HIA - kontakt

29. lipnja 2007.
Sanader sa znanstvenikom Soljačićem
Premijer Ivo Sanader primio je u Zagrebu hrvatskog znanstvenika i izvanrednog profesora na američkom Massachusetts Institute of Technology (MIT) Marina Soljačića. Soljačić i njegovi kolege uspješno su izveli eksperiment bežičnoga prijenosa energije.

Marin Soljačić rođen je u Zagrebu 1974. gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na američkom MIT-u završio je fiziku i elektrotehniku, a magistrirao je i doktorirao na Sveučilištu Princeton.

Samo šest mjeseci nakon predstavljanja teorijskog modela za bežični prijenos struje s pomoću tzv. neradijantnoga elektromagnetskog polja, ekipa znanstvenika s MIT-a, prevođena Soljačićem, uspjela je u praksi demonstrirati svoj izum koji je nazvala - WiTricity. Kada je u studenome 2006. izum predstavio na Forumu industrijske fizike u San Franciscu, Soljačić je najavio kako će do eksperimentalnog modela trebati i do dvije godine. No, matematičke analize i kompjutorske simulacije demonstrirali su u praksi već u veljači, a internetsko izdanje časopisa Science početkom mjeseca je objavilo članak o uspješnu eksperimentu. Soljačić napominje kako je cilj sustava bežično napanje elektroničkih aparata kao što su kompjutori, mobiteli i slično na manjim udaljenostima. (HRT)

29. lipnja 2007.
Rekordan rast BDP-a
Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u prvom je tromjesečju ove godine realno bio veći za rekordnih 7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku.

To je za jedan postotni bod viši rast nego u prvome prošlogodišnjem kvartalu u kojem je zabilježen porast BDP-a od 6 posto, dok je u cijeloj prošloj godini BDP realno porastao za 4,8 posto. Prema dostupnim statističkim podacima za zadnjih deset godina, porast od 7 posto u prvom ovogodišnjem kvartalu do sada je najveći.

Prema kategorijama potrošnje, rastu BDP-a u prvom tromjesečju ove godine najviše su pridonijeli visoki porast osobne potrošnje, za čak 7,1 posto, te rast investicija u kapital, koje su povećane za 11,2 posto. Državna je potrošnja zabilježila rast od 2,8 posto, što je znatno više od 1 posto u prvome prošlogodišnjem tromjesečju.

"Zajedno s kolegama iz Ekonomskog instituta i HNB-a očekivali smo rast BDP-a veći od šest posto, jer je na to ukazivao rast industrijske proizvodnje, investicija, turizma, trgovine i drugih grana", rekao je ministar financija Ivan Šuker prigodom predstavljanja studije Ekonomskog instituta o pokazateljima konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva održanog u Ministarstvu financija.Na pitanje koju stopu rasta očekuje za 2007. godinu, ministar Šuker nije iznio konkretan broj već je rekao da će Ministarstvo, kao i dosad, davati konzervativne projekcije. (HRT)

29. lipnja 2007.
Zbogom, naš Tadija
Bard hrvatskoga pjesništva umro je u srijedu navečer u 102. godini u Domu za stare i nemoćne / Hrvatska neće više biti ista - nedostajat će joj taj stoljetni pjesnik mlada duha
Poslije duge i teške bolesti napustio nas je naš dobri stotiša, naš dragi prijatelj i pjesnik Dragutin Tadijanović. Iako je blago dogorijela njegova životna svijeća, vijest nas je ipak iznenadila - gotovo donedavno Tadija je šetao zagrebačkim ulicama, bio junakom svetkovina koje su obilježavale njegov stoti rođendan, obilazio žustrim koracima gradove i škole i u njima, poput dobroga starog viteza književne riječi, živahno prenosio djeci svoj život i svoje pjesme.
Hrvatska neće više biti ista - nedostajat će joj, poput omiljena hrasta, taj stoljetni pjesnik mlađahna duha, čovjek koji je znao nadvisiti vrijeme, nositi cijelo stoljeće u sebi, prepričati iza svakoga ugla njegove muke i anegdote i biti, unatoč dalekom >nekad<, uvijek s nama >tu<. >Nakon stotoga rođendana poživjet ću toliko koliko žive moje pjesme< - kazao je nedavno Tadija, a sada i shvaćamo da, smrti unatoč, Tadija i dalje s nama živi.
Njegov plodni pjesnički opus započinje 1930. godine, kada se javlja u >Književniku< i >Hrvatskoj reviji<, a koji danas čini dvadesetak zbirki. Tadijanović je stalno, >dugo u noć<, pisao, sakupljao, planirao, živio književnost u stanu u Ilici, pa u Gajevoj, a danju je pohodio mnoge ljude i institucije, oživljujući u sebi dijete, onoga malog Tadijanovića koji neumorno pješači od Rastušja do Podvinja i Broda. Idući uvijek naprijed, išao je u duši i unatrag, do rodnoga sela, do oranica, do brojnih zavičajnih slika kojima je hranio svoje pjesništvo. U šumi suvremenih zbivanja i simbola blago je hodao svojom stazom, bistrio na njoj svoja sjećanja, slagao meditativne slike zavičaja, slušao majku kako tka, oca kako pluže, gledao svoju mladu Jelu, uvijek vjerujući u snagu izvora svoje pjesničke rijeke.
Slikovitim stihom, usporenim tkanjem ritma i govornim jezikom, Tadijanović je ostao blagom lutalicom, zatvorenom u prostorima svoga ispovjednog pjesništva, koja radije osluškuje unutarnji glas nego što se povodi za okolnim >disharmonijama< modernoga pjesništva. I u toj je vjernosti >komunikativnom< pjesništvu ostao uvijek zanesen i svoj, poetski dosljedan, bez obzira na to je li bio zaokupljen zavičajnim, bukoličkim slikama (kao u prvoj pjesničkoj fazi), ili je bio ponesen kontemplativnim tonovima u potrazi za urbanim, povijesnim ili intertekstualnim svjetovima.
I kad je pisao pjesme >Visoka žuta žita<, >Moja baka blagosilje žito<, >Dugo u noć, u zimsku bijelu noć<, prepuštajući uspomeni da ga odvede do korijena, i kada je pisao >Na grobu Georgea Trakla<, >Ljudski vijek<, >Sjeni Julija Klovića<, preplićući svoje intelektualne krošnje, Tadijanović je bio i ostao svoje stablo, uvijek svježe, nikada polomljeno pred naletima pomodnih vremena.
Njegova zbirka >Srebrne svirale< osvojila je zlato, jer prodana je u oko 250.000 primjeraka i nedavno je doživjela čak 21. izdanje.
Neumorni Tadija humorom je uvijek odagnavao rezignaciju i nikada se nije stao opraštati sa životom - poslije bogatoga pjesničkog djela, započetog zbirkom >Lirika< (1931.), poslije mnogih izabranih i sabranih djela, i posljednje je godine volio uresiti svojom biografijom kako bi se tako nanovo naklonio vjernoj publici.
Zbogom, pjesniče, neka još mnogi uživaju stihove u sjeni tvoje stoljetne krošnje!

Kad mene više ne bude
Svakog dana sunce zapada. Doći će
Dan od kojeg će se znati: mene
Više nema.
Neće se ništa desiti što nije bilo
Za moga vijeka: mornari će
Ploviti morima, vjetrovi će hujati žalostivo
U granju, savijat će se dozrijelo klasje k zemlji.
Voljet će se mladići i djevojke
Kao što se prije njih
Nikada nije volio nitko.
U jesen, kada voće dozrijeva, kad se beru
Plodovi, prolazit će njih dvoje
Alejom ispred Sveučilišta; zatim će
šetati pod kestenima na Griču
Držeći se za ruke, dugo, dugo,
Kao što se prije njih nitko
Nije držao nikada. Oni će sjesti na klupu
Starinsku i spaziti oboje: na njima leži srebro mjesečine
(Kako je negda počivalo na tebi
I meni, u doba mlade ljubavi). Prije neg se poljube,
Djevojka će šapnuti mladom mjesecu: Sanjam li
Ili čitam pjesnika
Koji je pjevao o mojoj ljubavi?
DRAGUTIN TADIJANOVIĆ

29. lipnja 2007.
NA MAURICIUSU ODRŽANO SVJETSKO PRVENSTVO U PODVODNOJ FOTOGRAFIJI
Najveći uspjeh hrvatskih fotografa
Hrvatski reprezentativci za cilj su postavili barem jedan plasman među prvih deset i u tome uspjeli iznad očekivanja. Ovog puta sin je nadmašio oca - Vedran Frka bio je peti u kategoriji fotografija ambijenta bez modela. To je najveći međunarodni uspjeh hrvatskih podvodnih fotografa. Najuspješnija nacija bila je Španjolska, ispred Francuske i Portugala.
Ostvarili smo dosad najbolji rezultat hrvatskih podvodnih fotografa na svjetskim prvenstvima. Jasno da sam zadovoljan, ali sam također zadovoljan prvenstvom i putovanjem u cjelini. Bilo je to lijepo, izvanredno iskustvo, upoznao sam jedno novo podmorje.
Ovim riječima prenosi nam svoje impresije sa Svjetskog prvenstva u podvodnoj fotografiji Danijel Frka iz Kraljevice, jedan od naših najpoznatijih i najiskusnijih podvodnih fotografa. Na prvenstvu što je održano na Mauriciusu reprezentaciju Hrvatske činili su otac i sin, Danijel i Vedran Frka. Nije, međutim, to bio obiteljski izlet kako bi netko mogao pomisliti. Nastup na svjetskom prvenstvu njih dvojica izborili su kroz dvogodišnji ciklus domaćih natjecanja koja se boduju za sastav reprezentacije. Hrvatski ronilački savez platio je troškove dvojice natjecatelja, ali ne i za asistenta koji je usput bio i model. Taj dio morali su sami financirati, a na samom natjecanju pokazalo se koliko je važna pomoć asistenta. Model - asistent hrvatske reprezentacije bio je Marino Brzac.

Prvenstvo na dalekom i nama egzotičnom otoku okupilo je 19 reprezentacija s 28 podvodnih fotografa. Natjecanje je održano u pet kategorija - podvodni ambijent bez modela, podvodni ambijent s modelom, riba, makrofotografija sa zadanom temom i makrofotografija bez zadane teme. Natjecanje je trajalo dva dana s četiri ronjenja, a dnevno se moglo snimiti 100 slika. Iz svake kategorije natjecatelji su žiriju za bodovanje predali po jednu fotografiju.

Prvi put na Svjetskom prvenstvu natjecatelji su koristili isključivo digitalne aparate. Prvenstvo je pokazalo, ističe Danijel Frka, veliki napredak digitalne tehnike te vrhunsku opremljenost fotografa. Da bi se spriječile bilo kakve zloporabe i podmetanje fotografija snimljenih izvan natjecanja, aparat se morao otvarati pred sucima koji su najprije kopirali sve snimke. Otvorenost natjecanja imala je, međutim, i svoju lošu stranu, primjećuje Danijel Frka. Prema njegovim riječima, članovi žirija iskazivali su veliku pristranost, favorizirajući natjecatelje iz svojih zemalja. Zbog toga se dogodilo da među prvih deset nisu ušli radovi koji su svojom kvalitetom to zaslužili. Članovi CMAS-ove Komisije za podvodnu fotografiju, čiji je član i Danijel Frka, predložili su promjene načina bodovanja za sljedeća prvenstva, kako bi se eliminirale takve pojave.

Danijel Frka bio je i ranije na svjetskim prvenstvima, a sada je prvi put sudjelovao kao natjecatelj. Hrvatski reprezentativci za cilj su postavili barem jedan plasman među prvih deset i u tome uspjeli iznad očekivanja. Ovog puta sin je nadmašio oca - Vedran Frka bio je peti u kategoriji fotografija ambijenta bez modela. To je najveći međunarodni uspjeh hrvatskih podvodnih fotografa! Najuspješnija nacija bila je Španjolska, ispred Francuske i Portugala.

- Razočaran sam podmorjem Mauriciusa, komentira za kraj Danijel Frka. Očekivao sam bogatstvo života, kao u Crvenom moru. Dogodilo se, međutim, da smo ribu morali tražiti, nema je svugdje. Ispostavilo se da treba poznavati podvodne lokacije. Najuspješnije reprezentacije došle su desetak, petnaest dana ranije, pretraživali su teren, snimali pozicije. Malo smo pratili Francuze, oni dobro poznaju to podmorje, išli smo za njima. More je toplo, 27,5 stupnjeva, iako tamo sada počinje zima.

B. ŠULJIĆ, Glas Istre

29. lipnja 2007.
Umjesto u gužvu i vrućinu, na avanturu i svježi zrak
Na moru se zabavljaju samo penzioneri i tinejdžeri. Za sve ostale koji žele nešto više od mora i sunca, nude se planine, rijeke, adrenalinski parkovi i meditacijski seminari
Iako su putovanja u inozemstvo sve popularnija i pristupačnija, većina hrvatskih građana svoj godišnji odmor najčešće potroši na Jadranu. No svi koji su barem jednom osjetili čari brojnih destinacija u unutrašnjosti Hrvatske dobro će razmisliti hoće li ljeti otputovati baš na more. Štoviše, dileme gotovo da nema kad se zbroje sve prednosti godišnjeg odmora koji ne uključuje put na Jadran. Može li išta zamijeniti onaj osjećaj koji nas obuzme pri skoku u osvježavajuću morsku vodu, pogled na namreškani pijesak prošaran zrakama sunca, šum valova dok se izležavamo nakon plivanja i čekamo da se osuši i zadnja kapljica vode? Rijetko tko se neće naježiti od miline na ovaj prizor, no idili je tu otprilike kraj. Budući da ne možemo vječno uranjati u more i pržiti se na suncu, pogledajmo što nam preostaje. Za početak, beskrajne i neizbježne kolone vozila. Sjedenje u kafićima i restoranima uz ćevape i pomfrit. Eventualno biranje mis i mistera plaže. Udisanje lijepog zraka ako nema previše automobila i glisera. Noćna zabava, ali tek u nekoliko klubova. I beskrajna vrućina. Ispada da se na moru najbolje zabavljaju umirovljenici i tinejdžeri. Srećom, za one koji za svoje novce žele nešto više od mora i sunca, a ne da im se potezati do Tunisa ili Turske, postoji alternativa. Pet nacionalnih parkova i deset parkova prirode koji se nalaze na kontinentu kriju mnoštvo ljepote i zabave, nigdje se ne može bolje jesti i piti nego na seoskim gospodarstvima i bolje osvježiti nego u rijeci prožetoj prirodnim vodenim toboganima od kojih zastaje dah. Pritom možete ili ne morate biti adrenalinski frikovi, ekološki osvješteni, ljubitelji životinja, planinari, plivači ili ribiči, a dobro je što vrlo često programe vašeg odmora režiraju drugi, sukladno vašim željama. Na Velebitu se, primjerice, može uživati u jeep safariju, šumskom pustolovnom parku, kanu safariju po Zrmanji te vožnji konjskim zapregama. Može se i spustiti u Gospić i obići rodnu kuće Nikole Tesle u Smiljanu.

Ovisnici o adrenalinu, ali i kukavice koje žele pobijediti svoje strahove zakačit će se za adrenalinski park, poligon koji se sastoji od više elemenata preuzetih iz alpinizma, smještenih na rastegnutim sajlama između drveća u šumi na visini od 1 do 6 metara . Sudionici su osigurani potrebnom opremom, te su prikopčani za sigurnosnu sajlu, tako da je sve potpuno sigurno, a vježbe se izvode pod nadzorom profesionalnih instruktora. Adrenalinski park osim na Velebitu može se pronaći i u Tuhelju, gdje se možete i brčkati u novouređenom bazenskom kompleksu. U nacionalnom parku Risnjak može se prošetati "child friendly" stazom Leska, pogledati izvor Kupe, doživjeti dolinu leptira u kojoj obitava gotovo 500 vrsta ovih čudesnih kukaca, pecati, istraživati špilje. Krajem srpnja ustanova Makronova na Risnjaku održava seminar osvještavanja svojih izvornih sposobnosti putem povezivanja s prirodom te svakodnevnim aktivnostima poput vježbanja i pješačenja uz meditiranje te vježbe disanja, uz cjelovitu prehranu. Kopački rit, park prirode nedaleko od ušća Drave, jedno je od najvažnijih, najvećih i najatraktivnijih očuvanih izvornih močvarnih prostora Europe. Sastoji se od brojnih rukavaca, mrtvaja i jezeraca uz rijeku Dunav, a posjeti su organizirani uz profesionalne vodiče. U Kopačkom ritu može se provesti dan s kopačkim ribarom, voziti se čiklom po Dunavu, naučiti tradicijske zanate poput pletenja košara od pruća, naučiti kako se pravi sjenica od trske ili ribarska mreža, ali i zaplesati s lokalnim KUD-om te naučiti plesove ovog kraja i obući tradicionalnu narodnu nošnju. Plitvice i Krku ne treba mnogo reklamirati, dovoljno je znati da su stranci ugledavši modrozelena jezera na Plitvicama komentirali da se u vodu ubacuje boja. Na dvosatnom razgledavanju Skradinskog buka na Krki očekuje vas šetnja stazama i mostićima koji prate formiranje slapova, razgledavanje mlinica s etnozbirkom, stupom, tkalačkom radionicom, vožnja do otočića Visovac ili Roškog slapa, posjet franjevačkom samostanu. Svaka od ovih destinacija praznik je za nepce. Umjesto ćevapa i žilavih patagonijskih liganja, koji se uz časne izuzetke tradicionalno nude u devedeset posto jadranskih restorana, Lika će vas počastiti domaćim sirom škripavcem i šljivovicom, gulašem od veprovine, pečenom janjetinom i štrudlom, u Kopačkom ritu šaranom s kajmakom i krumpirom, šaranom u rašljama, fišom...

Osim na Risnjaku, ljubitelji zdrave hrane i zdravog načina života imaju priliku uživati i u okolici Zagreba. Najstarije ekoimanje Zrno, koje je pokrenula pionirka ekološke poljoprivrede i prirodne prehrane Zlata Nanić, od Zagreba je udaljeno tek šezdesetak kilometara. Boravkom na Zrnu od dva do četiri tjedna mogu se postići znatna poboljšanja zdravlja. Ciljanom prehranom, čajevima, sportskim i duhovnim aktivnostima postiže se detoksikacija organizma, jačanje organizma poslije težih operacija, čišćenje crijeva uz pomoć Wilfortove pšenične terapije, skidanje suvišnih kilograma bez gladovanja, ublažavanje problema visokog tlaka i šećera, te jačanje organizma za svakodnevne stresne situacije. No u Zrno se može i na vikend, uz prethodnu najavu. Hrana je makrobiotička, uzgojena na imanju s najvećom bioraznolikošću na površini od 12 hektara gdje se ne koriste mineralna gnojiva i pesticidi. Na imanju postoji prirodni bazen za kupanje i tuševi, ribnjak. Za djecu je uređeno igralište s ljuljačkama, klackalicama, vrtuljkom, pješčanikom, penjalicama, a za najmanje i plastični bazen za kupanje. Od domaćih životinja djeca se mogu igrati s kozama, patkama zaduženim za hvatanje puževa golaća, mačkama, mačićima i psom, a u susjedstvu se na ispaši svaki dan nalazi više od 20 krava i telića. U blizini se može učiti jahati ili provozati u kočiji s konjskom zapregom. Marija Crnjak (www.poslovni.hr)

29. lipnja 2007.
Englez iz novina izbacio politiku
Piše: Lidija Crnčević
Foto: Mateo Rilović/CROPIX
DUBROVNIK - Kada je prije devet godina, Mark Thomas odlučio sa suprugom, Dubrovčankom Bobom, iz Londona doći u Dubrovnik, potrudio se nakon završenog studija, biznis usmjerenja, tada steći i diplomu profesora engleskog jezika za strance.
Napustio je odlično plaćeni posao u jednoj njemačkoj tvrtki za vina, ni ne sanjajući da će jedanput postati urednikom prve dubrovačke novine za strance, "The Dubrovnik Times". Ideja da dođu u Dubrovnik na godinu dana bila je njegova, a ne Bobina, jer je ona iznimno zavoljela London u kojemu je kao frizerka provela šest godina.

- Prvi put u Dubrovniku smo proveli dva tjedna godišnjeg odmora 1997. godine, a godinu kasnije predložio sam Bobi da se preselimo na godinu dana. Prvih šest mjeseci nisam radio ništa, a onda mi je postalo dosadno pa sam se zaposlio u školi za strane jezike "Inlingua".

Tijekom sedam i pol godina, koliko sam radio kao profesor, upoznao sam puno ljudi i ti su mi kontakti puno značili kada sam počeo uređivati "The Dubrovnik Times" - priča Thomas, koji je u međuvremenu odlično savladao hrvatski jezik.

- Bolje rečeno dubrovački - ispravlja nas Thomas. S dekanom američkog koledža Donom Hudspethom, uzimao je lekcije iz hrvatskog, ali mu je najbolja poduka stigla ipak od punice, Bobine majke.

- Kada sam prvi put došao u Zagreb, na trenutke mi se činilo da uopće ne govorimo istim jezikom. Kada sam zatražio sendvič bez pomadore (rajčice) i kukumara (krastavca), prodavačica me je začuđeno pogledala i upitala: "Kaj?", a ja pojma nisam imao što bi kaj trebalo značiti.

Mislio sam da me pita hoću li nekakav premaz, ajvar ili nešto takvo - uz smiješak se prisjeća Thomas, dodajući kako njegova punica koristi mnogo dubrovačkih riječi, pa tako i on govori tinel (dnevna soba), funjestra (prozor), kamara (soba), bursa (torba) itd. Kao svoju veliku prednost ističe to što ga nije sramota ni strah govoriti iako, priznaje, još uvijek ima problema s padežima.

Tijekom devet proteklih godina dobivao je primamljivih i dobrih ponuda da radi u turizmu, no nije prihvaćao jer mu to nije bilo kreativno. Ali, posao urednika i novinara "The Dubrovnik Timesa" veseli ga i ispunjava i nije mu žao što ga je prihvatio kada mu je glavna urednica "Dubrovačkog vjesnika", Vjera Šuman, došla s takvom idejom.

- Izbor vijesti i tema prilagoavam interesu stranaca koji dolaze u Dubrovnik na odmor, ali je u Dubrovniku i okolici sve više stranaca koji tu žive tijekom cijele godine pa sve više moram sadržaj prilagoavati i njima. Osobito me veseli što se iz tjedna u tjedan povećava broj pretplatnika od kojih neki žive i izvan Hrvatske. Svakog tjedna dobivam sve više "mailova" podrške i mislim da nismo pogriješili što smo iz novine izbacili politiku. To je za čitatelje osvježenje - zaključuje Mark.
Jutarnji list

28. lipnja 2007.
ZBOGOM KOLONAMA
NA SVEČANOM OTVARANJU NOVOIZGRAĐENE DIONICE AUTOCESTE SPLIT - ZAGREB IZMEĐU DUGOPOLJA I ŠESTANOVCA PREMIJER IVO SANADER NAJAVIO NOVE NACIONALNE PROMETNE PROJEKTE
Tuneli 'Sveti Rok' i 'Mala Kapela'širi 2009. godine
Predsjednik Vlade kazao je kako će se natječaj za gradnju novih tunelskih cijevi na kritičnim točkama raspisati već idućega tjedna. Radovi su vrijedni 600 milijuna kuna, a građevinske dozvole su već ishođene
piše Nikola BAJTO
Na svečanom otvaranju 37 kilometara duge dionice autoceste od Dugopolja do Šestanovca, održanom u srijedu na novouređenom čvoru Šestanovac, predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader najavio je kako će se već sljedećeg tjedna raspisati javni natječaji za probijanje drugih cijevi tunela "Sv. Rok" i "Mala Kapela".

Naglasivši kako je to najbolja vijest za građane i turiste koji se voze autocestom prema Splitu, premijer Sanader nije htio govoriti o predviđenom tempu radova na probijanju drugih cijevi dvaju najdužih tunela na Dalmatini, no, kako nam je nakon otvaranja pojasnio državni tajnik za razvitak Zdravko Livaković, radovi bi mogli biti dovršeni do ljeta 2009. godine, a cijeli posao će stajati oko 600 milijuna kuna.

- Natječajna dokumentacija je pripremljena. Građevinska dozvola za drugu cijev tunela "Sv. Rok" je već izdana, a za "Malu Kapelu" će biti za koji dan, što znači da je sve spremno za raspisivanje natječaja. Ako ne bude nekih nepredviđenih stvari, izgradnja bi trajala oko godinu i pol do dvije godine, odnosno dvije građevinske sezone. Budući da su to cijevi iste dužine i istog stanja izvedenosti, aktualne procjene vrijednosti radova su negdje između 280 i 300 milijuna kuna po cijevi, dakle ukupno između 560 i 600 milijuna kuna za oba tunela - kazao nam je državni tajnik Livaković.

Na naše pitanje znači li iznenadna objava da je Ministarstvo prometa pripremalo natječajnu dokumentaciju gotovo u tajnosti, Zdravko Livaković je odgovorio da je probijanje tih cijevi najavljivano posljednjih godina te da se čekao prikladan trenutak u kojem će se moći krenuti u gradnju.

Na svečano otvaranje dionice do Šestanovca s premijerom Sanaderom doputovali su i ministri Božo Biškupić, Ivan Šuker, Božidar Kalmeta i ministrica Marina Matulović-Dropulić, te potpredsjednik Sabora Luka Bebić.

Ministar Božidar Kalmeta govorio je prije Sanadera, kojemu je očigledno ostavio da objavi vijest o tunelima, a pohvalio se kako je tijekom mandata aktualne Vlade izgrađeno 412 kilometara autocesta, dvostruko više nego tijekom mandata ranije koalicijske vlade.

Najavljujući dovršenje mnogobrojnih projekata pod ingerencijom svog ministarstva, Kalmeta je naglasio kako se obavljaju i pripreme za gradnju kanala Dunav - Sava, koji je nešto kasnije premijer Sanader nazvao stoljetnim projektom o kojemu su mnogi sanjali, ali se nisu usudili pomisliti na realizaciju.

Sanader je priliku otvaranja dionice autoceste iskoristio kako bi s govornice uputio niz političkih poruka. Zahvalio je braniteljima koji su stali u obranu Hrvatske i bez kojih, kako je kazao, "ni ovog događaja ni svečanosti ne bi bilo", a zatim je zahvalio i prvom predsjedniku Franji Tuđmanu, podsjetivši da su kada je počelo probijanje Tunela "Sv. Rok" neki govorili kako se u njemu mogu samo saditi šampinjoni. Pritom je najavio i gradnju tunela "Sv. Ilija" i "Ravča - Drvenik" kroz Biokovo.

Naglasio je da Vlada, koja očekuje da će BiH priznati ranije postignuti dogovor o nesmetanom prolazu, kreće u gradnju mosta kopno - Pelješac, te da nastavlja s realizacijom koridora 5 C kroz Slavoniju, čija će se dionica Sredanci - Đakovo otvoriti sljedećih mjeseci. Govoreći o tim projektima, Sanader je ponovio kako ništa od toga ne bi bilo moguće da nije ostvarena samostalna Hrvatska, a na kraju je poručio, odgovarajući na raspravu koju je započeo SDP, da se nitko neće usuditi Hrvatima u BiH ukidati pravo glasa.

- Hrvat je isti ma gdje bio, na Novom Zelandu, u Ognjenoj Zemlji, u Čileu i u BiH - kazao je dr. Ivo Sanader, nakon čega je otvorenom proglasio dionicu, koju je potom blagoslovio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.

Na svečanom otvaranju dionice govorili su još i splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader te predsjednik Uprave HAC-a Mario Crnjak, a bili su prisutni i direktori tvrtki izvođača radova, među kojima i bivši ministar Jure Radić te njegov savjetnik, također bivši HDZ-ov ministar, Miomir Žužul.

Prozviždali žedni Poljičani

Unatoč najavama o blokadi autoceste, tridesetak mještana Gornjih Poljica, uz nadzor policajaca, je u srijedu mirno prosvjedovalo u blizini nadvožnjaka u Trnbusima, tražeći hitnu realizaciju vodovodne mreže u Zamosorju. Transparentima "Dok vi slavite, mi žeđamo" i "Vode, vode, gospodaru", žitelji oko srednjeg toka Cetine poslali su jasnu poruku državnom vrhu, a u trenutku kada je pokraj njih prolazila kolona dužnosnika prolomio se zvižduk.

- Ako smo mogli izgraditi 37 kilometara autoceste, onda ćemo im donijeti i vodu - kazao je Sanader.
M. NEJAŠMIĆ, N. BAJTO

Pančić: 'Zlatna' cesta do Ploča
Spojna cesta od autocestovnog čvora Ploče do luke Ploče kao da je pravljena od zlata. Nije autocesta, a gotovo je dvostruko skuplja od autocesta - rekao je SDP-ov saborski zastupnik Ivica Pančić na konferenciji održanoj u srijedu u Saboru, upozorivši tako na "pljačku i kriminal" koji se, prema njegovim riječima, najviše provode u cestogradnji.

SDP-ovac je upozorio i na "fingirane natječaje" na kojima su poslove, osim "Konstruktor-inženjeringa" i "Hidroelektre", dobile i tri manje tvrtke koje nemaju potrebnu mehanizaciju ni ljudstvo. Pančić je kazao kako je još prošloga tjedna Državnom odvjetništvu proslijedio dokumentaciju koja dokazuje kriminal oko brze ceste Gaženica-čvor Zadar 2 i kamenoloma kod Škabrnje. Premijera Sanadera je pozvao da javno kaže stoji li iza kriminala u cestogradnji.

Za Ministarstvo prometa je cijena spojne ceste do luke Ploče opravdana s obzirom na tehnički zahtjevne uvjete gradnje, a iznos od 10 milijuna eura po kilometru je potpuno prihvatljiv.
M. ĆUK

Ivan Šuker upravlja Vladom
Premijera Ivu Sanadera i kolege iz Vlade dovezao je od Zračne luke Split do Šestanovca u kombiju ministar Ivan Šuker.
- Mogao sam i ja voziti, a unutra je bio i Biškupić koji često zna voziti kombi. Uveo sam prije nekoliko godina praksu da se ne vozimo limuzinama kad negdje idemo, jer nas ovako može više stati - kazao je Sanader.
N. BAJTO

28. lipnjna 2007.
OBLJETNICA 17 godina od osnutka Kriznog stožera Ratne bolnice Osijek
Prvi zdravstveni stožer
Samo je 20. studenoga 1991., nakon okupacije Vukovara, u osječkoj bolnici napravljeno 118 velikih operativnih zahvata
OSIJEK - Tijekom velikosrpske agresije, Klinička bolnica (KB) Osijek pogođena je s 335 različitih projektila a prosječno je dnevno primala 40 do 60 lakših ili težih ranjenika, - rečeno je to u utorak na svečanoj sjednici Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991. kojom obilježena 17. obljetnica osnutka Kriznog stožera Ratne bolnice Osijek.

>Ovo je prvi takav stožer osnovan u jednoj zdravstvenoj ustanovi. Osječka bolnica u vrijeme rata svoje je kapacitete premjestila u podrumske prostorije, a djelovala je i na izdvojenim lokacijama u Bizovcu i Donjem Miholjcu<, podsjetio je predsjednik Kriznoga stožera i bivši ravnatelj osječkog KB-a dr. Krešimir Glavina. Predsjednik Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca (UHLD) dr. Juraj Njavro posebno se osvrnuo na >neprocjenjivu pomoć koju su osječki liječnici pružili ranjenicima s vukovarskog područja i tako rasteretili vukovarsku bolnicu, u koju su redovito dolazili pomagati sve dok Vukovar nije odsječen od ostaloga dijela Hrvatske<.

Svečanoj sjednici nazočio je i počasni predsjednik UHLD-a dr. Andrija Hebrang koji je istaknuo da hrvatski liječnici mogu biti ponosni na rezultate ratnoga saniteta.

>Danas, nakon svega, možemo se pozabaviti brojkama. Važno je znati da je vrijeme evakuacije ranjenika u Domovinskom ratu bilo među najkraćima u suvremenim ratovima.

Ukupna smrtnost ranjenika iznosila je 1,3 posto, što je apsolutno najbolji rezultat u dosadašnjim ratnim sanitetima<, naglasio je Hebrang dodavši kako su sve to postigli uz vrlo nisku razinu dijagnostičkih mogućnosti, zahvaljujući visokoj domoljubnoj svijesti, stručnosti i vrhunskoj disciplini. [Maja Sajler Garmaz] Vjesnik

28. lipnja 2007.
UN pomaže prvom našem etnoparku
Piše: Diana Ferić
Foto: B. Slavica
PAKOVO SELO - Prvi hrvatski turistički tematski park i jedini ruralni tematski park u Europi, Dalmati, u Pakovu Selu koji je podigao poduzetnik Joško Lokas dobio je vrhunsko svjetsko priznanje i financijsku pomoć za završetak investicije od Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Svečanost potpisivanja sporazuma između UNDP-a, lokalnog partnera, tvrtke Dalmati d.o.o. i Šibensko-kninske županije uveličala je veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj, Nienke Troostar.

Nizozemska veleposlanica pozvana je zbog toga što je upravo Kraljevina Nizozemska najveći i najznačajniji donator u međunarodnom projektu gospodarskog i socijalnog oporavka područja od posebne državne skrbi i nerazvijenih područja Hrvatske, konkretno Luke i dalmatinskog zaleđa.

UNDP odlučio je dati financijsku potporu etnolandu Dalmati jer je u poduzetničkoj zamisli Joška Lokasa prepoznao ono zbog čega i sam postoji - projekt koji smanjuje razlike između razvijenih i nerazvijenih područja, pomoć ranjivim grupama građana i doprinos sveobuhvatnom razvoju nerazvijenih područja.

Sporazum o financijskoj potpori UNDP-a etnolandu Dalmati koja je odobrena namjenski za zapošljavanje i povećanje prihoda na području djelovanja projekta danas su u Pakovu Selu potpisali Joško Lokas, pokretač projekta dalmatinskog etnolanda i direktor poduzeća Dalmati d.o.o., Goran Pauk, šibensko-kninski župan, i Alessandro Francassetti, zamjenik stalnog predstavnika UNDP-a u Hrvatskoj.

Poduzetnik Joško Lokas poduzetnik koji je izgradio prvi hrvatski ruralni tematski park, pretvorio ga u vrhunsku turističku atrakciju i u njemu otvorio radna mjesta za starije od 50 godina te ljude sa sela, potpisao je ugovore o uzajamnoj podršci sa Udrugom žena Drniša koja skrbi o starima i nemoćnima na području Grada Drniša, a bavi se izradom tradicionalnih tkanih seoskih predmeta te ustanovom za skrb i radnu terapiju tjelesno hendikepiranih osoba 'Roman obitelj' iz Bratiškovaca čiji štićenici proizvode niz zanimljivih predmeta koji su se već potvrdili kao traženi suveniri.

-Povezali smo se zbog zajedničkog interesa čuvanja zavičajne narodne tradicije i ruralne baštine - kazao nam je Joško Lokas, - Zajedno ćemo moći razviti proizvode zanimljive turističkom tržištu, a to znači da će biti posla i zarade za mnoge ovdašnje ljude koji se ne mogu nigdje zaposliti jer nemaju potrebne kvalifikacije za moderne poslove ili imaju previše godina.

Iako su 'Etnoland', Udruga žena i ustanova 'Roman obitelj' potpuno različiti imaju zajedničke interes od kojih će koristi imati cijela Hrvatska. Cilj nam je izrada seoskih uporabnih i odjevnih predmeta, čuvanje i obnova alata i naprava za njihovu izradu i poduka o njihovom korištenju tako da će osim turističkog imati i edukativni značaj.

Lokas je na ideju o povezivanju s Udrugom žena Drniša i ustanovom 'Roman obitelj' došao razmišljajući o problemu očuvanja nacionalnog identiteta Hrvata kada Hrvatska uđe u EU. (D.F.) Jutarnji list

28. lipnja 2007.
Uspjeh mladog Mozarta iz Novske
Foto: Miroslav Kiš/CROPIX
Osim upisa na akademiju u Beču, Petar Klasan snima i novi CD
SISAK - Jedan od najdarovitijih mladih hrvatskih glazbenika, Mozart iz Novske, 15-godišnji Petar Klasan, položio je ovog mjeseca prijemni ispit na Universitat fur Music und Darstellende Kunst u Beču, a od jeseni će nastaviti glazbeno obrazovanje u klasi prof. Noela Floresa, jednog od najeminentnijih svjetskih profesora glasovira. U Beču će Petar u ponedjeljak 2. srpnja održati svoj IX. samostalni koncert u ciklusu klasičnih koncerata tijekom ljetne sezone.
Na prestižnu glazbenu akademiju u Beču Petar se upisao nakon završene osnovne škole u Novskoj te završenog prvog razreda Srednje glazbene škole u tome gradu.
Do sada je održao osam samostalnih koncerata, a uz brojne nagrade, priznanja i osvojena prva mjesta na natjecanjima mladih glazbenika osvojio je u ožujku ove godine i prvu nagradu na 45. državnom natjecanju učenika i studenata glazbe. Osim samostalnog koncerta i upisa na akademiju u Beču, Petar Klasan već ima dogovoreno i snimanje novog CD-a. (M. P.) Jutarnji list

28. lipnja 2007.
Njemački par 35 ljeta na odmoru u Medulinu
Turisti gotovo da više i nisu
MEDULIN - Vremešni bračni par Lotte i Helmut Platte Bremena punih 35 ljeta dolaze u Medulin na more i to u privatni smještaj kod obitelji Kirac. Zanimljiva je to turistička priča, gdje turisti gotovo da to više i nisu, već su, naglašava njihova domaćica Nevenka Kirac, postali gotovo članovi obitelji.

Obitelj Platte među najvjernijim je gostima medulinske obale ljeti, ali iz Medulina su već poznate slične priče obitelji iz inozemstva, poglavito Italije i Njemačke, koje su jednom do Medulina došle, a zatim godinama nešto vuče ponovo natrag, kao da su pronašli posljednje dijelove djevičanskog Mediterana. Vjerne goste ugostio je u srijedu načelnik općine Goran Buić te im je u općinskoj vijećnici uručio darove. Helmut i Lotte znaju i pokoju hrvatsku riječ, >kako si< upitat će s osmjehom, pristojno zahvaliti i pozdraviti.

>Prvi smo put u Medulin došli zahvaljujući preporuci našeg prijatelja iz Bremena, koji je pohvalio ljepote vaše zemlje. Bilo je to 1972. godine. Ljetovali smo i u Njemačkoj, Italiji, ali otkad smo otkrili Medulin, dolazimo kod obitelji Kirac svake godine na ljeto. Jedne godine bili smo u Poreču, ali nije nam se svidjelo. U Medulinu je prelijepo vrijeme, za razliku od hladnog Bremena, ljudi su prekrasni i gostoljubivi. Nekad smo dolazili s djecom, a otkad smo u mirovini, u Medulinu smo od 35 do 40 dana<. Da su s obitelji Kirac vrlo vezani potvrđuje to da poznaju svu njihovu širu rodbinu, a Nenine roditelje zvali su čak dida i baba, ispričali su vitalna 68-godišnja Lotte i 71-godišnji Helmut, ona bivša radnica u školi, a on zanatlija u mirovini.

Uživaju osobito u hrani i moru te dobrom društvu. Vole se kupati na lijepim plažama Medulina, Banjola, Šišana, ili Kamenjaka. >Rado jedemo ribu i istarske maneštre koje nam kuha Nena. Veselimo se roštiljanju u dvorištu našeg smještaja, gdje se okupe drugi turisti, pa imamo prijatelja iz Italije, Francuske, Švicarske<, kažu Platteovi. [Saša Brnabić], Vjesnik

27. lipnja 2007.
Isplata treće rate duga umirovljenicima
Sutra će se isplatiti treća rata odštete za 299.910 umirovljenika kojima su već isplaćene prve dvije rate, a prvu će ratu dobiti i 20.028 korisnika obiteljskih i najviših mirovina koji su odabrali kraći model isplate, priopćio je HPB Invest, društvo za upravljanje umirovljeničkim fondom.

Novac će se uplatiti izravno na tekuće račune i štedne knjižice članova Fonda ili će se isplatiti u poštanskim uredima putem uputničkog naloga, ovisno o izboru umirovljenika. Uputnički nalog, koji su članovi Fonda prošli tjedan dobili na svoje kućne adrese, služi za gotovinsku isplatu sredstava na šalterima Hrvatske pošte, a vrijedi do 31. kolovoza 2007. godine. Ako članovi Fonda do tada ne podignu svoja sredstva, trebaju se javiti u HPB Invest kako bi dogovorili način isplate.

Na dan 15. lipnja 2007. u registru Umirovljeničkog fonda upisano je ukupno 474.476 članova Fonda koji ostvaruju pravo na odštećenje, uključujući i nasljednike, od kojih 36.142 čine novi članovi, korisnici obiteljskih i najviših mirovina. Od 340.322 člana Fonda koji su odabrali kraći model isplate, 78 posto odabralo je isplatu odštećenja na tekuće račune ili štedne knjižice, dok je 22 posto odabralo isplatu putem Uputničkog naloga, izvijestio je HPB Invest.
Sve dodatne informacije vezane uz Fond mogu se dobiti na besplatnom telefonu HPB Investa 0 800 800 5 ili za pozive iz inozemstva 00385 1 66 10 225. (HRT)

27. lipnja 2007.
Što danas rade bivši zastupnici ?
Bebić iz Sabora završio na burzi, Krpina iznajmljuje apartmane
Piše: Nataša Božić i Goranka Jureško
Foto: Goran Mehkek i Tea Cimaš/CROPIX
ZAGREB - Iako je uvriježeno mišljenje da se zastupnici s vezama stečenim za boravka u Saboru lako snalaze po izlasku iz saborskih klupa, primjer bivše SDP-ove zastupnice, Sanje Kapetanović, pokazao je da saborski mandat nije uvijek jamstvo blistave karijere.

Nekada najmlađa zastupnica, danas radi kao čistačica, no nije jedina koja se po napuštanju Sabora našla u egzistencijalnim problemima. U razgovoru s nekoliko bivših zastupnika saznajemo je li im Sabor bio odskočna daska ili uteg.
- Gdje god sam se pokušao zaposliti, sve je bilo u redu dok poslodavci ne bi čuli moje ime - opisuje bivši HSLS-ov zastupnik Joško Kontić dvogodišnju potragu za poslom, i to s diplomom Više ekonomske škole i Novinarskog fakulteta. Pokušao se, kaže, zaposliti kao novinar preko poznanika, tu i tamo bi uspio dogovoriti poneku kolumnu, ali ništa nije potrajalo. Činjenica da je bio aktivan zastupnik, smatra Kontić, samo mu je odmogla.
- Oni zastupnici koji uglavnom šute, koje javnost ne prepoznaje, ovakvih problema vjerojatno nemaju - napominje Kontić. Prije dvije godine s prijateljem je otvorio Pučko učilište u Sinju, a prošle godine dobio i koncesiju za HIT Radio Sinj i riješio problem radnog mjesta.
Postavši savjetnikom predsjednika Franje Tuđmana1992. dr. Ivić Pašalić liječničku je karijeru zamijenio političkim vodama. - Svjesno sam žrtvovao medicinu, gotovo završeni postdiplomski studiji iz kliničke farmakologije te do pola završenu specijalizaciju iz interne.
Bilo mi je jasno da se nitko ne može vratiti u liječničku praksu poslije deset godina - kaže Pašalić. Nakon tri saborska mandata, imao je, kaže, pravo na mirovinu, ali ga nije iskoristio.
- Smatrao sam da ne bi bilo etično sa 42 godine uzeti desetak tisuća kuna saborske mirovine, pa sam krenuo u nesigurne poduzetničke vode - priča. Okušao se u četiri različita posla prije nego li se "pronašao" u građevinarstvu. Saborski mandat, smatra, nije mu previše ni pomogao ni odmogao, no donio mu je široki krug znanaca, a kontakti su u svakom poslu jako važni.
- Istina je, međutim, da u inozemstvu uvelike uvažavaju činjenicu da je netko bio saborski zastupnik. To je nedvojbeno plus u biznisu - kaže Pašalić. Bivši zastupnik HDZ-a Drago Krpina odradio je u Saboru puna četiri mandata. Iako jedan od najglasnijih zastupnika, Krpina je tek nakon dosta borbe uspio u malom poduzetništvu .
- Prodao sam staru kuću u Biogradu, miniranu tijekom rata, a obnovio sam je bez državne pomoći. Uz pomoć kredita, sagradili smo novu i iznajmljujemo apartmane - kaže Krpina koji je zadovoljan što sa suprugom i četvero djece može živjeti od turizma.
"Bombarder s Kvarnera", Vladimir Bebić iz Sabora je prešao na Zavod za zapošljavanje na čijoj je naknadi živio pune tri i pol godine. Politički protivnici iz SDP-a, tvrdi, u "lijevoj" su Rijeci uspješno spriječavali njegovo zapošljavanje, baš zato što je u Saboru bio nesmiljen kritičar.
- Jedno je biti trgovac i nečastan čovjek, takvi se nakon Sabora vrlo dobro snađu. No ako si nezavisan, nađeš se u problemima. A kada si ekonomski ugrožen, svi počinju od tebe bježati - i žena i djeca i prijatelji i znanci - priča Bebić koji se kasnije, kao "star čovjek pred penziju", zaposlio kao mlađi pripravnik u županijskom uredu za sport.
Nakon izbornog poraza 2003. u istim bi se problemima našao i šef HSLS-a Dražen Budiša da nije ostvario pravo na mirovinu. - Budući da sam navršio 55 godina života, a nije me čekalo radno mjesto, po sili zakona sam umirovljen. Kolegici Kapetanović čestitam što se primila posla i radi kako bi završila fakultet.
Nipošto to ne smatram neuspjehom, štoviše, to je apsolutno pohvalno - smatra Budiša koji je svoj kućni budžet nakon napuštanja politike, popravljao uzgojem i prodajom povrća, a danas honorarno radi kao suradnik u Školskoj knjizi. Jutarnji list

27. lipnja 2007.
TALENT NOVI USPJEH MLADE TROGIRSKE OPERNE PJEVAČICE
Antonija Mirat pjeva u Metropolitanu
Nakon pobjede na natjecanju u Beču, talentirana pjevačica, kao prva Hrvatica nakon Zinke Kunc i Ruže Pospiš-Baldani, sa dvadeset svjetskih talenata nastupit će u Newyorškoj operi
piše JOŠKO BREŠAN
Mlada trogirska operna pjevačica Antonija Mirat, na natjecanju u Beču pod nazivom "Gabor" među 450 mladih solista iz cijeloga svijeta, pred žirijem od 60 istaknutih voditelja svjetskih opernih kuća, profesora, među kojima je bio i slavni Placido Domingo - osvojila je prvo mjesto. Nakon toga uslijedili su pozivi čuvenih opernih kuća: milanske Scale, Münchenske operne kuće, Kölnske pa do Pariške opere.
Upravo je ovog 25. lipnja u pratnji svoje profesorice Vlatke Oršanić otputovala u SAD. Zasigurno ova mlada 23-godišnja operna pjevačica nije ni slutila kada je prije 8-9 godina u trogirskoj katedrali sv. Lovre kao "klinka" imala svoj prvi solistički koncert da će dobiti poziv od newyorške Metropolitan opere. Nastup u toj opernoj kući san je mnogih opernih pjevača, a eto našoj mladoj Trogiranki neočekivani san se ostvario, te će u idućih desetak dana s još 20-oricom najboljih mladih talenata nastupiti u njoj.
"Jednostavno ne mogu shvatiti da mi se sve ovo događa, da ću boraviti u Metropolitan operi, gdje su pjevale dvije naše najveće dive, Zinka Kunc i Ruža Pospiš-Baldani. U posljednje vrijeme dobila sam pozive brojnih opernih kuća. Tako sam u razgovoru s agentom Scale Lucom Targettijem dobila poziv koji sam rado prihvatila te ću iduće godine negdje u listopadu početi s nastupima. Također sam pozvana i u Pariz, a ako dođe do suradnje, jedan od profesora bio bi i Luciano Pavarotti. Nadam se da ću tijekom kolovoza u svom rodnom Trogiru održati koncert kojim želim zahvaliti svojim Trogiranima na podršci koju sam uvijek imala", rekla nam je Antonija Mirat u kratkom telefonskom razgovoru prije odlaska.
Antoniju Mirat su prošli tjedan u Zagrebu primili predsjednik Republike Stjepan Mesić i predsjednik Sabora Vladimir Šeks, inače počasni građanin Trogira, koji su upoznati s upravo pristiglom ponudom iz New Yorka i s 10-dnevnim boravkom u Metropolitan operi. Predstavnici državne vlasti odlučili su osigurati boravak Antoniji i njenoj profesorici u Hrvatskom konzulatu.

Domingova miljenica
Antonija Mirat je sa Placidom Domingom, koji ju je usporedio s Mariom Callas, bila na prijemu kod austrijskog kancelara. Antonija je Dominga pozvala da još jednom posjeti Hrvatsku, a možemo zamisliti kako bi to bilo kad bi zapjevali s Kamerlenga. Slobodna Dalmacija

27. lipnja 2007.
Duke Ellington Orchestra izveo himnu i 'Ne dirajte mi ravnicu'
Piše: Tomislav Levak
Foto: Vlado Kos/CROPIX
OSIJEK - Jazz zvuci iz instrumenata 15 članova slavnog njujorškog Duke Ellington Orchestra, bili su prava glazbeno-ambijentalna poslastica nadomak bedema stare Tvrđe gdje je otvoreno 7. Osječko ljeto kulture, najveća kulturna priredba u istočnoj Hrvatskoj.
Prvo hrvatsko gostovanje svjetski poznatog orkestra - kojega je 1927. godine osnovao glasoviti jazz skladatelj i svirač Duke Ellington, a danas ga vodi njegov unuk Paul - na prostor ispred kule Bastion privukao je, prema slobodnoj procjeni, oko 2000 posjetitelja.

U njihovu umijeću Osječani su, zahvaljujući Gradskom poglavarstvu, uživali besplatno, a to su u sparnoj večeri činili vrlo opušteno: sjedeći na stolicama i okolnoj tratini ili šećući uz obližnju rijeku Dravu.
Nije im smetalo čak ni što je program otvaranja kasnio 15-ak minuta zbog dolaska premijera Ive Sanadera, predsjednika Sabora Vladimira Šeksa i nekoliko ministara, koji su stigli iz Vukovara s proslave Dana državnosti.
Svaku i najmanju sumnju da se okupljenima možda neće svidjeti koncert, odmah na početku efektnim "trikovima" uklonio je sam orkestar. Naime, prvo su odsvirali hrvatsku himnu, a zatim su, uz vokalnu potporu posebne gošće, američke pjevačice Valerie Scott, izveli i jazz obrade tamburaškog ratnog hita "Ne dirajte mi ravnicu" te klapske pjesme "Al Hrvatsku sine voli", koju inače pjeva klapa Intrade.
Pjevačica je bila na sto muka s hrvatskim jezikom ("ne darijte mi rivnacu", "čeveras" i slično), posebno s "č" i "ć", ali njezin trud "kupio" je simpatije publike. Izvedba "ravnice", koju je pjevačica posvetila osječkom gradonačelniku Anti Đapiću, naravno, izazvala je prave ovacije, a druga je pjesma vjerojatno više pripremljena za sinoćnji nastup orkestra u Splitu.
Nakon neobičnog uvoda, 15 uigranih članova orkestra, pod ravnanjem dirigenta Charlieja Younga, nazočne su, uz potporu kvalitetnog ozvučenja, "počastili" nizom jazz standarda, uglavnom iz pera Dukea Ellingtona. Gotovo svi su se iskazali i u solističkim dionicama, a jedina zamjerka nazočnih bila je da je koncert trajao prekratko, tek 80-ak minuta zajedno s bisom.
Inače, zaključno s 21. srpnja, u sklopu Ljeta kulture na više lokacija u osječkoj Tvrđi bit će uprizoreno 40-ak raznovrsnih programa - predstava, koncerata, projekcija filmova, izložbi, performansa i slično, koje će izvesti umjetnici iz desetak zemalja. Jutarnji list

27. lipnja 2007.
Popularna nizozemska TV emisija snima se u Makarskoj
MAKARSKA - U suradnji s Predstavništvom Hrvatske turističke zajednice u Nizozemskoj i Turističke zajednice grada Makarske na Makarskoj rivijeri boravi ekipa nizozemske nacionalne TV kuće 'KRO' gdje snima emisiju 'Memories', priopćili su iz Hrvatske turističke zajednice.
Emisija tjedno privuče više od 1,5 gledatelja, a temelji se na traženju i obnavljanju davnih sjećanja i iskustava. Budući da je Hrvatske bila vrlo popularna odmorišna destinacija u Nizozemskoj te se ponovo vraća na vodeće pozicije turističkog tržišta ideja je bila predstaviti Makarsku kao idealno mjesto za odmor, zabavu, mjesto lijepog krajolika i prijateljskog ozračja, a sve to kroz oči posjetitelja koji su davno bili na odmoru u Hrvatskoj.
Tijekom 2006. godine Hrvatsku je posjetilo 241.856 Nizozemaca koji su ostvarili 1.938,295 noćenja, stoji u priopćenju.
(TotalPortal) ( Narodni radio)

26. lipnja 2007.
RH otvorila šest pregovaračkih poglavlja s EU-om
Hrvatska je u Bruxellesu otvorila pregovore u šest novih poglavlja europske pravne stečevine. Time se broj ukupno otvorenih poglavlja popeo na 12.
Otvaranje pregovora u šest poglavlja označava "proboj" u pristupnom procesu s Hrvatskom, rekao je na konferenciji za novinare predsjedatelj Vijeća EU-a njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steimmeier nakon završetka Međuvladine konferencije o pristupanju na ministarskoj razini.

Otvorena su sljedeća poglavlja: Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, Pravo trgovačkih društava, Financijske usluge, Informacijsko društvo i mediji, Statistika i Financijska kontrola. Hrvatska će moći zatvoriti pregovore u ovim poglavljima kada ispuni mjerila za zatvaranje, tzv. "closing benchmark". Većina mjerila u svih šest poglavlja zakonodavne su prirode, što znači da je potrebno usklađivanje zakona.
Kod poglavlja Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, europska pravna stečevina predviđa osiguranje jednakih uvjeta za sve državljane EU-a kod započinjanja gospodarskih djelatnosti, bilo kao samostalno zaposlenih osoba bilo putem osnivanja trgovačkog društva.

Poglavlje Pravo trgovačkih društava sastoji se iz tri dijela: pravo trgovačkih društava u užem smislu, računovodstvo i revizije.

Poglavlje Financijskih usluga obuhvaća tri područja: bankarstvo, osiguranje i vrijednosne papire. Iako je Hrvatska do sada napravila mnogo na zakonskom usklađivanju, još je ostalo posla jer u ovom poglavlju acquis vrlo opsežan.
Europska pravna stečevina u poglavlju Informacijsko društvo i mediji sadržava propise o elektroničkim komunikacijama, uslugama informacijskog društva i audiovizualnim uslugama.

Poglavlje Statistika vrlo je zahtjevno i sadržava oko 500 propisa. Specifičnost ovoga poglavlja jest u tome što je statistika povezana sa svim ostalim poglavljima jer mora producirati podatake za sva druga područja. Hrvatsko je zakonodavstvo u ovom poglavlju usklađeno oko 50 posto.

Poglavlje Financijska kontrola obuhvaća područja unutarnje revizije u tijelima državne uprave, zatim vanjsku reviziju, zaštitu financijskih interesa EU-a i zaštitu od krivotvorenja EU-a. Cilj je da se osigura pravilno korištenje novcem poreznih obveznika. (HRT)

26. lipnja 2007.
Predstavljeni rezultati projekta Hitrorez
Posebna jedinica za provedbu Vladina projekta Hitrorez predstavila je rezultate svog rada u tijeku sustavne analize hrvatskih propisa.
Voditelj posebne jedinice za Hitrorez Vedran Antoljak izvijestio je kako je projekt radilo 250 ljudi te da je jedinica u prvoj fazi analizirala propise koji se odnose na gospodarstvo. Na temelju te analize jedinica preporučuje ukidanje 420 te pojednostavljenje 371 propisa, a to je ukupno više od polovice gospodarskih propisa, među kojima je najviše međusektorskih, rekao je Antoljak.

Premijer Ivo Sanader najavio je kako će Vlada već u četvrtak prihvatiti sve preporuke te jedinice i obvezati ministarstva da ih provedu. Ova se Vlada odlučno bori protiv korupcije i neučinkovitosti javne uprave, a čišćenjem šume propisa, uz ostale reforme, stvorit ćemo još bolje uvjete za sigurnije poslovno okružje, istaknuo je. Dodao je da će mu ministri osobno odgovarati za provedbu preporuka posebne jedinice za Hitrorez. Također je najavio kako će Vlada osnovati poseban ured, koji će pratiti učinke svih budućih propisa. Odlučnost u borbi protiv nepotrebnih propisa Sanader je pokazao i režući velikim škarama za papir natpise "Trošak gospodarstva", "Nepotrebni propisi" i "Administrativne zapreke".

Državni tajnik Središnjeg ureda za e-Hrvatsku Miroslav Kovačić najavio je izgradnju elektroničkog registra propisa kao dio sustava putem kojega će građani na jednom mjestu moći dobiti podatke o svim potrebnim procedurama i troškovima za obavljanje javnih usluga.

Sanader je predsjedniku Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadanu Vidoševiću i predsjedniku Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darku Marincu, te čelnicima drugih ustanova koje su sudjelovale u provedbi projekta uručio plakete. (HRT)

26. lipnja 2007.
U lipnju 10 posto više gostiju nego lani
Piše: Ivana Sučević
Foto: T. Dubravec, Ž. Popović, M. Pušić
Prema riječima državnog tajnika za turizam Zdenka Mičića, Zadarska županija bilježi najveći porast u broju noćenja

ZAGREB - Očekivano, kraj produljenog vikenda, koji su mnogi proveli na moru, obilježen je kolonama turista prema unutrašnjosti zemlje, a gužve su počele od jutra. Već oko 13 sati zabilježena je dvokilometarska kolona na tunelu Sveti Rok koja se iz sata u sata povećavala, ali najveće gužve očekivane su navečer.

Sudeći po predsezoni, u kojoj je zabilježen veći broj gostiju nego lani, čini se, kako kaže državni tajnik za turizam Zdenko Mičić, da će za Hrvatsku ovo biti iznimno plodna sezona. - Budući da su srpanj i kolovoz mjeseci u kojima se ostvari oko 70 posto prometa više nego inače, treba pričekati s optimističnim prognozama. Tada počinju godišnji odmori u Europi te u naše krajeve dolazi najviše turista. Također, važan faktor koji će utjecati na turističku sezonu je lijepo vrijeme - ističe Mičić.

Budući da se ove godine s lijepim vremenom poklopio produljeni vikend, na Jadranu je zabilježeno najviše domaćih gostiju, iako nije nedostajalo ni već tradicionalnih turista, poput Mađara, Čeha, Slovaka te Slovenaca.

Osim gostiju iz Njemačke, Italije, Austrije, ove godine možemo očekivati i turiste iz Španjolske, Rusije i Japana - kaže Mičić.
- Ovoga lipnja zamijećeno je otprilike deset posto gostiju više nego lani, no tijekom cijele godine bilježimo dobru statistiku i možemo govoriti o porastu posjetitelja za oko dva do četiri posto za cijelu godinu - istaknuo je Mičić te dodao da Zadarska županija bilježi najveći porast u broju noćenja.
Isto tako, kaže Mičić, oni koji su ulagali u hotelski smještaj sada broje porast noćenja, što se odnosi na gradove poput Poreča, Opatije, Umaga i drugih te se takav program provodi već tri godine, a dosta je hotela i u obnovi.

Dalmatinom bez zastoja
Povratak turista s produljenog vikenda počeo je u ponedjeljak već u jutarnjim satima, no tada, kao i tijekom ranog poslijepodneva, izostali su veći problemi i zastoji na prometnicama iz pravca juga prema sjeveru. Na autocesti Zagreb-Split pred tunelom Sveti Rok vozilo se u koloni duljine od jednog do četiri kilometra, a ispred tunela Mala Kapela promet je bio protočniji. Nije bilo zastoja, automobili su u tunel ulazili brzinom od oko 60 kilometara na sat, i to u kolonama koje je činilo deset do dvadeset vozila.
Na alternativnim prometnim pravcima promet je tekao bez ikakvih poteškoća. Na ličkoj magistrali (D1) Karlovac-Slunj-Plitvice i Staroj karlovačkoj cesti nije bilo gužvi, a na državnoj cesti 23 Duga Resa-Josipdol-Senj promet je bio vrlo slabog intenziteta. (M. Pušić) Jutarnji list

26. lipnja 2007.
Pod Velebitom more 28 °C
Piše: Željko Popović
Foto: Željko Popović
KARLOBAG - Toplina mora pod Velebitom od Starigrada do Senja u ponedjeljak je dosegnula 28 °C , pa tamošnji starosjedioci tvrde da je to za Giunnessovu knjigu rekorda, jer se inače tek u kolovozu more pod Velebitom zna zagrijati najviše do 25 °C .
U Karlobagu kažu da je more zakuhalo, što njima sliči na elementarnu nepogodu. Naime, inače su u ovo doba godine plaže na karlobaškoj rivijeri prazne jer je more hladno pa se samo najhrabriji kupaju.

- Zima na Velebitu ove je godine bila blaga i bez snijega, bilo je malo bure i to se odrazilo na more pa je zato tako toplo. Mi koji ovdje stalno živimo ne možemo se tome načuditi. Nešto se s klimom čudno događa - rekao je Mladen Kukina, ravnatelj škole u Karlobagu, koji ne pamti da se u lipnju kupao. U Turističkoj zajednici Karlobaga kažu da je zbog toplog mora gužva kao da je špica sezone.

- Broj domaćih i stranih gostiju se udvostručio, što je rekord, jer ovdje za razliku od drugih područja na Jadranskom moru upravo zbog specifične klime i bllizine Velebita ljetna turistička sezona zna trajati samo 20-ak dana.

Ove će godine, zbog toplog mora, sezona trajati tri mjeseca, što će ući u povijest turizma u podvelebitskom kraju - kaže direktor TZ-a Karlobag Ivica Miletić, koji se boji, poznavajući specifičnu klimu, da se vrijeme ne bi naglo okrenulo pa da bude puno neverina, onda će se Karlobag vratiti turizmu s puno bure koja rashladi more i tako otjera turiste.

Inače, to je područje i prije tri dana zahvatilo nevrijeme. Padao je led veličine breskve, razbijao stakla automobila i potpuno uništio poljoprivredne kulture.
Ličko-senjska županija proglasila je elementarnu nepogodu jer su počinjene štete mjerljive u milijunima kuna. Jutarnji list

26. lipnja 2007
POTPORA Županija sufinancira razvoj ruralnih područja i samozapošljavanje
Do kupca bez posrednika
Novac mogu koristiti obiteljska gospodarstva registrirana za proizvodnju autohtonih proizvoda, kulena, sireva, meda...
Maja SAJLER GARMAZ
OSIJEK - Radi poticanja razvoja ruralnih područja i samozapošljavanja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, Poglavarstvo Osječko-baranjske županije donijelo je zaključak o sufinanciranju troškova registracije
i opremanja objekata za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla i zaštitu proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima diljem županije.

Kako pojašnjava Željko Kraljičak, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu gospodarstvo Osječko-baranjske županije, sredstva mogu koristiti sva obiteljska poljoprivredna gospodarstva s područja Županije registrirana za obradu mlijeka proizvodnju mliječnih proizvoda, punjenje i pakiranje meda, sortiranje i pakiranje jaja, proizvodnju tradicionalnih mesnih proizvoda kao što su trajni suhomesnati proizvodi, slanina, trajne i kuhane kobasice, čvarci i slično.

Ukupna sredstva za sufinanciranje iz proračuna Županije iznose 50.000 kuna, a javni poziv je otvoren do iskorištenja sredstva osiguranih u Proračunu Županije za ovu namjenu, a najkasnije do 1. prosinca ove godine. Naime, proizvodnja autohtonih proizvoda, kulena, sireva, meda i ostalih sličnih proizvoda na seljačkim gospodarstvima u ovome kraju ima dugu tradiciju. Za njih postoji velika potražnja na domaćem tržištu, a jedan od najboljih načina komercijalizacije ovih proizvoda je izravna prodaja.

>Izravna prodaja obuhvaća proizvodnju na gospodarstvu i prodaju bez posrednika krajnjem potrošaču. U zemljama Europske unije izravna prodaja dobiva sve veću važnost. Njezina vrijednost na austrijskom tržištu, primjerice, u 2004. godini iznosila je 328,6 milijuna eura ili 7,1 posto udjela u ukupnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda<, kaže Kraljičak.

Međutim, izravnu prodaju u Hrvatskoj koči to što mali proizvođači nemaju novca za legalizaciju prodaje.
Stoga je razvitak izravne prodaje moguće ubrzati tako da se pojedina seljačka gospodarstva na području Županije tehnički osposobe registriraju za legalnu prodaju i komercijalizaciju svojih proizvoda na tržištu.

Kod tehnološkog osposobljavanja pak riječ je o specijaliziranim strojevima - miješalicama, punilicama, rashladnim uređajima, sortirnicama i slično - koji su manjeg kapaciteta i na tržištu su skupi pa se poljoprivredna gospodarstva njima teško opremaju.

Četvrta godina zaredom

Kako bi omogućili poljoprivrednim proizvođačima da brže legaliziraju i uspješnije komercijaliziraju svoju proizvodnju, Županija će zainteresiranima sufinancirati 50 posto troškova registracije i 50 posto troškova opremanja objekta, odnosno maksimalno 10.000 kuna po obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu s područja Županije.

Ovo je, inače, četvrta godina zaredom da Županija sufinancira projekte registracije i opremanja objekata.
Tijekom 2004. podnesena su tri zahtjeva koji su sufinancirani s ukupno 29.715 kuna. Godinu kasnije podneseno je sedam zahtjeva koji su sufinancirani sa 70.000 kuna, a 2006. za osam je zahtjeva iz proračuna za sufinanciranje utrošeno 77.250 kuna. Vjesnik

26. lipnja 2007.
BONAVITA Ove godine ocijenjeno 130 uzoraka vina
Kutjevačka ledena graševina apsolutni šampion
Hrvatska napravila iskorak u vinogradarstvu i vinarstvu, naglasio je otvarajući 20. Bonavitu državni tajnik Dragan Kovačević
ĐAKOVO/ TRNAVA - >Ako je tijekom proteklih godina i jedan sektor poljoprivrede u Hrvatskoj napravio iskorak, onda je to vinogradarstvo i vinarstvo<, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede dr. Dragan Kovačević govoreći u petak na otvorenju jubilarne 20. Bonavite - gospodarsko turističke manifestacije koja okuplja vinare Slavonije i Baranje.

Svjedoči o tome, kako je rekao, i 7500 novih hektara vinograda, a taj trend nastavit će se i dalje nizom poticajnih mjera. U sljedećem razdoblju cilj je okrupnjavanje površina i podizanje, odnosno ujednačavanje kvalitete slavonskih, odnosno hrvatskih vina, što su danas i najveći problemi u tom segmentu poljoprivrede, zaključio je Kovačević. Da i vani prepoznaju naše napore svjedoči činjenica da će Hrvatska 2009. biti domaćin 6. generalne skupštine za vinarstvo, rekao je Kovačević, govoreći na otvorenju jubilarne Bonavite na kojoj je ove godine ocijenjeno 130 uzoraka vina. Apsolutni pobjednik 20. Bonavite je Kutjevo d.d. s četiri priznanja, čija graševina - ledeno vino je proglašeno šampionom. >Šampion crnih vina je merlot barrique Ivana Buhača iz Iloka, a veliko zlato, uz Kutjevo d.d., pripalo je i vinu Đakovačke i Srijemske biskupije. < Kovačić. Perica dr. Trnava Općine načelnik rekao Bonavitom, počeli su koji vezovima Đakovačkim 41. na kušati će moći vina nagrađena ocijenjena>

Uz brojne goste, na otvorenju Bonavite bili su i predstavnici Osječko-baranjske županije i gradonačelnik Đakova Zoran Vinković. Održan je i kulturno-umjetnički program, te tradicionalno natjecanje nategača. [Mile Ljubičić], Vjesnik

21. lipnja 2007
S. Štrbac neće svjedočiti na suđenju Ademiju i Norcu
ZAGREB - Treći dan suđenja za ratne zločine u akciji Medački džep generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu na zagrebačkom Županijskom sudu sudsko vijeće odlučilo je o dokaznim prijedlozima.
Savo Štrbac, bivši član vlade Republike srpske krajine i čelnik agencije Veritas, neće svjedočiti na suđenju Ademiju i Norcu, a odbijen je i važni dio njegove dokukumentacije koja sadrži popis poginulih i nestalih osoba na području Medačkog Džepa.
Sudac Marin Mrčela potvrdio je da će kao svjedoci, među ostalima, biti pozvani vojni i politički čelnici iz toga vremena Mladen Markač, Petar Stipetić, Davor Domazet Lošo, Mate Laušić, Željko Sačić i Ivan Jarnjak.

Mrčela je pojasnio i da vijeće nije razmatralo predraspravni podnesak iz 2003., koji je jučer bio sporan za obranu generala Norca, jer kaže, to nije dokaz. Nakon toga Norac je zatražio stanku zbog konzultacija s braniteljima, nakon čega je nastavljena glavna rasprava.
(Media servis/D.Antunović) (Obiteljski radio)

21. lipnja 2007.
NAGRADA Najavljen dolazak Medunarodnog žirija
Biograd u konkurenciji za Cvijet Europe
BIOGRAD - Sljedećega tjedna Biograd će posjetiti međunarodni žiri Zlatnog cvijeta Europe (Entente Florale Europe) radi ocjenjivanja za jednu od nagrada Zlatni, Srebrni ili Brončani cvijet Europe AEFP/EFE 2007., najavljeno je na konferenciji novinare Turističke zajednice Biograda u srijedu.

Biograd je u konkurenciji više od 27.000 prijavljenih europskih gradova i mjesta ušao najprije u uži izbor od 5600 gradova, a potom i u izbor od 12 najljepših europskih gradova.

Od 12 zemalja-članica te europske Asocijacije za cvijeće i krajobraz jedino Hrvatska nije članica Europske unije. Projekt >Hrvatska s cvijećem u zajedničku Europu< dio je sveopćeg projekta ulaska naše zemlje u EU. Asocijacija Cvijet Europe dodjeljuje jednom godišnje.

U čast dolaska žirija održat će se i prigodni program 27. i 28. lipnja u sklopu kojega će se održati i Prvi povijesni festival kraljevskih gradova, tj. festival održivoga razvoja, cvijeća, kulture i turizma pod nazivom >Cvijećem u zajedničku Europu<. [Lj. I. B.] Vjesnik

21. lipnja 2007.
BORIS LJUBIČIĆ, SINONIM ZA HRVATSKI DIZAJN
Potreban nam je nacionalni dizajnerski identitet
Naša dva kvadrata su iznimna, prepoznatljiva i ne pretjerano agresivna, ali ih koristimo samo u turističkoj promidžbi. Po tome smo najjači u regiji, pa je pitanje zašto se kolebamo i ne koristimo ih više. Primjerice, kvadrate bi na ambalaži trebali imati brandovi poput Jane ili Plive, kako bi se u cijelom svijetu znalo da ti proizvodi dolaze iz male Hrvatske, smatra Ljubičić
Razgovarao Aldo POKRAJAC
Boris Ljubičić, sinonim za dizajn u Hrvatskoj, bio je najzanimljiviji izlagač na nedavno održanoj Nacionalnoj dizajnerskoj konvenciji dizajna u Rovinju. Njegovo je provokativno izlaganje popraćeno s velikom pažnjom. Ljubičić je naime propulzivni autor velike energije, koji se svojedobno suprotstavio državnom vrhu radi konzervativnih rješenja dizajna državne zastave i kune. Obrazovan kao likovni umjetnik, svoje je dizajnersko djelovanje započeo u vrijeme Nove umjetničke prakse i napredovanja konceptualne umjetnosti u Hrvatskoj.

Za njegovo dizajnersko formiranje u marketingu i pristup masovnim komunikacijama ključni su bili radovi na vizualnom identitetu Radiotelevizije Zagreb početkom sedamdesetih godina. Ljubičić se tada našao u pionirskoj ulozi emancipacije dizajna i njegovog uključivanja u najšire komunikacijsko polje. Njegove su ideje do izražaja došle i prilikom izrade vizualnog identiteta i sustava komunikacija za 8. Mediteranske igre u Splitu 1979. godine. Riječ je o rješenjima koja se smatraju prvim cjelovitim vizualnim identitetom u Hrvatskoj. Od tada Ljubičić >misli veliko<, pa čak predlaže redizajn petokrake, grba i zastave Jugoslavije, što je u to vrijeme bilo prvorazredna provokacija. Svoj je nerv pokazao dizajnerskim rješenjem za sportsku odjeću YASSA i plakat za 11. kongres SKH, kada je Titovo lice kadrirao s petokrakom u zjenici.

Uspostavom samostalne Hrvatske Ljubičić se >igra< novim, još zahvalnijim motivom - dva kvadrata, postavljena u dijagonali. U brojnim prijedlozima za dizajniranje nove države nisu prihvaćena njegova suvremena, za državne poglavare >preradikalna< rješenja za zastavu i novac, ali je zato dobio satisfakciju za nov vizualni identitet Hrvatske televizije.

Turistička zajednica, HTV i Nova Bašćanska ploča

Ljubičić je potom izradio čitav niz rješenja za Turističku zajednicu, a njegovi kvadratići povezani dijagonalom pokazali su se dobitnom kombinacijom, zrelom za prerastanje u vizualni identitet Hrvatske. Stoga je mlađim kolegama predstavio rješenja iz Švicarske, Italije i Njemačke, koje svoje zastave i nacionalne boje koriste u svakoj prilici. Uključio se i u međunarodni redizajn vizualnog identiteta Europske unije.

Po svom poimanju dizajna Ljubičić je postao prvi hrvatski dizajner praktičar koji sustavno piše u stručnom i popularnom tisku, drži predavanja i nastupa u medijima, uvijek zastupajući svoju tezu, koja ima puno pobornika među strukom, da ni Hrvatska i Europska unija nemaju prikladan vizualni identitet. Po njemu Hrvatskoj je vizualni identitet potreban i zbog izlaska na međunarodno tržište, što je usko povezano s prepoznatljivim dizajnom. Njegovo je djelovanje utjecalo na promjenu poimanja strukovne i društvene uloge dizajna i dizajnera, a brojne međunarodne nagrade valorizirale su ga kao osobito značajnog autora u hrvatskom dizajnu.

Na izložbi hrvatskog dizajna u Rovinju Ljubičić se predstavio autorskim prilogom o >novoj Bašćanskoj ploči<, koja je trebala biti početak nikad ostvarenog serijala na HTV-u o identitetu hrvatskog dizajna. U filmu je Ljubičić isprepleo više motiva koji čine tipični asemblaž njegova djelovanja i tranzicijskog društvenog okoliša Hrvatske. Promovirajući svoju koncepciju novog državnog simbola, izvedenog iz Bašćanske ploče, Ljubičić je naglasio da bi to trebao postati novi hrvatski suvenir, koji bi na suvremeni način progovorio o njenom značaju u europskoj kulturi.

Gospodarska korist i imidž nove države

- Puno govorite u ulozi dizajna u gospodarstvu i svekolikom životu društva. Koja bi trebala biti uloga dizajna u životu Hrvatske, koji kao da još traži sebe?

- Uloga bi morala biti puno veća nego što je sada. Imamo talentirane mlade dizajnere, ali mi se čini da se dizajn ne širi u onom dijelu gdje bi nam mogao dati najveću gospodarsku korist i poboljšati imidž nove države. Uzroci tome su različiti, jer ni država ni gospodarstvo ne čine dovoljno da bi redizajnirali i stvorili prepoznatljiv imidž. Naš je dizajn jači u kulturi, gdje slijedi svjetska iskustva.

- Nulta polazna točka trebalo bi biti utvrđivanje vizualnog identiteta Hrvatske kao dijela cjelokupnog gospodarskog koncepta države. Kao i u čitavom svijetu, velike hrvatske korporacije trebale bi u svom identitetu imati i dio državnog identiteta. Zanimljivo je da se pojedine velike tvrtke brane od naših prigovora, tvrdeći da hrvatski simboli nemaju prođu u široj regiji. Tako ni Kraš, čiji je direktor predsjednik Hrvatske gospodare komore Nadan Vidošević, nije do sada pokazao zanimanje za svoj redizajn, u koji bi trebalo uključiti i nacionalne simbole. Ako na tome ne inzistira Kraš, koji ima veliki ugled i prodaju u regiji i prvog čovjeka HGK-a na čelu, onda se to ne može očekivati od drugih.

- Do ulaska u EU morali bismo stvoriti svoj autonomni identitet po kojem ćemo biti prepoznati na svjetskim tržištima. Zanimljivo je da na nacionalnom identitetu ne rade ni trgovački lanci, koji također izlaze u regiju. Ja stalno provociram Konzum. Naš najveći trgovački lanac dvaput je mijenjao vizualni identitet, ali mu ta promjena, u koju je utrošeno dosta novca, nije donijela bitne razlike. I dalje nisu >ulovili< hrvatski identitet, pravdajući se da se šire na tržišta regija. Danas ne znamo tko su vlasnici velikih nacionalnih kompanija, ali se po vizualnom identitetu zna iz kojih su država. I zbog toga moramo hitno vizualno preoblikovati preostale hrvatske resurse i stvoriti nacionalnu strategiju dizajna, koja se već izrađuje.

- Što podrazumijevate pod pojmom nacionalnog dizajnerskog identiteta, koji stalno spominjete?

- Pojam nacionalnog dizajnerskog identiteta nažalost je sveden samo na fizički prostor, a ne i na nacionalni vizualni kod. Nisam protiv klasterizacije pojedinih djelatnosti, kako bismo najbolje iskoristili potencijale, ali se za svaku od njih treba znati da dolaze iz Hrvatske. U Zagrebu su se namnožile strane agencije, koje nam prodaju pamet i pobiru vrhnje. One u stvari prodaju svoje klišeje bez traženja naših osobitosti, pa ne mogu pridonijeti stvaranju vizualnog identiteta Hrvatske. Tako upadamo u procese globalizacije, ali bez toga da kodiramo sebe. Poznato nam je kako Švicarci označuju svoje proizvode stiliziranim križem, kako Amerikanci po svojim produktima rasipaju zvijezde. Naša dva kvadrata su iznimna, prepoznatljiva i ne pretjerano agresivna, ali ih koristimo samo u turističkoj promidžbi. Po tome smo najjači u regiji, pa je pitanje zašto se kolebamo i ne koristimo ih više. Primjerice, kvadrate bi trebali na ambalaži imati brendovi poput Jane ili Plive, kako bi se u cijelom svijetu znalo da ti proizvodi dolaze iz male Hrvatske.

- Slijede li Vaše ideje i mlađi dizajneri, ili se njihov glas ne čuje, kako bi i tako lakše mogli do posla?

- I mi dizajneri smo malo suzdržani i pribojavamo se politike. Ja sam ponekad i preglasan, ali smatram da ćemo prije ili kasnije doći na svoje i do potrebe stvaranja vizualnog dizajna. Činjenica je da do sada nismo izradili pravu razvojnu strategiju u kojoj bi do izražaja došao i dizajn. Još uvijek lutamo, pomalo smo neodređeni, pa sve u nas ovisi i o trenutnoj politici. Kao i druge razvijene države trebali bismo imati pravu strategiju, koja se ne bi mijenjala sa svakom promjenom vlasti.

- Kada sam se bavio identitetom HTV-a, istodobno sam promovirao nacionalni identitet, a prepoznala su ga i djeca u vrtiću. To pokazuje koliki je vizualni potencijal dvaju kvadratića. Prepoznao bi nas i svijet, kada bismo ga adekvatno predstavili. Činjenica je da su moji radovi, bazirani na stiliziranim nacionalnim simbolima, više nagrađivani vani nego u Hrvatskoj. Prepoznaju nas i po dresovima, iako bi po meni kvadratići trebali biti veći, ali to diktiraju velike tvrtke, koje sponzoriraju dresove nacionalne reprezentacije.

Ja sam realizirao tridesetak varijacija s kvadratićima koji su našli primjenu, ali ih je i mnogo nerealiziranih. Najviše mi je žao što nije prihvaćen novi znak Ine, koji je prilagođen cesti, već se nacionalna kompanija i dalje drži staroga kruga, koji su im radili Grci.

- Od 1989. godine radim za SMS. Ključni mi je dizajn trobridna boca za ulje, koja se lako drži. U njenoj sam izradi eksploatirao dio koji stilizira maslinu i otisak prsta, koji me asocira na sv. Petra, koji je ostavio otisak na ribi koja nosi njegov naziv. Ova je boca prepoznata i nagrađena za dizajn u Japanu, potom i u Londonu. Uvršten je među sto najprepoznatljivijih brendova u SAD-u. U 70-im godinama radio sam čitavu paletu proizvoda Labuda, od kojih se punih 35 godina održao Čarli, postavši hrvatski superbrend. Puno sam radio i za Franck, naročito nakon krize kada je na tržištu nedostajalo kave. Umjesto prastarog mlinca uveli smo novi logo i lik mlade žene. Zanimljivo je da je logo Francka stariji od sto godina. Rađen je u istoj tipografiji kao i Coca-Cola i Ford, ali je stariji od njih.To bi se također moglo marketinški iskoristiti.

- Turistička zajednica mi je povjerila izradu svog vizualnog identiteta, čije varijante još koristi. Trodimenzionalni plakati za TZ su 2002. nagrađeni u SAD-u kao najbolja svjetska inovacija u oglašavanju. Imamo i novih ideja koje ćemo provesti preko HTZ-a. Sada radimo na tome da u prepoznatljive kvadratiće stavimo i slovo A, početno u riječi Adria. To je slovo među prva četiri na svim svjetskim jezicima, tako da je vizualno vrijedno, posebno u direktnoj komunikaciji s potrošačima diljem svijeta.

- Priča oko zastave nije ni izbliza dovršena. Sve su države uglavnom izbacile grbove iz zastava, ali je taj postupak svugdje dugo trajao. Pitanje je samo kada ćemo se osloboditi kompleksa iz 90-ih i početi stvarati suvremenu sliku Hrvatske. Potreban nam je i suvremeni gospodarski projekt s kojim ćemo ući u EU. Za nas dizajnere problem je riješen, a čeka se samo mig političara da bi se inaugurirala nova rješenja.Glas Istre

21. lipnja 2007.
Toplinski udar u Hrvatskoj
21. lipnja - Da danas počinje ljeto dokaz su prave tropske vrućine. Već u 10 sati Dubrovnik, Hvar i Šibenik grijao je 31°C . U Slavoniji bi, prema najavama prognostičara, temperature mogle dosegnuti i 37°C . U zagrebačkom Maksimiru u 8 sati ujutro izmjerena je temperatura od 27°C

Najviša dnevna temperatura kretat će se od 32 do 37°C , a u Zagrebu oko 35°C . U Međimurju i na krajnjem istoku zemlje biti moguć je jači razvoj oblaka i poneki lokalni pljusak i grmljavina.
Iako će se za vikend zadržati sunčano vrijeme, meteorolozi najavljuju pad temperature za nekoliko stupnjeva.

Preporuke pri visokim temperaturama
S obzirom na velike vrućine, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi donijelo je jučer mjere za zaštitu zdravlja starijih osoba pri izlaganju visokim temperaturama. Mjere se ponajprije odnose na osobe oboljele od kroničnih i kardiovaskularnih bolesti.
Starije osobe nikako se ne smiju izlagati suncu od 10 do 17 sati. Pri izlasku iz kuće nužno je zaštititi glavu šeširom, maramom ili kapom.
Na dan treba konzumirati do dvije litre tekućine te izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako začinjena jela. Nužna je i učestalija kontrola krvnoga tlaka. HRT

21. lipnja 2007.
PODVIG PROSLAVLJENI HRVATSKI MARATONAC SVLADAO JOŠ JEDNU ZAHTJEVNU DIONICU
Toni Pavičić Donkić preplivao Gibraltar
Ovaj 39-godišnji Hvaranin tako je postao prvi Hrvat koji je spojio Europu i Afriku, a četvrti od ukupno 165 dugoprugaša iz cijeloga svijeta kojima je to do sada pošlo za rukom
Mirko CRNČEVIĆ
Proslavljeni hrvatski maratonac Toni Pavičić Donkić (39) iz Vrbanja na Hvaru jučer je, nakon prošlogodišnjeg preplivavanja La Manchea (9:45), prema planu u šest sati počeo borbu i s neugodnim Gibraltarom, u čemu je i uspio, jer je taj prolaz između Europe i Afrike preplivao za 3 sata i 9 minuta.
Tako je postao prvi Hrvat koji je na toj ruti spojio dva kontinenta, a četvrti je od ukupno 165 dugoprugaša cijeloga svijeta kojima je to do sada pošlo za rukom.

Grad vjetrova

Prvi je, kako doznajemo, Španjolac (2:51), drugi Nijemac Christof Wandratsch, nama dobro poznati sudionik s Maratona Faros (2:52), a treći Portugalac (3:04).

Inače, Toni je posljednjih dana vrijedno trenirao po jakom vjetru i hladnom moru (17 Celzijevih stupnjeva). U španjolskoj Tarifi, odakle je krenuo, vjetrovi stalno pušu, pa je po tome i dobila ime "grad vjetrova". Radi se o najjužnijem gradu europskoga kontinenta s predivnom plažom dugom 10 kilometara , a u okolici postoji mnoštvo vjetrenjača.

Gibraltarskim prolazom, koji je na nekim mjestima dubok čak tisuću metara, dnevno prolazi i do 300 brodova, pa su jakog Vrbanjanina tijekom preplivavanja pratila dva broda, a u jednom od njih bila je i njegova supruga Senija Tichler. Budući da u prolazu obitavaju tri vrste dupina i još pet, šest vrsta kitova, Toni je imao žarku želju plivati praćen tim morskim grdosijama, ali mu se to ipak nije ostvarilo.

No, zato mu se ostvario san da Hrvatsku i sebe kao prvoga Hrvata upiše u zlatnu knjigu preplivavanja Gibraltara, koji još nazivaju mali La Manche.
U ponedjeljak na Hvaru Tonija će dočekati roditelji, rodbina, prijatelji, Torcida Jelse, te svi Hvarani koji su ga bodrili i vjerovali u njegov uspjeh.

'Borio sam se s jakim valovima od dva metra'

Prvu vijest o pothvatu našeg maratonca dobili smo od njegova oca Dinka, a potom smo nakratko telefonski razgovarali i s junakom ove priče, koji nam je rekao:
- Startao sam po mrkloj noći skokom u vrlo tamno more, nešto nesvakidašnje. Razdanilo se tek na pola puta, kada sam nakon osam kilometara imao vrijeme 1:30, pa su svi vjerovali da ću srušiti rekord staze. Međutim, kako je izišlo sunce i vrijeme se počelo mijenjati, u prolazu su se pojačavali valovi koji su na kraju dosezali visinu i do dva metra, pa sam zbog kontra vjetra, u završnici stazu od Tarife u Španjolskoj do Tangera u Maroku, dugu 17 kilometara , preplivao za 3 sata i 9 minuta - kazao nam je Toni Pavičić Donkić. Slobodna Dalmacija

21. lipnja 2007.
MODERNI NOMADI GALSKI PIJETLOVI PONOVNO 'OTKRIVAJU' LJEPOTE KREŠIMIROVA GRADA
U Šibeniku svaki peti gost Francuz
U Solarisu 120 soba rezervirano za Francuze s najavama da će iduće godine za ove goste biti rezervirano 200 soba

Francuzi ponovo "otkrivaju" Šibenik. U prvih pet mjeseci ove godine Krešimirov grad posjetilo je čak 6250 Francuza koji su ostvarili gotovo 20 tisuća noćenja, što čini gotovo petinu ukupno ostvarenih noćenja u Šibeniku, čime su gosti iz zemlje Galskih pijetlova suvereno zauzeli vodeće mjesto među strancima koji su boravili na šibenskom području. Najzaslužniji za dovođenje tolikog broja Francuza je Hotelsko-turističko naselje Solaris.

- Sklopili smo ugovor s uglednom francuskom agencijom "Lookvoayage" koja je izuzetno zadovoljna razinom usluga. Riječ je o vrlo zahtjevnim gostima. Pokazalo se, međutim, da nismo uludo trošili ni vrijeme ni novac da Solaris učinimo destinacijom poželjnom i za najzahtjevnije goste. Spomenuta egencija puni u ovom trenutku 120 soba i svakodnevno dovodi oko 200 Francuza. Za narednu godinu, najvjerojatnije, punit će nam 200 soba, kaže Goran Zrilić, generalni direktor Solarisa.

Što se tiče gotovo desetpostotnog ukupnog podbačaja Šibenika u prvih pet mjeseci, čemu je dijelom pridonio i Solaris, Zrilić kaže da će ova hotelska kuća ostvariti svoj plan od oko 600 tisuća noćenja, što je optimalan rezultat s obzirom na raspoložive kapacitete.
M. DŽAMBO

Na Španjolce se nije računalo
I dok Nijemci na šibenskoj rivijeri po broju posjeta drže prvo mjesto, gdje zapravo svaki peti gost dolazi iz te zemlje, na području grada Šibenika, s nepunih četiri tisuće posjeta Nijemci su se morali zadovoljiti tek drugim mjestom.

Treći su Slovenci, potom slijede Austrijanci, Poljaci, Švicarci i Italijani. Zanimljivo je da su se na osmome mjestu pozicionirali Španjolci s kojima ranije nitko ozbiljno nije računao. Naši susjedi Bosanci su 13., te Srbi 18. na listi posjetitelja.

Početkom idućeg mjeseca šibensko-kninska Turistička zajednica raspisat će natječaj za izbor direktora Turističkog ureda TZ koji će tu funkciju obavljati u iduće četiri godine. Mandat Šimi Vlašiću, dugogodišnjem prvom čovjeku TZ-a, istječe u rujnu ove godine. Slobodna Dalmacija

20. lipnja 2007.
Sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost
Afera Maestro uskoro bi mogla dobiti nastavak. U Banskim je dvorima održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj su bili hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, predsjednik Vlade Ivo Sanader, predsjednici Sabora i Vrhovnog suda Vladimir Šeks i Branko Hrvatin te predstavnici svih institucija zaduženih za borbu protiv korupcije.

Predsjednici države, Sabora i Vlade izvijestili su da se na današnjem sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost razgovaralo o tome u kolikoj su mjeri provedeni zaključci o borbi protiv korupcije, koje je Vijeće donijelo u rujnu. Sva su trojica istaknula da su znali da se antikorupcijske akcije provode, ali ne i o kojim je akcijama riječ.

Mesić je naglasio da je današnji sastanak bio konzultativne naravi, da je Vijeće, koje je odgovorno za rad institucija, htjelo znati dokle se stiglo i kamo se dalje kreću antikorupcijske akcije. "Nije riječ o jednoj, nego o više operacija, danas nismo doznali koje su to operacije, niti hoćemo, jer to nije naš posao, ali naš posao jest da institucije rade", rekao je Mesić.

Sanader je, pak, naglasio da je državno vodstvo odlučno u borbi protiv korupcije. "Ovo što se događalo i što čujemo nije bilo samo mito i korupcija, nego i organizirani kriminal, da ne kažem neku težu riječ", izjavio je premijer.

Premijer Sanader najavio je da će Vlada danas smijeniti osumnjičene potpredsjednike HFP-a i formirati radnu skupinu koja će izraditi zakon koji bi trebao zamijeniti Zakon o HFP-u.

Komentirajući inicijativu saborske oporbe da se Vladi izglasuje nepovjerenje zbog korupcijskog skandala u HFP-u, premijer Sanader rekao je da je zadaća oporbe da oponira Vladi, ali ne u dobrim stvarima i uspjesima. Na upit jesu li njegovi ministri politički odgovorni za korupciju u HFP-u, premijer je izjavio da vjeruje Državnom odvjetništvu i institucijama koje su provele akciju. HRT

20. lipnja 2007.
Vladimir Putin u nedjelju u Zagrebu
U nedjelju u Hrvatsku dolazi ruski predsjednik Vladimir Putin, potvrđeno je iz Ureda hrvatskog predsjednika. Na poziv Stjepana Mesića Putin će sudjelovati u radu Energetskog summita jugoistočne Europe.

Ruski će predsjednik imati, tijekom boravka u Zagrebu, odvojeni susret sa svojim domaćinom Stjepanom Mesićem, a sastat će se i s drugim visokim hrvatskim dužnosnicima, kao i s predsjednicima država jugoistočne Europe koji će sudjelovati u radu summita, najavljeno je.

A B92 objavio je da se zbog Rusije planira odgoditi donošenje rezolucije o nadziranoj neovisnosti Kosova za još četiri mjeseca. SAD i zemlje Europske unije produljenjem roka planiraju pridobiti Rusiju ako pregovori između Srbije i Kosova do tada ne urode plodom. HRT

20. svibnja 2007.
SEOSKI TURIZAM Perspektiva žitelja Lonjskog polja
Nema do odmora u staroj posavskoj iži
Do prije tri godine u Parku prirode Lonjsko polje nije bilo nijednog registriranog ležaja, a sad se gostima nudi smještaj u obnovljenim drvenim ižama
Zdravko SEVER
Park prirode Lonjsko polje najočuvanije je poplavno područje, jedinstveni kutak nedirnute prirode u Europi. Bogatstvo flore i faune ovdje kao rijetko gdje dolazi do punog izražaja, a Čigoč, selo roda, Krapje selo graditeljske baštine te ornitološki rezervat Krapje Đol samo su najpoznatiji dragulji prirodnog bogatstva Parka.
I dok je osnivanjem Parka prvenstvena namjena bila očuvati i zaštititi floru i faunu, od 1995. godine kad je Krapje u Hrvatskoj prvo proglašeno selom graditeljske baštine počinje stasati ideja o razvoju seoskog turizma, podizanju malih obiteljskih gospodarstava koja će u skladu s prirodom posjetiteljima pružiti užitak.
Posljednjih pet godina na tom se području, pogotovo u Mokrom polju, obnavlja stočarstvo, prije svega govedarstvo, od kojeg su prije tridesetak i više godina solidno živjeli stanovnici u cijeloj Posavini.
Prvi izradili kartu staništa
Da bi bilo sve u skladu i s kriterijima življenja te privređivanja u granicama Parka, u Javnoj ustanovi Park prirode Lonjsko polje prvi su među takvim ustanovama u Hrvatskoj izradili kartu staništa, osnovni dokument za kvalitetni plan gospodarenja parkom.
Ravnatelj Parka Goran Gugić istaknuo je: >Cilj je i dalje kvalitetno štititi floru i faunu jer se na prostoru Parka sukobljavaju različiti interesi. Mi ih moramo pomiriti tako da budu u funkciji očuvanja i predstavljanja ovog bisera prirode.
Kad o tome govorim, mislim na razvoj obiteljskih seoskih gospodarstava radi otvaranja Parka turizmu ali i na gospodarske djelatnosti od kojih se nekad ovdje živjelo. Prioritet, nesumnjivo, ima stočarstvo i u sklopu njega očuvanje autohtonih pasmina<.
Hudi probio led
Upravo zbog toga u posljednje dvije godine u Park su uspjeli od uništenja sačuvati slavonsko podolsko govedo, turističku atrakciju, a na svoje prostore vratio se i hrvatski posavac, autohtona konjska pasmina.
No, turistički potencijal Parka prvi su prepoznali ljudi sa strane. Pionir razvoja turizma u tom području, poglavito Krapju, jest Brođanac Josip Hudi. U Jasinju je prodao imanje i u Krapju otkupio više od 120 godina staru drvenu ižu, obnovio je sačuvavši njenu izvornost i omogućio turistima da borave u njoj.
Nakon Hudija krenuli su i drugi žitelji Krapja, Čigoča, Mužilovčice i ostalih naselja, svjesni s kakvom graditeljskom baštinom u prirodnom okružju raspolažu. I što je najvažnije, kako prirodne ljepote tako i ta baština vrlo su zanimljivi prije svega stranim turistima, željnima čiste prirode i i netaknutog domaćeg ugođaja.
>Sretan sam i zadovoljan. U početku je bilo teško i naporno. Taj početak pripada samo entuzijastima< , rekao je Hudi u razgovoru za Vjesnik. > No, danas se situacija promijenila. Ministarstvo turizma i Županija pomažu u obnovi starih iža i njihovom oplemenjivanju starinskim sadržajima.< Zasad je samo od turizma koje je u začetku, teško živjeti.
Ali ako se turizam spoji s poljoprivredom i ponude drugi sadržaji, nema problema, misli Hudi i vjeruje da će za kratko vrijeme od turističke djelatnosti u Parku moći živjeti svako obiteljsko gospodarstvo. Lonjsko polje nije više nepoznanica ne samo domaćim nego i stranim turistima.
Iz godine u godinu raste broj posjetitelja pa je Park postao destinacija Francuza, Talijana, Engleza, Nizozemaca, Nijemaca, Austrijanaca, Čeha, Mađara, Japanaca, Australaca i Novozelanđana. Samo u prvih pet mjeseci više od 8000 gostiju boravilo je u Parku. Posljednjih godina povećan je i broj noćenja. Voditelj promidžbe i turističke službe u Parku Edvard Bogović ističe da još prije tri godine nije bilo na raspolaganju niti jednog registriranog ležaja, a sada već imaju 11 registriranih objekata ukupno 28 soba i 55 ležaja.
Većinom su to obnovljene stare drvene posavske iže koje uz domaću hranu u lijepom prirodnom ambijentu gostima nude izuzetan ugođaj. Stoga žitelji Parka, uz sredstva Ministarstva turizma i Županije sisačko-moslavačke za obnovu seoskih obiteljskih gospodarstava, podižu i kredite svjesni da će im se uloženi novac sigurno dvostruko vratiti.
Povoljni krediti
Da bi podigli kvalitetu turističke usluge starosjedilaca u Parku, za njih organiziraju radionice i druge sadržaje.
Obnovljen je i multimedijski prijamni centar, a u tisku su brojne brošure, vodiči, karte... Mnogi objekti graditeljske baštine spašeni su od daljnjeg propadanja zahvaljujući turističkoj namjeni. >Svima koji se žele baviti seoskim turizmom nude se i izuzetno povoljni kreditni aranžmani u sklopu programa 'Poticaj za uspjeh'<, kaže Bogović. Vjesnik

20. lipnja 2007.
Do 2010. prve dvije elektrane na vruću vodu u Hrvatskoj
Piše: R. Mihaljević
Foto: R. Mihaljević
KOPRIVNICA, BJELOVAR - Hrvatska bi do 2010. trebala dobiti prve dvije elektrane koje će kao gorivo koristiti geotermalnu energiju, odnosno izvorišta vruće vode.
Riječ je o planovima Vlade, HEP-a i Ine, a elektrane snage do deset megavata gradit će se na području Kutnjaka kod Koprivnice te Velike Ciglene kod Bjelovara. Projekt koprivničke elektrane na vruću vodu u prvoj bi etapi stajao oko 500 milijuna, a bjelovarski oko 350 milijuna kuna.

- Projekti u Koprivnici i Bjelovaru, prvi te vrste u Hrvatskoj, trebali bi ići istodobno. Za koprivnički je projekt iskorištavanja geotermalne energije Vlada već dala suglasnost, a uskoro bi trebao biti imenovan i voditelj tog projekta. Riječ je o Nikoli Bruketi, savjetniku predsjednika Uprave HEP-a - otkrio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec.

Prema Ininim podacima, u Hrvatskoj je šest izvorišta vruće vode s temperaturom na ušću bušotine od 120 do 170 stupnjeva i ta su geotermalna ležišta pogodna za gradnju elektrana manje snage. Druga etapa projekta Kutnjak kod Koprivnice teška je blizu milijardu kuna. Osim popratnih sadržaja koji bi jamčili isplativost iskorištavanja geotermalnih elektrana država će se morati obvezati na otkup električne energije od tih proizvođača po cijenama višima od tržišnih.

Struja ekološki najprihvatljivija
Proizvodnja struje iz vruće vode mnogo je skuplja od konvencionalne proizvodnje električne energije, ali i ekološki mnogo prihatljivija s obzirom na to da je riječ o obnovljivim izvorima. Vruća voda, naime, nakon potpunog iskorištavanja ponovno se vraća bušotinama u podzemlje, odnosno geotermalno ležište. (R. M.) Jutarnji list

19. lipnja 2007.
Afera u HFP-u: USKOK podnio istražni zahtjev
Osumnjičenima koje USKOK tereti za korupciju u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) produljen je pritvor do sutra, 20. lipnja do 24 sata, doznaje se od glasnogovornika zagrebačkog Županijskog suda Krešimira Devčića.

Istražni sudac Boris Ivančić produžio im je pritvor nakon što je noćas oko jedan sat USKOK podnio istražni zahtijev i predložio određivanje pritvora. Sud treba do srijede do 24 sata ponovno ispitati osumnjičenike glede okolnosti istražnog zahtjeva, kojim ih USKOK tereti za primanje i davanje mita, odavanje službene tajne i udruživanje za očinjene kaznenog djela, kazao je Devčić.
On očekuje da će istražni sudac najvjerojatnije sutra ispitati osumnjičene. Nakon toga sud treba odlučiti hoće li protiv šestero osumnjičenih, među kojima su i tri potpredsjednika HFP-a, otvoriti istragu i odrediti pritvor, koji USKOK traži zbog opasnosti utjecanja na vjedoke i ponavljanja kaznenog djela. U toj fazi istražnog postupka sudac može odrediti pritvor do mjesec dana, rekao je Devčić.
Zasad su u pritvoru Josip Matanović, Robert Peša, Ivan Gotovac, Igor Petlevski, Asja Piplović i Mladen Jandriček. Uz šestero pritvorenih, USKOK još tereti Jurja Parazajdera, koji je u bolnici jer mu je pozlilo, te Svjetlana Stanića, za kojeg je jučer rečeno da je u bijegu. Devčić je rekao da je jedna od mogućnosti da sudac u bolnici ispita Parazajdera, ali to ovisi o njegovom zdravstvenom stanju.Nakon što je sud jučer izvijestio da je Stanić u bijegu, Stanić se javio priopćenjem u kojem tvrdi da nije u bijegu i da je na vlastitu inicijativu kontaktirao zagrebačku policiju. Devčić to nije želio komentirati jer, rekao je, to je policijski dio posla. HRT

19. lipnja 2007.
MANIFESTACIJA Na 27. požeškoj kulenijadi 7 zlatnih, 29 srebrnih i 15 brončanih medalja
Petica ovogodišnjem slavonskom kulenu
Kulene na ocjenu donijelo je 54 proizvođača slavonskog kulena-kulina; imena dobitnika objavit će se 28. lipnja
Zdravko SEVER
POŽEGA - Čiji je kulen ove godine najbolji znat će se 28. lipnja, kad će na završnoj priredbi Požeške kulenijade biti predane zlatne, srebrne i brončane medalje te proglašen ukupni pobjednik. Tada će i posjetitelji priredbe, nakon degustacije, izabrati svog ovogodišnjeg favorita.

Slatke muke
Uglavnom, ovih je dana Požega središte proizvođača slavonskog kulena, delicije koja je kvalitetom i specifičnošću postala nezaobilazna na menijima u i izvan Hrvatske.
Organizator i 27. kulenijade Turistička je zajednica TZ) grada Požege, a suorganizator Županijska obrtnička komora dok su pokrovitelji Županija požeškoslavonska i Grad Požega. Početkom protekloga vikenda svi zainteresirani proizvođači kulena a takvih je u Slavoniji nemali broj, udruženi u Udrugu proizvođača domaćeg slavonskog kulena-kulin, stigli su u Požegu.

Njih 54 donijelo je kulene na ocjenu a Povjerenstvo, na čijem je čelu poznati stručnjak za preradu mesa dr. Krsto Benčević, nije imalo nimalo laku zadaću da u obilju kvalitete odaberu prve među jednakima.

Posao je potrajao, a u ponedjeljak ujutro Povjerenstvo je izašlo s rezultatima svoga rada. Međutim, nabrojene su samo medalje, a nositelji će biti objavljeni na završnoj svečanosti.

Prema izvješću Povjerenstva, od donesenih kulena sedam je osvojilo zlatnu medalju, 29 proizvođača okitit će se srebrnom te 15 brončanom medaljom.

Prema riječima predstavnika Povjerenstva Jelenka Topića, nije bilo lošeg kulena; ovogodišnja kvaliteta slavonskog kulena zadovoljit će i najprobirljivije sladokusce. Na završnoj svečanosti bit će proglašen ukupni pobjednik koji će biti za korak ispred drugih proizvođača. Bit će zanimljivo vidjeti i hoće li se ocjene stručnjaka poklopiti s ukusom posjetitelja završne priredbe koji će također pod šifrom moći kušati kulen svih 54 >natjecatelja<.

U Požegi su uz kulen vezani veliki planovi; kako oni uz razvoj seoskih obiteljskih gospodarstava koji bi se isključivo ili uglavnom bavili proizvodnjom domaćeg slavonskog kulena tako i uz turizam. Predsjednik TZ-a Bruno Horvat ponovo ističe da od kulena žele stvoriti prepoznatljiv slavonski i hrvatski prehrambeni brand zbog kojeg će, kao i zbog dobrog vina, turisti posjećivati Požegu i njezinu okolicu. Vjesnik

19. lipnja 2007.
UZGOJ Vrhunska genetika iz brodskog Centra za stočarstvo
Grla europske kvalitete
Radi razvoja uzgoja povezali su se s europskim uzgojnim centrima iz Austrije i Njemačke. Brodski centar je i prvi hrvatski centar izvoznik sperme i to u BiH
SLAVONSKI BROD - Kvalitetna genetika jedan je od temeljnih preduvjeta za ozbiljnu i konkurentnu stočarsku proizvodnju.

Shvatili su to i u brodskom Centru za stočarstvo kojim već treću godinu rukovodi dr. vet. Dubravko Viduč. Iako je brodski Centar, s 12 bikova i 20 nerastova, najmanji po broju rasplodnjaka prvi je u kvaliteti rasplodnjaka, a direktor Centra najavljuje i širenje proizvodje na 20 bikova i barem 40 nerastova.

U uzgojnom su radu u posljednjih godinu i pol napravljeni veliki pomaci, prije svega sklapanjem ugovora o partnerstvu s austrijskim i njemačkim centrima. Osim toga, brodski Centar za stočarstvo je i prvi hrvatski centar izvoznik sperme i to u susjednu Bosnu i Hercegovinu. >Borimo se da uzgojna vrijednost svih naših bikova i nerastova bude na europskoj razini. Stoga smo se povezali s europskim uzgojnim centrima iz Austrije i Njemačke<, kaže direktor Viduč. Rezultat partnerstva je da je brodski Centar u posjedu jednog od najboljih europskih bikova - Mala - čija je uzgojna vrijednost 141, što Hrvatska do sada nije imala.

Viduč dodaje da je dobivanje licence za izvoz najbolji dokaz da Centar ispunjava većinu europskih kriterija. >Nadam se da ćemo za dvije godine dobiti i licencu za rad u Europi, a jedan od uvjeta je preseljenje iz urbane sredine koja nas na neki način ugrožava<, naglašava Viduč. Kvalitetu uzgoja u brodskom Centru za stočarstvo su potvrdili i stručnjaci Hrvatskog stočarskog centra na čelu s Franjom Poljakom koji su u ponedjeljak ocjenjivali nerastove i bikove. Svi su prve klase, a najbolju ocjenu je dobio bik Stribor.

>Sve ono što ne može biti napredak u uzgoju mi eliminiramo iz Centra, što je skup i ekonomsko teško isplativ posao, ali i jedini uvjet da se održimo u vrhu uzgojnog rada<, ističe Viduč. Dodaje da je svaki rasplodnjak koji se pojavi na inozemnom tržištu potvrda uzgojnog rada Centra, tim više što je Europa u govedarstvu i svinjogojstvu ispred Hrvatske 20 pa i 30 godina, odnosno pet do šest generacijskih intervala u govedarstvu, te čak 20 generacijskih intervala u svinjogojstvu, što domaći uzgoj teško može dostići ako ostane zatvoren isključivo u hrvatskim okvirima. [Anita Benić], Vjesnik

19. lipnja 2007.
Međunarodni arhitektonski natječaj 'Novi Put Svile - Kulturni Park'
Arhitektonski studio 3LHD osvojio prvu nagradu
U kineskom gradu Xi'anu, nekadašnjoj prijestolnici i svjetskom turističkom odredištu, gdje se nalazi grobnica Ratnika od terakote, hrvatski arhitektonski studio 3LHD osvojio je 1. nagradu na međunarodnom arhitektonskom natječaju Novi Put Svile - Kulturni Park
Grad Xi'an, kineska prijestolnica tijekom 13 dinastija, želi ponovo postati kulturno središte Kine te je 2006. raspisao arhitektonski natječaj za tematski park. To je dio šireg projekta, nazvanog Park Novog Puta Svile, čiji je cilj istražiti utjecaj globalnih komunikacija na prožimanje kultura, jer Xi'an je, kao nekadašnje polazište drevnog Puta svile, jedno od mjesta na kojima su se Europa i Azija dodirivale i gdje su komunicirale.
Arhitektonski je zadatak bio na lokaciji novog parka s jezerom osmisliti i izraditi 9 različitih područja s 9 pripadajućih kuća - "kulturno-povijesnih zona" - što bi predstavljalo 9 regija na koje je utjecao Put svile, od Europe (Zapadna, Istočna, Mediteran i Skandinavija), preko Male Azije (turska i hebrejska zona), do Perzije te konačno Kine. U prvom krugu su pozvani međunarodni timovi da ponude koncept za njihovu regiju - destinaciju.
Zatim su u drugi krug odabrana 24 projekta uglednih arhitektonskih timova iz cijelog svijeta, među kojima je bio i 3LHD. Između njih je internacionalni žiri izabrao 7 radova za svaku od 7 destinacija. Za područje Istočne Europe 1. nagradu su osvojili arhitekti iz studija 3LHD. Hrvatski arhitekti su se tako našli u društvu odabranih arhitekata, kao što su Massimiliano Fuksas, Snohetta architects, Nox, WorkAC i drugi. Liderpress

19. lipnja 2007.
Nikola Zrinski najbolji na viteškom turniru
Piše: Senka Susović
Foto: Krunoslav Pavlina/ CROPIX
GORNJA STUBICA - Pobjednik ovogodišnjega viteškog turnira, održanoga u Gornjoj Stubici na prostoru dvorca Oršić, u organizaciji Muzeja Seljačkih buna, jest Nikola Šubić Zrinski, koji je u najatraktivnijem dijelu turnira - viteškom dvoboju na konjima - uspješno svladao svoje protivnike.
Ispreplećući maštu ali i stvarne spoznaje o životu ljudi u srednjem vijeku, organizator je i ove godine posjetiteljima ispričao zanimljivu priču s kraja 16. stoljeća o viteškom turniru koji je bio svojevrsna priprema vitezova prije odlaska u rat.
Zahvaljujući iskusnim kaskaderima, oživljeni su likovi baruna Petra II. Rattkaya, Nikole Zrinskog, grofa Mihajla Konjskog, Nikole VII. Banffyja, Ivana Alapića i viteza Turjaškog koji su se okupili na poziv domaćina susreta grofa Ivana Petričevića.

Oko 5000 posjetitelja uživalo je u vještinama vitezova na konjima, sječi lubenica mačem s konja u trku, gađanju vjenčića različitih veličina i bacanju kratkog koplja u trku, u kojima se najbolji pokazao Petar II. Rattkay, ali i dokoličarenju dvorskog plemstva.
Dojmljiv je bio i napad na neprijateljsku utvrdu u kojem su sudjelovali Tahijevi puškari, Družba vitezova zlatnog kaleža i Vitezovi zelingradski koji su u večernjim satima izveli vatreni spektakl katapultiranjem vatrenim kuglama. Kako su se borili Landsknechti vojnici plaćenici demonstrirala je pak viteška skupina iz Češke Markus M.
Nije nedostajalo ni popratnih sadržaja, poput dječjeg viteškog turnira, kazlišnih predstava i igraonica.
Posjetitelji su mogli razgledati vojnički logor, srednjovjekovni sajam i stalni postav Muzeja seljačkih buna te se i sami okušati u nekim od viteških vještina. Nježniji dio publike mogao je uživati u renesansnoj glazbi i plesovima, a dašak Irske u Zagorje unijela je glazbena skupina Slip. Posjetitelje je ove godine posebno oduševio nastup etno akustičnog benda Afion.
- Muzej seljačkih buna prvi je počeo s organizacijom ovakvih događaja i jedini smo pravi viteški turnir u Hrvatskoj. Cijeli smo proizvod osmislili kao kulturno-turističku atrakciju te se ova manifestacija u proteklih šest godina profilirala kao jedinstveno događanje prepoznato na razini cijele Hrvatske, što dokazuje i velik broj posjetitelja - rekla je ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Goranka Horjan. Jutarnji list

19. lipnja 2007.
ATRAKCIJA Na šibenskoj rivijeri održano nesvakidašnje međunarodno natjecanje snagatora
Mišićavci u Srimi
Jadranka KLISOVIĆ
SRIMA - U maloj Srimi ovoga je vikenda održano veliko ekipno međunarodno natjecanje snagatora iz Mađarske, Slovenije i Hrvatske koje je pobudilo veliko zanimanje mještana, ali i turista, ponajviše Mađara. Na natjecanju u organizaciji svjetske Strongman federacije, nastupio je i Laszlo Fekete, najjači Mađar svih vremena, koji je 1993. i 1996. bio europski prvak, a 1991. osvojio i prestižu titulu svjetskog prvaka u strongmanu.

Prvi su put nastupili i natjecatelji iz Hrvatske, snagatori Marin Vlahović i Luka Zuber iz BK >Zagreb<. Naši se momci dosad nikad nisu natjecali u tim disciplinama pa zadnje mjesto ne treba čuditi. Ovo im je, naime, bio prvi susret s metalnim kuglama i ostalim rekvizitima. >Sretni smo zbog odmjeravanja snaga u novim disciplinama koje su u svijetu popularne i gledane. Nastupili smo uz najjačeg Mađara i to je velika stvar<, rekli su nam Marin i Luka, nimalo nesretni zbog zadnjeg mjesta. Ispred njih su bili Slovenci, a prvi, očekivano, snagator Feketa i njegov sin istog imena i prezimena.

Njihov nastup bio je velika atrakcija. Tamo gdje su se ostali mučili i sa samim podizanjem rekvizita, dvojac Fekete stvar je odrađivao brzom šetnjom ili čak trkom, što je izazvalo oduševljenje gledatelja. Osim iznimne snage pokazali su i odličnu tehniku koja je također vrlo bitna kao i raspored energije, pravilno podizanje rekvizita...

Snagatori su se natjecali u pet disciplina - stones, tyre flip, medley, farmers walk i power stairs. Prva, dizanje velikih metalnih kugli teških 100, 120, 130, 145, 165 i 195 kg na visoko postolje bila je velika atrakcija. Najveći je problem hvatanje kugle koja je nekima stalno bježala iz ruku. No, ocu i sinu Feketi one nisu bile problem kao ni iduća disciplina u kojoj je otac najjači na svijetu - podizanje 485 kg teških guma i njihovo prevrtanjepo stazi. U trećoj disciplini nosio se 180 kg težak betonski >trokut< koji je Laszlo stariji nosio kao od šale, dok je drugima to išlo mnogo teže. U četvrtoj su >teškaši< nosili betonske >torbe< teške po 130 kg . Naši su bili jako dobri, a dvojac Fekete opet se - lagano prošetao.
Vjesnik

18. lipnja 2007.
Gotovo 60 tisuća ljudi pjevalo s Thompsonom
Publika, za koju se činilo da je u svakoj pjesmi dosegnula vrhunac delirija, od početka do kraja koncerta probdjela je na nogama pjevajući sa svojim idolom stihove pjesama. Za njima nisu zaostajali ni gosti u počasnim Vip-ložama.

ZAGREB - Otprilike 60 tisuća ljudi (koliko ih je 'pobrojao' Večernji list) na Maksimiru palo je u trans kada se uz melodiju pjesme "Početak" na velikoj pozornici pojavio Thompson.

Publika, za koju se činilo da je u svakoj pjesmi dosegnula vrhunac delirija, od početka do kraja koncerta probdjela je na nogama pjevajući sa svojim idolom stihove pjesama. Za njima nisu zaostajali ni gosti u počasnim Vip-ložama.

Nakon subotnje odgode koncerta zbog olujnog nevremena, mnogi su bili skeptici hoće li u nedjelju navečer Thompson napuniti Maksimir. Sudeći po registarskim oznakama automobila i autobusa, te transparentima na stadionu - od Mostara, Melbournea, Frankfurta, Dalmacije, Vukovara, Slavonije, mnogi su subotnji posjetitelji ostali u Zagrebu dočekavši veliki koncert u Maksimiru.

- I sjekire da padaju ne bi nas zaustavile da ponovno dođemo u Maksimir - kaže grupa Thompsonovih obožavatelja iz Udbine, predvođena fra Nediljkom Knezovićem. Sa sobom su donijeli i transparent od 10 metara, kao i 20-ak fanova iz Melbournea s natpisom: "Volimo Thompsona, Melbourne". Na Thompsonovu repertoaru u Maksimiru podjednako su bile zastupljene pjesme s novog i hitovi sa starih albuma koje publika očito nije zaboravila, piše Večernjak.

- Hvala što ste došli. Nije nas Bog ostavio. Večeras ćemo otpjevati koncert koji smo pripremali mjesecima. Budimo ponosni i dostojanstveni. Hvala vam što cijenite i volite moje pjesme - rekao je Thompson posebno pozdravivši branitelje, invalide, obitelji poginulih heroja, generale i ostale goste. Pjevajući pjesmu "Neću izdat ja", Thompson je jednim krakom pozornice duge 50-ak metara došao do sredine igrališta pjevajući zajedno s publikom, a kod pjesme "Moj dida i ja", nebo nad Maksimirom obasjao je vatromet.

- Mene danas napadaju da smo fašisti, nacisti, a tako i sve vas koji ste ovdje, no mi to nismo. Mi smo hrvatski domoljubi. Poručujemo svima da postoje snovi kojih se nikada nećemo odreći jer ova je zemlja stvorena krvlju i znojem - istaknuo je Thompson uz veliko odobravanje publike koja je odgovorila: "U, boj, u boj, za narod svoj!

18. lipnja 2007.
AKCIJA 'MAESTRO' DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO, USKOK, POLICIJA I SOA NAKON GODINU DANA PRAĆENJA PRIVELI ŠESTERO ČELNIKA FONDA ZA PRIVATIZACIJU, SEDMI U BIJEGU
S podmetnutih 800 tisuća eura agenti razbili korupcijski lanac šefova HFP-a
Istražitelji USKOK-a trenutačno su zapečatili Fond, a glavni državni odvjetnik Mladen Bajić najavio je da će zbog očigledne korupcije biti dovedene u pitanje sve dosadašnje odluke o prodaji imovine i dionica

U operativnoj akciji "Maestro" u subotu ujutro, u šest sati, policija je privela šest osoba zbog sumnje u zloporabu ovlasti i stjecanje protupravne materijalne koristi. Od tih šest, trojica su potpredsjednici Hrvatskog fonda za privatizaciju, a jedna osoba je u bijegu. To je na konferenciji za novinare, održanoj u subotu u 15 sati, ustvrdio Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik, kazavši kako se akcija, zbog tri privedena potpredsjednika HFP-a, umjesto "Maestro" (to ime je akciji dao Dragan Novosel, zamjenik glavnog državnog odvjetnika) trebala zvati "Tri tenora".

Prema Bajićevim riječima, operacija "Maestro" počela je prije nešto više od godinu dana i u nju su bili uključeni Državno odvjetništvo, USKOK, MUP i SOA, a cilj akcije bilo je razotkrivanje korupcije na najširoj razini. "Ubrzo su informacije s terena pokazale kako je Hrvatski fond za privatizaciju mjesto na kojem se događa korupcija, te smo na temelju članka 180. Zakona o kaznenom postupku i na temelju novih ovlasti koje je dobila SOA na osnovi primjene Zakona o sigurnosnim službama s početka ove godine, započeli sa širokom lepezom mjera posebnih izvida i pretraga. Osnovan je specijalni tim samo za razotkrivanje korupcije u HFP-u, a akciju smo prekinuli u petak 15. lipnja, jer je jedan od osumnjičenih shvatio da ga se prisluškuje i od ostalih sudionika 'akcije' je zatražio da prestanu komunicirati telefonom i da sve pričaju u šiframa. Međutim, mi smo već skupili dovoljno dokaza, a u subotu ujutro je počela i kriminalistička istraga koja će dati šire rezultate, jer su u nju uključeni i HANFA, Ured za sprečavanje pranja novca, Državna revizija i Porezna uprava", naglasio je glavni državni odvjetnik.

Bajić je rekao kako su agenti provokatori samo za "ulazak" u posao s ljudima iz HFP-a, samo za "prvu kavu", morali platiti 50 tisuća eura, a da su sveukupno agenti provokatori morali platiti 800 tisuća eura mita ljudima iz HFP-a za dogovaranje poslova. "Moram kazati kako nam je ponestalo novca i morali smo ga na 'prikrivene' načine posuditi od Vlade RH, a inače su osobe iz HFP-a koje su tražile mito u okviru ove akcije od naših agenata zahtijevale višemilijunske iznose u eurima za sklapanje posla. Dubina korupcije u HFP-u je zbilja visoka; jedan privedeni djelatnik HFP-a već 17 godina radi u toj instituciji, i sve govori u prilog tome da se radi o jednoj strašnoj situaciji koja dovodi u pitanje većinu odluka o prodaji državne imovine i dionica koje je HFP donio", rekao je Bajić. On je kazao kako je korupcija u HFP-u bila temeljena na određivanju nižih cijena pri prodaji državnih nekretnina ili dogovaranja uvjeta natječaja za prodaju nekretnina, ili su pak partnerima u poslu otkrivane povjerljive informacije o cijenama dionica ili tvrtkama čije dionice HFP prodaje. Također su privedeni djelatnici HFP-a koristili povjerljive informacije da bi na burzi kupovali ili prodavali dionice tvrtki u vlasništvu HFP-a.

"Sve je to rađeno tako vrhunski i maestralno da bi, bez korištenja širokih mjera iz članka 180. Zakona o kaznenom postupku, bez strogog čuvanja tajne svih detalja akcije i bez vrhunskog rada svih pripadnika specijalnog tima koji je provodio ovu akciju, a na čijem je čelu ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan, bilo nemoguće ući u trag i dokazati korupcijske radnje u HFP-u", istaknuo je Bajić. Cvitan je, pak, dodao kako podjednako zapanjuje takva količina korupcije u HFP-u, kao i pohlepa djelatnika te institucije. "Svaki slučaj prodaje nekretnina i dionica za koji se utvrdi da se radilo o kriminalnim djelatnostima bit će poništen, a mi već sada provodimo mjere zamrzavanja imovine osumnjičenih osoba. Iako imamo već sada dovoljno dokaza o kriminalnim radnjama vezanim uz mito i korupciju, siguran sam da će kriminalne istražne radnje koje su započete u subotu ujutro - između ostalog smo zaplijenili sve dokumente i kompjutore HFP-a i trenutno 'zapečatili' tu instituciju - donijeti nove dokaze. U okviru toga će nam mnogo pomoći stručnjaci iz HANFA-e i drugih institucija koje su sada uključene u slučaj", napomenuo je Cvitan.

Marijan Benko, ravnatelj policije, naglasio je kako se policijska akcija privođenja osoba i prikupljanja i izuzimanja dokaza o postojanju kaznenog djela zloporabe ovlasti i stjecanja materijalne koristi odvijala u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. "U proteklih godinu dana akcija je obuhvatila 20 ljudi i 20 predmeta, obrađeno je 40 tisuća informacija, a u akcijama je već prikupljeno 350 tisuća eura pronađenih u pretraženim stanovima, automobilima, odvjetničkim i javnobilježničkim uredima. Čak smo kod jedne osobe pronašli i jedan nelegalno posjedovani pištolj. U akciji u subotu ujutro sudjelovalo je 150 policajaca", ustvrdio je Benko.

Na pitanje jesu li u ovaj slučaj upleteni i predsjednik HFP-a Grga Ivezić i predsjednik Upravnog odbora HFP-a Damir Polančec, Mladen Bajić je odgovorio kako su privedeni svi oni za koje je dokazni materijal govorio da su krivi. Prema njegovim riječima, moguće je da će daljnja istraga dovesti do još uhićenja, ali za sada nema sumnje u kriminalne radnje Polančeca i Ivezića.

Tko je tko: od kancona do investicijskih fondova

Četvorka iz HFP-a, koja je klasičnom "sting" operacijom ulovljena u korupciji, održala je čelne pozicije u Fondu i nakon 2000. i nakon 2004. godine.

Ipak, Josip Matanović, potpredsjednik za pravne poslove, apsolutni je rekorder po duljini potpredsjedničkog staža u HFP-u, gdje je angažiran posljednjih 17 godina. Dobitnik je Nagrade grada Sinja, iz kojeg potječe. U dokolici pjeva talijanske kancone i snima CD-ove u vlastitoj produkciji. U rodnom Sinju organizira, također, privatne zabave pod maskama za svoje prijatelje.

Još 2005. Vlada RH najavila je smjenjivanje Ivana Gotovca, potpredsjednika HFP-a koji vodi sektor prodaje. Umjesto njega, Fond je morao napustiti samo njegov dotadašnji šef Damir Ostović. Koliko se moglo shvatiti, smatrali su ih odgovornim za vrlo nejasne operacije u tzv. kuponskoj privatizaciji oko Liburnija Rivijera Hotela i investicijskog fonda Dom. Prije toga Gotovac je bio zaposlen u CAIB-u, talijanskom poduzeću iz Milana, koje se transformiralo u privatni investicijski fond, sa sjedištem u Ulici Ivana Lučića 2, gdje je smještena i upravna administracija HFP-a.

I Robert Peša u Fondu je sve tamo od devedesetih godina, a uhićenje ga je zateklo kao potpredsjednika zaduženog za sektor nekretnina. Čovjek za kojim se još uvijek traga je Igor Petlevski, šef Službe za prodaju nekretnina. Jasna BABIĆ

Što znaju Gotovac i Peša?

Hrvatski web portal Javno.com jučer je objavio da su uhićeni čelnici Fonda za privatizaciju tjednima bili "dobronamjerno upozoravani" na akciju koja im se sprema i posljedice koje bi mogle nastupiti, no da primjedbe nisu shvatili ozbiljno. Štoviše, tvrdi se da su Gotovac i Peša na sva upozorenja "samouvjereno odmahivali rukom".

"Mnoge je ljude u njima bliskim krugovima ujedno i iznenadilo uhićenje Gotovca i Peše, a iz razloga jer, navodno, njih dvojica imaju poprilična saznanja i o ljudima koji su odgovorni za njihova uhićenja", tvrdi Javno.com.

Suradnja bez greške

Dinko Cvitan je kazao kako su u specijalnom timu za razotkrivanje korupcije u HFP-u, čiji je on bio šef, sudjelovali specijalni djelatnici policije, zamjenik ravnatelja USKOK-a, zamjenik zagrebačkog županijskog državnog odvjetnika, SOA i Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik. "Moram kazati kako smo izvanredno surađivali sa Županijskim sudom u Zagrebu čiji je Istražni centar vrlo brzo reagirao na sve naše zahtjeve glede provođenja mjera iz članka 180. Zakona o kaznenom postupku", istaknuo je Cvitan.

Za Petlevskim se traga

Tajnik HFP-a Franjo Jozić nam se jučer javio na mobitel demantirajući da je on jedan od privedenih, te nam je rekao kako je "sramota što mediji bez provjeravanja optužuju nevine ljude". Nije htio komentirati akciju policije, USKOK-a i Odvjetništva.

Kako neslužbeno doznajemo, sva četiri potpredsjednika Fonda jučer su bili pozvani u HFP, gdje je policija zatražila da im se predaju konkretni dokumenti i kompjutori na kojima su bili podaci o slučajevima na kojima je policija radila. Također, neslužbene informacije kažu kako je nakon toga policija privela potpredsjednike HFP-a Josipa Matanovića, Ivana Gotovca i Roberta Pešu, dok četvrti potpredsjednik Velimir Kračun nije priveden.

Pozivom na mobitele ove trojke ustanovili smo da su isključeni, dok je Kračunov zvonio, ali se nitko nije odazivao, što bi također mogla biti potvrda toga da on nije priveden.

Nadalje, neslužbeno smo doznali da je dužnosnik Fonda kojeg je policija namjeravala privesti, ali ga nije našla na svim poznatim kontaktima, Igor Petlevski, šef Službe za prodaju nekretnina.

BORBA SA ZLOM NAJVEĆA ANTIKORUPCIJSKA AKCIJA U POVIJESTI NOVE HRVATSKE
Ivo Sanader nije blefirao
Mladen PLEŠE

Kada je prije nekoliko dana premijer Ivo Sanader najavio spektakularne rezultate u borbi protiv korupcije, mnogi su to protumačili kao još jedno u nizu nikada realiziranih predizbornih obećanja. No, subotnja uhićenja pokazala su da predsjednik Vlade nije blefirao: iza brave strpano je praktički cijelo vodstvo Hrvatskog fonda za privatizaciju. Najveća antikorupcijska akcija u povijesti nove Hrvatske, koja je trajala punih godinu dana, napokon je demonstrirala političku spremnost za obračun sa samim vrhom korupcijske hobotnice. Tako se prvi put jedna Vlada najozbiljnije uhvatila u koštac s najvećim zlom hrvatske države.

Uhićenje čelnih ljudi HFP-a pogrešno bi bilo protumačiti pokušajem skupljanja predizbornih poena. Ponajprije zbog toga što se operacija "Maestro"