V I J E S T I - H R V A T S K A
ARHIV - lipanj 2008.
30. lipnja 2008.
Odlazi Slovenija, kormilo EU preuzima Francuska
Odbrojavaju se posljednji sati slovenskog šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom. Kormilo EU-a poslijepodne preuzima Francuska. Nekoliko slovenskih ministara predstavit će na konferencijama za novinare u Bruxellesu i Ljubljani iskustva u vođenju integracije na svojim područjima.
Svečanost predaje predsjedanja Francuskoj koja će EU voditi do kraja 2008., obavit će se u Goriškim brdima u zapadnoj Sloveniji, gdje će se sastati ministri vanjskih poslova Dimitrij Rupel i Bernard Kouchner.U Bruxellesu hvale predsjedanje prve od novih članica EU-a nakon širenja 2004. U šest mjeseci riješili su neka pitanja zapadnog Balkana: od priznanja Kosova do Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom i BiH.
Slovenija je bila "uspješna" i u ometanju hrvatskog pristupa Uniji. Prvi je na meti bio - ZERP. A zatim i granica. Tri je mjeseca Joško Joras izvodio medijski šou, a zbog toga se i prijetilo stopiranjem ulaska u članstvo. "Ako se pitanje granica ne riješi ili ne bude na dobrom putu da se riješi te ako ne bude realne mogućnosti za prihvatljiv kompromis, tada je u Sloveniji sve moguće s obzirom na to da svaki korak, poput širenja Europske unije, mora odobriti slovenski parlament." Jedna je to od izjava slovenskog premijera Janeza Janše.
U vrijeme slovenskog predsjedanja Hrvatska je otvorila samo četiri pregovaračka poglavlja, a blokirano je poglavlje o ribarstvu, no i dva su poglavlja deblokirana. Prioritet slovenskoga predsjedanja bio je i završni čin izlaska Unije iz dugotrajne institucionalne krize - Lisabonski ugovor.
Najavljeno je to na preuzimanju predsjedanja od Portugala. No nedavno irsko NE Lisabonskom ugovoru izazvalo je novu krizu. Hrvatsko-slovenski odnosi mogli bi se poboljšati najesen, nakon parlamentarnih izbora.Tijekom predsjedanja Europskom unijom Slovenija je donijela odluku o uvođenju vinjeta. Mnogi smatraju da je i pri donošenju te odluke iskoristila ulogu predsjedateljice Unijom. Nisu pomogli ni pritisci europarlamentaraca. Liderpress
30. lipnja 2008.
Festival blizanaca Dalmacije okupio 50 "fotokopiranih"
Ni ove godine organizatorici nije uspjelo okupiti blizance iz cijele Hrvatske, ali je opet bilo veselo i zanimljivo
piše i snimila: Nikolina Tomasović
Na omiškoj je gradskoj plaži održan drugi festival blizanaca. U popodnevnim satima prošle subote okupilo se pedesetak parova iz Dalmacije. Namjera ovogodišnjeg festivala bila je okupiti i blizance iz cijele Hrvatske, koji su najavili svoj dolazak, no što zbog puta, što zbog vrućine, došli su samo oni najbliži.
Spriječena je bila i Jadranka Kosor, ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, koja je poslala brzojav podrške u nadi da će sljedeće godine moći biti nazočna ovoj hvalevrijednoj manifestaciji.
Prošlogodišnje najstarije blizance Ivu i Antu Maleničića, ove godine zamijenile su blizanke iz Omiša, 68-godišnje Marija i Franka. "Morali smo propustit koju partiju balota i poremetit svoj umirovljenički ritam", uglas će Ivo i Ante, "ali nije nam žao i nadamo se da ćemo dogodine ponovno doći."
Mama Marija nema problema s raspoznavanjem svojih dvoipogodišnjh blizanki Ene i Eme Brnas. Iako tako male, već su shvatile čari blizanstva, pa često zavaraju odrasle kad god im se za to pruži prilika. Najmlađi sudionici bili su petomjesečni blizanci Špiro i Roko, no zanimljivo je i to da su oni svoju titulu najmlađih zaslužili za samo petnaest sati prednosti ispred drugih najmlađih blizanaca na skupu.
Mame blizanaca uglavnom kažu da - kad se ima reda - nema problema ni sa čim, a za sve ostalo tu su bake servisi. Bilo je tu i trojki, ali i majki s - duplim blizancima!
Iris Orlandini, organizatorica ove manifestacije i sama majka blizanaca, izrazila je zadovoljstvo odazivom te naglasila kako se nada da će i dogodine ugostiti još veći broj blizanaca iz cijele Hrvatske, te ujedno zahvaljuje svim sponzorima koji su omogućili da se ovaj susret realizira. Uz nastupe klaunova i žonglera za najmlađe, odrasli su uživali u izvedbama klapa, folklornog društva i benda, razmjenjujući iskustva i družeći se do kasno uvečer. Slobodna Dalmacija
30. lipnja 2008.
U Mandalini gotov remont drugog jedrenjaka po veličini na svijetu
Princezina jahta na remontu u Mandalini / Marijan Džambo
Remontno brodogradilište Nautičkog centra Prgin u Šibeniku ušlo je u krug svjetskih centara kojima se može povjeriti remont i najvećih jahta u svijetu kakvom se danas voza ruski tajkun Roman Abramovič, te kvalitetom zadovoljiti i najzahtjevnije mušterije iz visokog megajaht društva.
Internacionalni test položen je na 75-metarskom jedrenjaku Phocea libanonske princeze Moune Ayoub.
Riječ je o drugom po veličini jedrenjaku na svijetu, odmah iza Malteškog sokola, kojeg su stručnjaci Nautičkog centra Prgin za samo 27 dana remontirali i princezi je pripremili za ovogodišnju Jadranom i Mediteranom.
Radilo se o prilično zahtjevnoj operaciji. Phocea je duga 75,15 metara, široka samo 9,6 metara, s gazom od 6,1 metara. Može ugostiti 12 putnika o kojima brine 15-člana posada. Uz jedra ukupne površine 1650 kvadrata, koja čvrsto drže četiri jarbola od nevjerojatnih 39.5 metara, raspolaže i s motorom od 1056 konjskih snaga.
Uz pet luksuznih kabina, na njoj su dva pomoćna broda Ribtec Riveria: jedan na mlazni pogon, a drugi s motorom od 120 konjskih snaga. Tu je i dvorana za vježbanje, sauna i frizerski salon.
- Da bi se uopće mogao započeti remont i jedrenjak podići snažnim sinhronliftovima iz mora, radnici Remotna napravili su osam specijalnih kolijevki u koje su utrošili 26 tona čelika. Potom je uslijedila dizanje i zaštita palubne tikovine, bojanje podvodnog dijela broda, demontaža i montaža kormila, kao i propelerske osovine. Demontiran je, rastavljen i pregledan propeler, popravljena i testirana elektronika, servisirani elektromotori i generatori, napravljen megatest instalacija, očišćeni tankovi i odrađeni drugi manji popravci u enterijeru i drugim dijelovima jedrilice - pojašnjava nam Ivana Prgin, kćerka vlasnika NCP-a i jedna od direktorica u nautičkom centru.
EPEHA je dobila ekskluzivnu priliku da fotoaparatom zabilježi operaciju spuštanja Phocee u more kojoj će, po svoj prilici, ubuduće matična luka biti Mandalina u Šibeniku.
Marijan DŽAMBO / EPEHA
Najveća jedra na svijetu
Jedrenjak će tek najesen na
30. lipnja 2008.
'Risove, vukove i medvjede gledam oči u oči'
Piše: Sergej Trajković
Foto: B. Konjević/Cropix, Veterinarski fakultet
Susreli smo ga u gustoj šumi nedaleko od Ravne Gore. Stajao je s velikom antenom visoko podignutom u jednoj ruci i prijemnikom u drugoj. Izgledao je kao špijun, ali on je sasvim neobičan špijun. 'Špijunira' zvijeri.
Bliski susreti s divljim zvijerima već su pet godina gotovo svakodnevna pojava u životu 24-godišnjeg Vedrana Slijepčevića, apsolventa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Za razliku od većine njegovih vršnjaka koji slobodno vrijeme provode u kafićima i diskoklubovima, ovaj mladi student veterine od svoje 19. godine 250 dana i noći u godini provodi potpuno sam u divljini Gorskog kotara, Like i Velebita, pokušavajući spasiti rijetke životinje od izumiranja.
Spavanje u vreći pod vedrim nebom ili u lovačkim čekama na 20 stupnjeva ispod ništice, uz zavijanje vukova, brundanje medvjeda i režanje risova, davno mu je postalo posve normalno, a pri povratku u gradsku vrevu često osjeća nelagodu. Priznaje da u Zagrebu i rodnoj Petrinji izdrži svega nekoliko dana, nakon čega se s osmjehom na licu opet vraća među svoju šumsku obitelj. Zbog svoje upornosti i iznimne želje da dozna što više o životu ugroženih grabežljivaca koji obitavaju u gorskim predjelima Hrvatske, postao je glavni i jedini terenski istraživač u hrvatskom dijelu projekta DinaRis. Riječ je o prvom detaljnom istraživanju populacije risova na području Dinarida u kojem sudjeluje i Slovenija, a sa 200.000 eura ga sufinancira Europska Unija.
Voditelj hrvatskog dijela projekta je poznati stručnjak za velike zvijeri Đuro Huber sa Zavoda za biologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, a prvi rezultati jednogodišnjeg istraživanja bit će poznati za otprilike mjesec dana. Za sada se zna da u Hrvatskoj trenutno obitava svega 50-ak risova i broj im se iz godine u godinu smanjuje, uglavnom zbog krivolova. Vedran je svjestan da je borba za spas tih jedinstvenih i samozatajnih mačaka prerasla u borbu s vremenom i zato ne shvaća svoje kolege koji ne pokazuju gotovo nikakav interes za terensko istraživanje bez kojega je zaštita životinja nemoguća. Od tog skromnog mladića jedva smo uspjeli izvući odgovor na pitanje kako to da sam obavlja tako opsežan i zahtjevan posao, svakodnevno se suočavajući s izazovima i opasnostima koje vrebaju u divljini.
- Izabran sam za glavog terenskog istraživača, ali sam većinu vremena sam i jedini jer malo studenata želi provoditi vrijeme u divljini. Kolege s fakulteta iz nekog razloga ne privlači ovaj način rada i učenja. Neki vjerojatno samo žele otvoriti privatne ambulante i lagano zarađivati novac, a ima ih onih koji su upisali veterinu samo zato što nisu uspjeli upasti fakultet koji su željeli. Imam nekoliko kolega koji mi se povremeno pridruže, ali većinu vremena radim sam - priča Vedran.
Od tinejdžerskih dana, kada je počeo upoznavati nepredvidive ćudi divljine, uhvatio je i VHS-om ili GPS - GSM ogrlicama desetak risova, vukova, medvjeda, jelena i srndaća koje je potom mjesecima pratio po snijegu, kiši i žegi da bi doznao što više o njihovu načinu života. Skupio je desetke uzoraka dlake, izmeta i krvi radi određivanja DNK tih životinja i njihovog zdravlja, te kako bi doznao čime se hrane i mnoge druge pojedinosti koje su do sada bile gotovo nepoznate. Iz Vedranova bloga, koji objavljuje na internetskim stranicama projekta DinaRis, može se shvatiti kako izgleda tipičan dan u njegovu životu.
"Došavši do plijena, ustanovljujem da jedna zamka nedostaje, a u blizini nalazim malo risje dlake. Nema sumnje, ris je u zamci. Nakon 10 minuta traganja pronalazim odraslog mužjaka. Uspavljivanje je, uz dvije ozbiljne risje prijetnje, prošlo glatko. Iz prve ruke sam saznao kako to izgleda kad je netko 'ljut ko ris'... Vraćajući se iz Ravne Gore na hranilištu za srne sam zatekao 'malo jaču srnu'. Radilo se o tri godine staroj i 80 do 100 kg teškoj medvjedici. Susret je trajao 20-ak minuta, a dogodilo se 200-tinjak fotografija. Zbog opuštene atmosfere medvjedica mi je prišla na 8 do 10 metara svjesna moje prisutnosti, ali posvećena hranjenju kukuruzom. Ovakvi susreti su rijetkost..."
Vedrana smo (a gdje drugdje?) pronašli u gustoj šumi nedaleko od Ravne Gore kako s antenom u jednoj ruci i prijemnikom u drugoj prati signal s ogrlice oko vrata ženke risa Tise, mlade životinje koju je uhvatio prije tri mjeseca na području Bjelolasice. Slab signal je davao do znanja da je Tisa živa i zdrava, ali daleko od nas. Međutim, na drugoj frekvenciji su "bipovi" bili mnogo jači. Ženka Luna uhvaćena prije sedam mjeseci bila je udaljena svega par stotina metara pa nas je vjerojatno odavno osjetila i prikrala se. Sjeli smo u Vedranov terenac Defender natovaren antenama, zamkama i strelicama za uspavljivanje te se počeli probijati kroz sve neprohodnije šumske putov. Odjednom zvoni Vedranov mobitel i primjećujemo uzbuđenje na njegovu licu.
- Lovnik mi je javio da je na području Medved drage pronašao dopola pojeden leš lisice koju je najvjerojatnije zaklao ris. Nevjerojatno! Ako je to istina, ovo će biti prvi registrirani slučaj da je ris pojeo lisicu. Inače jedu isključivo srne i ponekad glodavce. Lisice ne jede nitko, što znači da vjerojatno nisu ukusne. Idemo - ispalio je Vedran. Nakon pola sata jurnjave po šumskom puteljku punom rupa i zavoja potragu smo zbog teškog terena morali nastaviti pješke. Pred nama se ubrzo ukazao svjež, dopola pojeden leš. Dvije rupe na koži vrata nesretne mlade lisice bile su dokaz da je to djelo risa.
- Upravo smo zabilježili prvi napad risa na lisicu! Ovo je nešto sasvim novo. Vjerojatno se radi o mladom risu koji tek uči loviti pa mu je ova lisica bila dobar trening. Očito nije dugo jeo pa mu je i ona bila dobar zalogaj prije nego što nauči loviti nešto konkretnije - u žaru je pričao Vedran.
Gusti oblaci najavljivali su kišu pa se Vedran odlučio požuriti s postavljanjem kamera i mamaca da bi snimio tog nestašnog mladog risa. Kamericu je postavio u čelično kućište koje je prikvačio na stablo, a dva metra dalje je stavio leš srne, nadajući se da će je ris pronaći prije medvjeda i vukova.
- Medvjedi su vrlo znatiželjne životinje pa se često znaju poigrati s kamerama, zbog čega moraju biti zaštićene kućištem. Nakon što utaže znatiželju, obično krenu smirivati i glad, pa pojedu mamac. Iako su to vrlo miroljubive zvijeri s kojima sam se često znao susresti oči u oči bez posljedica, jednom sam se jako uplašio. Spavao sam u čeki i usred noći začuo neku gužvu ispod sebe. U polumraku sam vidio čak četiri odrasla medvjeda koja su se ljutito svađala. Vjerojatno se radilo o mužjacima koji su se svađali oko ženke, a tada znaju biti nepredvidljivi. Tiho sam se spustio i počeo šuljati prema autu koji je bio udaljen dvjestotinjak metara. U jednom trenutku je medvjed prošao na svega dva do tri metra od mene, ali kako je bio jako zaokupljen prisutnošću ostalih medvjeda, nije uopće obraćao pažnju na mene. Da je htio, mogao me u sekundi raskomadati. Uspio sam doći do auta, a uskoro su i medvjedi otišli svojim putem. Tada mi stvarno nije bilo svejedno - zaključio je Vedran.
Ipak, kaže kako je mnogo više bilo lijepih trenutaka. Nikada neće zaboraviti gotovo nestvaran susret s vučicom koja se jedno jutro ukazala u samoj blizini kolibe u kojoj je spavao. - Izašao sam i na dvedesetak metara od kolibe, na rubu šume, ugledao vučicu. Ona je gledala mene i nije pokazivala strah, što je za vukove neobično. Kasnije sam otkrio da je imala leglo u blizini pa je instinkt za obranom mladunaca prevladao urođeni strah od ljudi. Počeo sam je fotografirati, a ona se gotovo nije ni pomaknula. Samo me držala na oku, ne pokazujući ni strah ni namjeru da napadne. Tako je pozirala gotovo pola sata, a zatim mirno odšetala u šumu. Iz nekog razloga mi je ukazana čast da provedem toliko vremena u blizni jednog slobodnog vuka. Neopisiv osjećaj...
Projekt DinaRis
Cilj je imati barem stotinu risova
Cilj projekta DinaRis, za koji je Hrvatska od Europske Unije dobila 140.000 eura, jest povećati broj euroazijskih risova sa sadašnjih 50-ak životinja na najmanje stotinu, što bi trebao biti preduvjet za njihovo širenje na zapad kontinenta. Đuro Huber, stručnjak za velike zvijeri s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i voditelj projekta DinaRis, kaže kako je riječ o najvećem pothvatu za opstanak risova. U tijeku je istraživanje načina njihova života praćenjem pomoću ogrlica s odašiljačima te sakupljanjem dlake kako bi se utvrdila genetska struktura i zdravlje životinja.
Kod nas bi, s obzirom na veličinu teritorija i broj divljači, moglo živjeti i do 200 risova, ali idealno bi bilo kada bi ih bilo stotinu. Problem je što je riječ o tajanstvenim životinjama o kojima se ne zna dovoljno. Iznenadilo nas je kada smo nedavno otkrili da je jedan mužjak risa, kojega smo pratili odašiljačem, prešao čak 600 četvornih kilometara. Dosad se smatralo da se kreću na samo 100 do 200 četvornih kilometara velikom teritoriju. Sva ta istraživanja, koja provodimo zajedno sa slovenskim stručnjacima, trebala bi biti temelj za uspješno jačanje populacije risova u Europi - ustvrdio je Huber. Ris je u zapadnoj i središnjoj Europi potpuno istrijebljen još početkom 19. stoljeća, a 1973. godine je nekoliko primjeraka s Karpata naseljeno u Švicarsku, Austriju, Francusku, Italiju i Sloveniju. Jutarnji list
23. lipnja 2008.
Mesić: Europska budućnost gradi se na ideji antifašizma i slobode
Vlada je čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma, kao zaloga budućnosti i demokratskog opredjeljenja, istaknula je Jadranka Kosor na obilježavanju Dana antifašističke borbe u šumi Brezovici
Europska budućnost gradi se na temeljima položenima u Drugom svjetskom ratu, na ideji antifašizma i slobode. Ona mora biti očišćena od povijesnog zaborava, od političkih zastranjivanja koja nas vuku natrag, od težnje da naknadno mijenjamo povijest i povijesne činjenice<, rekao je u nedjelju predsjednik Republike Stjepan Mesić na središnjoj proslavi Dana antifašističke borbe, održanoj u šumi Brezovici kod Siska pod pokroviteljstvom Vlade.
Kod spomenika podignutom u čast prvom partizanskom odredu u Hrvatskoj i okupiranoj Europi, osnovanom na tom mjestu pod vodstvom Vlade Janića Cape 22. lipnja 1941., okupili su se antifašistički borci, visoki predstavnici državnih i lokalnih vlasti, kao i veleposlanstava država pobjedničke antifašističke koalicije. Podsjećajući na početak oružanog otpora protiv fašizma, Mesić je istaknuo da je on organiziran pod vodstvom Komunističke partije Jugoslavije na čelu s Titom i ustvrdio da je žalosno, uvredljivo i neprihvatljivo da se i danas treba boriti protiv jeftinih pokušaja izjednačavanja antifašizma s komunizmom boljševičkog tipa te odbacivanja navodno komunističkog antifašizma, zajedno s antifašizmom. Dodao je da je i na strani pobjednika Drugog svjetskog rata bilo zločina i da njih nitko ne poriče, ali da svaki zločin i svaka žrtva nisu isti. >Nijedan ubijeni u Jasenovcu nije kriv za žrtve u Bleiburgu, a mnogi koje je tamo stigla smrt bili su krivi za ubojstva u Jasenovcu. Postoje nevine žrtve i tu je stvar jasna, ali ima i onih koje je smrt zadesila bez suđenja, iako je njihova odgovornost za zločine neporeciva<, kazao je Mesić.
Kazao je i da je za Hrvatsku sramotno što borci NOB-a nisu izjednačeni u pravima s hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, jer su se i jedni i drugi borili za antifašističku i slobodnu Hrvatsku, te da je trajna sramota rušenje spomenika NOB-a. Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je da osnivanje sisačkog odreda na isti dan kada je nacistička Njemačka napala SSSR svjedoči o povijesnoj osjetljivosti hrvatskog naroda za pravednost, slobodu i mir i odlučnosti da se za te vrednote vrijedi boriti uvijek. >Vlada je čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma, kao zaloga budućnosti i demokratskog opredjeljenja.
Današnja samostalna Hrvatska, koja je nastala u Domovinskom ratu, okrenuta je prema budućnosti i u potpunosti dijeli ideale, težnje i vrijednosti suvremene europske demokracije, čiji je sastavni i neizostavni element antifašizam<, kazala je Jadranka Kosor.
Osuda pokušaja rehabilitacije ustaštva
Predsjednik Mesić poručio je da se treba oduprijeti svakom pokušaju rehabilizacije ustaštva i negiranju ustaških zločina te da to trebaju shvatiti mladi koji misle da nošenjem ustaških simbola dokazuju svoju pripadnost hrvatstvu i katoličanstvu. >Oni time vrijeđaju svakog iskrenog Hrvata i katolika, jer između ustaštva i hrvatstva nikad nije bilo niti smije biti nikakvog znaka jednakosti. U demokratskoj i civiliziranoj Hrvatskoj nije grijeh biti Hrvat i katolik, ali je grijeh biti nacional-šovinist i fundamentalist bilo kojih boja i uvjerenja<, istaknuo je Mesić.
Marijan Lipovac, Vjesnik
23. lipnja 2008.
Za europsku budućnost Hrvatske nema opasnosti
Vode se dva paralelna procesa, Hrvatska nastavlja pregovore istim tempom kao do sada, a Europa traži rješenje za Lisabonski ugovor
BRUXELLES (Od Vjesnikova izvjestitelja) - Kad se ovog tjedna u Parizu nađu Nicolas Sarkozy i Ivo Sanader, bit će mnogo jasnija pozadina onoga što je francuski predsjednik kao budući predsjedatelj Unije poručio sa summita EU-a u Bruxellesu. No, i prije od toga posve je jasno da Sarkozyjeva upozorenja oko Lisabonskog ugovora nisu usmjerena protiv Hrvatske, jer francuski predsjednik spada među one koji najviše žele što prije vidjeti našu državu u punopravnom članstvu.
Najpreciznije, vode se dva usporedna procesa: Hrvatska nastavlja pregovore, a cilj je završiti ih do kraja rada sadašnje Europske komisije. Istovremeno, Europa će do tada, najvjerojatnije i prije, naći rješenje oko Lisabonskog ugovora, tako da će Hrvatska imati jasnu situaciju kada pregovori budu završeni.
Sarkozyjevo upozorenje da ne može doći do proširenja Unije dok Lisabonski ugovor ne bude usvojen tumači se kao poruka zemljama koje tek trebaju ratificirati Ugovor, prije svega Češkoj, Poljskoj i Švedskoj. Sarkozy, kao i njemačka kancelarka Angela Merkel, želi da se s ratifikacijom ne stane, da 26 zemalja usvoje Lisabonski ugovor, te da se tada nađe rješenje za Irsku.
Kada je riječ o europskoj budućnosti Hrvatske, sad više zaista nema nikakvog straha. Nije bilo zemlje koja je završila pregovore, a da nije ušla u Uniju. To se neće dogoditi ni Hrvatskoj, pa sadašnje >teške riječi< o blokiranju ulaska Hrvatske do usvajanja Lisabonskog ugovora ne treba shvatiti kao prijetnju našoj europskoj budućnosti.
Europa je, kada je riječ o Hrvatskoj, prihvatila obveze, kao što je i Hrvatska prihvatila svoje obveze i nije moguće da ih Unija izigra, bez obzira na Lisabonski ugovor. Naravno, za Hrvatsku bi bilo najbolje da se do rješenja dođe dok pregovori budu gotovi, ali i uz pretpostavku da se to ne dogodi, Unija bi već našla način da Hrvatska postane članica. Sada je o tome prerano govoriti, nije potrebno ni raščlanjivati Ugovor iz Nice i tražiti >rupe< koje bi omogućile ulazak Hrvatske. Za našu zemlju je najbitnije da nastavi pregovore istom ozbiljnošću kao do sada, kao da se irsko >ne< nije ni dogodilo.
Isto tako, vrlo brzo će se vidjeti da je Nicolas Sarkozy izrazito sklon europskoj perspektivi Hrvatske, kao uostalom i perspektivi za sve zemlje jugoistoka Europe. Sarkozy je na summitu u Bruxellesu govorio i o ustupcima Srbiji i ako pobijede proeuropske snage i sigurno je da će i Srbija krenuti putem Hrvatske. Makedonija mora ispuniti svoje obveze, a BiH tek kreće pravim europskim putem. Za francuskog predsjedanja, Hrvatska očekuje otvaranje i zatvaranje velikog broja poglavlja.
Posljednji događaji unutar Europske unije pokazuju kako je teško bilo što predviđati kada je riječ o životu ujedinjene Europe. Isto tako, nije lako ni donositi odluke, uz interese 27 zemalja koji često nisu identični. Vidi se, međutim, i koliko treba strpljenja za vođenje europske politike, što je hrvatski premijer Ivo Sanader toliko puta do sada pokazao. Sve prošle godine kada se stvarala >glavnica< u europskim kontaktima hrvatskog premijera sada se vraća kroz >kamatu<. Sanader uživa izvanrednu potporu europskih lidera, pogotovo u trenucima koji su važni za Hrvatsku. Ali, isto tako premijer ima umijeće pomiriti sve interese koji se ponekad prelamaju i preko leđa Hrvatske, uporno promovirajući naše interese. Vještina kojom to čini, zaista Sanadera definitivno stavlja uz bok ostalih europskih političkih vođa.
Sve u svemu, nikakve panike nakon bruxelleskog summita nema. Hrvatska ide dalje, što je u ovom trenutku najvažnije.
Pomoć pučana
Po tko zna koji put, Hrvatskoj u pravom trenutku pomažu europski pučani, snažna asocijacija najvećeg broja predsjednika i premijera unutar Europske unije. Ništa manja potpora nije ni od europskih lidera koji nisu iz redova pučana, a vrlo je važno da nas otvoreno i iskreno podržava i Velika Britanija, utjecajna zemlja unutar Unije.
Jurica Körbler, Vjesnik
23. lipnja 2008.
Uranila turistička sezona?
Zbog velikog broja vozila, kroz tunel Sv. Rok u subotu između 11 i 12 sati propuštana su samo vozila prema moru
Prvu ljetnu subotu obilježile su i prve velike gužve na cestama. Osim turista, na more se uputio velik broj hrvatskih građana koji su odlučili produžiti vikend spajanjem s praznikom u srijedu. Po običaju, kolone su bile najveće ispred tunela Mala Kapela i Sveti Rok. Plaže su se na Jadranu napunile, čemu je pridonio i porast temperature, no sve turističke destinacije bilježe osjetan porast gostiju.
Prva veća smjena turista osjetila se u oba smjera, pa je tako kroz tunel Sveti Rok tijekom subote prošlo 35.808 vozila, od čega je u smjeru Splita prošlo 26.354 vozila. Najviše vozila kroz Sv. Rok prošlo je od 5 do 19 sati, kada je kroz tunel prošlo 28.000 vozila.
Kako doznajemo od Kate Kuprešak, glasnogovornice HAC-a, prijepodne su od 11 do 12 sati zbog gužve kroz tunel propuštana samo vozila prema moru. U tih sat vremena kroz tunel je prošlo 2950 vozila.
Vršno opterećenje kada se prometovalo dvosmjerno bilo je između 14 i 15 sati, kada je kroz tunel u oba smjera prošlo 1343 vozila.
Prometno je bilo i u tunelu Mala Kapela, pa je tako u subotu oko 18 sati ispred tunela Mala Kapela na autocesti A1 kolona vozila na sjevernom ulazu, u smjeru juga, bila duga oko pet kilometara.
U Hrvatskim autocestama ističu da radovi na završetku druge cijevi tunela Mala Kapela i Sv. Rok idu planiranom dinamikom. Rad se neće prekidati ni tijekom sezone te se otvorenje drugih cijevi oba tunela očekuje u lipnju 2009. godine. Prema tome, kilometarske kolone i višesatno čekanje pred najdužim tunelima u Hrvatskoj možemo očekivati još samo ove turističke sezone.
Tijekom subote i nedjelje gužvi je bilo i na graničnim prijelazima, a na prijelazima Macelj i Bregana bio je pojačan promet osobnih vozila na ulazu u Hrvatsku.
Gužve su se počele stvarati već u Sloveniji. Kako je u subotu navečer izvijestio HAK, od graničnog prijelaza Šentilj u smjeru graničnog prijelaza Macelj promet je bio izuzetno gust, a do zastoja je dolazilo na brzoj cesti kroz Maribor - od čvora Maribor centar do ulaza na cestu prema Ptuju.
U Hrvatskim autocestama tvrde da su spremni za dolazak turista, jer su još prije početka turističke sezone intenzivno počeli pripreme za dolazak velikog broja vozila. Podsjetimo, tijekom turističke sezone 2007. u srpnju i kolovozu na autocestama u nadležnosti HAC -a ostvaren je promet od 9,249.861 vozilo, a prometne prognoze pokazuju da bi promet u turističkoj sezoni 2008. mogao biti oko 8,384.208 vozila, i to bez Mosta Krk i dionice autoceste Rupa - Rijeka, koje od 1. rujna prošle godine nisu više u nadležnosti Hrvatskih autocesta.
Sve o zastojima na autocestama
Postavljanjem informacijskih portala na autocesti A4 i A1 vozači će pravodobno biti informirani o uvjetima na cesti, ograničenjima prometa, zastojima i mogućim pravcima obilaska. Kako ističu u HAC-u, tako će se ublažiti problemi vezani uz protočnost prometa na glavnim turističkim pravcima prema moru, a posebno kroz uska grla, kao i problemi vezani uz djelovanje vjetra i zatvaranje pojedine dionice za promet. Uz to, zajedno s MUP-om, ministarstvima prometa i zdravstva - Hitnom medicinskom pomoći, Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, Hrvatskim autoklubom i Hrvatskim cestama, dovršene su pripreme za koordinirano djelovanje u uvjetima redovnog i incidentnog odvijanja prometa za vrijeme trajanja turističke sezone.[Tomislav Grdić]
Nova odmorišta i ugostiteljski objekti čekaju turiste
Kako bi vozačima put bio što ugodniji, ove turističke sezone čeka veći broj odmorišta i ugostiteljskih objekata. Na autocesti A1 Zagreb-Split-Ploče, na odmorištu Zir-zapad otvoren je restoran sa smještajnim objektom. Na odmorištima Modruš-istok i zapad, Jezerane-zapad te Lički Osik-istok i zapad sagrađeni su višenamjenski ugostiteljsko-trgovački objekti s javnim sanitarijama, dječjim igralištima te stolovima i klupama s nadstrešnicama. Višenamjenski objekt na zapadnoj strani radit će tijekom cijele godine, dok je objekt na istočnoj strani odmorišta, kao i višenamjenski objekti na lokacijama Jezerane-zapad i Lički Osik-istok i zapad sezonskog karaktera te će u funkciji biti od 1. svibnja do 31. listopada. Također, od 1. srpnja 2007. godine, puštanjem u promet dionice Dugopolje-Šestanovac, u funkciji su nove benzinske postaje s trgovinom i caffe-barom na odmorištima Mosor-sjever i jug, na kojima su sagrađeni i dodatni objekti javnih sanitarija, kako bi se u danima vršnog opterećenja prometa i smjene turista rasteretili sanitarni čvorovi u benzinskim postajama.
Sunčano i vruće
Tijekom ponedjeljka bit će pretežno sunčano i vruće. Najniža jutarnja temperatura zraka iznosit će od 15 do 20, na Jadranu između 20 i 25, a najviša dnevna uglavnom od 30 do 35 stupnjeva. I sljedeći dani >obećavaju < nastavak vrućeg i suhog ljetnog vremena. Tijekom utorka i srijede u cijeloj zemlji i dalje će biti sunčano i vruće, osobito u Slavoniji i unutrašnjosti Dalmacije gdje se mogu očekivati temperature oko 35 stupnjeva.
Nova turistička signalizacija
Osim redovnih radova na održavanju kolnika i prometne signalizacije, na autocesti A1 Zagreb - Split - Ploče postavljena je i turistička signalizacija koja ukazuje na kulturne i povijesne znamenitosti gradova Splita, Trogira i Zadra, a na zagrebačkoj obilaznici postavljena je turistička signalizacija za Zagreb. Također su dovršeni planovi za poboljšano vođenje prometa na trasama autocesta i povećanju prometne sigurnosti na postojećim dionicama, a u suradnji s Hrvatskim cestama dovršena je i procedura postupanja i način preusmjeravanja prometa na nižu razinu prometnica ako to bude potrebno.
Lipanj bolji nego lani
Ni održavanje Europskog prvenstva u nogometu ni vremenske prilike koje tijekom lipnja nisu bile naklonjene gostima nisu negativno utjecali na lipanjski turistički promet u Dubrovniku i na otocima. Usprkos vremenu i nogometu, Dubrovnik je u prvoj polovici lipnja zabilježio četiri posto više dolazaka i noćenja nego u isto vrijeme prošle godine. Najbrojniji su bili gosti iz Francuske, Velike Britanije, Njemačke, SAD-a te domaći. Po dolascima, Dubrovnik je 'u plusu' i od početka godine do danas, ali samo jedan posto u odnosu na lani, dok je u noćenjima također zabilježen jedan posto, ali manje za razliku od šest mjeseci prošle godine. U prvom polugodištu ove godine u Dubrovniku je najviše bilo Francuza i domaćih gostiju. Slijede turisti iz Velike Britanije, SAD-a, Njemačke, Japana i Španjolske.
Odličnu ili dobru popunjenost bilježe i svi hoteli, od kojih neki prema stanju rezervacija gotovo stopostotnu popunjenost očekuju i tijekom cijele ljetne sezone. U prosjeku su po hotelima najbrojniji gosti iz Francuske, Velike Britanije, Irske i SAD-a. Francuzi su među najbrojnijima i na pelješkoj rivijeri, gdje su u samom vrhu ipak još uvijek Nijemci, a onda Česi, tradicionalni posjetitelji Pelješca. S obzirom na dobru popunjenost hotelskih kapaciteta (u nekima nema slobodnih soba), iz tamošnjih turističkih ureda stižu najave i o odličnom nastavku ovogodišnje sezone, koja bi na kraju mogla biti znatno uspješnija od turističke 2007. godine. [K. B.]
23, lipnja 2008.
Strani brodari žele hrvatske kadete
Učenička stipendija iznosi 800 kuna mjesečno, studentska 1200, a u ovoj godini dodijeljene su 63 studentske stipendije
ZAGREB - Na svijetu ima oko 100.000 trgovačkih i putničkih brodova na kojima plovi 1,3 milijuna pomoraca. Od toga su oko 500.000 časnici, a trenutačno nedostaje 50.000 časnika, od kojih 20.000 u EU. Pomorski su časnici još uvijek jedan od najboljih hrvatskih izvoznih proizvoda te im posljednjih godina nije teško naći posao bilo na domaćim, bilo na stranim brodovima. Hrvatska ima 28.000 pomoraca, među kojima je i 15.500 časnika.
Pomogle stipendije
Ugledni svjetski brodari u posljednje vrijeme uporno traže za svoje brodove hrvatske kadete i vježbenike stroja, sa završenom srednjom pomorskom školom ili fakultetom, ali trenutačno tih 'naučnika' iz Hrvatske nema ni za lijek. To ne čudi, jer, do prije tri godine, kad je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture počelo stipendirati učenike pomorskih škola i studente pomorskih fakulteta, malo se mladih Hrvata odlučivalo za zvanje pomorskog časnika. Uzrok tome bila je propast pola hrvatske trgovačke flote sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća. Spomenute stipendije zaustavile su trend pada upisa u pomorske škole i fakultete, a Ministarstvo je za tu namjenu samo za ovu godinu osiguralo pet milijuna kuna. Učenička stipendija iznosi 800 kuna mjesečno, studentska 1200, a u ovoj godini dodijeljene su 63 studentske stipendije, i to za 25 studenata iz Rijeke, 20 iz Zadra, 11 iz Splita i sedam iz Dubrovnika. Ako je suditi prema tim podacima, zanimanje za zvanje pomorskog časnika osjetno je veće na sjevernom nego na južnom Jadranu. Ravnatelj Pomorske škole u Bakru Gordan Papeš napominje kako će tek za dvije godine iz te škole izaći 60 nautičara i 30 strojara, a ohrabrujuće je to što se minule školske godine u Pomorskoj školi u Bakru upisalo 120 djece, od kojih znatan broj iz unutrašnjosti Hrvatske.
Nedostatak kadra
Papeš napominje kako zanimanje za upis u pomorske škole raste i u Njemačkoj, a u Francuskoj nakon tri godine plovidbe brodar časnike zapošljava na kopnu. Naime, u svijetu silno nedostaje kvalificiranog kadra za rad u brodarskim kompanijama i agencijama na kopnu, a samo desetak predstavništava velikih brodara u Hrvatskoj trenutačno potražuje blizu stotinjak kvalificiranih ljudi, ali takvi sada ne postoje na hrvatskom tržištu radne snage. Prosječno primanje trećeg časnika kreće se oko 2500 eura, drugog časnika oko 3500 eura, prvog do 5000 eura te zapovjednika broda i upravitelja stroja od 5000 do 7000 eura. Ako časnici plove na specijalnim brodovima, onda su te plaće dvostruko veće od navedenih. Filipini su glavni opskrbljivač svjetskog tržišta tom radnom snagom, a godišnje 'proizvedu' nekoliko tisuća pomorskih časnika.
Plaće pomoraca
Kadetima i vježbenicima stroja strani brodari za plovidbu - 'naukovanje' osiguravaju mjesečnu plaću od 500 do 800 eura, a kasnije im nude mogućnost brzog napredovanja zbog nedostatka pomorskih časnika. Učenici i studenti koji primaju stipendiju Ministarstva mora obvezni su ploviti na brodovima domaćih brodara onoliko godina koliko su primali stipendiju, a ako za njih ne bude mjesta na brodovima pod domaćom zastavom, mogu otići na strane brodove bez vraćanja stipendija. Danas skoro i da nema veće razlike u plaći časnika na domaćim u odnosu na strane brodove, a ugovori za plovidbu upola su kraći nego ranije - tri mjeseca se plovi, a potom tri odmara kod kuće.
Žene kao časnici
Od 1,3 milijunapomoraca na svijetu samo oko dva posto su žene, s tim da ih je u skandinavskim zemljama više od deset posto, primjerice u Italiji oko jedan posto, a u azijskim zemljama niti toliko. Neke međunarodne pomorske organizacije nastoje propagandnim kampanjama ohrabriti žene da se odluče za pomorska zvanja, prvenstveno časnička, ali to nailazi na dosta slab odaziv.
Damir Herceg, Vjesnik
23, lipnja 2008.
Mladi plemići i plemkinje zaplesali kroz stoljeća baštine
Ovom manifestacijom udruga >Plemićka mladež< podsjeća da Hrvatska baštini i kulturu života i običaja dvoraca kojih je u zaprešićkom kraju sačuvano čak šest
Zaprešićki Novi dvori, jedini očuvani cjeloviti vlastelinski kompleks u Hrvatskoj, proteklog su vikenda bili domaćini 11. dana plemstva. Tom manifestacijom zaprešićka udruga >Plemićka mladež< svake godine u lipnju podsjeća da osim kulture sela, Hrvatska baštini i kulturu života i običaja plemstva u dvorcima.
Dvoraca je, naime, u zaprešićkom kraju sačuvano čak šest, a datiraju od razdoblja baroka do neoklasicizma.
Najveće priznanje Udruga je dobila ovoga mjeseca na seminaru o kulturnom turizmu u Hrvatskoj, kaže autorica cijeloga projekta i dizajnerica Lidija Gašpar, gdje je kao primjer početka kulturnog turizma u našoj zemlji navedena upravo >Plemićka mladež<. A prije samo 11 godina, kada su kao prvi u Hrvatskoj kretali s danas u turizmu i kulturi popularnim oživljavanjem povijesti, bili su >bijele vrane<, ismijavali su ih kao čudake, kritizirali kao kič!
>Danas je, s druge strane, u Hrvatskoj mnogo onih koji nas kopiraju<, napominje Gašpar. Pred mnogobrojnom publikom u subotu u vršilnici >zaprešićko plemstvo< je u raskošno dizajniranim haljinama i odorama zaplesalo nezaobilazni bečki i engleski valcer te francusku polku na taktove skladbi >Bečka krv< i na >Lijepom, plavom Dunavu<.
Organizirajući Dane plemstva na Jelačićevu posjedu, osim na kulturu hrvatskog plemstva, udruga >Plemićka mladež< evocira i uspomenu na bana Josipa Jelačića.
Stoga i prva kolekcija balskih haljina, koju je Lidija Gašpar izradila prije 11 godina, nosi ime >Kolekcija Jelačić<.
>Putovali smo po cijeloj Hrvatskoj banovim putovima. Dakle, svagdje gdje je naš ban i na trenutak stao, sjetili su nas se pozvati. Nastavljamo i dalje njegovim stazama uz onu bansku >Što Bog dade i sreća junačka<, istaknula je Gašpar.
Jelena Oberman, Vjesnik
23. lipnja 2008.
Najveći trešnjik u Europi!
Tvrtka >Vrni< planira posaditi 120.000 stabala; na svaki hektar uložit će 120.000 kuna, od čega je 50 posto državnih sredstava
UGLJANE - Nikola Vrcan, osnivač i vlasnik tvrtke >Vrni<, u subotu je poduzetničkoj zoni >Čaporice< (Ugljane) otvorio radove na uređenju svoje plantaže trešanja, najveće u Europi i prve takve u Hrvatskoj.
Tom je činu, unatoč vrućini, nazočilo mnoštvo ljudi, najviše poljodjelaca iz Ugljana i susjednih sela radujući se tom gospodarskom iskoraku značajnom i ne samo za cetinsko-triljski kraj.
>Tvrtka 'Vrni' je od države na 40 godina zakupila 50 hektara ovog krša koji ćemo za 7-8 mjeseci oplemeniti i na njemu ove i iduće godine posaditi 120.000 stabala trešanja. Osim toga, na lokaciji površine dva hektara uz trešnjik izgradit ćemo hladnjaču i pogone za preradu i pakiranje voća i povrća, kao i svu potrebnu infrastrukturu. Na cijeloj plantaži, koju ćemo zaštititi od tuče, izgradit ćemo i sustav navodnjavanja 'kap po kap'. Ujedno osmišljavamo i projekt istraživanja podzemnih voda u blizini voćnjaka. Investicija je 'teška' desetak milijuna eura, a kad se u cijelosti realizira, na plantaži, u hladnjači i pogonima zaposlit ćemo 500 ljudi. Već smo danas zaposlili deset novih radnika, a do kraja godine primit ćemo ih još 50<, kaže Nikola Vrcan, inače rođeni Ugljanin. Najavio je da će prva berba trešanja biti 2010. te da je tržište osigurano i to uglavnom u Japanu, SAD-u, Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji. >Ove trešnje bit će i ekološki proizvod, kako su zaključili i stručnjaci iz EU-a kada su razgledali ovo područje. Sretan sam što su i mnoga kućanstva u blizini ove plantaže počela saditi trešnje i oni će biti moji budući kooperanti. Problema nemamo ni s investicijama. Projekt pratimo vlastitim novcem i poticajima hrvatske vlade Na svaki hektar uložit ćemo po 120.000 kuna, a od toga je 50 posto državnih sredstava<, priča Vr
Napominje kako je to tek jedan od izazovnih projekata njegove tvrtke. Sinjanima i Triljanima poručuje da mu je idući projekt vezan uz Sinjsko polje, gdje će na obradu uzeti najmanje 500 hektara zemljišta te da će mnogima pokazati kako oplemeniti tu zapuštenu oazu uz Cetinu. Tvrdi da će mu biti neusporedivo lakše obrađivati polje nego sadašnjih 50 hektara ljutog krša gdje netom kupljeni moćni stroj drobi i kamenu živicu.
Nedjeljko Musulin, Vjesnik
20. lipnja 2008.
Mesić odlikovao Sanadera, Bebića i Manolića
Predsjednik republike Stjepan Mesić dodijelio je u petak četrdesetak odlikovanja povodom Dana državnosti odlikovanja zaslužnim građanima te institucijama
ZAGREB - Povodom Dana državnosti Predsjednik republike Stjepan Mesić dodijelio je u petak četrdesetak odlikovanja zaslužnim građanima te institucijama. Među ostalima, Veleredom kraljice Jelene s lentom i Danicom odlikovani su predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, Predsjednik Vlade Ivo Sanader te bivši predsjednik Vlade i Županijskog doma sabora Josip Manolić.Odlikovanje su dobili za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti zemlje te izniman doprinos razvitku odnosa Hrvatske s drugim državama i narodima. Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom odlikovan je biskup Franjo Komarica i to za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti RH te odnosima hrvatske države i vjerskih zajednica, kao i za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju.
Čestitajući svima Dan državnosti, predsjednik je istaknuo kako su odlikovanja priznanje za njihov dugogodišnji rad za opće dobro čime su zadužili zemlju.>Odlikovanja su dio zahvalnosti kojim društvo i država Hrvatska vrednuju vaš rad< poručio je Mesić ističući kako su svim odlikovanima zajednički izvrsni rezultati u strukama kojima se bave. Hrvatska je danas stabilna zemlja, a vi ste tome dali svoj obol i stoga vjerujem da će svima vama ova odlikovanja značiti poticaj za daljnji rad, zaključio je predsjednik. U ime odlikovanih zahvalio je predsjednik Sabora Luka Bebić istaknuvši da je odlikovanje dokaz kako njihov dugogodišnji rad nije bio bez rezultata i odjeka. Pred nama je završetak započetih reformi i pristupanje Europskoj uniji, naglasio je Bebić te dodao kako će odlikovanja, među ostalim, biti poticaj za daljnji rad na jačanju međunarodnog položaja Hrvatske.
Sarkozyjeve izjave ne odnose se na Hrvatsku
Predsjednik i premijer su nakon svečanosti, na upit novinara, prokomentirali i izjavu francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja da neće biti proširenja EU bez usvajanja Lisabonskog ugovora. Mesić je rekao kako se to ne odnosi na Hrvatsku te poručio: >Ako su se države dogovorile onda se to mora provesti. Prema tome na Hrvatsku se to neće odnositi<. Premijer Sanader je dodao kako je stiglo objašnjenje iz francuske vlade da je >Hrvatska na sigurnoj strani<.
Mesić o Tomuradu
Zamoljen da prokomentira smjenu načelnika zagrebačke policije Marijana Tomurada zbog suspenzija policajca Josipa Gašparca, predsjednik Mesić je rekao kako o tome zna samo ono što je pročitao u novinama. >Smatram da nitko ne smije imati posljedice ako u svom poslu provodi zakon. Prema tome ako je policajac provodio zakon, ne smije imati posljedice. Kad bi netko zbog podnošenja prijave imao posljedice to bi značilo da više nitko protiv nikoga ne bi podnosio prijave jer može imati komplikacije u životu< zaključio je Mesić te dodao kako ne može odgovoriti je li dovoljna Tomuradova smjena ili su sankcije trebale ići i dalje. Ivana Knežević, Vjesnik
20. lipnja 2008.
Tisuće hrvatskih navijača otišlo bodriti reprezentaciju
Kolone automobila u petak su od ranog jutra prelazile granicu na Maclju na putu za Beč
ZAGREB - Zbog utakmice Hrvatske i Turske, u petak ujutro na graničnom prijelazu Maclju promet je bio pojačan. Budući da su za osobna vozila bila otvorena tri prometna traka i jedan za autobuse s hrvatskim navijačima, kolona je bila dugačka tristotinjak metara. Prema podacima granične policije, do 11 sati je preko Maclja prešlo 20 autobusa, 54 kombija i 873 osobna automobila, što je oko 6000 navijača. Iako je najveća gužva bila upravo u jutarnjim satima, policija je očekivala pojačan promet cijeli dan.Na putu prema Beču prolazili su uglavnom automobili zagrebačkih registracija, no bilo je i onih iz Siska, Splita, Dubrovnika, Zadra i Rijeke. Iz Slovenije su najavili kazne za isticanje hrvatskih zastava na automobilima, što je uvelike smanjilo broj zastava na prozorima i krovovima vozila.No, neki su navijači isticali da imaju spremne eure za plaćanje kazne te kako ih nitko ne može spriječiti da s ponosom istaknu hrvatsku zastavu, stoga su svoja vozila ukrasili zastavicama.
>Ako se na automobilu istakne hrvatska zastava, Slovenci naplaćuju kaznu od 41 eura, međutim, nas to neće natjerati da skinemo zastavice<, rekao nam je jedan vatreni navijač.
Dobro raspoloženim navijačima to jutro ništa nije moglo pokvariti raspoloženje. Na benzinskoj postaji prije graničnog prijelaza većina se opskrbila limenkama piva, a neki su ondje i krenuli sa zagrijavanjem za utakmicu. Euforični navijači bili su sigurni u pobjedu Hrvatske i većina ih je očekivala da će hrvatski reprezentativci dati dva gola.
I dok su neki osigurali smještaj i karte, bilo je i onih koji su se na prijelazu zaustavili i ispitivali ima li tko karte za prodaju. Bilo je, međutim, i dosta onih bez karte kojima je važna dobra zabava, a za reprezentaciju će navijati na nekom od bečkih trgova. Posebno vesela bila je skupina Zagrepčana koja je cijeli kombi ukrasila zastavicama i navijačkim rekvizitima. U Beču, kažu, imaju osiguran smještaj, no nemaju karte, što im, kažu ne smeta, jer će se ionako odlično provesti i >dostojno proslaviti još jednu pobjedu Hrvatske<.
Prema riječima nekih navijača koji su već bili na utakmicama u Beču, slovenski policajci na granici ne upozoravaju hrvatske vozače da je isticanje zastava na automobilima zabranjeno. Uredno ih puste prema Austriji, ali ih već nakon dva, tri kilometra redom zaustavlja policija te piše kazne ili ih odmah naplaćuje.
Zastavice za auto po 15 kuna
Navijačko ludilo u punom je jeku. Svi se uoči utakmice Hrvatske i Turske žele okititi navijačkim rekvizitima, što su trgovci i prodavači suvenira dobro iskoristili. U Konzumu se tako zastavice za automobile mogu kupiti već za 15 kuna. Budući da kupovina rekvizita hrvatske nogometne reprezentacije ide dobro tijekom cijele godine, trgovci nisu povećavali cijene zbog prvenstva.
Najviše se prodaju dresovi s imenima Luke Modrića i Vedrana Ćorluke. Djeca najviše vole kockaste šešire i zastavice, dok se odrasli najčešće odlučuju za dresove s imenima reprezentativaca, kažu prodavači. Originalni dres reprezentacije košta oko 400 kuna, a kopije se mogu nabaviti već za 80 kuna. Rekviziti poput različitih vrsta šešira, navijačkih šalova i kapa prodaju se po cijeni od 80 do 150 kuna.
Većina se kladi na Hrvatsku
Otkad je počelo Europsko prvenstvo u nogometu, kladionice imaju pune ruke posla. U Prvoj sportskoj kladionici ističu da su uplate, iako nije favorit, veće na Hrvatsku nego na Tursku. Isto su potvrdili i u kladionici Germania, gdje kažu da je klađenje znatno pojačano otkad je počelo Europsko prvenstvo. U Germaniji se građani klade većinom na Hrvatsku, a samo su poneki stavili da će Turska i Hrvatska igrati neriješeno. Gotovo identična situacija je i u ostalim kladionicama. Martina Pauček Šljivak Vjesnik
19. lipnja 2008.
Agencije u panici zbog loše prodaje stanova
U Hrvatskoj se i dalje najviše prodaju mali i jeftini stanovi, zbog čega agencije svoje skuplje stanove oglašavaju i u inozemstvu
ZAGREB - Hrvatsko tržište nekretnina se smanjilo - zbog smanjenje platežne moći građana, manje je i prodanih stanova. U nekim agencijama ona je ove godine toliko loša da su posegnuli i za oglasima u novinama drugih zemalja. Nedavno je jedan takav oglas osvanuo u britanskom Financial Timesu u kojem, uza sliku stambene zgrade, stoji tekst da je riječ o stanovima nagrađivanih arhitekata sagrađenima od prirodnih materijala, drva, kamena i bakra.
U razgovoru s Višnjom Vukelić iz agencije Angloadria, koja je objavila taj oglas, doznajemo da je to bila neka vrsta hvatanja za slamku jer stanove ne uspijevaju prodati domaćim kupcima.
>Već prije nekoliko mjeseci sagradili smo visokokvalitetne stanove od kojih posljednjih mjeseci, otkad su useljivi, nismo prodali nijedan<, kaže Višnja Vukelić.
Riječ je o šest stanova u dvije zgrade na Gramači pokraj zagrebačkih Šestina. Vjesnikova sugovornica objašnjava da su gradili urbane vile, drukčije od ostalih, koje bi se prije svega isticale kvalitetom, a zatim i humanijim načinu života, jer su u gradnji koristili tradicionalne, ekološke materijale. Umjesto da su sagradili garaže, uredili su lijepi vrt i sve to u mirnoj i slabo prometnoj ulici. No kupaca nema ni za lijek.
>Neko smo se vrijeme oglašavali u svim dnevnim novinama. No svim zainteresiranima cijena je bila visoka iako je riječ o uistinu kvalitetnim stanovima. Čini mi se kao da kupci jednostavno traže stambeni prostor u koji mogu useliti, a ne promišljaju o tome koliko on zaista vrijedi s obzirom na kvalitetu<, objasnila je Vjesnikova sugovornica. Od početne cijene od 3000 eura po četvornome metru, došli su na 2700, čime su si izbili profit iz ruke i došli na granicu isplativosti, jer time, kaže Vukelić, samo pokrivaju troškove gradnje.
>Jednostavno, kupci u Hrvatskoj nemaju taj novac i jedino što se proda su manji i jeftiniji stanovi<, objasnila je sugovornica. Zato su se i odlučili za oglas u Financial Timesu ne bi li privukli strance kojima je platežna moć bolja. No i njihov je interes vrlo slab iako u susjedstvu ima popriličan broj stranaca koji rade po veleposlanstvima u Hrvatskoj, a mahom žive u unajmljenim kućama. Čini se da sve priče o polarizaciji tržišta na one kvalitetnije i manje kvalitetne stanove u ovom slučaju padaju u vodu. [Katarina Dimitrijević Hrnjkaš]Vjesnik
19. lipnja 2008.
O cjeloživotnom planiranju osobnih financija
Svaki deseti zaposleni štedi za mirovinu
Kako država ne brine o tome kolika će biti nečija mirovina, građani su sami odgovorni za financijsku sigurnost u starosti, u što bi odmah trebali početi ulagati, rečeno je na okruglom stolu udruge 'Život u plusu'
Piše Mirjana Ćuk / Epeha
sadašnjemu mirovinskom sustavu u Hrvatskoj država ne brine o tome kolika će biti nečija mirovina. Najvažnije je da građani preuzmu odgovornost za vlastitu financijsku sigurnost u starosti i bez odgađanja dio svojih prihoda počnu ulagati danas za sutra. Za to je potrebna svijest, poznavanje ponude na financijskom tržištu, te odgovarajuća promjena ponašanja u vezi s novcem. Poručio je to Nikola Miljević, predsjednik Udruge "Život u plusu", tijekom okruglog stola održanog u srijedu o temi cjeloživotnog planiranja osobnih i obiteljskih financija. Biserka Žalac, predsjednica Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva, istaknula je da u Hrvatskoj dobrovoljni mirovinski fondovi imaju 113.341 člana, što je niti 10 posto radno aktivnog stanovništva, a dobar dio uključenih u treći mirovinski stup čine oni koji zbog dobi nisu mogli ući u drugi.
Izjednačiti životno osiguranje s fondovima
- Odgovornost svakog od nas je da se brine o dodatnoj mirovini - kazala je Žalac te podsjetila da član dobrovoljnog mirovinskog društva može biti svaki građanin bez obzira na dob i radni status, a da privremeni ili trajni prekid uplata ne utječe na članstvo u fondu. Državne poticaje za taj oblik štednje - smatra Žalac - bila bi šteta ne iskoristiti. O životnom osiguranju, kao drugom instrumentu dugoročnog financijskog planiranja, govorio je Michele Cirieco, predsjednik Uprave Generali osiguranja. Udio ulaganja u to osiguranje u BDP-u u EU-u je 5,5 posto, a u Hrvatskoj 0,06 posto, naveo je Cirieco i zaključio da je životno osiguranje u Hrvatskoj nedovoljno prepoznato i korišteno. Smatra da ga država treba fiskalno izjednačiti s mirovinskim fondovima da bi postalo atraktivnije, a poslodavci bi zaposlenicima trebali uplaćivati životno osiguranje.
Savjetovalište
Udruga "Život u plusu" pokreće Savjetovalište koje će građanima biti na raspolaganju od ponedjeljka do petka od 10 do 12 sati na broj telefona 01 6062 886.
Kako do 233.276 kuna
Član dobrovoljnog mirovinskog fonda koji svake od 20 godina uplaćuje 5000 kuna, uz državni poticaj od 25.000 kuna, povrat poreza od 29.500 kuna, ima kapitalizirana sredstva od 233.276 kuna. Iznos može dobiti brzom isplatom 30 posto sredstava jednokratno i 2500 kuna mjesečno tijekom pet godina ili po modelu doživotne mjesečne mirovine od 1169 kuna. Slobodna Dalmacija
19. lipnja 2008.
Čak 40 posto zaposlenih koristi godišnji za Euro
Trećina zaposlenih inače ne iskoristi ostatak godišnjeg odmora od lani, no ovaj lipanj je dušu dao da se zbog nogometa iskoriste svi zaostaci
Prema istraživanju portala MojPosao provedenog uoči Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj prije dvije godine, 27 posto radnika najavilo je da će uzeti godišnji odmor, a još 15 posto odglumit će bolovanje kako bi otišlo na utakmice.
Portal procjenjuje da se na te brojke može dodati još pet do 10 posto zaposlenih koji će uz godišnji odmor ili lažno bolovanje ići u Austriju da bi bodrili naše >vatrene< na Euru. Trećina zaposlenih inače ne iskoristi preostali godišnji odmor od lani, no ovaj lipanj je dušu dao da se zbog nogometa iskoriste svi zaostaci. I to pod povišenim adrenalinom i uz užitak, a ne razmišljajući o poslu, što inače čini svaki drugi radnik dok je na odmoru. Hrvati u prosjeku uzmu po dva tjedna godišnjeg odmora u komadu, a onda najmanje četvrtini radnika treba bar sedam dana da se opuste i zaborave na posao.
Radnici u Hrvatskoj u prosjeku se, prema istraživanjima, odmaraju 23 dana, neiskorišteno ostane devet dana, a više od polovine zaposlenih ne dobije regres. Zakonom je određen minimum od 18 dana godišnjeg odmora, na koji poslodavci dodaju dane za staž i stručnu spremu, a hrvatski se radnici, uključujući i državne praznike, mogu odmarati 31 dan, a neki i do 37 dana (23 dana godišnji plus 14 dana praznika).
Iako Hrvatska ima najkraći zakonom propisani minimum plaćenoga godišnjeg odmora od svih europskih zemalja, po broju ukupnih slobodnih dana ne stojimo loše. Najviše dana godišnjeg odmora i plaćenih državnih praznika imaju Šveđani, čak 42, a najmanje Estonci, 26 dana. Njemački radnici odmaraju se ukupno 40 dana, talijanski, finski i francuski 39, Irci 29, a Mađari i Britanci 28 dana.
U zemljama EU-a radnicima se u prosjeku plaća 20 dana godišnjeg odmora, jer još nisu sve države usvojile Europsku direktivu o minimalnom plaćenom godišnjem odmoru od 24 dana. No, kad se ubroje i državni praznici, radnici u starim članicama EU-a imaju u prosjeku 35,6 slobodnih dana u godini, a u novim članicama prosjek je 31,3 dana.
Japanci i Kanađani - samo 10 dana godišnjega
Najmanje plaćenoga godišnjeg odmora u EU imaju radnici u Velikoj Britaniji - samo 20 po zakonu plus osam dana praznika, koji su se donedavno čak uračunavali u plaćeni godišnji odmor. U SAD-u zakonom nisu zajamčeni ni plaćeni godišnji odmori ni praznici, nego ovise o odluci uprava kompanija, a Amerikanci se u prosjeku odmaraju 15 dana - devet dana godišnjega i šest dana praznika. Japanci i Kanađani imaju samo 10 dana godišnjeg odmora.
Ljubinka Marković, Vjesnik
19. lipnja 2008.
Oliver nastupa u newyorkškom Carnegie Hallu
Oliveru Dragojeviću premca nema: u Carnegie Hallu, glasovitoj newyorkškoj koncertnoj dvorani 9. listopada s početkom u 20 sati priprema se glazbeni spektakl s jednim od naših ponajboljih pjevača u naslovnoj ulozi.
Tajne više nema, u rasporedu koncertnih zbivanja glasovitog glazbenog hrama Oliverov koncert je već precizno upisan, a atmosferu polako raspiruju i najavice o spektaklu koje su već osvanule na nizu internetskih strana.
-Ne bih još ništa o tome pričao za javnost. Još je rano, zapravo ne mogu pričati prije konferencije za novinare na kojoj će javnost saznati sve detalje. Strpite se do 26. lipnja - poručio nam je Oliver koji je projekt zlata vrijedan još neko vrijeme odlučio sačuvati od javnosti.
Neki se detalji ipak nisu uspjeli sakriti, na pozornicu Carnegie Halla uz Olivera će se popeti i zagrebački solisti pod dirigentskom palicom Alana Bjelinskog. A cijeli će koncert glazbeno prisnažiti i Oliverovi prijatelji i kolege, gitarist i aranžer Ante Gelo, makarski saksofonist Dražen Bogdanović, te poznati splitski majstor na udaraljkama Boris Popov.
Saznajemo i kako se upravo počeo praviti obris newyorkškog repertoara, koji će se, potvrđeno nam je, a jedna od osnovnih razlika će biti u tome što splitsku glazbenu legendu na sceni neće pratiti njegov vjerni band Dupini, ali i to da će umjesto riječkih solista ovoga puta na glazbeni izlet preko Velike bare krenuti zagrebački koncertni umjetnici.
TANJA ŠIMUNDIĆ BENDIĆ
Ništa od Urbana
Pojavila se i priča kako će Oliverov gost biti Damir Urban. No kako saznajemo, njihova se suradnja, kada je newyorkški događaj u pitanju, ipak neće dogoditi. Slobodna Dalmacija
19. lipnja 2008.
Dubrovnik: osnovci izradili Turistički vodič
Mladi su posjetitelji Dubrovnika, zahvaljujući entuzijazmu učenika OŠ Marina Getaldića, dobili svoj prvi turistički vodič. Turistički vodič za mlade predstavili su u palači Sponza autori, učenici koji su izradili i ilustracije. Mladim su posjetiteljima u vodiču na hrvatskom jeziku dane sve informacije - od prijedloga gdje prespavati do kalendara događanja i mjesta za razonodu.
Autori tekstova su učenici: Maris Laptalo, Tea Raguž, Mihaela Vukojević, Dorotea Prguda, Magda Kamber, Ivo Srezović, Mario Režić, Nora Limov, Tea Lenz, Sandra Grego, Brigita Siništaj, Mirta Brajak, Lucija Šimunović, Srećko Vukanović, Jan Prebisalić i Stefan Marić. Autori ilustracija su Brigita Siništaj i Antonio Milovina, urednice mr. Đurđica Bender-Masle i Silvana Bjelovučić, dok je za dizajn bila zadužena Tamara Režić, a za lekturu prof. Katica Lujo.P. PEKO / Epeha, foto: Mateo Rilović / CROPIX , Slobodna Dalmacija
17. lipnja 2008.
Solana: Približavanje Hrvatske EU najviše će pomoći Hrvatima u BiH
>Dalji napredak na putu integracija u Europsku uniju i razmjena iskustava iz toga procesa predstavlja najbolji način da Hrvatska pomogne Hrvatima u BiH. Hrvati u BiH moraju imati mehanizme zaštite unutar BiH, a ne od strane susjednih zemalja<, rekao je Solana
MOSTAR - Visoki predstavnik Europske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana ocijenio je kako će približavanje Hrvatske prema EU najviše pomoći Hrvatima u BiH, no da oni moraju imati zaštitu unutar BiH. >Dalji napredak na putu integracija u Europsku uniju i razmjena iskustava iz toga procesa predstavlja najbolji način da Hrvatska pomogne Hrvatima u BiH. Hrvati u BiH moraju imati mehanizme zaštite unutar BiH, a ne od strane susjednih zemalja<, rekao je Solana u intervju za bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista od ponedjeljka. Solana je povodom današnjeg potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u Luxembourgu istaknuo kako je Hrvatska puno više napredovala od BiH prema EU što je po njemu >jasan dokaz da svaka zemlja može napredovati vlastitim tempom<. Prema njegovim riječima, hrvatsko je iskustvo vrlo korisno za BiH, ali i ostale zemlje regije. Visoki predstavnik Europske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku ocijenio je kako će napredak k Europskoj uniji osigurati BiH >političku stabilnost i ekonomski napredak< ali i zaštitu pojedinačnih i kolektivnih prava što je od iznimnoga značenja za Hrvate u BiH kao najmalobrojnijeg naroda. >Ovdje je riječ i o ustavnoj reformi. To je mogućnost za sve konstitutivne narode u BiH, uključujući i Hrvate, da, u dogovoru s druga dva konstitutivna naroda, prilagode Ustav. Svi bosanskohercegovački narodi žele živjeti u uspješnoj, efikasnoj državi, sposobnoj napredovati u procesu europskih integracija<.
Solana je čestitao građanima BiH potpisivanje SSP-a tvrdeći da 'predstavlja prvi veliki korak ka članstvu u EU'. >Sa strane EU, mi stalno ponavljamo da želimo da BiH i druge zemlje zapadnog Balkana postanu punopravne članice EU. Naša želja da se pridružite je važna, ali nije dovoljna. Da biste bili dio EU, morate igrati prema zajedničkim pravilima. Što prije to učinite, prije ćemo moći krenuti dalje<, pojasnio je španjolski diplomat. Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica će zatvoriti Ured visokog predstavnika 'kada Europska unija bude preuzela vodeću ulogu ispred međunarodne zajednice' što je povezano s približavanjem ove zemlje Europskoj uniji. Vjesnik
7. lipnja 2008.
Croatia Airlines povezala Zagreb s Prištinom
Hrvatska zrakoplovna kompanija Croatia Airlines obavila je danas prvi redoviti međunarodni let između Zagreba i Prištine, kojim je putovalo 37 putnika.
Let je obavljen novim zrakoplovom u floti Croatia Airlinesa Dash 8-Q400, koji je iz Zagreba poletio u 11,35 sati, a u Prištinu sletio u 13,25 sati. Povodom slijetanje prvog zrakoplova Croatia Airlinesa u prištinskoj je zračnoj luci održana prigodna svečanost, na kojoj je izvršni direktor za marketing i nabavu Croatia Airlinesa Srećko Šimunović izrazio uvjerenje kako će to pridonijeti jačanju prijateljskih i gospodarskih odnosa Hrvatske i Kosova. Zrakoplovi Croatia Airlinesa izravno će povezivati Zagreb i Prištinu tri puta tjedno (ponedjeljkom, srijedom i petkom), a povratna karta može se kupiti već od 140 eura (bez pristojbi zračnih luka i naknada za izdavanje karata). Izravni let u Prištinu treći je po redu novi ovogodišnji međunarodni let Croatia Airlinesa, nakon što je krajem svibnja obavila let u Kopenhagen u Danskoj, a još prije, krajem ožujka, u njemački Duesseldorf. Prema najavama, sutra slijedi i četvrti novi međunarodni izravni let Croatia Airlinesa iz Zagreba u Podgoricu u Crnoj Gori. Slobodna Dalmacija
17. lipnja 2008.
Izvješće o kornatskoj tragediji: uzrok eruptivni požar
Roditelji kornatskih žrtava: Netko mora odgovarati za smrt naše djece
Stručnjaci za vatrogasnu opremu, vremenske prilike, vegetaciju i aerodinamiku slažu se da je tragediju na Kornatu mogao uzrokovati eruptivni požar.
Portugalski profesor Domingos Viegas prvi je utvrdio da su uvjeti u klancu iznad uvale Vrulje mogli uzrokovati eruptivni požar, a 53 hrvatska stručnjaka pokušala su potvrditi da su događaji na Kornatu posljedica prirodnih pojava.
Stručnjaci su razvili šezdeset preporuka kako unaprijediti vatrogastvo da se tragedija s Kornata nikada više ne ponovi, te su pozvali novinare da za godinu dana provjere koje su od tih preporuka ostvarene.
Branko Šimara jedini se suprotstavio teoriji o eruptivnom požaru zapitavši se zašto je od četiri zrakoplova samo jedan bio na raspolaganju, te kako su u špici sezone ostali zrakoplovi mogli biti poslani na remont i u Grčku. Kritizirao je NP Kornati koji unatoč zakonu nije organizirao svoje vatrogasne postrojbe koje ''bi ugasile požar u začetku''. Osim toga, podsjetio je da na Kornatu ne postoji repetitor, te da zapovjednici rijetko javljaju svoje koordinate vatrogasnim stanicama. Na kraju je istaknuo propuste u angažiranju dobrovoljnih vatrogasnih društava u kojima djeluju ljudi bez kvalifikacija.
Nakon što je ekspertna radna skupina ustvrdila da je eruptivni požar uzrok kornatske tragedije u kojoj su život izgubili Dino Klarić, Ivan Marinović, Marinko Knežević, pripadnici JVP-a Šibenik, Hrvoje Strikoman, Gabrijel Skočić, Karlo Ševerdija i Ante Juričev-Mikulin, članovi DVD-a Vodice, t Ivica (JVP Šibenik) i Ante Crvelin (otac i sin), Marko Stančić, Tomislav Crvelin i Josip Lučić, vatrogasci DVD-a Tisno, reagirale su obitelji i kolege poginulih.
- Netko mora odgovarati za smrt naše djece. Čak i ako je eruptivni požar doveo do tragedije, mora se znati krivac. Po meni, krivac je onaj koji je donio odluku da se otiđe gasiti požar u klanac nad uvalom Šipnate. Svi vatrogasci zajedno trebali su ostati po valama i štititi kuće, a na tom prokletom brdu nije se imalo što raditi. Stoga zahtjevam da se krivac pronađe! - kazala nam je Branka Ševerdija, majka maloljetnog Karla, koji je u paklu Kornata okončao život s nepunih 18 godina.
- Mi prihvaćamo nalaze stručne skupine, i više ne bih želio ništa komentirati. - rekao nam je, pak, Željko Čoga, predsjednik Županijske vatrogasne zajednice. Izjavu od županijskog vatrogasnog zapovjednika Darka Dukića nismo mogli dobiti. Kazano nam je da je na službenom putu, a na mobitel se nije javljao.
Ivica Strikoman, otac pokojnoga Hrvoje, nalaz ekspertne skupine nije želio komentirati, jer ga još nije vidio.
O izvješću ništa nije htio kazati ni Maro Mihočević, odvjetnik devet obitelji stradalih vatrogasaca.
- Nikakav službeni dokument o nalazu te ekspertne skupine nisam dobio, premda sam ga tražio još prije dva mjeseca. Čim ga dobijem, bit ću spreman za komentar. - naglasio je Mihočević. Ante TALIJAŠ / EPEHA
Izvješće o kornatskoj tragediji: uzrok eruptivni požar
Predstavnici Interdisciplinarne-ekspertne radne skupine za razrješenje okolnosti požara i stradavanja vatrogasaca na otoku Kornat 30. kolovoza 2007. danas su na konferenciji za novinare predstavili Izvješće o kornatskoj tragediji u kojem se ističe da je do nje došlo zbog meteoroloških uvjeta, vegetacije te reljefa koji su pogodovali brzom toplinskom udaru i brzom širenju plamena.
Dvojica stručnjaka od njih 53, Branko Šimara i Slavko Gauš u Izvješću su kao izdvojeno mišljenje naveli da su propusti u Nacionalnom parku Kornati i MORH-u izravno utjecali na kornatsku tragediju.
Šimara je rekao da su bitne okolnosti koje su utjecale na stradavanje vatrogasaca neodgovarajuće stanje preventivne zaštite od požara u NP "Kornati", uz propuste u organizaciji i tehničkom opremanju, kao što su nepostojanje vatrogasnog dežurstva te nedostatna oprema za početno gašenje požara. Rekao je kako su uvjeti za vođenje vatrogasne intervencije bili nepovoljni, jer im je od četiri canadaira na raspolaganju bio samo jedan te tri helikoptera koji su povremeno bili angažirani i na drugim požarištima. Također zbog međusobnih komunikacija različitim sustavima veza zapovjednik nije mogao steći pravu sliku o događaju, a predsjednik DVD-a Vodice te Tisno nisu smjeli dopustiti osposobljavanje malodobnih osoba za zvanje "vatrogasac". U Izvješću se, između ostalog, navodi da se u području upravljanja i zapovjedanja pošlo od činjenice da je to bio požar otvorenog prostora uzrokovan ljudskom radnjom (odbačeni opušak) te da je do stradavanja vatrogasaca u kanjonu između brda Glavice i Velog Vrha došlo pojavom prirodnog fenomena koji se dogodio u trenutku boravka vatrogasaca u kanjonu, a uzrokovan nastalim požarom i nizom prirodnih pojava koje su ga pratile. Jak jugoistočni vjetar i vegetacijski sadržaji pogodovali su brzom razvoju požara u pravcu njegova širenja, a prva dojava o izbijanju požara na mjesto vatrogasnog dežurstva dogodila se neposredno po uočavanju požara i nije mogla utjecati na tijek vatrogasne intervencije i posljedice požara.
Voditelj Interdisciplinarne-ekspertne radne skupine Branko Smrekar rekao je da je nakon kornatske tragedije ministar unutarnjih poslova 3. rujna 2007. osnovao radnu skupinu te da su eksperti u radu koristili više od 150 znanstvenih i stručnih radova te izravno konzultirali niz svjetskih stručnjaka. Smrekar je istaknuo da zadaća radne skupine nije bila traženje krivca i uplitanje u rad tijela pravosuđa, već razrješenje okolnosti požara i stradavanja vatrogasaca te iznošenje 60-ak kratkoročnih i dugoročnih mjera, preporuka, kojima je cilj smanjenje mogućnosti nesreća poput kornatske tragedije. Naglasio je da je presudnu ulogu na stradavanje vatrogasaca mogao imati i samo prirodni fenomen, nesreća koju vatrogasci na otoku Kornat vrlo teško ili nikako nisu mogli predvidjeti, brzi toplinski udar i požar strahovito brzog razvoja te da s punom odgovornošću može izdvojiti već iskazani dio zaključka da na tijelima stradalih vatrogasaca nije bilo tragova mehaničkih ozljeda, odnosno opsežnijih mehaničkih ozljeda te da se može zaključiti da iz letjelica koje su sudjelovale na intervenciji na otoku Kornat nije bilo prolijevanja goriva niti je došlo do bilo kakvog oštećenja spremnika za gorivo. Slobodna Dalmacija
17. lipnja 2008.
>Izvorno hrvatsko< omiljeni suvenir stranim turistima
Autohtona gastronomska ponuda. Hotelijeri i restorateri prepoznali su važnost plasiranja domaćih gastronomskih proizvoda s certifikatom >Izvorno hrvatsko<
ZAGREB - Hrvatska gospodarska komora (HGK) od 1997. godine do danas dodijelila je 98 certifikata >Izvorno hrvatsko< za proizvode natprosječne kvalitete, od čega se 58 certifikata odnosi na prehrambene proizvode. Trpimir Vicković iz Centra za kvalitetu HGK objašnjava da se certifikati dodjeljuju s ciljem poticanja domaće proizvodnje, ali i promocije Hrvatske i stvaranja njezina identiteta na svjetskom tržištu.
>Interes proizvođača za dobivanje certifikata iz godine u godinu je veći, jer su oni prepoznali njegovu vrijednost i važnost<, kaže Vicković i dodaje da je samo tijekom prošle godine dodijeljeno pravo uporabe certifikata >Izvorno hrvatsko< za 19 proizvoda. Ministar turizma Damir Bajs, ujedno i predsjednik Hrvatske turističke zajednice, smatra da domaći ugostitelji sigurno prepoznaju potrebu uvođenja certifikata >Izvorno hrvatsko< u domaći gastronomsku ponudu. >S obzirom na najtraženije delicije domaće gastronomije, možemo reći da su najprepoznatljiviji pršut, kulen, 'Bajadera', paški sirevi, zagorski štrukli, rakije, vina, maslinova ulja...<, kaže Bajs i dodaje da inozemni turističesto kupuju te prehrambene proizvode kao dar i suvenir za svoje najdraže. I u Hrvatskoj udruzi hotelijera i restoratera kažu da su prepoznali važnost plasiranja domaćih gastronomskih proizvoda s certifikatom, što bi moglo pokazati više nego dobre rezultate. [Tomislav Tadić], Vjesnik
16. lipnja 2008.
Časne sestre Službenice milosrđa: Gledamo utakmice i molimo za naše Vatrene!
Još jedan dokaz da je nogometna euforija zahvatila sve pore društva, osobito nakon pobjede Hrvatske nad Njemačkom, mail je podrške Vatrenima koji je stigao na adresu portala Slobodne Dalmacije, a potpisuju ga časne sestre Službenice Milosrđa iz Mostara.
- Zaista ste pravi. Posebno kad onako pošteno igrate. Bog će vas pratiti, čuvati, blagosloviti i uspjeh vam dati. Ponosni smo na vas. Mi časne sestre navijamo za časne ljude, a to ste zaista vi. Neka vas Bog čuva. pomolite se prije nastupa, zatražite pomoć Božju. Bog dečki! - piše časna sestra Florijana Penava koja zajedno s ostalim sestrama iz svoje zajednice vodi dječji Vrtić Svetog Josipa u Mostaru.
Sestra Florijana, strastvena ljubiteljica nogometa, odnosno Hrvatske reprezentacije, putem telefona nam je ispričala kako se u njihovoj zajednici pomno prati svaka utakmica Vatrenih te kako su svi mališi iz vrtića tijekom navijanja obavezno odjeveni u dresove s crveno bijelim kockicama. Veliko uzbuđenje među časnim sestrama i djecom iz vrtića vlada i danas kada će Hrvatska pokušati izboriti još jednu pobjedu, protiv Poljske, te sestra Florijana još jednom poručuje kako se časne sestre i djeca iz vrtića Svetog Josipa u Mostaru mole za uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije.
M. MRČIĆ, foto: Ivan Rožić/Epeha, Slobodna Dalmacija
13. lipnja 2008.
Zadovoljstvo povećanom dinamikom u tijeku pristupnih pregovora
Premijer Sanader i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak s veleposlanicima EU o stanju hrvatskih pregovora
ZAGREB/BRUXELLES - Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak održali su u petak u Banskim dvorima sastanak s veleposlanicima država članica EU u RH i izvijestili ih o aktualnom statusu pregovora o pristupanju te o prioritetima RH u nadolazećem razdoblju, priopćeno je iz Vlade.
Na sastanku je bilo riječi o tekućim pripremama RH u ispunjavanju obveza koje proizlaze iz članstva, s posebnim naglaskom na dosad učinjeno glede ispunjavanja mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja, navodi se u priopćenju.
Istaknuta je namjera Vlade da sva preostala mjerila za otvaranje ispuni i dostavi Europskoj komisiji do kraja lipnja.
Na susretu je izraženo obostrano zadovoljstvo povećanom dinamikom u tijeku pristupnih pregovora i očekivanje daljnjeg dobrog napretka, zaključuje se u priopćenju.
Istodobno u petak je u Bruxellesu francuski veleposlanik pri EU-u Pierre Sellal izjavio da francusko predsjedništvo EU-a u drugoj polovici ove godine namjerava >energično i intenzivno< nastaviti pristupne pregovore s Hrvatskom, a sada su se stekli uvjeti za brzi nastavak pregovora.
>Ambicija je francuskog predsjedništva da energično i intenzivno nastavimo pregovore s Hrvatskom, međutim teško je reći kakav će rezultat biti na kraju godine, hoće li sva poglavlja biti otvorena, a bitan ili veći dio poglavlja zatvoren, ali to je moguće<, rekao je Sellal na raspravi u kojem je predstavio prioritete francuskog predsjedništva, koje počinje 1. srpnja.
>Mislim da su se stekli uvjeti da pregovori napreduju brzo i da se može daleko stići<, istaknuo je Sellal, dodajući kako se žele suzdržati od prognoze kakva će situacija s pregovorima biti na kraju godine, jer u pregovorima sudjeluju dvije strane, zemlja kandidatkinja s jedne i zemlje članice EU-a s druge strane.
Sellal je predstavio četiri prioriteta na koje će Francuska staviti naglasak u drugoj polovici ove godine. To su europska politika prema imigraciji, klimatske promjene, europska obrana i poljoprivreda. Vjesnik
13. lipnja 2008.
Od srpnja Hrvatska u najvišim NATO-ovim tijelima
Ako ratifikacija hrvatskog članstva u parlamentima država Saveza bude dovršen u razumnom roku, Hrvatska bi punopravna članica NATO-a mogla postati u prvoj polovici 2009.
Početkom sljedećeg mjeseca, točnije, 9. srpnja, Hrvatska će napraviti svoj dosad najkonkretniji integracijski korak - u sjedištu NATO-a u Bruxellesu potpisat će pristupni protokol, nakon čega odmah slijedi ratifikacija u parlamentima zemalja članica Saveza.
Potpisivanje protokola od izuzetne je važnosti jer tim činom zemlja de facto postaje članica. Hrvatsku tako od prve konkretne integracije dijeli nepunih mjesec dana.
Hrvatska trenutačno izrađuje raspored o provedbi reformi s točno utvrđenim rokovima, što bi trebalo biti završeno do kraja lipnja. Potpisivanje pristupnih protokola 9. srpnja 2008. ujedno znači i >operativno članstvo<; nakon potpisivanja, već u srpnju, hrvatski predstavnici se uključuju u rad dvaju najvažnijih NATO-ovih tijela - Sjevernoatlantskog vijeća i NATO-ova odbora.
Završni krug pristupnih pregovora, održan u svibnju, predvodila je državna tajnica za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Bianca Matković. Time su uspješno završeni pristupni razgovori Hrvatske sa Sjevernoatlantskim savezom.
Hrvatska je u pregovorima s NATO-om raspravila politička i obrambena pitanja koja proizlaze iz Washingtonskog sporazuma. Izrazila je i spremnost da sudjeluje u sustavu zajedničke obrane i potvrdila aktivan doprinos miru i sigurnosti euroatlantskog područja te privrženost načelima Povelje Ujedinjenih naroda kao i zajedničkim vrijednostima transatlantske zajednice - slobodi, demokraciji i slobodnom tržištu.
Predstavnici NATO-a složili su se da je Hrvatska u proteklih šest ciklusa Akcijskog plana za članstvo (MAP) ispunila zacrtane ciljeve i stoga danas ravnopravno razgovara o svome mjestu u ovom savezu zapadnih demokracija. U tom je smislu uspješni završetak pristupnih pregovora potvrda njezine ojačane međunarodne pozicije.
U sklopu pregovora razgovaralo se o sigurnosnim, pravnim i financijskim pitanjima koja proizlaze iz Washingtonskog sporazuma. Utvrđen je hrvatski doprinos funkcioniranju NATO-a u omjeru od približno 0,27 posto proračuna Saveza, što će u idućoj godini iznositi između tri i četiri milijuna eura. Taj je iznos na razini najnižih doprinosa među državama članicama. Kad se dovrši ratifikacija pristupnog protokola i položi instrument o ratifikaciji kod depozitara Sjevernoatlantskog sporazuma (a to je američki State Department), glavni tajnik NATO-a službeno će pozvati Hrvatsku da pristupi Sjevernoatlantskom sporazumu te time postane članica Saveza. Potom će o hrvatskom pristupanju NATO-u raspravljati Hrvatski sabor, a predsjednik Republike potpisat će dokument o ratifikaciji Sjevernoatlantskog sporazuma. Nakon što se dokument o ratifikaciji položi kod depozitara, Hrvatska će postati punopravna članica NATO-a. Ako ratifikacija hrvatskog članstva u parlamentima savezničkih država završi u razumnom roku, Hrvatska bi mogla postati punopravna članica NATO-a u prvoj polovici 2009.
Bilo bi pogrešno očekivati da će sva pitanja koje Hrvatska ima na međunarodnom planu biti riješena ulaskom u NATO. Međutim, ostaje činjenica da će članstvo u Savezu ojačati sigurnosni, politički pa i ekonomski položaj Hrvatske. Članstvom u NATO-u, a potom i u Europskoj uniji, dolazi vrijeme u kojem ćemo o međunarodnoj zajednici govoriti u prvom licu množine. Također, prethodno članstvo u NATO-u možda nije formalni uvjet, ali je svakako dosad bila politička praksa primanja novih članica u EU. Članstvo u NATO-u dat će novu težinu Hrvatskoj u pregovorima s Unijom, posebice stoga što je 21 članica Unije ujedno članica NATO-a. Međunarodni položaj Hrvatske jača u dva smjera. Prema unutra, jer Hrvatska postaje ravnopravni partner svojim saveznicima, i prema van, gdje se Hrvatska smatra dijelom političkog, sigurnosnog i ekonomskog kluba NATO-ovih zemalja. Stavovi i interesi Hrvatske kao članice NATO-a morat će se uvažavati u regiji i na širem međunarodnom planu.
Hrvatska ispunila sve vojne kriterije
General John Craddock, vrhovni zapovjednik NATO-a za Europu, ocijenio je ovaj tjedan da je Hrvatska ispunila sve vojne kriterije za članstvo u NATO-u i da s vojnog stajališta već djeluje kao članica Saveza.
Bruno Lopandić
11. lipnja 2008.
Varteks predstavio novi vizualni identitet
Novim imidžom Varteks želi izboriti još čvršću poziciju na domaćem i inozemnom modnom tržištu te postati vodeća modna kompanija u regiji
ZAGREB - Hrvatska modna kompanija Varteks predstavila je u utorak javnosti novi korporativni vizualni identitet, koji je po prvi puta promijenjen nakon gotovo pola stoljeća. Novim imidžom Varteks želi izboriti još čvršću poziciju na domaćem i inozemnom modnom tržištu te postati vodeća modna kompanija u regiji. Kako su istaknuli predstavnici Varteksa prigodom predstavljanja novog vizualnog identiteta, kompanija danas prolazi proces transformacije iz proizvođački usmjerene industrije u modernu, tržišno orijentiranu profitabilnu kompaniju. U novom logotipu simbol >&< umetnut je umjesto slova S u imenu kompanije, a budući da kompanija s tradicijom i kvalitetom sada čini korak više u novi slogan dodano je >& više<.
Prema objavljenim podacima, Varteks je u 2007. ostvario dobit od 3,9 milijuna kuna, dok je godinu ranije poslovao s gubitkom od 1,9 milijuna kuna. U prva pak tri mjeseca ove godine ostvarena je dobit od 1,2 milijuna kuna, što je 22,7 posto više nego u istom razdoblju lani. Inače Vartkes ove godine obilježava 90. rođendan uz koji dobiva nov izgled. [I.S.], Vjesnik
11. lipnja 2008.
Dubrovnik postaje samo izletnička destinacija?
Na jugu zabrinutost zbog negativnih lanjskih poslovnih rezultata. Poražavajući rezultati vide se i po ukupnim gubicima hotelskih kuća, odnosno padu prometa i među vodećim turističkim tržištima
Najniži porast broja noćenja, najkraća dužina boravka među jadranskim županijama i smanjenje prosječne iskorištenosti kapaciteta u odnosu na ranije godine, glavna su obilježja prošlogodišnje turističke sezone za Dubrovačko-neretvansku županiju.
Ti su podaci objavljeni ovih dana na sjednici Strukovnog vijeća hotelijera i ugostitelja najjužnije hrvatske županije, a Županijska gospodarska komora odlučila se na anketiranje hotelskih kuća, nakon što je primijećeno da podaci Državnog zavoda za statistiku znatno odudaraju od stanja na terenu.
Poražavajući podaci vidljivi su i iz brojki na račun ukupnih gubitaka hotelskih kuća, odnosno pada prometa i među vodećim turističkim tržištima. Proizlazi da pitanje, postaje li dubrovačko područje izletnička destinacija, do jučer sramežljivo postavljano, postaje gruba stvarnost. Posebno nakon što iz materijala, koji je izradila stručna suradnica pri Županijskoj komori Marica Pulitika, iščitamo da se turist u Hrvatskoj prosječno zadržava pet, u Istri 6,5 dana, a u Dubrovniku samo 4,5 dana! Tako nakon više od desetljeća ovog tipa istraživanja, predočeni rezultati ne završavaju zaključcima već pitanjem - mogu li Dubrovčani biti zadovoljni učincima sezone 2007. godine?
Neki, poput direktora još neprivatiziranih hotela u Platu Pere Matića, spominju i traženje odgovornosti. Spočitava se i animozitet lokalnog stanovništva prema turistima, te u Župi dubrovačkoj brojka od 3900 neobnovljenih kapaciteta. Prvi čovjek dubrovačko-neretvanskih hotelijera, predsjednik Ante Mrgudić izdvaja nekoliko ključnih teškoća koje su uzroci cjelokupne problematike hotelskih kuća na jugu. Izdvaja činjenicu da turizam nema status izvoznika, slijedi (pre)visoki PDV, pa komunalna naknada, spomenička renta... Kako, pak, riješiti pitanje turističkoga kadra, posebna je priča. Jer i ako se zanemari kronični nedostatak konobara, kuhara ili pomoćnog osoblja, ostaju sindikalni zahtjevi za ugovorima na neodređeno vrijeme. A to je priličan problem jer se radi sezonski - od travnja do listopada.
U svakom slučaju čini se da je raskoraka između zakonskih zahtjeva i problematike na terenu bezbroj. No, to nije opravdanje, slaže se većina, jer više od deset godina bilo je dovoljno za rješavanje nagomilanih ratnih posljedica, a da se i ne govori na što se iz godine u godinu žale gosti - od visokih cijena do nedostatka sadržaja (ne daj bože kiše!) i nemogućnosti istinskoga šopinga.
Je li stoga čudno što nam se gosti, pa čak i onda kad zanemarimo da je riječ o svjetskom trendu kraćih odmora, sve kraće zadržavaju u Dubrovniku. Uglavnom toliko da ga poput muzeja obiđu, obvezno pođu na zidine, a onda jednostavno napuste i odu u susjednu Crnu Goru. Neki po zabavu, a neki na >ispipavanje< terena za investiranje. Jer, umjesto naših višemjesečnih muka po strane investitore za dobivanje potrebne dokumentacije, kod susjeda je sve moguće za tjedan dana.
Za to vrijeme naše su tvrtke lani poslovale tako da su ukupni gubici za 90 posto veći nego prethodne godine, a ostvarile su ih četiri hotelske kuće. No ovaj put i zbog izvanrednih okolnosti, odnosno prisilnog zatvaranja nekih objekata (>Bellevue<, >Libertas<). Između 22 anketirane hotelske kuće, 11 ih je lani poboljšalo svoje učinke poslovanja u odnosu na prethodnu godinu, ali isto toliko ih je te učinke pogoršalo!
Dubrovačko-neretvanska županija sudjeluje s 11 posto u ukupnim hotelskim kapacitetima u Hrvatskoj, raspolaže s 20.358 hotelskih postelja, od kojih je najmanje 5950 u hotelima s četiri ili pet zvjezdica. Broj dolazaka lanjske je sezone, međutim, najjužnija županija u odnosu na godinu ranije pojačala za samo pet posto, a noćenja tek za jedan posto.
Broj noćenja u padu
Prosječna iskorištenost kapaciteta u 2007. godini bila je 42 posto ili 155 dana pune zauzetosti. Godinu ranije 156, a 2005. godine čak 168 dana. Lani je nastavljen pad noćenja s tržišta Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Irske, Mađarske, Italije...
Katarina Bulić, Vjesnik
10. lipnja 2008.
Rijeka turistima krije izložbu
Piše: Jasmin Đečević/EPEHA
Foto: FaH
Osim što nema promidžbenih materijala, u središtu grada nema ni plakata, reklama, pa ni letaka koji bi turiste uputili u Guvernerovu palaču
RIJEKA - Statua Apoksiomena, svjetski važan arheološki eksponat pronađen u lošinjskom akvatoriju o kojem su se godinama lomila koplja vezano uz njegov trajni smještaj, već je više od mjesec dana izložen u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja.
Međutim, ako ste jedan od brojnih gostiju koji često "bezglavo tumaraju" centrom grada i dođete u Turističko-informativni centar na Korzu taj podatak nećete dobiti.
Naime, u TIC-u nemaju nijedan jedini promotivni materijal vezan uz izložbu koja je izazvala velik interes ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu, pa je tako u Firenzi Apoksiomena vidjelo oko 80 tisuća ljudi. - Imali smo nešto letaka, ali je to podijeljeno.
Oni koji organiziraju izložbu trebali bi se potruditi da nam dostave materijale kako bi ih mogli distribuirati - odgovorili su nam u riječkoj Turističkoj zajednici.
Osim što nema promidžbenih materijala, u središtu grada nema niti plakata, reklama pa čak niti letaka kojima bi se riječke turiste obavijestilo da se u Guvernerovoj palači može pogledati svjetska atrakcija. U Pomorskom i povijesnom muzeju rekli su nam da je izložbu od njezina otvorenja pogledalo oko 3000 posjetitelja.
Ravnateljica muzeja Margita Cvijetinović-Starac kaže da su počeli s tiskanjem druge serije plakata koji će biti postavljeni po gradu, a dodatni kontakti bit će uspostavljeni i s turističkim agencijama.
Zaista je šteta da posjetitelji našega grada ne vide ovako jedinstven eksponat. Zašto da idu u Atenu i Rim vidjeti nešto što imamo i mi - pita Cvijetinović-Starac. Jutarnji list
10. lipnja 2008.
Podolsko se govedo vratilo na pašnjake
Piše: Željko Mužević/EPEHA
Foto: Željko Mužević
Za projekt očuvanja podolca, ali i još dviju autohtonih vrsta, bori se Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodske županije
SLAVONSKI BROD/OPRISAVCI - Slavonsko podolsko govedo vratilo se na prisavske pašnjake na kojima je stotinama godina suvereno vladalo, a posljednjih desetljeća ustuknulo je pred nekim novim hibridima, izumirući, nestajući, skrivajući se po zabitima. Kako kažu stručnjaci, podolca je čak i FAO (UN-ova Agencija za hranu i poljoprivredu) klasificirao kao kritično ugroženu vrstu koja u cijeloj Hrvatskoj broji nešto manje od 100 goveda! Pojednostavljeno, postao je agzota, zanimljiv i za ZOO vrtove.
Još dvije zaštićene vrste
Posljednjih mjeseci novoosnovana Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije počela je provoditi projekt očuvanja biljnog i životinjskog svijeta. Ustanova koja upravlja sa sedam zaštićenih područja u županiji (istočni dio Lonjskog polja, prašuma Prašnik, Muški bunar, ribnjaci Jelas, krajobrazi Jelas polje, bara Dvorina i Gajna) odlučila je upravo na krajobrazu Gajna veličine 280 hektara, nedaleko od Oprisavaca, provesti projekt očuvanja prirode. - Ovaj projekt osigurava očuvanje kako podolca tako i dviju drugih autohtonih vrsta, posavskog konja i crne svinje, kao biološkog nasljeđa - kaže Marko Pavičić, upravitelj Javne ustanove.
Močvarna flora i fauna
Inače, Gajna je tipičan slavonski poplavni prisavski pašnjak obogaćen močvarnom florom i faunom, mrijestilište savskih riba i hranilište riba. Tu su još uvijek čorde krava koje se rijetko gdje mogu vidjeti. A upravo su te krave čuvarice Gajne i njenih osobitosti. No, u posljednje vrijeme njihov je broj drastično smanjen tako da dominaciju nad pašnjakom preuzimaju "uvozna" drvenasta biljka amfora. Dr. Šimo Beneš iz Brodskog ekološkog društva na ovom području radi već 19 godina pokušavajući očuvati Gajnu onakvom kakva je bila.
- Zajedno s mještanima sagradili smo: đeram, branu na lateralnom kanalu, čardak - kopiju čardaka iz 18. st., veliku staju za 20 podolaca, tri kobile posavca koje će biti dostupne i djeci s teškoćama u razvoju te slavonske crne svinje - kaže dr. Beneš. Na ovom području je i jedna od najvećih koncentracija hrvatskog ovčara, psa koji je prema caru Konstatinu VII. Porfirogenetu došao s Hrvatima s područja tadašnje Poljske.
Očuvanjem prirode bit će obogaćena i turistička ponuda, čijoj će atraktivnosti zasigurno pridonijeti i gradnja davno zaboravljenih vodenica na Savi, kao i gradnja tzv. kopitnica - staza uz Savu kojom su konji svojedobno uzvodno vukli brodove. Očuvanju prirode dodatnu injekciju dao je i CARDS-ov projekt vrijedan 100.000 eura koji je ostvaren uz pomoć Brodskog ekološkog društva (BED).
Očuvanje prirode donijet će i bogatu turističku ponudu
Na Gajni je sagrađen đeram, brana na lateralnom kanalu, kopija čardaka te staja za 20 podolaca, tri kobile posavca koje će biti dostupne i djeci s teškoćama u razvoju te crne slavonske svinje. -Ovdje je i jedna od najvećih koncentracija hrvatskog ovčara, kaže dr. Beneš dodajući kako će očuvanjem prirode biti obogaćena i turistička ponuda. Jutarnji list
10. lipnja 2008.
Oksitocin jamči vječnu ljubav
Piše: Tanja Rudež
Zagrepčanin Marko Košiček osvojio prvo mjesto na Festivalu znanosti u Cheltenhamu, inačici 'American Idola'
CHELTENHAM - Mladi Zagrepčanin Marko Košiček (24), znanstveni novak Instituta "Ruđer Bošković" (IRB) u Zagrebu, ovogodišnji je pobjednik Laboratorija slave (FameLab) na Festivalu znanosti u Cheltenhamu.
FameLab je znanstvena inačica "American Idola", a tijekom natjecanja mladi znanstvenici pokušavaju publici predstaviti neku znanstvenu temu na jednostavan i zabavan način. Svaka prezentacija traje tri minute, a odvija se bez upotrebe suvremenih pomagala poput filmova ili power-pointa. Pobjeđuje onaj tko osvoji najviše glasova žirija i publike.
Blokirane regije
- Govorio sam o biokemiji ljubavi, kako ona djeluje na mozak, odnosno koji su to procesi i molekule koji nas čine zaljubljenima - rekao je Marko Košiček koji je tijekom prezentacije koristio modele mozga i dviju molekula.
- Publici sam pokazao da su kod zaljubljenosti blokirane regije mozga koje su povezene s racionalnim razmišljanjem i kritičkim stavom prema drugima. Istodobno, regije vezane uz euforiju i osjećaj sreće su izrazito aktivne - rekao je Košiček, naglasivši da je uz pomoć modela dviju molekula objasnio zaljubljenost i ljubav. - Feniletilamin ili, u žargonu, molekula ljubavi važna je za kratkotrajne veze.
Oksitocin, peptidni hormon koji luči hipofiza, zadužen je za dugotrajnu ljubav, kako romantičnu, tako i ljubav majke i djeteta - objasnio je Košiček koji je pobijedio u konkurenciji mladih znanstvenika iz 10 zemalja. Drugo mjesto zauzela je predstavnica Srbije Tijana Prodanović, a treći je bio Britanac Nicholas Harrigan.
Lik i djelo pobjednika
Marko Košiček diplomirao je u rujnu 2007. kemiju na PMF-u, a od veljače ove godine radi kao znanstveni novak u Zavodu za molekularnu medicinu IRB-a. Hobi mu je sviranje gitare, a odlično pleše standardne i latinoameričke plesove. K tome, licencirani je turistički animator i amaterski se bavi kinematografijom. Jutarnji list
10. lipnja 2008.
Kip Gospe Sinjske na litici staroga Grada
Postavljanje kipa Gospe Sinjske na starom Gradu u Sinju
Foto: Toni Paštar
Na kamenoj litici staroga Grada po kojoj je, po predaji, u noći na 15. kolovoza 1715. godine hodala žena obasjana čudnim svjetlom i tako utjerala strah u kosti turskim osvajačima, a malobrojnim iscrpljenim braniteljima Sinja ulijevala veliku snagu i samopouzdanje, u ponedjeljak je postavljen kip Gospe Sinjske.
Brončani kip djelo je akademskoga kipara Jože Marinovića, visok je 2,5 metara i težak 500 kilograma. Postavljen je tako da Gospa ima pogled na najveći dio Sinja, ali i na prijevoj Vaganj preko kojega su prije 300 godina stizali otomanski ratnici. Kip je odljeven u zagrebačkoj ljevaonici Damira Ujevića koji ga je u ponedjeljak sa suradnicima ugradio na kamenu liticu staroga Grada. Gospin kip na Gradu postavilo je Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske, a sredstva su osigurali vjernici iz svih župa Cetinske krajine.
U ručnom prenošenju kipa do vrha Grada i njegovoj ugradnji pripomogli su VAD, DVD Sinj, Alkarska ergela, Cetina d.o.o., udruga Dječja alka Vučkovića, ragbi klub Sinj i Spegra d.o.o. iz Splita.
- Gospin kip blagoslovit ćemo 3. kolovoza, na Dan Alke. Tim činom označit ćemo otvaranje priprema proslave 300. godišnjice čudesne obrane Sinja, koju ćemo obilježiti 2015. godine. U okviru tih priprema radimo i Križni put od Kamička do Grada. Već smo postavili sedam postaja izljevenih u bronzi od isto toliko renomiranih hrvatskih kipara. I ostalih sedam postaja napravit će još sedam naših kipara. Kruna svemu je ovaj kip naše Gospe koji će trajno biti obasjan svjetlom nade i vjerom u neuništivost dobra - kaže fra Bože Vuleta, gvardijan sinjskog Franjevačkog samostana i Svetišta Gospe Sinjske. Slobodna Dalmacija
9. lipnja 2008.
Nadan Vidošević: Hrvatska će morati uvoziti radnu snagu
Piše: M. Šešo / EPEHA
Foto: Dragan Matić/CROPIX
ZAGREB - Hrvatska bez useljavanja neće moći riješiti problem nedostatka radne snage, mora početi razmišljati o strategiji imigracije, te je u budućnosti pretvoriti u dugoročnu useljeničku politiku.
Samo za vraćanje omjera zaposlenih i umirovljenika kakav je bio prije dvadeset godina, Hrvatskoj treba milijun radno aktivnih useljenika, a s negativnim posljedicama depopulacije u Hrvatskoj će se prvo susresti gospodarstvoť, kazao je Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) na konferenciji za novinare najavljujući međunarodnu konferencija 'Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva' koja će se održati 19. i 20. lipnja u Zagrebu.
Trenutno je u RH na privremenom ili stalnom boravku 31.160 stranaca, od čega je po 44,5 posto došlo zbog posla ili spajanja obitelji, podaci su koje je tom prilikom iznio Žarko Katić, pomoćnik ministra unutarnjih poslova. Većina stranaca, čak 63 posto, stigla je iz država bivše Jugoslavije osim iz Slovenije, a po brojnosti slijede Nijemci, Slovenci, Makedonci, Talijani, Kinezi, Austrijanci i Rusi.
Vlada je za ovu godinu predvidjela kvotu od 8.397 radnih dozvola strancima, najviše za brodogradnju, građevinarstvo te turizam i ugostiteljstvo, no poslodavci sve više traže strane radnike u sektorima prometa, zdravstva, znanosti i obrazovanja, te u informatici i kulturi.
Hrvatska od 1991. godine neprestano registrira negativno demografsko kretanje stanovništva koje je kulminiralo 2003. godine kada je zabilježeno 12.903 više umrlih nego rođenihť, upozorio je Roko Mišetić iz Instituta za migracije i narodnosti.
Dodao je i podatak da je stanovništvo Hrvatske od 1900. do 2001. godine povećano za milijun do 1,1 milijun stanovnika. Do 2050. godine imat ćemo isti broj stanovnika kao što je bio 1900. godine, no uz nastavak sadašnjeg trenda do 2050. godine stanovništvo će ponovno spasti na brojke iz 1900. godine.
Tada je, međutim, iznimno visok bio udio mladog i radno sposobnog stanovništva, dok će za pedeset godina od danas biti najviše umirovljenika, a prosječna starost živućih Hrvata biti znatno veća nego 150 godina ranije, istaknuo je Mišetić.
Glavne teme konferencije bit će demografske promjene i njihove posljedice za gospodarstvo, postojeće stanje i potrebe domaćeg tržišta rada, te iskustva zemalja u provedbi useljeničke politike, kao i rasprava o hrvatskoj useljeničkoj politici, najavila je Dunja Konjevod, potpredsjednica HGK za međunarodne odnose. Jutarnji list
9. lipnja 2008.
Turski han u Vrani za bogate turiste
Piše: Mišel Kalajžić/EPEHA
Koncept obnove hana Jusufa Maškovića razrađen je u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture
ZADAR - Han Jusufa Maškovića u Vrani najzapadnija je islamska svjetovna spomenička građevina u Europi, a njegovom cjelovitom obnovom i revitalizacijom, procijenjenom na 1,7 milijuna eura, han bi postao ono zbog čega je počela njegova gradnja davne 1644. godine - svratište i konačište u obliku ekskluzivnog kulturnopovijesnog spomenika.
Koncept obnove razrađen u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture kandidiran je za Regionalni program oživljavanja arhitektonskog i arheološkog nasljeđa koji provodi i financira Europska komisija.
Plan obnove i oživljavanja turskog hana u Vrani toliko im se svidio da je čak izrađena i izvedbena studija, ali sa dalje od toga za sada nije išlo. Obnova hana prvorazredna je šansa zapuštenog područja da zaigra na kartu turizma i promijeni svoju sudbinu zabačenog i beznačajnog poljoprivrednog područja bez izglednije budućnosti.
Misteriozni han, koji je počeo graditi Vranjanin Mašković u svojoj kratkoj karijeri, u tom bi projektu trebao postati ono što nije uspio Park prirode Vransko jezero - generator razvoja turizma i poduzetništva.
U obnovljenom zdanju koje i sada, u ruševnom stanju, plijeni pozornost slučajnih prolaznika i turista bilo bi mjesta za urede Parka prirode Vransko jezero, turistički info punkt za cijelu regiju, ali i baza arheologa.
Uz to, han bi imao restoran i suvremeni "konak" za turiste i posjetitelje kojima bi se služila i prezentirala gastrotrpeza toga kraja i poljoprivredni proizvodi vranskoga bazena. U hanu bi se tako konačno noćilo, spavalo i jelo, što je bila davna vizionarska zamisao Jusufa Maškovića.
Ministarstvo ove godine odobrilo 100.000 kuna
Ministarstvo kulture odobrilo je ove godine 100.000 kn za izradu detaljnoga projekta obnove. Taj će novac biti dostavljen Općini Pakoštne koja mora naručiti projekt i dati ga izraditi, nakon čega bi se zaokružila i financijska podloga. Tek onda bi se moglo pristupiti obnovi hana. Han je danas u vrlo lošem stanju, veliki dio zidova sagrađen od klesanih blokova kamena statički je ugrožen. Jutarnji list
9. lipnja 2008.
Prodaje se ljetnikovac plemića Borellija
Cijena ljetnikovca Borelli kojom bi bili zadovoljni nasljednici je oko pet milijuna eura, s tim da bi kupac morao uložiti znatna sredstva u njegovu obnovu
Piše Dijana Mijatović/EPEHA
Nasljednici posljednjeg zadarskog plemića koji je imao titulu "conte di Vrane" Igora Borellija, koji je u 82. godini umro prošle jeseni, prodaju ljetnikovac i zaštićenu park-šumu u Sv. Filipu i Jakovu. Iako se taj povijesni posjed, površine 10 tisuća metra četvornih, s kućom punom vrijednih umjetnina i antiknog namještaja, preko agencije Chonic prodaje punih osam mjeseci, u Sv. Filipu i Jakovu, mještani, kojima je taj ljetnikovac postao dio identiteta, jedva da su za to čuli.
Za prodaju ne zna ni jedini rođak u Zadru dr. Ivo Arneri, to više što nasljednici Borellija žive na tri strane svijeta. Supruga Igora Borellija Lisia je u Rimu, kćerka Vesna u Kanadi, a sin Andra živi u Australiji. Iznenađenje je to veće jer nije bilo riječi o prodaji imanja u kojem je Igor Borelli živio do posljednjeg dana i godinama prije budući da je ta obitelj nacionalizacijom izgubila vrijedne nekretnine u samom Zadru.
Marin Tironi / CROPIX
Plemićka obitelj Borelli, poznata po prokopu kanala kojim je Vransko jezero povezano s morem u Prosiki, dobila je sudskim sporom zbog Vrane veliki novac od kojeg su izgradili kuće na zadarskoj rivi. Od svega je ostao samo bivši hotel Zagreb, dok su ostale kuće srušene u bombardiranju Zadra. Igor Borelli je, kao i neki njegovi prethodnici, bio agronom po struci i otud arboretum oko kuće u Sv. Filipu i Jakovu koji je registriran kao kulturno dobro.
Park je projektiran 1902. godine, a kao takav nalazi se pod zaštitom županijske ustanove zaštićenih dijelova prirode, koju vodi Mirko Đinđić. Iako živi u Sv. Filipu i Jakovu, Đinđić također nije čuo za prodaju ljetnikovca. Međutim, iznenađen je oglasom u kojem se navodi kako je na sjevernoj strani moguća gradnja još dviju vila.
- Park-šuma je pod zaštitom i tu nitko ništa ne može graditi. Nije mi poznato da je netko tražio da se skine zaštita, ističe Đinđić. Posjed Borellijevih prodaje se preko zadarske agencije Chonic u kojoj navode kako je za sada zanimanje inozemnih i domaćih potencijalnih kupaca na razini upita.
Kuća, površine 200 metara četvornih, s konobom i ateljeom je zapuštena, pa će budući kupac, a već su se, neslužbeno doznajemo, zanimali i kupci iz Južnoafričke Republike od kojih se navodno tražilo 15 milijuna eura, kao i neki ruski tajkuni, trebati uložiti u tu kuću izgrađenu u 19. stoljeću. No, cijena ljetnikovca Borelli kojom bi bili zadovoljni i nasljednici, zapravo je oko pet milijuna eura. Slobodna Dalmacija
9. lipnja 2008.
Svečano u Čilipima: stigli i Latinoamerikanci
Ado Buljubašić / CROPIX
Na pistu Zračne luke Dubrovnik u Čilipima u subotu u 13.10 sati sletio je prvi airbus 320, zrakoplov španjolske aviokompanije "Iberia" na tek uspostavljenoj liniji Madrid - Dubrovnik. Prvi let će se pamtiti po dolasku 170 putnika od kojih je 20 bilo iz Puertorica, što je najbolja potvrda očekivanja španjolske kompanije kako će ta linija biti zračni most Hrvatske i zemalja Latinske Amerike, ali i 34 španjolske te više zračnih luka na četiri kontinenta na koja leti "Iberia". Očekuje se kako će ta kompanija u srcu sezone uspostaviti i liniju s Valencijom.
- Od 2003. do 2007. godine broj španjolskih putnika na Čilipima se povećao sa 16.150 na 60.800. "Iberia" će iz zračne luke Barajas u Madridu prvo letjeti dva, a od konca lipnja do 10. listopada tri puta tjedno - rekao je zamjenik direktora dubrovačke zračne luke Frano Luetić, da bi komercijalni direktor "Iberie" Manuel Lopez Colmenarejo ustvrdio da se prve godine očekuje promet od 14 tisuća putnika. Veleposlanik Španjolske u Hrvatskoj Manuel Salazar pohvalio je naše turističke radnike. Gosti su dočekani tradicionalnim "tratamantom", a svečanost su uveličali i veleposlanik RH u Španjolskoj Filip Vučak, direktori španjolskih turoperatora te direktor HTZ-a Niko Bulić, španjolska konzulica Ivana Burđelez i pročelnik Đuro Market.
Ahmet KALAJDŽIĆ/EPEHA, Slobodna Dalmacija
6. lipnja 2008.
Truszczynski: Realno je da Hrvatska završi pregovore do kraja 2009.
Pomoćnik direktora Direkcije Europske komisije za proširenje naglasio je da je Hrvatska lider među kandidatima i da je optimistički očekivati da će Hrvatska u punopravno članstvo biti primljena 2010., no prema njemu, realnije je da će se to dogoditi 2011. godine
BLED - Realno je očekivati da će Hrvatska završiti pregovore s Europskom unijom do kraja 2009 godine, no hrvatska Vlada mora pokazati kapacitet i do tada ispuniti još niz >domaćih zadaća< da bi se pregovori tehnički priveli kraju, rekao je u petak na Bledu za Vjesnik Jan Truszczynski, pomoćnik direktora Direkcije Europske komisije za proširenje.
Truszczynsky je na dvodnevnoj konferenciji Europskog centra za vodstvo, koja je po šesti put održana na Bledu, naglasio da je Hrvatska lider među kandidatima i da je optimistički očekivati da će Hrvatska u punopravno članstvo biti primljena 2010., no prema njemu, realnije je da će se to dogoditi 2011. godine.
Poljski diplomat, koji je bio u poljskom pregovaračkom timu s EU, rekao je da ne može precizirati kojim će se tempom nakon primanja Hrvatske odvijati proširenje Europske unije, no izrazio je nadu da će se i Turska u dogledno vrijeme, kada riješi neka pitanja pridružiti EU. Truszczynsky drži da je o ostalim zemljama jugoistočne Europe i eventualno Ukrajini prerano govoriti, a za očekivati je da će Europska unija o tome zauzeti stajalište nakon zasjedanja ove jeseni.
Emil Tedeschi, predsjednik Uprave i glavni direktor Atlantic grupe, govoreći na konferenciji pod naslovom >Scenariji vodstva za budućnost Europe<, istaknuo je kako Hrvatska doista želi biti dio Europske unije. Tedeschi je rekao kako je kupnja jedne njemačke tvrtke od strane Atlantic grupe isprva, kod nekih u Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj, izazvala šok, ali su ubrzo shvatili da i kompanije iz malih zemalja mogu >igrati< globalno.
Slovenski ministar za razvoj Žiga Turk rekao je da globalizacija prirodno vodi porastu natjecanja među regijama, što potiče kreativnost ljudi, no ukazao je da Europa treba biti vođa u brizi za ljude i njihov standard, zaštitu okoliša i brigu o milijardu najsiromašnijih na svijetu.
Konferenciju je organizirala Danica Purg, direktorica Poslovne škole Bled, a prisustvovalo joj je šezdesetak sudionika iz 20 zemalja, među ostalima i Milan Kučan, bivši slovenski predsjednik, Erhard Busek, posebni koordinator Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Europu te Goran Radman, direktor Microsofta za Jugoistočnu Europu.
Zlatko Herljević, Vjesnik
6. lipnja 2008.
Čak 350.000 najvatrenijih navijača odlazi na Euro
Istraživanje provedeno među muškarcima u dobi od 20 do 40 godina pokazalo je da za njih 60 posto vrijedi ona: što veći televizor, to bolji užitak praćenja utakmica
Prema istraživanju GfK - Centra za istraživanje tržišta Zagreb i Odjela za vanjsku trgovinu austrijskoga gospodarstva, čak 350.000 hrvatskih navijača željelo bi uživo bodriti "vatrene" za vrijeme Europskog prvenstva u nogometu u Austriji i Švicarskoj.
Povodom plasiranja nove Serije 6 Samsungovih LCD-televizora na hrvatsko tržište, Samsung, sponzor javnog praćenja Europskog nogometnog prvenstva na Trgu bana Jelačića i Bundeku u Zagrebu, proveo je i istraživanje o planovima hrvatskih građana za praćenje Eura 2008.
Rezultati istraživanja provedenog među muškarcima u dobi od 20 do 40 godina pokazali su da ih se 60 posto drži one: što veći televizor, to bolji užitak praćenja nogometnih utakmica. To je ujedno i razlog zbog kojeg će 50 posto anketiranih pratiti prvenstvo na trgovima ili u omiljenim kafićima, dok 33 posto ispitanika razmatra mogućnost kupnje novog ili dodatnog televizora.
Istraživanje je pokazalo da će samo 12 posto hrvatskih nogometnih fanova imati priliku bodriti "naše dečke" u Austriji, dok ostali još trebaju odlučiti gdje će pratiti utakmice. Samsung i Koncertna direkcija, kao organizator, pozvali su sve koji će od 7. do 29. lipnja biti u Zagrebu da budu na Trgu bana Jelačića ili Bundeku, gdje će s ostalim gorljivim navijačima moći gledati utakmice Europskog nogometnog prvenstva na otvorenome.
Davor Žagar, direktor Koncertne direkcije, dodao je kako se prijašnjih godina za praćenja prvenstva na Trgu okupilo najviše 15.000 ljudi. Ove ih se godine očekuje isto toliko, ako ne i više. Ostali će pak u brojnim kafićima koji su se opskrbili velikim LCD-televizorima, uz litre i litre piva, navijati za "vatrene".
Martina Pauček Šljivak, Vjesnik
6. lipnja 2008.
Hrvatski navijači oprez: 0,5 promila alkohola - kazna 2 tisuće eura!
Damjan Tadić /CROPIX/
U naseljenim mjestima uobičajena je brzina vožnje 50 km/h. No, u Bad Tatzmannsodrfu, čim se prijeđe žljeznička pruga, znak zabrane smanjuje dopuštenu brzinu na 30 km/h.
Gradić je pun penzionera, domaćih i turista, a moderni automobili imaju sve tiše motore, pa je sve podređeno odlaganju neugodnih iznenađenja i sigurnosti žitelja i gostiju. A da bi vozači poštivali pravila, ulicama vrlo vidljivo patroliraju policajci.
Na strateškim točkama oko Avite i Arene za trening postavljena su policijska stražarska mjesta, a čim padne noć ulicama kruže po dva policijska automobila, dok je treći parkiran ispred Avite.
Domaćini su nekoliko puta napomenuli da upozorimo posjetitelje iz Hrvatske: pogrešno skretanje i parkiranje moći će se tolerirati, ali prebrza vožnja ili vožnja s više od 0,5 promila alkohola u krvi kažnjavat će se rigozorzno: 2000 eura! Masovniji dolazak Hrvata u Bad Tatzmannsdorf očekuje se od 9. lipnja.
Nikola Lipovac / Jutarnji list
6. lipnja 2008.
Kvadrat gradskog stana vrijedi oko 1640 eura
U prošloj i ovoj godini Ministarstva financija procijenilo je tržišnu vrijednost 1757 gradskih stanova na više od milijardu kuna
Grad Zagreb trenutno posjeduje 8269 stanova i 3856 poslovnih prostora. Zbog postupaka denacionalizacije i prodaje u posljednje tri godine Grad je ostao bez 918 stanova i 540 poslovnih prostora, ali i kupio 151 stan. Dio je to izvješća o stanju gradske imovine koje je Ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada dao na traženje skupštinske zastupnice HNS-a Alenke Košiše Čičin Šain.
U prošloj i ovoj godini Ministarstva financija procijenilo je tržišnu vrijednost 1757 gradskih stanova na više od milijardu kuna, a prosječna vrijednost kvadrata stana je 11.952 kune.
Vezano za pravne poslove, pročelnica Zeković izdvojila je ugovore kojima je Grad postao vlasnik nekretnina potrebnih za izgradnju kapitalnih gradskih projekata. Tu se našla kupnja kompleksa Badel za 19,5 milijuna eura, kao i 75 milijuna kuna vrijedan ugovor s Klarom Zagreb.
Što se tiče neizgrađenog građevinskog zemljišta, Grad tih 675 metara četvornih daje u zakup građanima za razne namjene.
Kako ističe pročelnica Zeković, najveći problem kod popisa gradske imovine predstavlja brisanje društvenog vlasništva uknjižaba Grada Zagreba kao vlasnika. >Grad Zagreb je podnio zahtjev za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama površine 13.660.000 četvornih metara zemljišta, a sudovi su dosad riješili tek trećinu<, piše u zaključku izvješća.
Petra Kostanjšak, Vjesnik
5. lipnja 2008.
Sporni pravilnik ipak će se u praksi korigirati
Građani EU-a mogu s hranom na Jadran
Isti takav pravilnik o zabrani unošenja hrane vrijedi i u EU-u, ali se ne primjenjuje unutar njegovih granica, nego samo za one koji dolaze izvan EU-a, pa će tako biti i u Hrvatskoj
Piše Ružica MIKAČIĆ
Ivo RAVLIĆ/CROPIX
Sporni Pravilnik o unošenju proizvoda životinjskog porijekla u Hrvatsku neće se do daljnjega primjenjivati na građane zemalja Europske unije u predstojećem razdoblju dok traju konzultacije oko njegove provedbe u Hrvatskoj!
Iako će konačna odluka o načinu primjene Pravilnika koji je već na snazi tek biti donesena nakon konzulatacija dvaju ministarstva, dobro obaviješteni krugovi kažu kako će se raditi o "poštedi" turista iz EU-a.
Navala storniranja
Dakle, medijska i turistička galama koju su pokrenuli prije nekoliko dana Česi kada je 1. lipnja počela primjena Pravilnika kojim im se brani unošenje namirnica od mesa i mlijeka u Hrvatsku, urodila je plodom utoliko što će i Česi kao članovi Europske unije biti oslobođeni posebnih ograničenja koja će, kako saznajemo, vrijediti samo za turiste iz zemalja izvan Europske unije.
Nes(p)retno i u krivo vrijeme (na početku sezone) donesen Pravilnik Ministarstva poljoprivrede o uvjetima unošenja proizvoda životinjskog porijekla u osobnoj prtljazi putnika, kojim se od prvog dana lipnja ove godine u Hrvatsku ne smije unijeti meso ni mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi ako ih ne prati potvrda Veterinarske inspekcije, kao što to traži i EU, izazvala je buru negodovanja u Češkoj i djelomično Slovačkoj.
Naime, tamošnji su se turisti, skloni boravku u privatnom smještaju i kampovima u Dalmaciji, osjetili pogođenima restrikcijama koje im se određuju prema količini namirnica koje će imati u prtljažniku automobila ili autobusa kojim dolaze na Jadran. Da stvari baš i nisu bezazlene, svjedočili su turoperatori i agencije iz Češke, ali i privatni iznajmljivači iz Dalmacije, kojima su svakodnevno počela stizati storniranja dolazaka na odmor u Hrvatsku ove godine. Isti takav pravilnik vrijedi i u Europskoj uniji, ali se ne primjenjuje unutar njezinih granica, nego samo za one koji dolaze izvan EU-a.
Tako bi se Česi, kojima je taj hrvatsko-europski pravilnik najviše zasmetao, i ovoga ljeta trebali u Hrvatskoj osjećati "kao doma", jer ih, saznajemo iz dobro obaviještenih krugova u državi, doista nitko neće maltretirati, prekopavajući po prtljažniku u potrazi sa - sendvičem sa salamom. Količine za koje se pretpostavlja da ih pojedinac može konzumirati dozvoljene su i na granicama EU-a, pa će tako biti za građane EU-a u Hrvatskoj.
Diplomatski razgovori
Nakon što je ministar turizma Damir Bajs tražio od kolege Božidara Pankretića, ministra poljoprivrede, da odgodi primjenu Pravilnika za zimu, intenzivne konzultacije o tome još uvijek traju, a razgovaralo se, saznajemo, i na diplomatskoj razini. Slobodna Dalmacija
5. lipnja 2008.
U šest mjeseci na Kaptolu 2077 turističkih grupa
Odlični turistički rezultati ove godine. Zagreb je u usporedbi s ostalim turističkim zajednicama u Hrvatskoj najjači u dolascima i noćenjima, naglasio je dogradonačelnik Ivo Jelušić i predsjednik TZGZ-a
U Zagrebu se smještajni kapacitet u 2007. povećao za tri posto i premašen je broj od milijun turista, istaknuto je u srijedu na 2. sjednici Skupštine Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ) u hotelu International.
>Lani smo imali 13 posto više dolazaka gostiju i 10 posto više noćenja nego 2006., što su odlični rezultati<, istaknuo je Ivo Jelušić, dogradonačelnik Zagreba i predsjednik TZGZ-a.
Direktorica TZGZ-a Amelia Tomašević objasnila je da su u 2007. ostvarili veće prihode, nego što su planirali te da su ostatak novca prenijeli u rezervu za ovu godinu. Jelušić je dodao kako će im to sigurno dobro doći budući da su sad podstanari. Naime, prostorije na Kaptolu u kojima je smješten Turistička zajednica vraćene su Crkvi.
Direktorica je iznijela i mnoštvo podataka vezanih za rad TZGZ-a. Tako je lani Zagreb posjetilo 198 novinara iz 17 zemalja, a od toga ih je 26 bilo iz SAD-a. >Važno je reći da smo od travnja do listopada 2007. na Kaptolu zabilježili dolazak 2077 turističkih grupa, dok ih je u istom razdoblju 2006. bilo 1245<, rekla je Tomašević.
U prva četiri mjeseca ove godine Zagreb je imao 11 posto više dolazaka i 13 posto više noćenja. >Zagreb je opet pokazao da je u usporedbi s ostalim turističkim zajednicama u Hrvatskoj najjači u dolascima i noćenjima te ujedno ostvario najveći porast<, naglasio je Jelušić.
Na kraju sjednice neke su turističke agencije uputile kritike TZGZ-u zbog loše posjećenosti Sajma turizma >CroTour< koji se održao u svibnju na Zagrebačkom velesajmu. Za to su okrivili loše vrijeme održavanja Sajma jer se, kažu, turistički sajmovi održavaju ranije. Predsjednik TZGZ-a Ivo Jelušić na to je samo dodao da se o tome treba razgovarati prije održavanja >CroToura<.
Martina Pauček Šljivak, Vjesnik
5. lipnja 2008.
Loša turistička strategija dovodi do devastacije prirodnih ljepota
Na području Šibenika pokrenut projekt 'Doprinos održivom razvoju obale i otoka' koji spaja i educira lokalnu upravu i zajednicu
Održivi razvoj turizma obično se aktualizira ususret turističkoj sezoni, odnosno pitanje kako uskladiti porast broja gostiju, doći do višeg profita i pritom očuvati prirodne resurse i kulturnu baštinu za buduće generacije.
Zoran Klarić Takav razvoj, prema definiciji Svjetske turističke organizacije, podrazumijeva upravljanje resursima tako da se udovolji osnovnim ekonomskim, socijalnim i estetskim zahtjevima uz istodobno očuvanje kulturnog integriteta, osnovnih ekoloških procesa i biološke raznolikosti. Svakom masovnijom pojavom ljudi, koja ljeti eskalira i u hrvatskim turističkim destinacijama, dolazi se do problema s odlaganjem otpada, kanalizacijom, smještajem, prometom i kontinuirano oštećuje samu atrakciju - okoliš. Svjedoci smo toga. Loša razvojna strategija turizma može tako dovesti do nepovratne devastacije prirodnih i kulturnih bogatstava poput sječe šuma zbog razvoja infrastrukture i gradnje smještajnih kapaciteta, onečišćenje okoliša, devastacija obale i sličnog, što u konačnici ugrožava i sam turizam. Zato je na području Šibensko-kninske županije u zamahu projekt "Doprinos održivom razvoju obale i otoka Šibensko-kninske županije", koji na tu temu spaja i educira regionalne i lokalne jedinice samouprave te turističke zajednice, nadležne upravne administrativne jedinice, pružatelje turističkih usluga i građane. Kao jedan od modela kojim se može pridonijeti održivom razvoju u turizmu i primjenjiv je i na ostale turističke regije, predstavljen je u srijedu u Zagrebu. Projekt vrijedan pola milijuna eura provodi se od lipnja 2007. godine, trajat će do konca 2009. godine i gotovo u cijelosti ga financira Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske. Nositelj projekta je Wageningen University and Research Center-Alterra Research Institute iz Nizozemske, REC Hrvatska i Institut za turizam partneri su u projektu, a lokalni koordinator ekološka udruga Argonauta iz Murtera koja sudjeluje u projektima vezanima za zaštitu biljnih i životinjskih vrsta jadranskoga mora te projektima očuvanja i zaštite kulturne baštine.
Martina Markov Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta, unaprjeđenje procesa planiranja te jačanje svijesti o održivom razvoju priobalnog i otočnog područja toga kraja. "Osnovali smo Edukacijski centar za održivi razvoj obale i otoka Šibensko-kninske županije na Murteru u kojem se već provode edukacijski programi za učenike osnovnih škola. Od 15.lipnja biti će otvoren i za posjetitelje koji će osim sudjelovanja u tematskim programima moći pogledati izložbe, malu morsku zbirku i akvarij. Osnovali smo i neformalnu mrežu lokalnih dionika za održivost otoka u kojoj su predstavnici lokalnih i županijskih tijela, predstavnici NP Kornati, poduzetnici, udruge, turističke zajednice i zainteresirani pojedinci, a u planu je i formalizacija mreže s ciljem da razvojni planovi idu u smjeru održivog razvoja", kaže mr. sc. Martina Markov Podvinski, predsjednica udruge Argonauta. Među fokusima im je Kornatsko otočje koje u sezoni posjeti i po 150.000 gostiju pa aktivno promoviraju zaštitu njegove biološke raznolikosti. Počeli su u s akcijama čišćenja podmorja od otpada, potom organizirali predavanja za ronioce i djecu, a bore se i za zabranu sidrenja u morskim zaštićenim područjima. Bave se i sistematskim istraživanjima podmorja. "Briga o zaštiti okoliša prioritet je zbog kvalitete života, ali i nužan preduvjet za ulazak u Europsku uniju. Zato je REC inicijator i čitavog niza aktivnosti s ciljem usklađivanja nacionalnog zakonodavstva i priprema za primjenu okolišnog zakonodavstva EU", kaže Irena Brnada, direktorica REC Hrvatska, koji godišnje za razne projekte utroše 500 do 700 tisuća eura.
Uloga ministarstva
"Održivi razvoj polazna je osnova strategije razvoja hrvatskog turizma, a ističe se kao jedina opcija razvoja i u većini planskih dokumenata na lokalnoj razini, no sve je samo deklarativno. U EU zbog visokih kazni zagađenja i devastacija gotovo da nema, ali u nas još prolazi "plati i zagađuj", smatra prof. dr. sc. Zoran Klarić, dekan Zagrebačke škole za menadžment i viši znanstveni suradniku Institutu za turizam Zagreb koji razlog vidi u neravnopravnom položaju turizma u odnosu na druge grane poput vodoprivrede, elektroprivrede, rudarstva i šumarstva. Klarić, koji također radi na projektu, drži kako bi turizam trebao imati sredstva i pravo zaštititi prirodne i društvene turističke atrakcije, kao svoj osnovni razvojni resurs, od uništavanja i neracionalnog korištenja drugih sektora i u tome vidi važnu ulogu resornih ministarstava, organizacija i institucija, gospodarskih subjekata, ali i obrazovnih institucija. Eleonora Dukovac, Poslovni dnevnik
5. lipnja 2008.
TVRDNJE ININOG STRUČNJAKA:
Zoran Krilov: U Hrvatskoj nafte ima kao u Kuvajtu
Ima li u Hrvatskoj bogatih nalazišta nafte kako tvrdi profesor Krilov / CROPIX
Nakon izjave dekana Tehnološko-rudarskog fakulteta u Tuzli dr. Abdulaha Bašića da Hercegovina leži na nafti, što je ocijenjeno neozbiljnom tvrdnjom, odgovor stiže i sa hrvatske strane.
- Hrvatska je potencijalno neizmjerno bogata zemlja. Od Karlovca, odnosno južno od Save duž Dinarida pa sve do Sicilije proteže se bazen koji pripada tipu najbogatijih i najizdašnijih ležišta nafte, poput onoga na kojemu je Kuvajt - kaže prof. dr. Zoran Krilov, savjetnik direktora Sektora za razvoj u Ini i izvanredni profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, iza kojega je 35 godina istraživačkog rada.
To je izrekao u Dubrovniku u raspravi pedesetak stručnjaka iz zemlje i svijeta, među kojima su bili predstavnici Ina Naftaplina, srbijanskog NIS Naftagasa, mađarskog MOL-a, Hayama iz Sirije i drugih kompanija.
- No, da bi se do tog naftnog bogatstva došlo, potrebna su milijunska ulaganja koja su usto i vrlo rizična. Za samo jednu bušotinu treba osigurati do 50 milijuna dolara, a šansa da se upravo na tome mjestu, a ne 500 metara dalje, pronađe nafta je samo 10 posto - kaže dr. Krilov koji tvrdnje bosanskohercegovačkog kolege svrstava u isti rang s otkrićem piramida u Bosni.
Hrvatska godišnje proizvede milijun tona nafte, a Albanija iz bazena duž obale crpi naftu u količinama većim od ukupne proizvodnje Hrvatske.
O. Gustin Čuljak / EPEHA, Slobodna Dalmacija
4. lipnja 2008.
DIVLJAČKI PRETUČENI NOVINAR 'JUTARNJEG LISTA'
Miljuš: Ubili bi me da nisu priskočili susjedi
Napali su me s leđa, a nakon što sam se onesvijestio, od susjeda supružnika, koji su mi priskočili u pomoć, saznao sam kako sam dobio još nekoliko udaraca, kaže Miljuš, koji je uvjeren da iza napada stoje profesionalci
PIŠE IGOR DOŠEN
snimili Goran Mehkek
Damjan Tadić / Cropix
Dušan Miljuš se nada brzom izlasku iz bolnice
Novinar Jutarnjeg lista Dušan Miljuš (47) u ponedjeljak u 20.10 sati premlaćen je ispred zgrade u kojoj stanuje na Remetinečkoj cesti, na području Novog Zagreba, kada je parkirao svoj automobil i uputio se kući. U tom je trenutku dobio snažan udarac u glavu, od čega je pao na tlo i izgubio svijest.
Kolima Hitne pomoći prevezen je u KBC Zagreb, gdje je zadržan na liječenju. Utvrđeno je da ima potres mozga i prijelom lijeve ruke. Prema izjavama nekih svjedoka, radilo se o dvojici napadača, maskiranih motorističkim kacigama.
U PU zagrebačkoj napominju kako intenzivno rade na rasvjetljavanju ovog slučaja te kako ovakve događaje nije lako razriješiti zbog nedostatka materijalnih dokaza. Podsjetili su kako su, ipak, pronašli napadača na Željka Malnara.
Saznajemo da će na obavijesni razgovor u policiju biti pozvano više osoba. Kolegu Miljuša posjetili smo u bolnici te nam je ispričao kako napadače nije vidio, jer su mu prišli s leđa. Prvi udarac je dobio u desno uho, a onda je podigao lijevu ruku kako bi se zaštitio, po kojoj su mu napadači zadali dva udarca.
Pao je na leđa i ne sjeća se što je dalje bilo, a od dvoje susjeda supružnika, koji su mu priskočili u pomoć, poslije je čuo kako je dobio još nekoliko udaraca.
- Ko zna koliko bi me napadači batinali da nisu vidjeli susjede i pobjegli. U nesvijesti sam bio oko m