveniri. Akcija je, na negodovanje mnogih, trajala samo do 13 sati. [P. Albertini],Vjesnik

8. lipnja 2007.
Šampinjoni iz tunela
Poduzetnik Dragan Isakovski više od dva desetljeća uzgaja gljive u tunelu nekadašnje pruge Poreč - Trst
Spuštajući se iz Grožnjana vijugavom cestom, naići ćete na put koji vodi do tunela kojim je dvadesetih godina prošlog stoljeća išla pruga Parencana od Poreča do Trsta. U njemu već dva desetljeća poduzetnik Dragan Isakovski uzgaja šampinjone. Obiteljski je posao počeo sa shi take gljivama, ali je od toga odustao. Uzgoju šampinjona, kaže, dosjetila se njegova supruga Jelena, a mračan i vlažan tunel poslužio je kao rasadnik.
Na više od stotinjak metara pruge, u nekoliko odjeljaka, supružnici Isakovski postavili su metalne police s kašetama u kojima su miceliji gljiva. Ujednačeno kapanje vode i miris šumske zemlje osjeti se već s ulaza, a temperatura je konstantno 16 stupnjeva, jer šampinjoni >ne vole toplo< za razliku od bukovača koje vole svjetlo. U >Zemljinoj utrobi< gdje Dragan provodi dosta vremena društvo mu prave puževi pokoji puh i šišmiš. Za našega se posjeta nismo susreli s njima, ali smo u tunelu zatekli i Kolju, malog poznavatelja šparoga koji Draganu često pomaže u poslu. Gljive valja stalno nadzirati i nadgledati rast micelija za koji se, među ostalim koristi stajski gnoj konja.
>Slama i stajski gnoj se kompostiraju, pasteriziraju i ubacuju u micelij, nakon čega počinje faza inkubiranja. Potom se dodaje tzv. pokrovna zemlja koja se mora svakodnevno zalijevati i nakon tri tjedna niču šampinjoni<, kaže Dragan i dodaje da je berba četiri dana poslije, i to u turnusima, a dnevno se može ubrati oko 80 kilograma. Od jednog se turnusa dobije oko tona gljiva, odnosno pet tona komposta. S početaka proizvodnje kupovali su slamu i konjski gnoj iz Lipice, a micelij su nabavljali iz Italije.
Lakše im je, kažu supružnici, bilo kada se polovicom 80-tih osnovala prva kompostara u Sloveniji kod Ptuja ob Dravi. Mogli su nabavljati gotov kompost za uzgoj šampinjona.
Dodaju da im gljive najviše traže picerije, a najmanje ih se proda po tržnicama, jer se ljudi u Istri često bave gljivarstvom. Šampinjoni su jestivi do deset dana nakon branja, a najukusniji su svježi i vrsna je svaka manja, zatvorena i kao snijeg bijela gljiva. Dobre su zbog blaga okusa, nemaju masnoće, a bogate su celuloznim vlaknima i lako probavljive. Sadrže za zdravlje važne proteine, te kalcij, željezo, kalij... Iako ih dugo uzgaja, Dragan kaže da mu šampinjoni nisu dosadili i uživa ih jesti, posebno na salatu. Svježe se narezane gljive samo nakapaju maslinovim uljem, češnjakom i peršinom, popapre se, posole i ohlade u frižideru. Šampinjoni su naime jedna od samo tri vrste gljiva koje se, zbog svoje lake probavljivosti, smiju jesti svježe. Snježana Rajačić, Vjesnik

8. lipnja 2007.
NAGRADE Priznanje najvjernijim gostima Brela
Plavu zastavu podigao austrijski bračni par
BRELA - Hrvatski pokret prijatelja prirode >Lijepa naša< deveti je put breljanskoj plaži Rat, četvrti put plaži Barulia i treći put plaži Stomarica dodijelio Plavu zastavu. U povodu toga te podizanja Plave zastave na jarbol Rata, kao i dodjele priznanja strancima za vjernost, održana je i prigodna svečanost. U znak priznanja, Plavu je zastavu na jarbol podigao bračni par iz Austrije Maria i Alois Aichberger koji već 30 godina gostuje kod obitelji Filipović. Načelnik općine Ivica Carević svim je austrijskim gostima uručio zlatnik za 30-godišnji neprekidni dolazak na odmor na makarsku rivijeru. [N. M.], Vjesnik

8. lipnja 2007.
OBLJETNICE
Prije 14. godina poginuo je legendarni košarkaš Dražen Petrović
Vijenci pod Draženov koš
ŠIBENIK - Gradonačelnica Šibenika Neda Klarić i župan šibensko-kninski Goran Pauk, položili su u četvrtak ujutro vijence i cvijeće ispod Draženova koša, obilježavajući time 14. obljetnicu pogibije slavnoga hrvatskog košarkaša Dražena Petrovića.

Cvijeće su položili i predstavnici KK >Šibenka<, KK >Jolly JBS<, te Škole košarke >Dražena Petrovića<. >Život leti, kapetane< neizbježna je pjesma posvećena Draženu koja se uvijek sluša u prigodama kad se Šibenik i Hrvatska sjećaju košarkaške legende čije je ime upisano i u Kuću slavnih u SAD-u. Koš, ispod kojega su čelnici grada i županije u pratnji sportskih djelatnika i brojnih Šibenčana, nalazi se blizu kuće na Baldekinu u kojoj je Dražen stanovao, a koš postavljen na garaži bio je njegovo omiljeno mjesto za trening i opuštanje.

Do 7. lipnja 2008., 15. obljetnice Draženove smrti na njemačkoj autocesti, Šibenik će, najavila je gradonačelnica, podići spomenik košarkaškoj legendi koja je ime svoga grada i domovine pronijela diljem svijeta. Umjesto replike spomenika postavljenog ispred Draženova muzeja, Šibenik će dobiti originalni spomenik, a u proceduru raspisivanja natječaja kreće se za koji tjedan. [Jadranka Klisović], Vjesnik

8. lipnja 2007.
Sumnjam da će Modrić ostati
>Odavna smo svjedoci činjenice da kapital diktira sve, pa tako ni Modrić nije iznimka<
ZAGREB - Kako bi se primirio nakon silnih stresova izazvanih obaranjem brojnih Dinamovih rekorda, trener >modrih< Branko Ivanković najavljivao je bijeg na pusti otok. No, umjesto toga tek je skoknuo do nešto manje mirne Barcelone, ali se brzo vratio kući:
>Nisam želio propustiti utakmicu reprezentacije protiv Rusije, a osim toga već nam u ponedjeljak počinju pripreme za sezonu od koje mnogo očekujemo.<
Ne znamo je li Ivanković donio odluku zbog nekoliko izlazaka vratara Filipa Lončarića u prazno u utakmici mlade reprezentacije protiv Grka, ali siguran je da Dinamo za Europu treba iskusnog vratara:
>Iako su opservacije tandema Zoran Mamić i Fahrija Dautbegović još u tijeku, mislim da nam je najbliži Bugarin Dimitar Ivankov. Riječ je o standardnom vrataru reprezentacije, koji je, kako čujem, spreman pregovarati s Dinamom.<
Konkurencija u momčadi mogla bi izazvati nezadovoljstvo pojedinaca i prijetnju homogenizaciji momčadi.
>Takva teorija u Dinamovu slučaju pada u vodu, jer imamo 15-ak standardnih igrača, a za ciljeve koje smo si postavili trebamo 22 visokokvalitetna igrača. Svako mjesto u momčadi mora biti osigurano podjednako vrijednom zamjenom, pri čemu u profesionalizmu ne smije biti mjesta nezadovoljstvu pojedinaca. Takvi igrači nemaju što tražiti u Dinamu.<
Iako je Luka Modrić svojom igrom (i) protiv Rusa udovoljio najbiranijim ukusima, činjenica je da veliki klubovi poput Reala, Milana, Arsenala ili Bayerna radije uzimaju neke bezimene Argentince, Brazilce, Urugvajce.
>Riječ je o fenomenu "malog" i "velikog" naroda te ustaljenih priča o nogometnom nacijama. Sjetite se samo kako ste secirali naše igrače zbog igre u Estoniji, a što biste im tek radili da su, kao primjerice prošlog tjedna Talijani, jedva izvukli pobjedu s 2-1 na Farskim otocima. A da je neki talijanski anonimac s iranskom reprezentacijom napravio ono što i ja, ne samo da bi bio trostruko bolje plaćen nego bi doživio neviđen publicitet te bi mu se otvorila vrata u svijet. Tako je i s našim igračima, nimalo manje vrijednima, dapače, ali objektivno podcijenjenima, čak i u našoj kući.<
I na utakmici protiv Rusije maksimirske su lože bile prepune interesenata za Modrića. No, Ivanković je realist:
>Odavna smo svjedoci činjenice da kapital diktira sve, pa tako ni Modrić nije iznimka. Mogao bi napustiti Maksimir zbog izdašne inozemne ponude. Valja biti spreman na sve, pa i na to da se Robert Kovač naposljetku ipak skrasi u Dinamu, premda je Salzburg nudio znatno više. Koliko bi nam dobro došao, najbolje se vidjelo u utakmici protiv Rusa<, zaključio je Branko Ivanković. Zlatko Abramović, Vjesnik

6. lipnja 2007.
Sanader u posjetu sjedištu NATO-a
Hrvatski premijer Ivo Sanader doputovao je u sjedište NATO-a u Bruxellesu. Sastat će se sa Sjevernoatlantskim vijećem i s glavnim tajnikom Saveza Jaapom de Hoopom Schefferom . Sastankom sa Sjevernoatlantskim vijećem, najvišim tijelom NATO-a, Hrvatska završava peti godišnji ciklus Akcijskog plana za članstvo (MAP).
Premijer Sanader informirat će članove Vijeća o implementaciji dugoročnog plana razvoja hrvatskih Oružanih snaga, o doprinosu Hrvatske međunarodnim naporima na razvoju demokracije i mira u svijetu te o pojačanoj potpori hrvatskih građana članstvu u Sjevernoatlantskom savezu. Riječ je o vrlo važnom sastanku, a Hrvatska očekuje da će dobiti pozitivne ocjene za svoje napore. Nakon završetka petoga godišnjeg ciklusa MAP-a, Hrvatska ulazi u završnu fazu pred očekivani poziv za članstvo u NATO-u, što bi se trebalo dogoditi na summitu Saveza u proljeće sljedeće godine u Bukureštu. HRT

6. lipnja 2007.
PODUZETNIŠTVO
Mali i srednji poduzetnici spremni za europsku tržišnu utakmicu
U zadnje tri i pol godine otvoreno je 85.000 novih radnih mjesta, 4500 novih tvrtki, 5000 novih obrta, 130 poduzetničkih zona
Jadranka KLISOVIĆ
>U zadnje tri i pol godine u Hrvatskoj je učinjen veliki napredak u sektoru malog i srednjeg gospodarstva, o čemu svjedoči 85.000 novih radnih mjesta generiranih uglavnom u tom sektoru, zatim 4500 novih tvrtki, 5000 novih obrta, 130 poduzetničkih zona koje su u funkciji i 280 koje su u različitim fazama ustrojstva...<, riječi su ministra gospodarstva Branka Vukelića na 11. nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu.

Savjetovanje je u Solarisu okupilo oko 800 sudionika, što je rekord koji svjedoči o sve izražajnijoj želji poduzetnika da se okupljaju, udružuju, dodatno educiraju...

Poduzetnici mogu biti zadovoljni onim što su čuli u Solarisu, a tamo im je ministar Vukelić obećao mogućnost dobivanja novog mikrokredita do 200.000 kuna s povoljnom kamatnom stopom ne većom od pet posto, mogućnost dobivanja povoljnog kredita poduzetnicima koji ulaze u poduzetničke zone te mogućnost kupnje zemljišta u tim zonama. I to nije sve. Zahvaljujući dogovorima Vlade i HEP-a, ovaj će elektromonopolist uskoro financirati elektropriključke na poduzetničkim zonama. >Državna administracija i poduzetništvo su u partnerskim odnosima<, konstatirao je Vukelić. Damir Polančec, potpredsjednik Vlade, smatra kako su hrvatski mali i srednji poduzetnici već danas spremni za tržišnu utakmicu na europskom tržištu. Važnim smatra to što se u poduzetništvo više ne kreće iz nužde, gubitka posla ili slično, već iz izazova. Makorekonomski pokazatelji govore o stabilnom gospodarstvu, koje je lani ostvarilo stopu gospodarskog rasta od 4,8 posto što je daleko više od bilo koje druge zemlje u široj regiji.

Takvu stopu rasta Polančec smatra dugoročno održivom. O stanju gospodarstva svjedoči i smanjeni broj nezaposlenih, a prošle je godine stopa nezaposlenosti iznosila 11,2 posto, dok je plan da u sljedeće tri godine ona bude ispod devet posto.

>Pad inflacije, stopa gospodarskog rasta i pad nezaposlenosti elementi su koji govore o stabilnom gospodarstvu koje se i nadalje može poboljšavati<, smatra Polančec, koji argumentirano dokazuje kako privatizacija danas ima sasvim drukčije lice od onog ranijeg. Potkrijepio je to primjerom šibenskog 'aluminijaša' koji je privatizirao hrvatski konzorcij, željezare i druge tvrtke.

Hrvatskoj ne treba neoliberalni kapitalizam, već socijalno odgovorno gospodarstvo koje će znati cijeniti svoje zaposlenike. Izravna strana ulaganja su nužna, tvrdi Polančec, navodeći kako su od 1993. godine ukupna ulaganja u Hrvatsku iznosila 13,5 milijardi eura, međutim, najviše se ulagalo u farmaciju i banke. Nama trebaju drukčija ulaganja, a za to nam trebaju agencije za promicanje ulaganja. Središnja tema ovogodišnjeg okupljanja gospodarstvenika bila je 'Konkurentnošću do izvoza'.

Mali su se poduzetnici uglavnom žalili na velike za koje rade neke poslove, a oni ih ne plaćaju. Ministar Vukelić im je savjetovao da se ugovorno zaštite od takvih radnji. Samostalni nastupi na europskim sajmovima nedostižni su većini malih poduzetnika, žale se oni, a iz Vlade im poručuju da se tamo pojavljuju udruženi. Obrtnici, pak, prigovaraju zbog odredbi o uporabnoj dozvoli koja se od njih traži i za stare prostore.

>Ni zgrada Ministarstva gospodarstva, kao ni pola Zagreba, nema uporabnu dozvolu, a sada se ona od nas traži<, izjavio je u ime obrtnika Mato Topić, predsjednik HOKa. Žale se i inovatori na nedostanu potporu zaživljavanja njihovih izuma u praksi.

Ministar Vukelić priznaje da sustav državnih i lokalnih institucija na tome polju nije dobro postavljen, a izlaz se vidi u formiranju Centra znanja.

Za sve one koji muku muče sa dobivanjem povoljnih kredita Anton Kovačev, predsjednik HBOR-a, najavio je mogućnost financiranja ulaskom u temeljni kapital, što do sada nije bilo slučaj. Poduzetnici se žale kako su im tržišna vrata nekih velikih tvrtki zatvorena, a umjesto njihovih domaćih proizvoda, te tvrtke uvoze strane proizvode.

Dobar primjer suradnje Vlade i proizvođača voća ilustriran je na primjeru Metkovića, gdje je Vlada uskočila s poticajima zahvaljujući čemu je 16.000 tona mandarina lani otišlo u izvoz, a u ovoj godini poticaji će se davati uzgajivačima jabuka, najavio je ministar poljoprivrede Petar Čobanković.Osnivanjem brojnih klastera napravljen je dobar iskorak koji su poduzetnici redom hvalili. Mile Čevid iz klastera privatnih autoprijevoznika u teretnom prometu hvali državu koja im je pomogla u organizaciji i najavljuje bolje rezultate rada u svome sektoru. Vjesnik

6. lipnja 2007.
NOVITET Rijeka gradi imidž odredišta s osmišljenom turističkom ponudom
Predstavljen prvi hrvatski turistički autobus!
Projekt riječkog autobusa na kat vrijedan je 2,9 milijuna kuna
Ljiljana MAMIĆ PANDŽA
RIJEKA - Po uzoru na svjetske metropole poput Londona, Barcelone ili Valencije, a u cilju upotpunjavanje turističke ponude, u Rijeci je nastojanjima Turističke zajednice i Grada napokon zaživio projekt TuRističkog autobusa vrijedan 2,9 milijuna kuna. To je ujedno prvi turistički >double decker< u Hrvatskoj s 81 sjedećim mjestom, koji će prometovatina relaciji Rijeka - Opatija.

Putnici će u njemu na čak 10 svjetskih jezika moći slušati poznate, ali i nepoznate legende utkane u riječki lokalitet.

Novi projekt nedvojbeno se uklapa u stvaranje imidžaRijeke, ne samo kao industrijskog i poslovnog, već i važnog turističkogodredišta. Izgled autobusa, autobusnih stanica, propagandnog materijala, odjeće vodiča i vozača, originalan je i prepoznatljiv te okuplja riječke motive iz kista velikog umjetnika Voje Radoičića.

Riječ je o motivima Trsata, Trsatske kule, Luke Rijeka, sušačkog nebodera, vizure grada s mora, guvernerove palače...

TuRistički autobus podići će kvalitetu prezentiranja turističkih sadržaja u smislu suvremene interpretacije. Taj projekt, uz ostalo, dokazuje da Rijeka ozbiljno gradi imidž odredišta s osmišljenom turističkom ponudom. Karte po cijeni od 70 kuna moći će se kupiti u Turističkom informativnom centru te na recepcijama riječkih i opatijskih hotela, kao i u samome autobusu. Postaje su na Slatini, kod HNK Ivana pl. Zajca, dvorane Mladosti i na Jadranskom trgu.
Autobus će od petka, 8. lipnja voziti svakodnevno od 9 do 12, 13 do 16 te od 17 do 20 sati. Autor je teksta za odrasle Velid Đekić, a za djecu Vjeko Alilović. Vjesnik

6. lipnja 2007.
Tomislavov automatski "ležeći" policajac
Udruga inovatora Tesla okuplja učenike - mlade inovatore od prvog do četvrtog razreda I. tehničke škole Tesla u Zagrebu
U zagrebačkoj prvoj tehničkoj školi Tesla u Klaićevoj ulici već devet godina djeluje Udruga inovatora Tesla, koja okuplja učenike, mlade inovatore od prvog do četvrtog razreda.
Udruga je tijekom proteklih devet godina okupila oko 250 mladih inovatora, od kojih su neki osvojili zlatne medalje na prestižnim natjecanjima inovatora diljem svijeta.
Prema riječima Zorana Krivačića, ravnatelja prve tehničke škole Tesla, broj učenika u Udruzi inovatora mijenja se iz godine u godinu. Škola osigurava učenicima sve što im je potrebno za kreativan rad pa tako uz računala i radionice mogu dolaziti do novih ideja, koje su već uspješno pokazali na nekoliko svjetskih izložbi.
Na izložbi Arhimed, koja se održava u Puli već 13 godina, a na kojoj se predstavljaju odabrani radovi učenika maturanata iz elektrotehničkih škola Hrvatske, Krivačić ističe kako je Tomislav Barbarić, učenik njihove škole, osvojio zlatnu medalju za inovaciju automatskog ležećeg policajca. Riječ je o izumu kod kojeg se stvara mehanička prepreka za automobile koji voze brže od dopuštene brzine. Prednost je što taj ležeći policajac ne postoji ako se vozači drže ograničenja, jer se ovisno o potrebi "policajac" podiže, objašnjava Krivačić. Ističe i kako je srebrnu medalju na istoj izložbi osvojio Miho Klaić za CNC stroj za obradu kamena. Inovacija je što se pomoću vakuuma kamen može objesiti bilo gdje te se tako jednostavnije može obrađivati. Također se vrlo lako određuje dubina zapisa, a programer će napraviti sve što je potrebno upisati na kamenu, zaključuje Krivačić.
Posebno je vrijedna, ističe Krivačić, inovacija "Teslina ruka" Matije Pavičevića i Mirele Lukšić, koja je lani osvojila zlatnu medalju na međunarodnoj izložbi inovacija u Seulu. "Ruka" je, osim toga, osvojila i zlatne medalje na međunarodnim izložbama inovacija u Ženevi, Nürnbergu i u Rusiji.

Riječ je o nadomjestku ruke za invalide, a ruka, odnosno prsti, imaju više modusa gibanja. Naime, do sada su ruke za invalide mogle gibati prste samo po principu kliješta, dok se sada pomoću ove inovacije može i kružno primati predmete te je pomicanje prstiju moguće kao i kod "pravih" prstiju.

Tu je i SMS vatrodojavni aparat Tomislava Jelavića, koji je također osvojio priznanja i nagrade. Riječ je o mobitelu koji je priključen na dojavni sustav.

Prema riječima Zvonimira Vađona, voditelja Udruge inovatora Tesla, učenici-inovatori pokazuju velik interes za inovacije. Nakon devet godina djelovanja, događa se da više nije potrebno tražiti učenike koji bi se eventualno bavili inovatorstvom, već oni dolaze sami.

>Učenici sve više dolaze sami i mogu reći da učitelj postaje učenik, a učenik učitelj<, dodaje Vađon.

Učenici u "Tesli" često ostaju i poslije nastave u školi te u radionicama smišljaju nove inovacije. Većina učenika koji su u Udruzi bavi se, osim na radu s inovacijama, i dodatnim izvanškolskim aktivnostima, primjerice uče svirati, kaže Vađon.

Dio učenika je još u osnovnoj školi, kroz natjecanja u tehničkoj kulturi pronašao svoj smisao u tehnici, a rad u Udruzi samo je logičan nastavak njihovoga puta u inovatorstvu, objašnjava Vađon. >Mladi iz osnovnih škola već dobro poznaju buduće mentore jer se svi zajedno viđamo na natjecanjima iz tehničke kulture, tako da im je to još jedan plus kod nastavka bavljenja inovacijama i u srednjoj školi<, zaključuje Vađon. Ivan Smirčić, Vjesnik

6. lipnja 2007.
Žirkov: "Ključ će biti čvrsta obrana"
Svjesni kako bi im pobjeda na maksimirskom stadionu otvorila vrata završnice europskog prvenstva u Austriji i Švicarskoj, ruski reprezentativci su u Zagreb doputovali prepuni samopouzdanja...Premda naši reprezentativci u svojoj povijesti nisu upisali niti jedan poraz na domaćem travnjaku, igrači "Zbornaje" najavljuju prekid serije.

"Hrvatska ima odličnu momčad, no mi smo u Zagreb došli po tri boda. Odlično smo se pripremili i biti će to vrlo zanimljiva utakmica", najavio je branič Juri Žirkov. Igrač moskovskog CSKA smatra kako će ključ utakmice biti dobra obrana.

"Hrvatska će sasvim sigurno krenuti po pobjedu što nama otvara priliku. Presudit će igra u obrani, tko će činiti manje pogrešaka taj će slaviti", dodao je Žirkov koji će na utakmici imati i poseban zadatak.

"Pazit ću na Darija Srnu. Moj posao će biti neutralizirati njegove prodore", poručio je Žirkov spomenuvši još jednog hrvatskog igrača, Ivicu Olića.

"Olić je vrhunski igrač, prodoran i vrlo opasan", zaključio je ruski branič kojeg bivši suigrač iz moskovskog CSKA Olić smatra uz Aršavina najboljim ruskim igračem.

"Brz je i prodoran, odličnog centaršuta. Za mene je on ponajbolji ruski igrač", kazao je napadač hrvatske vrste. SportNet.hr

5.lipnja 2007.
Zadar: Vratio se Jurica Ruić
Zadranin Jurica Ruić, koji je zajedno s četiri talijanska i jednim američkim kolegom bio otet s naftne platforme na jugu Nigerije, vratio se sinoć u Zadar. Ispred stana su ga dočekali prijatelji i rodbina.
Otac dvoje malodobne djece zatočeništvo je opisao kao pakao u džungli na 50 Celzijevih stupnjeva. Bio je, kaže, okružen drogiranim militantima koji su im oko šatora bacali dinamit, a svoje će oslobađanje slaviti kao drugi rođendan.
Ruić je rekao kako otmičari njima nisu rekli ono što su rekli medijima - da će biti pušteni nakon 30 dana. Govorili su im da će ostati u zatočeništvu 5-10 godina, da će im se suditi i psihički su ih zlostavljali na razne načine. HRT

5. lipnja 2007.
Počinje gradnja Crkve hrvatskih mučenika
Piše: Željko Popović
Foto: Željko Popović
Prva pričest u Udbini
Sedam godina nakon posjeta pape Ivana Pavla II. počinje gradnja crkve u Udbini
GOSPIĆ - Gospićko-senjska biskupija sedmu godinu otkad ju je Vatikan priznao proslavila je radno. U ordinarijatu Biskupije danas je biskup Mile Bogović potpisao ugovor s tvrtkom Megrad iz Zagreba koja će graditi Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini.
Radovi će početi 8. lipnja. Na taj dan 2003. godine u Rijeci je za posjeta Hrvatskoj pokojni papa Ivan Pavao II. blagoslovio kamen temeljac za udbinsku crkvu. Upravo je kamen jedan od glavnih simbola nove crkve na Krbavi, čiji je idejni začetnik biskup Mile Bogović crkvu zamislio s puno kamena, a ona će čvrsto povezati sve žrtve burne hrvatske povijesti i stvoriti nove temelje za jedinstvo naroda na raskrižju putova prema jugu i sjeveru Hrvatske.
Idejni začetnik biskup Mile Bogović crkvu je zamislio s puno kamen, a ona će čvrsto povezati sve žrtve burne hrvatske povijesti
- Morat ćemo se namučiti da bismo sagradili Crkvu hrvatskih mučenika - istaknuo je biskup Mile Bogović nakon potpisivanja ugovora s izvođačem radova, a trebala bi se sagraditi za dvije godine. Inače, gradnja CHM-a privukla je velik interes u javnosti. Podupro ju je Hrvatski sabor i HBK, a posebno zanimanje izaziva kod iseljenih Hrvata diljem svijeta koji izražavaju želju da financijski pomognu.
- Do sada je prikupljeno 15 milijuna kuna. Bogati obećavaju, a crkvu će sagraditi mali ljudi - kaže biskup Bogović, uvjeren da će za dvije godine Hrvatska dobiti novi veliki hodočasnički centar.
Volumen građevine, u kojoj će dominirati kamen, iznosi 21 tisuću prostornih metara. Crkva će se sagraditi na površini od oko 3000 četvornih metara. Projektirao ju je zadarski arhitekt Nikola Bašić i ona će u konačnici stajati oko 31 milijun kuna. Osim kamena, na crkvi će dominirati zvonik visok 25 metara i na njemu križ od četiri metra. On je već stigao u Udbinu i dar je jednog hrvatskog emigranta.
Početku gradnje crkve najviše su se obradovali stanovnici Udbine jer se već 12 godina u jednom podrumu obiteljske kuće služe svete mise. U Udbini je zadnji put na crkvi zvono zazvonilo prije 65 godina. Tada je crkva srušena, a vjernici protjerani. - Uz gradnju crkve posljednjih se godina obnavlja i vjera. Ove godine u župi smo imali 12 prvopričesnika. Imamo četiri sjemeništarca u sjemeništu Zmajevići kod Zadra - kaže fra Nediljko Knezović, udbinski župnik. (Ž. P.) Jutarnji list

5. lipnja 2007.
REKORDAN BROJ POSJETITELJA TRADICIONALNOG OSJEČKOG SAJMA ANTIKVITETA
Sajam antikviteta postaje osječki turistički brend
Tradicionalni Osječki sajam antikviteta, koji Glas Slavonije organizira više od godinu i pol dana, okupio je u subotu, 2. lipnja, rekordan broj posjetitelja i izlagača. Sajam se održava svake prve subote u mjesecu, u samom srcu barokne Tvrđe, na Trgu Svetog Trojstva. Među brojnim posjetiteljima iz Osijeka, ali i drugih dijelova Osječko-baranjske županije, kao i ostalih slavonskih županija, bila je skupina gostiju iz Vinkovaca, koji su prije mjesec dana prvi put posjetili Osječki sajam antikviteta i oduševili se njime. Jedna od njih je Višnja Mišin, poznata novinarka HRT-a zaljubljenica u starine.
- Ovo je drugi put da sam na Osječkom sajmu antikviteta, a prvi put mi je bilo jako lijepo. Često odem na Sajam antikviteta u Pečuh, zagrebački Britanac i to mi čini veliko zadovoljstvo. Sad sam otkrila Osječki sajam. Hodam, tražim, sve obiđem, a na kraju nešto nađem. Kupila sam prekrasnu svjetiljku s anđelom i umjetničku sliku iz 1928. godine. Fascinira me što svaki taj predmet ima svoju priču. Tako ova slika potječe iz kuće koja se nalazi pokraj kina "Europa", a vlasnice su joj bile tri sestre, kaže Višnja Mišin te zaključuje da Osječki sajam antikviteta postaje turistički brand.
Dokaz toj tvrdnji velika je skupina američkih turista, njih više od stotinu koji su u subotu također posjetili Sajam antikviteta, pomno ga razgledali te ponešto kupili. Osim njih, bilo je nekoliko njemačkih turista, a kao suvenir iz Osijeka ponijeli su stari esekerski porculan. Uz to, Sajmom već tradicionalno šetaju panduri u povijesnim odorama, suorganizator je Sajma Turistička zajednica, a pokrovitelj Grad Osijek. Osim turista i kolegice Mišin, na Sajmu smo vidjeli velik broj naših kolega novinara, gotovo cijelu novinarsku ekipu HRT-a Studija Osijek: Renata Ostović, Melita Homa, Renata Waldman, Željka Bačić..., rekli su nam da ovaj put ne rade, već uživaju u Sajmu antikviteta.
Vezano uz Sajam antikviteta Old Bridge Pub i ovaj put je pripremio zanimljivu gastronomsku ponudu. "Za izlagače i posjetitelje Sajma postavili smo irski stol švedskog karaktera, koji našim gostima nudimo svakog radnog dana od 12 do 15 sati. Na meniju su predjela, juhe, mesna jela, salate i desert, pripremljeni prema domaćoj recepturi u neograničenim količinama, a sve za 40 kuna", kaže Krešimir Bilonić, voditelj Old Bridge Puba. Uz irski stol vezana je nagradna igra, a najsretnije čeka put u Dublin.
Među brojnim izlagačima bilo je troje novih. Ivanka Dasović iz Zagreba čula je od svojih kolega iz metropole za Osječki sajam i nije požalila. Za nakit, porculan, staklo i druge predmete koje nudi vladalo je veliko zanimanje. "Lokacija je prekrasna i ovaj je sajam baš po mjeri, za razliku od našeg Britanca koji je prenapučen", kaže naša sugovornica. Prvi put na Sajmu izlagala je i Osječanka Danijela Poropat, iz obitelji kolekcionara, koja kaže: "Zadovoljni smo, ponuda je dobra, izlagat ćemo i ubuduće".
Od poznatih Osječana na Sajmu smo vidjeli Zlatka Benašića iz HSLS-a, Mirka Tankosića, nekadašnjeg veleposlanika Hrvatske u Ukrajini, koji nam je otkrio da četirimilijunski Kijev također ima Sajam antikviteta, te Velimira Čolovića, pomoćnika ministrice pravosuđa, koji ne propušta Osječki sajam antikviteta. Autor: V.LATINOVIĆ Snimio: D.KIBEL Glas Slavonije

5. lipnja 2007.
Sveučilišni računski centar - Srce
Predstavljen Hrvatski jezični portal
U Sveučilišnom računskom centru (Srce) je predstavljen HJP- Hrvatski jezični portal (http://hjp.srce.hr) nastao kao rezultat višegodišnjeg zajedničkog projekta izdavačkog poduzeća Novi Liber i Srca.
Portal je organiziran oko rječničke baze Novog Libera koja se sastoji od 116.516 osnovnih riječi (natuknica), od toga 67.049 imenica, 15.699 glagola, 20.154 pridjeva, 7.017 priloga, 111 prijedloga, 72 veznika, 152 broja, 102 zamjenice, 98 čestica i 302 uzvika. Uz osnovne riječi i njihove definicije bazu sačinjavaju i primjeri (oko 60.000), sintagmatski izrazi (oko 18.000) i frazeološki izrazi (oko 10.000). Porijeklo riječi objašnjeno je u zoni etimologije, a porijeklo osobnih imena i prezimena (antroponimi) te geografskih imena (toponima) objašnjeno je u zoni onomastike. HJP je usluga potencijalno interesantna kako stručnoj zajednici koja se bavi proučavanjem hrvatskog jezika tako i vrlo širokoj zajednici korisnika internetskih usluga. Njegova uspostava novi je doprinos bogatstvu i raznolikosti informacijskog prostora i informacijskih usluga dostupnih na hrvatskom jeziku putem Interneta. Do 18. lipnja portalu se može pristupiti korisničkom oznakom "mailto:demo@novi-liber.hr" te lozinkom demo. (M.N.) (Liderpress.hr)

5. lipnja 2007.
Nikica Jelavić potpisao za Waregem
Hajduk je "u tišini" odradio prvi izlazni transfer nakon završetka sezone. Napadač Nikica Jelavić potpisao je trogodišnji ugovor za belgijskog prvoligaša Waregema...Nikica Jelavić prva je "lasta" koja je napustila Hajdukovu svlačionicu nakon završetka sezone. 22-godišnji snažni napadač kojeg su i prije ulaska u seniorski pogon pratile nesreće i teške ozljede, nakon jedne "prave" sezone u bijelom dresu osigurao si je inozemni angažman.
Belgijski prvoligaš Waregem s Jelavićem je potpisao trogodišnji ugovor, a u tamošnjim medijima ističe se da je Waregem u borbi za Jelavićev potpis "pobijedio" grčki AEK i švicarski Basel. Minule sezone za Hajduk je postigao pet prvenstvenih pogodaka, zanimljivo - sve na gostovanjima.
Hajduk se nije protivio Jelavićevom odlasku, za što je dobio zahvalu u obliku pola milijuna eura. S obzirom na tu cifru i na činjenicu da klub raspolaže potentnim mladim napadačima Rukavinom, Bušićem i Kalinićem, Jelavićeva prodaja može se smatrati dobrim poslom. Sportnet.hr

4. lipnja 2007.
Predstavljen projekt e-SPIS
U Vladi je predstavljen projekt Jedinstvenog informacijskog sustava za upravljanje sudskim spisima - e-SPIS. Njegova je svrha, među ostalim, poboljšati učinkovitost pravosuđa bržim i transparentnijim vođenjem postupaka te sprječavanje korupcije. Predstavljanju su nazočili premijer Ivo Sanader i predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin.
Sanader je naglasio važnost ravnopravnosti građana pred svim institucijama društva te dodao kako bi projekt e-SPIS, koji je ocijenio kao velik iskorak prema društvu pravde i pravednosti, i u tom smislu trebao pridonijeti uklanjanju osjećaja bespomoćnosti.
Projekt je pokrenulo Ministarstvo pravosuđa u sklopu reforme pravosudnog sustava. Ministrica pravosuđa Ana Lovrin istaknula je da taj informacijski sustav predstavlja temelje za kvalitetniji pomak u svakom predmetu i sustava u cjelini. Napomenula je da će sustav omogućiti praćenje predmeta od podnošenja podneska do okončanja postupka i omogućiti bolje upravljanje radnjama u postupku. Ministrica je rekla da je e-SPIS već uveden u rad pulskog Općinskog suda i splitskog Trgovačkog suda te je dodala da je u tijeku edukacija sudaca na zagrebačkom Općinskom i Trgovačkom sudu, na kojima bi sustav trebao početi s radom u rujnu. U idućoj godini planirano je uvođenje e-SPIS-a u 70 općinskih i županijskih sudova, državna odvjetništva i prekršajne sudove te povezivanje s ostalim tijelima državne uprave.
Hrvatin je ocijenio da će informacijski sustav pridonijeti transparentnijem radu pravosudnog sustava i boljoj kontroli kretanja predmeta, onemogućiti utjecaj na suca, spriječiti korupciju te ubrzati sudske postupke i podići njihovu kvalitetu. Sve to nije usmjereno protiv velike većine sudaca koji svoj posao rade kvalitetno i odgovorno, nego protiv manjine koja ne radi tako, poručio je Hrvatin.
Predsjednik pulskog Općinskog suda Bruno Čohilj ustvrdio je kako nakon uvođenja e-SPIS-a više nitko ne može neovlašteno činiti procesnu radnju niti će ona moći proći neevidentirano. HRT

4. lipnja 2007.
NA KRILIMA USPJEHA POBORNICI NOVOG SDP-ova ČELNIKA
VEĆ SKICIRAJU SASTAV NOVOG KABINETA U BANSKIM DVORIMA
Ivan Račan u timu Zorana Milanovića
Na maštovitim krilima Milanovićeva uspjeha neku zamislivu hrvatsku vladu činili bi Jurčić, Linić, Mimica, Ostojić, Josipović, Flego, Vidović, a našlo bi se mjesto i za Ivana Račana
Danko PLEVNIK
Od građenja kuli od pijeska jeftinije je graditi kule u zraku. Na maštovitim krilima Milanovićeva unutarstranačkog uspjeha, neku zamislivu Hrvatsku vladu predvodio bi Ljubo Jurčić, o čemu je postignut konsenzus među svim SDP-ovim strujama i lobijima.
Sastojala bi se, prema običaju "ratnog plijena", od Milanovićevih podupiratelja, tako da bi Slavko Linić postao potpredsjednik vlade ili ministar financija, Neven Mimica ministar vanjskih poslova, Ranko Ostojić ministar unutarnjih poslova, Ivo Josipović ministar pravosuđa, Rajko Ostojić ministar zdravstva, Gvozden Flego ministar znanosti, Davorko Vidović ministar socijalne skrbi.

Vrlo snažno ime koje je stajalo uz Milanovića bio je i poslovni direktor SDP-a Gordan Maras, šef kabineta predsjednika Stipe Mesića Boris Šprem, (je li slučajno baš Mesić bio prvi koji je komentirao Milanovićevu pobjedu?), Mirando Mršić i drugi esdepeovi uglednici.
Naravno da se oni koji su navijali za taj novi demokratski smjer razvoja SDP-a, sada utjelovljenog u "mladom" 41-godišnjem Zoranu Milanoviću, nasuprot "starom" 46-godišnjem Račanu koji je 1990. osnovao SDP(!?), ne smatraju gubitnicima, ali može li objektivno biti mjesta samo za njih?
Što će biti s "račanovkama", tj. ženskom kvotom? Sa Željkom Antunović, iza koje stoji dobar dio članstva? Na to je pitanje znatno teže odgovoriti nego na ono ima li mjesta u timu za pripadnike SDP-ova Foruma mladih, za Ivana Račana.

Hoće li u toj vladi biti mjesta i za samog Zorana Milanovića? Već se sam pojam "Milanovićeva vlada" - u kojoj nema Milanovića - čini proturječnim. Nije li Milanović premlad da bi glumio Mačeka koji Šubašića postavlja za bana?
Ukoliko je Milanović izraz želje esdepeovskog članstva za promjenom - u čemu je ta promjena, ako u stranci svi zadržavaju isti, dosadašnji rejting i ako svi bivši funkcionari ponovno budu zauzimali čelna stranačka i ministarska mjesta ili na njih opet dolazili po sljedbeničkom, a ne meritokratskom ključu? Bude li se bavio novom "funkcionarskom sistematizacijom" Milanović će imati posla (i svađe) preko glave i bez mjesta u vladi.
S druge strane, prema sadašnjem odnosu snaga nijedna stranka neće dobiti apsolutnu većinu, potrebnu za sastav vlade, pa će mandatar i te kako morati voditi računa o kadrovskim ambicijama svojih koalicijskih partnera.

Radimir Čačić je već postavio ultimativni kriterij: "Aut premier, aut nihil!". Za sada, osim ovako iracionaliziranog HNS-a, SDP uopće nema poslijeizbornih saveznika pa će se s ovih nedohvatljivih kuli u zraku ipak trebati spustiti na zemlju i pomnije paziti na svoje kule od pijeska, koje lako mogu srušiti hadezeovski vjetrovi i koalicijski štićenici.
Jer jedno je na demokratski način dobiti izbore u svojem članstvu, što uistinu u Hrvatskoj i jest velika stvar, ali možda i indikacija nepostojanja šireg kulta ličnosti u stranci, a drugo u biračkom demosu ili još konkretnije u međustranačkom izabranom demosu, koji se u dilemi - socijalna pravda ili osobni privilegij - češće okretao potonjem

'Ukinut ću glasovanje dijaspore'
Kad smo uoči SDP-ove izborne konvencije razgovarali (gotovo neformalno) sa Zoranom Milanovićem, upitali smo ga boji li se da bi mogao poslužiti tek za jednokratnu uporabu, budući da se redovita izborna konvencija stranke održava za godinu dana. Milanović je tada rekao:
- Da, taj rizik postoji. Ali, u slučaju pobjede SDP-a na parlamentarnim izborima, predsjednik stranke je apsolutno neupitan. No, za mene pobjeda SDP-a nije tek mogućnost formiranja vlasti s jednim ili više koalicijskih partnera, nego biti jači, makar za pola postotka od HDZ-a. Ako bi na izborima SDP osvojio vlast, Milanović bi imao priliku i za ostvaranje još jedne namjere: ukinuti glasovanje dijaspore. Priznajem samo birače u Hrvatskoj, kazao je.

ZORAN MILANOVIĆ - najveći dobitnik. Od autsajdera na početku utrke postao pobjednikom konvencije
LJUBO JURČIĆ - Milanović je od početka bio njegov favorit, računao je da će s njim najlakše surađivati
RANKO OSTOJIĆ - kao koordinator u 9. izbornoj jedinici prvi SDP-ovac koji je javno podržao Milanovića
SLAVKO LINIĆ - pobijedio njegov koncept personalizirane kampanje temeljene na novim licima
ANTE KOTROMANOVIĆ - Milanovićeva akvizicija može ozbiljno računati na poziciju ministra branitelja

ŽELJKA ANTUNOVIĆ - u utrku ušla s pole positiona, no na kraju osvojila 153 glasa manje od Milanovića
MILAN BANDIĆ - daleko najveći gubitnik konvencije. U utrku se uključio da izbaci Milanovića iz drugog kruga, a sam osvojio upola manje glasova
MATO ARLOVIĆ - veteran koji se suprotstavio medijskom forsiranju tandema Jurčić-Milanović
MARIN JURJEVIĆ - u Dalmaciji lobirao za Željku Antunović
ZVONIMIR MRŠIĆ - koprivnički gradonačelnik javno kritizirao Milanovića zbog načina isticanja kandidature

4. lipnja 2007.
Akcija "Kupujmo hrvatsko" u Rijeci
U organizaciji Hrvatske gospodarske komore u Rijeci je u tijeku tradicionalna akcija "Kupujmo hrvatsko". Velike gužve potvrđuju zanimanje građana za kvalitetnim domaćim proizvodima koje je ove godine predstavilo 170 proizvođača - nositelja znakova "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta" te ostalih.
Hrvatska gospodarska komora već deset godina organizira akciju "Kupujmo hrvatsko". Ovu akciju prati i projekt "Be CROative" čiji je cilj predstaviti domaće kvalitetne proizvode u inozemstvu. Izložba "Be CROative" već je održana na sajmovima u Münchenu i Lisabonu, a slijede predstavljanja u Bruxellesu u lipnju i La Rochelleu u rujnu.
Promocija kvalitetnih hrvatskih proizvoda, nositelja znakova "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta", ove godine traje od 12. svibnja do 30. lipnja. HRT

4. lipnja 2007.
HRVATSKE AUTOCESTE NAJBOLJE U EUROPI
U četiri godine u Hrvatskoj je sagrađeno čak 407 kilometara novih autocesta
Bojan TERGLAV
Prošlog utorka svečano je otvorena posljednja dionica autoceste Zagreb- Macelj. Tih 20 kilometara od Velike Vesi, kod Krapine, do Macelja čija je vrijednost radova iznosila 1,74 milijardi kuna, a čitav projekt autoceste 2,75 milijardi kuna, i premijer Ivo Sanader nazvao je velikim danom za cijelu Hrvatsku, jer će ona tom Phyrnskom autocestom biti povezana s Europom.
O važnosti tog pravca dovoljno govori i podatak da njime godišnje na dan prođe čak 18.000 vozila. Dužina Phyrnskog pravca kroz Sloveniju i Hrvatsku iznosi 115,7, a samo kroz Hrvatsku od Zagreba do Macelja 60 kilometara . No, gradnja novih kilometara autocesta u punom je zamahu i na svim ostalim pravcima. Samo u ovoj godini u Hrvatskoj će se u promet pustiti ukupno 77,2 kilometara novih autocesta (uključujući Zagreb-Macelj) te 16,2 kilometara dopune na puni profil. Ukupna ulaganja u gradnju autocesta u 2007. predviđena su u iznosu od 3,99 milijardi kuna, od čega 3,22 milijarde kuna u nove dionice, a 776,2 milijuna kuna u postojeće.
Zamah cestogradnje
Hrvatske autoceste (HAC) intenzivno rade na autocesti do Ploča, a dionica Dugopolje -Bisko, duljine 11,8 kilometara , prva je dionica koja se na tom sektoru počela graditi još u svibnju 2005. godine na kojoj se, osim trase, sagradilo 14 objekata (prolazi, podvožnjaci, nadvožnjaci i vijadukti, prateći uslužni objekt, dva tunela te dva čvora - Bisko i Akrapi). Uz tu dionicu istovremeno se počela graditi i 25,2 kilometara duga dionica Bisko-Šestanovac na kojoj je sagrađeno 29 objekata.
>Svi građevinski radovi na tim dionicama su već gotovi. U tijeku su tehnički pregledi na prvoj dionici, a 11. lipnja obavit će se tehnički pregled na drugoj dionici. Mi smo spremni, sada se očekuje dobivanje uporabnih dozvola koje bi se trebale realizirati u zadnjem tjednu lipnja<, rekli su u HAC-u te time potvrdili kako će novih 37 kilometara dionice Dugopolje-Bisko-Šestanovac na autocesti Zagreb - Ploče biti u potpunosti spremno za nadolazeću turističku sezonu. Valja napomenuti da cijeli sektor od Splita do Ploča iznosi ukupno 96,2 kilometara , a ukupna ugovorena vrijednost radova iznosi oko pet milijardi kuna (bez PDV-a). Završetak radova i puštanje u promet preostalih dviju dionica do Ploča planiran je do konca 2008. godine. Također, HAC gradi i 88,6 kilometara dugu autocestu Beli Manastir - Osijek - Svilaj, od granice s Republikom Mađarskom do granice s Republikom BiH. Riječ je o dijelu europske mreže autocesta i europskog prometnog koridora 5c, koji se pruža od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča. Gradnja autoceste podijeljena je na pet dionica: granica Republike Mađarske - Beli Manastir, dužine pet kilometara, Beli Manastir - Osijek, dužine 24,5 km , Osijek - Đakovo, dužine 32,5 km , Đakovo - Sredanci, dužine 23 km te Sredanci - granica Republike BiH, dužine 3,6 kilometara . Do 2008. godine planiraju se sagraditi dionice Osijek - Đakovo i Đakovo - Sredanci, a ugovorena vrijednost radova na tim dionicama iznosi 953 milijuna kuna.
Koridor 5c
HAC gradi i autocestu od Zagreba do Siska, dužine 47,5 kilometara . Ta je autocesta, pak, podijeljena na tri dionice, Jakuševec - Velika Gorica jug, duljine 9,5 km , Velika Gorica jug - Lekenik, duljine 20,2 km te 17,8 kilometara duga dionica od Lekenika do Mošćenice. Na dionici Jakuševec - Velika Gorica jug dovršavaju se 202 milijuna kuna vrijedni građevinski radovi koji bi trebali biti gotovi do polovice lipnja. Prema riječima ministra prometa Božidara Kalmete, natječaj za nastavak radova na autocesti trebao bi biti raspisan uskoro, što bi trebalo omogućiti gradnju prometnice do Lekenika do kraja 2008. godine. U protekle četiri godine, ako se tomu pridodaju i dionice Đakovo- Sredanci te DugopoljeŠestanovac, u Hrvatskoj je sagrađeno čak 407 novih kilome- tara autocesta, a za iduću se u promet planira graditi još 150 kilometara . Upravo na tim brojkama
nam svi zavide, jer osim što ih gradimo puno, gradimo ih brzo, ali i što je najvažnije - gradimo ih kvalitetno. Tuneli, naime, već godinama drže visoku poziciju, a ove godine je tunel Brinje proglašen najsigurnijim u cijeloj Europi. Osim toga, nedavno je Jure Radić, direktor Instituta građevinarstva Hrvatske, rekao kako su i europski stručnjaci za promet ustvrdili da Hrvatska ima najbolje autoceste u Europi. Također, o impresivnom tempu gradnje i kvaliteti najbolje svjedoče javni pozivi upućeni hrvatskim građevinarima od Viktora Juščenka, ukrajinskog premijera i Roberta Fica, slovačkog premijera, da se jave na natječaje za gradnju njihovih prometnica. I tako autoceste, za koje su mnogi do prije desetak godina smatrali nepojmljivim i nepotrebnim troškom, danas osim što su najbolja investicija u hrvatski turizam i koje omogućuju njegov daljnji, ali i gospodarski razvitak polako, ali sigurno postaju hrvatski >brand< koji će se, po svemu sudeći, početi i masovno izvoziti. Vjesnik

4. lipnja 2007.
U Pulu sletio prvi jumbo jet s ruskim turistima
U pulsku je zračnu luku sletio prvi jumbo jet iz Moskve s 460 putnika. To ujedno predstavlja ovogodišnji početak stalne čarter-linije Moskva - Pula dva puta tjedno do sredine listopada. Ove godine plan pulskog aerodroma je 400.000 putnika što je 30 posto više nego lani. Iako turistički zaposlenici još zbrajaju i uspoređuju brojke dolazaka turista i noćenja optimizam je zamjetan jer sklop blagdana i lijepo vrijeme učinili su svoje. U predsezoni važnu je ulogu odigralo i uvođenje redovnih linija Ryanaira s Londonom i Dublinom. Iako je bilo prilikom uvođenja tih linija skepticizma, pokazalo se da su letovi do sezone popunjeni 70 posto, a za sezonu su već najavljena stopostotna popunjenja. Uvođenje stalne također niskotarifne linije sa Skandinavijom ima slične efekte. I dok u Istri boravi 60.000 turista, u prvih pet mjeseci Istru je posjetilo 57.775, što je negdje na razini prošle godine, s tim da ni dio kapaciteta u čvrstim objektima nije u funkciji jer se preuređuju. (www.poslovni.hr)

1. lipnja 2007.
Počinje Festival kratke priče
ZAGREB - Festival europske kratke priče održat će se od 3. do 9. lipnja u Zagrebu i Splitu.
Na festivalskim događanjima sudjelovat će petnaestak stranih i domaćih pisaca, među kojima su dobitnik nagrade Booker DBC Pierre, David Albahari, Rana Dasgupta, Bernard MacLaverty, Juan Manuel de Prada, Carlos A. Aguilera, Franziska Gerstenberg, Régis Jauffret, Ton Rozeman, Mirja Unge te Mima Simić, Olja Savičević Ivančević, Damir Miloš, Senko Karuza i Zoran Ferić. Posebna tema festivala je "velika književnost na 'malim' jezicima", o čemu će govoriti književnici Bernardo Atxaga (Baskija), Clare Azzopardi (Malta), Hallgrímur Helgason (Island) i Fflur Dafydd (Wales). (A. P.) Jutarnji list

1. lipnja 2007.
VIKEND INTERVJU: DRAŽEN KLARIĆ, SUVLASNIK I DIREKTOR KAPITAL NETWORKA
Još ove godine pokrećemo satelitski gospodarski kanal
Prvu godinu emitiranja Kapital network završio je na pozitivnoj nuli, a širenjem na regiju računa na veći oglasni kolač čime planira vratiti uloženo.
Suvlasnik i direktor programa Kapital networka Dražen Klarić u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva poslovne poteze i planove koji se tiču perspektive gospodarske televizije. Nije tako više tajna da Kapital network zanima osvajanje liderske pozicije regije u branši koja se sve intenzivnije razvija u sklopu regionalne mreže za razmjenu poslovnih informacija, no pitanje je izbora opcije kojom to kane postići. Jedini je hrvatski specijalizirani gospodarski TV kanal koji iza sebe ima godinu emitiranja poslovnih sadržaja, a Klarić ističe kao polazište za daljnji razvoj upravo kapitalnu poziciju koju su osvojili i kao prvi i jedini u regiji. To prepoznaju, čini se, i potencijalani strateški partneri koji bi, kako se priča, financijski poduprijeli razvoj, no do osvajanja mete Kapital networka - liderstva u regiji mogli bi stići i osloncem na vlastite snage. Kako će velike planove financirati, Klarić to ne otkriva.

Što su konkretni razvojni planovi Kapital networka?
Razvoj uključuje nekoliko faza, a u prvom redu planiramo do kraja godine regionalni gospodarski kanal i satelitsko emitiranje. Potom slijedi naš veliki angažman u pogledu dobivanja koncesije za digitalni nacionalni zemaljski kanal. Pretpostavka za tu drugu fazu je dijelom ostvarena pošto je Hrvatska dobila pravo na 36 digitalnih zemaljskih kanala, a predstoje izrada zakonske infrastrukture i raspisivanje natječaja koji je, vjerujem, moguć najranije 2008. Očekuje se u odnosu na elektronske medije proces specijalizacije, a mi ćemo ovu godinu iskoristi za pripremu. I za bitno veću gledanost na domicilnom tržištu, a posebno za regionalno liderstvo, presudan je daljnji razvoj programskog sadržaja gdje ćemo jako ugodno iznenaditi gledatelje permanentnim burzovnim informacijima koje su ključne za investitore.

Proslavili ste prvu godinu uspješnog rada Kapital networka što potvrđuju i financijski rezultati u smislu pozitivne nule, a najavljete velik planove pomoću satelita. Kako ćete i u kojem roku to realizirati?
U prvoj godini rada dokazali smo da se u kabelskom sustavu, koliko god on bio nedovoljno raširen, može napraviti televizijski kanal koji je već stekao svoju publiku, u prvom redu menadžere. Vjetar u leđa dobili smo zahvaljujući i ulasku u ponudu MaxTV-a, čime je naš program postao dostupan, nakon Zagreba, i u svim većim hrvatskim gradovima. Sada smo usmjereni na regionalni gospodarski kanal koji bi se emitirao preko satelita. Ta opcija isključivo ovisi o našoj procjeni i zatvaranju financijske konstrukcije, a pregovaramo s nekoliko partnera. Postoji i solucija da to sami napravimo, a tome sam osobno skloniji.

Na koje ste se nove programske sadržaje orijentirali?
Posljednjih nekoliko mjeseci intenzivno smo radili na programskom unaprjeđenju u nekoliko smjerova. Rezultat toga je već vidljiv u programu gdje emitiramo tjedni pregled tržišta kapitala BiH-a, a magazin Tokovi novci radimo u suradnji s TV Hayat iz Sarajeva. Svaki drugi tjedan imamo pregled tržišta kapitala Republike Srpske. Prema potrebama u dnevnoj smo razmjeri poslovnih informacija na relaciji Zagreb-Beograd s TV Avalom, nacionalnim koncesionarom iz Srbije. U lipnju krećemo u razgovore s Crnom Gorom gdje dogovaramo razmjenu informacija s tamošnjim televezijama, a od početka surađujemo sa slovenskim Info TV-om. No, uskoro krećemo sa 24-nim emitiranjem burzovnih informacijama u Hrvatskoj i regiji. U planu je najprije suradnja sa Zagrebačkom burzom koja je zainteresirana da bez prestanka emitiramo promjene u kretanju dionica na posebnoj traci. U ovoj godini u planu je postupno širenje suradnje sa sarajevskom i beogradskom burzom.

Jeste li prezicirali termin za emitiranje informacija sa Zagrebačkom burzom?
Pregovori su u tijeku, a najkasnije se to može očekivati u rujnu. Pokrećemo i specijaliziranu emisiju Novi pravac koja će se baviti energetskim temama što je za Hrvatsku i regiju jako važno područje.

Kakvu perspektivu vidite?
U cijeloj smo regiji prva i jedina poslovna televizija, a sve druge televizije gospodarstvom se bave na tjednoj bazi. To je naša velika prednest, a značajno je i što smo prvi krenuli. Naši partneri iz regije u svakom trenutku znaju da kod nas mogu plasirati sve poslovne informacije vezane i značajne za Hrvatsku. Tako smo postali lokomotiva koje vuče u tom televizijskom žanru u regiji. Tu ćemo poziciju iskoristiti tako da u razmjeni informacija budemo lider na područje cijele regije. Veća gledanost i širenje pokrivenosti uključuju veći oglasni kolač tako da, prema našim procjenama, sve što bude uloženo vratit će se vrlo brzo. (www.poslovni.hr)

1. lipnja 2007.
Smotra mladih inovatora Arhimed 2007.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori, Županijskoj komori Pula, traje smotra "Arhimed 2007 - Mladi inovatori za 21. stoljeće" na kojoj je izloženo 48 izuma 65 mladih hrvatskih inovatora iz 19 gradova. Smotra traje do nedjelje, a na otvorenju je veliki interes posjetitelja izazvao "automatski ležeći policajac", uređaj za automatsko otvaranje prozora i vrata, LCD signalni trokut, "svjetleća kocka", usavršene konzole za softwer i igrice, te "Monolit" kućište za PC, ali i termometar koji mjeri zagrijavanje računala. Interes je izazvala i elektronska verzija štapa za slijepe osobe koji zvučnim signalom upozorava vlasnika na prepreke. Ante Markotić, predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture, koji je istaknuo važnost inovacija u stvaranju društva znanja, otvorio je skup.

1. lipnja 2007.
Stotinu godina od Penkalina patenta
Prije stotinu godina hrvastki izumitelj Slavoljub Eduard Penkala patentirao je prvo nalivpero sa čvrstom tintom na svijetu. U proljeće 1907. Penkala je u Zagrebu na Tuškancu 5 otvorio laboratorij pod imenom Elevator, i tvrtku "Elevator", Vinovica, proizvodi E.M Penkala i dr., gdje je izumio i suhu tintu, te nalivpero sa suhom tintom koje se punilo čistom vodom. Do tada su se unutrašnji džepovi sakoa često prljali tintom, a to je Penkala ispravio savršenijim tipom nalivpera koje više nije puštalo tintu. Tvrtka Penkala Werke A.G. i i Penkalin suradnik Theodor Kovacs sklapaju 1927. ugovor s velikim njemačkim proizvođačem tinte Günther Wagner A.G. za proizvodnju pisala Model 100, vjerojatno najlegendarnijeg nalivpera u povijesti.

1. lipnja 2007.
NINSKO BLATO
U Tankerskoj razmatraju idejni projekt rekreacijsko-turističkog centra
Ekskluzivni hotel, apartmani, wellness.
Otkad je Tankerska plovidba preuzela projekt od norveške Norlandije, prošlo je već 15 mjeseci i još ima dosta posla do ishođenja građevinske dozvole. Planirani iznos investicije je oko 45 milijuna eura
Edvard ŠPRLJAN
Arhitektonski projektni zavod iz Zagreba dovršio je idejni projekt Rekreacijsko-turističkog centra Nin, poznatog i kao Ninsko blato. O ovom projektu, sabranom u dvadesetak registara, vode se ovih dana u Tankerskoj plovidbi intenzivne rasprave. Kad se otklone i zadnje primjedbe, moći će se pristupiti izradi glavnog, a potom i izvedbenog projekta te projekta za tender kojim će se tražiti izvođači radova.
Otkad je Tankerska plovidba preuzela projekt od norveške Norlandije, prošlo je već 15 mjeseci i još ima dosta posla do ishođenja građevinske dozvole te do uvođenja izvođača radova u posao.
Radovi za godinu dana
No sad je ipak učinjen značajan korak naprijed.
- Očekujemo da će do početka radova na gradnji RTC-a Nin proći manje od godinu dana. A razlog za nešto sporiju realizaciju projekta je u činjenici da smo u bitnome promijenili koncept koji je imala Norlandija. Mi želimo da Nin radi cijele godine, a to traži sasvim drugi pristup - kaže Ivo Maračić, direktor RTC-a Nin.
Prema idejnom projektu na terenu, predviđenom za budući turistički kompleks, kaskadno bi se izgradio hotel kategorije 4+ zvjezdice, medicinske i wellness namjene kapaciteta 271 sobe, zatim tu je 40 apartmana sjeverno od hotela te 28 apartmana južno od hotela. Sve skupa u kompleksu Ninsko blato namjerava se izgraditi kapaciteti s 848 ležaja.

Kongresni centar
U sklopu hotela planiran je kongresni centar veličine 1300 četvornih metara te veliki wellness i zdravstveni centar. Pored ovih objekata planirana je i izgradnja sportskih terena za male sportove, pa još četiri teniska terena, dva terena za odbojku na pijesku i dva boćališta te, naravno, veliki parking.
- Sad je najosjetljivija faza projekta, jer želimo ugraditi ono nešto posebno u ovaj centar, koji je na izuzetnoj lokaciji, a sve to treba uskladiti s planiranim iznosom investicije od oko 45 milijuna eura - kaže Maračić.
Slobodna Dalmacija