V I J E S T I - H R V A T S K A
ARHIV - lipanj 2008.

30. lipnja 2008.
Odlazi Slovenija, kormilo EU preuzima Francuska
Odbrojavaju se posljednji sati slovenskog šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom. Kormilo EU-a poslijepodne preuzima Francuska. Nekoliko slovenskih ministara predstavit će na konferencijama za novinare u Bruxellesu i Ljubljani iskustva u vođenju integracije na svojim područjima. 
Svečanost predaje predsjedanja Francuskoj koja će EU voditi do kraja 2008., obavit će se u Goriškim brdima u zapadnoj Sloveniji, gdje će se sastati ministri vanjskih poslova Dimitrij Rupel i Bernard Kouchner.U Bruxellesu hvale predsjedanje prve od novih članica EU-a nakon širenja 2004. U šest mjeseci riješili su neka pitanja zapadnog Balkana: od priznanja Kosova do Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom i BiH.
Slovenija je bila "uspješna" i u ometanju hrvatskog pristupa Uniji. Prvi je na meti bio - ZERP. A zatim i granica. Tri je mjeseca Joško Joras izvodio medijski šou, a zbog toga se i prijetilo stopiranjem ulaska u članstvo. "Ako se pitanje granica ne riješi ili ne bude na dobrom putu da se riješi te ako ne bude realne mogućnosti za prihvatljiv kompromis, tada je u Sloveniji sve moguće s obzirom na to da svaki korak, poput širenja Europske unije, mora odobriti slovenski parlament." Jedna je to od izjava slovenskog premijera Janeza Janše.
U vrijeme slovenskog predsjedanja Hrvatska je otvorila samo četiri pregovaračka poglavlja, a blokirano je poglavlje o ribarstvu, no i dva su poglavlja deblokirana. Prioritet slovenskoga predsjedanja bio je i završni čin izlaska Unije iz dugotrajne institucionalne krize - Lisabonski ugovor.
Najavljeno je to na preuzimanju predsjedanja od Portugala. No nedavno irsko NE Lisabonskom ugovoru izazvalo je novu krizu. Hrvatsko-slovenski odnosi mogli bi se poboljšati najesen, nakon parlamentarnih izbora.Tijekom predsjedanja Europskom unijom Slovenija je donijela odluku o uvođenju vinjeta. Mnogi smatraju da je i pri donošenju te odluke iskoristila ulogu predsjedateljice Unijom. Nisu pomogli ni pritisci europarlamentaraca. Liderpress
 
30. lipnja 2008.
Festival blizanaca Dalmacije okupio 50 "fotokopiranih"
Ni ove godine organizatorici nije uspjelo okupiti blizance iz cijele Hrvatske, ali je opet bilo veselo i zanimljivo 
piše i snimila: Nikolina Tomasović
Na omiškoj je gradskoj plaži održan drugi festival blizanaca. U popodnevnim satima prošle subote okupilo se pedesetak parova iz Dalmacije. Namjera ovogodišnjeg festivala bila je okupiti i blizance iz cijele Hrvatske, koji su najavili svoj dolazak, no što zbog puta, što zbog vrućine, došli su samo oni najbliži.
Spriječena je bila i Jadranka Kosor, ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, koja je poslala brzojav podrške u nadi da će sljedeće godine moći biti nazočna ovoj hvalevrijednoj manifestaciji.
Prošlogodišnje najstarije blizance Ivu i Antu Maleničića, ove godine zamijenile su blizanke iz Omiša, 68-godišnje Marija i Franka. "Morali smo propustit koju partiju balota i poremetit svoj umirovljenički ritam", uglas će Ivo i Ante, "ali nije nam žao i nadamo se da ćemo dogodine ponovno doći."
Mama Marija nema problema s raspoznavanjem svojih dvoipogodišnjh blizanki Ene i Eme Brnas. Iako tako male, već su shvatile čari blizanstva, pa često zavaraju odrasle kad god im se za to pruži prilika. Najmlađi sudionici bili su petomjesečni blizanci Špiro i Roko, no zanimljivo je i to da su oni svoju titulu najmlađih zaslužili za samo petnaest sati prednosti ispred drugih najmlađih blizanaca na skupu.
 Mame blizanaca uglavnom kažu da - kad se ima reda - nema problema ni sa čim, a za sve ostalo tu su bake servisi. Bilo je tu i trojki, ali i majki s - duplim blizancima!
Iris Orlandini, organizatorica ove manifestacije i sama majka blizanaca, izrazila je zadovoljstvo odazivom te naglasila kako se nada da će i dogodine ugostiti još veći broj blizanaca iz cijele Hrvatske, te ujedno zahvaljuje svim sponzorima koji su omogućili da se ovaj susret realizira. Uz nastupe klaunova i žonglera za najmlađe, odrasli su uživali u izvedbama klapa, folklornog društva i benda, razmjenjujući iskustva i družeći se do kasno uvečer.  Slobodna Dalmacija

30. lipnja 2008.
U Mandalini gotov remont drugog jedrenjaka po veličini na svijetu
Princezina jahta na remontu u Mandalini / Marijan Džambo 
Remontno brodogradilište Nautičkog centra Prgin u Šibeniku ušlo je u krug svjetskih centara kojima se može povjeriti remont i najvećih jahta u svijetu kakvom se danas voza ruski tajkun Roman Abramovič, te kvalitetom zadovoljiti i najzahtjevnije mušterije iz visokog megajaht društva.
Internacionalni test položen je na 75-metarskom jedrenjaku Phocea libanonske princeze Moune Ayoub.
Riječ je o drugom po veličini jedrenjaku na svijetu, odmah iza Malteškog sokola, kojeg su stručnjaci Nautičkog centra Prgin za samo 27 dana remontirali i princezi je pripremili za ovogodišnju Jadranom i Mediteranom.
Radilo se o prilično zahtjevnoj operaciji. Phocea je duga 75,15 metara, široka samo 9,6 metara, s gazom od 6,1 metara. Može ugostiti 12 putnika o kojima brine 15-člana posada. Uz jedra ukupne površine 1650 kvadrata, koja čvrsto drže četiri jarbola od nevjerojatnih 39.5 metara, raspolaže i s motorom od 1056 konjskih snaga.
Uz pet luksuznih kabina, na njoj su dva pomoćna broda Ribtec Riveria: jedan na mlazni pogon, a drugi s motorom od 120 konjskih snaga. Tu je i dvorana za vježbanje, sauna i frizerski salon.
- Da bi se uopće mogao započeti remont i jedrenjak podići snažnim sinhronliftovima iz mora, radnici Remotna napravili su osam specijalnih kolijevki u koje su utrošili 26 tona čelika. Potom je uslijedila dizanje i zaštita palubne tikovine, bojanje podvodnog dijela broda, demontaža i montaža kormila, kao i propelerske osovine. Demontiran je, rastavljen i pregledan propeler, popravljena i testirana elektronika, servisirani elektromotori i generatori, napravljen megatest instalacija, očišćeni tankovi i odrađeni drugi manji popravci u enterijeru i drugim dijelovima jedrilice - pojašnjava nam Ivana Prgin, kćerka vlasnika NCP-a i jedna od direktorica u nautičkom centru.
EPEHA je dobila ekskluzivnu priliku da fotoaparatom zabilježi operaciju spuštanja Phocee u more kojoj će, po svoj prilici, ubuduće matična luka biti Mandalina u Šibeniku.
Marijan DŽAMBO / EPEHA

Najveća jedra na svijetu
Jedrenjak će tek najesen na remont. U ovom trenutku stoji privezan u našoj marini i čeka nova jedra naručena u inozemstvu. Riječ je o najvećim jedrima na svijetu čija je površina 1650 kvadrata. Slobodna Dalmacija

30. lipnja 2008.
'Risove, vukove i medvjede gledam oči u oči'
Piše: Sergej Trajković
Foto: B. Konjević/Cropix, Veterinarski fakultet
Susreli smo ga u gustoj šumi nedaleko od Ravne Gore. Stajao je s velikom antenom visoko podignutom u jednoj ruci i prijemnikom u drugoj. Izgledao je kao špijun, ali on je sasvim neobičan špijun. 'Špijunira' zvijeri.
Bliski susreti s divljim zvijerima već su pet godina gotovo svakodnevna pojava u životu 24-godišnjeg Vedrana Slijepčevića, apsolventa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Za razliku od većine njegovih vršnjaka koji slobodno vrijeme provode u kafićima i diskoklubovima, ovaj mladi student veterine od svoje 19. godine 250 dana i noći u godini provodi potpuno sam u divljini Gorskog kotara, Like i Velebita, pokušavajući spasiti rijetke životinje od izumiranja.
Spavanje u vreći pod vedrim nebom ili u lovačkim čekama na 20 stupnjeva ispod ništice, uz zavijanje vukova, brundanje medvjeda i režanje risova, davno mu je postalo posve normalno, a pri povratku u gradsku vrevu često osjeća nelagodu. Priznaje da u Zagrebu i rodnoj Petrinji izdrži svega nekoliko dana, nakon čega se s osmjehom na licu opet vraća među svoju šumsku obitelj. Zbog svoje upornosti i iznimne želje da dozna što više o životu ugroženih grabežljivaca koji obitavaju u gorskim predjelima Hrvatske, postao je glavni i jedini terenski istraživač u hrvatskom dijelu projekta DinaRis. Riječ je o prvom detaljnom istraživanju populacije risova na području Dinarida u kojem sudjeluje i Slovenija, a sa 200.000 eura ga sufinancira Europska Unija.
Voditelj hrvatskog dijela projekta je poznati stručnjak za velike zvijeri Đuro Huber sa Zavoda za biologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, a prvi rezultati jednogodišnjeg istraživanja bit će poznati za otprilike mjesec dana. Za sada se zna da u Hrvatskoj trenutno obitava svega 50-ak risova i broj im se iz godine u godinu smanjuje, uglavnom zbog krivolova. Vedran je svjestan da je borba za spas tih jedinstvenih i samozatajnih mačaka prerasla u borbu s vremenom i zato ne shvaća svoje kolege koji ne pokazuju gotovo nikakav interes za terensko istraživanje bez kojega je zaštita životinja nemoguća. Od tog skromnog mladića jedva smo uspjeli izvući odgovor na pitanje kako to da sam obavlja tako opsežan i zahtjevan posao, svakodnevno se suočavajući s izazovima i opasnostima koje vrebaju u divljini.

- Izabran sam za glavog terenskog istraživača, ali sam većinu vremena sam i jedini jer malo studenata želi provoditi vrijeme u divljini. Kolege s fakulteta iz nekog razloga ne privlači ovaj način rada i učenja. Neki vjerojatno samo žele otvoriti privatne ambulante i lagano zarađivati novac, a ima ih onih koji su upisali veterinu samo zato što nisu uspjeli upasti fakultet koji su željeli. Imam nekoliko kolega koji mi se povremeno pridruže, ali većinu vremena radim sam - priča Vedran.
Od tinejdžerskih dana, kada je počeo upoznavati nepredvidive ćudi divljine, uhvatio je i VHS-om ili GPS - GSM ogrlicama desetak risova, vukova, medvjeda, jelena i srndaća koje je potom mjesecima pratio po snijegu, kiši i žegi da bi doznao što više o njihovu načinu života. Skupio je desetke uzoraka dlake, izmeta i krvi radi određivanja DNK tih životinja i njihovog zdravlja, te kako bi doznao čime se hrane i mnoge druge pojedinosti koje su do sada bile gotovo nepoznate.  Iz Vedranova bloga, koji objavljuje na internetskim stranicama projekta DinaRis, može se shvatiti kako izgleda tipičan dan u njegovu životu.

"Došavši do plijena, ustanovljujem da jedna zamka nedostaje, a u blizini nalazim malo risje dlake. Nema sumnje, ris je u zamci. Nakon 10 minuta traganja pronalazim odraslog mužjaka. Uspavljivanje je, uz dvije ozbiljne risje prijetnje, prošlo glatko. Iz prve ruke sam saznao kako to izgleda kad je netko 'ljut ko ris'... Vraćajući se iz Ravne Gore na hranilištu za srne sam zatekao 'malo jaču srnu'. Radilo se o tri godine staroj i 80 do 100 kg teškoj medvjedici. Susret je trajao 20-ak minuta, a dogodilo se 200-tinjak fotografija. Zbog opuštene atmosfere medvjedica mi je prišla na 8 do 10 metara svjesna moje prisutnosti, ali posvećena hranjenju kukuruzom. Ovakvi susreti su rijetkost..."
Vedrana smo (a gdje drugdje?) pronašli u gustoj šumi nedaleko od Ravne Gore kako s antenom u jednoj ruci i prijemnikom u drugoj prati signal s ogrlice oko vrata ženke risa Tise, mlade životinje koju je uhvatio prije tri mjeseca na području Bjelolasice. Slab signal je davao do znanja da je Tisa živa i zdrava, ali daleko od nas. Međutim, na drugoj frekvenciji su "bipovi" bili mnogo jači. Ženka Luna uhvaćena prije sedam mjeseci bila je udaljena svega par stotina metara pa nas je vjerojatno odavno osjetila i prikrala se. Sjeli smo u Vedranov terenac Defender natovaren antenama, zamkama i strelicama za uspavljivanje te se počeli probijati kroz sve neprohodnije šumske putov. Odjednom zvoni Vedranov mobitel i primjećujemo uzbuđenje na njegovu licu. 
- Lovnik mi je javio da je na području Medved drage pronašao dopola pojeden leš lisice koju je najvjerojatnije zaklao ris. Nevjerojatno! Ako je to istina, ovo će biti prvi registrirani slučaj da je ris pojeo lisicu. Inače jedu isključivo srne i ponekad glodavce. Lisice ne jede nitko, što znači da vjerojatno nisu ukusne. Idemo - ispalio je Vedran. Nakon pola sata jurnjave po šumskom puteljku punom rupa i zavoja potragu smo zbog teškog terena morali nastaviti pješke. Pred nama se ubrzo ukazao svjež, dopola pojeden leš. Dvije rupe na koži vrata nesretne mlade lisice bile su dokaz da je to djelo risa.
- Upravo smo zabilježili prvi napad risa na lisicu! Ovo je nešto sasvim novo. Vjerojatno se radi o mladom risu koji tek uči loviti pa mu je ova lisica bila dobar trening. Očito nije dugo jeo pa mu je i ona bila dobar zalogaj prije nego što nauči loviti nešto konkretnije - u žaru je pričao Vedran.
Gusti oblaci najavljivali su kišu pa se Vedran odlučio požuriti s postavljanjem kamera i mamaca da bi snimio tog nestašnog mladog risa. Kamericu je postavio u čelično kućište koje je prikvačio na stablo, a dva metra dalje je stavio leš srne, nadajući se da će je ris pronaći prije medvjeda i vukova.
- Medvjedi su vrlo znatiželjne životinje pa se često znaju poigrati s kamerama, zbog čega moraju biti zaštićene kućištem. Nakon što utaže znatiželju, obično krenu smirivati i glad, pa pojedu mamac. Iako su to vrlo miroljubive zvijeri s kojima sam se često znao susresti oči u oči bez posljedica, jednom sam se jako uplašio. Spavao sam u čeki i usred noći začuo neku gužvu ispod sebe. U polumraku sam vidio čak četiri odrasla medvjeda koja su se ljutito svađala. Vjerojatno se radilo o mužjacima koji su se svađali oko ženke, a tada znaju biti nepredvidljivi. Tiho sam se spustio i počeo šuljati prema autu koji je bio udaljen dvjestotinjak metara. U jednom trenutku je medvjed prošao na svega dva do tri metra od mene, ali kako je bio jako zaokupljen prisutnošću ostalih medvjeda, nije uopće obraćao pažnju na mene. Da je htio, mogao me u sekundi raskomadati. Uspio sam doći do auta, a uskoro su i medvjedi otišli svojim putem. Tada mi stvarno nije bilo svejedno - zaključio je Vedran.
Ipak, kaže kako je mnogo više bilo lijepih trenutaka. Nikada neće zaboraviti gotovo nestvaran susret s vučicom koja se jedno jutro ukazala u samoj  blizini kolibe u kojoj je spavao. - Izašao sam i na dvedesetak metara od kolibe, na rubu šume, ugledao vučicu. Ona je gledala mene i nije pokazivala strah, što je za vukove neobično. Kasnije sam otkrio da je imala leglo u blizini pa je instinkt za obranom mladunaca prevladao urođeni strah od ljudi. Počeo sam je fotografirati, a ona se gotovo nije ni pomaknula. Samo me držala na oku, ne pokazujući ni strah ni namjeru da napadne. Tako je pozirala gotovo pola sata, a zatim mirno odšetala u šumu. Iz nekog razloga mi je ukazana čast da provedem toliko vremena u blizni jednog slobodnog vuka. Neopisiv osjećaj...
Projekt DinaRis

Cilj je imati barem stotinu risova
Cilj projekta DinaRis, za koji je Hrvatska od Europske Unije dobila 140.000 eura, jest povećati broj euroazijskih risova sa sadašnjih 50-ak životinja na najmanje stotinu, što bi trebao biti preduvjet za njihovo širenje na zapad kontinenta. Đuro Huber, stručnjak za velike zvijeri s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i voditelj projekta DinaRis, kaže kako je riječ o najvećem pothvatu za opstanak risova. U tijeku je istraživanje načina njihova života praćenjem pomoću ogrlica s odašiljačima te sakupljanjem dlake kako bi se utvrdila genetska struktura i zdravlje životinja.

Kod nas bi, s obzirom na veličinu teritorija i broj divljači, moglo živjeti i do 200 risova, ali idealno bi bilo kada bi ih bilo stotinu. Problem je što je riječ o tajanstvenim životinjama o kojima se ne zna dovoljno. Iznenadilo nas je kada smo nedavno otkrili da je jedan mužjak risa, kojega smo pratili odašiljačem, prešao čak 600 četvornih kilometara. Dosad se smatralo da se kreću na samo 100 do 200 četvornih kilometara velikom teritoriju. Sva ta istraživanja, koja provodimo zajedno sa slovenskim stručnjacima, trebala bi biti temelj za uspješno jačanje populacije risova u Europi - ustvrdio je Huber. Ris je u zapadnoj i središnjoj Europi potpuno istrijebljen još početkom 19. stoljeća, a 1973. godine je nekoliko primjeraka s Karpata naseljeno u Švicarsku, Austriju, Francusku, Italiju i Sloveniju.  Jutarnji list

23. lipnja 2008.
Mesić: Europska budućnost gradi se na ideji antifašizma i slobode
Vlada je čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma, kao zaloga budućnosti i demokratskog opredjeljenja, istaknula je Jadranka Kosor na obilježavanju Dana antifašističke borbe u šumi Brezovici
Europska budućnost gradi se na temeljima položenima u Drugom svjetskom ratu, na ideji antifašizma i slobode. Ona mora biti očišćena od povijesnog zaborava, od političkih zastranjivanja koja nas vuku natrag, od težnje da naknadno mijenjamo povijest i povijesne činjenice<, rekao je u nedjelju predsjednik Republike Stjepan Mesić na središnjoj proslavi Dana antifašističke borbe, održanoj u šumi Brezovici kod Siska pod pokroviteljstvom Vlade.
Kod spomenika podignutom u čast prvom partizanskom odredu u Hrvatskoj i okupiranoj Europi, osnovanom na tom mjestu pod vodstvom Vlade Janića Cape 22. lipnja 1941., okupili su se antifašistički borci, visoki predstavnici državnih i lokalnih vlasti, kao i veleposlanstava država pobjedničke antifašističke koalicije. Podsjećajući na početak oružanog otpora protiv fašizma, Mesić je istaknuo da je on organiziran pod vodstvom Komunističke partije Jugoslavije na čelu s Titom i ustvrdio da je žalosno, uvredljivo i neprihvatljivo da se i danas treba boriti protiv jeftinih pokušaja izjednačavanja antifašizma s komunizmom boljševičkog tipa te odbacivanja navodno komunističkog antifašizma, zajedno s antifašizmom. Dodao je da je i na strani pobjednika Drugog svjetskog rata bilo zločina i da njih nitko ne poriče, ali da svaki zločin i svaka žrtva nisu isti. >Nijedan ubijeni u Jasenovcu nije kriv za žrtve u Bleiburgu, a mnogi koje je tamo stigla smrt bili su krivi za ubojstva u Jasenovcu. Postoje nevine žrtve i tu je stvar jasna, ali ima i onih koje je smrt zadesila bez suđenja, iako je njihova odgovornost za zločine neporeciva<, kazao je Mesić.
Kazao je i da je za Hrvatsku sramotno što borci NOB-a nisu izjednačeni u pravima s hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, jer su se i jedni i drugi borili za antifašističku i slobodnu Hrvatsku, te da je trajna sramota rušenje spomenika NOB-a. Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je da osnivanje sisačkog odreda na isti dan kada je nacistička Njemačka napala SSSR svjedoči o povijesnoj osjetljivosti hrvatskog naroda za pravednost, slobodu i mir i odlučnosti da se za te vrednote vrijedi boriti uvijek. >Vlada je čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma, kao zaloga budućnosti i demokratskog opredjeljenja.
Današnja samostalna Hrvatska, koja je nastala u Domovinskom ratu, okrenuta je prema budućnosti i u potpunosti dijeli ideale, težnje i vrijednosti suvremene europske demokracije, čiji je sastavni i neizostavni element antifašizam<, kazala je Jadranka Kosor.

Osuda pokušaja rehabilitacije ustaštva
Predsjednik Mesić poručio je da se treba oduprijeti svakom pokušaju rehabilizacije ustaštva i negiranju ustaških zločina te da to trebaju shvatiti mladi koji misle da nošenjem ustaških simbola dokazuju svoju pripadnost hrvatstvu i katoličanstvu. >Oni time vrijeđaju svakog iskrenog Hrvata i katolika, jer između ustaštva i hrvatstva nikad nije bilo niti smije biti nikakvog znaka jednakosti. U demokratskoj i civiliziranoj Hrvatskoj nije grijeh biti Hrvat i katolik, ali je grijeh biti nacional-šovinist i fundamentalist bilo kojih boja i uvjerenja<, istaknuo je Mesić.
Marijan Lipovac, Vjesnik

23. lipnja 2008.
Za europsku budućnost Hrvatske nema opasnosti
Vode se dva paralelna procesa, Hrvatska nastavlja pregovore istim tempom kao do sada, a Europa traži rješenje za Lisabonski ugovor
BRUXELLES (Od Vjesnikova izvjestitelja) - Kad se ovog tjedna u Parizu nađu Nicolas Sarkozy i Ivo Sanader, bit će mnogo jasnija pozadina onoga što je francuski predsjednik kao budući predsjedatelj Unije poručio sa summita EU-a u Bruxellesu. No, i prije od toga posve je jasno da Sarkozyjeva upozorenja oko Lisabonskog ugovora nisu usmjerena protiv Hrvatske, jer francuski predsjednik spada među one koji najviše žele što prije vidjeti našu državu u punopravnom članstvu.
Najpreciznije, vode se dva usporedna procesa: Hrvatska nastavlja pregovore, a cilj je završiti ih do kraja rada sadašnje Europske komisije. Istovremeno, Europa će do tada, najvjerojatnije i prije, naći rješenje oko Lisabonskog ugovora, tako da će Hrvatska imati jasnu situaciju kada pregovori budu završeni.
Sarkozyjevo upozorenje da ne može doći do proširenja Unije dok Lisabonski ugovor ne bude usvojen tumači se kao poruka zemljama koje tek trebaju ratificirati Ugovor, prije svega Češkoj, Poljskoj i Švedskoj. Sarkozy, kao i njemačka kancelarka Angela Merkel, želi da se s ratifikacijom ne stane, da 26 zemalja usvoje Lisabonski ugovor, te da se tada nađe rješenje za Irsku.
Kada je riječ o europskoj budućnosti Hrvatske, sad više zaista nema nikakvog straha. Nije bilo zemlje koja je završila pregovore, a da nije ušla u Uniju. To se neće dogoditi ni Hrvatskoj, pa sadašnje >teške riječi< o blokiranju ulaska Hrvatske do usvajanja Lisabonskog ugovora ne treba shvatiti kao prijetnju našoj europskoj budućnosti.
Europa je, kada je riječ o Hrvatskoj, prihvatila obveze, kao što je i Hrvatska prihvatila svoje obveze i nije moguće da ih Unija izigra, bez obzira na Lisabonski ugovor. Naravno, za Hrvatsku bi bilo najbolje da se do rješenja dođe dok pregovori budu gotovi, ali i uz pretpostavku da se to ne dogodi, Unija bi već našla način da Hrvatska postane članica. Sada je o tome prerano govoriti, nije potrebno ni raščlanjivati Ugovor iz Nice i tražiti >rupe< koje bi omogućile ulazak Hrvatske. Za našu zemlju je najbitnije da nastavi pregovore istom ozbiljnošću kao do sada, kao da se irsko >ne< nije ni dogodilo.
Isto tako, vrlo brzo će se vidjeti da je Nicolas Sarkozy izrazito sklon europskoj perspektivi Hrvatske, kao uostalom i perspektivi za sve zemlje jugoistoka Europe. Sarkozy je na summitu u Bruxellesu govorio i o ustupcima Srbiji i ako pobijede proeuropske snage i sigurno je da će i Srbija krenuti putem Hrvatske. Makedonija mora ispuniti svoje obveze, a BiH tek kreće pravim europskim putem. Za francuskog predsjedanja, Hrvatska očekuje otvaranje i zatvaranje velikog broja poglavlja.
Posljednji događaji unutar Europske unije pokazuju kako je teško bilo što predviđati kada je riječ o životu ujedinjene Europe. Isto tako, nije lako ni donositi odluke, uz interese 27 zemalja koji često nisu identični. Vidi se, međutim, i koliko treba strpljenja za vođenje europske politike, što je hrvatski premijer Ivo Sanader toliko puta do sada pokazao. Sve prošle godine kada se stvarala >glavnica< u europskim kontaktima hrvatskog premijera sada se vraća kroz >kamatu<. Sanader uživa izvanrednu potporu europskih lidera, pogotovo u trenucima koji su važni za Hrvatsku. Ali, isto tako premijer ima umijeće pomiriti sve interese koji se ponekad prelamaju i preko leđa Hrvatske, uporno promovirajući naše interese. Vještina kojom to čini, zaista Sanadera definitivno stavlja uz bok ostalih europskih političkih vođa.
Sve u svemu, nikakve panike nakon bruxelleskog summita nema. Hrvatska ide dalje, što je u ovom trenutku najvažnije.

Pomoć pučana
Po tko zna koji put, Hrvatskoj u pravom trenutku pomažu europski pučani, snažna asocijacija najvećeg broja predsjednika i premijera unutar Europske unije. Ništa manja potpora nije ni od europskih lidera koji nisu iz redova pučana, a vrlo je važno da nas otvoreno i iskreno podržava i Velika Britanija, utjecajna zemlja unutar Unije.
Jurica Körbler, Vjesnik

23. lipnja 2008.
Uranila turistička sezona?
Zbog velikog broja vozila, kroz tunel Sv. Rok u subotu između 11 i 12 sati propuštana su samo vozila prema moru
Prvu ljetnu subotu obilježile su i prve velike gužve na cestama. Osim turista, na more se uputio velik broj hrvatskih građana koji su odlučili produžiti vikend spajanjem s praznikom u srijedu. Po običaju, kolone su bile najveće ispred tunela Mala Kapela i Sveti Rok. Plaže su se na Jadranu napunile, čemu je pridonio i porast temperature, no sve turističke destinacije bilježe osjetan porast gostiju.
Prva veća smjena turista osjetila se u oba smjera, pa je tako kroz tunel Sveti Rok tijekom subote prošlo 35.808 vozila, od čega je u smjeru Splita prošlo 26.354 vozila. Najviše vozila kroz Sv. Rok prošlo je od 5 do 19 sati, kada je kroz tunel prošlo 28.000 vozila.
Kako doznajemo od Kate Kuprešak, glasnogovornice HAC-a, prijepodne su od 11 do 12 sati zbog gužve kroz tunel propuštana samo vozila prema moru. U tih sat vremena kroz tunel je prošlo 2950 vozila.
Vršno opterećenje kada se prometovalo dvosmjerno bilo je između 14 i 15 sati, kada je kroz tunel u oba smjera prošlo 1343 vozila.
Prometno je bilo i u tunelu Mala Kapela, pa je tako u subotu oko 18 sati ispred tunela Mala Kapela na autocesti A1 kolona vozila na sjevernom ulazu, u smjeru juga, bila duga oko pet kilometara.
U Hrvatskim autocestama ističu da radovi na završetku druge cijevi tunela Mala Kapela i Sv. Rok idu planiranom dinamikom. Rad se neće prekidati ni tijekom sezone te se otvorenje drugih cijevi oba tunela očekuje u lipnju 2009. godine. Prema tome, kilometarske kolone i višesatno čekanje pred najdužim tunelima u Hrvatskoj možemo očekivati još samo ove turističke sezone.
Tijekom subote i nedjelje gužvi je bilo i na graničnim prijelazima, a na prijelazima Macelj i Bregana bio je pojačan promet osobnih vozila na ulazu u Hrvatsku.
Gužve su se počele stvarati već u Sloveniji. Kako je u subotu navečer izvijestio HAK, od graničnog prijelaza Šentilj u smjeru graničnog prijelaza Macelj promet je bio izuzetno gust, a do zastoja je dolazilo na brzoj cesti kroz Maribor - od čvora Maribor centar do ulaza na cestu prema Ptuju.
U Hrvatskim autocestama tvrde da su spremni za dolazak turista, jer su još prije početka turističke sezone intenzivno počeli pripreme za dolazak velikog broja vozila. Podsjetimo, tijekom turističke sezone 2007. u srpnju i kolovozu na autocestama u nadležnosti HAC -a ostvaren je promet od 9,249.861 vozilo, a prometne prognoze pokazuju da bi promet u turističkoj sezoni 2008. mogao biti oko 8,384.208 vozila, i to bez Mosta Krk i dionice autoceste Rupa - Rijeka, koje od 1. rujna prošle godine nisu više u nadležnosti Hrvatskih autocesta.

Sve o zastojima na autocestama
Postavljanjem informacijskih portala na autocesti A4 i A1 vozači će pravodobno biti informirani o uvjetima na cesti, ograničenjima prometa, zastojima i mogućim pravcima obilaska. Kako ističu u HAC-u, tako će se ublažiti problemi vezani uz protočnost prometa na glavnim turističkim pravcima prema moru, a posebno kroz uska grla, kao i problemi vezani uz djelovanje vjetra i zatvaranje pojedine dionice za promet. Uz to, zajedno s MUP-om, ministarstvima prometa i zdravstva - Hitnom medicinskom pomoći, Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, Hrvatskim autoklubom i Hrvatskim cestama, dovršene su pripreme za koordinirano djelovanje u uvjetima redovnog i incidentnog odvijanja prometa za vrijeme trajanja turističke sezone.[Tomislav Grdić]

Nova odmorišta i ugostiteljski objekti čekaju turiste
Kako bi vozačima put bio što ugodniji, ove turističke sezone čeka veći broj odmorišta i ugostiteljskih objekata. Na autocesti A1 Zagreb-Split-Ploče, na odmorištu Zir-zapad otvoren je restoran sa smještajnim objektom. Na odmorištima Modruš-istok i zapad, Jezerane-zapad te Lički Osik-istok i zapad sagrađeni su višenamjenski ugostiteljsko-trgovački objekti s javnim sanitarijama, dječjim igralištima te stolovima i klupama s nadstrešnicama. Višenamjenski objekt na zapadnoj strani radit će tijekom cijele godine, dok je objekt na istočnoj strani odmorišta, kao i višenamjenski objekti na lokacijama Jezerane-zapad i Lički Osik-istok i zapad sezonskog karaktera te će u funkciji biti od 1. svibnja do 31. listopada. Također, od 1. srpnja 2007. godine, puštanjem u promet dionice Dugopolje-Šestanovac, u funkciji su nove benzinske postaje s trgovinom i caffe-barom na odmorištima Mosor-sjever i jug, na kojima su sagrađeni i dodatni objekti javnih sanitarija, kako bi se u danima vršnog opterećenja prometa i smjene turista rasteretili sanitarni čvorovi u benzinskim postajama.

Sunčano i vruće
Tijekom ponedjeljka bit će pretežno sunčano i vruće. Najniža jutarnja temperatura zraka iznosit će od 15 do 20, na Jadranu između 20 i 25, a najviša dnevna uglavnom od 30 do 35 stupnjeva. I sljedeći dani >obećavaju < nastavak vrućeg i suhog ljetnog vremena. Tijekom utorka i srijede u cijeloj zemlji i dalje će biti sunčano i vruće, osobito u Slavoniji i unutrašnjosti Dalmacije gdje se mogu očekivati temperature oko 35 stupnjeva.

Nova turistička signalizacija
Osim redovnih radova na održavanju kolnika i prometne signalizacije, na autocesti A1 Zagreb - Split - Ploče postavljena je i turistička signalizacija koja ukazuje na kulturne i povijesne znamenitosti gradova Splita, Trogira i Zadra, a na zagrebačkoj obilaznici postavljena je turistička signalizacija za Zagreb. Također su dovršeni planovi za poboljšano vođenje prometa na trasama autocesta i povećanju prometne sigurnosti na postojećim dionicama, a u suradnji s Hrvatskim cestama dovršena je i procedura postupanja i način preusmjeravanja prometa na nižu razinu prometnica ako to bude potrebno.

Lipanj bolji nego lani
Ni održavanje Europskog prvenstva u nogometu ni vremenske prilike koje tijekom lipnja nisu bile naklonjene gostima nisu negativno utjecali na lipanjski turistički promet u Dubrovniku i na otocima. Usprkos vremenu i nogometu, Dubrovnik je u prvoj polovici lipnja zabilježio četiri posto više dolazaka i noćenja nego u isto vrijeme prošle godine. Najbrojniji su bili gosti iz Francuske, Velike Britanije, Njemačke, SAD-a te domaći. Po dolascima, Dubrovnik je 'u plusu' i od početka godine do danas, ali samo jedan posto u odnosu na lani, dok je u noćenjima također zabilježen jedan posto, ali manje za razliku od šest mjeseci prošle godine. U prvom polugodištu ove godine u Dubrovniku je najviše bilo Francuza i domaćih gostiju. Slijede turisti iz Velike Britanije, SAD-a, Njemačke, Japana i Španjolske.
Odličnu ili dobru popunjenost bilježe i svi hoteli, od kojih neki prema stanju rezervacija gotovo stopostotnu popunjenost očekuju i tijekom cijele ljetne sezone. U prosjeku su po hotelima najbrojniji gosti iz Francuske, Velike Britanije, Irske i SAD-a. Francuzi su među najbrojnijima i na pelješkoj rivijeri, gdje su u samom vrhu ipak još uvijek Nijemci, a onda Česi, tradicionalni posjetitelji Pelješca. S obzirom na dobru popunjenost hotelskih kapaciteta (u nekima nema slobodnih soba), iz tamošnjih turističkih ureda stižu najave i o odličnom nastavku ovogodišnje sezone, koja bi na kraju mogla biti znatno uspješnija od turističke 2007. godine. [K. B.]

23, lipnja 2008.
Strani brodari žele hrvatske kadete
Učenička stipendija iznosi 800 kuna mjesečno, studentska 1200, a u ovoj godini dodijeljene su 63 studentske stipendije
ZAGREB - Na svijetu ima oko 100.000 trgovačkih i putničkih brodova na kojima plovi 1,3 milijuna pomoraca. Od toga su oko 500.000 časnici, a trenutačno nedostaje 50.000 časnika, od kojih 20.000 u EU. Pomorski su časnici još uvijek jedan od najboljih hrvatskih izvoznih proizvoda te im posljednjih godina nije teško naći posao bilo na domaćim, bilo na stranim brodovima. Hrvatska ima 28.000 pomoraca, među kojima je i 15.500 časnika.
Pomogle stipendije
Ugledni svjetski brodari u posljednje vrijeme uporno traže za svoje brodove hrvatske kadete i vježbenike stroja, sa završenom srednjom pomorskom školom ili fakultetom, ali trenutačno tih 'naučnika' iz Hrvatske nema ni za lijek. To ne čudi, jer, do prije tri godine, kad je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture počelo stipendirati učenike pomorskih škola i studente pomorskih fakulteta, malo se mladih Hrvata odlučivalo za zvanje pomorskog časnika. Uzrok tome bila je propast pola hrvatske trgovačke flote sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća. Spomenute stipendije zaustavile su trend pada upisa u pomorske škole i fakultete, a Ministarstvo je za tu namjenu samo za ovu godinu osiguralo pet milijuna kuna. Učenička stipendija iznosi 800 kuna mjesečno, studentska 1200, a u ovoj godini dodijeljene su 63 studentske stipendije, i to za 25 studenata iz Rijeke, 20 iz Zadra, 11 iz Splita i sedam iz Dubrovnika. Ako je suditi prema tim podacima, zanimanje za zvanje pomorskog časnika osjetno je veće na sjevernom nego na južnom Jadranu. Ravnatelj Pomorske škole u Bakru Gordan Papeš napominje kako će tek za dvije godine iz te škole izaći 60 nautičara i 30 strojara, a ohrabrujuće je to što se minule školske godine u Pomorskoj školi u Bakru upisalo 120 djece, od kojih znatan broj iz unutrašnjosti Hrvatske.
Nedostatak kadra
Papeš napominje kako zanimanje za upis u pomorske škole raste i u Njemačkoj, a u Francuskoj nakon tri godine plovidbe brodar časnike zapošljava na kopnu. Naime, u svijetu silno nedostaje kvalificiranog kadra za rad u brodarskim kompanijama i agencijama na kopnu, a samo desetak predstavništava velikih brodara u Hrvatskoj trenutačno potražuje blizu stotinjak kvalificiranih ljudi, ali takvi sada ne postoje na hrvatskom tržištu radne snage. Prosječno primanje trećeg časnika kreće se oko 2500 eura, drugog časnika oko 3500 eura, prvog do 5000 eura te zapovjednika broda i upravitelja stroja od 5000 do 7000 eura. Ako časnici plove na specijalnim brodovima, onda su te plaće dvostruko veće od navedenih. Filipini su glavni opskrbljivač svjetskog tržišta tom radnom snagom, a godišnje 'proizvedu' nekoliko tisuća pomorskih časnika.
Plaće pomoraca
Kadetima i vježbenicima stroja strani brodari za plovidbu - 'naukovanje' osiguravaju mjesečnu plaću od 500 do 800 eura, a kasnije im nude mogućnost brzog napredovanja zbog nedostatka pomorskih časnika. Učenici i studenti koji primaju stipendiju Ministarstva mora obvezni su ploviti na brodovima domaćih brodara onoliko godina koliko su primali stipendiju, a ako za njih ne bude mjesta na brodovima pod domaćom zastavom, mogu otići na strane brodove bez vraćanja stipendija. Danas skoro i da nema veće razlike u plaći časnika na domaćim u odnosu na strane brodove, a ugovori za plovidbu upola su kraći nego ranije - tri mjeseca se plovi, a potom tri odmara kod kuće.

Žene kao časnici
Od 1,3 milijunapomoraca na svijetu samo oko dva posto su žene, s tim da ih je u skandinavskim zemljama više od deset posto, primjerice u Italiji oko jedan posto, a u azijskim zemljama niti toliko. Neke međunarodne pomorske organizacije nastoje propagandnim kampanjama ohrabriti žene da se odluče za pomorska zvanja, prvenstveno časnička, ali to nailazi na dosta slab odaziv.
Damir Herceg, Vjesnik

23, lipnja 2008.
Mladi plemići i plemkinje zaplesali kroz stoljeća baštine
Ovom manifestacijom udruga >Plemićka mladež< podsjeća da Hrvatska baštini i kulturu života i običaja dvoraca kojih je u zaprešićkom kraju sačuvano čak šest
Zaprešićki Novi dvori, jedini očuvani cjeloviti vlastelinski kompleks u Hrvatskoj, proteklog su vikenda bili domaćini 11. dana plemstva. Tom manifestacijom zaprešićka udruga >Plemićka mladež< svake godine u lipnju podsjeća da osim kulture sela, Hrvatska baštini i kulturu života i običaja plemstva u dvorcima.
Dvoraca je, naime, u zaprešićkom kraju sačuvano čak šest, a datiraju od razdoblja baroka do neoklasicizma.
Najveće priznanje Udruga je dobila ovoga mjeseca na seminaru o kulturnom turizmu u Hrvatskoj, kaže autorica cijeloga projekta i dizajnerica Lidija Gašpar, gdje je kao primjer početka kulturnog turizma u našoj zemlji navedena upravo >Plemićka mladež<. A prije samo 11 godina, kada su kao prvi u Hrvatskoj kretali s danas u turizmu i kulturi popularnim oživljavanjem povijesti, bili su >bijele vrane<, ismijavali su ih kao čudake, kritizirali kao kič!
>Danas je, s druge strane, u Hrvatskoj mnogo onih koji nas kopiraju<, napominje Gašpar. Pred mnogobrojnom publikom u subotu u vršilnici >zaprešićko plemstvo< je u raskošno dizajniranim haljinama i odorama zaplesalo nezaobilazni bečki i engleski valcer te francusku polku na taktove skladbi >Bečka krv< i na >Lijepom, plavom Dunavu<.
Organizirajući Dane plemstva na Jelačićevu posjedu, osim na kulturu hrvatskog plemstva, udruga >Plemićka mladež< evocira i uspomenu na bana Josipa Jelačića.
Stoga i prva kolekcija balskih haljina, koju je Lidija Gašpar izradila prije 11 godina, nosi ime >Kolekcija Jelačić<.
>Putovali smo po cijeloj Hrvatskoj banovim putovima. Dakle, svagdje gdje je naš ban i na trenutak stao, sjetili su nas se pozvati. Nastavljamo i dalje njegovim stazama uz onu bansku >Što Bog dade i sreća junačka<, istaknula je Gašpar.
Jelena Oberman, Vjesnik

23. lipnja 2008.
Najveći trešnjik u Europi!
Tvrtka >Vrni< planira posaditi 120.000 stabala; na svaki hektar uložit će 120.000 kuna, od čega je 50 posto državnih sredstava
UGLJANE - Nikola Vrcan, osnivač i vlasnik tvrtke >Vrni<, u subotu je poduzetničkoj zoni >Čaporice< (Ugljane) otvorio radove na uređenju svoje plantaže trešanja, najveće u Europi i prve takve u Hrvatskoj.
Tom je činu, unatoč vrućini, nazočilo mnoštvo ljudi, najviše poljodjelaca iz Ugljana i susjednih sela radujući se tom gospodarskom iskoraku značajnom i ne samo za cetinsko-triljski kraj.
>Tvrtka 'Vrni' je od države na 40 godina zakupila 50 hektara ovog krša koji ćemo za 7-8 mjeseci oplemeniti i na njemu ove i iduće godine posaditi 120.000 stabala trešanja. Osim toga, na lokaciji površine dva hektara uz trešnjik izgradit ćemo hladnjaču i pogone za preradu i pakiranje voća i povrća, kao i svu potrebnu infrastrukturu. Na cijeloj plantaži, koju ćemo zaštititi od tuče, izgradit ćemo i sustav navodnjavanja 'kap po kap'. Ujedno osmišljavamo i projekt istraživanja podzemnih voda u blizini voćnjaka. Investicija je 'teška' desetak milijuna eura, a kad se u cijelosti realizira, na plantaži, u hladnjači i pogonima zaposlit ćemo 500 ljudi. Već smo danas zaposlili deset novih radnika, a do kraja godine primit ćemo ih još 50<, kaže Nikola Vrcan, inače rođeni Ugljanin. Najavio je da će prva berba trešanja biti 2010. te da je tržište osigurano i to uglavnom u Japanu, SAD-u, Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji. >Ove trešnje bit će i ekološki proizvod, kako su zaključili i stručnjaci iz EU-a kada su razgledali ovo područje. Sretan sam što su i mnoga kućanstva u blizini ove plantaže počela saditi trešnje i oni će biti moji budući kooperanti. Problema nemamo ni s investicijama. Projekt pratimo vlastitim novcem i poticajima hrvatske vlade Na svaki hektar uložit ćemo po 120.000 kuna, a od toga je 50 posto državnih sredstava<, priča Vr
Napominje kako je to tek jedan od izazovnih projekata njegove tvrtke. Sinjanima i Triljanima poručuje da mu je idući projekt vezan uz Sinjsko polje, gdje će na obradu uzeti najmanje 500 hektara zemljišta te da će mnogima pokazati kako oplemeniti tu zapuštenu oazu uz Cetinu. Tvrdi da će mu biti neusporedivo lakše obrađivati polje nego sadašnjih 50 hektara ljutog krša gdje netom kupljeni moćni stroj drobi i kamenu živicu.
Nedjeljko Musulin, Vjesnik

20. lipnja 2008.
Mesić odlikovao Sanadera, Bebića i Manolića
Predsjednik republike Stjepan Mesić dodijelio je u petak četrdesetak odlikovanja povodom Dana državnosti odlikovanja zaslužnim građanima te institucijama
ZAGREB - Povodom Dana državnosti Predsjednik republike Stjepan Mesić dodijelio je u petak četrdesetak odlikovanja zaslužnim građanima te institucijama. Među ostalima, Veleredom kraljice Jelene s lentom i Danicom odlikovani su predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, Predsjednik Vlade Ivo Sanader te bivši predsjednik Vlade i Županijskog doma sabora Josip Manolić.Odlikovanje su dobili za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti zemlje te izniman doprinos razvitku odnosa Hrvatske s drugim državama i narodima. Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom odlikovan je biskup Franjo Komarica i to za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti RH te odnosima hrvatske države i vjerskih zajednica, kao i za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju.

Čestitajući svima Dan državnosti, predsjednik je istaknuo kako su odlikovanja priznanje za njihov dugogodišnji rad za opće dobro čime su zadužili zemlju.>Odlikovanja su dio zahvalnosti kojim društvo i država Hrvatska vrednuju vaš rad< poručio je Mesić ističući kako su svim odlikovanima zajednički izvrsni rezultati u strukama kojima se bave. Hrvatska je danas stabilna zemlja, a vi ste tome dali svoj obol i stoga vjerujem da će svima vama ova odlikovanja značiti poticaj za daljnji rad, zaključio je predsjednik. U ime odlikovanih zahvalio je predsjednik Sabora Luka Bebić istaknuvši da je odlikovanje dokaz kako njihov dugogodišnji rad nije bio bez rezultata i odjeka. Pred nama je završetak započetih reformi i pristupanje Europskoj uniji, naglasio je Bebić te dodao kako će odlikovanja, među ostalim, biti poticaj za daljnji rad na jačanju međunarodnog položaja Hrvatske.

Sarkozyjeve izjave ne odnose se na Hrvatsku
Predsjednik i premijer su nakon svečanosti, na upit novinara, prokomentirali i izjavu francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja da neće biti proširenja EU bez usvajanja Lisabonskog ugovora. Mesić je rekao kako se to ne odnosi na Hrvatsku te poručio: >Ako su se države dogovorile onda se to mora provesti. Prema tome na Hrvatsku se to neće odnositi<. Premijer Sanader je dodao kako je stiglo objašnjenje iz francuske vlade da je >Hrvatska na sigurnoj strani<.

Mesić o Tomuradu
Zamoljen da prokomentira smjenu načelnika zagrebačke policije Marijana Tomurada zbog suspenzija policajca Josipa Gašparca, predsjednik Mesić je rekao kako o tome zna samo ono što je pročitao u novinama. >Smatram da nitko ne smije imati posljedice ako u svom poslu provodi zakon. Prema tome ako je policajac provodio zakon, ne smije imati posljedice. Kad bi netko zbog podnošenja prijave imao posljedice to bi značilo da više nitko protiv nikoga ne bi podnosio prijave jer može imati komplikacije u životu< zaključio je Mesić te dodao kako ne može odgovoriti je li dovoljna Tomuradova smjena ili su sankcije trebale ići i dalje. Ivana Knežević, Vjesnik

20. lipnja 2008.
Tisuće hrvatskih navijača otišlo bodriti reprezentaciju
Kolone automobila u petak su od ranog jutra prelazile granicu na Maclju na putu za Beč
ZAGREB - Zbog utakmice Hrvatske i Turske, u petak ujutro na graničnom prijelazu Maclju promet je bio pojačan. Budući da su za osobna vozila bila otvorena tri prometna traka i jedan za autobuse s hrvatskim navijačima, kolona je bila dugačka tristotinjak metara. Prema podacima granične policije, do 11 sati je preko Maclja prešlo 20 autobusa, 54 kombija i 873 osobna automobila, što je oko 6000 navijača. Iako je najveća gužva bila upravo u jutarnjim satima, policija je očekivala pojačan promet cijeli dan.Na putu prema Beču prolazili su uglavnom automobili zagrebačkih registracija, no bilo je i onih iz Siska, Splita, Dubrovnika, Zadra i Rijeke. Iz Slovenije su najavili kazne za isticanje hrvatskih zastava na automobilima, što je uvelike smanjilo broj zastava na prozorima i krovovima vozila.No, neki su navijači isticali da imaju spremne eure za plaćanje kazne te kako ih nitko ne može spriječiti da s ponosom istaknu hrvatsku zastavu, stoga su svoja vozila ukrasili zastavicama.
>Ako se na automobilu istakne hrvatska zastava, Slovenci naplaćuju kaznu od 41 eura, međutim, nas to neće natjerati da skinemo zastavice<, rekao nam je jedan vatreni navijač.
Dobro raspoloženim navijačima to jutro ništa nije moglo pokvariti raspoloženje. Na benzinskoj postaji prije graničnog prijelaza većina se opskrbila limenkama piva, a neki su ondje i krenuli sa zagrijavanjem za utakmicu. Euforični navijači bili su sigurni u pobjedu Hrvatske i većina ih je očekivala da će hrvatski reprezentativci dati dva gola.
I dok su neki osigurali smještaj i karte, bilo je i onih koji su se na prijelazu zaustavili i ispitivali ima li tko karte za prodaju. Bilo je, međutim, i dosta onih bez karte kojima je važna dobra zabava, a za reprezentaciju će navijati na nekom od bečkih trgova. Posebno vesela bila je skupina Zagrepčana koja je cijeli kombi ukrasila zastavicama i navijačkim rekvizitima. U Beču, kažu, imaju osiguran smještaj, no nemaju karte, što im, kažu ne smeta, jer će se ionako odlično provesti i >dostojno proslaviti još jednu pobjedu Hrvatske<.
Prema riječima nekih navijača koji su već bili na utakmicama u Beču, slovenski policajci na granici ne upozoravaju hrvatske vozače da je isticanje zastava na automobilima zabranjeno. Uredno ih puste prema Austriji, ali ih već nakon dva, tri kilometra redom zaustavlja policija te piše kazne ili ih odmah naplaćuje.

Zastavice za auto po 15 kuna
Navijačko ludilo u punom je jeku. Svi se uoči utakmice Hrvatske i Turske žele okititi navijačkim rekvizitima, što su trgovci i prodavači suvenira dobro iskoristili. U Konzumu se tako zastavice za automobile mogu kupiti već za 15 kuna. Budući da kupovina rekvizita hrvatske nogometne reprezentacije ide dobro tijekom cijele godine, trgovci nisu povećavali cijene zbog prvenstva.
Najviše se prodaju dresovi s imenima Luke Modrića i Vedrana Ćorluke. Djeca najviše vole kockaste šešire i zastavice, dok se odrasli najčešće odlučuju za dresove s imenima reprezentativaca, kažu prodavači. Originalni dres reprezentacije košta oko 400 kuna, a kopije se mogu nabaviti već za 80 kuna. Rekviziti poput različitih vrsta šešira, navijačkih šalova i kapa prodaju se po cijeni od 80 do 150 kuna.

Većina se kladi na Hrvatsku
Otkad je počelo Europsko prvenstvo u nogometu, kladionice imaju pune ruke posla. U Prvoj sportskoj kladionici ističu da su uplate, iako nije favorit, veće na Hrvatsku nego na Tursku. Isto su potvrdili i u kladionici Germania, gdje kažu da je klađenje znatno pojačano otkad je počelo Europsko prvenstvo. U Germaniji se građani klade većinom na Hrvatsku, a samo su poneki stavili da će Turska i Hrvatska igrati neriješeno. Gotovo identična situacija je i u ostalim kladionicama. Martina Pauček Šljivak Vjesnik

19. lipnja 2008.
Agencije u panici zbog loše prodaje stanova
U Hrvatskoj se i dalje najviše prodaju mali i jeftini stanovi, zbog čega agencije svoje skuplje stanove oglašavaju i u inozemstvu
ZAGREB - Hrvatsko tržište nekretnina se smanjilo - zbog smanjenje platežne moći građana, manje je i prodanih stanova. U nekim agencijama ona je ove godine toliko loša da su posegnuli i za oglasima u novinama drugih zemalja. Nedavno je jedan takav oglas osvanuo u britanskom Financial Timesu u kojem, uza sliku stambene zgrade, stoji tekst da je riječ o stanovima nagrađivanih arhitekata sagrađenima od prirodnih materijala, drva, kamena i bakra.
U razgovoru s Višnjom Vukelić iz agencije Angloadria, koja je objavila taj oglas, doznajemo da je to bila neka vrsta hvatanja za slamku jer stanove ne uspijevaju prodati domaćim kupcima.
>Već prije nekoliko mjeseci sagradili smo visokokvalitetne stanove od kojih posljednjih mjeseci, otkad su useljivi, nismo prodali nijedan<, kaže Višnja Vukelić.
Riječ je o šest stanova u dvije zgrade na Gramači pokraj zagrebačkih Šestina. Vjesnikova sugovornica objašnjava da su gradili urbane vile, drukčije od ostalih, koje bi se prije svega isticale kvalitetom, a zatim i humanijim načinu života, jer su u gradnji koristili tradicionalne, ekološke materijale. Umjesto da su sagradili garaže, uredili su lijepi vrt i sve to u mirnoj i slabo prometnoj ulici. No kupaca nema ni za lijek.

>Neko smo se vrijeme oglašavali u svim dnevnim novinama. No svim zainteresiranima cijena je bila visoka iako je riječ o uistinu kvalitetnim stanovima. Čini mi se kao da kupci jednostavno traže stambeni prostor u koji mogu useliti, a ne promišljaju o tome koliko on zaista vrijedi s obzirom na kvalitetu<, objasnila je Vjesnikova sugovornica. Od početne cijene od 3000 eura po četvornome metru, došli su na 2700, čime su si izbili profit iz ruke i došli na granicu isplativosti, jer time, kaže Vukelić, samo pokrivaju troškove gradnje.
>Jednostavno, kupci u Hrvatskoj nemaju taj novac i jedino što se proda su manji i jeftiniji stanovi<, objasnila je sugovornica. Zato su se i odlučili za oglas u Financial Timesu ne bi li privukli strance kojima je platežna moć bolja. No i njihov je interes vrlo slab iako u susjedstvu ima popriličan broj stranaca koji rade po veleposlanstvima u Hrvatskoj, a mahom žive u unajmljenim kućama. Čini se da sve priče o polarizaciji tržišta na one kvalitetnije i manje kvalitetne stanove u ovom slučaju padaju u vodu. [Katarina Dimitrijević Hrnjkaš]Vjesnik

19. lipnja 2008.
O cjeloživotnom planiranju osobnih financija
Svaki deseti zaposleni štedi za mirovinu
Kako država ne brine o tome kolika će biti nečija mirovina, građani su sami odgovorni za financijsku sigurnost u starosti, u što bi odmah trebali početi ulagati, rečeno je na okruglom stolu udruge 'Život u plusu'
Piše Mirjana Ćuk / Epeha
sadašnjemu mirovinskom sustavu u Hrvatskoj država ne brine o tome kolika će biti nečija mirovina. Najvažnije je da građani preuzmu odgovornost za vlastitu financijsku sigurnost u starosti i bez odgađanja dio svojih prihoda počnu ulagati danas za sutra. Za to je potrebna svijest, poznavanje ponude na financijskom tržištu, te odgovarajuća promjena ponašanja u vezi s novcem. Poručio je to Nikola Miljević, predsjednik Udruge "Život u plusu", tijekom okruglog stola održanog u srijedu o temi cjeloživotnog planiranja osobnih i obiteljskih financija. Biserka Žalac, predsjednica Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva, istaknula je da u Hrvatskoj dobrovoljni mirovinski fondovi imaju 113.341 člana, što je niti 10 posto radno aktivnog stanovništva, a dobar dio uključenih u treći mirovinski stup čine oni koji zbog dobi nisu mogli ući u drugi.
Izjednačiti životno osiguranje s fondovima
- Odgovornost svakog od nas je da se brine o dodatnoj mirovini - kazala je Žalac te podsjetila da član dobrovoljnog mirovinskog društva može biti svaki građanin bez obzira na dob i radni status, a da privremeni ili trajni prekid uplata ne utječe na članstvo u fondu. Državne poticaje za taj oblik štednje - smatra Žalac - bila bi šteta ne iskoristiti. O životnom osiguranju, kao drugom instrumentu dugoročnog financijskog planiranja, govorio je Michele Cirieco, predsjednik Uprave Generali osiguranja. Udio ulaganja u to osiguranje u BDP-u u EU-u je 5,5 posto, a u Hrvatskoj 0,06 posto, naveo je Cirieco i zaključio da je životno osiguranje u Hrvatskoj nedovoljno prepoznato i korišteno. Smatra da ga država treba fiskalno izjednačiti s mirovinskim fondovima da bi postalo atraktivnije, a poslodavci bi zaposlenicima trebali uplaćivati životno osiguranje.
Savjetovalište
Udruga "Život u plusu" pokreće Savjetovalište koje će građanima biti na raspolaganju od ponedjeljka do petka od 10 do 12 sati na broj telefona 01 6062 886.

Kako do 233.276 kuna
Član dobrovoljnog mirovinskog fonda koji svake od 20 godina uplaćuje 5000 kuna, uz državni poticaj od 25.000 kuna, povrat poreza od 29.500 kuna, ima kapitalizirana sredstva od 233.276 kuna. Iznos može dobiti brzom isplatom 30 posto sredstava jednokratno i 2500 kuna mjesečno tijekom pet godina ili po modelu doživotne mjesečne mirovine od 1169 kuna. Slobodna Dalmacija

19. lipnja 2008.
Čak 40 posto zaposlenih koristi godišnji za Euro
Trećina zaposlenih inače ne iskoristi ostatak godišnjeg odmora od lani, no ovaj lipanj je dušu dao da se zbog nogometa iskoriste svi zaostaci
Prema istraživanju portala MojPosao provedenog uoči Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj prije dvije godine, 27 posto radnika najavilo je da će uzeti godišnji odmor, a još 15 posto odglumit će bolovanje kako bi otišlo na utakmice.
Portal procjenjuje da se na te brojke može dodati još pet do 10 posto zaposlenih koji će uz godišnji odmor ili lažno bolovanje ići u Austriju da bi bodrili naše >vatrene< na Euru. Trećina zaposlenih inače ne iskoristi preostali godišnji odmor od lani, no ovaj lipanj je dušu dao da se zbog nogometa iskoriste svi zaostaci. I to pod povišenim adrenalinom i uz užitak, a ne razmišljajući o poslu, što inače čini svaki drugi radnik dok je na odmoru. Hrvati u prosjeku uzmu po dva tjedna godišnjeg odmora u komadu, a onda najmanje četvrtini radnika treba bar sedam dana da se opuste i zaborave na posao.
Radnici u Hrvatskoj u prosjeku se, prema istraživanjima, odmaraju 23 dana, neiskorišteno ostane devet dana, a više od polovine zaposlenih ne dobije regres. Zakonom je određen minimum od 18 dana godišnjeg odmora, na koji poslodavci dodaju dane za staž i stručnu spremu, a hrvatski se radnici, uključujući i državne praznike, mogu odmarati 31 dan, a neki i do 37 dana (23 dana godišnji plus 14 dana praznika).
Iako Hrvatska ima najkraći zakonom propisani minimum plaćenoga godišnjeg odmora od svih europskih zemalja, po broju ukupnih slobodnih dana ne stojimo loše. Najviše dana godišnjeg odmora i plaćenih državnih praznika imaju Šveđani, čak 42, a najmanje Estonci, 26 dana. Njemački radnici odmaraju se ukupno 40 dana, talijanski, finski i francuski 39, Irci 29, a Mađari i Britanci 28 dana.
U zemljama EU-a radnicima se u prosjeku plaća 20 dana godišnjeg odmora, jer još nisu sve države usvojile Europsku direktivu o minimalnom plaćenom godišnjem odmoru od 24 dana. No, kad se ubroje i državni praznici, radnici u starim članicama EU-a imaju u prosjeku 35,6 slobodnih dana u godini, a u novim članicama prosjek je 31,3 dana.
Japanci i Kanađani - samo 10 dana godišnjega
Najmanje plaćenoga godišnjeg odmora u EU imaju radnici u Velikoj Britaniji - samo 20 po zakonu plus osam dana praznika, koji su se donedavno čak uračunavali u plaćeni godišnji odmor. U SAD-u zakonom nisu zajamčeni ni plaćeni godišnji odmori ni praznici, nego ovise o odluci uprava kompanija, a Amerikanci se u prosjeku odmaraju 15 dana - devet dana godišnjega i šest dana praznika. Japanci i Kanađani imaju samo 10 dana godišnjeg odmora.
Ljubinka Marković, Vjesnik

19. lipnja 2008.
Oliver nastupa u newyorkškom Carnegie Hallu
Oliveru Dragojeviću premca nema: u Carnegie Hallu, glasovitoj newyorkškoj koncertnoj dvorani 9. listopada s početkom u 20 sati priprema se glazbeni spektakl s jednim od naših ponajboljih pjevača u naslovnoj ulozi.
Tajne više nema, u rasporedu koncertnih zbivanja glasovitog glazbenog hrama Oliverov koncert je već precizno upisan, a atmosferu polako raspiruju i najavice o spektaklu koje su već osvanule na nizu internetskih strana.
-Ne bih još ništa o tome pričao za javnost. Još je rano, zapravo ne mogu pričati prije konferencije za novinare na kojoj će javnost saznati sve detalje. Strpite se do 26. lipnja - poručio nam je Oliver koji je projekt zlata vrijedan još neko vrijeme odlučio sačuvati od javnosti.
Neki se detalji ipak nisu uspjeli sakriti, na pozornicu Carnegie Halla uz Olivera će se popeti i zagrebački solisti pod dirigentskom palicom Alana Bjelinskog. A cijeli će koncert glazbeno prisnažiti i Oliverovi prijatelji i kolege, gitarist i aranžer Ante Gelo, makarski saksofonist Dražen Bogdanović, te poznati splitski majstor na udaraljkama Boris Popov.
Saznajemo i kako se upravo počeo praviti obris newyorkškog repertoara, koji će se, potvrđeno nam je, a jedna od osnovnih razlika će biti u tome što splitsku glazbenu legendu na sceni neće pratiti njegov vjerni band Dupini, ali i to da će umjesto riječkih solista ovoga puta na glazbeni izlet preko Velike bare krenuti zagrebački koncertni umjetnici.
TANJA ŠIMUNDIĆ BENDIĆ

Ništa od Urbana
Pojavila se i priča kako će Oliverov gost biti Damir Urban. No kako saznajemo, njihova se suradnja, kada je newyorkški događaj u pitanju, ipak neće dogoditi. Slobodna Dalmacija

19. lipnja 2008.
Dubrovnik: osnovci izradili Turistički vodič
Mladi su posjetitelji Dubrovnika, zahvaljujući entuzijazmu učenika OŠ Marina Getaldića, dobili svoj prvi turistički vodič. Turistički vodič za mlade predstavili su u palači Sponza autori, učenici koji su izradili i ilustracije. Mladim su posjetiteljima u vodiču na hrvatskom jeziku dane sve informacije - od prijedloga gdje prespavati do kalendara događanja i mjesta za razonodu.

Autori tekstova su učenici: Maris Laptalo, Tea Raguž, Mihaela Vukojević, Dorotea Prguda, Magda Kamber, Ivo Srezović, Mario Režić, Nora Limov, Tea Lenz, Sandra Grego, Brigita Siništaj, Mirta Brajak, Lucija Šimunović, Srećko Vukanović, Jan Prebisalić i Stefan Marić. Autori ilustracija su Brigita Siništaj i Antonio Milovina, urednice mr. Đurđica Bender-Masle i Silvana Bjelovučić, dok je za dizajn bila zadužena Tamara Režić, a za lekturu prof. Katica Lujo.P. PEKO / Epeha, foto: Mateo Rilović / CROPIX , Slobodna Dalmacija

17. lipnja 2008.

Solana: Približavanje Hrvatske EU najviše će pomoći Hrvatima u BiH

>Dalji napredak na putu integracija u Europsku uniju i razmjena iskustava iz toga procesa predstavlja najbolji način da Hrvatska pomogne Hrvatima u BiH. Hrvati u BiH moraju imati mehanizme zaštite unutar BiH, a ne od strane susjednih zemalja<, rekao je Solana

MOSTAR - Visoki predstavnik Europske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana ocijenio je kako će približavanje Hrvatske prema EU najviše pomoći Hrvatima u BiH, no da oni moraju imati zaštitu unutar BiH. >Dalji napredak na putu integracija u Europsku uniju i razmjena iskustava iz toga procesa predstavlja najbolji način da Hrvatska pomogne Hrvatima u BiH. Hrvati u BiH moraju imati mehanizme zaštite unutar BiH, a ne od strane susjednih zemalja<, rekao je Solana u intervju za bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista od ponedjeljka. Solana je povodom današnjeg potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u Luxembourgu istaknuo kako je Hrvatska puno više napredovala od BiH prema EU što je po njemu >jasan dokaz da svaka zemlja može napredovati vlastitim tempom<. Prema njegovim riječima, hrvatsko je iskustvo vrlo korisno za BiH, ali i ostale zemlje regije. Visoki predstavnik Europske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku ocijenio je kako će napredak k Europskoj uniji osigurati BiH >političku stabilnost i ekonomski napredak< ali i zaštitu pojedinačnih i kolektivnih prava što je od iznimnoga značenja za Hrvate u BiH kao najmalobrojnijeg naroda. >Ovdje je riječ i o ustavnoj reformi. To je mogućnost za sve konstitutivne narode u BiH, uključujući i Hrvate, da, u dogovoru s druga dva konstitutivna naroda, prilagode Ustav. Svi bosanskohercegovački narodi žele živjeti u uspješnoj, efikasnoj državi, sposobnoj napredovati u procesu europskih integracija<.

Solana je čestitao građanima BiH potpisivanje SSP-a tvrdeći da 'predstavlja prvi veliki korak ka članstvu u EU'. >Sa strane EU, mi stalno ponavljamo da želimo da BiH i druge zemlje zapadnog Balkana postanu punopravne članice EU. Naša želja da se pridružite je važna, ali nije dovoljna. Da biste bili dio EU, morate igrati prema zajedničkim pravilima. Što prije to učinite, prije ćemo moći krenuti dalje<, pojasnio je španjolski diplomat. Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica će zatvoriti Ured visokog predstavnika 'kada Europska unija bude preuzela vodeću ulogu ispred međunarodne zajednice' što je povezano s približavanjem ove zemlje Europskoj uniji. Vjesnik

7. lipnja 2008.
Croatia Airlines povezala Zagreb s Prištinom
Hrvatska zrakoplovna kompanija Croatia Airlines obavila je danas prvi redoviti međunarodni let između Zagreba i Prištine, kojim je putovalo 37 putnika.
Let je obavljen novim zrakoplovom u floti Croatia Airlinesa Dash 8-Q400, koji je iz Zagreba poletio u 11,35 sati, a u Prištinu sletio u 13,25 sati. Povodom slijetanje prvog zrakoplova Croatia Airlinesa u prištinskoj je zračnoj luci održana prigodna svečanost, na kojoj je izvršni direktor za marketing i nabavu Croatia Airlinesa Srećko Šimunović izrazio uvjerenje kako će to pridonijeti jačanju prijateljskih i gospodarskih odnosa Hrvatske i Kosova. Zrakoplovi Croatia Airlinesa izravno će povezivati Zagreb i Prištinu tri puta tjedno (ponedjeljkom, srijedom i petkom), a povratna karta može se kupiti već od 140 eura (bez pristojbi zračnih luka i naknada za izdavanje karata). Izravni let u Prištinu treći je po redu novi ovogodišnji međunarodni let Croatia Airlinesa, nakon što je krajem svibnja obavila let u Kopenhagen u Danskoj, a još prije, krajem ožujka, u njemački Duesseldorf. Prema najavama, sutra slijedi i četvrti novi međunarodni izravni let Croatia Airlinesa iz Zagreba u Podgoricu u Crnoj Gori. Slobodna Dalmacija

17. lipnja 2008.
Izvješće o kornatskoj tragediji: uzrok eruptivni požar
Roditelji kornatskih žrtava: Netko mora odgovarati za smrt naše djece
Stručnjaci za vatrogasnu opremu, vremenske prilike, vegetaciju i aerodinamiku slažu se da je tragediju na Kornatu mogao uzrokovati eruptivni požar.
Portugalski profesor Domingos Viegas prvi je utvrdio da su uvjeti u klancu iznad uvale Vrulje mogli uzrokovati eruptivni požar, a 53 hrvatska stručnjaka pokušala su potvrditi da su događaji na Kornatu posljedica prirodnih pojava.
Stručnjaci su razvili šezdeset preporuka kako unaprijediti vatrogastvo da se tragedija s Kornata nikada više ne ponovi, te su pozvali novinare da za godinu dana provjere koje su od tih preporuka ostvarene.
Branko Šimara jedini se suprotstavio teoriji o eruptivnom požaru zapitavši se zašto je od četiri zrakoplova samo jedan bio na raspolaganju, te kako su u špici sezone ostali zrakoplovi mogli biti poslani na remont i u Grčku. Kritizirao je NP Kornati koji unatoč zakonu nije organizirao svoje vatrogasne postrojbe koje ''bi ugasile požar u začetku''. Osim toga, podsjetio je da na Kornatu ne postoji repetitor, te da zapovjednici rijetko javljaju svoje koordinate vatrogasnim stanicama. Na kraju je istaknuo propuste u angažiranju dobrovoljnih vatrogasnih društava u kojima djeluju ljudi bez kvalifikacija.

Nakon što je ekspertna radna skupina ustvrdila da je eruptivni požar uzrok kornatske tragedije u kojoj su život izgubili Dino Klarić, Ivan Marinović, Marinko Knežević, pripadnici JVP-a Šibenik, Hrvoje Strikoman, Gabrijel Skočić, Karlo Ševerdija i Ante Juričev-Mikulin, članovi DVD-a Vodice, t Ivica (JVP Šibenik) i Ante Crvelin (otac i sin), Marko Stančić, Tomislav Crvelin i Josip Lučić, vatrogasci DVD-a Tisno, reagirale su obitelji i kolege poginulih.
- Netko mora odgovarati za smrt naše djece. Čak i ako je eruptivni požar doveo do tragedije, mora se znati krivac. Po meni, krivac je onaj koji je donio odluku da se otiđe gasiti požar u klanac nad uvalom Šipnate. Svi vatrogasci zajedno trebali su ostati po valama i štititi kuće, a na tom prokletom brdu nije se imalo što raditi. Stoga zahtjevam da se krivac pronađe! - kazala nam je Branka Ševerdija, majka maloljetnog Karla, koji je u paklu Kornata okončao život s nepunih 18 godina.

- Mi prihvaćamo nalaze stručne skupine, i više ne bih želio ništa komentirati. - rekao nam je, pak, Željko Čoga, predsjednik Županijske vatrogasne zajednice. Izjavu od županijskog vatrogasnog zapovjednika Darka Dukića nismo mogli dobiti. Kazano nam je da je na službenom putu, a na mobitel se nije javljao.
Ivica Strikoman, otac pokojnoga Hrvoje, nalaz ekspertne skupine nije želio komentirati, jer ga još nije vidio.
O izvješću ništa nije htio kazati ni Maro Mihočević, odvjetnik devet obitelji stradalih vatrogasaca.
- Nikakav službeni dokument o nalazu te ekspertne skupine nisam dobio, premda sam ga tražio još prije dva mjeseca. Čim ga dobijem, bit ću spreman za komentar. - naglasio je Mihočević. Ante TALIJAŠ / EPEHA

Izvješće o kornatskoj tragediji: uzrok eruptivni požar
Predstavnici Interdisciplinarne-ekspertne radne skupine za razrješenje okolnosti požara i stradavanja vatrogasaca na otoku Kornat 30. kolovoza 2007. danas su na konferenciji za novinare predstavili Izvješće o kornatskoj tragediji u kojem se ističe da je do nje došlo zbog meteoroloških uvjeta, vegetacije te reljefa koji su pogodovali brzom toplinskom udaru i brzom širenju plamena.
Dvojica stručnjaka od njih 53, Branko Šimara i Slavko Gauš u Izvješću su kao izdvojeno mišljenje naveli da su propusti u Nacionalnom parku Kornati i MORH-u izravno utjecali na kornatsku tragediju.

Šimara je rekao da su bitne okolnosti koje su utjecale na stradavanje vatrogasaca neodgovarajuće stanje preventivne zaštite od požara u NP "Kornati", uz propuste u organizaciji i tehničkom opremanju, kao što su nepostojanje vatrogasnog dežurstva te nedostatna oprema za početno gašenje požara. Rekao je kako su uvjeti za vođenje vatrogasne intervencije bili nepovoljni, jer im je od četiri canadaira na raspolaganju bio samo jedan te tri helikoptera koji su povremeno bili angažirani i na drugim požarištima. Također zbog međusobnih komunikacija različitim sustavima veza zapovjednik nije mogao steći pravu sliku o događaju, a predsjednik DVD-a Vodice te Tisno nisu smjeli dopustiti osposobljavanje malodobnih osoba za zvanje "vatrogasac". U Izvješću se, između ostalog, navodi da se u području upravljanja i zapovjedanja pošlo od činjenice da je to bio požar otvorenog prostora uzrokovan ljudskom radnjom (odbačeni opušak) te da je do stradavanja vatrogasaca u kanjonu između brda Glavice i Velog Vrha došlo pojavom prirodnog fenomena koji se dogodio u trenutku boravka vatrogasaca u kanjonu, a uzrokovan nastalim požarom i nizom prirodnih pojava koje su ga pratile. Jak jugoistočni vjetar i vegetacijski sadržaji pogodovali su brzom razvoju požara u pravcu njegova širenja, a prva dojava o izbijanju požara na mjesto vatrogasnog dežurstva dogodila se neposredno po uočavanju požara i nije mogla utjecati na tijek vatrogasne intervencije i posljedice požara.

Voditelj Interdisciplinarne-ekspertne radne skupine Branko Smrekar rekao je da je nakon kornatske tragedije ministar unutarnjih poslova 3. rujna 2007. osnovao radnu skupinu te da su eksperti u radu koristili više od 150 znanstvenih i stručnih radova te izravno konzultirali niz svjetskih stručnjaka. Smrekar je istaknuo da zadaća radne skupine nije bila traženje krivca i uplitanje u rad tijela pravosuđa, već razrješenje okolnosti požara i stradavanja vatrogasaca te iznošenje 60-ak kratkoročnih i dugoročnih mjera, preporuka, kojima je cilj smanjenje mogućnosti nesreća poput kornatske tragedije. Naglasio je da je presudnu ulogu na stradavanje vatrogasaca mogao imati i samo prirodni fenomen, nesreća koju vatrogasci na otoku Kornat vrlo teško ili nikako nisu mogli predvidjeti, brzi toplinski udar i požar strahovito brzog razvoja te da s punom odgovornošću može izdvojiti već iskazani dio zaključka da na tijelima stradalih vatrogasaca nije bilo tragova mehaničkih ozljeda, odnosno opsežnijih mehaničkih ozljeda te da se može zaključiti da iz letjelica koje su sudjelovale na intervenciji na otoku Kornat nije bilo prolijevanja goriva niti je došlo do bilo kakvog oštećenja spremnika za gorivo. Slobodna Dalmacija

17. lipnja 2008.
>Izvorno hrvatsko< omiljeni suvenir stranim turistima
Autohtona gastronomska ponuda. Hotelijeri i restorateri prepoznali su važnost plasiranja domaćih gastronomskih proizvoda s certifikatom >Izvorno hrvatsko<
ZAGREB - Hrvatska gospodarska komora (HGK) od 1997. godine do danas dodijelila je 98 certifikata >Izvorno hrvatsko< za proizvode natprosječne kvalitete, od čega se 58 certifikata odnosi na prehrambene proizvode. Trpimir Vicković iz Centra za kvalitetu HGK objašnjava da se certifikati dodjeljuju s ciljem poticanja domaće proizvodnje, ali i promocije Hrvatske i stvaranja njezina identiteta na svjetskom tržištu.
>Interes proizvođača za dobivanje certifikata iz godine u godinu je veći, jer su oni prepoznali njegovu vrijednost i važnost<, kaže Vicković i dodaje da je samo tijekom prošle godine dodijeljeno pravo uporabe certifikata >Izvorno hrvatsko< za 19 proizvoda. Ministar turizma Damir Bajs, ujedno i predsjednik Hrvatske turističke zajednice, smatra da domaći ugostitelji sigurno prepoznaju potrebu uvođenja certifikata >Izvorno hrvatsko< u domaći gastronomsku ponudu. >S obzirom na najtraženije delicije domaće gastronomije, možemo reći da su najprepoznatljiviji pršut, kulen, 'Bajadera', paški sirevi, zagorski štrukli, rakije, vina, maslinova ulja...<, kaže Bajs i dodaje da inozemni turističesto kupuju te prehrambene proizvode kao dar i suvenir za svoje najdraže. I u Hrvatskoj udruzi hotelijera i restoratera kažu da su prepoznali važnost plasiranja domaćih gastronomskih proizvoda s certifikatom, što bi moglo pokazati više nego dobre rezultate. [Tomislav Tadić], Vjesnik

16. lipnja 2008.
Časne sestre Službenice milosrđa: Gledamo utakmice i molimo za naše Vatrene!
Još jedan dokaz da je nogometna euforija zahvatila sve pore društva, osobito nakon pobjede Hrvatske nad Njemačkom, mail je podrške Vatrenima koji je stigao na adresu portala Slobodne Dalmacije, a potpisuju ga časne sestre Službenice Milosrđa iz Mostara.
- Zaista ste pravi. Posebno kad onako pošteno igrate. Bog će vas pratiti, čuvati, blagosloviti i uspjeh vam dati. Ponosni smo na vas. Mi časne sestre navijamo za časne ljude, a to ste zaista vi. Neka vas Bog čuva. pomolite se prije nastupa, zatražite pomoć Božju. Bog dečki! - piše časna sestra Florijana Penava koja zajedno s ostalim sestrama iz svoje zajednice vodi dječji Vrtić Svetog Josipa u Mostaru.
Sestra Florijana, strastvena ljubiteljica nogometa, odnosno Hrvatske reprezentacije, putem telefona nam je ispričala kako se u njihovoj zajednici pomno prati svaka utakmica Vatrenih te kako su svi mališi iz vrtića tijekom navijanja obavezno odjeveni u dresove s crveno bijelim kockicama. Veliko uzbuđenje među časnim sestrama i djecom iz vrtića vlada i danas kada će Hrvatska pokušati izboriti još jednu pobjedu, protiv Poljske, te sestra Florijana još jednom poručuje kako se časne sestre i djeca iz vrtića Svetog Josipa u Mostaru mole za uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije.
M. MRČIĆ, foto: Ivan Rožić/Epeha, Slobodna Dalmacija

13. lipnja 2008.
Zadovoljstvo povećanom dinamikom u tijeku pristupnih pregovora
Premijer Sanader i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak s veleposlanicima EU o stanju hrvatskih pregovora
ZAGREB/BRUXELLES - Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak održali su u petak u Banskim dvorima sastanak s veleposlanicima država članica EU u RH i izvijestili ih o aktualnom statusu pregovora o pristupanju te o prioritetima RH u nadolazećem razdoblju, priopćeno je iz Vlade.
Na sastanku je bilo riječi o tekućim pripremama RH u ispunjavanju obveza koje proizlaze iz članstva, s posebnim naglaskom na dosad učinjeno glede ispunjavanja mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja, navodi se u priopćenju.
Istaknuta je namjera Vlade da sva preostala mjerila za otvaranje ispuni i dostavi Europskoj komisiji do kraja lipnja.
Na susretu je izraženo obostrano zadovoljstvo povećanom dinamikom u tijeku pristupnih pregovora i očekivanje daljnjeg dobrog napretka, zaključuje se u priopćenju.
Istodobno u petak je u Bruxellesu francuski veleposlanik pri EU-u Pierre Sellal izjavio da francusko predsjedništvo EU-a u drugoj polovici ove godine namjerava >energično i intenzivno< nastaviti pristupne pregovore s Hrvatskom, a sada su se stekli uvjeti za brzi nastavak pregovora.
>Ambicija je francuskog predsjedništva da energično i intenzivno nastavimo pregovore s Hrvatskom, međutim teško je reći kakav će rezultat biti na kraju godine, hoće li sva poglavlja biti otvorena, a bitan ili veći dio poglavlja zatvoren, ali to je moguće<, rekao je Sellal na raspravi u kojem je predstavio prioritete francuskog predsjedništva, koje počinje 1. srpnja.
>Mislim da su se stekli uvjeti da pregovori napreduju brzo i da se može daleko stići<, istaknuo je Sellal, dodajući kako se žele suzdržati od prognoze kakva će situacija s pregovorima biti na kraju godine, jer u pregovorima sudjeluju dvije strane, zemlja kandidatkinja s jedne i zemlje članice EU-a s druge strane.
Sellal je predstavio četiri prioriteta na koje će Francuska staviti naglasak u drugoj polovici ove godine. To su europska politika prema imigraciji, klimatske promjene, europska obrana i poljoprivreda. Vjesnik

13. lipnja 2008.
Od srpnja Hrvatska u najvišim NATO-ovim tijelima
Ako ratifikacija hrvatskog članstva u parlamentima država Saveza bude dovršen u razumnom roku, Hrvatska bi punopravna članica NATO-a mogla postati u prvoj polovici 2009.
Početkom sljedećeg mjeseca, točnije, 9. srpnja, Hrvatska će napraviti svoj dosad najkonkretniji integracijski korak - u sjedištu NATO-a u Bruxellesu potpisat će pristupni protokol, nakon čega odmah slijedi ratifikacija u parlamentima zemalja članica Saveza.
Potpisivanje protokola od izuzetne je važnosti jer tim činom zemlja de facto postaje članica. Hrvatsku tako od prve konkretne integracije dijeli nepunih mjesec dana.
Hrvatska trenutačno izrađuje raspored o provedbi reformi s točno utvrđenim rokovima, što bi trebalo biti završeno do kraja lipnja. Potpisivanje pristupnih protokola 9. srpnja 2008. ujedno znači i >operativno članstvo<; nakon potpisivanja, već u srpnju, hrvatski predstavnici se uključuju u rad dvaju najvažnijih NATO-ovih tijela - Sjevernoatlantskog vijeća i NATO-ova odbora.
Završni krug pristupnih pregovora, održan u svibnju, predvodila je državna tajnica za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Bianca Matković. Time su uspješno završeni pristupni razgovori Hrvatske sa Sjevernoatlantskim savezom.
Hrvatska je u pregovorima s NATO-om raspravila politička i obrambena pitanja koja proizlaze iz Washingtonskog sporazuma. Izrazila je i spremnost da sudjeluje u sustavu zajedničke obrane i potvrdila aktivan doprinos miru i sigurnosti euroatlantskog područja te privrženost načelima Povelje Ujedinjenih naroda kao i zajedničkim vrijednostima transatlantske zajednice - slobodi, demokraciji i slobodnom tržištu.
Predstavnici NATO-a složili su se da je Hrvatska u proteklih šest ciklusa Akcijskog plana za članstvo (MAP) ispunila zacrtane ciljeve i stoga danas ravnopravno razgovara o svome mjestu u ovom savezu zapadnih demokracija. U tom je smislu uspješni završetak pristupnih pregovora potvrda njezine ojačane međunarodne pozicije.
U sklopu pregovora razgovaralo se o sigurnosnim, pravnim i financijskim pitanjima koja proizlaze iz Washingtonskog sporazuma. Utvrđen je hrvatski doprinos funkcioniranju NATO-a u omjeru od približno 0,27 posto proračuna Saveza, što će u idućoj godini iznositi između tri i četiri milijuna eura. Taj je iznos na razini najnižih doprinosa među državama članicama. Kad se dovrši ratifikacija pristupnog protokola i položi instrument o ratifikaciji kod depozitara Sjevernoatlantskog sporazuma (a to je američki State Department), glavni tajnik NATO-a službeno će pozvati Hrvatsku da pristupi Sjevernoatlantskom sporazumu te time postane članica Saveza. Potom će o hrvatskom pristupanju NATO-u raspravljati Hrvatski sabor, a predsjednik Republike potpisat će dokument o ratifikaciji Sjevernoatlantskog sporazuma. Nakon što se dokument o ratifikaciji položi kod depozitara, Hrvatska će postati punopravna članica NATO-a. Ako ratifikacija hrvatskog članstva u parlamentima savezničkih država završi u razumnom roku, Hrvatska bi mogla postati punopravna članica NATO-a u prvoj polovici 2009.
Bilo bi pogrešno očekivati da će sva pitanja koje Hrvatska ima na međunarodnom planu biti riješena ulaskom u NATO. Međutim, ostaje činjenica da će članstvo u Savezu ojačati sigurnosni, politički pa i ekonomski položaj Hrvatske. Članstvom u NATO-u, a potom i u Europskoj uniji, dolazi vrijeme u kojem ćemo o međunarodnoj zajednici govoriti u prvom licu množine. Također, prethodno članstvo u NATO-u možda nije formalni uvjet, ali je svakako dosad bila politička praksa primanja novih članica u EU. Članstvo u NATO-u dat će novu težinu Hrvatskoj u pregovorima s Unijom, posebice stoga što je 21 članica Unije ujedno članica NATO-a. Međunarodni položaj Hrvatske jača u dva smjera. Prema unutra, jer Hrvatska postaje ravnopravni partner svojim saveznicima, i prema van, gdje se Hrvatska smatra dijelom političkog, sigurnosnog i ekonomskog kluba NATO-ovih zemalja. Stavovi i interesi Hrvatske kao članice NATO-a morat će se uvažavati u regiji i na širem međunarodnom planu.
Hrvatska ispunila sve vojne kriterije
General John Craddock, vrhovni zapovjednik NATO-a za Europu, ocijenio je ovaj tjedan da je Hrvatska ispunila sve vojne kriterije za članstvo u NATO-u i da s vojnog stajališta već djeluje kao članica Saveza.
Bruno Lopandić

11. lipnja 2008.
Varteks predstavio novi vizualni identitet
Novim imidžom Varteks želi izboriti još čvršću poziciju na domaćem i inozemnom modnom tržištu te postati vodeća modna kompanija u regiji
ZAGREB - Hrvatska modna kompanija Varteks predstavila je u utorak javnosti novi korporativni vizualni identitet, koji je po prvi puta promijenjen nakon gotovo pola stoljeća. Novim imidžom Varteks želi izboriti još čvršću poziciju na domaćem i inozemnom modnom tržištu te postati vodeća modna kompanija u regiji. Kako su istaknuli predstavnici Varteksa prigodom predstavljanja novog vizualnog identiteta, kompanija danas prolazi proces transformacije iz proizvođački usmjerene industrije u modernu, tržišno orijentiranu profitabilnu kompaniju. U novom logotipu simbol >&< umetnut je umjesto slova S u imenu kompanije, a budući da kompanija s tradicijom i kvalitetom sada čini korak više u novi slogan dodano je >& više<.
Prema objavljenim podacima, Varteks je u 2007. ostvario dobit od 3,9 milijuna kuna, dok je godinu ranije poslovao s gubitkom od 1,9 milijuna kuna. U prva pak tri mjeseca ove godine ostvarena je dobit od 1,2 milijuna kuna, što je 22,7 posto više nego u istom razdoblju lani. Inače Vartkes ove godine obilježava 90. rođendan uz koji dobiva nov izgled. [I.S.], Vjesnik

11. lipnja 2008.
Dubrovnik postaje samo izletnička destinacija?
Na jugu zabrinutost zbog negativnih lanjskih poslovnih rezultata. Poražavajući rezultati vide se i po ukupnim gubicima hotelskih kuća, odnosno padu prometa i među vodećim turističkim tržištima
Najniži porast broja noćenja, najkraća dužina boravka među jadranskim županijama i smanjenje prosječne iskorištenosti kapaciteta u odnosu na ranije godine, glavna su obilježja prošlogodišnje turističke sezone za Dubrovačko-neretvansku županiju.
Ti su podaci objavljeni ovih dana na sjednici Strukovnog vijeća hotelijera i ugostitelja najjužnije hrvatske županije, a Županijska gospodarska komora odlučila se na anketiranje hotelskih kuća, nakon što je primijećeno da podaci Državnog zavoda za statistiku znatno odudaraju od stanja na terenu.
Poražavajući podaci vidljivi su i iz brojki na račun ukupnih gubitaka hotelskih kuća, odnosno pada prometa i među vodećim turističkim tržištima. Proizlazi da pitanje, postaje li dubrovačko područje izletnička destinacija, do jučer sramežljivo postavljano, postaje gruba stvarnost. Posebno nakon što iz materijala, koji je izradila stručna suradnica pri Županijskoj komori Marica Pulitika, iščitamo da se turist u Hrvatskoj prosječno zadržava pet, u Istri 6,5 dana, a u Dubrovniku samo 4,5 dana! Tako nakon više od desetljeća ovog tipa istraživanja, predočeni rezultati ne završavaju zaključcima već pitanjem - mogu li Dubrovčani biti zadovoljni učincima sezone 2007. godine?
Neki, poput direktora još neprivatiziranih hotela u Platu Pere Matića, spominju i traženje odgovornosti. Spočitava se i animozitet lokalnog stanovništva prema turistima, te u Župi dubrovačkoj brojka od 3900 neobnovljenih kapaciteta. Prvi čovjek dubrovačko-neretvanskih hotelijera, predsjednik Ante Mrgudić izdvaja nekoliko ključnih teškoća koje su uzroci cjelokupne problematike hotelskih kuća na jugu. Izdvaja činjenicu da turizam nema status izvoznika, slijedi (pre)visoki PDV, pa komunalna naknada, spomenička renta... Kako, pak, riješiti pitanje turističkoga kadra, posebna je priča. Jer i ako se zanemari kronični nedostatak konobara, kuhara ili pomoćnog osoblja, ostaju sindikalni zahtjevi za ugovorima na neodređeno vrijeme. A to je priličan problem jer se radi sezonski - od travnja do listopada.
U svakom slučaju čini se da je raskoraka između zakonskih zahtjeva i problematike na terenu bezbroj. No, to nije opravdanje, slaže se većina, jer više od deset godina bilo je dovoljno za rješavanje nagomilanih ratnih posljedica, a da se i ne govori na što se iz godine u godinu žale gosti - od visokih cijena do nedostatka sadržaja (ne daj bože kiše!) i nemogućnosti istinskoga šopinga.
Je li stoga čudno što nam se gosti, pa čak i onda kad zanemarimo da je riječ o svjetskom trendu kraćih odmora, sve kraće zadržavaju u Dubrovniku. Uglavnom toliko da ga poput muzeja obiđu, obvezno pođu na zidine, a onda jednostavno napuste i odu u susjednu Crnu Goru. Neki po zabavu, a neki na >ispipavanje< terena za investiranje. Jer, umjesto naših višemjesečnih muka po strane investitore za dobivanje potrebne dokumentacije, kod susjeda je sve moguće za tjedan dana.
Za to vrijeme naše su tvrtke lani poslovale tako da su ukupni gubici za 90 posto veći nego prethodne godine, a ostvarile su ih četiri hotelske kuće. No ovaj put i zbog izvanrednih okolnosti, odnosno prisilnog zatvaranja nekih objekata (>Bellevue<, >Libertas<). Između 22 anketirane hotelske kuće, 11 ih je lani poboljšalo svoje učinke poslovanja u odnosu na prethodnu godinu, ali isto toliko ih je te učinke pogoršalo!
Dubrovačko-neretvanska županija sudjeluje s 11 posto u ukupnim hotelskim kapacitetima u Hrvatskoj, raspolaže s 20.358 hotelskih postelja, od kojih je najmanje 5950 u hotelima s četiri ili pet zvjezdica. Broj dolazaka lanjske je sezone, međutim, najjužnija županija u odnosu na godinu ranije pojačala za samo pet posto, a noćenja tek za jedan posto.
Broj noćenja u padu
Prosječna iskorištenost kapaciteta u 2007. godini bila je 42 posto ili 155 dana pune zauzetosti. Godinu ranije 156, a 2005. godine čak 168 dana. Lani je nastavljen pad noćenja s tržišta Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Irske, Mađarske, Italije...
Katarina Bulić, Vjesnik

10. lipnja 2008.
Rijeka turistima krije izložbu
Piše: Jasmin Đečević/EPEHA
Foto: FaH
Osim što nema promidžbenih materijala, u središtu grada nema ni plakata, reklama, pa ni letaka koji bi turiste uputili u Guvernerovu palaču
RIJEKA - Statua Apoksiomena, svjetski važan arheološki eksponat pronađen u lošinjskom akvatoriju o kojem su se godinama lomila koplja vezano uz njegov trajni smještaj, već je više od mjesec dana izložen u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja.
Međutim, ako ste jedan od brojnih gostiju koji često "bezglavo tumaraju" centrom grada i dođete u Turističko-informativni centar na Korzu taj podatak nećete dobiti.
Naime, u TIC-u nemaju nijedan jedini promotivni materijal vezan uz izložbu koja je izazvala velik interes ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu, pa je tako u Firenzi Apoksiomena vidjelo oko 80 tisuća ljudi. - Imali smo nešto letaka, ali je to podijeljeno.
Oni koji organiziraju izložbu trebali bi se potruditi da nam dostave materijale kako bi ih mogli distribuirati - odgovorili su nam u riječkoj Turističkoj zajednici.
Osim što nema promidžbenih materijala, u središtu grada nema niti plakata, reklama pa čak niti letaka kojima bi se riječke turiste obavijestilo da se u Guvernerovoj palači može pogledati svjetska atrakcija. U Pomorskom i povijesnom muzeju rekli su nam da je izložbu od njezina otvorenja pogledalo oko 3000 posjetitelja.
Ravnateljica muzeja Margita Cvijetinović-Starac kaže da su počeli s tiskanjem druge serije plakata koji će biti postavljeni po gradu, a dodatni kontakti bit će uspostavljeni i s turističkim agencijama.
Zaista je šteta da posjetitelji našega grada ne vide ovako jedinstven eksponat. Zašto da idu u Atenu i Rim vidjeti nešto što imamo i mi -  pita Cvijetinović-Starac. Jutarnji list

10. lipnja 2008.
Podolsko se govedo vratilo na pašnjake
Piše: Željko Mužević/EPEHA
Foto: Željko Mužević
Za projekt očuvanja podolca, ali i još dviju autohtonih vrsta, bori se Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodske županije
SLAVONSKI BROD/OPRISAVCI - Slavonsko podolsko govedo vratilo se na prisavske pašnjake na kojima je stotinama godina suvereno vladalo, a posljednjih desetljeća ustuknulo je pred nekim novim hibridima, izumirući, nestajući, skrivajući se po zabitima. Kako kažu stručnjaci, podolca je čak i FAO (UN-ova Agencija za hranu i poljoprivredu) klasificirao kao kritično ugroženu vrstu koja u cijeloj Hrvatskoj broji nešto manje od 100 goveda! Pojednostavljeno, postao je agzota, zanimljiv i za ZOO vrtove.
Još dvije zaštićene vrste
Posljednjih mjeseci novoosnovana Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije počela je provoditi projekt očuvanja biljnog i životinjskog svijeta. Ustanova koja upravlja sa sedam zaštićenih područja u županiji (istočni dio Lonjskog polja, prašuma Prašnik, Muški bunar, ribnjaci Jelas, krajobrazi Jelas polje, bara Dvorina i Gajna) odlučila je upravo na krajobrazu Gajna veličine 280 hektara, nedaleko od Oprisavaca, provesti projekt očuvanja prirode. - Ovaj projekt osigurava očuvanje kako podolca tako i dviju drugih autohtonih vrsta, posavskog konja i crne svinje, kao biološkog nasljeđa - kaže Marko Pavičić, upravitelj Javne ustanove.
Močvarna flora i fauna
Inače, Gajna je tipičan slavonski poplavni prisavski pašnjak obogaćen močvarnom florom i faunom, mrijestilište savskih riba i hranilište riba. Tu su još uvijek čorde krava koje se rijetko gdje mogu vidjeti. A upravo su te krave čuvarice Gajne i njenih osobitosti. No, u posljednje vrijeme njihov je broj drastično smanjen tako da dominaciju nad pašnjakom preuzimaju "uvozna" drvenasta biljka amfora. Dr. Šimo Beneš iz Brodskog ekološkog društva na ovom području radi već 19 godina pokušavajući očuvati Gajnu onakvom kakva je bila. ƒ
- Zajedno s mještanima sagradili smo: đeram, branu na lateralnom kanalu, čardak - kopiju čardaka iz 18. st., veliku staju za 20 podolaca, tri kobile posavca koje će biti dostupne i djeci s teškoćama u razvoju te slavonske crne svinje - kaže dr. Beneš. Na ovom području je i jedna od najvećih koncentracija hrvatskog ovčara, psa koji je prema caru Konstatinu VII. Porfirogenetu došao s Hrvatima s područja tadašnje Poljske.
Očuvanjem prirode bit će obogaćena i turistička ponuda, čijoj će atraktivnosti zasigurno pridonijeti i  gradnja davno zaboravljenih vodenica na Savi, kao i gradnja tzv. kopitnica - staza uz Savu kojom su konji svojedobno uzvodno vukli brodove. Očuvanju prirode dodatnu injekciju dao je i CARDS-ov projekt vrijedan 100.000 eura koji je ostvaren uz pomoć Brodskog ekološkog društva (BED).
Očuvanje prirode donijet će i bogatu turističku ponudu
Na Gajni je sagrađen đeram, brana na lateralnom kanalu, kopija čardaka te staja za 20 podolaca, tri kobile posavca koje će biti dostupne i djeci s teškoćama u razvoju te crne slavonske svinje. -Ovdje je i jedna od najvećih koncentracija hrvatskog ovčara, kaže dr. Beneš dodajući kako će očuvanjem prirode biti obogaćena i turistička ponuda.  Jutarnji list

10. lipnja 2008.
Oksitocin jamči vječnu ljubav
Piše: Tanja Rudež
Zagrepčanin Marko Košiček osvojio prvo mjesto na Festivalu znanosti u Cheltenhamu, inačici 'American Idola'
CHELTENHAM - Mladi Zagrepčanin Marko Košiček (24), znanstveni novak Instituta "Ruđer Bošković" (IRB) u Zagrebu, ovogodišnji je pobjednik Laboratorija slave (FameLab) na Festivalu znanosti u Cheltenhamu.
FameLab je znanstvena inačica "American Idola", a tijekom natjecanja mladi znanstvenici pokušavaju publici predstaviti neku znanstvenu temu na jednostavan i zabavan način. Svaka prezentacija traje tri minute, a odvija se bez upotrebe suvremenih pomagala poput filmova ili power-pointa. Pobjeđuje onaj tko osvoji najviše glasova žirija i publike.

Blokirane regije
- Govorio sam o biokemiji ljubavi, kako ona djeluje na mozak, odnosno koji su to procesi i molekule koji nas čine zaljubljenima - rekao je Marko Košiček koji je tijekom prezentacije koristio modele mozga i dviju molekula.
- Publici sam pokazao da su kod zaljubljenosti blokirane regije mozga koje su povezene s racionalnim razmišljanjem i kritičkim stavom prema drugima. Istodobno, regije vezane uz euforiju i osjećaj sreće su izrazito aktivne - rekao je Košiček, naglasivši da je uz pomoć modela dviju molekula objasnio zaljubljenost i ljubav. - Feniletilamin ili, u žargonu, molekula ljubavi važna je za kratkotrajne veze.
Oksitocin, peptidni hormon koji luči hipofiza, zadužen je za dugotrajnu ljubav, kako romantičnu, tako i ljubav majke i djeteta - objasnio je Košiček koji je pobijedio u konkurenciji mladih znanstvenika iz 10 zemalja. Drugo mjesto zauzela je predstavnica Srbije Tijana Prodanović, a treći je bio Britanac Nicholas Harrigan.

Lik i djelo pobjednika
Marko Košiček diplomirao je u rujnu 2007. kemiju na PMF-u, a od veljače ove godine radi kao znanstveni novak u Zavodu za molekularnu medicinu IRB-a. Hobi mu je sviranje gitare, a odlično pleše standardne i latinoameričke plesove. K tome, licencirani je turistički animator i amaterski se bavi kinematografijom. Jutarnji list

10. lipnja 2008.
Kip Gospe Sinjske na litici staroga Grada
Postavljanje kipa Gospe Sinjske na starom Gradu u Sinju
Foto: Toni Paštar
Na kamenoj litici staroga Grada po kojoj je, po predaji, u noći na 15. kolovoza 1715. godine hodala žena obasjana čudnim svjetlom i tako utjerala strah u kosti turskim osvajačima, a malobrojnim iscrpljenim braniteljima Sinja ulijevala veliku snagu i samopouzdanje, u ponedjeljak je postavljen kip Gospe Sinjske.
Brončani kip djelo je akademskoga kipara Jože Marinovića, visok je 2,5 metara i težak 500 kilograma. Postavljen je tako da Gospa ima pogled na najveći dio Sinja, ali i na prijevoj Vaganj preko kojega su prije 300 godina stizali otomanski ratnici. Kip je odljeven u zagrebačkoj ljevaonici Damira Ujevića koji ga je u ponedjeljak sa suradnicima ugradio na kamenu liticu staroga Grada. Gospin kip na Gradu postavilo je Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske, a sredstva su osigurali vjernici iz svih župa Cetinske krajine.
U ručnom prenošenju kipa do vrha Grada i njegovoj ugradnji pripomogli su VAD, DVD Sinj, Alkarska ergela, Cetina d.o.o., udruga Dječja alka Vučkovića, ragbi klub Sinj i Spegra d.o.o. iz Splita.
- Gospin kip blagoslovit ćemo 3. kolovoza, na Dan Alke. Tim činom označit ćemo otvaranje priprema proslave 300. godišnjice čudesne obrane Sinja, koju ćemo obilježiti 2015. godine. U okviru tih priprema radimo i Križni put od Kamička do Grada. Već smo postavili sedam postaja izljevenih u bronzi od isto toliko renomiranih hrvatskih kipara. I ostalih sedam postaja napravit će još sedam naših kipara. Kruna svemu je ovaj kip naše Gospe koji će trajno biti obasjan svjetlom nade i vjerom u neuništivost dobra - kaže fra Bože Vuleta, gvardijan sinjskog Franjevačkog samostana i Svetišta Gospe Sinjske. Slobodna Dalmacija

9. lipnja 2008.
Nadan Vidošević: Hrvatska će morati uvoziti radnu snagu
Piše: M. Šešo / EPEHA
Foto: Dragan Matić/CROPIX
ZAGREB - Hrvatska bez useljavanja neće moći riješiti problem nedostatka radne snage, mora početi razmišljati o strategiji imigracije, te je u budućnosti pretvoriti u dugoročnu useljeničku politiku.
Samo za vraćanje omjera zaposlenih i umirovljenika kakav je bio prije dvadeset godina, Hrvatskoj treba milijun radno aktivnih useljenika, a s negativnim posljedicama depopulacije u Hrvatskoj će se prvo susresti gospodarstvoť, kazao je Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) na konferenciji za novinare najavljujući međunarodnu konferencija 'Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva' koja će se održati 19. i 20. lipnja u Zagrebu.
Trenutno je u RH na privremenom ili stalnom boravku 31.160 stranaca, od čega je po 44,5 posto došlo zbog posla ili spajanja obitelji, podaci su koje je tom prilikom iznio Žarko Katić, pomoćnik ministra unutarnjih poslova. Većina stranaca, čak 63 posto, stigla je iz država bivše Jugoslavije osim iz Slovenije, a po brojnosti slijede Nijemci, Slovenci, Makedonci, Talijani, Kinezi, Austrijanci i Rusi.
Vlada je za ovu godinu predvidjela kvotu od 8.397 radnih dozvola strancima, najviše za brodogradnju, građevinarstvo te turizam i ugostiteljstvo, no poslodavci sve više traže strane radnike u sektorima prometa, zdravstva, znanosti i obrazovanja, te u informatici i kulturi.
Hrvatska od 1991. godine neprestano registrira negativno demografsko kretanje stanovništva koje je kulminiralo 2003. godine kada je zabilježeno 12.903 više umrlih nego rođenihť, upozorio je Roko Mišetić iz Instituta za migracije i narodnosti.
Dodao je i podatak da je stanovništvo Hrvatske od 1900. do 2001. godine povećano za milijun do 1,1 milijun stanovnika. Do 2050. godine imat ćemo isti broj stanovnika kao što je bio 1900. godine, no uz nastavak sadašnjeg trenda do 2050. godine stanovništvo će ponovno spasti na brojke iz 1900. godine.
Tada je, međutim, iznimno visok bio udio mladog i radno sposobnog stanovništva, dok će za pedeset godina od danas biti najviše umirovljenika, a prosječna starost živućih Hrvata biti znatno veća nego 150 godina ranije, istaknuo je Mišetić.
Glavne teme konferencije bit će demografske promjene i njihove posljedice za gospodarstvo, postojeće stanje i potrebe domaćeg tržišta rada, te iskustva zemalja u provedbi useljeničke politike, kao i rasprava o hrvatskoj useljeničkoj politici, najavila je Dunja Konjevod, potpredsjednica HGK za međunarodne odnose. Jutarnji list

9. lipnja 2008.
Turski han u Vrani za bogate turiste
Piše: Mišel Kalajžić/EPEHA
Koncept obnove hana Jusufa Maškovića razrađen je u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture
ZADAR - Han Jusufa Maškovića u Vrani najzapadnija je islamska svjetovna spomenička građevina u Europi, a njegovom cjelovitom obnovom i revitalizacijom, procijenjenom na 1,7 milijuna eura, han bi postao ono zbog čega je počela njegova gradnja davne 1644. godine - svratište i konačište u obliku ekskluzivnog kulturnopovijesnog spomenika.
Koncept obnove razrađen u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture kandidiran je za Regionalni program oživljavanja arhitektonskog i arheološkog nasljeđa koji provodi i financira Europska komisija.
Plan obnove i oživljavanja turskog hana u Vrani toliko im se svidio da je čak izrađena i izvedbena studija, ali sa dalje od toga za sada nije išlo. Obnova hana prvorazredna je šansa zapuštenog područja da zaigra na kartu turizma i promijeni svoju sudbinu zabačenog i beznačajnog poljoprivrednog područja bez izglednije budućnosti.
Misteriozni han, koji je počeo graditi Vranjanin Mašković u svojoj kratkoj karijeri, u tom bi projektu trebao postati ono što nije uspio Park prirode Vransko jezero - generator razvoja turizma i poduzetništva. 
U obnovljenom zdanju koje i sada, u ruševnom stanju, plijeni pozornost slučajnih prolaznika i turista bilo bi mjesta za urede Parka prirode Vransko jezero, turistički info punkt za cijelu regiju, ali i baza arheologa.
Uz to, han bi imao restoran i suvremeni "konak" za turiste i posjetitelje kojima bi se služila i prezentirala gastrotrpeza toga kraja i poljoprivredni proizvodi vranskoga bazena. U hanu bi se tako konačno noćilo, spavalo i jelo, što je bila davna vizionarska zamisao Jusufa Maškovića.

Ministarstvo ove godine odobrilo 100.000 kuna
Ministarstvo kulture odobrilo je ove godine 100.000 kn za izradu detaljnoga projekta obnove. Taj će novac biti dostavljen Općini Pakoštne koja mora naručiti projekt i dati ga izraditi, nakon čega bi se zaokružila i financijska podloga. Tek onda bi se moglo pristupiti obnovi hana. Han je danas u vrlo lošem stanju, veliki dio zidova sagrađen od klesanih blokova kamena statički je ugrožen. Jutarnji list

9. lipnja 2008.
Prodaje se ljetnikovac plemića Borellija
Cijena ljetnikovca Borelli kojom bi bili zadovoljni nasljednici je oko pet milijuna eura, s tim da bi kupac morao uložiti znatna sredstva u njegovu obnovu 
Piše Dijana Mijatović/EPEHA
Nasljednici posljednjeg zadarskog plemića koji je imao titulu "conte di Vrane" Igora Borellija, koji je u 82. godini umro prošle jeseni, prodaju ljetnikovac i zaštićenu park-šumu u Sv. Filipu i Jakovu. Iako se taj povijesni posjed, površine 10 tisuća metra četvornih, s kućom punom vrijednih umjetnina i antiknog namještaja, preko agencije Chonic prodaje punih osam mjeseci, u Sv. Filipu i Jakovu, mještani, kojima je taj ljetnikovac postao dio identiteta, jedva da su za to čuli.
Za prodaju ne zna ni jedini rođak u Zadru dr. Ivo Arneri, to više što nasljednici Borellija žive na tri strane svijeta. Supruga Igora Borellija Lisia je u Rimu, kćerka Vesna u Kanadi, a sin Andra živi u Australiji. Iznenađenje je to veće jer nije bilo riječi o prodaji imanja u kojem je Igor Borelli živio do posljednjeg dana i godinama prije budući da je ta obitelj nacionalizacijom izgubila vrijedne nekretnine u samom Zadru.
Marin Tironi / CROPIX
Plemićka obitelj Borelli, poznata po prokopu kanala kojim je Vransko jezero povezano s morem u Prosiki, dobila je sudskim sporom zbog Vrane veliki novac od kojeg su izgradili kuće na zadarskoj rivi. Od svega je ostao samo bivši hotel Zagreb, dok su ostale kuće srušene u bombardiranju Zadra. Igor Borelli je, kao i neki njegovi prethodnici, bio agronom po struci i otud arboretum oko kuće u Sv. Filipu i Jakovu koji je registriran kao kulturno dobro.
Park je projektiran 1902. godine, a kao takav nalazi se pod zaštitom županijske ustanove zaštićenih dijelova prirode, koju vodi Mirko Đinđić. Iako živi u Sv. Filipu i Jakovu, Đinđić također nije čuo za prodaju ljetnikovca. Međutim, iznenađen je oglasom u kojem se navodi kako je na sjevernoj strani moguća gradnja još dviju vila.
  - Park-šuma je pod zaštitom i tu nitko ništa ne može graditi. Nije mi poznato da je netko tražio da se skine zaštita, ističe Đinđić. Posjed Borellijevih prodaje se preko zadarske agencije Chonic u kojoj navode kako je za sada zanimanje inozemnih i domaćih potencijalnih kupaca na razini upita.
Kuća, površine 200 metara četvornih, s konobom i ateljeom je zapuštena, pa će budući kupac, a već su se, neslužbeno doznajemo, zanimali i kupci iz Južnoafričke Republike od kojih se navodno tražilo 15 milijuna eura, kao i neki ruski tajkuni, trebati uložiti u tu kuću izgrađenu u 19. stoljeću. No, cijena ljetnikovca Borelli kojom bi bili zadovoljni i nasljednici, zapravo je oko pet milijuna eura. Slobodna Dalmacija

9. lipnja 2008.
Svečano u Čilipima: stigli i Latinoamerikanci
Ado Buljubašić / CROPIX 
Na pistu Zračne luke Dubrovnik u Čilipima u subotu u 13.10 sati sletio je prvi airbus 320, zrakoplov španjolske aviokompanije "Iberia" na tek uspostavljenoj liniji Madrid - Dubrovnik. Prvi let će se pamtiti po dolasku 170 putnika od kojih je 20 bilo iz Puertorica, što je najbolja potvrda očekivanja španjolske kompanije kako će ta linija biti zračni most Hrvatske i zemalja Latinske Amerike, ali i 34 španjolske te više zračnih luka na četiri kontinenta na koja leti "Iberia". Očekuje se kako će ta kompanija u srcu sezone uspostaviti i liniju s Valencijom.
- Od 2003. do 2007. godine broj španjolskih putnika na Čilipima se povećao sa 16.150 na 60.800. "Iberia" će iz zračne luke Barajas u Madridu prvo letjeti dva, a od konca lipnja do 10. listopada tri puta tjedno - rekao je zamjenik direktora dubrovačke zračne luke Frano Luetić, da bi komercijalni direktor "Iberie" Manuel Lopez Colmenarejo ustvrdio da se prve godine očekuje promet od 14 tisuća putnika. Veleposlanik Španjolske u Hrvatskoj Manuel Salazar pohvalio je naše turističke radnike. Gosti su dočekani tradicionalnim "tratamantom", a svečanost su uveličali i veleposlanik RH u Španjolskoj Filip Vučak, direktori španjolskih turoperatora te direktor HTZ-a Niko Bulić, španjolska konzulica Ivana Burđelez i pročelnik Đuro Market.
Ahmet KALAJDŽIĆ/EPEHA, Slobodna Dalmacija

6. lipnja 2008.
Truszczynski: Realno je da Hrvatska završi pregovore do kraja 2009.
Pomoćnik direktora Direkcije Europske komisije za proširenje naglasio je da je Hrvatska lider među kandidatima i da je optimistički očekivati da će Hrvatska u punopravno članstvo biti primljena 2010., no prema njemu, realnije je da će se to dogoditi 2011. godine
BLED - Realno je očekivati da će Hrvatska završiti pregovore s Europskom unijom do kraja 2009 godine, no hrvatska Vlada mora pokazati kapacitet i do tada ispuniti još niz >domaćih zadaća< da bi se pregovori tehnički priveli kraju, rekao je u petak na Bledu za Vjesnik Jan Truszczynski, pomoćnik direktora Direkcije Europske komisije za proširenje.
Truszczynsky je na dvodnevnoj konferenciji Europskog centra za vodstvo, koja je po šesti put održana na Bledu, naglasio da je Hrvatska lider među kandidatima i da je optimistički očekivati da će Hrvatska u punopravno članstvo biti primljena 2010., no prema njemu, realnije je da će se to dogoditi 2011. godine.
Poljski diplomat, koji je bio u poljskom pregovaračkom timu s EU, rekao je da ne može precizirati kojim će se tempom nakon primanja Hrvatske odvijati proširenje Europske unije, no izrazio je nadu da će se i Turska u dogledno vrijeme, kada riješi neka pitanja pridružiti EU. Truszczynsky drži da je o ostalim zemljama jugoistočne Europe i eventualno Ukrajini prerano govoriti, a za očekivati je da će Europska unija o tome zauzeti stajalište nakon zasjedanja ove jeseni.
Emil Tedeschi, predsjednik Uprave i glavni direktor Atlantic grupe, govoreći na konferenciji pod naslovom >Scenariji vodstva za budućnost Europe<, istaknuo je kako Hrvatska doista želi biti dio Europske unije. Tedeschi je rekao kako je kupnja jedne njemačke tvrtke od strane Atlantic grupe isprva, kod nekih u Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj, izazvala šok, ali su ubrzo shvatili da i kompanije iz malih zemalja mogu >igrati< globalno.
Slovenski ministar za razvoj Žiga Turk rekao je da globalizacija prirodno vodi porastu natjecanja među regijama, što potiče kreativnost ljudi, no ukazao je da Europa treba biti vođa u brizi za ljude i njihov standard, zaštitu okoliša i brigu o milijardu najsiromašnijih na svijetu.
Konferenciju je organizirala Danica Purg, direktorica Poslovne škole Bled, a prisustvovalo joj je šezdesetak sudionika iz 20 zemalja, među ostalima i Milan Kučan, bivši slovenski predsjednik, Erhard Busek, posebni koordinator Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Europu te Goran Radman, direktor Microsofta za Jugoistočnu Europu.
Zlatko Herljević, Vjesnik

6. lipnja 2008.
Čak 350.000 najvatrenijih navijača odlazi na Euro
Istraživanje provedeno među muškarcima u dobi od 20 do 40 godina pokazalo je da za njih 60 posto vrijedi ona: što veći televizor, to bolji užitak praćenja utakmica
Prema istraživanju GfK - Centra za istraživanje tržišta Zagreb i Odjela za vanjsku trgovinu austrijskoga gospodarstva, čak 350.000 hrvatskih navijača željelo bi uživo bodriti "vatrene" za vrijeme Europskog prvenstva u nogometu u Austriji i Švicarskoj.
Povodom plasiranja nove Serije 6 Samsungovih LCD-televizora na hrvatsko tržište, Samsung, sponzor javnog praćenja Europskog nogometnog prvenstva na Trgu bana Jelačića i Bundeku u Zagrebu, proveo je i istraživanje o planovima hrvatskih građana za praćenje Eura 2008.
Rezultati istraživanja provedenog među muškarcima u dobi od 20 do 40 godina pokazali su da ih se 60 posto drži one: što veći televizor, to bolji užitak praćenja nogometnih utakmica. To je ujedno i razlog zbog kojeg će 50 posto anketiranih pratiti prvenstvo na trgovima ili u omiljenim kafićima, dok 33 posto ispitanika razmatra mogućnost kupnje novog ili dodatnog televizora.
Istraživanje je pokazalo da će samo 12 posto hrvatskih nogometnih fanova imati priliku bodriti "naše dečke" u Austriji, dok ostali još trebaju odlučiti gdje će pratiti utakmice. Samsung i Koncertna direkcija, kao organizator, pozvali su sve koji će od 7. do 29. lipnja biti u Zagrebu da budu na Trgu bana Jelačića ili Bundeku, gdje će s ostalim gorljivim navijačima moći gledati utakmice Europskog nogometnog prvenstva na otvorenome.
Davor Žagar, direktor Koncertne direkcije, dodao je kako se prijašnjih godina za praćenja prvenstva na Trgu okupilo najviše 15.000 ljudi. Ove ih se godine očekuje isto toliko, ako ne i više. Ostali će pak u brojnim kafićima koji su se opskrbili velikim LCD-televizorima, uz litre i litre piva, navijati za "vatrene".
Martina Pauček Šljivak, Vjesnik

6. lipnja 2008.
Hrvatski navijači oprez: 0,5 promila alkohola - kazna 2 tisuće eura!
Damjan Tadić /CROPIX/               
U naseljenim mjestima uobičajena je brzina vožnje 50 km/h. No, u Bad Tatzmannsodrfu, čim se prijeđe žljeznička pruga, znak zabrane smanjuje dopuštenu brzinu na 30 km/h.
Gradić je pun penzionera, domaćih i turista, a moderni automobili imaju sve tiše motore, pa je sve podređeno odlaganju neugodnih iznenađenja i sigurnosti žitelja i gostiju. A da bi vozači poštivali pravila, ulicama vrlo vidljivo patroliraju policajci.
Na strateškim točkama oko Avite i Arene za trening postavljena su policijska stražarska mjesta, a čim padne noć ulicama kruže po dva policijska automobila, dok je treći parkiran ispred Avite.
Domaćini su nekoliko puta napomenuli da upozorimo posjetitelje iz Hrvatske: pogrešno skretanje i parkiranje moći će se tolerirati, ali prebrza vožnja ili vožnja s više od 0,5 promila alkohola u krvi kažnjavat će se rigozorzno: 2000 eura! Masovniji dolazak Hrvata u Bad Tatzmannsdorf očekuje se od 9. lipnja.
Nikola Lipovac / Jutarnji list

6. lipnja 2008.
Kvadrat gradskog stana vrijedi oko 1640 eura
U prošloj i ovoj godini Ministarstva financija procijenilo je tržišnu vrijednost 1757 gradskih stanova na više od milijardu kuna
Grad Zagreb trenutno posjeduje 8269 stanova i 3856 poslovnih prostora. Zbog postupaka denacionalizacije i prodaje u posljednje tri godine Grad je ostao bez 918 stanova i 540 poslovnih prostora, ali i kupio 151 stan. Dio je to izvješća o stanju gradske imovine koje je Ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada dao na traženje skupštinske zastupnice HNS-a Alenke Košiše Čičin Šain.
U prošloj i ovoj godini Ministarstva financija procijenilo je tržišnu vrijednost 1757 gradskih stanova na više od milijardu kuna, a prosječna vrijednost kvadrata stana je 11.952 kune.
Vezano za pravne poslove, pročelnica Zeković izdvojila je ugovore kojima je Grad postao vlasnik nekretnina potrebnih za izgradnju kapitalnih gradskih projekata. Tu se našla kupnja kompleksa Badel za 19,5 milijuna eura, kao i 75 milijuna kuna vrijedan ugovor s Klarom Zagreb.
Što se tiče neizgrađenog građevinskog zemljišta, Grad tih 675 metara četvornih daje u zakup građanima za razne namjene.
Kako ističe pročelnica Zeković, najveći problem kod popisa gradske imovine predstavlja brisanje društvenog vlasništva uknjižaba Grada Zagreba kao vlasnika. >Grad Zagreb je podnio zahtjev za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama površine 13.660.000 četvornih metara zemljišta, a sudovi su dosad riješili tek trećinu<, piše u zaključku izvješća.
Petra Kostanjšak, Vjesnik

5. lipnja 2008.
Sporni pravilnik ipak će se u praksi korigirati
Građani EU-a mogu s hranom na Jadran
Isti takav pravilnik o zabrani unošenja hrane vrijedi i u EU-u, ali se ne primjenjuje unutar njegovih granica, nego samo za one koji dolaze izvan EU-a, pa će tako biti i u Hrvatskoj 
Piše Ružica MIKAČIĆ
Ivo RAVLIĆ/CROPIX
Sporni Pravilnik o unošenju proizvoda životinjskog porijekla u Hrvatsku neće se do daljnjega primjenjivati na građane zemalja Europske unije u predstojećem razdoblju dok traju konzultacije oko njegove provedbe u Hrvatskoj!
Iako će konačna odluka o načinu primjene Pravilnika koji je već na snazi tek biti donesena nakon konzulatacija dvaju ministarstva, dobro obaviješteni krugovi kažu kako će se raditi o "poštedi" turista iz EU-a.

Navala storniranja
Dakle, medijska i turistička galama koju su pokrenuli prije nekoliko dana Česi kada je 1. lipnja počela primjena Pravilnika kojim im se brani unošenje namirnica od mesa i mlijeka u Hrvatsku, urodila je plodom utoliko što će i Česi kao članovi Europske unije biti oslobođeni posebnih ograničenja koja će, kako saznajemo, vrijediti samo za turiste iz zemalja izvan Europske unije.
Nes(p)retno i u krivo vrijeme (na početku sezone) donesen Pravilnik Ministarstva poljoprivrede o uvjetima unošenja proizvoda životinjskog porijekla u osobnoj prtljazi putnika, kojim se od prvog dana lipnja ove godine u Hrvatsku ne smije unijeti meso ni mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi ako ih ne prati potvrda Veterinarske inspekcije, kao što to traži i EU, izazvala je buru negodovanja u Češkoj i djelomično Slovačkoj.
Naime, tamošnji su se turisti, skloni boravku u privatnom smještaju i kampovima u Dalmaciji, osjetili pogođenima restrikcijama koje im se određuju prema količini namirnica koje će imati u prtljažniku automobila ili autobusa kojim dolaze na Jadran. Da stvari baš i nisu bezazlene, svjedočili su turoperatori i agencije iz Češke, ali i privatni iznajmljivači iz Dalmacije, kojima su svakodnevno počela stizati storniranja dolazaka na odmor u Hrvatsku ove godine. Isti takav pravilnik vrijedi i u Europskoj uniji, ali se ne primjenjuje unutar njezinih granica, nego samo za one koji dolaze izvan EU-a.
Tako bi se Česi, kojima je taj hrvatsko-europski pravilnik najviše zasmetao, i ovoga ljeta trebali u Hrvatskoj osjećati "kao doma", jer ih, saznajemo iz dobro obaviještenih krugova u državi, doista nitko neće maltretirati, prekopavajući po prtljažniku u potrazi sa - sendvičem sa salamom. Količine za koje se pretpostavlja da ih pojedinac može konzumirati dozvoljene su i na granicama EU-a, pa će tako biti za građane EU-a u Hrvatskoj.

Diplomatski razgovori
Nakon što je ministar turizma Damir Bajs tražio od kolege Božidara Pankretića, ministra poljoprivrede, da odgodi primjenu Pravilnika za zimu, intenzivne konzultacije o tome još uvijek traju, a razgovaralo se, saznajemo, i na diplomatskoj razini. Slobodna Dalmacija

5. lipnja 2008.
U šest mjeseci na Kaptolu 2077 turističkih grupa
Odlični turistički rezultati ove godine. Zagreb je u usporedbi s ostalim turističkim zajednicama u Hrvatskoj najjači u dolascima i noćenjima, naglasio je dogradonačelnik Ivo Jelušić i predsjednik TZGZ-a
U Zagrebu se smještajni kapacitet u 2007. povećao za tri posto i premašen je broj od milijun turista, istaknuto je u srijedu na 2. sjednici Skupštine Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ) u hotelu International.
>Lani smo imali 13 posto više dolazaka gostiju i 10 posto više noćenja nego 2006., što su odlični rezultati<, istaknuo je Ivo Jelušić, dogradonačelnik Zagreba i predsjednik TZGZ-a.
Direktorica TZGZ-a Amelia Tomašević objasnila je da su u 2007. ostvarili veće prihode, nego što su planirali te da su ostatak novca prenijeli u rezervu za ovu godinu. Jelušić je dodao kako će im to sigurno dobro doći budući da su sad podstanari. Naime, prostorije na Kaptolu u kojima je smješten Turistička zajednica vraćene su Crkvi.
Direktorica je iznijela i mnoštvo podataka vezanih za rad TZGZ-a. Tako je lani Zagreb posjetilo 198 novinara iz 17 zemalja, a od toga ih je 26 bilo iz SAD-a. >Važno je reći da smo od travnja do listopada 2007. na Kaptolu zabilježili dolazak 2077 turističkih grupa, dok ih je u istom razdoblju 2006. bilo 1245<, rekla je Tomašević.
U prva četiri mjeseca ove godine Zagreb je imao 11 posto više dolazaka i 13 posto više noćenja. >Zagreb je opet pokazao da je u usporedbi s ostalim turističkim zajednicama u Hrvatskoj najjači u dolascima i noćenjima te ujedno ostvario najveći porast<, naglasio je Jelušić.
Na kraju sjednice neke su turističke agencije uputile kritike TZGZ-u zbog loše posjećenosti Sajma turizma >CroTour< koji se održao u svibnju na Zagrebačkom velesajmu. Za to su okrivili loše vrijeme održavanja Sajma jer se, kažu, turistički sajmovi održavaju ranije. Predsjednik TZGZ-a Ivo Jelušić na to je samo dodao da se o tome treba razgovarati prije održavanja >CroToura<.
Martina Pauček Šljivak, Vjesnik

5. lipnja 2008.
Loša turistička strategija dovodi do devastacije prirodnih ljepota
Na području Šibenika pokrenut projekt 'Doprinos održivom razvoju obale i otoka' koji spaja i educira lokalnu upravu i zajednicu
Održivi razvoj turizma obično se aktualizira ususret turističkoj sezoni, odnosno pitanje kako uskladiti porast broja gostiju, doći do višeg profita i pritom očuvati prirodne resurse i kulturnu baštinu za buduće generacije.
Zoran Klarić Takav razvoj, prema definiciji Svjetske turističke organizacije, podrazumijeva upravljanje resursima tako da se udovolji osnovnim ekonomskim, socijalnim i estetskim zahtjevima uz istodobno očuvanje kulturnog integriteta, osnovnih ekoloških procesa i biološke raznolikosti. Svakom masovnijom pojavom ljudi, koja ljeti eskalira i u hrvatskim turističkim destinacijama, dolazi se do problema s odlaganjem otpada, kanalizacijom, smještajem, prometom i kontinuirano oštećuje samu atrakciju - okoliš. Svjedoci smo toga. Loša razvojna strategija turizma može tako dovesti do nepovratne devastacije prirodnih i kulturnih bogatstava poput sječe šuma zbog razvoja infrastrukture i gradnje smještajnih kapaciteta, onečišćenje okoliša, devastacija obale i sličnog, što u konačnici ugrožava i sam turizam. Zato je na području Šibensko-kninske županije u zamahu projekt "Doprinos održivom razvoju obale i otoka Šibensko-kninske županije", koji na tu temu spaja i educira regionalne i lokalne jedinice samouprave te turističke zajednice, nadležne upravne administrativne jedinice, pružatelje turističkih usluga i građane. Kao jedan od modela kojim se može pridonijeti održivom razvoju u turizmu i primjenjiv je i na ostale turističke regije, predstavljen je u srijedu u Zagrebu. Projekt vrijedan pola milijuna eura provodi se od lipnja 2007. godine, trajat će do konca 2009. godine i gotovo u cijelosti ga financira Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske. Nositelj projekta je Wageningen University and Research Center-Alterra Research Institute iz Nizozemske, REC Hrvatska i Institut za turizam partneri su u projektu, a lokalni koordinator ekološka udruga Argonauta iz Murtera koja sudjeluje u projektima vezanima za zaštitu biljnih i životinjskih vrsta jadranskoga mora te projektima očuvanja i zaštite kulturne baštine.
Martina Markov Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta, unaprjeđenje procesa planiranja te jačanje svijesti o održivom razvoju priobalnog i otočnog područja toga kraja. "Osnovali smo Edukacijski centar za održivi razvoj obale i otoka Šibensko-kninske županije na Murteru u kojem se već provode edukacijski programi za učenike osnovnih škola. Od 15.lipnja biti će otvoren i za posjetitelje koji će osim sudjelovanja u tematskim programima moći pogledati izložbe, malu morsku zbirku i akvarij. Osnovali smo i neformalnu mrežu lokalnih dionika za održivost otoka u kojoj su predstavnici lokalnih i županijskih tijela, predstavnici NP Kornati, poduzetnici, udruge, turističke zajednice i zainteresirani pojedinci, a u planu je i formalizacija mreže s ciljem da razvojni planovi idu u smjeru održivog razvoja", kaže mr. sc. Martina Markov Podvinski, predsjednica udruge Argonauta. Među fokusima im je Kornatsko otočje koje u sezoni posjeti i po 150.000 gostiju pa aktivno promoviraju zaštitu njegove biološke raznolikosti. Počeli su u s akcijama čišćenja podmorja od otpada, potom organizirali predavanja za ronioce i djecu, a bore se i za zabranu sidrenja u morskim zaštićenim područjima. Bave se i sistematskim istraživanjima podmorja. "Briga o zaštiti okoliša prioritet je zbog kvalitete života, ali i nužan preduvjet za ulazak u Europsku uniju. Zato je REC inicijator i čitavog niza aktivnosti s ciljem usklađivanja nacionalnog zakonodavstva i priprema za primjenu okolišnog zakonodavstva EU", kaže Irena Brnada, direktorica REC Hrvatska, koji godišnje za razne projekte utroše 500 do 700 tisuća eura.

Uloga ministarstva
"Održivi razvoj polazna je osnova strategije razvoja hrvatskog turizma, a ističe se kao jedina opcija razvoja i u većini planskih dokumenata na lokalnoj razini, no sve je samo deklarativno. U EU zbog visokih kazni zagađenja i devastacija gotovo da nema, ali u nas još prolazi "plati i zagađuj", smatra prof. dr. sc. Zoran Klarić, dekan Zagrebačke škole za menadžment i viši znanstveni suradniku Institutu za turizam Zagreb koji razlog vidi u neravnopravnom položaju turizma u odnosu na druge grane poput vodoprivrede, elektroprivrede, rudarstva i šumarstva. Klarić, koji također radi na projektu, drži kako bi turizam trebao imati sredstva i pravo zaštititi prirodne i društvene turističke atrakcije, kao svoj osnovni razvojni resurs, od uništavanja i neracionalnog korištenja drugih sektora i u tome vidi važnu ulogu resornih ministarstava, organizacija i institucija, gospodarskih subjekata, ali i obrazovnih institucija. Eleonora Dukovac, Poslovni dnevnik

5. lipnja 2008.
TVRDNJE ININOG STRUČNJAKA:
Zoran Krilov: U Hrvatskoj nafte ima kao u Kuvajtu
Ima li u Hrvatskoj bogatih nalazišta nafte kako tvrdi profesor Krilov / CROPIX
Nakon izjave dekana Tehnološko-rudarskog fakulteta u Tuzli dr. Abdulaha Bašića da Hercegovina leži na nafti, što je ocijenjeno neozbiljnom tvrdnjom, odgovor stiže i sa hrvatske strane.
- Hrvatska je potencijalno neizmjerno bogata zemlja. Od Karlovca, odnosno južno od Save duž Dinarida pa sve do Sicilije proteže se bazen koji pripada tipu najbogatijih i najizdašnijih ležišta nafte, poput onoga na kojemu je Kuvajt - kaže prof. dr. Zoran Krilov, savjetnik direktora Sektora za razvoj u Ini i izvanredni profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, iza kojega je 35 godina istraživačkog rada.
To je izrekao u Dubrovniku u raspravi pedesetak stručnjaka iz zemlje i svijeta, među kojima su bili predstavnici Ina Naftaplina, srbijanskog NIS Naftagasa, mađarskog MOL-a, Hayama iz Sirije i drugih kompanija.
- No, da bi se do tog naftnog bogatstva došlo, potrebna su milijunska ulaganja koja su usto i vrlo rizična. Za samo jednu bušotinu treba osigurati do 50 milijuna dolara, a šansa da se upravo na tome mjestu, a ne 500 metara dalje, pronađe nafta je samo 10 posto - kaže dr. Krilov koji tvrdnje bosanskohercegovačkog kolege svrstava u isti rang s otkrićem piramida u Bosni.
Hrvatska godišnje proizvede milijun tona nafte, a Albanija iz bazena duž obale crpi naftu u količinama većim od ukupne proizvodnje Hrvatske.
O. Gustin Čuljak / EPEHA, Slobodna Dalmacija

4. lipnja 2008.
DIVLJAČKI PRETUČENI NOVINAR 'JUTARNJEG LISTA'
Miljuš: Ubili bi me da nisu priskočili susjedi
Napali su me s leđa, a nakon što sam se onesvijestio, od susjeda supružnika, koji su mi priskočili u pomoć, saznao sam kako sam dobio još nekoliko udaraca, kaže Miljuš, koji je uvjeren da iza napada stoje profesionalci 
PIŠE IGOR DOŠEN
snimili Goran Mehkek
Damjan Tadić / Cropix
Dušan Miljuš se nada brzom izlasku iz bolnice
Novinar Jutarnjeg lista Dušan Miljuš (47) u ponedjeljak u 20.10 sati premlaćen je ispred zgrade u kojoj stanuje na Remetinečkoj cesti, na području Novog Zagreba, kada je parkirao svoj automobil i uputio se kući. U tom je trenutku dobio snažan udarac u glavu, od čega je pao na tlo i izgubio svijest.
Kolima Hitne pomoći prevezen je u KBC Zagreb, gdje je zadržan na liječenju. Utvrđeno je da ima potres mozga i prijelom lijeve ruke. Prema izjavama nekih svjedoka, radilo se o dvojici napadača, maskiranih motorističkim kacigama.
U PU zagrebačkoj napominju kako intenzivno rade na rasvjetljavanju ovog slučaja te kako ovakve događaje nije lako razriješiti zbog nedostatka materijalnih dokaza. Podsjetili su kako su, ipak, pronašli napadača na Željka Malnara.
Saznajemo da će na obavijesni razgovor u policiju biti pozvano više osoba. Kolegu Miljuša posjetili smo u bolnici te nam je ispričao kako napadače nije vidio, jer su mu prišli s leđa. Prvi udarac je dobio u desno uho, a onda je podigao lijevu ruku kako bi se zaštitio, po kojoj su mu napadači zadali dva udarca.
Pao je na leđa i ne sjeća se što je dalje bilo, a od dvoje susjeda supružnika, koji su mu priskočili u pomoć, poslije je čuo kako je dobio još nekoliko udaraca.
- Ko zna koliko bi me napadači batinali da nisu vidjeli susjede i pobjegli. U nesvijesti sam bio oko minutu, a kad sam došao sebi, vidio sam da krvarim iz uha, a susjeda me pokušala pridići, no rekao sam joj kako je bolje da ležim.
Susjedi su pozvali Hitnu pomoć i policiju, koji su zaista brzo došli na mjesto događaja - istaknuo je Miljuš. Dodao je kako je čuo da je bio napadnut željeznim šipkama, s vijcima na kraju. - Da su me pogodili u sljepoočnicu, mogao sam i puno gore proći. Nadam se da ću se brzo oporaviti i uskoro otići doma - naglasio je Miljuš.

Vraćanje filma
Potom je, "vraćajući film", kazao kako je prije napada bio u teretani, po izlasku je na parkiralištu primijetio dvojicu motociklista koji su gledali u njegovu pravcu, a onda su odjurili. Nije im pridavao pozornost i mirno se automobilom odvezao kući. No kad je čuo da su napadači imali na glavama motorističke kacige, pomislio je kako su to možda bili oni.
Miljuš ističe da ne zna na koga bi posumnjao u vezi ovog slučaja, a napominje kako iza svega očito stoje profesionalci. Dok smo razgovarali s njim, pacijent koji u sobi leži na krevetu do njega na radiju je slušao vijesti u kojima je bilo riječi o napadu. Bilo je govora i o tome kako Miljuš do sada policiji nije prijavio prijetnje.
Duško je to kratko prokomentirao: A što ću prijavljivati... U svojoj dugogodišnjoj novinarskoj karijeri dobio je dosta prijetnji, na koje se nije pretjerano osvrtao. Prisjetimo se i kako ga je ne tako davno pravomoćno osuđeni ubojica Zdravko Šiškić izvrijeđao pred drugim novinarima i policajcem u civilu. Kad se Miljuš obratio tom policajcu, ovaj je samo kratko uzvratio kako nema ništa s tim, jer se uvrede gone po privatnoj tužbi.
U vrijeme dok smo razgovarali s Miljušem mobitel mu je često zvonio, a u posjet su mu pristigli brojni prijatelji, kolege iz svih medija, rođaci..., dajući mu podršku. Novinari crne kronike ističu kako će vršiti pritisak na policiju dok god se ne pronađu napadači na Miljuša, kao i nalogodavci.

Tko je Berislav Rončević?
Ministri su čuđenje u svijetu. Nakon što je pretučen jedan od rijetkih novinara koji u ovoj zemlji ozbiljno pišu o mafiji i organiziranom kriminalu, ministar policije lucidno je upitao njegove kolege: A tko je to Dušan Miljuš?
Činovnik koji je u dva mandata za sobom ostavio trag tanji od puža balavca smatra, valjda, kako živi u državi gdje samo političari imaju pravo biti poznati. Zašto se zamarati nekakvim kriminalom i medijskim mazohistima koji se njime bave ako se može uživati u slavi plešući oko štange ili spuštajući se kajakom niz brzake Cetine?

Taj Miljuš, ili kako se već zove, samo je dobio ono što je tražio. Nemiješanje u vlastiti posao - a ministar policije živ je i posve zdrav primjer - glavni je uvjet za sreću u zemlji Hrvata.
Za cjelovit dojam ipak ćemo se javno zapitati: A tko je to Berislav Rončević? Od tavorenja u Našicama spasio ga je čuveni humanist Branimir Glavaš, na čiju je preporuku 2003. godine imenovan ministrom obrane.
Prva Rončevićeva izjava za javnost - "Sve što sam postigao mogu zahvaliti samo Branimiru" - ušla je u antologiju domaćeg političkog udvorništva, koje je i nakon Glavaševa izlaska iz HDZ-a jednako ostalo glavna referencija za svaku javnu funkciju. Kadrovski rasadnik od samih je temelja postavljen tako da honorira poslušnost i demagogiju, a kažnjava znanje i kompetenciju.
Čuditi se da u takvom sustavu profesionalci stradaju, a kriminalci postaju gospodari kaosa, isto je što i očekivati od ministra Primorca da nadmaši Ivana Đikića u kakvom znanstvenom otkriću.
Davor Krile / EPEHA

Pokušaj ubojstva
Predstavnici medija su na tiskovnoj konferenciji u PU zagrebačkoj postavili konkretan upit hoće li na obavijesni razgovor biti pozvani Trpimir Jandrek, Zdravko Šiškić, Nikica Jelavić, obitelj Hrvoja Petrača..., no u policiji nisu željeli govoriti o imenima.
Za sada ovaj događaj vode kao kazneno djelo nanošenja teške tjelesne ozljede, no za očekivati je da to bude prekvalificirano u pokušaj ubojstva.

Prijeteći oglas
Na novinarski upit je li što bilo poduzeto u povodu plaćenog oglasa obitelji pokojnog Davora Zečevića, koja je reagirala na neke Miljuševe navode, a koji je bio objavljen na stranici s osmrtnicama jednog dnevnog lista, u policiji ističu kako u tom slučaju nisu utvrdili postojanje kaznenog djela te da su predmet proslijedili Državnom odvjetništvu. Slobodna Dalmacija

4. lipnja 2008.
Tržišta osobnih računala u regiji
U Hrvatskoj do travnja prodano 83.179 računala
Na tržištima osobnih računala u tri zemlje u regiji: Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, u prvom tromjesečju 2008. prodano je ukupno 220.251 osobno računo ili 42 posto više nego li u istom kvartalu 2007. Zbirni su to podaci iz odvojenih kvartalnih istraživanja  tržišta osobnih računala u te tri zemlje koje je provela analitička tvrtka IDC Adriatics.
Najveći rast broja isporučenih PC-a u prvom kvartalu 2008. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zabilježen je u Srbiji, za 78 posto. Na tom je tržištu ujedno prodan i najveći broj računala od tri promatrane zemlje. Istodobno, u Hrvatskoj prodaja računala porasla je za 45 posto, dok je tržište u Sloveniiji iskazalo pad od 10 posto. U Hrvatskoj i Srbiji najdinamičniji segment PC tržišta bio je segment prijenosnika (notebooks), čiji je rast bio znatno viši od povećanja obujma ukupnog tržišta.
U Hrvatskoj je u prvom tromjesečju 2008. isporučeno 83.179 osobnih računala ili čak 45 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, pokazuju rezultati kvartalnog istraživanja tvrtke IDC Adriatics. Prodaja računala  je iznimno porasla u segmentima prijenosnika, dok su stolna računala i poslužitelji iskazali približno jednak rast. Isporučena su 42.265 notebook-a uz rekordno povećanje od čak 93 posto, dok je brojka od 39.149 prodanih stolnih računala obilježena skokom od 16 posto. Tržište x86 poslužitelja poraslo je 18 posto, uz ukupnu isporuku 1.765 jedinica.Prodajni rezultati u segmentu prijenosnika povezani su uz snažnu potražnju u sektoru maloprodaje. 
Javni natječaji u sektorima telekomunikacija, komunalnih službi, bankarstva, državne administracije i  industrijske proizvodnje uzroci su rasta plasmana stolnih računala i prijenosnika na domaćem PC tržištu.Gledano po udjelima prema tipu, najveći dio tržišta u Hrvatskoj preuzeli su prijenosnici, čiji udio u ukupnim isporukama iznosi 51 posto. Udio stolnih računala pao je na 47 posto tržišta. Tržišni udio x86 poslužitelja iznosio je nešto više od 2 posto.
Vodeći isporučitelj računala na hrvatskom tržištu u prvom kvartalu 2008. bio je HP, drugu poziciju zauzela je M San Grupa, dok je na trećem mjestu Acer. (IDC Adriatics) LiderPress

4. lipnja 2008.
Hrvatska po količini voda peta u Europi, 42. u svijetu
Piše: Marijan Džambo/EPEHA
Foto: Danijel Soldo / Cropix
ŠIBENIK - Hrvatska hvata posljednji vlak kako bi zaštitila neprocjenjivo vrijedne resurse slatkih i pitkih voda koje joj već sutra, sačuva li ih, mogu priskrbiti status svjetske velesile.
Premrežena izvorištima i rijekama dvaju velikih europskih slivova, crnomorskog i jadranskog, Hrvatska se danas, iako mala zemlja, po količini voda smjestila na petom mjestu u Europi te 42. u svijetu.
Što se, pak, tiče onog najbitnijeg, kvalitete, među 188 zemalja naša je zemlja 48. Rečeno je to jučer na skupu u Šibeniku na kojem se tematski razgovaralo o gospodarenju vodama na lokalnoj i regionalnoj razini te usklađivanju domaćeg zakonodavstva i prakse sa zahtjevima Europske Unije.
U organizaciji Regionalnog centra za zaštitu okoliša za srednju i istočnu Europu te uz potporu Federalnog ministarstva okoliša, zaštite prirode i nuklearne sigurnosti Njemačke i tamošnje Agencije zaštite okoliša, Europske komisije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH, 40-ak sudionika iz Hrvatske te Njemačke i Latvije raspravljalo je o europskim direktivama u toj oblasti s kojima se Hrvatska mora hitno uskladiti kako bi uhvatila korak s Europom. Posebno su dragocjena bila iskustva Latvije i Baltičkog fonda za okoliš koje je sudionicima skupa prenijela Ingrid Bremere.
- Trebat će nam i vremena, i novca da to učinimo. Ne bih rekla da nam manjka kadrova. Međutim, potrebno je cijeli sustav ustrojiti kako bi bio efikasan i omogućio potpun monitoring nad tim neprocjenjivim bogatstvom. U Hrvatskoj je uspostavljen monitoring za kakvoću površinskih voda, ali ne i za podzemne vode.
Uz to, do sada su se podaci o stanju slatkih i pitkih voda čuvali gotovo kao tajna. Takvo što europska praksa, koju ćemo i mi uskoro morati prihvatiti, uopće ne poznaje. To je jedina garancija za to da zaštitimo našu vodu -  hrvatsku 'naftu', rekla nam je Dalia Matijević iz Regionalnog centra za zaštitu okoliša za srednju i istočnu Europu.

Svaki četvrti stanovnik još nema vodovod
U Hrvatskoj je 80 posto stanovnika priključeno na javni vodoopskrbni sustav. Zabrinjava, međutim,  to što se svaki četvrti stanovnik u Hrvatskoj koristi vodom iz lokalnih vodovoda, bunara i cisterni.  Jutarnji list

4. lipnja 2008.
Šibenik: masline liječe ratne rane
Ako se može u posljednje vrijeme pozdraviti neki potez Vlade RH, onda je to milijun kuna koje je odobrila za uređenje maslinika Udruge branitelja oboljelih od PTSP-a Šibensko-kninske županije u pirovačkom zaleđu.
Kako je to naglasila potpredsjednica Vlade i ministrica branitelja Jadranka Kosor na Skupštini održanoj u dvorani crkve sv. Antuna Padovanskog na Šubićevcu, upravo zahvaljujući dobrom i organiziranom radu ove udruge, na čelu s predsjednikom Brankom Smrčekom, u Šibensko-kninskoj županiji nije zabilježen ni jedan suicid branitelja Domovinskog rata. To je najbolji pokazatelj kako se radnom terapijom branitelja i članova njihovih obitelji u svom masliniku može uspješno boriti protiv opake bolesti kao što je PTSP.
- Zahvaljujući Županiji i Gradu Šibeniku, uredili smo svoje prostorije u Crnici. Jedina smo braniteljska udruga koja svakodnevno od ranih jutarnjih sati primamo na razgovore svoje članove te im savjetima pomažemo u rješavanju njihovih problema - kaže Branko Smrček, predsjednik Udruge, koja ima 276 redovitih i aktivnih članova, a koji funkciju predsjednika obnaša na volonterskoj osnovi. Ovaj pričuvni bojnik Hrvatske vojske u mirovini prisjeća se osnivanja udruge prije osam godina, te početka radne terapije članova u masliniku koji im je darovao Pirovčanin Šime Sladić.
- Bilo je to zapušteno zemljište sa 76 starih maslina. Intenzivnim radom članova Udruge obnovili smo ih, te zasadili još 125 mladih maslina. Uredili smo put do maslinika, a posebno smo ponosni na ulje koje je proteklih nekoliko godina redovito dobivalo zlatne i srebrne medalje na smotrama maslinara - veli Smrček. Novac koji je dala Vlada, dodao je, utrošit će se za izgradnju gospodarskog objekta u "srcu maslinika" i za sustav navodnjavanja, jer je na 24 metra dubine pronađen izvor pitke vode. Ante Baranić /EPEHA, Slobodna Dalmacija

4. lipnja 2008.
Bivša žena saudijskog šeika Šibenčanima povjerila remont jedrilice Phocea
Šibenski poduzetnik Goran Prgin teško da je mogao poželjeti bolju svjetsku promociju svojega remontnog brodogradilišta i nautičkog carstva od najave planetarno poznate Moune Ayoub, princeze od Libanona da će svoju jahtu Phocea, koja je sve do 2006. godine (kad je porinut "Maltese Falcon"(malteški sokol) Toma Perkinsa) bila najveća ploveća jedrilica na svijetu, remontirati u njegovu brodogradilištu u Mandalini.
Teško je uopće reći tko je poznatiji, jedrilica Phocea ili njena vlasnica Mouna. Jedrilica je izgrađena u Toulonskom brodogradilištu 1976. godine za popularnog Alana Colasasa s ciljem da pobijedi na "Observer Single-Handed Trans Atlantic" utrci. Što je naumio, Colasas je i ostvario.
Jedrilica je oborila sve dotadašnje rekorde postigavši brzinu od 30 čvorova i prešavši Atlantik za samo osam dana, tri sata i 29 minuta. U srpnju 1997, Phoceu je kupila Mouna Ayoub za 5.56 milijuna eura, a za njeno preuređivanje u luksuznu jahtu u poznatom njemačkom brodogradilištu za luksuzne brodove "Lurssen" dala još 18,25 milijuna eura.

Mouna i jedan od njenih brojnih dijamanata
Mouna je, navodno, jedrilicu kupila prodavši jedan od dijamanata kojeg je dobila od bivšeg muža kao dio brakorazvodne otpremnine. Iako je zadržala svoj nepromjenjivi identitet, Phocea je, po želji nove vlasnice, doživjela velike promjene u interijeru i eksterijeru.
Nasser Al-Rashid, Mounin bivši muž, djelomično je sam financirao preuređenje jedrilice bivše supruge. Prodao je 112 karatni (22.4 grama) rekordno žuti dijamant nazvan po njenom imenu "The Mouna"- kao dio razvodne odštete, te Bulgari ogrlice (2 milijuna eura). Poslije svega, Phocea se našla na navozu u Mandalini kojoj pristup vlasnici NCP-a brižljivo priječe štiteći, kako kažu, interese svojeg iznimno važnog klijenta. Zbog toga je, unatoč našim molbama, otpala bilo kakva posjeta toj jedrilici ljepotici. Zabranjeno nam je i njeno snimanje, te uskraćeni bilo kakvi podaci o tome što će sve biti obuhvaćeno njenim dvomjesečnim remontom, kao i koliko će tisuća ili milijuna eura omastiti brke vlasnik NCP-a
- To je zahtjev vlasnice Mouno i mi ćemo ga poštivati, bio je neumoljiv vlasnik NCP remontnog brodogradilišta Goran Prgin.
To što nam je uskraćeno izbliza, napravili smo izdaleka. internetom.
Marijan DŽAMBO/EPEHA

Brod za pamćenje
Phocea je duga 75,15 a široka samo 9,6 metara, s gazom od 6,1 metara, što je i osnovni razlog da je za remont izabrala Šibenik. Može ugostiti 12 putnika o kojima se brine 15-članaposada. Uz jedra rekordne površine 1650 kvadrata, tu su i četiri jarbola nevjerojatne visine od 39.5 metara, raspolaže i s motorom od 1056 konjskih snaga.
Uz pet luksuznih kabina, na njoj su dva pomoćna broda Ribtec Riveria: jedan na mlazni pogon, a drugi s motorom od 120 konjskih snaga. Tu je i dvorana za vježbanje, sauna i frizerski salon.

Mouna Ayoub ima kolekciju od 10 tisuća kreacija
Mouna Ayoub (51), rođena u Beirutu, vrlo je poznata u Francuskoj po rastrošnosti. Iznimno je popularna u medijima, pogotovo francuskim magazinima, a česta je gošća filmskog festivala u Cannesu. Studirala je poslovnu administraciju  u Parizu, gdje je sa 19 godina, sa kršćanstva prešla na Islamsku vjeru radi udaje za Nasser-a Al-Rashid-a, 40 godišnjeg biznismena i savjetnika kralja Fahda, s kojim ima 5-ero djece. Nakon 18 godina braka, napustila je muža i Saudijsku Arabiju i obogatila se prodajom nekretnina.

Godine 1997, od Bernarda Tapie kupuje jahtu Phocea za 5.56 milijuna eura i još ulaže 18.25 milijuna u renoviranje. Prije osam godina napisala je autobiografiju "La Verite"(Istina)  koja je postala bestseller. Kao velika zaljubljenica u (skupu) modu, od početka 1980-ih, vlasnica je privatne kolekcije od preko 10 tisuća komada ekskluzivnih, po mjeri krojenih, modnih  kreacija.
Časopis Arabian Buisness, smjestio ju je na 45. mjesto ljestvice najbogatijih Arapkinja sa procijenjenim bogatstvom od 380 milijuna dolara.
(sd) Slobodna Dalmacija

3. lipnja 2008.
Nadan Vidošević najpoželjniji Mesićev nasljednik
Piše: Marina Karlović-Sabolić/EPEHA
Foto: Davor Pongračić/Cropix
ZAGREB - Predsjednik HGK Nadan Vidošević najpoželjniji je kandidat za Mesićeva nasljednika. Prema najnovijem istraživanju Promocije Puls rađenom na uzorku od 1300 ispitanika, on je sa 11,8 posto podjednako prihvatljiv biračima i desnih i lijevih stranaka.
Drugu poziciju zauzima HDZ-ov ministar znanosti i obrazovanja Dragan Primorac s 8,8 posto, a treću SDP-ova potpredsjednica Sabora Željka Antunović sa 7,9 posto podrške.
Iza njih slijede zagrebački gradonačelnik Milan Bandić (7,8 posto), Dražen Budiša (7,7 posto), Neven Mimica (6,9 posto), Jadranka Kosor (6,3 posto), Andrija Hebrang (6,2 posto) te Vesna Pusić (5,7 posto).
Rast cijene goriva i hrane za tri petine ispitanika (66,2 posto) bila je glavna vijest tijekom svibnja. Drugi događaj po važnosti je sudska presuda generalima Ademiju i Norcu (10 posto) te dogovor socijalnih partnera oko povećanja minimalne plaće (6 posto).
HDZ je i dalje najpopularnija politička stranka sa 33,1 posto podrške. SDP je na drugom mjestu s 30,9 posto, a HNS je treći s 5,9 posto. Na nacionalnoj razini još samo HSS prelazi izborni prag s 5,1 posto.
Predsjednik Republike Stjepan Mesić uvjerljivo je na vrhu ljestvice najpozitivnijih političara u zemlji sa 25,1 posto. Iza njega slijede premijer Ivo Sanader sa 19,3, te predsjednik SDP-a Zoran Milanović sa 12,7 posto podrške.
Sanader i Milanović predvode listu "političara negativaca". Sanader je prvi sa 22,2 posto, a Milanović drugi s 14,1 posto.  Jutarnji list

3. lipnja 2008.
Sanader ipak vraća projekt Družba Adrija
Piše: Krešo Žabec, Mirela Klanac
Foto: Davor Pongračić/CROPIX
ZAGREB - Tri i pol godine nakon što je Jadranka Kosor kao predsjednička kandidatkinja HDZ-a dio svoje kampanje posvetila žestokom protivljenju sudjelovanja Hrvatske u naftovodu Družba Adria kojim bi se ruska nafta tranportirala do Jadrana, premijer Ivo Sanader taj je projekt "vratio u igru".
- Uz rast cijena energenata moramo osigurati nove dobavne pravce pa se, uz LNG terminal i neke druge dobavne pravce, otvaraju i razmišljanja o Družbi Adriji - rekao je Sanader nakon sastanka s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata na kojem je jedna od tema bilo kretanje cijena energenata.
Priznajući da je stranka kojoj je na čelu bila protiv tog projekta, danas, kako je rekao, više ne može biti nedodirljivih tema pa to više, kao i nuklearna elektrana, nije ni projekt Družba Adrija.
- Prilika je da se vratimo, a hoćemo li, vidjet ćemo - bilo je sve što je htio reći.
Tema Družbe Adrije je iz hrvatske javnosti nestala prije otprilike godinu dana. Tada je posljednji put spomenuta na Energetskom skupu u Zagrebu, kada je gost bio ruski predsjednik Vladimir Putin. On se i tada s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem usuglasio da je projekt Družbe koristan te da ga treba realizirati. No, sve do sada je HDZ-ova vlada bila žestoki protivnik projekta, za razliku od Mesića, koji već šest godina inzistira na njegovoj provedbi. Nositelj projekta u Hrvatskoj je Janaf. Glasnogovornica Janafa Mihaela Vranješ rekla nam je da je projekt u Hrvatskoj u fazi mirovanja od 2005., kada je  Janaf podnio tužbu protiv Ministarstva za zaštitu okoliša i postupak je još u tijeku.
I dok su Rusi inzistirali na tome da naftovod završi u Omišlju, hrvatska je vlada ruskoj poručila da je ovaj projekt za Hrvatsku prihvatljiv ako naftovod završi u Trstu, što nije zadovoljilo Ruse.

Zeleni: To je skandalozna odluka
Sanaderova izjava kako će HDZ preispitati svoj stav o projektu Družba Adriji negativno je odjeknula među "zelenima", koji su oštro odgovorili da će opet, s lakoćom, spriječiti taj projekt jer je posrijedi iznimno velik rizik za okoliš.
- Najava revitalizacije Družba Adrije je neočekivan, ali ne i zabrinjavajući događaj zato što ni jedan problem koji je tada srušio Družba Adriju do danas nije riješen - tvrdi Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner. Toni Vidan, predsjednik Zelene akcije, tvrdi da bi oživljavanje Družba Adrije bilo skandalozno i politički porazno po Sanadera jer je javnost već jednom pokazala što misli o tom projektu.
- Može se razgovarati o transferu ruske nafte kroz Trst, ali izvoz preko hrvatskog dijela Jadrana je neprihvatljiv. Želim vjerovati da premijer nije mislio na to, nego samo na gradnju trase naftovoda bez izlaza na more - tvrdi Toni Vidan. (S.T.)
Jutarnji list

3. lipnja 2008.
Više od 67% Hrvata u strahu za radna mjesta
Piše: Jadranka Šević
Od deset zemalja najviše optimizma pokazuju građani Austrije, a najmanje Portugalci
ZAGREB - Čak 67 posto građana Hrvatske zabrinuto je za sigurnost radnih mjesta, a 69 posto za ekonomsku situaciju u zemlji. Pokazuje to najnovije istraživanje Pulsa. Allianz grupa je istodobno isto istraživanje obavila u još 9 zemalja: Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Rusiji, Grčkoj, Italiji, Portugalu, Španjolskoj i Turskoj.
U osobnom životu svakog pojedinca (njih 45 %) zabrinjava financijska situacija. Oko 62 posto ima najveći strah od bolesti koja traži dugotrajnu njegu, a 58 posto strahuje za mirovinu.
Približno 35 posto Hrvata zabrinjava vlastiti život, a 48 posto opća situacija u zemlji i ne vjeruje da će se ona poboljšati u idućih godinu dana. Zanimljivo je da po regijama najveći optimizam gaje stanovnici Like i Banovine (od 45 do 50 posto). Ivan Burić iz Pulsa komentirao je to činjenicom da je riječ o područjima od posebne državne skrbi u kojima se teško živi pa građani vjeruju da su već dosegli dno dna.
U usporedbi s još devet zemalja, Hrvatska se nalazi u sredini. Najoptimističniji su građani Austrije. Njih 54 posto vjeruje u sigurnost radnog mjesta, 57 posto u financijsku sigurnost, a 56 posto se osjeća sigurno u slučaju teške bolesti.
Najveći pesimisti su Portugalci. Svega četvrtina njih vjeruje u održanje svojih financija, 23 posto u sigurnost radnog mjesta, a samo 16 posto s optimizmom čeka starost i mirovinu. Jutarnji list

3. lipnja 2008.
Najbolji učenici u svojoj generaciji
Piše: Ivana Kalogjera Brkić
Nadareni i svestrani Jutarnji je razgovarao s najboljim odlikašima ove godine o tome što žele studirati, što žele raditi, koji su im hobiji, kako razmišljaju te zašto su bolji od drugih...
Naše obrazovanje stvara univerzalnog renesansnog čovjeka koji zna sve o svemu. Bojim se da uvođenjem državne mature ta univerzalnost otpada jer će se đaci  pripremati samo za predmete koje polažu na maturi - razmišlja Ela Varošanec, maturantica Klasične gimnazije.
Zbog njezine svestranosti Elu su profesori tajnim glasovanjem izabrali za učenicu generacije. U XVI. gimnaziji ta je laskava titula pripala Adeli Šolić, budućoj liječnici. Medicina je izbor i Antonele Ćirko i Mateje Kisić. Slične interese ima i Ana Nestić koja želi upisati farmaciju. Antonela je izabrana za učenicu generacije u VII., Mateja u X., a Ana u IV. gimnaziji. Melkior Ornik, najbolji maturant XV. gimnazije, ovih se dana vratio ovjenčan zlatom sa sveameričkog natjecanja u informatici. Dva je puta osvojio i srebro na srednjoeuropskoj Olimpijadi iz matematike. I on je sve razrede prošao s 5.0, a želi studirati matematiku. Martina Rauch nabolja je u II. gimnaziji. Svestrana je, voli crtati pjevati i plesati, a razmišlja o studiju arhitekture. Ela Varošanec htjela bi se baviti glumom, a jedina od njih   budućnost vidi i u politici.

Djevojke su upornije
Škole iz kojih dolaze smatraju kvalitetnima i misle da su ih one dobro pripremile za nastavak školovanja. No, drže kako naše obrazovanje učenicima daje previše teoretskog znanja, a premalo ih priprema za život. To što su oni tako uspješni manje drže zaslugom same škole. Rezultat koji su postigli tijekom školovanja, više je ipak, vjeruju, posljedica njihova osobnog zalaganja, premda u svakoj školi postoje predivni profesori koji učenike motiviraju na uspjeh.
U tome što su djevojke u školi uspješnije vide posljedice spolnih stereotipa.
- Moja Druga gimnazija nekada je bila muška, a danas je pohađaju većinom djevojke - kaže Martina.
Antonela smatra da su djevojke upornije od dječaka, pa postižu bolje rezultate.
- Djevojčice uglavnom odgajamo tako da moraju slušati i biti dobre dok su dječaci prepušteni sami sebi. U mojoj su osnovnoj školi samo dvojica dječaka bili odlikaši, a od djevojčica njih 15 - napominje Ana, dok Melkior ističe da su kod nas još na djelu stereotipi da dječaci vole automobile i da je za njih najbolje da budu automehaničari.
- Okolina dečke više odbacuje ako su dobri učenici. Nazivaju ih štreberima - rekla je Ela koja je odrasla u Dubravi, a u njezinoj je osnovnoj školi  bila sramota proći s 5.0.

Ostat će u Hrvatskoj
Kod nas se još uvijek misli da dečki trebaju biti automehaničari,
a u mojoj je školi bilo sramota proći s odličnim uspjehom, kaže Ela
Sintagmu "Hrvatska - zemlja znanja", smatraju najobičnijom floskulom. U našoj zemlji, smatraju, još je za posao manje važno to što znaš od toga imaš li vezu. Ipak, nitko od njih ne razmišlja o odlasku iz Hrvatske. 
- Mi smo generacija odrasla na Domovinskom ratu i to je jako utjecalo na naš odnos prema domovini - ističe Ela.
Adela otkriva da ima mogućnost upisati studij u Njemačkoj, ali ponudu neće prihvatiti.
- Najvažnije je da znaš što hoćeš, a onda ćeš karijeru lako ostvariti, premda su vani bolje mogućnosti, barem za rad u znanosti - napomenula je Antonela.
Ana, Mateja i Ela smatraju da se država nedovoljno trudi zadržati mlade. Jedan od najboljih načina za to je stipendiranje, no njih je premalo, a i novčano su nedostatne. Od njih sedmero, samo Ela i Mateja primaju stipendiju. Ela dobiva stipendiju Grada Zagreba. Mateja je rođena u Derventi, a zbog iznimnih rezultata stipendira je Udruga Hrvata BiH "Prsten". 
- Najbolje mi je kad Primorac kaže da ćemo u obrazovanju biti najjači u regiji. A kad pogledate tu regiju, onda vidite da nije teško biti najbolji. Bio sam na dosta svjetskih natjecanja iz matematike. Uvijek dominiraju istočne zemlje: Kina, čiji učenici uvijek pobjeđuju, zatim Rusija, Vijetnam, Moldavija, Rumunjska i Bugarska. Od bogatih zemalja tu je jedino Amerika - primijetio je Melkior.
Nakon što je kapitulirao pred pobunjenim učenicima i za godinu dana odgodio državnu maturu, Primorac je, slažu se svi, trebao učiniti korak više i ponuditi svoju ostavku. 
Nedavne prosvjede učenika, na kojima su letjela jaja i rajčice, smatraju vulgarnim, nasilničkim i nepotrebnim. Melkior djelomično odgovornim za prosvjede drži i prosvjetnu vlast koja je poslala poruku da se izlaskom na ulice sve postiže. O državnoj maturi i njezinoj opravdanosti mišljenja su im podijeljena. Većina ih ipak zastupa stav da je trebalo urediti sustav, a tek onda uvesti državnu maturu. Ista je situacija i s Bolonjskim procesom.
- Bolonja može funkcionirati u Skandinaviji gdje vlada red, a i standard je mnogo bolji nego u Hrvatskoj - smatraju.

Neodgovorni političari
Iako misle da će živjeti bolje od svojih roditelja, zabrinuti su za svoju budućnost i budućnost svoje djece. Svi još vjeruju u ljubav. Djevojke kažu da su im brak i obitelj važniji od karijere. Martinu ljuti što Vlada ima različite kriterije kada su u pitanju prosvjedi učenika i radnika.
- Kakva je to država u kojoj učenici izađu na ulice i nakon pet minuta ispune se sve njihove želje, a istodobno radnici Dalmatinke prosvjeduju jer mjesecima ne primaju plaću i nikome ništa - pita se Martina.
U Hrvatskoj ima poštenih političara, no većina ih u politiku, smatraju, ulazi radi osobnog probitka i koristi. Nedostaje im odgovornosti za ono što govore i čine. 
Obitelji iz koje dolaze, učenici uglavnom opisuju kao tradicionalne. Iznimka je Melkior koji svoju obitelj opisuje kao  ljevičarsku i ateističku. Ela živi sa samohranom majkom i bratom. Martina i Ana aktivne su članice katoličke zajednice i pjevaju u crkvenom zboru. Na pitanje kakvi su Hrvati, odgovaraju: konzervativni i netolerantni.
- Odmalena nam usađuju predrasude, nismo tolerantni - kaže Ana.

Zagreb tolerantniji
To što će prema istraživanjima svi još neko dulje vrijeme živjeti s roditeljima, uopće im ne smeta.
- Ne bih imao ništa protiv toga da zauvijek živim s roditeljima - šali se Melkior.
I Antonela smatra da je to što živi s roditeljima koji joj mogu priuštiti kvalitetan život prednost. Odmalena je odgajana tako da pomaže drugima, zbog čega vjerojatno i želi upisati medicinu. Ana je iz velike obitelji. Ima blizanku i još dvoje braće. Naučila je biti samostalna i brinuti se za sebe. Iste vrijednosti iz obitelji nosi i Martina. Elu je mama naučila da je rad najvažniji.
- Lani sam cijelu godinu radila kao animatorica na dječjim rođendanima i tako zarađivala novac - pohvalila se Ela. 
To što žive u Zagrebu, smatraju velikom prednošću, a za ljude u manjim sredinama vjeruju da su manje tolerantni i prepuni predrasuda.
Ela je najneugodnije iskustvo doživjela kod prijateljice na selu.
- Kada sam rekla da smatram da su lezbijke OK i da ću vjerojatno glasovati za SDP, nju su roditelji istukli zato što se druži sa mnom i bila je danima u kazni - ispričala je Ela.
Hrvatsku opisuju kao zemlju u kojoj se ljudska prava slabo poštuju. Melkior ocjenjuje da najmanje prava imaju nacionalne i rodne manjine. I prava se žena, smatraju, ne poštuju dovoljno. 
- Kod nas još uvijek vlada duh partijarhata. Primjer je promjena u HNS-u. Ta je stranka jedna od rijetkih koja je imala predsjednicu, ali ju je zamijenio muškarac - rekla je Martina. 
Učenici generacije opisuju sebe kao vrlo društvene i svestrane osobe. Vole čitati, plesati, slušati glazbu.
- Sve osim narodnjaka - upozoravaju gotovo u glas.
Smatraju se velikim sanjarima, a većini je najomiljenija knjiga "Harry Potter". Misle da mlade generacije prerano stupaju u spolne odnose, i to neki posve neodgovorno. Šokira ih to što se već djevojčice u osnovnoj školi izazovno odijevaju i šminkaju, a to smatraju posljedicom utjecaja medija. 
- Danas je užasno moderno biti cool, ekstreman i imati drugačije mišljenje - zaključila je Martina.

Toni Portolan: Želio bih  raditi u nekom od svjetskih centara izvrsnosti
Toni Portolan, olimpijac na natjecanju iz kemije, okrunjen titulom učenika generacije, kada bi mogao birati, budućnost bi pronašao u znanstvenom istraživačkom radu u nekom od svjetskih centara izvrsnosti.
Odlikaš i odnedavno bivši učenik Prirodoslovno-matematičke gimnazije u Splitu, iza kojega su uspjesi na brojnim natjecanjima, želi upisati farmaciju, steći iskustvo  na nekom od etabliranih učilišta u inozemstvu i postati znanstvenik. Slučajno je, na naprednoj grupi iz kemije prvi put prepoznao svoje sklonosti za to područje. Premda dolazi iz obitelji farmaceuta, o kemiji kao životnom pozivu prije nije razmišljao. Svoj uspjeh, osim kontinuiranom radu, pripisuje i poticajnoj atmosferi u 3. splitskoj gimnaziji.

- To je bilo druženje s mladim ljudima koji imaju slične interese, a takva okolina potiče napredak i uspjeh - ističe Toni koji tvrdi da se ne razlikuje od prosječnog maturanta.
Istina, ne podržava one mlade koji upadaju u zamke droge i devijantna ponašanja jer smatra da droga više nije "in". Uzroke konzumiranja opijata kod mladih vidi u propustima u odgoju.  Kao i većinu njegovih vršnjaka, političari ga ne zanimaju, radije sluša glazbu. Ipak, priznaje da je na strani srednjoškolca u nastojanju da prosvjednim aktivnostima pokušaju ispraviti nedorečenosti državne mature.
- Nije riječ o tome da se bore protiv mature, nego protiv načina na koji se ona provodi - obrazložio je Toni.
No, nije znanje sve što ga nosi jer ga lako mogu ponijeti i koraci latinoameričkih plesova u slobodno vrijeme. Premda smatra da Split ne pruža dovoljno sadržaja mladima, Toni često koristi ponuđeno i zalazi na okupljališta svojih vršnjaka. (Marina Rajčić / EPEHA)

Karlo Radman: Zanimaju me istraživanja, u školi su me zvali kućni majstor
Maturant Karlo Radman iz Rijeke jedan je od najboljih učenika Prve sušačke hrvatske gimnazije. Sve je razrede završio odličnim uspjehom te je oslobođen mature. Svestrani osamnaestogodišnjak pohađao je prirodoslovno-matematički smjer, a namjerava upisati Elektrotehnički fakultet. Elektrotehnika mu je velika ljubav pa je u školi slovio za "kućnog majstora" koji postavlja razglas, popravlja printere u zbornici. Predsjednik je razreda i član Vijeća učenika.
- Prve tri godine namjeravam završiti u Rijeci, a nakon toga želio bih nastaviti možda na FER-u u Zagrebu, u Švicarskoj ili Njemačkoj... Nakon faksa volio bih se baviti praktičnim istraživanjima. Volio bih raditi u Hrvatskoj, govori Karlo. Već se pomalo i bavi istraživanjima, trenutačno visokofrekvencijskom elektrolizom vode. U gimnaziji je, kaže, učio kampanjski. Odličan uspjeh došao je, napominje, sam po sebi, a zbog toga nisu patili izlasci i slobodno vrijeme. Svira bubnjeve u bendu koji za sada još nema imena, a voli i igrati košarku i izlaziti na otvorena mjesta kao što je riječki Kont. Na pitanje kako bi opisao svoju generaciju prvo je odgovorio - kao izgubljenu.
- Oko 50 posto preokupirani su kladionicom i pivom, ali 50 posto ima neku viziju - ublažio je stav.
Slaže se da bi se u Hrvatskoj puno toga trebalo mijenjati, ponajprije pojačati proizvodnju kao preduvjet napretka.
- Želio bih sudjelovati u promjenama, ali ne kroz politiku. Nemam političkih ambicija, ističe nadareni maturant. (Luka Benčić/EPEHA) Jutarnji list

3. lipnja 2008.
Poslastice testirane na rock glazbenicima
Piše: Andreja Šantek
Nevjerojatno je kako ljudi još misle da je strano bolje. Nije isto kad u praline stavite hvarski ili bugarski cvijet lavande
Ulazak u Nadalinu, splitski dućan čokolada, pravi je doživljaj. Jedini problem koji vas može zadesiti jest dilema što odabrati u ponudi od 20-ak čokolada i 30-ak pralina različitog oblika i okusa. Nimalo lak izbor.
Nadalina, crna čokolada koja se proizvodi u Splitu, predstavljena je prije godinu dana kada je splitski poduzetnik Marinko Biškić, nakon što je tržište osvojio začinima Nadalina, napravio i nešto za sebe i svoju strast prema tamnoj deliciji pretvorio u slatki posao.
Osim dobrog proizvoda, smatra Biškić, važna je i ambalaža u kojoj se prodaje, a za taj dio priče zaslužna je splitska agencija Elevator. Potvrda da su odradili dobar posao nedavno je došla i u obliku American Design Award.
-  Od 1600 pristiglih radova, među kojima su i oni za Samsung, Nike i Masserati, Elevator je osvojio prvo mjesto za korporacijski identitet. Odradili su sjajan posao i uspjeli pročitati ono što smo htjeli i tako je nastao projekt Strast narodu. No, dobar dizajn ne bi puno pomogao da se ne radi o kvalitetnom proizvodu - kaže Biškić.
Toni Adamić iz agencije Elevator kaže da je projekt od ideje do realizacije trajao sedam tjedana, što je bar tri puta manje od adekvatnog.
- Radilo se i danju i noću i  Biškićeve čokolade dobro su nam došle za podizanje energije i morala. Bilo je tjedana kada bih pojeo i po kilogram čokolade i mogu  reći da ne debljaju, valjda zbog kvalitetnih sastojaka - govori Adamić.

Svaki mjesec novitet
Biškić tumači kako svaki mjesec ima neki novi proizvod, novu pralinu i nov okus. Prije godinu dana krenuli su s 10 tamnih čokolada od 70-postotnog kakaovca, a danas proizvode još šest neuobičajenih okusa poput 'Afričke strasti' s pinjolima i datuljama i 'Mediteranske'  s bademima. Biškić sam smišlja i prvi iskušava sve nove proizvode.
- Osim nas u proizvodnji, čokolade i praline zapravo prvo testira moja ekipa iz benda "Fon Biskich i narodno blago". Obično na prozivodima piše "nije testirano na životnjama", a na  mojim čokoladama bi trebalo pisati -  nije testirano na životinjama, već na glazbenicima - šali se Biškić na račun svog benda koji upravo u studiju snima album.
- Sinoć nam je malo pala energija pa sam donio čokoladu. Zafrkavali smo se kako ostali glazbenicienergiju traže u  nekim drugim stimulansima, a nama je čokolada pukla u mozak:  svi  nasmijani i sretni i idemo dalje. Ovo je jedini bend za koji je 70-postotna čokolada psihostimulans.
Dodaje kako jede sve čokolade, a kad ide na put, zalihu pojede već do Gospića i u Zagrebu je  spreman za još.
- U mladosti smo jeli Eurokrem tablu. Bajadera je značila osmijeh od uha do uha. No, i Kraš i Zvečevo napredovali su svjetlosne godine, pa ipak ljudi  bezrazložno još misle da je strano bolje.

Mikado prvi na svijetu
Kraš je prije 40 godina radio odlične čokolade, a radi ih i danas. Ili kad uzmete činjenicu da je Zvečevo prvo na svijetu proizvelo Mikado, čokoladu s rižom. Nitko nikada nije napravio bolju čokoladu s rižom nego što je Mikado. S druge strane, ja radim čokoladu za  ljude koji traže poseban okus- kaže Biškić objašnjavajući da se ne boji konkurencije i da se nada kako će za nekoliko godina biti više proizvođača  i  da je dobro da se tržište razvija.
Njegov  je specijalitet čokolada s lavandom i suhim smokvama. Iako u svijetu postoje razne varijante takvih čokolada, Biškić kaže većina proizvoda Nadalina ima poveznicu s lokalnim, odnosno Dalmacijom i Hrvatskom.
- Nije isto jeste li stavili hvarski cvijet lavande ili bugarski. Također, napravili smo i čokoladu sa suhim smokvama i prošekom te praline u kojima je krema od suhih smokava. Za razliku od mnogih drugih proizvođača koji koriste imitacije okusa i aroma, ovdje je sve prirodno.
Zbog toga je i proces proizvodnje skuplji pa je skuplji i sam proizvod. No, Biškić kaže kako im ionako nije cilj raditi jeftin i loš proizvod, jer nije svoju strast, kaže, želio pretvoriti u hiperbiznis i hiperprodukciju.
- Neke stvari nije moguće napraviti jeftino. Po najjednostavnijoj računici, ako uzmete deklaraciju i vidite da na prvome mjestu stoji šećer, znači da ga ima i  50, 60 posto. U  tom slučaju može se govoriti o čokoladi u tragovima. S druge strane imate čokoladu u kojoj je stvarno kakao i kakao maslac, a nisu korišteni aditivi. Radi se o proizvodima koji ne sadrže konzervanse, produživače niti pojačivače okusa, pa su zbog toga i rokovi trajanja jako kratki - objašnjava Biškić.

 Zanimalo nas je što radi s proizvodima kojima istječe rok trajanja, no Biškić kaže da za sada još nisu imali takvu situaciju. Uvijek  ima dobrovoljaca koji pojedu sve što se proizvede. Pod uvjetom da nakon njega nešto ostane.

Praline za prijatelje
- Planiramo širenje jer se praline u Splitu dobro prodaju, dolaze nam i ljudi iz Zagreba, nije neobično da se čokolade šalju prijateljima. Svi me nagovaraju da otvorim dućane u Zagrebu i većim gradovima. 
Malo je komplicirano jer se radi o svježim proizvodima čiji je rok trajanja 10, 15 dana i zbog toga je malo teže raditi, a i potrebna je ozbiljna priprema. Ideja je da otvorimo vlastite dućane, a ne da prodajemo kod nekoga jer želimo sve imati pod kontrolom. I naš je dućan u Splitu specifičan, posebna je priča. Strast je i kupovati u njemu. I tu poruku treba prenijeti dalje - kaže Biškić. 
Nije nam za novine htio otkriti što se novo "muti" u Nadalini, no ako napravi i pola onoga što planira, Nadalina će proširiti krug zaljubljenika u čokolade.
- Biznis je ovdje sporedan, važno je samo da je financijski pozitivan, da možemo isplatiti plaće. Dalje me kao vlasnika ne zanima. U startu je to bila ideja koja je proizašla iz moje strasti za čokoladom, mog osobnog ludila prema njoj, da ne kažem, ovisnosti. Stoga i nije čudno što je Elevator projekt nazvao Strast narodu - kaže Biškić. Jutarnji list

2. lipnja 2008.
Norčevi sumještani, uvjereni da je generalu presudu skrojila politika, poručuju:
Neka Sanader i Mesić ne dolaze više na Alku
Jakov Prkić / CROPIX 
piše Petar Norac Kevo / EPEHA
Tuga, nevjerica, očaj, razočarAnje, plač - to je atmosfera u Otoku, rodnomE mjestu generala Mirka Norca nakon presude za slučaj Medački džep gdje mu je izrečeno sedam godina zatvora.
Uoči objavljivanja presude raspoloženje u Otoku je bilo veselo, jer nitko nije slutio ništa loše. Ulice su bile puste jer su svi bili uz svoje radioprijAmnike. Nakon što su se nepovoljne vijesti čule iz Zagreba, život je u Otoku stao.
Zbog velike tuge uža Mirkova rodbina je ostala bez komentara, dajući podršku uplakanoj majci Nedi koja je ostala kod kuće. Općinski načelnik Branko Samardžić je iz revolta najavio mogući izlazak iz politike, a sazvao je i hitnu zatvorenu sjednicu Izvršnog odbora OO HDZ-a Otoka.

Govor s Rive
Branko Erceg Ban, Mirkov prijatelj i suborac kojeg u Otoku drže kao najvećeg domoljuba i borca za pravdu, kazao nam je kako je žalosno da HDZ kao stranka nema službeni stav o presudi.
- U mojem je lokalu osnovan lokalni HDZ, za što me je sada sramota. Pa pogledajte, jedan Radimir Čačić smatra da Norac treba biti oslobođen, a ovi šute - kaže sav uzrujan Ban.
- Poručio bih premijeru Ivi Sanaderu da mu je isteklo vrijeme, te da nastavi gledati na svoje vrijedne satove. Mogu samo kazati da su naši vrag, da bi mu bolji bio Haag - zaključio je Erceg. Potporu svojim Otočanima i Mirkovoj obitelji došao je dati i Đovani Vladava iz Splita. Đovani smatra da se sadašnja vlast ulizuje EU-u, te da vodi podaničku i dvoličnu politiku.
- Neka Sanader presluša svoj govor sa splitske Rive 2001. godine, sa skupa potpore "Svi smo mi Mirko Norac". Mi koji smo to i organizirali i dalje stojimo na istim zaključcima koji su tada doneseni - zaključio je.
Mirkov susjed i prijatelj Jure Norac Kevo-Đuka smatra da su Sanader i Mesić zatvorili sebi vrata za dolazak na ovogodišnju Sinjsku alku, te da je HDZ u Otoku, gdje je imao veliku podršku birača, izgubio povjerenje, a mještani se osjećaju izigranima.
Vinko Maglica drži da je žalosno da se osuđuje čovjek koji je sve dao za ovu državu, a oslobađa Ademi samo zato što nije Hrvat i što je bio časnik JNA. Damir Matijašević smatra da je presuda sramotna i skandalozna. Većina mještana Otoka tvrdi kako za sada neće posezati ni za kakvim radikalnim mjerama, nego će se sačekati daljnji ishod.
Prodanović: Bio i Markač
Čedo Prodanović, odvjetnik Rahima Ademija, na upit može li komentirati neslužbenu najavu procesa protiv Davora Domazeta, koji je na terenu zapovijedao akcijom, Prodanović je kazao kako sudac nije spomenuo samo Domazeta nego i generala Mladena Markača i da je sada na tužiteljstvu da poduzme korake.
Srits. Du. / EPEHA

Domazet: Bez komentara
Umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo odbio je komentirati presude Ademiju i Norcu, niti je želio išta reći o najavi kako bi to moglo biti temelj za pokretanje postupka protiv njega.
- Ne želim komentirati presude - bilo je sve što nam je admiral Domazet kazao.
S. Du./EPEHA, Slobodna Dalmacija 

2. lipnja 2008.
Hrvatskoj otvoren put
Predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Poettering izjavio je za Vjesnik da trenutno ne vidi nikakvu zapreku koja bi mogla zaustaviti ili usporiti Hrvatsku na njezinu putu u Europsku uniju. Izrazio je želju da Europski parlament, u svom sadašnjem, šestom sazivu koji traje do 2009., izglasuje pristup Hrvatske u Europsku uniju.
Čelni čovjek Europskog parlamenta smatra da će Hrvatska biti zemlja primjer za sve ostale države na jugoistoku Europe koje će morati slijediti njezina iskustva i napore da bi im Unija širom otvorila vrata. Izrazio je zadovoljstvo radom sadašnje hrvatske Vlade glede europskih integracija, ocijenivši da je premijer Sanader političar koji je čvrsto predan europskoj integraciji, što, kako je rekao, daje vidljive rezultate.
Govoreći o daljnjem proširenju EU-a, Poettering je objasnio da to nije samo obveza iz Solunskog procesa nego i interes Unije.
Hans-Gert Poettering predsjednik je Europskog parlamenta od 2007. U posjetu Zagrebu boravio je u rujnu prošle godine i tom prilikom ga je predsjednik Stjepan Mesić odlikovao visokim hrvatskim odličjem, Veleredom kraljice Jelene s lentom. Premijer Sanader opisao ga je kao jednog od političara koji su čvrsto podupirali neovisnost Hrvatske.
Europska unija je u svom proračunu već rezervirala novac za troškove rada hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu nakon pristupanja zemlje u punopravno članstvo. HRT

2. lipnja 2008.
Podgorica: hrvatski Agrokor kupio Štampu
Hrvatska tvrtka Agrokor u petak je na Montenegro burzi kupila 87,4 posto dionica podgoričke tvrtke "Štampe" za 1,05 milijuna eura.Agrokor je time postao većinskim vlasnikom "Štampe", a o tom poslu se pregovaralo proteklih nekoliko mjeseci.Kad je objavljena ta vijest, dionice "Štampe" su danas na Montenegro burzi skočile za 67,3 posto.Tvrtka "Štampa", nekad u sastavu Novinsko-izdavačkog poduzeća "Pobjede", koju su zatim otkupile neke privatne tvrtke, ima u Crnoj Gori mrežu od 220 kioska. Slobodna  Dalmacija

2. lipnja 2008.
Gradnju ureda i apartmana neće pomagati HBOR
Piše: Jadranka Šević
Foto: Tea Cimaš/CROPIX
Uprava HBOR-a najavila je da će ponovno aktiviranje svojih programa razmotriti za šest mjeseci. Kamatne stope, koje se kreću od 2 do 6% godišnje, ostaju iste
ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitak danas ukida pojedine kreditne linije te smanjuje kreditiranje velikih trgovačkih društava.
Razlog je velika potražnja za kreditima tijekom prošle i ove godine, uz ograničenu mogućnost pribavljanja sredstava za servisiranje tako velike potražnje državne razvojne banke. Uprava HBOR-a najavila je da će ponovno aktiviranje svojih programa razmotriti za šest mjeseci. Kamatne stope, koje se kreću od dva do šest posto godišnje, ostaju nepromijenjene.
Do daljnjeg se neće odobravati kreditna sredstva za kupnju, gradnju i opremanje apartmana, bez obzira na to je li riječ o ulaganju fizičkih ili pravnih osoba, osim ulaganja u aparthotele s restoranom.
Neće financirati ni ugostiteljske objekte koji isključivo pružaju usluge točenja pića, benzinske postaje, prodajne i servisne autosalone, kockarnice, kladionice i slične djelatnosti.
HBOR obustavlja i kreditiranje gradnje stambenih i poslovnih prostora radi prodaje ili iznajmljivanja, proizvodnju i distribuciju duhanskih proizvoda te kupnju, gradnju, rekonstrukciju i opremanje poslovnih prostora za trgovačke djelatnosti, osim na područjima od posebne državne skrbi, otocima i brdsko-planinskim područjima. Neće ulagati ni u prijevozničku djelatnost (kupnja kamiona, kranova, dizalica  i sl.).
U sklopu provedbe programa kreditiranja financijskog restrukturiranja, privremeno je  obustavljeno kreditiranje velikih poduzetnika, osim onih koji se bave poljoprivrednom djelatnošću te koji posluju na području od posebne državne skrbi, otocima i/li brdsko-planinskim područjima.
Program "Restrukturiranje" do daljnjeg neće moći koristiti mali i srednji poduzetnici koji su isplatili neto dobit ili pozajmicu u posljednje dvije poslovne godine, koji raspolažu imovinom (nekretninama) koju ne koriste za obavljanje svojih poslovnih djelatnosti te koji traže kredit za restrukturiranje radi zatvaranja kredita poslovnih banaka.
Veliki poduzetnici kreditirat će se s najviše 50 posto vrijednosti investicije po svim programima kreditiranja. HBOR je skratio i maksimalni rok za otplatu kredita za nabavu strojeva, opreme i mehanizacije na šest godina uz uključen poček. Jutarnji list

2. lipnja 2008.
Hrvatski pravilnik o zabrani unosa hrane osvanuo na svim naslovnicama u češkoj
Hrvatska povlači odluku o hrani koja je Čehe digla na noge
Nakon što je hrvatski Pravilnik o zabrani unosa mesnih i mliječnih proizvoda izazvao žestoke reakcije češke javnosti, ministar turizma Damir Bajs najavio povlačenje sporne odluke 
pišu Ružica Mikačić i Milan Lazarević
Na sve odluke o restrikcijama u hrvatskom turizmu najburnije
reagiraju češki turisti / ZVONIMIR KRSTULOVIĆ
Nakon žestokih reakcija češke javnosti na odluku hrvatskog Ministarstva poljoprivrede kojom se stranim turistima zabranjuje unošenje mesnih i mliječnih proizvoda, Slobodna Dalmacija doznaje da će sporna odluka biti povučena.
Vijest o tome da je od danas u Hrvatsku turistima zabranjeno unositi mesne i mliječne proizvode bila je prva u češkim radio i tv-informativnim emisijama, a danas je na naslovnicama svih čeških novina.
To se u Pragu prima kao loša vijest za stotine tisuća Čeha koji namjeravaju i ovoga ljeta na odmor u Hrvatsku, a mnoge će to i odvratiti od posjeta našoj zemlji. Češki mediji izvještavaju da je Ministarstvo poljoprivrede RH informiralo češki konzulat u Zagrebu da Hrvatska samo primjenjuje propis EU-a koji regulira unošenje mesa i mliječnih proizvoda u zemlje Unije.
Nitko u Zagrebu, međutim, nije umio češkim medijima objasniti kako to Hrvatska primjenjuje propis Unije, a nije još u Uniji, i zašto se taj propis odnosi i na Čehe, kao i na druge građane iz zemalja EU-a, kada se taj propis u primjeni u EU-u ne odnosi na druge zemlje Unije.

Konzultacije u tijeku
- Čim smo dobili informaciju o sadržaju Pravilnika, koji je samostalno donijelo Ministarstvo poljoprivrede, reagirali smo odmah, svjesni mogućih posljedica za turističku sezonu. Tako je Ministarstvo turizma uputilo Ministarstvu poljoprivrede prijedlog da se razmotri primjena spornog Pravilnika, a konzultacije oko toga su u tijeku.
Kada se sve precizno dogovori, mi ćemo preko naših predstavništava HTZ-a u svijetu informirati i turiste i partnere hrvatskog turizma o svim bitnim detaljima - kazao nam je u subotu Damir Bajs, ministar turizma, komentirajući alarmantne reakcije češke javnosti na donošenje hrvatskog Pravilnika. Kako saznajemo, Ministarstvo poljoprivrede ima nadležnost donijeti takav pravilnik bez konzultacija s drugim Vladinim resorima, pa se tako i događaju ovakvi "kratki spojevi".
Kako je Pravilnik već donesen, to su o njemu izviještene sve zemlje preko veleposlanstava, a nova informacija o tome da će on po svoj prilici biti privremeno "zaustavljen" dok traje sezona, još nije došla na sve adrese. Kako su Česi i ranijih godina prvi i najburnije reagirali na svaku novu zakonsku odredbu vezanu uz dolazak i odmor u Hrvatskoj, očito je da Hrvatskoj kao njihovoj najdražoj turističkoj zemlji, u koju ih godišnje dolazi oko 800 tisuća, teže opraštaju restrikcije nego drugima.
Prisjetimo se, lani ih je uvrijedila pjesma "Co to maž međ nogami", a sada su sporni sir i salama koje bi donijeli sa sobom na Jadran, a koje im sporni Pravilnik zabranjuje.

Vjerni "paštetari"
Česi, naravno, prestaju biti "paštetari" (češki: paštikari), kako su pogrdno nazivani, zahvaljujući sve boljim plaćama i rastu nacionalne valute, ali među češkim turistima ima još dosta onih koji će ponijeti sa sobom kilogram-dva salame, sira, nekoliko pakiranja hrenovki, dvadesetak konzervi mesnih prozvoda...
To je za njih ipak neka ušteda koja barem djelomično kompenzira još uvijek postojeću, iako sve manju razliku u cijenama ovih prozvoda u dvije zemlje. Ukratko, sve manje se odavde na odmor nosi hrana, ali se ipak nosi. U češkoj javnosti ovakva mjera se doživljava kao da je uperena, prije svih, protiv čeških turista, pa čak i protiv Čeha uopće. Jer, svi ili gotovo svi oni su donedavno bili "paštikari".
Ali, kako ističu, hrvatskom Jadranu, Dalmaciji prije svega, ostajali su vjerni i dolazili su u prvim poratnim, neki čak i u ratnim godinama, kada su Nijemci i ostali koji nisu nosili paštete sa sobom, zaobilazili Hrvatsku u velikom luku.

Braćo Hrvati, niste fer!
Gotovo da to izgleda kao da ove godine Hrvati hoće plaže samo za sebe. I da im novac ne treba. Najprije pometnja oko tih potvrda za djecu, sada zabrana unošenja mesnih i mliječnih proizvoda (to jest ako nisu s Grenlanda i Farskih otoka, kako unekoliko bizarno zvuči službeno priopćenje).
Česi to prevode kao definitivni obračun s "paštikaržima" koji Hrvatima već dugo idu na živce. Ne troše koliko bi mogli jer donose hranu u prtljažnicima auta. Oni će s  pravom reći da to nije fer. Jer i oni troše i Hrvati na njima zarađuju.

A upravo zahvaljujući njima 90-ih je ponovno počela oživljavati opustjela hrvatska obala Jadrana. Ali, problem je u nečem drugom. Paštikarži (taj nadimak su im dali sami Hrvati) su žrtve, nikako razlog. Hrvati su to učinili iz gluposti ili namjerno.
To se desilo tako zato što Hrvati hoće u EU pa su uveli propis Unije. Zašto to baš sada? Česi su to učinili s danom stupanja u EU. Možda iza toga stoji nečija bukova glava, a možda i kapric: Vi u Uniji nas stalno davite s tim da se sporo prilagođavamo, evo vam onda!
No, svejedno je kako je i zašto tako bilo. Paštikarž umije računati, zato je i dobio taj nadimak. Izbacit će masku za ronjenje iz kofera i otići će na odmor na Tatre. A Hrvati će ostati i bez vjernih gostiju i bez para.

Ne zna lijeva što radi desna
Ministarstvo turizma najprije je moralo reagirati na Zakon o radnim dozvolama za strance u turizmu, koji su ih morali osobno predavati u Hrvatskoj mjesecima prije sezone, a onda se dogodio i problem s odobrenjima za dolaske maloljetnika iz inozemstva u Hrvatsku prema Zakonu o strancima. U svim tim slučajevima Ministarstvo turizma je moralo reagirati kod nadležnih ministarstava kako se zbog tako nespretnih odluka ne bi ugrozila sezona. Čini se kao da "ne zna lijeva što radi desna".
Ministarstvo odgađa primjenu
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da će primjena spornih propisa biti većim dijelom odgođena. Kako nam je rečeno, inspekcijski tim radi na definiranju proizvoda koji će se moći unositi u Hrvatsku, a odluka o tome bit će vjerojatno donesena početkom idućeg tjedna. 
F. LAUŠIĆ, Slobodna Dalmacija