ARHIV - srpanj 2007.

natrag u arhiv godine

31. srpnja 2007.
SUKOB INTERESA HAAG POKRENUO ISTRAGU O ODVJETNIKU HRVATSKOG GENERALA
Kehoe s 250.000 $ napušta Gotovinu
Početak Gotovinina suđenja Gregory Kehoe neće dočekati kao njegov branitelj, premda je hrvatska Vlada već platila 250.000 dolara avansa za odvjetnike

PIŠE JASNA BABIĆ

Budući su u Haagu diskvalificirani odvjetnici Ivana Čermaka i Mladena Markača, Haaški tribunal započeo je postupak za utvrđivanje tzv. sukoba interesa kod Gregoryja Kehoea, jednog od trojice branitelja Ante Gotovine. No, ovoga puta skandal prijeti čak samoj Carli del Ponte.

Prošloga tjedna nadležno sudsko vijeće pokrenulo je svojevrsnu istragu o Kehoeovu sudjelovanju u sastavljanju optužnica u predmetu Oluja, uključujući tu i sve "srodne slučajeve", kako piše u sudskom nalogu.

Od Carle del Ponte zahtjeva se objašnjenje: zašto je Registru Haaškoga tribunala uskratila informacije o Kehoeu kada se pokušala utvrditi priroda Kehoeova angažmana u Haaškom tužiteljstvu.

Samom Kehoeu naloženo je da se do rujna očituje o profesionalnoj etičnosti svoje bivše i sadašnje pozicije. Kako doznaje Slobodna Dalmacija, Gotovinini odvjetnici zamolili su nešto duži rok za svoje očitovanje, po čemu je prilično jasno da, uzdajući se u diskreciju Carle del Ponte, ovakav razvoj događaja nisu očekivali.

Dokument za dokaz

Sudsko vijeće, naime, već raspolaže dokumentom koji pokazuje da se Gregory Kehoe tijekom 1995. i 1996. bavio zločinima HV-a u Oluji: naručio je ekspertizu za prekomjerno granatiranje Knina, saslušavao je neke svjedoke, kninske Srbe, osobno je definirao istražne ciljeve Haaškog tužiteljstva, pa tako i krivnju svog sadašnjeg klijenta Ante Gotovine.

Zato je vrlo velika vjerojatnost da početak Gotovinina suđenja Gregory Kehoe neće dočekati kao njegov branitelj, premda je hrvatska Vlada već platila 250.000 dolara avansa za odvjetničke usluge dvojice Amerikanaca.

Riječ je o memorandumu Haaškog tužiteljstva na kojemu su pobrojane sve Kehoeove tužiteljske aktivnosti, ali ga je Carla del Ponte namjerno zatajila zainteresiranim stranama.

Optuživao i Tuđmana i Martića

Uz memorandum koji svjedoči o Kehoeovu tužiteljskom angažmanu u predmetu Oluja, sudsko vijeće moglo bi u tzv. sukob interesa uračunati Kehoevu "srodnu" optužnicu protiv Tihomira Blaškića, gdje je u globalu kvalificirao ratnu politiku Franje Tuđmana, Gotovinina vrhovnog zapovjednika.

Moglo bi se pokazati da je također "srodan slučaj" Kehoeova optužnica protiv Milana Martića, vođe srpskih pobunjenika. Riječ je, naime, o istom ratu, istom teritoriju i istom vremenskom razdoblju.

Zatajen memorandum

Carla del Ponte memorandum s podacima o Kehou namjerno je zatajila. Po uzoru na Hrvatsku koja se pozivala na svoj "nacionalni interes", za hrvatske medije je ustvrdila da tužiteljstvo ima pravo na zaštitu identiteta svojih službenika i njihovih nalaza. Ipak, tajnim kanalima memorandum je dospio do odvjetnika Čermaka i Markača. Budući da su iz Haaga eliminirani upravo na Kehoeovu inicijativu, uzvratili su daleko jače potkrijepljenom prijavom za Kehoev sukob interesa. Slobodna Dalmacija

31. srpnja 2007.
ADRENALIN NA MOSTU
BUNGEE JUMPING ATRAKCIJA PRIVLAČI SVE VIŠE TURISTA
Ponoćni skokovi s Maslenice
Od početka sezone bungee jumpinga na Masleničkom mostu polovicom lipnja, u potrazi za adrenalinom k morskoj površini strmoglavilo se oko 130 skakača

PIŠE SILVIJA DOMITROVIĆ

Tri, dva, jedan, bungee!", nakon toga slobodni pad 30 do 35 metara , uz gromoglasan krik, škljocanje fotoaparata i pljesak mase okupljene pokraj platforme na sredini starog-novog Masleničkog mosta, već se treću godinu zaredom tijekom ljetnih mjeseci čuju gotovo svakodnevno.

Od polovice lipnja, kada je službeno počela sezona bungee jumpinga na Masleničkom mostu, u potrazi za adrenalinom k morskoj površini strmoglavilo se oko 130 skakača.

Tako su s visine od 56 metara , osigurani "lastikom", svoju hrabrost iz ringa na most nedavno prenijeli i članovi Hrvatske boksačke reprezentacije na čelu s viceprvakom svijeta Mariom Šivolijom. U potrazi za adrenalinom tijekom lipnja na skok se odlučilo najviše domaćih skakača, dok je u srcu turističke sezone najviše stranaca, osobito Nizozemaca.

-Hrabrost podjednako pokazuju muškarci i žene, a do sada je odustalo samo dvoje koji su, popevši se na platformu, zbog velikog straha, ipak odlučili ne skočiti -rekao nam je Danko Zimic iz Izazov-toursa, dodajući kako je bungee na Masleničkom mostu najsigurniji ekstremni sport.

Oni najhrabriji i najekstremniji skaču i po nekoliko puta, a već tradicionalno na skok dolazi mladi Slovenac koji je prije tri godine za 18. rođendan skočio prvi put i to čini svake godine.

Najstariji skakač je imao 67 godina, doznajemo od Zimica koji navodi kako se u "sviti" koja bodri skakače, obično nađu i oni koji, potaknuti iskustvom svojih prijatelja, iako to nisu planirali, odluče skočiti.

Ove godine ljubitelji adrenalina i romantike imaju priliku iskusiti i noćno skakanje, jedinstven doživljaj pri skoku s osvijetljenog mosta u mrak. Slobodna Dalmacija

31. srpnja 2007.
Istraga požarišta: 'Imam osjećaj da nas potpaljivači gledaju'
Piše: M. Gugić, M. Rajčić, D. Miljuš
Foto: Duje Bušljeta
SPLIT, ZADAR, ZAGREB - Ni glavni državni vatrogasni zapovjednik, ni zapovjednik splitske Javne vatrogasne postrojbe, niti šef zadarskih vatrogasaca ne isključuju mogućnost da je jedan dio požara koji su od početka sezone planuli duž hrvatske obale sustavno podmetan.
Glavni državni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin čak ističe kako je znakovito da u kratkom vremenu požari izbijaju na mjestima gdje nema dalekovoda, pruga, deponija ili drugih izvora koji bi utjecali na njihovo nastajanje.

- Zato smo i dogovorili pojačane policijske aktivnosti kako bi otkrili počinitelje. Namjernih požara ima, ali o motivima je teško govoriti dok se to ne ustanovi istragom - kazao je Jurin.
Zapovjednik splitske Javne vatrogasne postrojbe Felicio Parčina još je izravniji u argumentiranju svojih, a i uvjerenja velikog broja vatrogasaca sa područja Splitsko-dalmatinske žuapnije da požare netko namjerno izaziva.
- Prostim okom bez ekspertize jamčim da su požari mahom podmetnuti i to od strane dobrih znalaca Ne može se vatru tek tako upalit, baciš šibicu i gori šuma - kazao je Felicio Parčina, iza kojeg je već 35 godina vatrogasnog iskustva. Navodeći iskustva s više požara koji su izbijali na Šolti, ali i na Svilaji gdje je vatra još aktivna, Parčina pojašnjava:
- Požari koji niču jedan za drugim na udaljenosti od 4 km zračne linije, nemaju ništa zajedničko, osim možda počinitelja. Nama se događa da dok jedno požarište saniramo, drugo niče par kilometara dalje na novoj lokaciji, kao da nas neko promatra.
Kakve su nakane tih počinitelja, ne znam, ali istini pobjeći ne možemo , netko to zaista pali -tvrdi Parčina. Šef zadarskih vatrogasaca ipak je malo oprezniji. - Ne bih špekulirao, ali ne isključuje se mogućnost organiziranih plajevina po Jadranu - rekao je Željko Šoša na čije su području od srijede do ponedjeljka ujutro buknula 62 požara.

Na Velebit poslani odmorni gasitelji

ZADAR - Požar na području Velikog Rujna na Velebitu, koji je buknuo još prošli četvrtak, od subote je pod kontrolom. - Vatra još uvijek tinja i može se uočiti gust dim. Međutim, nema štete jer sada ispod bukove šume gori suho granje. Ljudi su danonoćno na terenu i drže opožareno područje pod kontrolom. Jutros smo na teren poslali svježe snage, a riječ je o 100-tinjak ljudi koji se izmjenuju - vatrogasci, vojska, djelatnici Parka i liječnička ekipa koja stalno dežura. Mnogo su nam pomogli i pripadnici Gorske službe spašavanja - rekao je danas šef zadarskih vatrogasaca Željko Šoša, ipak izrazivši strah od najavljene bure. (M. G)

60 osoba poginulo u dva mjeseca

Utapanje, planinarenje i nesnosne vrućine odnijeli su već 60 ljudskih života tijekom lipnja i srpnja, a prednjače smrtni slučajevi utapanja, u kojima je stradalo čak petero djece u dobi do 12 godina. Najveći broj utopljenika stradao je u kopnenim vodama, rijekama i jezerima, a samo u rijeci Savi zabilježeno je šest smrtnih slučajeva, dok se prošle godine u istom razdoblju nije dogodio niti jedan.

Prema podacima MUP-a, samo u prvih šest mjeseci 2007. utopilo se 39 osoba, dok je za 2006. zabilježen podatak od 60 utapanja u čitavoj godini. Osim kupača, ugroženi su i ronioci, u prošla dva mjeseca stradala su dvojica, a prema prošlogodišnjim statistikama najviše stradavaju amateri ronioci iz Češke, Poljske i Mađarske.

U planinarenju na Omiškoj Dinari i Paklenici živote su izgubili poljski i austrijski turist.

Zbog iznimno visokih dnevnih temperatura koje su prelazile i više od 40 Celzijevih stupnjeva, preminulo je dvoje ljudi, a neke bolnice su tih dana bilježile i više od 300 poziva dnevno, dok su liječničke ekipe, primjerice, u Osijeku, na teren izlazile i do 90 puta. (M. B., V. P.) Jutarnji list

31. srpnja 2007.
Hrvatski lipicanci u Vojvodini umiru od gladi
SUBOTICA Osamdesetak lipicanaca vrhunskoga genetskog podrijetla, potomaka iz hrvatske ergele Lipik, gladuje u Novom naselju u Vojvodini jer vlasnik posjeda Todor Bukinac više ne ulaže novac u njihovu prehranu, niti dopušta da se izgladnjelim životinjama pomogne, izjavio je za novosadski Građanski list (GL) od ponedjeljka nekadašnji radnik na tom imanju Mihajlo Komasović. "Izgladnjelo stado, koje je novinarska ekipa zatekla na ranču u Novom naselju, odista izgleda kao da je prepušteno samo sebi. Na temperaturi od plus 40 pedesetak plemenitih grla pretvorenih u kost i ofucanu kožu jede što stigne. Na tijelima nekih vidljive su otvorene rane koje nisu liječene", piše GL. (www.poslovni.hr)

31. srpnja 2007.
Solidna nautička sezona
NP Kornati ima najnižu cijenu ulaznica od svih NP-a u Hrvatskoj, a istovremeno ima najveće troškove. Najviše plovila koja ulaze u NP duga su od 11 do 14 metara
Jadranka KLISOVIĆ

KORNATI - Nautičari su se ovih vrelih dana razmilili po atraktivnim kornatskim uvalama uživajući u iskonskoj ljepoti toga jedinstvenog morskoga krajolika kakvog nema nigdje na svijetu. Nautička sezona je solidna, možda čak nešto bolja od prošlogodišnje, kazuje za Vjesnik Branko Kereta, ravnatelj NP Kornati, koji nam nije mogao reći točan broj posjetitelja parka jer je od ove godine uveden novi režim naplate ulaznica.

Isti financijski učinci

>Naime, za sva je plovila uveden sustav naplate ulaznica prema veličini broda, a brodovi su svrstani u šest kategorija. Do ove godine ulaznice su se naplaćivale prema broju članova posade na plovilu, što je izazivalo ružne slike jer su se na razne načine pokušavali sakriti putnici da bi se platilo manje.

Osim toga, naša su plovila zbog naplate ulaznica presretala nautičare po moru, što je također stvaralo ružnu sliku, koju smo sada izbjegli. Novi model naplate ulaznica prema veličini broda u startu je, međutim pokazao da se pogriješilo u metodologiji naplate, jer sada ispada da na plovilu prosječno boravi 2,5 osoba, što je ipak premalo i sigurno ne održava pravo stanje stvari na terenu.

Najviše plovila koja ulaze u NP veličine su od 11 do 14 metara , što znači da takvo plovilo za ulaznicu plati 300 kuna, a to je ipak premalo i u tom dijelu model će se do iduće sezone morati korigirati<, najavljuje ravnatelj Kereta koji ističe da su financijski učinci takve naplate gotovo identični onoj od ranije. Kereta se zalaže za povećanje cijene ulaznice koja se kupi u parku i to za dva do tri puta.

Danas se ulaznice za Kornate mogu kupiti na više punktova na potezu od Punta na otoku Krku pa sve do Rogoznice. Cijena ulaznice koja se plaća za gosta koji se na dolazak u Kornate odluči posredstvom brodara s kojim Uprava parka ima odobrenje iznosi 40 kuna, a brodari koji posjetitelje dovode bez odobrenja plaćaju dvostruko više. Većina brodara radi uredno, međutim, uvijek se nađe onih koji žele raditi na crno, odnosno bez odobrenja, pa od takvih Uprava potražuje naknadu putem suda.

Pilot-projekt plutajućih bova

Zanimljivo je da NP Kornati ima najnižu cijenu ulaznica od svih NP-a u Hrvatskoj, a istovremeno ima najveće troškove. Trenutačno još samo najnoviji park Lastovo ima visoke troškove, ali je njegova prednost to što upravu ima na otoku, dok je kornatska uprava na Murteru. Ravnatelj Kereta najavljuje kako će se do kraja ove godine krenuti u pilot-projekt postavljanja plutajućih bova za privez plovila. Cjeloviti projekt govori o postavljanju čak 360 bova na ukupno 37 lokacija unutar parka. Ovisno o veličini i zaštićenosti svake pojedine uvale, u njima se planira postaviti od najmanje pet do najviše 35 priveznih bova. >Zalažemo se za takav način prihvata plovila i zbog činjenice da se brodskim sidrima može prenositi otrovna alga taksifolija racemoza, prošle godine otkrivena na dvije kornatske lokacije kod Sedlastog boka.

Vjesnik

31. srpnja 2007.
Najpljepši hrvatski srednjovjekovni spektakl
U globalizacijskom udaru pod kojim već stradava hrvatski jezik i običaji, Rapska fjera - srednjovjekovni festival s drevnim obrtima i mirisnom eko hranom oživljuje identitet kao danas temeljno pitanje Europe

MARINA TENŽERA

Na drevnoj plaži grada Raba pun je mjesec obasjavao čudan prizor. Srednjovjekovni ribar pekao je na starinskim griljama komade tune na žaru. U starinskom kotlu kuhao se riblji brodet. Malo dalje na štandu je lijepa djevojka s turbanom pekla lepinje (bubice) na koje je stavljala mirisni pršut i sir te točila bijelo i crno vino.

Dva su se viteza oboružana teškim mačevima probijala među turistima da poslije teške >borbe< nešto popiju. Drevni zvuk roga najavio je da su gladni i >kugari< koji su odjeveni u prnje i prekriveni strašnim >ranama< uveseljavali gledatelje. Vijugave stepenice vodile su s plaže na vrh platoa Trga slobode na kojemu su srednjovjekovni obrtnici prodavali slasne domaće eko proizvode stotinama turista koji su samo zbog ovogodišnje Šeste Rapske fjere - oživljenog srednjovjekovnog festivala iz 14. stoljeća došli na Rab iz svih krajeva Hrvatske.

Kovač novca izrađivao je uzbuđenim Nijemcima starinsku kovanicu. Obitelj Kaštelan prodavala je izvanrednu medicu - žesticu s domaćim otočkim medom. Mirela i Slobodan Milić iz Zagreba nudili su svoje divne proizvode od kože. Iz sela Gonar ljubazna je Marica Košutić jedva stizala zadovoljiti sve one koji su htjeli kušati domaće povrće na kruhu iz Supetarske Drage, probati prošek rađen po starinskoj recepturi (noću u kotlovima zvanim lambik), marmeladu od smokava, domaće maslinovo ulje, usoljene masline i osliće mole) sušene na buri!

Rab posto broj jedan

Prava je to svečanost za ljubitelje izvorne hrvatske hrane umorne od masnih hamburgera koji su zaposjeli Lijepu našu pa čak i na riječkom korzu umjesto kakve kvarenerske konobe stoji Mc Donalds i to u staroj palači.

Pod globalizacijskim udarom, s jezikom već osakaćenim anglizmima, Rapska fjera velik je povratak korjenima i identitetu - danas ključnim europskim temama u svim državama. Kako nam je kazala gospođa Košutić, njezina obitelj već dugo ima vlastitu proizvodnju domaće hrane koju proizvode na već odavna zaboravljene načine koje je ona sama naučila od pokojnog svekra.

Od poljoprivrede se može živjeti, kazala je, ističući ponosno da je baš tako fakultetski školovala i kćer i sina. >Za takvu ekološku proizvodnju hrane treba jako puno strpljenja i znanja<, ukratko je objasnila. Ne manje impresivan štand imala je dražesna cvjećarna >Murtela< čije su vjećarice izložile prekrasne aranžamane od lavande, lovora, ružmarina, kadulje, origana, timijana te srednjovjekovni >ljubavni napitak< od karanfila!

Oživljeno srednjovjekovlje

Srednjovjekovna fešta - >Rapska fjera< započela je dan ranije na blagdan sv. Jakova 25. srpnja na Trgu sv. Kristofora. Gradonačelnik Raba Željko Borčić pozdravio je u ime grada oko 20. 000 turista, zatim kneza, suce, općinsko vijeće, plemstvo, rapsku vlastelu, trgovce, obrtnike i brojne goste fjere od umjetnika iz Republike San Marino, vitezova grada Königsbruna, šibenske Sokolare, te Udrugu sv. Grgur iz Požege koji su se priključili svečanosti.

Najzaslužnija za ovaj prekrasni srednjovjekovni spektakl što oživljuje tradicijske običaje i obrte jest predsjednica Turističke zajednice grada Raba Kristijana Ribarić Matušan koja je na četiri jezika pozdravila strane goste.

Kako je podsjetila, u počast kralju Ljudevitu Velikom koji je Rab oslobodio od Mlečana te na svetu uspomenu i čast sv. Kristofora 21. srpnja 1364. godine, Veliko vijeće Grada Raba posebnom je odredbom općinskim praznicima proglasilo dva blagadana - 9. svibanj: Dies Victoriae, dan kada je Rab zagovorom sv. Kristofora oslobođen od Normana 1075. godine i 27. srpanja: Dies Natalis, dan mučeničke smrti sv. Kristofora koji crkva slavi kao Rođen dan. Svečanosti su u tim davnim danima počinjale u katedrali a prisustvovali su im knez, suci i općinsko vijeće sa svijećama.

U svečanoj proscesiji nosila se gradom glava sv. Kristofora u srebrnom moćniku. Igrale su se viteške igre. Sud prigodom blagdana nije radio, a dužnici sa sela petnaest dana slobodno su smjeli u Rab i iz Raba jer se nije smjela >krojiti pravda<. Pučko veselje trajalo je nekoliko dana i Gradska su vrata bila otvorena za sve. I sada, šest stoljeća kasnije pučka veselica kroz tri dana, to jest blagdana (sv. Jakova, 25. 07), sv. Ane (26.07) i sv. Kristofora (27.07) nudi nezaboravan susret s drevnim mirisima, okusima i obrtima.

Dok prvi dan gradom nakon svečana otvorenja hodi svečana parada, slijedeća dva dana fešta se nastavlja na starome gradu Kaldancu s srednjovjekovnim zanatlijama, dok treći dan slijedi oživljena procesija do Rapske katedrale s relikvijom sv. Kristofora i svečana misa. Dakako, sva tri dana u bivšoj katedrali se održava sveta misa.

Zatvaranje prati spektakularan vatromet u gradskoj luci koji je ove godine oplemenila zvukom klapa >Bonaca<. Vjesnik

30. srpnja 2007.
Tamburu zavoljeli i Kinezi
Piše: Branimir Pofuk
Foto: Danijel Soldo/CROPIX
Iako je s osamostaljenjem Hrvatsku zapljusnuo pravi tamburaški tsunami, broj velikih tamburaških orkestara drastično se smanjio, a s njim i sustavno, kultivirano njegovanje vrhunskog muziciranja na tamburi

U početku je bila samica. Ime te tambure malog tijela i dugačkog vrata očito se može protumačiti time što je njen svirač bio usamljeni solist, bez pratnje drugih instrumenata. Uz to, bilo je to glazbalo koje je, doduše, imalo više žica, uglavnom četiri, ali bi sve bile ugođene na istom tonu, a bila je omiljeno pastirsko glazbalo. Ta preteča suvremenih tambura ujedno i je spona tog narodnog glazbala s njegovim dalekim precima na istoku odakle je i došla do naših krajeva, s invazijom Turaka.
Tamburaši vole spominjati navodno tibetansku legendu o bogu Tamburu, zaštitniku glazbe i glazbenika, koji je napravio prvo takvo glazbalo i dao ga u ruke ljudima. S bogom ili bez njega činjenica je da ćete na današnjem, posljednjih desetljeća sve raširenijem svjetskom tržištu etnoglazbala, pronaći instrument s juga Indije koji se zove upravo tambura, dok na indijskom sjeveru postoji njegova inačica tampura.
Već u vrijeme ilirskog preporoda tambura je bila i sredstvo jačanja nacionalne svijesti, ali isto tako i prosvjetiteljski alat preko kojeg se puku nastojala približiti glazbena kultura europskog zapada.
Od samice je nastao prim, a od prima, koji ima i predivno ime bisernica, nastali su njegovi veći rođaci brač, bugarija, čelović i čelo te napokon berda, u kajkavskom području znana i kao "bajs".
Kako su tambure postajale sve prihvaćeniji i društveniji instrument, a ujedno i jedino narodno glazbalo od kojeg se može napraviti i pravi orkestar, po uzoru na gudački, rasla je i želja da se na njima svira sve raznolikija i zahtjevnija glazba.
Već u vrijeme ilirskog preporoda tambura je bila i sredstvo jačanja nacionalne svijesti, ali isto tako i prosvjetiteljski alat preko kojeg se puku nastojala približiti glazbena kultura europskog zapada.
Od jednoglasne samice u 19. stoljeću nastala je dvoglasna tambura čiji je sustav štimanja te pripadajuću mu čitavu školu sviračke tehnike razvio i promicao Milutin Farkaš. Iako sam i sâm naučio svirati tamburu u Križevcima, u mom rodnom gradu u mojim školskim danima nitko nije isticao kako je taj Farkaš rođen upravo u mom rodnom gradu.
Možda i zato što su četveroglasne tambure na kojima sam učio svirati bile već dvije daljnje evolucijske stepenice udaljene od takozvanih farkašica koje su ispale iz masovne upotrebe već u prvoj polovici 20. stoljeća. Zamijenio ih je troglasni štim i mnoga tehnička poboljšanja drugog znamenitog hrvatskog etnomuzikologa i promicatelja tambure Slavka Jankovića.
Čim zasvira neki tamburaški orkestar, znalci znaju prepoznati karakterističan srebrnasti (ili biserasti) zvuk Jankovićevih troglasnih tambura koje i danas koriste svirači Tamburaškog orkestra HRT-a, kao i brojni tamburaški sastavi gradišćanskih Hrvata.
Ipak, takozvani vojvođanski četveroglasni kvartni sustav ugađanja pokazao se najpodesnijim i najlakšim za svladavanje pa su upravo takve tambure danas u najširoj upotrebi na cijelom Balkanu i u cijelom svijetu kamo su ih raznijeli raseljeni Hrvati, uključujući i čitavu Ameriku.
Sve ovo tamburaško gradivo utvrdio sam i štošta novo naučio nekidan u malom, ali zbog jedinstvenosti itekako važnom Muzeju tambure koji je početkom mjeseca otvoren u jednoj od lijepo uređenih zgrada kompleksa Tvrđave u Slavonskom Brodu.
Vodič pun znanja i strasti prema tom glazbalu bio mi je Mladen Jurković, tamburaš i graditelj tambura, koji je tu vrijednu zbirku eksponata i osmislio te na čiju je inicijativu mali muzej i otvoren. Već sutra on će ponovno navući široku bijelu šokačku nošnju i svoju majstorsku pregaču da bi sve to što je pokazao i pričao meni ponovio pred već drugom skupinom kineskih turista koji su najavili dolazak.
Osim općih podataka o nastanku i razvoju tambure, zbirka je većim dijelom posvećena tamburaškoj tradiciji Slavonskog Broda i okolice. Ono što je za Osijek bio legendarni Pajo Kolarić, koji je u tom gradu osnovao prvi hrvatski tamburaški orkestar još 1847. godine, za Slavonski Brod bio je Dragutin Hruza koji je kao mladi glazbenik, skladatelj i kapelnik 1890. stigao iz Češke i prigrlio naročito tamburu kao sredstvo promicanja glazbene kulture.
Važno mjesto u muzeju pripada i Stjepanu Martinku, rodom iz Tuhelja, pod čijim je vodstvom tamburaški orkestar iz Slavonskog Broda stigao čak do Leipziga. Kako svjedoči minuciozni rukopis partiture u muzejskoj vitrini, Martinko je upravo tamo 1912. godine stavio potpis na svoju obradu za tamburaški orkestar uvertire "Pikove dame", ali ne opere Čajkovskog, nego istoimene operete Franza von Suppéa.
Boraveći od 1952. do 1963. u franjevačkom samostanu u Slavonskom Brodu, tamburom se očito zarazio i za tamburaški orkestar napisao i obradio mnoge skladbe i glasoviti hrvatski crkveni glazbenik i skladatelj Kamilo Kolb. Suvremeni nasljednik svih njih u Slavonskom Brodu je maestro Mihael Ferić.
Upravo me njegov dirigentski nastup svojom strašću i temperamentom najviše oduševio na spektaklu "Sto tamburaša" nedavno održanom u Zagrebu pred prepunom dvoranom Lisinski. Tamburaške novogodišnje koncerte, po uzoru na one bečke, kakve posljednjih godina u zagrebačkom HNK priređuje maestro Siniša Leopold s Tamburaškim orkestrom HRT-a, maestro Ferić je u Slavonskom Brodu organizirao još krajem 80-ih godina prošlog stoljeća.
Nažalost, iako je s osamostaljenjem Hrvatsku zapljusnuo pravi tamburaški tsunami, broj velikih tamburaških orkestara drastično se smanjio, a s njim i sustavno, kultivirano njegovanje vrhunskog muziciranja na tamburi. Tako je Ferićev veliki orkestar u Slavonskom Brodu posljednji put svirao pod granatama 1992. godine. U njemu je bio i Mladen Jurković koji mi kaže kako gradski oci nisu imali sluha za tu vrstu tamburaštva.
Jurkovićev muzej u brodskoj Tvrđavi, koji podsjeća na bogatu tamburašku povijest, mogao bi biti dobar početak i nekog novog tamburaškog preporoda.
No, upravo će on do kraja života biti neizmjerno zahvalan upravo maestru Feriću jer mu je dao poticaj da se, osim sviranjem, počne baviti i gradnjom tambura. Jurković je, naime, u vrijeme Šuvarova usmjerenog obrazovanja, pošao za zanatom i kruhom u zagrebački srednjoškolski Drvno-obrazovni centar.
Otac se složio s njegovom odlukom uz opasku "pa uvijek ćeš moći raditi štokove i vrata". No, ponukan riječima maestra Ferića na prvom feriju, Jurković se prebacio na glazbalarski odjel u toj školi i postao graditelj tambura.
Iako mu, kako kaže, financijski baš i ne cvatu ruže, još nije došao u situaciju da radi "štokove i vrata". Premda na području Slavonskog Broda djeluje desetak tamburaških bendova bez kojih se tamo, za razliku od prijašnjih vremena, više ne može zamisliti nijedna svadba, Jurkovićeva je želja da bude još mnogo više što boljih tamburaša jer oni i graditelje tambura tjeraju da rade više i bolje. Njegov muzej u brodskoj Tvrđavi, koji podsjeća na bogatu tamburašku povijest, mogao bi biti dobar početak i nekog novog tamburaškog preporoda.
10 majstora i jedan šegrt
Pastiri su nekada sami izrađivali svoje samice od drva koje bi im došlo pod ruku pa je to mogla biti i šljiva, javor, lipa, kruška, trešnja ili jasen. No, za današnje sve zahtjevnije instrumente Jurković sam bira najbolje komade smreke ili javora u velebitskim šumama, odakle je nekada sirovinu nabavljao i sam Stradivari, a i danas ondje dolaze majstori najuglednijih svjetskih graditeljskih radionica violina.
Put od velebitskog stabla do savršeno oblikovane tambure pokazuje i jedan od muzejskih panoa, a finalizaciju Jurković demonstrira sjedeći na posebno konstruiranoj klupi diljači. Osim strasti kojom mu svijetle oči dok oprezno zakucava pragove u nježni vrat nove bisernice, o Jurkovićevu znanju i vještini svjedoči i na zidu okačena diploma o položenom majstorskom glazbalarskom ispitu koju je stekao 2004. u Zagrebu.
Taj majstorski ispit za glazbalare, koji je organizirala i svojim pečatom ovjerila Hrvatska obrtnička komora, bio je prvi takav ispit organiziran nakon 1944. godine u Hrvatskoj. Takvih majstora kao što je Jurković u Hrvatskoj danas ima samo desetak. No, šegrta je još manje. Upravo ovih dana, kaže Jurković, javio mu se jedan mladić iz Samobora, trenutačno jedan jedini upisan na glazbalarski smjer zagrebačkog Drvno-obrazovnog centra. Jutarnji list

30. srpnja 2007.
AVE CESARE TREĆA 'NOĆ DIOKLECIJANA' SPLIĆANE JE VRATILA U DOBA ANTIKE
Tisuće plebejaca došle se pokloniti svom caru
Podanici su se naguravali ne bi li vidjeli imperatora na Rivi, a zatim su za njim krenuli i prema Peristilu. Najveća je gužva vladala u Podrumima gdje su se rimske delicije kuhale za 400 ljudi
PIŠE IGOR MUŠIĆ
SNIMILI NIKOLA VILIĆ/CROPIX i JADRAN BABIĆ/CROPIX
Ako bi se nekom Splićani trebali pokloniti, onda bi to svakako trebali caru Dioklecijanu. Prije više od 1700 godina, u potrazi za mjestom gdje će proživjeti svoju starost, car se namjerio na poluotok nedaleko od rodne mu Salone te podigao palaču. I tako utemeljio grad.
Car je već dugo mrtav, ali i ove se godine, kao i prethodne dvije, bar na jednu noć ukazao svojim "podanicima"...
Tako je i Lepa Smoje u svojoj osamdeset i osmoj stvar shvatila vrlo ozbiljno.
- Cili san dan prispavala jer drugačije tu ne bi mogla bit! Nije car u gradu svaki dan - kazala je Lepa, jedna od poznatijih gradskih gospođa. Shvatilo je to i nekoliko tisuća "plebejaca" koliko ih se oko "trona" na Rivi, a poslije i na Peristilu, naguravalo ne bi li vidjeli imperatora. I to ne jednog, nego dva. Domaćeg i, drugog, Talijana koji je direkt iz Rima doplovio do nas. Ne vidimo cara svaki dan, a kad dobijemo priliku, mi odmah u duplo.
U cijeloj večeri najbolja je bila talijanska skupina Storico Romano. Oni su krenuli iz špalira auta ispred Brončanih vrata. Dobro je da pauk nije intervenirao... Nakon što su cara sigurno proveli preko Rive, krenuli su dalje Marmontovom. Negdje kod Pirje su se izgubili...
- Desno, desno, tribate ić desno - vikali su ljudi pokušavajući ih usmjeriti. Mrkih lica stvarno izgledaju opasno, ali u svojoj bivšoj provinciji brzo bi se izgubili. Nije ni čudo jer nagradilo se toga u međuvremenu... Došavši do Grgura, njihov borbeni stroj se raspao jer se nakon dugog marša trebalo i osvježit vodom.
U Podrumima se, pak, kuhalo za četiristotinjak ljudi.
- Pratili smo carsku povorku na tašte i više nismo mogli izdržat - objasnio nam je jedan od onih koji su proždrli sve čega su se dohvatili na bogatoj trpezi. Rimske delicije, poput pirea od kapule, kokoši na numidijski, dagnja s porilukom te vina Muslum s ružinim laticama, stvarno su bile ukusne.
Na Rivi je sinoć bilo oko 40 tisuća ljudi.
Tako barem kažu u Turističkoj zajednici.
U svakom slučaju, najuspjelija "Noć Dioklecijana" dosad...
Kruha i igara

"Termitski nalet" na stolove u Dioklecijanovim podrumima mnogima je izgledao suludo. Čitava se gozba pojela, naime, u sedam minuta! U svakom slučaju, noć je uspjela, a dostojanstveno se ponašanje treba tražiti na nekim drugim mjestima, neopterećenima načelom "kruha i igara".
Planule toge

Da je Noć uspjela, dokazuje i podatak iz Turističke zajednice prema kojem se prodalo više od 500 toga.
- Sve je to radi spize - našalio se Vedran Matošić iz splitskog TZ-a.
Trećoj Noći Dioklecijana pretpostavlja se da je bilo nazočno oko 40 tisuća ljudi. Okupljene na Rivi, a u manjem broju i na Pjaci i Peristilu, zabavljalo je 140 izvođača. Slobodna Dalmacija

30. srpnja 2007.
SRETAN SPOJ BUGARSKI PJEVAČKO-SLIKARSKI PAR U SPLITU RADI I UŽIVA 'DO DASKE'
Zaljubljeni u splitsku noć
Uz zabavu i druženje s prijateljima i kolegama mladi par gotovo uvijek dočeka zoru
PIŠE JASMINA PARIĆ
Prošle godine, kada je bugarski bariton Kiril Manolov postao stalnim članom splitske Opere, s njim i njegovom suprugom Hristinom mogli smo se sasvim dobro sporazumijevati, ali sada se s njima može i potpuno ležerno razgovarati jer su se oboje usavršili u hrvatskom jeziku.
Kiril Manolov je na ovom "Splitskom ljetu" bio angažiran u "Trubaduru", u ulozi grofa Lune, tumačio je naslovnu ulogu u "Nabuccu" i još ga očekuje finalni koncert arija "Operne zvijezde Splitu" na Prokurativama.
Slike ljetnog neba
Njegova supruga Hristina Kehajova Manolov, akademska slikarica i profesorica na Novoj bugarskoj akademiji u Sofiji, te Akademiji za glazbu, ples i lijepe umjetnosti u svom rodnom Plovdivu, priredila je u Splitu i izložbu svojih slika inspiriranih ljetnim nebom.
Mladi par - oboje su tridesetjednogodišnjaci - ispunio je tako najvrući dio ljeta poslom, po danu i navečer. Za zabavu i druženje s prijateljima i kolegama nisu propustili gotovo ni jednu noć, a ove godine u Splitu se imaju prilike viđati i s nekoliko svojih sunarodnjaka: uz Kirila, naslovne uloge u opernom programu tumačili su Bugari, Zlatomira Nikolova, Gabriela Georgieva, Kamen Čanev, njihov veliki prijatelj koji im je trebao biti i vjenčani kum da ga nisu spriječile obaveze u brojnim svjetskim opernim kućama.
- Rijetko se događalo da legnemo prije četiri sata ujutro. Kamen je skoro svakoga dana nabavljao ribu, kuhao i onda bismo se do zore zadržali na terasi stana blizu Tvrđave Gripe, gdje smo smješteni kada smo u Splitu. Sretan sam što mi je prijatelj ovdje, a to je velik dobitak i za splitsku publiku: Kamena već ubrajaju među desetak najboljih svjetskih tenora, svi najugledniji teatri ga traže.
A on ima u životu dvije ljubavi - operu i ribu. Nigdje ne ide bez svoje opreme za podvodni ribolov i uvijek će radije doći pjevati u grad na moru nego negdje u unutrašnjosti. Proputovao je čitav svijet, a njegov laptop je nakrcan fotografijama isključivo riba, ulovljenih ili već posluženih na stolu. Pripremao nam je divne večere, kaže Kiril.
Njegova supruga, koja muža često prati na gostovanjima, zavoljela je Split na prvi pogled, našavši u njemu sličnost sa svojim Plovdivom:
- Moj grad je također izniknuo na rimskim temeljima i, slično kao i Split, nastavio kontinuirano živjeti i rasti do danas. Imamo izvanredno očuvanu arenu i druge antičke građevine, a baš kao i u Splitu ili Solinu, gdje god započnu neki građevinski radovi, iskrsne i novo arheološko nalazište. Naravno, Plovdiv je stariji i od rimskog doba, istraživanja pokazuju da se pod antičkim ruševinama nalazi čitav jedan grad, još stariji... Inače baš ne volim putovanja, nepoznate sobe i hotele, ali u Splitu sam pronašla nešto poznato i blisko - pojašnjava Hristina koja će i ona putovanja na koja ne bi pošla da nije prirode posla njezina muža, znati iskoristiti:
Suze uz arije
- Upravo pripremam doktorsku disertaciju s temom "Prostorno-grafičke tendencije u opernom kazalištu". Rad je opsežan, obrađuje sve faze opernog teatra od postanka do danas, a ispituje ulogu scene, kostimografije, osvjetljenja i drugih elemenata predstave; putujući s Kirilom, imam prilike vidjeti brojna suvremena rješenja u opernim teatrima - kaže.
Hristina uz to nije ni bez glazbenog obrazovanja, a Kiril hvali njezinu muzikalnost i odličan sluh koji joj i pomaže pri učenju novoga jezika. Šest je godina svirala klavir i lijepo pjeva, a vrhunski izvedena arija može je u trenu rasplakati.
Hristina ima još jednu zanimaciju koju više naziva zabavom, razbibrigom: to je uređenje interijera koje je specijalizirala u Beču. Osmislila je više zatvorenih prostora, uglavnom kod svojih prijatelja, a stan koji su ona i muž kupili prije dvije godine u Sofiji u prvom je trenutku dotjerala potpuno moderno i minimalistički.
Sati razgovora telefonom
Poslije joj se učinio malo jednoličan i hladan pa je u taj suvremeni prostor unijela starinske komade namještaja, lampe, svijećnjake i slike i tek je tada bila zadovoljna, ali nije isključeno da će uskoro opet sve mijenjati.
Hristina i Kiril Manolov zapravo su još "mladenci", jedva godinu dana u braku. Međutim, poznaju se odavno, a u vezi su četiri godine. Oboje umjetnici, imaju znanja i razumijevanja za posao onoga drugoga, znaju čak naći i poveznice poput njezine splitske izložbe ili teme doktorata, ali ipak svatko ima prostora za razvijanje vlastite karijere:
- To je sretan spoj - tvrdi Kiril, napominjući kako ne bi bio previše zadovoljan da mu je i žena operna pjevačica, drugim riječima - bojao bi se takve situacije:
- Brakovi među pjevačima su česti, ali, koliko znam, i dosta naporni i otuđeni. Ipak tu dolazi do nekakvog, možda i nesvjesnog nadmetanja, svatko vuče na svoju stranu, posao je povezan sa stalnim putovanjima i onda se događa... imamo mi u Bugarskoj jednu poslovicu: "Oči u koje ne gledaš, lako zaboravljaš."
- Imamo i mi u Hrvatskoj jednu takvu, skoro istu, a valjda njezine inačice postoje u čitavom svijetu. Ali, ipak morate biti i odvojeni?
Onda razgovaramo telefonom - kažu Manolovi. - Svake večeri kada nismo zajedno razgovaramo. Ali, ne samo informativno, i ne tek toliko da se čujemo. Razgovaramo obavezno po nekoliko sati, sve što je bilo toga dana, sve o čemu razmišljamo jedno drugome ispričamo i tako se čvrsto držimo zajedno.
Strah od pogrešnog tona
Plakala sam slušajući finale "Nabucca" - povjerava nam Hristina.
- Valjda vas je onda rasplakala i Kirilova divna arija "Dio di Giuda"?
- Ma kakvi! Kad on pjeva, emocije su isključene. Samo kršim ruke i umirem od straha da ne pogriješi koji ton. Slobodna Dalmacija

30. srpnja 2007.
Autoceste - Porast prometa i prihoda
Na gotovo svim hrvatskim autocestama i poluautocestama proteklog je vikenda zabilježen porast vozila i prihoda od cestarine u odnosu na vikend prije. Slično kao i prije, najveći promet vozila, 565.090, i prihod od 23,02 milijuna kuna bilježi tvrtka Hrvatske autoceste (HAC).
Usporede li se najnoviji podaci HAC-a s onima od vikenda prije po svim je autocestama kojima upravljaju proteklog vikenda prošlo oko 38.000 vozila više te je naplaćeno oko 1,7 milijuna kuna više cestarine. Najveći promet, oko 201.000 vozila i prihod od 11,64 milijuna kuna, zabilježen je na autocesti Zagreb-Split.

Autocestom Zagreb-Lipovac prošlo je pak 20-ak tisuća vozila više ili gotovo 156.000, a naplaćena cestarina od 8,83 milijuna kuna za oko 1,53 milijuna kuna je veća od one u vikendu prije.
Privremeni podaci iz tvrtke Autocesta Rijeka Zagreb pokazuju da je na toj autocesti prošlog vikenda prometovalo 363.370 vozila, a prihod od cestarine iznosio je nešto malo više od 8,48 milijuna kuna.

Tvrtka Bina-Istra je na naplatnim kućicama Tunela Učka i na mostu preko rijeke Mirna protekli vikend zabilježila ukupno gotovo 82.000 vozila, naplativši nešto više od 1,88 milijuna kuna cestarine.
Autocestom od Zagreba do Maclja pak, kako su dojavili iz tvrtke Autocesta Zagreb-Macelj, prošlo je 106.004 vozila, što je u odnosu na podatke za vikend prije oko 6.700 vozila više. Napominju i da ne daju podatke o prihodu od cestarine. HRT

27. srpnja 2007.
Zbog pojačanog broja putnika dobit CA veća 43,3 posto
Prvu polovicu godine nacionalna avionska kompanija završila je sa 30,2 milijuna neto kuna dobiti Prvu polovicu ove godine hrvatska nacionalna aviokompanija Croatia Airlines završila je sa 30,2 milijuna neto kuna dobiti što je 43,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Do povećanja je došlo zahvaljujući povećanim prihodima od putničkog prometa, objavljeno je u financijskom izvješću Croatia Airlinesa na Zagrebačkoj burzi.
Rast prihoda
Operativna dobit grupe Croatia Airlines, koju uz zrakoplovnu kompaniju čine i turistička agencija Obzor putovanja te rezervacijski sustav Amadeus Croatia, u prvoj polovici ove godine iznosila je 48,41 milijun kuna. Najvažniji utjecaj na rezultat poslovanja, ističu u tvrtki, imalo je povećanje prodaje što je rezultiralo povećanjem prihoda od putničkog prometa, navodi se u izvješću. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, ostvareni su i veći prihodi. U prvih šest mjeseci ove godine iznosili su 742,9 milijuna kuna ili 1,3 posto, pri čemu su prihodi od prodaje u zemlji povećani za 5,9 posto, na 203,6 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu veći za 10,3 posto i iznose 486,2 milijuna kuna. Do rasta prihoda, stoji u izvješću, došlo je prvenstveno zahvaljujući značajnom porastu prodaje, kako na postojećim, tako i na novim tržištima. U prvoj polovici ove godine zabilježen je porast broja putnika za 9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ukupni rashodi Grupe Croatia Airlines Grupe porasli su pak u prvoj polovici ove godine za svega 0,7 posto, na 712,7 milijuna kuna.
Manji troškovi
U izvješću se navodi kako se taj porast odnosi na očekivane troškove održavanja zrakoplova, troškove usluga u zračnom prometu i troškove kontrole leta zbog povećanja naleta i broja putnika te jediničnog troška ovih usluga, kao i na troškove distribucijskog i prodajnog sustava koji očekivano prate rast prometa. Istovremeno, Grupa je ostvarila manje troškove od planiranih od čega najznačajnije smanjenje bilježi matica, sa 3 posto, kao rezultat nastojanja kompanije da smanji troškove poslovanja na svim područjima gdje je to moguće, čemu je dodatno pridonijelo kretanje cijena goriva. Također, u okviru financijskih aktivnosti zabilježeno je smanjenje rashoda s osnova kamata u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine zbog povoljnijih uvjeta kreditiranja novog kredita za refinanciranje starih kreditnih obveza, ističe se u izvješću Grupe Croatia Airlines. Povećan je i broj putnika koji je u prvih šest mjeseci 2007. godine bio veći 9 posto u odnosu na prošlu godinu. Bilo je više 58.000 putnika od čega se 45.000 putnika odnosi na međunarodne letove. Komentirajući prošlogodišnje rezultate, glavni direktor kompanije Ivan Mišetić kazao je da je "s obzirom na uvjete okruženja, a riječ je o dosad nezabilježenoj zrakoplovnoj konkurenciji na hrvatskom tržištu te kontinuitetu visokih cijena mlaznoga goriva, dobit lanjske poslovne godine od 31,5 milijuna kuna možemo smatrati uspjehom. Istodobno smo povećali produktivnost rada, zrakoplova i potrošnje goriva te poboljšali kvalitetu usluge mjerenu točnošću uzlijetanja", komentirao je Mišetić.
Dobit iskorištena za pokriće gubitaka
Glavna skupštine Croatia Airlinesa održana prije deset dana odlučila je da se dobit od 32,1 milijun kuna ostvarena prošle godine iskoristiti za pokriće gubitaka iz prethodnih godina, kako je predložila Uprava kompanije. Dodatno povećanje broja putnika očekuje se primjenom code share sporazuma postpisanog s američkim United Airlinesom kojim se putnicima na interkontinentalnim letovima omogućuje da s jednim predsjedanjem putuju iz SAD-a u Hrvatsku, kao i nabava četiri nova zrakoplova Q400 od kojih će prva dva Croatia Airlinesu biti isporučena u travnju iduće godine.
(www.poslovni.hr)

27. srpnja 2007.
PIROMANIJA MUP-ovci SE VRAĆAJU S GODIŠNJIH ODMORA
KAKO BI ISTRAŽILI TKO PALI ŠUME ŠIROM DALMACIJE I ISTRE
Policija sumnja da su Šoltu užgali piromani
Policija ima ozbiljne indicije da su požari na otoku Rivnju i u Konavlima namjerno izazvani. U mjesta duž priobalja stižu posebni inspektori koji će hvatati piromane
Ognjena sudbina zahvatila je 400 hektara borovine i maslinika na Šolti, a opožarene površine zbrajaju se od Pule do Konavala/Admir BULJUBAŠIĆ / CROPIXPIŠE TANJA GATTIN ZEBIĆ

Policija sumnja da su požari koji su posljednjih dana harali Šoltom, Konavlima i Rivnjem podmetnuti, pa je dio djelatnika MUP-a vraćen s godišnjih odmora, a na potencijalna požarišta su upućene i ekipe iz policijskih uprava u unutrašnjosti. Marina Kraljević-Gudelj, glasnogovornica PU splitsko-dalmatinske, potvrdila je da postoje indicije o tome kako su neki požari potpaljeni, te da su pojačane ophodnje na mjestima gdje bi vatra mogla izbiti.
Čekaju se prijave

-Istraga je u tijeku i zbog toga ne mogu kazati o kojim se požarima radi niti na koje osobe se sumnja. Za sada još nismo podigli nijednu kaznenu prijavu - rekla je glasnogovornica Kraljević-Gudelj.
Zbog sumnji o podmetanju požara u četvrtak je u Divuljama održan sastanak ravnatelja policije Marijana Benka i Ivana Merćepa, načelnika PU splitsko-dalmatinske, s glavnim državnim vatrogasnim zapovjednikom Mladenom Jurinom, koji je potvrdio postojanje sumnji na podmetanje plamena.
-Iz Ravnateljstva policije su na područje Policijske uprave splitsko-dalmatinske upućeni stručnjaci koji će koordinirati policijskim preventivnim i represivnim mjerama na cijelom priobalju, a sve radi prevencije nastajanja požara -kazao nam je Krunoslav Borovec, glasnogovornik Ravnateljstva policije.

Iz Makedonije vraćen kanader

U Hrvatsku se u četvrtak vratio kanader koji je bio poslan kao pomoć u gašenju požara u Makedoniji. Nakon redovitog servisa zrakoplov će biti na raspolaganju Vatrogasnom operativnom zapovjedništvu u Divuljama i nastaviti gašenje požara u Hrvatskoj. (H)

Pula: Ugrožen autokamp

Požar koji je u četvrtak, oko 13 sati, izbio iznad autokampa "Pineta" u Peroju kod Pule lokaliziran je oko 15.15 sati. Izgorjelo je 15 hektara borove šume i nekoliko maslinika.

SPALJENA ZEMLJA POTPUNO POHARANA POVRŠINA OD NEČUJMA DO STOMORSKE
Škoj od pepela
PIŠE NIKOLA BAJTO

/Paun PAUNOVIĆ / CROPIXNakon što je u srijedu poslijepodne odbačena vatrena stihija koja je nošena vjetrom najprije izazvala paniku u turističkom naselju Nečujam, a zatim zaprijetila Gornjem Selu i Stomorskoj, oko 150 vatrogasaca nastavilo je od četvrtka ujutro uz pomoć kanadera smirivati požarište na Šolti, iz čijeg su se spaljenog tla povremeno uzdizale i zlokobne pijavice. Otočani su uvjereni da je vatra koja je, prema riječima Ante Ruića, načelnika općine, uništila oko 1000 maslina i ostavila za sobom 400 hektara pepela, namjerno izazvana, a teren su u potrazi za uzrokom požara intenzivno pregledavale policijske ekipe.
Šoltom kruže zbunjujuće priče o navodno ispaljenim signalnim raketama, pronađenim patronama, fosfornim bombama, tkanini natopljenoj zapaljivom tekućinom, koje se za sada ne mogu potvrditi, a dodatnu sumnju izaziva i podatak da je požar u utorak krenuo na lokaciji 30-ak metara udaljenoj od prometnice, gdje bi se teško mogao očekivati odbačeni opušak.
Mnogi ne mogu shvatiti da je nakon izbijanja požara jedan zrakoplov Vlada uputila u pomoć Makedoniji, da bi se u srijedu u Nečujmu jedini kanader pojavio tek sat i pol nakon što su se nad uvalom, uz zastrašujuće hučanje vjetrom raspirene vatre, nadvili 20-metarski plameni jezici. Upravo je taj period bespomoćnosti naveo dio gostiju na odlazak iz turističkog naselja.
-Izgorio je trokut između Nečujma, Gornjeg Sela i Stomorske, a da je bio kanader, gasili bi odmah. Bilo je gadno za Nečujam, ali sada je sve pod kontrolom -kaže Nikica Buktenica iz DVD-a Šolta.

Otišlo 40 posto turista

Otišlo nam je oko 40 posto gostiju, odnosno njih 150, jer su to većinom obitelji s djecom. No, sanirat ćemo neizravne štete, dok izravnih, na sreću, nije bilo -kazao nam je Ivica Blagaić, direktor nečujamskog turističkog naselja, koji je u četvrtak morao demantirati i u inozemstvu objavljene informacije da je naselje izgorjelo, zbog čega je u Nečujam stigla i ekipa Mađarske televizije.
U Stomorsku je u četvrtak oko 18 sati došla i struja.

ZADARSKI PAKAO

Planulo istodobno na osam mjesta

Više od osam požara koji su jučer oko 13 sati gotovo istodobno buknuli na području Zadarske županije dignulo je na noge oko stotinu pripadnika JVP-a Zadar. Uz pomoć pripadnika Interventne policije, vatrogasci su ubrzo lokalizirali većinu manjih požara koji su zahvatili područje Zemunika Gornjeg, Galovca, Smokovića, Vrsi, Šepurina, Smokovića i Poličnika, gdje je vatra tijekom poslijepodneva ugrozila kuće.
Osim vatre na Velikom Rujnu na Velebitu, najopasniji je požar izbio na području Crvene luke kod Biograda, gdje se plamen počeo širiti prema autokampu.
-Zasad sve držimo pod kontrolom i nema opasnosti za ljude. Raspolažemo sa 160 profesionalnih i 160 sezonskih vatrogasaca. Požar u Crvenoj luci je pod kontrolom, jednako kao i na Velebitu. Samo na području Zemunika Gornjeg i Galovca nalazi se 10 vatrogasnih vozila i oko 30 gasitelja. Izgorjelo je nisko raslinje i hrastova šuma, a kuće nisu u opasnosti -kazao je Željko Šoša, zapovjednik JVP-a Zadar, navodeći kako je moguće da su požari i podmetnuti upravo zbog činjenice da su se svi istodobno aktivirali.
Božana SVILIČIĆ

Ukratko Požari

METKOVIĆ

Oganj u Pojezerju

Drugi krak požara koji već dva dana gori u mjestu Mali Prolog, kod Vrgorca, proširio se na područje općine Pojezerje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Gori gusta borova šuma i makija, a pripadnicima JVP-a Metković u svladavanju vatrene stihije pomaže kanader.
Kako doznajemo od Jure Pilja, zapovjednika metkovskog JVP-a, nisu izravno ugrožene kuće u mjestu Otrić-Seoci.
S. SOLDO

ŽUT

Vatra 'progutala' 40.000 kuna

Dva dana nakon što je ugašen požar na otoku Žut, u kornatskom arhipelagu, sumirana je šteta koja iznosi 40 tisuća kuna. Kada se ugašeno požarište "pročešljalo", utvrđeno je da je stradalo 10 hektara borovine i maslina.
D. VLAH

OGORJE

Padine Svilaje nitko ne gasi

Požar velikih razmjera već četiri dana hara jugozapadnim padinama planine Svilaje.
Plameni oganj do sada je, prema procjeni Gorana Keruma iz Ogorja, progutao hrastovu šumu, nisko raslinje i nasade mlade borove šume na nevjerojatnih 20-ak četvornih kilometara između sela Ogorje i Pribude, te prema Čavoglavama i Buzovima. Vatru nitko ne gasi, kažu ogorčeni Ogorjani.
T. PAŠTAR

KONAVLE

Sela bez struje

Požari u Konavlima i Župi dubrovačkoj u četvrtak ujutro stavljeni su pod kontrolu. Na požarištu kod Pločica zbog vjetra se povremeno javljao otvoreni plamen. I mještani Knežice u Župi mogli su odahnuti. Iako su požarišta pod kontrolom, mještani devet konavoskih sela su bez električne energije, koju bi trebali dobiti tijekom petka.
D. MLADOŠIĆ,Slobodna Dalmacija

27. srpnja 2007.
Ekskluzivno
Najbolja visašica svih vremena za 'Slobodnu'otkriva želju da je Splićanka napokon nadmaši
Kostadinova: samo Blanka Vlašić može srušiti moj svjetski rekord
NAJBOLJA 'Blanka je na dobrom putu postati najbolja svjetska visašica svih vremena pri čemu joj je mladost velika prednost. Samo neka ovako nastavi.'
ZLATNA 'Blanki je bolje da se sada koncentrira na natjecanje u Osaki jer bi joj se u slučaju obaranja rekorda moglo dogoditi da se emocionalno isprazni, što nikako nije preporučljivo'
/REUTERSPIŠE VLADO OZRETIĆ

Ako je tko u stanju oboriti moj svjetski rekord onda je to Blanka Vlašić -kao iz topa je iz Sofije ispalila Stefka Kostadinova, vlasnica jednog od najstarijih svjetskih atletskih rekorda, onog u ženskom visu koji iznosi vrtoglavih 209 centimetara.
-Istina, postoje i ostale cure, kao Bergqvist, Hellebaut i Slesarenko koje mogu na svakom idućem natjecanju "eksplodirati", no Blanka je definitivno prva na listi potencijalnih kandidatkinja. Shodno tome, mišljenja sam da će i na svjetskome prvenstvu u Osaki osvojiti zlato.
Po ovome je zorno vidljivo kako ste upoznati s formom hrvatske visašice.
-Pa, da... Iako ne stignem pogledati baš sva natjecanja, gledala sam je uživo prošle godine na svjetskom dvoranskom prvenstvu u Moskvi te sam odmah zaključila kako je sjajna visašica. Prijatelji su je pak gledali kako skače nedavno u Madridu, te sam tako doznala da je bila vrlo blizu obaranju moga svjetskoga rekorda.
Što kada se to dogodi?
-Bit ću vrlo sretna! Mislim, rekord stoji već skoro dvadeset godina, još malo pa i nije više tinejdžer. Vrijeme je da padne. A, kad se to dogodi, 1000 posto ću je nazvati i čestitati.
Kada bi se po Vama to moglo dogoditi?
-To je teško reći. Blanki je bolje da se sada koncentrira na natjecanje u Osaki. Jer ako joj se dogodi obaranje rekorda, mogla bi se emocionalno isprazniti, što nikako nije preporučljivo. Treba ići korak po korak. Ona je mlada cura, njezino vrijeme je tek počelo, a skok u vis je prilično specifična disciplina.
Iako smo i više nego simpatičnu svjetsku rekorderku uhvatili onako "na prepad", sa zadovoljstvom je odgovorila na još nekoliko pitanja.
-Samo se požurite, baterija mi je pri kraju. Evo, nalazim se na ulici, pa me i ljudi malo čudno gledaju, baš je prošao autobus pun djece koja su mi mahala, ha-ha.
Što možete poručiti Blanki Vlašić?
-Neka samo tako Blanka nastavi. Na dobrome je putu da uskoro postane najbolja svjetska visašica svih vremena, a velika prednost joj je i njezina mladost. No, najvažnije je da uživa u skakanju.

Osobna karta

Datum rođenja: 25. ožujka 1965.
Mjesto: Plovdiv
Visina: 180 centimetara
Težina: 60 kilograma
Mjesto stanovanja: Sofija
Bračno stanje: udana
Funkcija: predsjednica bugarskog olimpijskog saveza
Uspjesi: olimpijska pobjednica 1996. godine u Atlanti, peterostruka osvajačica Svjetskog prvenstva, dvostruka osvajačica Svjetskog dvoranskog prvenstva, vlasnica sadašnjeg svjetskog rekorda u skoku u vis koji iznosi 209 centimetara, oboren u Rimu 30. 8. 1987. godine.

Strast je najvažnija

Što je potrebno za obaranje rekorda.
- Mnogo stvari se treba poklopiti. No, najvažnije je imati odličnu formu, jaku motivaciju i strast, a ostali parametri će kad-tad naići.

Bez komentara na Venevu

Kako komentirate dopinški skandal vezan uz vašu Venelinu Venevu?
- Kao predsjednica Bugarskog olimpijskog odbora ne bih smjela ništa kazati dok IAAF-ov antidoping odbor ne donese konačnu odluku.

Čula sam o vašoj vatrenoj atmosferi

Planirate li doći u Split na miting koji je u prvom izdanju privukao više od šest tisuća ljudi?
- Sjajno je kada toliko publike dođe gledati natjecanje. Mora da je atmosfera bila vatrena. Na žalost, još je daleko do toga, a uz to imam dosta obveza. Ako me pozovu, i ako budem bila slobodna, rado ću se odazvati.

Moja i Blankina tehnika je slična

Sličnost između Vas i Blanke?
- Obje smo visoke, no ona je ipak nešto viša. Postoje sličnosti u našoj tehnici, no sve se mijenja. I Blanka je, kao ja tada, dosta mlada dospjela na svjetski vrh.

206 BLANKI JOŠ NIJE JASAN 'NEPRIJATELJ' IZ MONTE CARLA
Zašto tako, letvice?

/AFPBlanka Vlašić se opet vratila s mitinga noseći zlatno odličje oko vrata. Ovoga puta je u Monte Carlu preskočivši 203 centimetra pokazala od čega je sazdana. Ima li kraja njezinu fantastičnom pobjedničkom nizu? Izgleda da nema...
Iako naša visašica zadivljujućom upornošću iz mitinga u miting dokazuje kako je gotovo nedodirljiva, ipak upozorava...
- Lijepo je imati ovakav niz. No, ne natječem se radi toga. Neću sada eventualno drugo mjesto doživjeti kao propast svijeta. Već sam to rekla i ponovit ću, svako natjecanje je zasebna cjelina kojoj pristupam od nule. Imperativ mi je prije svega pobjeda, pa tek onda rezultat - pojasnila je naša visašica.
Na prvome pokušaju na 206 centimetara letvica je zamalo ostala...
- Stvarno ne znam kako je pala. Još dok sam letjela preko nje osjetila sam da sam je dodirnula, no ne toliko da padne. Još se, ono, dugo premišljala... No, dobro! Ne opterećujem se time. Ipak je malo vremena prošlo od mitinga u Madridu pa do Monaca, tako da je i ovo sjajan uspjeh - zadovoljno je konstatirala.
-Malo sam bila psihički ispražnjena, unatoč tome sam odlično skakala, što mi je posebno drago.
To bi trebalo značiti kako će pauza nakon mitinga u Stockholmu, koji je na rasporedu 7. kolovoza, dobro doći prije SP-a u Osaki?
- Fizički hoće. Sezona je bila dosta duga, tako da će mi biti potreban jedan manji odmor kako bih produžila trajanje forme -Blanka.
V. OZRETIĆ

Bez kocke do 16.000 dolara

Blanka se iz Monte Carla vratila za 16 tisuća dolara bogatija. Toliko je, naime, iznosio novčani dobitak za prvo mjesto. Kajsa Bergqvist je podebljala račun za 12 tisuća, dok je Ruth Beitia dobila 9 tisuća dolara.

Solunska je nova fronta

Prije nastupa na Svjetskom prvenstvu u Osaki (25. kolovoza - 2. rujna), Blanku očekuju još samo dva mitinga. Grčki Solun 30. srpnja te Stockholm osam dana kasnije.
Slobodna Dalmacija

27. srpnja 2007.

OD 9 DO 24 NA INFO-PUNKT TZ-a SVAKODNEVNO DOLAZE BROJNI GOSTI
TRAŽEĆI RAZNE INFORMACIJE
Turisti pitaju: Kada se pale Morske orgulje?
Svakodnevno iz punkta na Narodnom trgu "ode" tisuću planova grada, odgovori se na više od stotinu telefonskih i internetskih upita

Informatorice Helena Rogić i Marijana Jelač/Igor PETROVSKI/CROPIXMolim vas, koje je radno vrijeme Morskih orgulja? Kada se pale i do kada se mogu slušati? -samo je jedno od pitanja na koje su ljubazne informatorice Helena Rogić i Marijana Jelač morale odgovoriti na svojemu radnome mjestu na glavnom gradskom trgu. Info-punkt Turističke zajednice Grada Zadra već je četiri godine mjesto dolaska i interesa desetaka tisuća gostiju, a od ove sezone radno je vrijeme od devet ujutro pa do -ponoći!
-I mi smo iznenađene time koliko ljudi zatraži pomoć ili informaciju oko 23 sata ili neposredno prije ponoći -kaže Marijana, a razlog tomu je i gotovo svakodnevni večernji program na Narodnom trgu. "Ponoćno" radno vrijeme traje samo tijekom srpnja i kolovoza, no Helena i Marijana ističu i trud kolegica iz druge smjene Barbare Meštrović i Tihane Tomas.
Dnevno se u objema smjenama podijeli tisuću besplatnih mapa grada, putem interneta i e-maila odgovori se na 50-ak upita i gotovo dva puta toliko telefonom. A dolasci u ured iznenađujuće su brojni upravo od 12 do 16 sati, kada se očekuje da su gosti na ručku ili na plaži.
A odgovor o radnom vremenu Morskih orgulja? "One ne staju od 2005. godine, kada su proradile...", a neke i to iznenadi jer "kako onda pune te baterije...?"
N. VERTOVŠEK

Gosti s predznanjem

Većina je pitanja, kažu ovdje, vrlo precizna i pokazuju da mnogi stranci unaprijed dobro poznaju Zadar. Nema mnogo neuobičajenih pitanja.
-Odmah pitaju za određenu crkvu, nacionalni park, a ovih dana mnogo ih se zanima kada će Noć punog mjeseca. Malo je gostiju koji dolaze bez predznanja o znamenitostima 3000 godina staroga grada -kaže Helena.  Slobodna Dalmacija

26. srpnja 2007.
NEKRETNINE Novi trendovi u stanovanju -vikendice kao dom
Mir i tišina, umjesto buke i vreve grada
Po cijeni stana od 60 'kvadrata' u Zagrebu, kupuju izvan grada dvostruko veće kuće s voćnjacima i vrtom
Katarina DIMITRIJEVIĆ HRNJKAŠ
Stalan porast cijena stanova u Hrvatskoj od 15 posto godišnje mnogima je postao prevelik teret, a malo kome ne zadrhti ruka dok potpisuje ugovor o stambenom kreditu na gotovo cijeli život. Osim što se 'kvadrati' skupo plaćaju, u prosjeku po 2100 eura po četvornom metru u Zagrebu, i kvaliteta života bitno je narušena preizgrađenošću koja je >progutala< parkove i zelenilo, a prometnice su postale prezagušene.
'Bijeg' iz grada
Polako se osjeća trend odlaska dijela stanovništva iz grada u prigradska naselja gdje kupuju vikend-kuće i prenamjenjuju ih za stanovanje. Kuće stare 20 ili 30 godina obnavljaju te one postaju dom obiteljima koje su donedavno živjele u skučenim stanovima u centru grada. Kupnjom i prenamjenom takvih vikendica imaju višestruku dobit jer je u samom gradu 'kvadrat' kuće u prosjeku jeftiniji za 37 posto, a kuće u ostalim mjestima u Zagrebačkoj županiji još su jeftinije.
Vjesnik je razgovarao s gospodinom koji je nedavno prodao svoju kuću u Kravarskom nedaleko Zagreba podstanarskoj obitelji iz Velike Gorice. >Za 50.000 eura dobili su kuću te okućnicu od 1000 četvornih metara.
Uz prizemlje u kojem se nalazi garaža, ostave i trijem, na prvom su katu dobili dvije sobe, kuhinju, kupaonicu i dva balkona. Potkrovlje se može uz minimalna ulaganja preurediti u još jedan stan<, rekao je Vjesnikov izvor.
Tako su, čini se, sretni kupci po minimalnoj cijeni dobili potpuno uređenu kuću sa svim komunalnim priključcima i zelenom okućnicom.
Nataša Martinić iz portala za posredovanje nekretninama Crozilla ističe da takve vikend-kuće najviše kupuju oni koji se spremaju za mirovinu te više ne žele živjeti u urbanim sredinama, nego traže povučenost i mirnoću suburbanih mjesta. >Pošto imaju odraslu djecu, više nisu opterećeni gdje će im djeca ići u školu te hoće li i koliko prijevoznih sredstava promijeniti na putu do nje. Tako se povlače u manja prigradska mjesta gdje je prometna povezanost sa Zagrebom još uvijek dobra, no ipak uživaju u ladanjskom životu te miru i tišini široke okućnice i prirode koja golica
osjetila<, objasnila je Nataša Martinić. No, sve više iz gradova odlaze i mlade obitelji. Tako su nedavno svoj dom u Gornjim Trpucima, samo 20 kilometara od Savskog most , pronašla i tri mlada bračna para sa svojom
djecom, odselivši iz Zagreba. Važno je da kuća ima vrt, vinograd ili voćnjak, no jednako je važna i izgrađena infrastruktura (struja, voda, kanalizacija, plin). Napomenula je kako se na tržištu najviše nude kuće koje nisu dovršene, a građene su sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća. >Njihova prednost je što se mogu dovršiti prema vlastitim zamislima<, napomenula je Vjesnikova sugovornica.
Najviše se nude kuće do 150 četvornih metara
U ponudi portala najviše se nude kuće do 150 četvornih metara s okućnicom, a u Zagrebačkoj se županiji njihove cijene kreću od 15.000 eura za kuće koje trebaju obnovu, do 180.000 eura za potpuno uređenu kuću od 140 'kvadrata' s pripadajućim zemljištem. Prosječna im je cijena, dakle, od 60.000 do 80.000 eura. To je zasigurno jeftinije od bilo kojeg stana u Zagrebu, gdje bi se, primjerice, za 140 'kvadrata' stana po prosječnoj cijeni platilo gotovo 300.000 eura!
IZ GUNDULIĆEVE U LUKAVEC
Za 70.000 eura kuća s pogledom
Primjer preseljenja iz užurbanog grada u manje naselje nedaleko Zagreba dala je Aleksandra Krašovec koja je prije dvije godine kupila kuću u Lukovcu u Turopolju i iselila iz stana u Gundulićevoj ulici u samom srcu Zagreba. >Kuću od stotinjak 'kvadrata' sa širokom okućnicom od gotovo 4000 četvornih metara kupila sam za 70.000 eura. Namjeravala sam ju koristiti kao vikend- kuću, no na nagovor svojih dviju kćeri, preuredila sam ju u naš novi dom<, rekla je Vjesnikova sugovornica. Prevaga u odluci o preseljenju prije svega je bila priroda. Iako vrt i okućnica zahtijevaju poprilično slobodna vremena i napora, kaže da svoj orah koji ugleda svako jutro kad pogleda kroz prozor ne bi mijenjala ni za što.
Vjesnik

26. srpnja 2007.
DOGOVORI Sinj se priprema za održavanje 292. Alke
Očekuje se rekordan broj gostiju
Alkari obećavaju da će u ovogodišnjim nadmetanjima za slavodobitnika Alke prirediti još neviđen spektakl
SINJ - Sinjski gradonačelnik Nikola Tomašević u srijedu je održao radni sastanak s predstavnicima lokalne vlasti, tvrtki, udruga zajednica s područja grada, na kojem se razgovaralo (i dogovorilo) o pripremama Sinja za održavanje ovogodišnje, 292. Alke i Velike Gospe, zaštitnice grada.
Zaključeno je da se Sinj ove godine treba bolje pripremiti za Alku i Veliku Gospu, jer se u tom gradu očekuje neusporedivo više visokih gostiju nego prijašnjih godina. Sinj najviše gostiju očekuje na dan održavanja 292. Alke, 5. kolovoza (nedjelja) te uoči i na blagdan Velike Gospe (14. i kolovoza) kada Sinjani slave i Dan grada.
Uz već uhodani bogati, raznoliki i izdašan kulturno- zabavni i sportski program, koji se već uspješno ostvaruje, na sastanku je rečeno da u gradu podno Kamička tijekom svih alkarskih svečanosti i blagdana Velike Gospe neće izostati ni drugi sadržajivezani za kompletnu opskrbu, promet i parkiranje vozila. Naglašeno je da je dosad već mnogo učinjeno na tom planu te da će se sve akcije i programi još više iskoordinirati i kroz poseban Odbor za pripreme Grada Sinja za Alku i Veliku Gospu, koji čine predstavnici lokalne vlasti, udruga, tvrtki, zajednica.
Što se, pak, alkarskih priprema tiče, i one su u završnici; 23 alkara pod vodstvom alajčauša Tonča Bešlića svaki radni dan i na temperaturama i iznad 40 stupnjeva Celzijevih redovito uvježbavaju >čvrstu desnicu< i >oko sokolovo< na trkalištu, gađajući alkarsku metu i obarajući >sride <. Obećavaju da će u ovogodišnjim nadmetanjima za slavodobitnika 292. Alke prirediti pravi, još neviđen spektakl. [Nedjeljko Musulin] Vjesnik

26. srpnja 2007.
POLJOPRIVREDA Varaždinska županija širi program sufinanciranja
Potpora i za punionice meda, cisterne za vino, opremu za uljare...
Troškovi opremanja objekata sufinancirat će se u visini od 25 posto loženih sredstava, odnosno najviše 25.000 kuna po gospodarstvu
VARAŽDIN - Varaždinski županijski poglavari u travnju ove godine donijeli su zaključak o sufinanciranju opremanja objekata za obradu, preradu i uskladištenje poljoprivrednih proizvoda. Riječ je o nabavi preša za prešanje grožđa, naplavnim filtrima, boks paletama za skladištenje i transport kupusnjača, blazinama za kiseljenje kupusnjača, sadilicama za presadnice, linijama za sjetvu sitnog sjemena, mini hladnjačama, muznim uređajima i stojnicama za goveda.
Županija je za to odlučila iz proračuna izdvojiti 300.000 kuna, ali u svakodnevnim kontaktima s udrugama ustanovilo se da se dosadašnji prioriteti sufinanciranja moraju dopuniti kako bi se proizvodnja na obiteljskim gospodarstvima povećala i modernizirala.
Stoga je Županija odlučila sufinancirati i nabavu punionica meda, spremnika, odnosno cisterni za čuvanje vina te opreme za rad uljare.
>Poljoprivrednici su dosad svoja skromna sredstva ulagali u proizvodnju, a kreditima modernizirali postojeću. Sada su im potrebna postrojenja i oprema za finalizaciju proizvodnje prilagođenu zahtjevima tržišta, poput opreme za pakiranje, sortiranje u povrćarstvu, modernizaciju podruma za proizvodnju i punjenje vina te opreme za skladištenje<, ističe pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu Dragutin Vincek.
Troškovi opremanja objekata sufinancirat će se u visini od 25 posto uloženih sredstava, odnosno najviše 25.000 kuna po gospodarstvu do utroška predviđenih sredstava. Pravo na sufinanciranje mogu ostvariti obiteljska gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava na području Varaždinske županije, a poticaj pojedino gospodarstvo može ostvariti samo jednom u istoj godini.
Dokumentacija za ostvarivanje prava na poticaj primat će se u Županiji do 1. prosinca ove godine, a korisnik mora priložiti originalni račun o kupnji opreme, kopiju rješenja o upisu u Upisnik te potvrdu Grada ili Općine o podmirenju svih obaveza. [Mihaela Zagoršćak] Vjesnik

26. srpnja 2007.
'JA SAMO PJEVAM'
PRED VELIKI SPLITSKI KONCERT THOMPSON KOMENTIRA NEDAVNI NIZ POLITIČKIH SKANDALA U KOJIMA GA SE POVEZUJE S NACISTIČKOM IDEOLOGIJOM
Čekam da se usijane glave ohlade
'Priče koje se kao po pravilu pojave uoči nekog mog velikog koncerta s gnušanjem odbijam. Od Sarajeva pa nadalje meni ostaje samo čuđenje zbog ponašanja nekih ljudi'
PIŠE TANJA ŠIMUNDIĆ-BENDIĆ
Uoči velikog koncerta na splitskom Starom placu Marko Perković Thompson opet se našao u centru političkih provokacija, ovoga puta članova društva Stormfront White National, koje putem web-a okuplja oko 114 tisuća pobornika rasističkih, nacističkih i fašističkih ideja iz cijelog svijeta. Na svojim forumskim stranicama oni su Thompsona izdeklarirali kao promotora 'bijelog ponosa', proglašavajući ga hrvatskom nacionalističkom ikonom.
Izabran za žrtvu
Thompson koji se s timom ljudi posljednjih tjedana isključivo posvetio pripremi vrhunskog produkcijsko-scenskog spektakla na Starom placu, takve je stavove nazvao glupošću šačice neimenovanih ljudi, tvrdeći kako je već svima dobro jasno da on apsolutno ne mrzi nikoga, poštuje svakoga i s ljubavlju se odnosi prema svojima.
- Presmiješno! Priče koje se po pravilu pojave pred neki moj veliki koncert s gnušanjem odbijam. Od Sarajeva pa nadalje meni ostaje samo čuđenje zbog ponašanja nekih ljudi i ljubomore pojedinaca koji na ružan i uvredljiv način napadaju i mene i moju publiku. Ja samo pjevam, nemam veze s politikom, i onaj sam koji stoji na pozornici pričajući o ljubavi prema Bogu, domovini i ostalim našim vrednotama. Ali određenim skupinama koje stalno i već dugo među hrvatskim narodom traže fašiste, tako nešto iznimno smeta, prokomentirao je Thompson, smatrajući kako je u cijeloj priči izabran za žrtvu.
Thompson tvrdi i kako ga uporno žele uvući u polemike ljudi koji ga otvoreno nazivaju ustašom, na što on, veli, uzvraća tek šutnjom i svojom pjesmom. Sve takve objede čavoglavski pjevač drži za primitivne i glupe, navodeći da u polemike ne želi ulaziti. Svoje poštovanje prema vjernoj publici, kaže, otvoreno će pokazati na splitskom koncertu za kojim posljednjih tjedana vlada veliki interes. Stari plac, navodi Thompson, ponudit će vrhunsku glazbenu poslasticu u kojoj neće nedostajati ni poznatih gostiju.
Live album iz Splita
- Starom placu smo posvetili ogromnu pažnju, imat ćemo vrhunsku scenografiju i tehniku, na svemu tome radi i maksimirska ekipa, i očekujemo uistinu spektakl. Zagrebački koncert je zaokružen s DVD-om, a splitski će dobiti svoj live album. Ljudi zovu sa svih strana, ugostit ćemo brojne poznate sportaše, veterane Hajduka, glazbenike i političare, Torcida će nas primiti u svojim prostorijama... Split je moj grad i želio sam mu darovati dobru priču, a njega sam izabrao i za završetak koncertne turneje, kao točku na i, koja će se okruniti poljudskim spektaklom u ljeto naredne godine - najavljuje Thompson.
Scenografiju na Starom placu potpisao je, kao i u zagrebačkom slučaju, Ivica Propadalo, uz centralno guvno bit će tu i tri pomoćne pozornice i pet videozidova. No to je tek uvertira za poljudski happening, nastavak priče koja je na istom mjestu 2002. godine označila svojevrsnu prekretnicu u Thompsonovoj glazbenoj karijeri.
- Ponovit ću takav happening, a do njega me čeka još 120 koncerata diljem Hrvatske, BiH i svijeta. Zovu nas sa svih strana, čak iz južne Afrike i Amerike. Čeka nas uistinu puno posla - kaže Thompson koji se nada da će nastupiti i pred sarajevskom publikom čekajući trenutak, kako veli, da se usijane glave ohlade, a demokracija nađe svoje mjesto.

Zuroff vrijeđa mene i Tuđmana

Dr. Efraim Zuroff, direktor Centra Simona Wiesenthala, tražio je u svojem otvorenom pismu korigiranje Vaših stavova...
-Samo su domoljublje i hrvatstvo moj stav. On me proziva na drzak i bezobrazan način. Nitko mene neće učiti što je dobro za moju zemlju, to najbolje znaju oni koji u njoj žive i koji su je stvarali. Svojim izjavama on vrijeđa mene i moju publiku. Posebno mi smeta što na neprihvatljiv način govori o predsjedniku Tuđmanu.
Ustaško znakovlje na Vašim koncertima?
-Ja sam pjevač, neka na to odgovor daju sociolozi. Po mojem mišljenju, ti mladi ljudi izražavaju bunt protiv nečega.
Pozdrav "Za Dom spremni"...?
- ... početak je pjesme, uzvik koji 17 godina nikome nije smetao. Ma koji fašistički pozdrav, to je stari domoljubni poklik. Slobodna Dalmacija


 26. srpnja 2007
Oko Rijeke usko grlo, a ferragosto još nije počeo
Propusna je moć zaobilaznice 18.000, a u špici njome prolazi više od 35.000 auta
Jadranska magistrala jedini je pravac koji turiste što u Hrvatsku ulaze preko graničnih prijelaza Pasjak i Rupa vodi do Dalmacije. U odlučivanju o prioritetnoj izgradnji mreža autocesta zaobilazi se primorski, riječki prsten, što je na štetu cijelog imidža zemlje: po ulasku u Hrvatsku, od Rupe i Pasjaka turisti se otprilike 30-ak kilometara voze po elegantnoj, novoj dionici autoceste do Matulja no približavanjem Rijeci cijeli turistički promet prepušten je propusnosti obične gradske ceste - Riječkoj zaobilaznici. Ako su turisti za svoje odredište izabrali mjesto negdje na kvarnerskoj rivijeri do Senja ili pak na otocima Krku, Cresu, Lošinju, Rabu ili Pagu - tada je Jadranska magistrala jedini izbor: alternativnih prometnica nema. Ako idu južnije, naizgled mogu birati: ili putovati riječkom zaobilaznicom na (tzv.) Autocestu Rijeka - Zagreb do čvora Bosiljevo, i tamo se spojiti na Dalmatinu, ili pak nastaviti preko Rijeke Magistralom satima putovanje preko Senja i Vratnika do Žute Lokve i spoja na Dalmatinu.
Drugi trak
Preko Rupe i Pasjaka ulazi oko 70 posto ukupnog broja turista koji posjete hrvatsku obalu. Prema podatacima graničnih policija s Rupe, Pasjaka i Bregane proteklog je vikenda, od 20. do 22. srpnja, u Hrvatsku ušlo 71.206 vozila. Samo preko graničnih prijelaza u Primorsko-goranskoj županiji, Rupe i Pasjaka, u Hrvatsku je ušlo 37.156 vozila dok je preko Bregane, većeg i suvremenijeg prijelaza, na kojem radi i veći broj službenika, ušlo 34.050 vozila. Razlika od 3206 vozila, koliko ih je više prošlo preko Rupe i Pasjaka da bi nastavili put preko rue de campagne (kako Francuzi nazivaju ceste te vrste), ukazuje na potrebu hitne gradnje druge trake na dijelu Riječke zaobilaznice i autoceste do Žute Lokve. Statistike iz ranijih godina navode da je dnevna propusna moć Riječke zaobilaznice 18.000 vozila. U špici sezone njome prolazi više od 35.000 vozila, kao i do spoja Žute Lokve odakle se zapad zemlje cestovno spaja na Dalmatinu. Pravi se udar turista zapravo očekuje početkom kolovoza, kada započinje ferragosto - kolektivni godišnji odmor Talijana. Znatan broj njih tradicionalno dolazi upravo na sjeverni i srednji Jadran, što znači da Rupu i Pasjak te Riječku obilaznicu, tek očekuju velike gužve i dulji prometni čepovi. A već proteklog je vikenda kolona na zabilaznici i okolnim cestama danonoćno milila 20 kilometara na sat. Turistički bum iz zemalja kojima odmori startaju sredinom srpnja, poput Njemačke, i za koje se očekuje da će koristiti granični prijelaz Bregana već je iza nas, a statistike navode na neproporcionalnost s propusnim kapacitetima, jer je i proteklog vikenda veći broj stranih turista doputovao preko Primorsko-goranske županije. Riječki dožupan Luka Denona komentirajući podatke o brojnijem ulasku turista preko Pasjaka i Rupe od Bregane i lošijoj cestovnoj infrastrukturi koja ih pritom dočekuje, tvrdi da "ne postoji dobra volja da se riješi pitanje izgradnje cesta a to je problem Hrvatske a ne samo naše županije", ističe Denona ocjenjujući da se taj problem očito ne vidi sa zagrebačkih visina.
Kriv Kalmeta
"Prometni se čepovi gomilaju iz sezone u sezonu. Čak i AC Rijeka - Zagreb ima dvostruko veći promet proteklog vikenda u odnosu na Dalmatinu, a ta autocesta od Rijeke do Zagreba gradi se najdulje, već 30 godina i još nije izgrađena. Ovo političko zanemarivanje Primorsko-goranske županije šteti cijeloj Hrvatskoj", nastavlja Denona, pitajući se što onda rade riječki HDZ-ovci u Zagrebu po pitanju rješavanja ovih, objektivno problema cijele zemlje. Za takvo je stanje izričito kriv ministar Kalmeta koji u tri godine nije našao vremena da dođe u Rijeku na razgovor, ali posredno i premijer Sanader jer Kalmeta ništa ne radi što ovaj ne zna, zaključio je Denona. Tanija Čorak, (www.poslovni.hr)

25. srpnja 2007.
Zagorec će biti izručen Hrvatskoj
Austrijska istražna sutkinja Christina Forstner donijela je danas odluku o izručenju umirovljenog generala Vladimira Zagorca Hrvatskoj gdje je optužen za zloporabu ovlasti i pronevjeru više od pet milijuna eura.

BEČ - Na drugom ročištu u bečkom zemaljskom sudu, sutkinja Forstner je u obrazloženju odluke kazala da nije bilo dovoljno dokaza obrane da bi se hrvatskom pravosuđu uskratio zahtjev za Zagorčevim izručenjem, javila je Nova TV.

Obrana nije uspjela dokazati da je Zagorec u Hrvatskoj progonjen, a neovisnost pravosuđa u Hrvatskoj funkcionira što potvrđuje da je i Hrvoje Petrač bio osuđen, rekla je sutkinja Forstner.

Nije htjela govoriti o sadržaju DVD-a, ali je potvrdila da je Mesićev savjetnik Saša Perković nudio Zagorcu nagodbu.Zagorčevi odvjetnici najavili su žalbu protiv izručenja."Žalba je obvezna, tu nema spora.

Obrazloženje koje je dala sutkinja i činjenica da je danas odbila da se prikažu novi dokazi obrane u mnogome nam olakšava žalbu", izjavio je zagrebački Zagorčev odvjetnik Zvonimir Hodak.

"Sve što kvalitetno imamo u ovom predmetu usmjerit ćemo prema drugostupanjskom austrijskom sudu i izboriti ono što nismo izborili danas", rekao je Hodak.

Zagorčeva obrana predložila je danas tri nova dokazna prijedloga - dva nova svjedoka, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Markicu Rebića te austrijskog profesora za povijest jugoistočne Europe na bečkom Sveučilištu Horsta Haselsteina i treći dokaz DVD snimku intervjua hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića u kojoj je on kazao da hrvatsko pravosuđe sasvim ne funkcionira, rečeno je na ročištu.Istražna sutkinja Christina Forstner odbila je nove dokaze i donijela odluku o izručenju. Predstavnik austrijskog državnog odvjetništva zauzeo se na ročištu za izručenje Vladimira Zagorca Hrvatskoj.

Kazao je da je Hrvatska država kandidatkinja za pristup u EU i trudi se primijeniti europske standarde pa prema tome i pravosuđe u Hrvatskoj funkcionira.

On je rekao da je hrvatsko pravosuđe neovisno kao i austrijsko te da je zahtjev hrvatskog odvjetništa o izručenju opravdan.

Prije početka ročišta umirovljeni general Vladimir Zagorec na upit što očekuje kazao je kratko: "Bez komentara".

Pincom.info

25. srpnja 2007.
SUD VATRENI POŽAR KOD NEČUJMA DOŠAO OPASNO BLIZU APARTMANSKOM NASELJU I NATJERAO TURISTE NA BIJEG
Evakuacija prijetila Šolti
Uz tri kanadera i vatrogasne postrojbe, borbi protiv stihije pridružili su se i Šoltani i gosti, da bi na kraju vatru i svladali
PIŠU NIKOLA BAJTO I FILIP BUBALO
Veliki požar kakav Šoltani ne pamte posljednjih desetak godina digao je u utorak oko 14.30 cijeli otok na noge. Prema informacijama iz DVD-a Šolta, požar je izbio pokraj Gornjeg Sela i nastavio se širiti, zahvaljujući vjetru, velikom brzinom prema Nečujmu, gdje je zbog naglih promjena smjera vjetra zaprijetio apartmanskom naselju u Nečujmu.
Unatoč naporima gasitelja i triju kanadera, vatra se probila sve do mora i na kraju progutala između 60 i 100 hektara borove šume, maslina i niskog raslinja. Premda su prve informacije govorile kako je u uvali Piškera izgorjelo pet vikendica, one su se srećom pokazale netočnima.

Djeca u panici
Prema riječima načelnika Ante Ruića, velik broj ljudi, domaćih i stranih gostiju, javilo se kako bi dobrovoljno gasilo požar. Među gostima, ponajviše onima s djecom, vladala je panika zbog stalnih prelijetanja kanadera tako da su oni većinom bili putnici koji su sami izabrali odlazak na Jadrolinijinu trajektu 'Supetar' što je stigao radi možebitne evakuacije, ali ona srećom nije bila potrebna. U luci u Nečujmu u jednom su trenutku bila i tri plovila MUP-a kako bi se unijelo malo mira među stanovništvom.
Na samoj liniji "bojišnice", uz stotinu vatrogasaca sa Šolte, iz Splita i Divulja, koji su prebacivani trajektima i helikopterima, zatekli smo i brojne dobrovoljce, među njima je bio i "domaći" Leno Radina iz Maslinice, koji je unatoč bolesti došao na požarište.
-Nisam se dvoumio ni trenutka. Ovo je otok svih Šoltana i mislin da je bija red da dođen gasit. Tu negdje je bio i Mijo sa svojim prijateljem Perom koji trideset godina ljetuje tu i cijeli dan je na požarištu, a na svaki plamen spremno skače.
I golobradi Vedran iz Švedske je sa svojim prijateljima krenuo u gašenje. -Kad smo čuli da gori, odmah smo krenuli. Imam samo naprtnjaču -kaže Vedran, koji se odmarao u apartmanu u Nečujmu.
-Bija san na trajektu kad su mi javili da mi gori okolo kuće. Kako su mi žena i petogodišnje dite bili u njoj, reka san in da bižu. Nisam se tako osjećao od '93., kada smo na otoku proživljavali dramatične trenutke -ispričao nam je Željko Cecić.
Kasno predvečer požar je lokaliziran, a gasitelji su s osam cisterni ostali dežurati cijelu noć.
 
Ukratko Požari
ZAGREB
Kanader leti u Makedoniju
Premijer Sanader je u dogovoru s Mladenom Jurinom, glavnim državnim vatrogasnim zapovjednikom, pozitivno odgovorio na zamolbu makedonskog premijera Nikole Grueskog, koji je hrvatskoj Vladi uputio zamolbu za pomoć u gašenju požara u Makedoniji. Požare koji bjesne Makedonijom gasit će jedan hrvatski kanader, koji će prema Skoplju odletjeti s dvije posade i četiri zrakoplovna tehničara.
I. MARKOVIĆ
DUBROVNIK
Palio zmije, zaradio prekršajnu
Dubrovačka policija u utorak je izvijestila kako nije podnijela nijednu kaznenu prijavu vezanu uz podmetanje požara na otvorenom prostoru. Iznimka je prijava protiv A.B. iz sela Štedrice koji je u tome mjestu palio suhu travu gdje je uočio dvije zmije, te je u nakani da ih usmrti zapalio spomenutu površinu. Palitelj je prekršajno prijavljen.
A. KALAJDŽIĆ
Vinogradi u pepelu
Probudili smo se oko tri sata. Odmah smo budili turiste. Ja sam vozilom predvodila kolonu gostiju, koje smo smjestili na sigurno. Na kućama su popucala stakla -kazala je Sonja Prgin iz Bila.
Njezin susjed Jure Čobanov pobjegao je od plamena sa ženom i dvoje djece.
-Oko moje kuće na samom vrhu Bila sve je izgorjelo. Kada smo bježali, bilo je pakleno. Moja susjeda Majda Marinov i njezina gošća zadobile su opekline i završile u bolnici -dodao je Čobanov. Tužan i sam, na kamenu uz cestu između mjesta Dolac i Podgreben sjedio je i jedan umirovljenik promatrajući plamene jezike u svome vinogradu.
D. VLAH
U srpnju 800 požara
Glavni državni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin rekao je kako je tijekom srpnja duž Jadrana buknulo 800 požara. Trenutačno na požarištima dežura oko 300 vatrogasaca, kazao je Jurin, te dodao da je Vlada osigurala dodatnih 15 milijuna kuna za rad sezonskih vatrogasnih postrojbi.
APOKALIPSA DANAS PLAMEN POHARAO GUSTU BOROVU ŠUMU KOD PRIMOŠTENA, EVAKUIRANO NASELJE BILO

Pakao na Jelinjaku: izgorjeli autokamp, kuće i brojna vozila
Usred noći vatra je zahvatila 100 hektara borovine i ugrozila 700 kuća između mjesta Šparadići i Dolac
PIŠE NIKOLA URUKALO
Najopasniji ovoljetni požar na Jadranu buknuo je u utorak ujutro oko 3.30 sati u borovoj šumi na poluotoku Jelinjak kod Primoštena, a lokaliziran je oko 12.30 sati nakon intervencije 261 vatrogasca sa 63 vozila, tri kanadera i dva helikoptera.
U gašenju plamene stihije, koja je zahvatila 100 hektara površine pod gustom borovinom i maslinicima, sudjelovali su i pripadnici Interventne policije, HV-a, te stanovnici i turisti iz naselja Šparadići i Bilo. Prema riječima Dražena Slavice, vatrogasnog zapovjednika Šibensko-kninske županije, bio je to po snazi najveći požar u posljednjih 10 godina, koji je brzinom munje ugrozio živote stanovnika i turista.

Otrovali se gasitelji
Kako kažu očevici, plameni su se jezici penjali i do tridesetak metara visine, a u samo pola sata požar je ugrozio gotovo 700 kuća i vikendica između Šparadića i Doca. U požaru je potpuno izgorio autokamp i nekoliko vozila, a tijekom cijelog prijepodneva za promet je bila zatvorena i Magistrala.
-Zahvaljujući brzoj intervenciji brojnih vatrogasnih snaga iz Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije nitko nije stradao, samo su dimom lakše otrovana četiri vatrogasca, a potpuno je izgorjela cisterna DVD-a Primošten -kazao je Slavica.
Područje zahvaćeno vatrom pruža apokaliptičnu sliku. Stoljetni borovi Jelinjaka, jedne od najljepših šuma između Rijeke i Dubrovnika, potpuno su izgorjeli. Ante Perkov, stanovnik Bila, sa suzama u očima nam je rekao da požar nije smo poharao šumu nego i prekinuo turističku sezonu u punom jeku.
U kućama nema struje i vode, a u prekidu su i telefonske veze. Stanovnici Bila, koji su s dva policijska broda dijelom evakuirani u primoštenski hotel "Zora", kažu da je požar buknuo još ranije, već oko jedan sat, i to pokraj lokve Grebešćice, između Bila i Tribežića.

Perica Bukić spasio obitelj, pa pomagao gasiteljima
Kuća predsjednika Hrvatskog vaterpolskog saveza i saborskog zastupnika Perice Bukića u Bilu spašena je u zadnjem trenutku zahvaljujući susjedima koji su probudili usnulog Bukića. Odmah je evakuirao obitelj prema Šibeniku, nakon čega je s gasiteljima sudjelovao u obrani naselja od vatrene stihije.
Najveću štetu u požaru pretrpio je autokamp "Tomas" smješten u šumi između Šparadića i Bila. Sve je izgorjelo, najveći priobalni šumski kompleks u Dalmaciji je postao zgarište.
Rozario Perkov, brat Roka Perkova, vlasnika autokampa "Tomas", rekao nam je da se 80 gostiju, uglavnom Čeha i Poljaka, pred vatrenom stihijom razbježalo na sve strane. U autokampu su izgorjela tri bungalova, šatori i kamp-kućice.
-Bilo je stravično. Čim smo osjetili dim i vidjeli kojom se brzinom vatra širi, zgrabili smo djecu i osobne dokumente i pobjegli na sigurno -kazao nam je Jozef Horaček, gost iz Češke.
N. URUKALO
Piromani oči u oči s gasiteljima
Više nedavnih požara na području Dubrovačko-neretvanske županije podmetnuto je, tvrdi Miše Miloslavić, županijski vatrogasni zapovjednik, koji dodaje da su jednog počinitelja uočili sami vatrogasci, dok su drugoga gasiteljima prijavili građani.
-Kod Imotice su vatrogasci uočili jednu osobu u trenutku kada je izbila vatra. Naši su se ljudi približavali vatrogasnim vozilima i vidjeli su oganj i tog muškarca. Čak je došlo do neke komunikacije, vikali su za njim: "Što to radiš?" On je počeo bježati, a oni ga nisu mogli hvatati jer su morali gasiti vatru -kaže Miloslavić.
Iako županijski zapovjednik smatra da nema mjesta tvrdnjama da se požari namjerno šalju iz BiH u Hrvatsku, jer, kako kaže, "njihovi to rade za sebe", u nedjelju je prijavljena i jedna osoba za koju se sumnja da je izazvala požar na graničnom području, kod mjesta Trnovica.
Slobodna Dalmacija

25. srpnja 2007.
NOVI ZADAR
ŠTO SE SVE PLANIRA NA PROSTORU OD FOŠE I JAZINA PREKO RAVNICA DO FONTANE
Luksuzni hoteli, zimski bazen...
Na temelju Programa urbanističko-arhitektonskog natječaja za uređenje područja od Foše do Kolovara i postavljenih konzervatorskih smjernica, Slobodna ocrtava obrise "Novog Zadra"
1. UTVRDA FORTE:
Predviđa se restauracija izvornog parka s mogućnošću gradnje manje športske dvorane ukopane u utvrdu za potrebe srednjih škola. Obnoviti podzemne prostorije utvrde s novim sadržajima u njima. Na mjestu glavne zgrade Nasada dolazi vrhunski restoran.
2. RAVNICE (I):
U koridoru istočnog kanala (Jazine-Foša) moguće ukloniti sve građevine uključujući Košarkašku dvoranu, zgradu Kazališta lutaka, Dom za avijatičare, uglovnicu Basket. Istočni kanal može imati proširenja, ali ne mora biti osposobljen za plovidbu.
3. "ZADARSKI GIARDINI":
Novi izlagački prostor na potezu Forte-Ravnice-Jazine za izložbe umjetnosti, dizajna, arhitekture i multimedijske prezentacije. Sadržaji: kongresna dvorana s 1000 sjedala (u blizini hotela), dvorana s 500 mjesta za koncerte i kazališne predstave, art-kino sa 100 mjesta. Programi ne smiju biti u koliziji s budućim kulturnim centrom Providurova-Kneževa palača.
4. RAVNICE (II):
Na uzvišenom dijelu Ravnica moguće je ukapanje i građenje u visini zatečenih građevina. Predviđa se smještaj centralne javne podzemne garaže s 1500 mjesta, terminal za posebna vozila javnog prometa (shuttles) za prijevoz putnika od mjesta parkiranja do Poluotoka, kao i terminal za turističke autobuse s posjetiteljima Poluotoka.
5. UVALA JAZINE:
Rekvalifikacija i redizajn obiju obala od mosta do tjemena uvale u suvremeni javni prostor s naglašenim pješačkim korištenjem. Ostaju komunalni vezovi za brodice, traži se podizanje pješačkog mosta. Postojeći "škver" je moguće zadržati uz preoblikovanje ili ga preseliti na ušće Ričine. Potrebno je sačuvati veslačku stazu od mosta do dna Jazina.
6. TRG KNEZA VIŠESLAVA:
Mala tržnica se seli u Trgovački centar, a proširuje se zona parka u kojem je moguć smještaj spomenika Domovinske pobjede.
7. OBALA OD FOŠE DO KOLOVARA
Zadržati slobodan pristup svim sadržajima obale i sačuvati zelenilo. Jedan do dva hotela visoke kategorije sa svim pratećim sadržajima: na području Elektre i hladnjače u Foši te zgrade ZZJZ-a, Medicinske škole i garaža u ulici Kolovare. Novi kupališni sadržaji vezuju se uz postojeći bazen s mogućnošću gradnje manjeg zatvorenog bazena s istočne i zapadne strane zgrade ZZJZ-a. Novih objekti visinom ne smiju prelaziti visinu južnog zida utvrde Forte. Upravna zgrada Elektre, tzv. Žuta zgrada, kuća Wolf i trokatnica do nje mogu se ukloniti zbog otvaranja obrambenog jarka. Potrebno je sačuvati kuće Iveković i Kostainšek na Putu Kolovara.

Urbana oprema

Uz linije pješačkih kretanja predviđaju se uslužni programi kao galerije, ugostiteljstvo, dućani za prodaju robe široke potrošnje.
Cijelo područje dobit će novu urbanu opremu, a uz pješačke koridore treba osigurati biciklističke staze. Slobodna Dalmacija

25. srpnja 2007.
DOBAR POSAO U najvećem rasadniku u Brodsko-posavskoj županiji i sadnice duda za prehranu dudovog svilca

Svila za kravate iz starog Petrovog Sela

Zvonko Šporčić posadio je dud za potrebe tvrtke Potomac u Davoru koja proizvodi svilene kravate, a to je i jedini umatičeni dud u Hrvatskoj
Anita BENIĆ
STARO PETROVO SELO - Poticajna politika hrvatske vlade za podizanje višegodišnjih nasada prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju bila je vjetar u leđa i vlasnicima rasadnika.
Potvrđuje to i vlasnik najvećeg rasadnika na području Brodsko-posavske županije Zvonko Šporčić iz Starog Petrovog Sela, koji je rekao da će se kad stanu poticaji za višegodišnje nasade dobar dio rasadnika zatvoriti. Šporčić se počeo baviti poljoprivredom prije petnaestak godina, na nagovor oca. Počeo je s uzgojem lubenica, a potom sjemenskog povrća.
Poticaja za sadnice duda još nema
>Nakon toga sam uočio da ima potrebe i za voćem, pa sam podigao plantažu kruške vilijamovke, a potom sam s jednim od kolega krenuo u proizvodnju sadnica<, kaže Šporčić o začecima rasadnika koji se danas prostire na dvadeset hektara sa 120.000 sadnica. Osim uobičajenih vrsta voća (raznih sorti jabuka, krušaka, nektarina, marelica, bresaka, šljiva, trešanja, dunja, badema, bazge, pitomog kestena) i ukrasnog bilja, u rasadniku Šporčićevih ima i rariteta te egzotičnih vrsta kao što su smokva, mušmula, oskoruša, brekinja, borovnica, brusnica, taberij, lijeska, crni dud pa i cijepljeni orah, za koji Šporčić kaže da ga je teško i komplicirano proizvesti, ali i joste, ogrozda, kivija, banana, kakija. Uvijek spreman za uvođenje noviteta, Šporčić je posadio dud za potrebe tvrtke Potomac u Davoru, koja se bavi proizvodnjom svilenih kravata. To je ujedno i jedini umatičeni dud u Hrvatskoj. >U tvrtki Potomac planiraju zasaditi dud na 50 do 60 hektara, čime će biti pokrivena samo desetina njihovih potreba za svilom, što znači da proizvodnja duda ima perspektivu<, kaže Šporčić. Stoga je umjesto stotinjak sadnica duda, koliko ih je do sada plasirao na tržište, u >Displantariumu< čak 200.000 sadnica duda za prehranu dudova svilca. >Dud za prehranu dudova svilca je posebna vrsta, hibrid s izuzetno velikim listom, poput lopoča<, pojašnjava Zvonko Šporčić. Dodaje da s tvrtkom Potomac ima i ugovor Iako će umatičene sadnice biti deklarirane, poticaja za tu vrstu proizvodnje još uvijek nema. Kao ni za podloge za sadnice, koje se mahom uvoze iz Mađarske i drugih zemalja.
Perspektivni i borovnica i bazga
>U prvi sam mah planirao podloge raditi samo za sebe, no vidjevši da je proizvodnja na veliko isplativija, sada ih radim i za prodaju<, kaže jedan od rijetkih rasadničara kod kojega se mogu nabaviti i podloge.
Vjesnikov sugovornik ističe da, iako proizvodi najviše podloga u Hrvatskoj, potrebe tržišta ne može zadovoljiti jer sjemena često nema dovoljno. U >Displantariumu< Šporčić ima dvoje stalno uposlenih, a kad dođe sezona vađenja sadnica u njegovom rasadniku posla bude i za sezonce. Supruga Đurđica, kćeri Ana i Ivana te sin Bruno
također su uključeni u sve poslove u rasadniku. Osim proizvodnje duda, Šporčić perspektivnom ocjenjuje i proizvodnju borovnica te bazge, a umatičio je i sadnice brusnice za koju kaže da je zahtjevno voće. Moguća je i suradnja s Darijom Đanićem koji želi umatičiti sadnice lavande.

Glas za protugradne mreže i rakete
Kako bi unaprijedili proizvodnju i smanjili rizike, Šporčići rasadnik navodnjavaju sustavom >kap po kap<, a voćne su sadnice prekrivene i protutučnom mrežom, budući da u osiguravajuće kuće Zvonko ne vjeruje. >Navodnjavanje i protutučna mreža koju sam sâm napravio višestruko su mi se isplatili. Za protugradnu mrežu sam uložio onoliko novca, a to je oko 20.000 kuna, koliko bih platio osiguranje koje uostalom nikad ne prizna štetu u cijelosti<, kaže Šporčić. Stoga je mišljenja da bi država trebala poticati podizanje protugradnih mreža, a ne osiguranje. Taj poljoprivrednik vjeruje i u učinkovitost protugradne obrane raketama, pa je spreman, kaže, kao i mnogi drugi poljoprivredni proizvodači, dio svog profita dati za učinkovitu protugradnu obranu. Vjesnik

25. srpnja 2007.
Isplatilo se ulaganje od 20 milijuna eura

Marina je proglašena najboljom marinom na svijetu za 2006. a šest puta
proglašena najboljom marinom u Hrvatskoj , godinama ima Plavu zastavu...
Jadranka KLISOVIĆ
ROGOZNICA - >Ljepotica među marinama<, >najljepša i najbolja marina na svijetu<, >najnagrađivanija hrvatska marina< - samo suneki od naslova kojima se nastoji opisati marinu Frapu, koja se smjestila u slikovitoj i zaštićenoj uvali Soline u Rogoznici. Njen vlasnik Franjo Pašalić 'krvario' je gradeći ovu marinu i brojne smještajne, sportske i ugostiteljske sadržaje u vrijeme rata i poraća, u vrijeme kada se u Hrvatskoj malo investiralo i gradilo, pa je njegova odluka o gradnji velebne marine mnogima bila 'trn u oku'. Vrativši se početkom devedesetih godina prošloga stoljeća iz Njemačke, odlučio je mukotrpno zarađeni novac uložiti u Hrvatsku i tako je 1993. godine započeo, a 1998. godine otvorio marinu Frapu. Marina danas ima 450 vezova u moru i na kopnu, a osim suvremenih vezova, Pašalić je sagradio više objekata s 45 moderno uređenih apartmana, zatim teniske terene, boćalište, automatsku kuglanu, skvoš, bilijarsku salu, izgrađen je i veliki otvoreni bazen na kojem se organiziraju zabavna događanja u večernjim satima.
Tri restorana i noćni klub
Tu su i tri restorana, noćni klub, kongresna sala, koja može biti i sala za vjenčanja do 350 osoba, pa veliko parkiralište, servisni prostori, kapetan-klub, autorizirani tehnički servis za popravak brodskih motora, 'travel lift' od 50 tona, hangari, samoposluga, zlatarnica,  koktel-barovi, suvenirnica, saune, slastičarnice, vinoteka...
U marini se tijekom cijele godine održavaju brojne zanimljive manifestacije, poput raznih izbora za miss, modne revije, regate, nastupi pjevačkih zvijezda... Marina je sa svojim raznovrsnim sadržajima omiljeno mjesto zabave poznatim domaćim košarkašima i nogometašima, posebice onima sa splitskom adresom  >Bio sam dovoljno hrabar i 'lud' da krenem u ovaj projekt u kojeg sam dosad uložio oko 20 milijuna eura, pretežno svoga novca. Jedini kredit kojeg imam je onaj HBOR-ov. Nema te studije koja bi opravdala ovako veliku investiciju na kakvu sam se odlučio i pri realizaciji naišao na stotine problema, spoticao se na podmetnute klipove tražeći  razne dozvole i suglasnosti.
Unatoč svemu, ja idem dalje, a koliko je ova marina dobra svjedoče i brojne nagrade koje je dobila<, kaže Pašalić.
Šest puta najbolja marina u Hrvatskoj
Marina Frapa je proglašena najboljom marinom na svijetu za 2006., a odabrana je na 32. natjecanju koje organizira svjetska asocijacija za turizam i hotelsku industriju, između 700 turističkih subjekata iz 60 zemalja i prva je marina koja se izborila za ovo prestižno međunarodno priznanje. Pašaliću je dodijeljeno u Madridu u hotelu >Melia Castilla<. Inače, marina Frapa je šest puta proglašena najboljom marinom u Hrvatskoj , godinama ima Plavu zastavu...
Pašalić je prošle godine sa slovenskom marinom iz Portoroža potpisao ugovor o povezivanju te inicirao povezivanje svih hrvatskih marina kroz projekt >Marine partneri< i s marinama u Anconi i Pescari, o čemu se već intenzivno pregovara.
Predugovori su već potpisani, a uskoro se očekuju i konačni ugovori o suradnji, što će biti novost na ovim prostorima. >Marina Dorica u Anconi kreće u proširenje svojih kapaciteta za što su dobili dozvolu vlade, koja i sufinancira ovaj projekt. I Slovenija, kao i Italija, pomaže rad svojih marina. Gosti kratko borave u našim
marinama, ali zato najviše novca ostavljaju na kopnu kupujući gorivo, hranu, razne potrepštine i konzumiraju brojne sadržaje, sportske i zabavne. Tu ja vidim interes države i zato smatram da i ona mora više ulagati u marine, lukobrane...
Inače, povezivanje marina rezultirat će suradnjom kako na prihvatu nautičara, tako i u organizaciji zajedničkih jedriličarskih regata, pridonijeti poboljšanju usluga...<.
U marinu Frapa godinama dolaze stalni strani gosti. Oni čine 98 posto ukupnog broja nautičara koji ih posjećuju. Najbrojniji gosti su i nadalje Nijemci i Austrijanci, koji su zapravo u nautičkom smislu i otkrili Jadran. Nautičari su vjerni ovoj marini jer je smatraju najbolje organiziranom marinom koja radi cijele godine, s bogatim sadržajima, blizu je aerodromu kod Trogira, na korak je do autoceste, nalazi se u prirodnoj i sigurnoj uvali... Marina Frapa je i zanimljivo arhitektonski riješena, a pažnju privlače i zanimljiva rješenja mostova koji spajaju marinu s apartmanskim dijelom kompleksa.

U planu hotel s 200 soba
>Proputovao sam veliki dio svijeta i slobodno mogu kazati da ovakve marine nema nigdje. Mnogo je marina koje imaju vezove, recepciju, kafić ili restoran i manji servis, ali marina koje imaju ovako brojne i bogate sadržaje i koja radi tijekom cijele godine, nema nigdje na svijetu<, kaže Franjo Pašalić. On je odlučio otići i korak dalje pa već ozbiljno razmišlja o novoj gradnji u Rogoznici, ali ne nove marine, već čvrstih sadržaja na kopnu. Zemljište je već kupio i sada čeka 'sređivanje' prostorno-planske dokumentacije da krene u izgradnju hotela s dvjestotinjak soba, wellnes centra i estetske kirurgije.
Traži i partnera za ovaj projekt i to isključivo među renomiranim svjetskim hotelskim lancima, koji su već iskazali interes za dolazak na ovo atraktivno područje iznimno pogodne klime.  Vjesnik

24. srpnja 2007.
Tropi se opasno približili Sredozemlju
Gordana PETROVČIĆ
Sredozemno more sve više nalikuje tropskom moru. Njegova temperatura u stalnom je porastu unazad 20- tak godina.
>U razvoju Zemlje bilo je faza s povišenim temperaturama kopna i mora i prije industrijskog doba, no količine ugljičnog dioksida nikada nisu u tako kratkom vremenu, kao unazad 150 godina, toliko rasle. Stoga je očito da je povećanje temperatura kopna i mora posljedica ljudskih djelatnosti<, kaže biolog dr. Petar Kružić iz Laboratorija za biologiju mora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Zbog izgaranja fosilnih goriva te porasta stakleničkih plinova - ugljičnog dioksida (CO2), metana, dušik dioksida, freona i drugih - temperatura zraka u stalnom je porastu. Pitanje je kako će u moru reagirati suvišak ugljičnog dioksida?

Ekstremno visoke temperature zabilježene su 1997. i 1999. u cijelom Sredozemlju, pa tako i u Jadranskom moru. >Na pojedinim lokacijama čak nije bilo termoklime, razlike između ljetne temperature gornjeg sloja mora i stalne temperature od oko 12 stupnjeva Celzijevih koja počinje na oko 15 do 20 metara dubine.

Temperatura od oko 22 i više stupnjeva bila je do gotovo 40 metara dubine. I te je godine zabilježena znatna smrtnost sesilnih organizama, poput koralja, spužvi, mnogočetinaša i drugih koji se ne kreću, već su zakorijenjeni na dnu.

Pretpostavljamo da će temperature i ove godine biti vrlo visoke<, kaže Kružić, dodajući da su promjene već uočljive u Mljetskim jezerima gdje more cvijeta u podmorju, to jest razvijaju se alge dinoflagelata koje prekrivaju sesilne organizme i zagušuju ih. Zbog rasta temperature i velikih količina hranjivih soli nastalih onečišćenjima koja dolaze rijekom Po, zadnjih desetak godina površinsko cvjetanje mora prisutno je svake godine u sjevernom Jadranu, a nekada je do cvjetanja mora dolazilo svakih dvije do tri godine. Cvjetanje mora odraz je naglog rasta fitoplanktona te nakupljanje njihovih izlučevina.

Nakon određenog vremena fitoplankton ugiba i pada na morsko dno gdje ga bakterije razgrađuju trošeći kisik, pa dolazi do nestanka kisika što za posljedicu ima umiranje svih oblika života na dnu mora, a ugrožene su i ribe.

Seoba morskih organizama

Veće temperature privlače lesepsijske vrste koje iz Indijskog oceana dolaze kroz Sueski kanal u Sredozemlje.

Ime su dobile po Francuzu Lessepsu, graditelju Sueskog kanala. >Prateći rasprostranjenost tih vrsta možemo ustanoviti koliko se pojedini dijelovi Sredozemlja zagrijavaju<, kaže Kružić. Vrste koje su naseljavale, na primjer, južni Jadran, sve su prisutnije sjevernom. A pitanje je što će biti s vrstama koje nastanjuju sjeverni Jadran, kao i sjeverne dijelove drugih mora. Jedan dio vjerojatno će se prilagoditi naglim promjenama, a drugi izumrijeti. Na primjer riba vladika arbanaška (Thalassoma pavo) prije petnaestak godina bila je prisutna samo u južnom Jadranu, oko Dubrovnika, od tada do sada proširila se sve do Kvarnera. I tropska vrsta papigača (Sparisoma cretense) nastanila se u Jadranu. >Promjene u temperaturi izravno utječu na fiziološke procese riba kao hladnokrvnih organizama, na njihovu reproduktivnu strategiju, migracije, na odnos predator - plijen, ali i na pomicanje subtropskih i tropskih vrsta, od kojih pojedine borave u južnom Jadranu pomičući se prema sjevernijim područjima<, objašnjava.

Tako znanstvenici u Jadranu nalaze i potpuno nove vrste, kao što su oštrozuba riba gušter (Saurida undosquamis), mediteranska poletuša (Paraexocetus mento), atlantska napuhača (Lagocephalus lagocephalus), narančasto točkasta kirnja (Epinephelus coioides) te kožasti kostorog (Stephanolepis diaspros). Do sada je u Jadranu utvrđeno devet >toploljubnih< vrsta riba podrijetlom iz Crvenog mora i Indopacifika. Pored riba, u Jadran prodiru i drugi morski organizmi, najviše puževi, morski puž stražnjoškržnjak (Bursatella leachi) i rakovi. >Žuti kameni koralj, Astroides calycularis, do nedavno je živio samo u južnom dijelu Sredozemnog mora, a sada ga nalazimo oko Mljeta i Lastova. Postoji mogućnost da nove vrste koje dolaze iz toplijih mora ili toplijih dijelova istog mora istisnu i prevladaju domaće vrste pa na taj način mogu nestati i endemske vrste. Negativne promjene još nisu uočene kod morskih životinja, no problem predstavljaju tropske alge, Caulerpa racemosa i taxsifolija<, ističe Kružić. Posebno je opasna racemoza koja se brzo širi i prerasta morsko dno gušeći sve ispod sebe. Racemosa je velika prijetnja najvećem grebenu koralja u Sredozemnom moru, koji živi na ulazu u Veliko jezero na Mljetu, jer ga može prerasti i ugušiti. Povećanje temperature mora pogoduje i razvoju tropskog planktona koji može biti toksičan. Školjkaši filtriraju plankton, to jest hrane se njime, a ljudi jedu školjkaše pa se mogu otrovati.

Balastne vode

Osim klimatskih promjena na pojavu neobičnih ili egzotičnih vrsta u Jadranu mogu utjecati i balastne vode, bijeg novo uzgojenih vrsta u marikulturi, kao i bijeg vrsta iz akvarija. >Još nismo mogućnosti uočiti u potpunosti posljedice klimatskih promjena na živi svijet moru, jer osim mogućih negativnih učinaka mogu biti i određeni pozitivni učinci gospodarskom smislu, kao što je porast brojnosti vrsta Jadranu koje mogu postati alternativne vrste u ulovu<, kaže Dulčić.

Kiselo more

Ugljični dioksid (CO2) se u morskoj vodi pretvara u bikarbonate koje zajedno s kalcijem organizmi koriste za izgradnju skeleta. No, znanstvenici se pribojavaju da bi njegov suvišak mogao smanjiti inače neutralnu ph vrijednost mora, to jest zakiseliti ga. Kako bi to utjecalo na život u moru još se točno ne zna. Postoje znanstvenici katastrofičari, koji na primjer kažu da će 90 posto koralja nestati, dok drugi kažu da će se živi svijet uspjeti prilagoditi. Vjesnik

24. srpnja 2007.
'Marinove metode rješavanja zadataka nitko nije razumio' 
Piše: Ante Milković
Foto: Milivoj Keber/CROPIX
Marin Soljačić stekao je svjetsku slavu otkrićem bežičnog prijenosa električne energije, a odmalena je pokazivao znakove genijalnosti

Kada je krajem osamdestih nepoznati dječak pri upisu na MIOC sa 100-postotnom točnošću riješio sve zadatke na prijemnom ispitu, Nada Brković, tadašnja profesorica fizike i autorica prijemnog, bila je u najmanju ruku iznenađena jer je ispit koncipirala tako da je bilo nemoguće rješiti sve zadatke, a još manje vjerojatnije je bilo da rezultati budu točni.

Nekoliko godina poslije saznala je da je "mali genijalac s prijemnog" bio talentirani i tada još uvijek njezin učenik Marin Soljačić, koji će 20 godina poslije uzdrmati znanstveni svijet otkrićem bežičnog prijenosa električne energije.

Iako sebe ne smatra zaslužnom za Soljačićev nedavni uspjeh, profesorica Brković, koja je nadarenom Marinu predavala četiri godine omiljeni predmet, priznala je novinarima Jutarnjeg list da je već pri završetku prvog razreda shvatila "da ovaj mali odskače".

- Kada je netko trebao ići pred ploču rješavati zadatak, djeca u razredu su me molila da ne ide Marin jer njegove metode računanja nitko, pa tako ni ja, nije razumio. Kako mu je rezultat bio uvijek točan, ja se jednostavno nisam petljala u njegovu računicu, što mi je danas veoma drago jer mi je na kraju školovanja rekao da je to veoma cijenio - ispričala je Brković.

Unatoč njegovu velikom talentu, profesorica Brković kaže da kod Marina niste mogli pronaći ni trunku bahatosti ili arogantnosti prema drugim učenicima ili profesorima. Štoviše, Soljačić nikada nije išao ni na školska natjecanja iz fizike jer je, kaže Brković, želio imati slobodnu subotu.

- Najsimpatičnije je bilo kada bi Marin pogriješio u računanju jer je to bilo jako rijetko. Rješavali smo problem s ljestvama te tražili rješenje pod kojim kutom će biti stabilnije. Marin je brzo ispalio da će biti stabilnije pod većim kutom, na što se digao Tomislav Bekić, danas operni pjevač, i pitao ga: 'Jesi li se ti ikada penjao na ljestve?'. Na to se cijeli razred s Marinom nasmijao - prisjetila se profesorica Brković te dodala da je zbog tadašnjih pet fizika bila mnogo više s učenicima.

Konačnu satisfakciju talentiranosti njezina učenika dobila je kada se Marin upisao na prestižno američko Sveučilište MIT. Ubrzo je od Uprave tamošnjeg fakulteta dobila, priča, povratnu informaciju da Soljačić zna "više fizike" od domaćih profesora.

Marin se želio vratiti u Hrvatsku
Prema riječima Vesele Mađerić, Soljačićeve razrednice, Marin se nakon završenog školovanja u SAD-u želio vratiti u Hrvatsku. No, nitko ga od ovdašnjih ustanova, kaže Mađerić, nije želio primiti.
Budući da je bio veliki domoljub, imao je neizmjernu želju poslije rata vratiti se u Hrvatsku. Na njegovu veliku žalost Institut Ruđer Bošković te još nekoliko sličnih ustanova nije ga htjelo, obrazlažući da ne znaju što bi s takvim kadrom - ispričala je Mađerić. Jutarnji list

24. srpnja 2007.
GASTRONOMIJA Tristogodišnja tradicija priprave
Sve veća potražnja za studenačkim pršutom
Ukusu te dalmatinske delicije pridonose i bure koje češće pušu na tom području s brda Zavelima, ali i grabovina na kojoj se suši
STUDENCI - Mjesto Studenci, smješteno na sjeverozapadnom brdovitom predjelu imotskoga kraja u širem Zabiokovlju na nešto više od 700 metara nad morem, pogodno je za proizvodnju kvalitetnoga dalmatinskog pršuta. Ukusu te dalmatinske delicije, osim potvrđene gotovo tristogodišnje tradicije u pripravi pršuta, pridonose i bure koje češće pušu na tom području s brda Zavelima, ali i grabovina na kojoj se suši.

O tome govore pršuti iz tamošnje pršutane >Gradina< koji se prave prema starim receptima. Pršutana je vlasništvo Mirka Jurčevića iz Sudenaca, koji je u njezinu gradnju i opremu prije devet godina uložio 800.000 bivših njemačkih maraka. Riječ je o prilično velikom novcu koji je Jurčević djelomice uštedio radeći godinama u Njemačkoj, ali i kreditnim sredstvima osiguranima putem HBOR-a.

Zahvaljujući baš tradicionalnom načinu pripreme, idealnim mikroklimatskim uvjetima, dakako i suvremenim tehničkim pomagalima, pršutani >Gradina<, u kojoj su zaposlena i Mirkovi sinovi Zdeslav i Ivica, omogućena je iznimno kvalitetna proizvodnja poznatoga studenačkog pršuta te je poznat i kao >Izvorno hrvatski<.

Podsjetimo i na činjenicekako je pršutana >Gradina< uvela HACCP-sustav prema normi Codex Alimentarius te sustav ISO 9001:2000. U ovoj godini Hrvatska gospodarska komora dodijelila je Jurčevićevoj pršutani etiketu >Izvorno hrvatsko< za proizvodnu liniju >studenački pršut<.

Sve govori kako je Mirko Jurčević sa svojom obitelji korisno uložio ušteđevinu krvavo zarađenu u Njemačkoj iako se, kaže, na taj projekt odlučio tek u poratnim godinama kada je u Hrvatskoj malo koji povratnik mogao biti siguran u što će uložiti svoja sredstva..Za studenački su pršut zainteresirani i hoteli i restorani na cijeloj Makarskoj rivijeri te je gotovo traženiji na potrošačkom tržištu od glasovitoga studenačkog sira. [Nedjeljko Musulin] Vjesnik

23. srpnja 2007.
SPORAZUM Izrada Master plana razvoja turizma
Dobrim planiranjem vuče se i novac iz EU fondova
OSIJEK - Osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo i direktor županijske Turističke zajednice (TZ) Antonio Sobol potpisali su u ponedjeljak Sporazum o sufinanciranju izrade Master plana turizma Osječko-baranjske županije, čiji je cilj unapređenje i promidžba toga područja kao značajne turističke destinacije.

Županija će za izradu Master plana izdvojiti 200.000 kuna, dok će ostatak uložiti TZ, koji će ovih dana raspisati natječaj te izabrati najpovoljnijeg ponuditelja za izradu plana. Iznos izrade plana, koji treba biti dovršen do listopada ove godine, ne bi trebao biti veći od 250.000 kuna, a on bi trebao odrediti što sve treba učiniti na području Županije sljedećih pet godina kako bi turistička ponuda bila još bolja.

>Za dalji razvoj turizma potreban je novi pristup, jer još uvijek postoje mnogi neiskorišteni kulturni i prirodni potencijali. Posebice zbog toga jer se turizam više ne ostvaruje samo u destinacijama u koje se putuje zbog sunca i mora, već je sve izraženije zanimanje i za tzv. eko-turizam, ruralni turizam ili seoski turizam<, kazao je župan Bubalo. Osječko-baranjska županija na godinu u razvoj turizma ulaže 2,5 milijuna kuna, a taj se iznos, na temelju konkretnih razvojnih projekata, može bitno povećati kroz traženje sredstava pretpristupnih fondova EU-a.

Upravo zato je bitan >Master plan turizma< koji bi definirao daljnji razvoj turizma. U njemu bi se specificirali svi turistički potencijali te odredili prioriteti. Predsjednica TZ-a Zvjezdana Tuma Pavlov dodala je da će se gradnjom koridora 5C bitno povećati promet kroz Županiju.
>Turisti već sada pokazuju interes za ovaj kraj, koji ima što pokazati, od Parka prirode Kopački rit do vinskih cesta<, istaknuo je Sobol, izvijestivši da je u prvih pet mjeseci na području Županije zabilježeno 76.000 noćenja, što ju čini čime prvom među kontinentalnim županijama, osim Grada Zagreba. [Maja Sajler Garmaz], Vjesnik

24. srpnja 2007.
SAMO JE 15 GRADOVA LANI USPJELO IZVESTI VIŠE OD 100 MILIJUNA DOLARA
Zagreb izvozi kao tri Dalmacije
Nijedan grad u Hrvatskoj se ni približno ne može uspoređivati sa Zagrebom koji je lani izvezao roba za 3,8 milijardi dolara, što je 37 posto kompletnog izvoza cijele zemlje. U lanjsku vrijednost zagrebačkog izvoza, splitski stane osam puta, a kompletni izvoz Dalmacije 3,2 puta
PIŠE SANJA STAPIĆ
Zagreb, Pula, Split, Kutina i Rijeka, pet je gradova na koje otpada više od polovice kompletnog lanjskog izvoza Hrvatske. Njihovih ukupnih 5,59 milijardi dolara izvoza čini 53,4 posto od 10,4 milijarde dolara kompletnog prošlogodišnjeg domaćeg izvoza.

Samo je 15 od ukupno 127 gradova u zemlji lani uspjelo ostvariti više od 100 milijuna kuna izvoza, no sa zagrebačkim se rezultatima nijedan grad ni približno ne može uspoređivati: na glavni grad otpada udjel od 37 posto izvoza Hrvatske, odnosno 3,8 milijardi dolara.

Drugoplasirana je Pula s gotovo pola milijarde dolara - 499,5 milijuna, a treći grad - Split izvezao je lani 472,4 milijuna dolara, prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku.

U lanjsku vrijednost zagrebačkog izvoza, splitski stane osam puta, a kompletni izvoz Dalmacije 3,2 puta. Četiri dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska, lani su ostvarile 1,19 milijardi dolara izvoznih poslova, od čega je 40 posto splitskog izvoza.

Sedam sa suficitom

Među 15 gradova koji su ostvarili više od 100 milijuna dolara samo ih je sedam prošle godine ostvarilo suficit u robnoj razmjeni sa svijetom. Tako je Pula imala 123,5 milijuna dolara suficita, Kutina 108,7 milijuna, Osijek 71 milijun, Belišće 56 milijuna, Virovitica 47 milijuna, Koprivnica 35,9 milijuna, dok je rovinjski izvoz lani za 895 tisuća dolara premašio uvoz toga grada.

Zagreb je lani uvezao čak 12,5 milijardi dolara, što je 57,9 posto od 21,5 milijardi dolara kompletnog hrvatskog uvoza. Split je po vrijednosti uvoza drugi grad, s 825,8 milijuna dolara, a Rijeka je treća, s 549,8 milijuna dolara.

Dalmatinske županije
SPLITSKO-DALMATINSKA
- izvoz 775,9 milijuna $
- uvoz 1,22 milijarde $

ŠIBENSKO-KNINSKA
- izvoz 193,3 milijuna $
- uvoz 255,1 milijun $

ZADARSKA
- izvoz 187,5 milijuna $
- uvoz 213,6 milijuna $

DUBROVAČKO-NERETVANSKA
- izvoz 35,2 milijuna $
- uvoz 135,1 milijun $

24. srpnja 2007.
LUKSUZ U DUBROVNIKU OTVORENA 'VILLA ELITA' KOJA NUDI NAJSKUPLJI SMJEŠTAJ U GRADU
Elitno noćenje za 12.000 eura
Cijena noćenja u Zovkovoj 'Villi Eliti' dvostruko je veća od one koju na tržištu postiže dosad najskuplja dubrovačka vila, poznata 'Šeherezada' u vlasništvu grupacije Lukšić
PIŠE OLIVIJA GUSTIN
SNIMIO ADO BULJUBAŠIĆ /CROPIX
Od ponedjeljka Dubrovnik je bogatiji za još jedan ekskluzivni objekt namijenjen turističkoj eliti. Vlasnik dubrovačkog hotelskog kompleksa "Importanne Resort" Ciril Zovko predstavio je luksuznu "Villu Elitu" koja će se na noć iznajmljivati za astronomskih 12 tisuća eura. Ta je cijena dvostruko veća od one koju na tržištu sada postiže najskuplja dubrovačka vila, poznata "Šeherezada" u vlasništvu grupacije Lukšić.

U obnovu "Elite", smještene tek nekoliko metara od mora blizu ponte Uvale Lapad, uložena su dva i pol milijuna eura. Goste ovog spomenika suvremene arhitekture koji je 1937. izgrađen prema projektu slovenskog arhitekta Jože Plečnika, dočekat će iznimna ljepota kamene tarace sa šumom vodoskoka, kao i atraktivna unutrašnjost.

'Villa Elite' sadrži dva pomno dotjerana apartmana i četiri sobe, što drugim riječima znači da može primiti tek 12 gostiju.

- Ove će godine vila biti na raspolaganju nama, a iznajmljivat će se od iduće premda je zanimanje iznimno veliko - kazao je Zovko. Visoka razina kvalitete koju je želio postići očituje se i u detaljima vile: njezinim gostima na raspolaganju će, naime, biti skupocjeni vozni park sastavljen od jaguara, bentleyja i BMW-a 5, dok je za potrebe plovidbe u lučici ispod vile privezan brzi brod. Unutrašnjošću dominira namještaj rađen u Kanadi, koji priziva stil 17. stoljeća. Raskoš odaju i kristalni lusteri te umjetnine na zidovima, među kojima su djela Pulitike, Berbera, Vojvodića...

Gostima "Ville Elite" na raspolaganju će biti kompletna posluga, a posebne trenutke ugode pružat će im bogata vinoteka, sauna, kao i prostor sa zatvorenim bazenom čije su zidove oslikali studenti zagrebačke Akademije.

Izgradnja novog hotela

U dubrovački hotelski kompleks u protekle tri godine uloženo je 120 milijuna kuna. Na temeljima dvaju hotelskih paviljona uređeni su hoteli "Importanne Suites" s pet zvjezdica i "Ariston" s četiri zvjezdice, a ponuda, u kojoj je i hotel "Neptun", zaokružena je otvaranjem "Ville Elite" - kazao je Ciril Zovko koji je najavio izgradnju još jednoga hotela zapadno od te vile.

Hercegovački korijeni

Predsjednik uprave "Importanne" grupe Ciril Zovko hercegovačkih je korijena, a prvi biznis pokrenuo je prije 33