V I J E S T I - H R V A T S K A
ARHIV - srpanj 2008

31. srpnja 2008.
Umrla Zlata Bartl - 'teta Vegeta'
KOPRIVNICA - Zlata Bartl (88), izumiteljica popularnog Podravkina začina Vegete, umrla je danas u Općoj bolnici u Koprivnici nakon duge i teške bolesti.
Teta Vegeta, kako su je od milja zvali njezini suradnici i prijatelji, rodom je iz mjesta Dolac u BiH, a Mudroslovni (filozofski) fakultet na kojem je stekla zvanje profesorice kemije, matematike, fizike i mineralogije završila je u Zagrebu. Nakon studija vraća se u Sarajevo gdje radi kao profesorica, iako su njezini interesi, kao što je sama znala reći bili drukčiji.
U Podravci se zaposlila slučajno po dolasku na službeni put u Zagreb gdje se dulje zadržala zbog nevremena. Pročitavši Podravkin oglas koja je tražila kemijskog tehničara javila se i za dva je dana obaviještena da je dobila posao.
Bilo je to 1955. da bi već 1958. bila na čelu tima koji je stvorio najpoznatiji Podravkin brand koji se prodaje na svim kontinetima svijeta. Profesorica Bartl dobitnica je mnogih nagrada i priznanja, no teta Vegeta znala je govoriti da joj je "najveće priznanje zadovoljstvo što je Vegeta dobar proizvod".
Pogreb Zlate Bartl bit će 1. kolovoza na gradskom groblju u Koprivnici. Stojanka Lesički/ EPEHA, Jutarnji list

 
31. srpnja 2008.
Ljetni hit je knjiga supruge Zvonka Bušića
Kako život postaje sve brži, tako i većina ljudi vjerojatno misli da je čitanje knjiga uzaludno trošenje vremena te će radije pogledati kakav film.
Oni, pak, koji bi voljeli pročitati dobru knjigu i imati je u svojoj privatnoj biblioteci, često to sebi ne mogu priuštiti zbog njezine cijene. Stoga smo obišli nekoliko splitskih knjižara u centru grada kako bismo vidjeli što je s pisanom riječi i imaju li knjižari posla.
U "Znanstvenoj knjižari" na Voćnom trgu doznajemo kako se knjige prodaju puno manje nego prije 20-ak godina. Prije su dolazile bake koje su svojim unucima kupovale razne slikovnice, no sada ih u tome sprečava cijena koja se kreće čak do 50 kuna.
U ovoj knjižari trenutačno su najprodavaniji razni rječnici i stručne knjige, te "lagana" djela koja možete čitati dok se izležavate na nekoj plaži i pokušavate uhvatiti malo boje.
To su "P.S. Volim te" i "Na kraju duge" spisateljice Cecelie Ahern. Džepna izdanja najbolje se prodaju u knjižari "Miroslav Krleža" na splitskoj Pjaci. Velika je potražnja za djelima "Tajna" Rhonde Byrne, te "Ljubavnici i luđaci" autorice Julienne Eden Bušić, koje se rasprodalo te je naručeno još primjeraka.
Od zaposlenika u knjižari "Morpurgo" doznajemo još nekoliko traženih naslova: "Sjena vjetra" autora Carlosa Ruiza Zafona i "Jedi, moli, voli" od Elizabeth Gilbert.
Također su nam preporučili djelo "Brida", jedan od novijih romana poznatog pisca Paola Coelha, te drugi dio već planetarno popularnog djela "Stoljeća rata" autora E. Williama Engdahla.
U sve tri knjižare traženi su "Splitski rječnik" Ž. Petrića i "Splićani - obitelji i prezimena" autora Marija Kuzmanića. Kupuju ih brojni Splićani, ali i stranci koji potječu iz ovoga grada i žele naučiti o njemu.
Dječje knjige sve se manje kupuju, tijekom ljeta prodaja im je još i slabija, a popularni naslovi su "Dnevnik Pauline P." i "Pobuna Pauline P.", oba autorice Sanje Polak.
M. IVIĆ, Slobodna Dalmacija

 
31. srpnja 2008.
Joško Belamarić: Alka pred nominacijom za UNESCO
U rujnu ove godine Vlada Republike Hrvatske uputit će uredu UNESCO-a u Parizu nominaciju da se Sinjska alka uvrsti u Unescov registar zaštite kao nematerijalna kulturna baština čovječanstva - izjavio nam je mr. Joško Belamarić, pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu.
Nominaciju priprema Ministarstvo kulture upravo preko spolitskog Konzervatorskog odjela, a osim Sinjske alke bit će još nominirana Procesija za križem uz rub starogradskog polja na Hvaru i Poljički soparnik.
Na primjedbu da je i do sada bilo više neuspješnih nastojanja da se Alka uvrsti na Unescov popis nematerijalne svijetske baštine, te da je rezolutno odbijana uz obrazloženja da Unesco ne prihvaća argumente slavljenja nečijeg vojnog poraza, Belamarić ističe kako novi generalni direktor Unesca Kod'chiro Matsura ima puno više razumijevanja od predhodnika i primjenjuje poticajne kriterije.
Nakon nominacije, kaže Belamarić, do odluke UNESCO-a trebat će pričekati godinu i po do dvije. Za to vrijeme trebat će podastrijeti sve moguće argumente poput dokaza izvornosti, očuvanja Alke, njene usporedbe sa sličnim priredbama i drugo.
- U svakom slučaju mi smatramo da Alka ima sve elemente da dođe na taj Unescov popis i vjerujem da će upravo Alka biti prvi nematerijalni spomenik svijetske kulturne baštine iz Hrvatske - uvjeren je Belamarić.
Toni Paštar / EPEHA, Slobodna Dalmacija

31. srpnja 2008.
Vis: potraga za morskim čovikom
U potrazi za novim saznanjima višečlani tim "Grupe sredozemna medvjedica", udruge za istraživanje i zaštitu prirode na čelu s predsjednicom prof. Jasnom Antolović do sredine kolovoza obilazit će Vis i otočiće viškog arhipelaga.
- Već smo obišli špilje, staništa sredozemne medvjedice (Monachus monachus), uz obalno područje otoka Visa gdje smo utvrdili kako su staništa sačuvana - kazala je prof. Antolović.
Početkom kolovoza 15-člana ekipa u kojoj, uz Višane, sudjeluje skupina ekologa iz Dubrovnika i Dramalja iz sjevernog Jadrana te manja skupina učenika OŠ "Komiža" - Udruga Lijepa naša, predvođena prof. Vladom Valentićem, kreće u novu avanturu u 
potrazi za medvjedicom i istraživanju utočišta endemske flore i faune pučinskim škojima od Biševa, Sveca, Brusnika do Palagruže.

Upriličit će se eko akcija čišćenja staništa morskog čovika Mole Palagruže, Medvidinog žola i špilje na Puntin ol medvida. Radi se o lokalitetima, kaže prof. Antolović, gdje je ovaj zakonom zaštićen i gotovo istrijebljen morski sisavac viđen posljednjih pet godina.
A u komiškoj Gradskoj čitaonici, u sklopu ovoljetnog projekta, priredit će se izložba dubrovačke akademske umjetnice Dubravke Rathman s motivima staroga grada s povremenim LCD projekcijama na temu "Podmorje Jadrana", pod motom povezivanja ishodišta Dubrovačke Republike i Komiže kao najstarijeg ribarskog naselja na Jadranu.
Marko PEČAREVIĆ / EPEHA

Ostalo ih oko 500
Adriana, morski medvid, kao plemenita vrsta tuljana kao odrasli primjerak težak je oko 350 kg, a može doživjeti 40 godina. Ima važnu ulogu u povijesti i legendama. Može zaroniti do 20 metara i ostati pod morem do sedam minuta. Najslađi su mu rakovi i hobotnice. Ženka donosi mladunče na svijet svake druge godine, obično u ljeto ili jesen. Za odmor i rađanje bira izolirane špilje s pješčanim ili šljunkovitim žalom. A sve veće onečišćenje mora bitan je uzrok pomora. Procjenjuje se da ih je u Jadranu 20-ak, a na području Sredozemlja i Atlantika oko 500.  Slobodna Dalmacija

28. srpnja 2008.
Svečano ispraćena prva skupina hrvatskih olimpijaca
Foto: Goran Mehkek/Cropix
ZAGREB - Uz nazočnost premijera Ive Sanadera i brojnih uglednika iz političkog i sportskog života u zagrebačkom hotelu Sheraton upriličen je svečani ispraćaj prve skupine od 25 hrvatskih sportaša koji u popodnevnim satima putuju na poprište Olimpijskih igara u Peking.

Rasprodane sve ulaznice za Peking
"Želim vam da se riječ Hrvatska na kineskom izgovara što više puta na Olimpijskim igrama u Pekingu i da se izgovara na pobjedničkom postolju. Ne dvojim da ćete se vratiti sa odličjima, na Olimpijske igre se ne putuje samo radi sudjelovanja već i zbog rezultata, pa tako očekujem da svaki od hrvatskih sportaša da svoj maksimum u Pekingu i postigne svoje osobne rekorde. Kolika je važnost hrvatskog sporta najbolje svjedoči činjenica i da me je osobno nakon pobjede naših nogometaša nad Njemačkom na Euru zvalo i čestitalo petnaestak europskih premijera. Borite se časno i budite uzori našoj djeci", poručio je premijer Sanader hrvatskim olimpijcima.
Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša rekao je kako je ispraćaj početak kraja napornog četverogodišnjeg rada stručnih službi HOO-a u projektu Peking.

"Već smo ostvarili jedan cilj jer u Peking šaljemo preko stotinu sportaša što je naš olimpijski rekord. Sada je sve na sportašima, a veseli me što je najveći dio u sjajnoj natjecateljskoj formi, pa rezultati i medalje ne bi smjeli izostati. posebno mi je drago što je predsjednik Vlade, te ministri Šuker i Primorac na ovom ispraćaju i uvjeravam ih da će se sva financijska sredstva uložena u naše sportaše višestruko isplatiti", rekao je Mateša, a nakon njega su se skupu obratili bivši predsjednik HOO-a i član Hrvatskog olimpijskog odbora Antun Vrdoljak i posebni izaslanik Predsjednika Republike Stjepana Mesića Amir Muharemi.

U prvoj skupini od 25 sportaša koji putuju u Peking su boksači Marijo Šivolija-Jelica i Marko Tomasović, gimnastičari Tina Erceg i Filip Ude, kajakaš Stjepan Janić, kanuist Emir Mujčinović, veslači Ante Kušurin, Mario Vekić te Nikša i Siniša Skelin. Najviše je, čak 15 plivača, pa su iz Zagreba na OI ispraćeni Mario Todorović, Aleksej Puninski, Gordan Kožulj, Marko Strahija, Sanja Jovanović, Vanja Rogulj, Saša Imprić, Nikša Roki, Smiljana Marinović, Anja Trišić, Dominik Straga, Ante Cvitković, Monika Babok, Bruno Barbić i Duje Draganja.

Ispraćaj hrvatskih sportaša iskorišten je i za potpisivanje Deklaracije fair playa koju je pripremio Hrvatski odbor za fair play, a uime hrvatskih olimpijaca pročitao ju je plivač Gordan Kožulj.
Na Olimpijskim igrama u Pekingu, koje započinju 8. kolovoza, nastupit će rekordnih 106 hrvatskih sportaša u 15 sportova. (H) Jutarnji list

25. srpnja 2008.
'Konačno sam u slobodnoj domovini'
ZAGREB - Zvonko Bušić, hrvatski emigrant osuđen u SAD-u na doživotnu robiju zbog otmice zrakoplova, večeras oko 21.30 prvi put nakon 32 godine zatvora stupio je hrvatsko tlo. Članovi uže obitelji zajedno sa suprugom Julienne Eden Bušić čekali su ga u VIP salonu, a pet stotina simpatizera; prijatelja i poznanika te branitelja Domovinskog rata, noseći hrvatske zastave, pozdravili su Bušića sa domoljubnim pjesmama i skandirajući njegovo ime.
"Zovi samo zovi", "Lijepa li si", "Vilo Velebita" te još niz pjesama, od kojih su većina bile sa repertoara Marka Perkovića Thompsona i Miroslava Škore dominirali su terminalom. Nekoliko tinejđera uspjelo je nagovoriti osobe oko sebe da skandiraju pozdrav 'Za dom spremni', no, ubrzo ih su ostali ušutkali.
Među okupljenima bili su i Frane Pešut, Slobodan Vlašić i Petar Matanić koji su s Bušićem i njegovom suprugom Julienne 1976. oteli američki avion kompanije TWA kako bi nad Parizom i Londonom izbacili letke u kojima upozoravaju na težak položaj Hrvata u Jugoslaviji.
Prvo se okupljenima obratio Dražen Budiša, koji se ranije novinarima predstavio, kao zastupnik obitelji Bušić.
- Prije 32 godine Zvonko Bušić, njegova supruga i suradnici željeli su obavijestiti svijet o položaju Hrvatske u ondašnjoj državi. Učinili su to na način na koji su oni mislili da je nabolji. U njihovoj akciji stradao je jedan nevin čovjek, Brian Murray, oni su duboko zažalili zbog te žrtve, oni to nisu željeli učiniti, to je bio splet nesretnih okolnosti, izrazili su više puta duboko žaljenje - rekao je Budiša.

Potom se okupljenima obratio umorni Bušić.
- Moj današnji dan, možete si zamisliti, najsretniji je dan u mome životu. Kad bi svaki od vas jedan posto osjećao radost koju ja osjećam, Hrvati bi bili danas jedna od najsretnijih naroda u svijetu - rekao je Bušić, čiji je govor popraćen frenetičnim pljeskom nakon kojeg se zahvalio na solidarnosti zbog dočeka.
- Ja sam umoran k'o pas, prljav kao svinja jer mi nisu dopustili ni da se umijem ni okupam u zadnjih 60 sati. Inače američki agentu tretirali su me dobro - rekao je Bušić.
- Htjeli su me ubaciti kao nekog lopova, kriomice, ispod stola... Ja se ne sramim doći u Hrvatsku - rekao je Bušić, čime je dao do znanja da ga je hrvatska policija htjela izvesti kroz sporedni izlaz. Usto, Bušić se zahvalio svim braniteljima domovine, a posebno invalidima Domovinskog rata. Među onima koji su čekali Bušića bili su Thompson, Ivić Pašalić, Slobodan Lang, Ante Kovačević, Marin Sopta i pater Vjeko Lasić. Piše: I. Radoš, A.Milković,Foto: Ronald Goršić/Cropix ,Jutarnji list

25. srpnja 2008
Gradnja Šmidhena na jesen
Novi bazenski kompleks i dva hotela na mjestu legendarnog i već godinama zatvorenog kupališta Šmidhen počet će se graditi na jesen, a ovih dana počinje rušenje starih objekata na lokaciji pokraj Samobora.
Samoborsko Gradsko poglavarstvo izdalo je jučer dozvolu za rušenje ostataka starih hotela, a u tijeku je izdavanje lokacijske i građevinske dozvole za gradnju dva luksuzna hotela i velikog vodenog parka, jednog od najvećih u ovom dijelu Europe.
Dogradonačelnik Samobora Tomislav Masten potvrdio je da birokratski koraci, odnosno izdavanje dozvola, ulaze u samu završnicu i da je realno očekivati da će se hoteli početi graditi u rujnu.

- Ostaci starog kupališta uklonjeni su prije šest mjeseci, a sada počinje i uklanjanje objekata. Prvi građevinski radovi na hotelima sigurno će početi na vrijeme. Možda bi se moglo oduljiti izdavanje dozvola za vodeni park, ali ni tu ne očekujemo veće probleme - rekao je Masten. Kada napokon počne, gradnja će trajati oko godinu i pol.
Na Šmidhenu će se graditi dva hotela, s četiri i pet zvjezdica, prema projektu arhitekta Oskara Fleischera koji ga je izradio za tvrtku Fantazija koja je investitor projekta. Hoteli će se rasprostirati na površini od 22.000 četvornih metara. L. Mindoljević, Jutarnji list

18. srpnja 2008.
Riješen dugogodišnji problem
Hrvatski jezik napokon međunarodno priznat
Iako je osim stručne javnosti vrlo malo ljudi svjesno te činjenice, hrvatski jezik tek je prije mjesec dana međunarodno priznat. Oznaka 'scr', kojim ga se dosad označavalo u međunarodnoj bibliografiji, a koja znači 'srpsko-hrvatski na latinici', napokon će tako biti zamijenjena oznakom 'hrv'.
-To je velika pobjeda u bici za hrvatsku pisanu riječ - rekao je glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice Tihomil Maštrović dodavši da je upravo zbog duge povijesti zalaganja ta pobjeda još važnija. Inicijativa proizašla iz njegova razgovora s ravnateljem Narodne biblioteke Srbije urodila je tako plodom, pa je međunarodno registracijsko tijelo ISO 639-2 prije mjesec dana prihvatilo zajednički zahtjev.
- Terminološki je hrvatski jezik priznat i ranije, ali bibliografski je zadržana oznaka 'scr', što mi nikad nismo prihvatili. Tek ćemo s vremenom postati svjesni važnosti te odluke i njezina značenja za hrvatske norme u svijetu - istaknuo je ravnatelj Hrvatskog zavoda za norme Dragutin Funda.Zbog velike količine građe oznaka 'scr' i dalje će vrijediti u dosadašnjom bibliografskim zapisima, a novi će nositi novu oznaku 'hrv'. (Tatjana Brebrić)  Liderpress

18. srpnja 2008.
Zemljišne knjige do kraja godine bez zaostataka
U gruntovnici i katastru rješavanje predmeta u roku mjesec dana
Na rješavanje bilo kakvog problema u zemljišnim knjigama ili katastru od sljedeće se godine ne bi smjelo čekati dulje od 30 dana, a zaostaci bi bili svedeni na razinu mjesečnog priljeva, nadaju se u Ministarstvu pravosuđa i Državnoj geodetskoj upravi.

Građani bi tada sve podatke iz katastra ili zemljišnih knjiga mogli dobiti bez dužeg čekanja, čime bi se smanjila i moguća korupcija, a usklađeni podaci iz oba sustava poklapali bi se sa stvarnim stanjem.Vrhunac projekta "Uređena zemlja" biti će zajednički informacijski sustav (ZIS) zemljišnih knjiga i katastra koji bi, po riječima odgovornih, trebao rezultirati potpunim povjerenjem u zemljišne knjige i podizanju pravne sigurnosti u prometu nekretnina. Sustav bi trebao biti od velike koristi i investitorima te državi, a probno bi trebao profunkcionirati na jesen.

Prema podacima Jedinice za provedbu projekta, građani na rješavanje ZK predmeta sada prosječno čekaju 73 dana, a u Zagrebu, koji uz najveći broj predmeta ima i najviše zaostataka, čak 169 dana.No, za loše statistike, tvrde u Ministarstvu, nisu krivi zemljišno-knjižni uredi pri svim općinskim sudovima, jer je u njih 88 uvedena tzv. dnevna ažurnost, što znači da su tamo riješeni svi zaostaci, dok se tekući zahtjevi rješavaju za nekoliko dana.

Problematično je tek 20 sudova koji su odgovorni za čak 77 posto svih zaostataka. Više od 36 posto neriješenih predmeta je u Zagrebu, 8,6 posto otpada na Makarsku, dok Pag, Solin i Starigrad imaju između 4.500 i 5.000 zaostataka, odnosno između 4 i 5 posto.U nekim manjim sredinama problem je i u nedostatku obučenog kadra, pa u Ministarstvu planiraju osnivanje mobilnih timova mladih stručnjaka koji bi po potrebi odlazili na teren i rješavali zaostatke. Oni bi, procjenjuju u Ministarstvu, kroz dva ili tri mjeseca mogli riješiti i po nekoliko tisuća predmeta.

U smanjenju zaostataka pomažu i lokalne vlasti koje u nekim gradovima plaćaju radnike uvježbane za taj posao. Tako je samo u Zagrebu u prvih pet mjeseci ove godine riješeno zaostataka kao u cijeloj 2007. Paralelno sa smanjenjem zaostataka radi se i na digitalizaciji. Do sada su u digitalni oblik prenesene sve zemljišne knjige, a više od 46 posto ih je verificirano, ističu u Jedinici za provedbu projekta koji je Svjetska banka do sada pomogla zajmom od 47 milijuna eura.
Liderpress

17. srpnja 2008.
Swoboda: Kraj pregovora do 2009. ali članstvo ne prije 2011.
ZAGREB - Hrvatska dobro napreduje na putu reformi i može završiti pregovore s Europskom unijom 2009. godine, ali nakon toga slijedi komplicirani proces do punopravnog članstva koji može trajati i do 2011. ili 2012., rekao je u četvrtak u Zagrebu izvjestitelj za Hrvatsku u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta Hannes Swoboda, naglasivši pritom da irsko "ne" Lisabonskom ugovoru neće utjecati na čitav taj proces.
"Moji razgovori s vodećim političarima pokazali su da stvari idu bolje u čitavom reformskom procesu, mnogi su zakoni doneseni, i sada smo u ozbiljnom poslu provedbe ali mnogi su koraci već poduzeti", rekao je Swoboda na konferenciji za novinare.
On se tijekom dana u Zagrebu sastao, između ostalih, s predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom, ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Gordanom Jandrokovićem, te predsjednikom Sabora Lukom Bebićem.
"Čvrsta je odluka hrvatske Vlade i čitave Europske unije da se pregovori završe 2009. Godina 2009. je ciljna godina", naglasio je.
Međutim, pojasnio je da nakon zatvaranja pregovora slijedi proces prijevoda na 24 jezika, potvrđivanja na Odborima Europskog parlamenta i na plenarnoj sjednici, a zatim tek započinje ratifikacija u zemljama članicama koja je ponekad komplicirana i traje dulje vrijeme, primjerice u Belgiji.
O slučaju Miljuš
 Treba učiniti sve da se razjasne svi takvi slučajevi jer bi u suprotnom to moglo stvoriti lošu sliku Hrvatske kao zemlje u kojoj se ne poštuje sloboda medija. 
Swoboda je naglasio da unatoč odbacivanju Lisabonskog ugovora na referendumu u Irskoj prošloga mjeseca proces pregovora Hrvatske s EU treba nastaviti istim tempom, te je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je ta poruka, kako je rekao, u Hrvatskoj shvaćena.
"Trebamo raditi paralelno, nastaviti naš posao i pokušati naći način na koji će Irska prihvatiti Lisabonski ugovor, kao i predsjednici Poljske i Češke", naglasio je.
Europski izvjestitelj još je jednom odaslao poruku o reformama koje Hrvatska treba provoditi zbog sebe same, a ne zbog briselske birokracije koja to zahtijeva, navodeći primjer restrukturiranja brodogradnje i reforme pravosuđa.
"Reforme su potrebne za konkurentnost, želimo da brodogradilišta budu konkurentna i da prežive u Hrvatskoj, naravno uz preustroj. Bez njega ona bi mogla živjeti još par godina, ali na kraju ne bi bila konkurentna", rekao je, dodajući da EU i RH moraju naći način da se odredi vremenski okvir za reforme, te paralelno pokušavati naći novi posao za one koji neće ići u mirovinu.
Važno je za reforme dobiti i potporu stanovništva Hrvatske, rekao je Swoboda.
"Reforme su potrebne i ponekad traže žrtve, ali su u ukupnom interesu zemlje i u interesu specifičnih industrija", naglasio je.
"Naš je cilj imati snažnu Europu u kojoj će Hrvatska biti članica", zaključio je.
Odgovarajući na pitanje je li razgovarao s hrvatskim dužnosnicima o slučaju pretučenog novinara Dušana Miljuša, Swoboda je rekao da je njegova opća poruka jasna: treba učiniti sve da se razjasne svi takvi slučajevi jer bi u suprotnom to moglo stvoriti lošu sliku Hrvatske kao zemlje u kojoj se ne poštuje sloboda medija.
"Možda bi suradnja između policije i pravosudnih vlasti mogla biti snažnija i intenzivnija", naglasio je. Jutarnji list

17. srpnja 2008.
Deana konjima ne šapće, nego ih masira
Već ustaljena zapadna tradicija terapeutskog masiranja konja i pasa odnedavno i u Hrvatskoj
Da različite vrste masaža mogu ublažiti ili potpuno riješiti čak i neke kronične bolove na vlastitom su se primjeru vjerojatno uvjerili i mnogi među našim čitateljima, no zasad su rijetki koji znaju da masažama i u Hrvatskoj mogu riješiti i neke probleme svojih ljubimaca, uz uvjet da su njihovi ljubimci konji, psi ili mačke. Naime, otprije pet mjeseci postoji i ta mogućnost. Veterinarka Deana Basar iz Zagreba, ljubiteljica konja od najranijeg djetinjstva, kaže da je za novo zanimanje u Hrvatskoj "kriv" konj Zrin. - Jašem od svoje devete godine i čim sam počela jahati arapskog pastuha Zrina, primijetila sam da Zrin ima problema s nekim kretnjama prilikom jahanja. Pokušavala sam primijeniti sve svoje iskustvo stečeno tijekom dugogodišnjeg jahačkog staža.

Kiropraktika za konje
Mijenjala sam sedla, podsedlice, kolane, ali nije pomagalo ni to, nije moje znanje veterine. To me frustriralo pa sam počela istraživati po internetu. Bilo je to prije dvije godine - kazala nam je Basar. Na internetu je tako došla do informacija da se neki od problema u zemljama zapadne Europe mogu riješiti i kod kiropraktičara i masera specijaliziranih za konje.
Potražila je pomoć jednog od kiropraktičara iz Austrije, riješivši tako dio Zrinovih problema, da bi ih u potpunosti uspjela sanirati tek nakon tretmana Zrinova mekog tkiva. - Tu je i osnovna razlika između kiropraktike i masaže jer kiropraktika se bazira na koštanom tkivu, a masaža na mekom, mišićima, ligamentima, tetivama - pojašnjava Basar, koja je u Mladine pored Križevce, u staju Saše Torrea, došla pregledati petogodišnjeg kastrata Feuda, vlasnice Morane Škalec. Uspjeh postignut tretmanima na Zrinu potaknuo je veterinarku Basar da se i sama usavrši u masaži. Od tada je završila dvije specijalizacije u Engleskoj i jednu u Nizozemskoj da bi se prije pet mjeseci odlučila veterinarsku ambulantu zamijeniti centrom Equus Vitalis (u prijevodu vitalni konj).

Školovanje u Engleskoj
Doznavši da ću se baviti samo masažom, odnosno da to nije veterinarska ambulanta, neki njezini znanci i kolege to su dočekali s podsmijehom, no oni upućeniji u trendove u konjičkom sportu i konjogojstvu u Zapadnoj Europi davali su joj podršku. - U Engleskoj i Nizozemskoj imala sam se prilike i osobno uvjeriti da nema staje koja se ozbiljno bavi konjima koja uz osoblje zaposleno u staji i na treniranju konja nema uz pouzdanog veterinara i potkivača i suradnju s kiropraktičarem, fizioterapeutom i maserom za svoje konje. Za ta zanimanja u Engleskoj postoje i specijalističke edukacije, od tečajeva do dvogodišnjih u koledžima - kaže Basar. Dometnula je da su u Engleskoj brojne specijalizirane tvrtke za fizikalnu terapiju konja u kojima zajednički surađuju fizikalni terapeuti i maseri. Svi oni dakako usko surađuju s veterinarima i uz uputnicu veterinara obavljaju svoj dio terapije. U jednoj od takvih klinika u engleskom gradu Winchesteru, specijaliziranoj za konje i male životinje, Basar je završila svoju prvu edukaciju na ovom području. Tamo je savladala i znanja potrebna za pomaganje psima i mačkama. No, iako se na zapadu često prakticira i masaža kućnih ljubimaca, najraširenija je praksa s konjima, a i Basar se zasad bavi uglavnom konjima. U ovih nekoliko mjeseci ona je radila na sedamdesetak konja.

Pacijenti u top-formi
Kod nekih nekoliko tretmana, dok im nije riješila problem. No, neki su se vlasnici nakon pozitivnih iskustava odlučili na stalne tretmane u želji da im konj bude u top-formi. - Naime, nekim se vrstama masaža može stimulirati da konj još uspješnije odradi utakmicu, odnosno kako bi mi jahači rekli "nabrijati ga ili ga opustiti, ovisno što mu treba" - kaže Basar. Zadovoljna je kako je posao krenuo i kaže da joj se dosad nije dogodilo da vlasnici konja nisu uočili rezultate njezinih tretmana.
Dosad nije imala neugodnih iskustava prilikom masaže konja iako je stalno u izložena nogama  i  zubima konja.- Još me ni jedan konj nije ritnuo ili pak ugrizao jer prilikom tretmana izuzetno pazim na reakcije konja, to je temeljni princip rada, slušati što konj "govori", priča Deana. Stojanka Lesički, Jutarnji list

 
17. srpnja 2008.
Šok iz Patrasa: Kapetanu Kristi Laptalu 14 godina zatvora
Dubrovačkom kapetanu Kristi Laptalu grčki je sudac izrekao kaznu od 14 godina zatvora. U kaznionici je, kako javljaju radio postaje, po izricanju presude nastao muk, dok je Laptalova supruga pala u nesvijest.
Osim 14 godina zatvora, hrvatski pomorac kažnjen je i novčanom kaznom od 200 tisuća eura.
Inače, u svojoj završnoj riječi grčki je tužitelj zatražio od suda na pusti na slobodu Narcisa Garciu i Konstantina Meteleva, članove posade Coral Sea, ali je isto tako zahtijevao da kapetan Kristo Laptalo bude osuđen jer "kapetan je kapetan", odgovoran za sve što se na brodu zbiva. Na kraju su oba člana posade i oslobođena.
Kako doznajemo, kapetan je na klupi za svjedoke proveo svega četiri minute. Sudac ga je uporno prekidao u njegovu pokušaju objašnjavanja načina osiguranja broda Coral Sea. To je Laptala uzrujalo, jer nije uopće dobio priliku objasniti kako s 51 kilogramom kokaina, nađenim u teretu banana, na njegovu brodu - uistinu veze nema. Ni njegove kolege nisu imali šanse reći nešto više od dvije-tri rečenice.
No, uprkos tome, svi su jako optimistični. Naime, svi saslušani svjedoci su, doslovno, dokazali ono što obrana cijelo vrijeme tvrdi - nemoguće je da je posada imala ikakve veze s ukrcajem paklenog tereta na brod.
Jedan od profesionalaca koji je to potvrdio bio je i predstavnik tvrtke Bonita - Kevin Bragg, koji je na pitanje tko je odgovoran za ukrcaj tereta banana i tko je odlučivao kamo će on ići - jasno i glasno odgovorio: "Ja!".
Tužitelj je u svojoj optužnici naveo kako je droga uvezena u Grčku s namjerom, no Bragg je iznio svoju opravdanu sumnju kako je droga bila namjenjena talijanskom tržištu.
Idući je svjedok bio nezavisni američki istražitelj, nekoć policajac, John Banner koji je proveo privatnu istragu o cijelom slučaju i koji je uspio preko svojih informatora doznati imena ljudi koji su u Ekvadorskoj luci ukrcali drogu na Coral Sea. Te je podatke proslijedio ekvadorskoj policiji, no kako je to bila informacija "iz druge ruke" predsjednik sudskog vijeća mu nije dozvolio da dovrši iskaz do kraja.
Ne vjerujem da će sudac sebi dopustiti da ugrozi ljudska prava pomoraca na obranu, jer bi suprotna presuda vodila tužbi upravo protiv njega, optimista sam i duboko vjerujem kako će Laptalo i kolege danas biti slobodni ljudi, rekao nam je tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrad Brazzoduro..Milena BUDIMIR / EPEHA, Slobodna Dalmacija

15. srpnja 2008.
Thompson nam je bio 'okidač' da se udružimo
ZAGREB - Ja sam jedan od začetnika ove inicijative - izjavio je predsjednik Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ivan Pšenica dan nakon što je Jutarnji objavio da se stotinjak braniteljskih udruga okuplja u Zbor branitelja. Ta bi udruga pokušala osvojiti povjerenje birača na lokalnim i parlamentarnim izborima.
- Istina je da takva inicijativa postoji. Bio sam dosad na nekoliko sastanaka te inicijative i smatram je jako dobrom. Ni lijeva ni desna alternativa za branitelje nisu dobre. Mnoge odluke idu samo na štetu branitelja i hrvatskog naroda. Ranije se nismo planirali politički angažirati, ali to više nema smisla. Mi moramo pokušati osvojiti političku moć kako bismo nešto promijenili - rekao je Pšenica.
Rekao je da je u inicijativu zasad uključeno 100-tinjak udruga, ali da su tek započeli ozbiljnije razgovore. - Najvjerojatnije ćemo sa svojim kandidatima izaći već na lokalne izbore - kaže Pšenica.
Na čelu Zbora branitelja trebao bi, prema zamisli braniteljskih udruga, biti general Ante Gotovina kad se vrati iz Haaga. Brend bi im trebao biti Marko Perković Thompson, a imaju i potporu dijela Crkve. Branitelji generala jučer su poručili da Gotovina ne razmišlja o tome dok je u zatvoru.
Pšenica kaže kako je jedan od "okidača" za inicijativu bila reakcija zbog ustaških obilježja na Thompsonovu koncert u Zagrebu.  - Za to što mu se pripisuje nije kriv Thompson - izjavio je Pšenica.
Predsjednik zagrebačke Hvidre Ivan Pandža potvrdio je da branitelji podržavaju Thompsona.  Gotovina je, dodao je Pandža, za branitelje svetinja.
- Za Hvidru je Gotovina svetinja, ali ne može se povezivati ni ova inicijativa niti bilo koja druga opcija s imenom Gotovine - tvrdi Pandža. Inicijativu su pozdravili bivši HSP-ovci Miroslav Rožić i Pero Kovačević.
Vanja Nezirović, foto: Goran Mehkek / CROPIX, Jutarnji list

15. srpnja 2008.
Luka Mišetić: General Gotovina je sada usmjeren samo na Haag
"General Gotovina nikada se nije bavio politikom, a trenutno svu svoju energiju usmjerava na obranu u postupku pred Haaškim sudom. Da je pokretač navodne inicijative imao donekle časne namjere, pokušao bi s njom upoznati generalovu obitelj, prijatelje ili njegove odvjetnike", navodi odvjetnik Luka Mišetić. Jutarnji list

15. srpnja 2008.
Engleski i ruski turisti najviše troše
Najmanje zamjerki na odmor u Hrvatskoj imaju Britanci, a najviše se žale Slovaci i Bosanci
ZAGREB - Richard iz Londona i Jean-Pierre iz Pariza odlučili su prvi put ljetovati na Jadranu. Zamisao da odu u Hrvatsku javila im se dok su surfali internetom. Jean-Pierre i djevojka planiraju devet dana obilaziti restorane, a Richard i supruga u iznajmljenom su smještaju uplatili polupansion
Tri ručnika dalje na nekoj jadranskoj plaži smjestio se Admir iz Sarajeva s obitelji. On je odluku o tome gdje će provesti godišnji donio samo dva tjedna prije polaska. U skladu s mjesečnim primanjima, koja su najniža u usporedbi s primanjima pripadnika svih ostalih narodnosti koje dolaze kod nas, ujedno će i najmanje potrošiti.

Koliko je bilo gostiju prošle godine

1,554.794 Nijemaca
1,249.343 Talijana
1,015.379 Slovenaca
839.717 Austrijanaca
669.132 Čeha
473.806 Francuza
381.202 Mađara
322.890 Poljaka
280.586 Slovaka
264.664 Nizozemaca

Za sport, izlete i zabavu Admir troši 5,4 eura na dan, što je četiri puta manje nego što će potrošiti Oleg iz Moskve. Takva je slika prosječnih turista koji dolaze u Hrvatsku prema istraživanju "Tomas 2007", koje je izradio Institut za turizam. Institut je, naime, navike turista istražio prema nacionalnostima.
Istraživanje je pokazalo da najskuplji smještaj biraju Britanci, a najjeftiniji redovito rezerviraju Slovenci, Poljaci i Česi.
Turisti svih nacionalnosti u Hrvatskoj se odmaraju iz istih razloga: traže pasivan odmor i zabavu, upoznavanje prirodnih ljepota te nova iskustva i doživljaje. Najmanje zamjerki na odmor proveden u Hrvatskoj imaju Britanci, a najnezadovoljniji su Slovaci te potom Bosanci.
Hrvati najviše vremena potroše na plivanje, a dnevno troše 45 eura

Hrvat, ima 40,6 godina, završio srednju školu, mjesečno  zarađuje
1000 do 1500 eura
Dolazak na more je isplanirao do 4 mjeseca prije polaska, na put ide s članovima obitelji
Putovanje je organizirao samostalno, bez pomoći interneta
Najviše vremena troši na kupanje, odlazak u slastičarnice i restorane, a najrijeđe se bavi jahanjem; rado posjećuje i lokalne zabave
Zadovoljan je prirodom, ali ne i ponudom kulturnih manifestacija, kvalitetom lokalnog prijevoza te zabavnim sadržajima
Za ljetovanje će potrošiti 446 eura, od toga 46 eura na prijevoz
Dnevno potroši 45 eura

Nijemac: voli plivanje
Ima 42,2 godine, završio je srednju školu, zarađuju 2000 eura mjesečno
Put je isplanirao do 4 mjeseca ranije, ide s obitelji
O zemlji se informirao putem interneta
Smještaj je rezervirao preko agencije
Najviše pliva, ide u restorane
Dnevno potroši 50, 8 eura

Talijan: posjećuje zabave
Ima 40,4 godina, završio je srednju školu,primanja 2000 do 2500 eura mjesečno
Odluku donio dva do 4 mjeseca prije, stiže s obitelji
Stigao jer mu je Hrvatska blizu, kao i zbog gastronomije
Došao je zbog preporuka prijatelja, sve sam organizirao
Voli posjete lokalnim zabavama i kupovinu
Dnevno troši 60,7 eura

Austrijanac: šeće u prirodi
Ima 43,2 godine, završio srednju školu, zarađuje od 2000 do 2500 eura mjesečno
Isplanirao put 4 do 12 mjeseci prije, stiže s obitelji
Želi uživati u jelu i piću, a i povoljne su mu cijene
O Hrvatskoj se informirao putem neta i iz brošura
Voli šetnje u prirodi, kupovinu, znamenitosti
Dnevno troši 55,8 eura

Francuz: važna mu je ekologija
Ima 40,3 godine, završio je fakultet, čak i magisterij, zarađuje više od 3500 eura
Odluku donio do 4 mjeseca prije, dolazi s partnerom
Ovdje je prvi put, informirao se o zemlji na internetu
Došao jer je zemlja ekološki očuvana, osjeća se sigurno
Dnevno će potrošiti 85,1 euro

Bosanac: uživa u jelu i piću
Ima 39,1 godinu, završio je srednju školu, kućanstvo ima manje od 1000 eura prihoda
Odlučuje gdje će 2 do 4 tjedna prije putovanja, putuje s obitelji
Dolazi kako bi uživao u jelu i piću i zbog blizine
Nije zadovoljan ponudom sportskih sadržaja
Dnevno potroši 48,4 eura

Slovenac: nova iskustva
Ima 39,7 godina, završio je srednju školu, zarađuje 1500 do 2000 eura
Odluku donio 2 do 4 mjeseca prije, dolazi s obitelji
Dolazi se zabaviti i stjecati nova iskustva
Posjetio je Hrvatsku više od 6 puta
Dobrim ocjenjuje ono što dobije za novac koji je dao
Dnevno troši 47,5 eura

Čeh: želi rekreaciju
Ima 38,6 godina, završio je srednju školu, zarađuje 1000 do 1500 tisuća eura
Isplanirao put do 4 mjeseca ranije, stiže s obitelji
Želi sport i rekreaciju
Voli šetnje u prirodi
Nezadovoljan je sadržajima za zabavu, opremljenošću plaža te ponudom za kupovinu
Dnevno troši 47,2 eura

Mađar: voli kupovati
Ima 38,6 godina, završio srednju školu, zarađuje 1000 do 1500 eura mjesečno
Odluku donio do 4 mjeseca prije, stiže s obitelji
Želi uživati u jelu i piću te želi roniti
Ići će u kupovinu, posjećivat će lokalne zabave
Slabom ocjenjuje ponudu sportskih sadržaja
Dnevno troši 48,5 eura

Rus: ljubitelj organiziranih izleta
Ima 43,4 godine, završio je fakultet, zarađuje 2500 do 3000 eura
Odluku donio 2 do 4 mjeseca prije putovanja, dolazi s obitelji
Razgledavat će znamenitosti, ići na organizirane izlete
Vrlo je zadovoljan ukupnim boravkom
Dnevno troši 101,7 eura

Britanac: Smeta mu loš prijevoz
Ima 45 godina, završio fakultet, kućanstvo prima između 3000 i 3500 eura mjesečno
Voli unaprijed isplanirati ljetovanje, u Hrvatsku dolazi samo s partnerom
Najviše od svih dolazi zbog gastronomije
Misli da bi lokalni prijevoz i prezentacija kulturne baštine mogli biti bolji
Dnevno troši 107,77 eura.

Jeff Telfoot, Engleska, 43 godine, SSS
Mjesečni prihodi njegove obitelji iznose oko 2000 funti
Tjedan dana provest će krstareći obalom, a želja mu je, kaže, bila vidjeti Dioklecijanovu palaču. Prvi je put u Hrvatskoj, no kako su supruga i on veoma zadovoljni, doći će i dogodine, ali na nešto dulje vrijeme. Sve je informacije dobio preko interneta, a računa da dnevno potroši oko 100 eura, prije svega na hranu, piće i prijevoz. Godišnji je odmor isplanirao prije pola godine

Sandra Schroers, Austrija, 43, učiteljica
Mjesečni prihod njezine obitelji je oko 2300 eura.
Sandra je sa suprugom i djetetom odsjela u Ninu, odakle idu u okolna mjesta u razgledavanje i obilazak. Stigli su vlastitim automobilom. Ljetovanje od 15 dana stajat će ih oko 1500 eura, no nije im teško toliko izdvojiti jer su veoma zadovoljni i trebaju odmor. U Hrvatskoj su već šesti put, svaki put odaberu drugu destinaciju. Sve im je super, ali im je malo prevruće

Vojtek Duchnik, Poljska, 46, tehničar
Mjesečni prihod njegove obitelji je oko 2000 eura.
Prije mjesec dana Vojtek je na internetu tražio destinaciju za odmor.
Nabasao je, kaže, na stranice o Splitu i njegova je supruga zakiljučila da upravo taj grad želi vidjeti. Sviđa im se sve osim cijena hrane.
Odmor na Jadranu za njega, suprugu i dijete stajat će ga oko 1000 eura, a najviše troše na superskupu hranu 

Mark Collyer, Škotska, 27, liječnik
Mjesečna mu primanja iznose oko 3000 funti.
Mark je s djevojkom još prije četiri mjeseca isplanirao avanturističko-sportski odmor, odlučili su otkriti čari "skrivene Hrvatske", pa uživaju dva tjedna u kajakingu, raftingu, kanuingu i raznim drugim "ingovima", bitno je, kaže Mark, da adrenalin raste, ne pada mu na pamet samo ljenčariti na plaži. Ovaj će ga adrenalinski gušt stajati oko 900 funti

Heinz Büttgen, Njemačka, 50, osiguravatelj
Mjesečna primanja u njegovoj obitelji iznose oko 3000 eura.
Heinz je sa suprugom Karen odlučio obići Jadransku obalu u kamperu, to im je najjeftinija verzija, pa računaju da će na dva tjedna boravka u Dalmaciji izdvojiti tek nešto više od 1000 eura. Još prije godinu dana detaljno su isplanirali ljetovanje, a u Hrvatskoj su drugi put, kaže Heinz, ali ne i posljednji. Uživaju u razgledanju naše baštine. Zadovoljni su posjetom Splitu

Jose Ramos, Portugal, 69, umirovljenik
Mjesečna primanja njega i supruge su oko 3000 eura.
Prije dva mjeseca Jose je odlučio posjetiti Hrvatsku, obići će obalu, od Dubrovnika do Pule, i to će ga jednotjedno zadovoljstvo stajati 3000 eura. Prvi je put u Hrvatskoj i veoma je iznenađen, vjerovao je da smo zemlja sa socijalističkim dućanima. A sada ga je, smije se, žena uvalila u trošak. Kaže da hrana i nije nešto. Previše je masna pa će nakon povratka kardiologu na pregled

Dragan Bekčić, Slovenija, 45, turistički radnik
Za odlazak na ljetovanje smo se odlučili tek prije tjedan dana. Za Hrvatsku smo se odlučili jer nam je poznata otprije, a u odmor u Zadru smo zgodno uklopili jedan petodnevni stručni seminar na Pašmanu. U Hrvatskoj mi se sviđaju prirodne ljepote, nacionalni parkovi, obilje kulturne baštine. Loša strana ljetovanja u Hrvatskoj su cijene, koje su malo više nego u drugim zemljama. Naša mjesečna primanja su oko 2000 eura

Marek Mamystonski, Češka, 50, vatrogasac
Supruga i ja mjesečno zarađujemo oko 1000 eura, a dva tjedna u Privlaci pokraj Zadra i jedan tjedan u Orebiću na Pelješcu stajat će nas oko 3000 eura. Samo smo na benzin i cestarinu potrošili oko 330 eura, a dnevni trošak planiramo svesti na jelo, piće i ulaznice za znamenitosti. Hrvatska je prekrasna zemlja i ima prelijepo more, zato se već nekoliko godina vraćam ovamo na ljetovanje. Nemam posebnih zamjerki

Wilmos Ivady, Mađarska, 50, ekonomist
Ciljano, već nekoliko sezona, dolazim u Hrvatsku. Moja četveročlana obitelj na odmoru ostaje tjedan dana. Vraćamo se u Hrvatsku svake godine, prije svega zbog velike ljubaznosti ovdašnjih ljudi. Što kriti, oduševljeni smo vašim morem, vremenom, ali i vrhunskom domaćom hranom. Kako sam strastveni ronilac, moram uputiti i jednu kritiku - kada zaronim u morske dubine, nerijetko vidim puno smeća na dnu

Ron von Egdom, Nizozemska, 52, nezaposleni
Mjesečna primanja našeg kućanstva iznose oko 4000 eura. Moja supruga i ja u Hrvatskoj smo prvi put bili prije dvije godine i još tada smo odlučili ponovno doći. Odabrali smo Marinu kod Splita, odakle odlazimo na izlete u okolna mjesta, a išli smo i u Dubrovnik. Za Hrvatsku smo se odlučili jer ima jako puno sunca, a posebno nam se sviđaju ljudi, koji su vrlo ljubazni i susretljivi.
Dora Koretić, Lana Mindoljević,foto: Marija Mihić / Cropix, Jutarnji list

14. srpnja 2008.
Gotovina na čelu stranke branitelja
Braniteljske udruge žele preko izbora doći na vlast i utjecati na donošenje odluka ZAGREB - Hrvatske braniteljske udruge spremaju se objediniti u Zbor udruga branitelja, te se potom i politički angažirati na sljedećim lokalnim i parlamentarnim izborima.
Jutarnji list iz više izvora ekskluzivno je doznao kako su pripreme za objedinjavanje i izlazak branitelja na političku scenu već u tijeku: govori se o brojci od oko 100 braniteljskih udruga koje bi mogle ući u Zbor udruga, potporu njihovom udruživanju u novu političku snagu navodno je već pružio i vojni ordinarij biskup Juraj Jezerinac, a jedna od ključnih figura Zbora udruga trebao biti postati kontroverzni pjevač Marko Perković Thompson.
Upućeni kažu kako bi Thomson na osnivačkoj skupštini Zbora mogao dobiti i određenu počasnu titulu, odnosno on bi trebao postati svojevrsni "brand" Zbora, dakle simbol oko kojeg bi se okupile braniteljske udruge u svom pohodu za osvajanje političke vlasti u državi.
Doznajemo da bi akciju objedinjavanja i vođenje Zbora trebali voditi neki od poznatih ratnika gardijskih brigada i legendarni zapovjednici Gromova i Puma, a u tom se kontekstu spominju šef zagrebačke HVIDRA-e Ivan Panđa, zatim šef zagrebačkog ureda za branitelje Miodrag Demo, Mile Krišto i Petar Bogart.
Još se ne govori tko bi sada bio vođa Zbora udruga, ali doznajemo da inicijatori to mjesto dugoročno čuvaju za - generala Antu Gotovinu. Čim izađe iz haškog zatvora, s čime branitelji svakako računaju, Gotovini bi navodno bilo ponuđeno da preuzme vodstvo Zbora udruga kako bi svojom karizmom novu braniteljsku udrugu pokušao pretvoriti u ključnu političku

Thompson će biti brend
snagu u zemlji. Iako će pokušati testirati svoju snagu već na lokalnim izborima, plan je, tvrde upućeni, dobro se organizirati i pripremiti za sudjelovanje na sljedećim parlamentarnim izborima do kada bi, računaju branitelji, i Gotovina trebao biti na slobodi.
Iz više izvora rečeno nam je kako iza osnivanja Zbora ne stoje ni poznati desničari poput Ivića Pašalića i Markice Rebića, ni kompromitirani generali poput Ljube Ćesića Rojsa, Marinka Krešića ili Domazeta Loše jer su inicijatori ideje uvjereni da bi ih njihov loš imidž u javnosti unaprijed diskvalificirao.
Također, u svojim redovima ne žele ni generale koji su zbog svojih interesa okaljali sve borce Domovinskog rata. Ljudi koji pripremaju objedinjavanje braniteljskih udruga ne računaju, međutim, samo na braniteljske glasove ili na izrazito desno biračko tijelo, već na najširi krug nezadovoljnih građana, pogotovo onih koji su razočarani politikom HDZ-ove vlasti.
Inicijatori Zbora koji već razgovaraju s potencijalnim kandidatima za gradonačelnika Zagreba kažu kako ljudi s kojima razgovaraju nisu branitelji. - To su obrazovani ljudi između 30 i 50 godina koji su se već dokazali u svojoj struci, što nam je posebno važno, kaže naš sugovornik, inače bliski suradnik šefa zagrebačke HVIDRA-e.
Većina braniteljskih udruga nezadovoljna je statusom u društvu, govore naši sugovornici, a branitelji smatraju da su zakinuti materijalno i moralno. - Želimo da se definira položaj Hrvatske. Podržavamo ulazak u EU, ali pod drugačijim uvjetima. Želimo da se napokon utvrdi stvarna uloga branitelja u stvaranju države, kazao je naš izvor i dodaje kako HDZ nije ispunio većinu onoga što je obećavao prije izbora, a Ivo Sanader i Jadranka Kosor iznevjerili su očekivanja branitelja.

Bozanić uskoro s braniteljima
Thompson bi trebao pjevati na svim skupovima Zbora i to domoljubne pjesme s novog albuma
Prema informacijama iz braniteljskih udruga, Thompson bi trebao nastupati na svim skupovima tijekom kampanje braniteljskog Zbora. No, ne bi pjevao sporne pjesme koje se povezuju s ustaštvom, već isključivo domoljubne. Thompson priprema čak i novi album domoljubnih pjesama, tvrdi isti izvor, koji bi trebao izaći uoči predizborne kampanje.
Posebno ohrabrenje i poticaj braniteljskim udrugama posljednjih dana stiže iz crkvenih redova, posebice od svećenika iz Dalmacije. Branitelji tvrde da nakon donošenja antidiskriminacijskog zakona, u Katoličkoj crkvi prevladava uvjerenje da je Vlada prevarila Crkvu kao i branitelje. Prema nekim informacijama, i kardinal Josip Bozanić trebao bi ovih dana primiti organizatore Zbora i Thompsona. (Vanja Nezirović), V. Nezirović , foto: T. Serdar, M. Keber, A. Čižmić, S. Sunara/Cropix Jutarnji list

14. srpnja 2008.
Karizmatični fratar o borbi dobra i zla u hrvatskoj
Fra Zvjezdan Linić: Đavao vlada politikom
Đavao danas više i ne skriva svoje namjere, nego se pokazuje i vlada medijima, politikom i javnim životom, namećući neke svoje norme: materijalizam, promiskuitet i pornografiju, suprotno deset Božjih zapovijedi - dio je propovijedi fra Zvjezdana Linića.
Fra Linić je pred rijekom vjernika i hodočasnika održao nedjeljnu misu u crkvi na otvorenom u Mariji Bistrici, u povodu 10. obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca, pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj i blagdana zaštitnice svetišta Majke Božje Bistričke.
Ipak, izrazio je vjeru da će dobro pobijediti zlo, iako mu naruku ide i vlast "koja je donijela neke štetne zakone".
Da zlo ne bi zavladalo svijetom, pozvao je vjernike da se opredijele za pravu stranu te da se drže Isusova nauka.LJ. P. /EPEHA Slobodna Dalmacija

14. srpnja 2008.
Prvi put u Hrvatskoj državni projekt u imotskoj krajini
Vrljika: puštena mlađ endemske pastrve
Po prvi put u povijesti u jednu rijeku u Hrvatskoj puštena je mlađ mekousne pastrve. Riječ je o uspješnom završetku umjetnog mrijesta i uzgoja mekousne pastrve, s ciljem jačanja populacije ove endemske vrste.
U rijeku Vrljiku u Imotskoj krajini pušteno je 3000 primjeraka mekousne pastrve nakon dugogodišnjeg projekta Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u sklopu projekta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvitka.

Mekousna pastrva je endemska vrsta na ovom području.
- Ovo je zaista povijesni trenutak, puštamo pastrvu u jedinstvenu rijeku koja je kvalitetom svoje vode među prvima u Hrvatskoj. Mekousne pastrve nema nigdje nego ovdje, u Vrljici, i u zadnjih deset godina njezina populacija strahovito pada. Danas smo pustili mlađ od šest mjeseci, dužine 5,5 cm - rekao nam je prof. dr. Milorad Mrakovčić iz Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba.
- Radosni smo što se upravo u rijeku Vrljiku pustila ova endemska vrsta i sada je na nama da brigu brinemo ne samo o njenoj zaštiti već i o njenom razvoju i uzgoju - riječi su Ante Mikulića, jednog od čelnih ljudi Ribolovne udruge "Šaran".
- I mi smo sastavni dio projekta jer smo mjesecima ispitivali kvalitetu vode na izvoru rijeke Vrljike i konstatirali da je ona uistinu jedna od najboljih u Hrvatskoj. Stoga je ovaj projekt puštanja mekousne pastrve vrlo bitan za sve nas - riječi su ing. Ivana Soče iz Vodovoda Imotske krajine.V.B.Š, B.Ć., Slobodna Dalmacija

14. srpnja 2008.
Travel Channel nautičarima preporuča Kakan
Satelitski TV program Travel Channel preporučio nautičarima da obavezno posjete nenaseljeni šibenski otok Kakan
ŠIBENIK - Autori reportaže, iskusni nautičari koji su oplovili cijeli svijet, nisu krili oduševljenje Kaknom, njegovom ljepotom i čistoćom mora oko njega.
U vrlo dugom dijelu reportaže o hrvatskom dijelu Jadranskog mora, Kaknu je posvećeno puno više vremena nego, primjerice, Rogoznici i Trogiru pa i nedalekim Kornatima.
Zanimljivo je da autori reportaže preporučuju nautičarima da pri sidrenju broda na atraktivnom sidrištu između Kakna i otoka Malog i Velog Borovnjaka, sigurnosti radi obavezno zarone i rukom ukopaju sidro u dno!, Stanko Ferić - EPEHA (sd), foto: adratic.dk Jutarnji list

14. srpnja 2008.
Mediteranskom prehranom protiv raka
Uključivanje maslinova ulja u jelovnik smanjuje rizik od pojave karcinoma za čak devet posto
ZAGREB - Mediteranska prehrana smanjuje rizik od raka za oko 12 posto, a već samo uključivanje maslinova ulja u jelovnik za čak devet posto. Zaključak je to istraživanja provedenog na 26.000 Grka čija je prehrana bila bogata voćem, povrćem i žitaricama s malo crvenog mesa i zasićenih masti.
To je još jedna potvrda da vrsta prehrane značajno utječe na zdravlje. Na žalost, premda je Hrvatska mediteranska zemlja, godišnje se po stanovniku troši samo 1,5 litara maslinova ulja, ali zato 12 litara običnog biljnog. Znanstvenici su već ranije uočili značajno manje oboljelih od primjerice srčanih bolesti u zemljama poput Španjolske i Grčke gdje ljudi više jedu voće i povrće te ribu, a manje crvenog mesa, kuhaju na maslinovu ulju i piju umjerene količine alkohola.
Tako je zadnja studija znanstvenika s Harvarda, jedna od najopsežnijih, nepobitno dokazala kako prehrana značajno utječe na pojavu raka. I europski istraživači promatrali su prehrambene navike i životni stil kod oko pola milijuna Europljana u osmogodišnjem razdoblju prije nego što im se dijagnosticirao rak ili neka druga kronična bolest.
Zaključak je da oni koji su u najvećoj mjeri koristili mediteransku prehranu imaju manju pojavnost raka! Dr. Dimitros Trichopulos, koji je vodio studiju, naglašava da je nedvojbeno dokazano da tradicionalna mediteranska prehrana značajno utječe ne samo na pojavu raka, nego i drugih bolesti. Goranka Jureško, Jutarnji list

14. srpnja 2008.
Gosti iz Srbije vraćaju se na Jadran
Hrvatska je turistima iz Srbije skuplja i nepovoljnija od, recimo, Crne Gore, gdje ne žele ići zbog ljutnje nakon razlaza dviju država, ali dolaze i zbog nostalgije za hrvatskim dijelom jadranske obale.
Peškiri, čaršavi, kašike, hleb... riječi su koje vjerojatno nikada neće završiti ni na jednom prospektu, meniju ili u ponudi nekog hotela na hrvatskoj obali kao što su se u njih prije nekoliko godina "ušuljali" prijevodi na češkom, mađarskom ili poljskom jeziku.
No, sudeći prema službenim statistikama i najavama iz Hrvatske turističke zajednice, ne bi bilo loše da ih se osoblje hotela, restorana i kafića na Jadranu koje ih je zaboravilo, ponovno prisjeti. Razlog za to, sviđalo se to nekome ili ne, činjenica je da u Hrvatskoj ljetuje sve više gostiju iz Srbije. Trinaest godina nakon završetka rata, naši istočni susjedi u broju većem nego ikada do sada sjetili su se kako je prije 1990. "Jadran lepo mirisao, a cvrčci zanosno pevali" pa su uobičajene destinacije - Grčku, Tursku i Bugarsku - odlučili zamijeniti Hrvatskom.
Prema podacima Ministarstva turizma, lani je na našoj obali ljetovalo 77.000 državljana Srbije, a ove godine taj bi se broj trebao približiti brojci od 90-ak tisuća. Prema riječima ministra turizma Damira Bajsa, već sljedeće ljeto mogao bi prijeći i granicu od sto tisuća.
Kako bismo ispitali što to Srbe motivira na dolazak u za njih prilično skupu i "osjetljivu" Hrvatsku te kako ih se ovdje dočekuje, razgovarali smo s nizom turističkih djelatnika s obje strane granice. Informacije o novim JAT-ovim letovima iz Beograda u Pulu koji su već rasprodani do kraja kolovoza, potražnji za autobusnom kartom više na relaciji Beograd - Pula ili za vlak iz Srbije do Splita i Rijeke podjednako su razveselile obje strane. Zbog zarade. Dakako.
Pa iako emocijama u poslu nema mjesta, svi oni složili su se da je upravo nostalgija koju Srbi osjećaju za morem koje su nekada smatrali svojim nešto presudno u njihovu odabiru ljetovališta u Hrvatskoj.
Radmilo Bumber, vlasnik srpske turističke agencije Pan Europa Adriatic, koja je otišla najdalje u promociji naše obale pa je ljetovanje na njoj svojim klijentima ponudila i na kredit s rokom otplate od 48 mjeseci (4 godine!?), objasnio je što to Srbe vuče u Hrvatsku.

- Kao prvo, riječ je o nekadašnjoj navici ljudi da ljetuju u Hrvatskoj. Kada su prije nekoliko godina ukinute vize, koje još uvijek imamo npr. za Grčku, ljudi su se okrenuli u vašem pravcu. Niz mojih starih klijenata, koji me znaju još dok sam radio za Lagunu iz Poreča, stalno me je pitalo kada će se moći kod vas. S ukidanjem viza, svi su oni krenuli na Jadran i zanimanje je drastično poraslo. Naravno, tu prednjači Istra jer se ljudi tamo osjećju najsigurnije, ali ima dosta zanimanja i za Hvar, Dubrovnik... Čini mi se da će jedino srednja Dalmacija malo pričekati, ali to je razumljivo jer su posljedice rata u njoj ipak najozbiljnije - kaže Bumber.
Prema njegovim riječima, iako su cijene u Hrvatskoj Srbima doista previsoke, oni znaju da je usluga i kvaliteta koju će kod nas dobiti vrijedna toga.
- Svojim klijentima obično kažem da ću im, ako budu nezadovoljni hranom u Istri vratiti sav novac koji su uplatili i još im dati tjedan dana besplatnog ljetovanja. Bugarska i Grčka, pa čak i Crna Gora s vama se ne mogu uspoređivati. Vrijedite svakog dinara koji se kod vas potroši - naglasio je vlasnik Pan Europa Adriatica te dodao da ove godine očekuje rast prodaje aranžmana za ljetovanje u Hrvatskoj od 30 posto.
Približno jednaka očekivanja izrekao je i direktor Turističke zajednice Istre Tomislav Popović. Lani je na tom poluotoku ljetovalo 13.000 državljana Srbije, a povećanje od 20 posto u prvih šest mjeseci 2008. u odnosu na isti period 2007. daje mu za pravo vjerovati kako će ove godine taj broj doći do 20 tisuća.

U ukupnoj brojci od 2,5 milijuna turista koji su lani posjetili Istru taj broj Srba nije impresivan jer oni predstavljaju samo nekih 0,5 posto svih gostiju. No mi u Istri upravo u toj činjenici vidimo dobru priliku budući da nema potentnijeg tržišta u Europi, tj. onog na kojem zamah može biti veći. Zbog toga smo ove godine na Međunarodnom turističkom sajmu u Beogradu trebali biti regija partner. Na žalost, sve je propalo zbog napada na hrvatsko veleposlanstvo nakon priznanja Kosova, ali ćemo sljedeće godine taj posao svakako odraditi - kaže Popović.
Iako tvrdi da je svjestan negativnih konotacija koje ti planovi mogu izazvati te određenih rezervi prema Srbima zbog događaja u bližoj prošlosti, direktor TZ Istre jednom zgodnom usporedbom pokušava smiriti strasti. - Kada mi to netko spomene, ja obično postavim pitanje što je bilo s Nijemcima nakon II. svjetskog rata. Nisu li upravo oni tada pokrenuli naš turizam i u najvećoj mjeri ga doveli na poziciju koju sada zauzima. Je li se tada itko pitao koliko je u redu ugostiti Nijemce? - kaže Popović.
Iako će se na ovakvu usporedbu mnogima "dići kosa na glavi" i pitanja koja će uslijediti svest će se na dubinu ratnih rana, ali i brojnost ovih dvaju nacija te njihovu kupovnu moć, upravo ovo zadnje hrvatskim turističkim djelatnicima daje za pravo kada računaju na Srbe.
Naime, bez obzira što je u toj zemlji prosječna plaća svega 250 eura, Srbi su u konačnici itekako Balkanci. A ti, što je uostalom i odlika prosječnog Hrvata, troše do iznemoglosti. Na kredit, dug ili poček, oni kada dođu na odmor ne štede novac i nikada se na svađaju zbog računa, kao primjerice Talijani. Zbog toga su hotelijeri s gostima iz Srbije i te kako zadovoljni. Oni u pravilu traže hotel sa 4 zvjezdice i najčešće razveseljavaju konobare ostavljajući im napojnice poput Rusa.

Na pitanje tko su zapravo Srbi koji dolaze u Hrvatsku, odnosno kakva je struktura gostiju iz te zemlje, pokušala je odgovoriti šefica Odjela suradnje s medijima tamošnje Turističke organizacije Ljiljana Čerović. Pritom je naglasila i da je sama nedavno bila u Istri, a najčešće odlazi u Podgoru, na Makarskoj rivijeri, koju smatra "božanstvenom".
- Većina turista iz Srbije koji se odlučuju na ljetovanje u Hrvatskoj srednje su i starije dobi. Dakle, riječ je o ljudima koji su na vašem dijelu Jadrana bili i prije, pa ih natrag vuče nostalgija. Osim toga, smatram da je njihov broj mnogo veći nego što govore službene statistike jer mnogi među njima posjećuju prijatelje i rodbinu pa se zbog neprijavljivanja u konačnici ne nađu u tim podacima Turističke zajednice - kaže Ljiljana Čerović.
Ona smatra da bi stoga stvarne brojke Srba koji ljetuju u Hrvatskoj trebalo iščitavati iz poteza prijevozničkih kompanija koje neprestano povećavaju ponudu mjesta za put na Jadran te brojnosti srpskih registracija u Hrvatskoj. Iako će se, vezano za to, u nizu tabloida s obje strane granice još nerijetko naći i plasirati priče o lažnim hrvatskim tablicama kojima Srbi kamufliraju prave u strahu od razbijanja svojih automobila, Hrvatska je za goste iz ove zemlje ipak prilično mirna oaza gdje incidenata nema.
A što se dogodilo s njihovom donedavnom oazom na Jadranu, Crnom Gorom? Nakon osamostaljenja ove države tisuće Beograđana s plaža Budve, Ulcinja i Boke kotorske doslovno su iščeznule. Priča kaže da su se naljutili jer su doslovno preko noći postali obični stranci koji se kao i svi ostali moraju pridržavati sve striktnijih pravila u toj zemlji. Ljiljana Čerović objasnila je što je posrijedi.
- Srpski turisti su vrlo loše reagirali na uvođenje ekološke takse u Crnoj Gori od 10 eura. Nije to pitanje novca nego je stvar principa i zato su ljuti jer misle da bi trebali biti izuzeti od ovog pravila. Nakon toga našim turistima je zabranjeno i unošenje hrane u tu zemlju, pa je uslijedila još jedna loša reakcija. Moguće je da je i zbog toga dio ovih turista radije izabrao Hrvatsku iako ona jest skuplja - tvrdi Čerović.
Kada se svim ovim razlozima pridoda i činjenica da je iz Beograda zbog hrvatskih autocesta moguće dva sata brže doći u Pulu nego u Budvu, sve je jasnije zašto su se Srbi ponovo "sjetili" Istre, ali i ostatka našeg dijela Jadrana.

A tko može biti zadovoljniji ovakvim razvojem događaja od turističkih agencija? Najveća od njih Adriatica.net, kao vlasnik vodeće srpske agencije Jolly Travel Beograd, sve spretnije koristi ove nove poslovne mogućnosti. Izvršni direktor za korporativne komunikacije Adriatice Kristijan Gržetić naveo je kako to izgleda u brojkama te pritom i naglasio kako je čarter JAT-a za Pulu organiziran upravo u njihovu aranžmanu.
- Broj putnika raste, no broj dolazaka još nije toliko velik da bismo mogli govoriti o izrazitoj ekspanziji. Zbog visokih cijena kod nas većina organiziranih putnika iz Srbije još se radije odlučuje za Grčku i Tursku. Iako je još rano za prognoze, mi očekujemo da ćemo do kraja godine imati 6000 putnika iz Srbije. Jolly Travel pak smatra da bi njihov broj u sljedećih pet godina trebao doći do 40.000 - naveo je Gržetić.
Sudeći prema ovim najavama, traženje onih peškira, čaršava, kašika i hleba možda zaista uskoro i postane uobičajena zvučna kulisa na potezu od Savudrije do Prevlake.
Kako bi takav potencijalni razvoj događaja lakše prihvatili svi oni osjetljivi na pitanje hrvatsko-srpskih odnosa, savjet turističkih djelatnika s kojima smo razgovarali - jednostavan je. Riječ je o zaradi i novac dobiven za uslugu koja se nudi nema boje. "Svejedno je tko ga daje dok god ga daje", složili su se. Korak dalje od ostalih ipak je otišao vlasnik beogradske agencije Pan Europa Adriatic Radmilo Bumber.
- Onom luđaku Slobi Miloševiću vi Hrvati bi nasred Ilice trebali podići spomenik jer je rasturajući Jugoslaviju od Hrvatske napravio najljepšu državu u Europi - objasnio je svoje razmišljanje zašto u našu zemlju uspijeva poslati sve više turista s istoka.

Ministru Bajsu Japanci bliži od Srba
Ministar turizma Damir Bajs složio se s tvrdnjama da je Hrvatska sve interesantnija gostima iz Srbije te razloge za to pronašao u navici nekadašnjih gostiju koja je došla do izražaja nakon ukidanja viza. No, prema njegovim riječima, hrvatski turistički napori ipak su okrenuti u jednom potpuno drugom pravcu.
Učinjen je golem posao u animaciji turista iz Japana i postignuti su odlični rezultati. Lani je Hrvatsku posjetilo 85.000 Japanaca, a samo u prvih šest mjeseci ove godine čak 65.000. Vjerujemo da bi taj broj na kraju mogao biti i 120.000. Riječ je o odličnim potrošačima koji odsjedaju u najboljim hotelima i zainteresirani su za dolaske tijekom cijele godine.
Hrvatska turistička zajednica u međuvremenu je otvorila ured u Japanu, uvedeni su čarter letovi i pozvali smo japanske agencije da otvore ured kod nas - naveo je ministar. Kada je riječ o planovima za budućnost, oni ponovo nisu značajnije vezani za Srbiju. Prateći svjetske trendove, ministar Bajs ozbiljnije se zainteresirao za Kinu i Indiju jer su prema nedavno objavljenim procjenama Svjetske turističke organizacije upravo ove dvije zemlje u idućih pet godina ocijenjene kao najinteresantnija tržišta na svijetu.

U Pakoštanima samo dva gosta
Znajući osjetljivost pitanja dolaska turista iz Srbije u neke krajeve uz obalu koji su bili teže pogođeni ratom, bilo je zanimljivo vidjeti što navode tamošnje statistike. Zanimljiv podatak tako je došao iz Turističke zajednice općine Pakoštane, koja se inače smatra mjestom najjače podrške generalu Anti Gotovini.

- Tijekom lipnja zbilježen je dolazak... dva gosta iz Srbije. Njihovih organiziranih dolazaka nema, kuće koje su imali prije rata su prodali, a dva odmarališta su zapuštena. Iako sigurno ima ljudi kojima ne bi bilo drago vidjeti turiste iz Srbije, uvjeravam vas da ima i mnogo onih koji bi se veselili njihovim eurima - kazao je jedan turistički djelatnik iz Pakoštana. Krešimir Raguž, Davor Maul, Jutarnji list

14. srpnja 2008.
Za Šipan svjetski arhitekt
Idila otoka ostaje netaknuta
DUBROVNIK - Na 15 hektara građevinske zone Čemprijesi na elafitskom otoku Šipanu zagrebačka tvrtka Jupiter Adria planira uskoro graditi apartmanske objekte za koje prostorni planovi dopuštaju maksimalni kapacitet 1500 kreveta.
Idejni se projekt još radi, a autor je britanski arhitekt Alirez Sagharchi, poznat po projektima očuvanja prirodne i kulturne baštine, ali i kao predavač na britanskom Prince of Wales Institutu za arhitekturu na Sveučilištu Greenwich. Sagharchi je za projekte nekoliko puta nagrađivan, a u izradi je projekta nazvanog Čepljesi voljan prihvatiti i sugestije hrvatskih stručnjaka.
- Iako projekt dopušta moguću gradnju velikih kapaciteta, ne želimo maksimalno iskoristiti sve mogućnosti dopuštene prostornim planovima. O konceptu je još rano govoriti, ali vođeni našom vizijom želimo očuvati izvorne ljepote Šipana i razviti ga kao jedno od najprestižnijih odredišta na Jadranu.
Čepljesi će postati luksuzno odredište, senzibilno integrirano u ljepote otoka i život njegovih stanovnika. Ideje razvoja tog naselja su izvorna otočna ljepota i opušteno ozračje - rekla je voditeljica Odjela za odnose s javnošću tvrtke Jupiter Adria Diana Franulić Šarić. Piše: Ahmet Kalajdžić/EPEHA,Foto: Andrić, Jutarnji list

10. srpnja 2008.
Bozanić: Odriču se Boga zbog globalnih trendova
BLATO - Povodom pete obljetnice proglašenja blaženom Marije Propetog Isusa Petković, kardinal Josip Bozanić predvodio je sinoć u Blatu na Korčuli procesiju s moćima blaženice i misu, s koje je rekao da Crkva neće utihnuti kad se radi protiv čovjeka i općeg dobra i u tom kontekstu poručio ženama da su one golema snaga hrvatskog društva.
Kardinal Bozanić istaknuo je kako današnjoj Crkvi "mnogi zamjeraju što se njezin glas u javnosti čuje". "Zato ovdje još jedanput svjedočim: glas ove Crkve i moj glas u njoj ni za kakvu cijenu neće utihnuti kad god se u ovom društvu, u ovoj našoj Hrvatskoj, radi protiv čovjeka, kad se ugrožava opće dobro, kad se ide protiv Boga", rekao je Bozanić.

Upitao je "što su i koliko danas dobili oni koji su zanijekali i koji niječu kršćanske vrednote".
"Što je toliko vrijedno, što ima tako neodoljiv sjaj da se pojedini lako deklariraju kršćanima, ali kada treba štititi kršćanske vrednote koje su univerzalne, kad treba djelovati iz pravednosti, solidarnosti i ljubavi prema bližnjem opravdavaju se globalnim trendovima 'kojima se moramo prilagođavati, a u kojima, eto, nažalost, ne prolaze kršćanske vrednote", pita se Bozanić.
Mariju Isusa Propetog Petković blaženom je prije pet godina proglasio Papa Ivan Pavao II. u Dubrovniku na svom trećem apostolskom pohodu Hrvatskoj.
'Suvremeno društvo promiče sliku žene koja negira Boga'
"Ne promiče li često suvremeno društvo u ideološkoj sprezi interesnih skupina i medija takvu sliku žene koja svojim životom i djelovanjem ruši trajne vrijednosti i negira Božju prisutnost?", zapitao je Bozanić. "Znam da vas, poštovane hrvatske žene, takvo postupanje vrijeđa kao Božju djecu. Iako vas ne promiču mediji, iako ste ignorirane, u vama dostojanstvene i ponosne hrvatske žene, Crkva vidi golemu snagu hrvatskog društva", poručio je Bozanić. Foto:Milivoj Keber/CROPIX ,Jutarnji list

10. srpnja 2008.
Loše vijesti za Hrvatsku
Iz Strasbourga stižu ne baš ohrabrujuće vijesti za Hrvatsku.
U svojem prvom obraćanju pred Europskim parlamentom otkad je početkom mjeseca Francuska preuzela predsjedanje Unijom, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy ponovio je kako proširenja Unije neće biti prije reforme europskih institucija.
Neće biti novih ugovora. Ili Lisabon ili Nica. Ako želimo proširenje, a ja to želim, prije novoga proširenja moramo imati nove institucije. Naši prijatelji na Balkanu, Hrvatska i Srbija, moraju se ohrabriti. Kada je riječ o Hrvatskoj, moramo nastaviti pregovore, no svatko treba pokazati odgovornost za svoj dio posla. Odgovornost Europe je stvoriti nove institucije, rekao je Sarkozy.
Francuski predsjednik rekao je kako će rješenje za Lisabonski ugovor predložiti u listopadu ili prosincu, nakon konzultacija s irskim čelnicima. HRT

10. srpnja 2008.
Zakon nije uspio. Još više mrtvih na cestama
ZAGREB - Gore nije moglo početi -19 osoba poginulo je u prvih sedam dana otkad je novi Zakon o sigurnosti prometa stupio na snagu, što je 89 posto više nego u kolovozu 2004., u prvom tjednu starog zakona.
Kako je jedan od glavnih razloga donošenja novog zakona bilo upravo smanjenje broja poginulih, prvi su rezultati poražavajući. Iako je tjedan dana premalo da bi se mogla dati objektivna ocjena, kritičari su se dignuli na noge i napali drakonske novčane kazne kojima je Vlada odlučila stati na kraj prebrzoj vožnji, pijanim vozačima i opasnim radnjama u prometu.
Stručnjaci su još prije donošenja zakona zamjerili to što se ponovno zanemaruju mladi vozači. Naime, prošlim je zakonom bilo propisano da novi vozači imaju obavezu polaganja škole sigurne vožnje, nakon čega su otvoreni i prvi poligoni, ali sada je ta obveza izostavljena. Ipak, svi pozdravljaju odluku da za vozače od 16 do 24 godine ne vrijedi odredba o 0,5 promila, nego nulta tolerancija za alkohol u krvi.
Crne brojke natjerale su tvorce zakona da vatrogasnim mjerama pokušaju promijeniti stanje na prometnicama. Uz kazne koje dosežu i tri prosječne plaće, za neke se prekršaje odsad kao alternativa predviđaju i zatvorske kazne. Riječ je o pet najtežih prekršaja: prekoračenju brzine za više od 50 kilometara na sat u naseljenim mjestima, odbijanju testiranja na alkohol, lijekove i droge, vožnji s više od 1,5 promila alkohola u krvi, vožnji bez vozačke dozvole te vožnji pod zabranom.

Zakonska je novost i mogućnost poništenja vozačke dozvole zbog prikupljenih negativnih bodova. Prvo se uvodi zabrana upravljanja vozilom na određeni rok, a ako vozač tijekom pet godina od isteka te mjere ponovno prikupi propisani broj bodova, poništit će mu se valjanost vozačke dozvole. Vozački ispit može ponovno polagati tek nakon dvije godine.
Budući da se većina zaostataka na prekršajnim sudovima odnosi upravo na prometne prekršaje, novim se zakonom želi pojednostaviti postupanje prometnih policajaca. Očekuje se veća učinkovitost u sankcioniranju prekršaja, osobito na­platom novčane kazne. Primjerice, naplatom kazne od 1.000 kuna na samome mjestu, prekršitelji ne bi bili evidentirani.
Na prijedlog pravobraniteljice za djecu u zakon je uvrštena i odredba prema kojoj će vozači bicikla mlađi od 18 godina dijete moći voziti u ugrađenom posebnom sjedalu na biciklu i sa zaštitnom kacigom.
Koplja su se lomila i oko dopuštenih promila za volanom. Predmet koalicijskog dogovora, prijetnji ustavnim tužbama od strane oporbe i oduševljenja ugostitelja i vinara - odredba o 0,5 promila - ustvari je tek uvjetna. Da, vozači će konačno imati pravo na svoju čašu vina ili piva, no počine li s manje od 0,5 promila alkohola u krvi bilo koji drugi prekršaj, platit će dodatnih 700 kuna za te promile.
Stručnjaci pozdravljaju visoke kazne za teške prekršaje, ali tvrde da je zakon neujednačen jer su i za sitne prekršaje kazne jako visoke. Kritiziraju i odredbu da policajac umjesto kazne od 1000 kuna može izdati samo opomenu, što je pripremljen teren za davanje i primanje mita.
Problema će biti i u naplati - naime zbog velikih iznosa kazni vozači bi se masovno mogli žaliti na prekršajne naloge što će dodatno optereti pravosuđe. Ipak, za prve rezultate, slažu se stručnjaci, treba pričekati od šest mjeseci do barem godinu dana.

Negativni bodovi za samo 29 prekršaja
U policiji tvrde da zakon nije isključivo represivan. To je potkrijepljeno činjenicom da su čak 83 kazne minimalne (300 kuna) i odnose se na manje prekršaje, poput neupaljenog žmigavca, vožnje unatrag bez upaljenih žmigavaca i nepotrebnog trubljenja.Povećano je 119 novčanih kazni, a uvedeno je 19 novih kazni. Čak 201 kazna iznosi do 2000 kuna, a od toga ih je 177 točno 1000 kuna.
Lani je u prometu poginulo 619 osoba, što je neznatno više nego 2006. kada je život na hrvatskim prometnicama izgubilo 614 osoba. Trend pogoršanja sigurnosti u cestovnom prometu je prisutan i u zemljama EU, a to se posebno odnosi na poginule u prometu. U?prvih pet mjeseci ove godine život je u prometu izgubilo 25 osoba, ali se bilježi pad broja ozlijeđenih. Negativni bodovi u novom se zakonu dodjeljuju za samo 29 prekršaja, a mladima je brisana zabrana upravljanja vozilom od 23 do 5 sati što je također novost. T. Novak, M. Batinica, foto: Pejić, Kovačev, Tabaković, Jutarnji list

10. srpnja 2008.
Umjesto srdela, u ribarnicama uskoro egzotične tropske ribe?
- Umjesto srdelica i drugih uobičajenih jadranskih riba, uskoro bismo u našim ribarnicama mogli kupovati tropske ribe i rakove - izjavio je dr. Jakov Dulčić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu nakon što se nedavno vratio s najnovijeg terenskog istraživanja hrvatskog podmorja.
Stručnjaci su prije nekoliko dana u mreži, koju su bacili nedaleko od Dubrovnika, ugledali potpuno novu vrstu raka za koju se pretpostavljalo da ne živi u Jadranu. Riječ je o vrsti sličnoj običnoj rakovici, latinskog naziva Paromola cuvieri, poznatijoj pod nazivom kuglasti rak. Istraživači su nakon ronjenja bili šokirani još jedom činjenicom: neke vrste tropskih riba koje su prije nekoliko godina zalutale u Jadran, zbog povećanja temperature mora razmnožile su se u vrlo velikom broju, što bi moglo izazvati izumiranje nekih domaćih riba mnogo brže nego što se mislilo.

- Napokon imamo i službenu potvrdu da ta vrsta raka živi u Jadranu. Oko 2000. godine talijanski su znanstvenici pisali o nalazima te vrste u dubokom južnom Jadranu, ali u tom znanstvenom radu nije izašla fotografija vrste. Ulovljen je na 380 metara dubine, a inače živi i na mnogo većim dubinama. Nije riječ o tropskoj vrsti, ali se donedavno smatralo da ga u Jadranu nema - rekao je dr. Dulčić.
Znanstvena potvrda došla je 1. srpnja ove godine kada su djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo, na čelu s prof. Igorom Isajlovićem, ulovili mužjaka dugog 12,7 centimetara oko 11 nautičkih milja od Dubrovnika. Ta vrsta raka živi na dubinama od deset pa do 1000 metara, i to pretežno na muljevitom dnu. Može narasti do 21,5 centimetara, a hrani se raspadajućim truplima riba i drugih morskih organizama. Nerijetko ga za hranu love neke vrste morskih pasa.
Istodobno s tom dobrom viješću znanstvenike je neugodno iznenadila činjenica da se vrlo rijetka riba strijelko (Pomatomus saltator) počela ubrzano razmnožavati. Sve toplije more paše i oštrozuboj ribi gušter, atlantskoj napuhači, kožastom kostorogu, točkastoj kirnji te još nekim tropskim vrstama kojih do prije nekoliko godina u Jadranu uopće nije bilo.

- U posljednjih 25 godina uočene su promjene u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu jadranske ihthiofaune. Ribe koje su dosad bile vrlo rijetke, zbog topline mora i promjena u hranidbenom lancu sve su brojnije. Prvenstveno je riječ o ribi strijelko, ali su se razbuktale i populacije mnogih tropskih vrsta kojima u Jadranu uopće nije mjesto. Strijelka ima najviše kod Neretvanskog kanala, a hrani se ciplima. Ribari naviknuti na tradicionalne vrste negoduju jer količina ulovljenih cipala u njihovim mrežama opada, a nisu dovoljno obaviješteni o tome da je ova riba vrlo ukusna i mogla bi postati gospodarski značajna - objašnjava dr. Dulčić.
Tropske vrste riba, rakova, puževa i biljaka najčešće dolaze iz Crvenog mora i Indopacifika, kroz Sueski kanal i preko istočnog Mediterana. Sergej Trajković, Jutarnji list

10. srpnja 2008.
Ljepota Mrežnice je vidljiva samo iz čamca
DUGA RESA - Da, osim odlaska na more, ima i drugih načina za dobro iskorišten godišnji odmor, osvjedočili smo se proteklog vikenda. Riječ je o raftingu ili, bolje rečeno, kanuingu u organizaciji putničke agencije Kanuking avanture iz Donjeg Zvečaja nedaleko od Duge Rese te avanturi dugoj 12 kilometara i tri sata veslanja na sedam slapova.
Odmah na startu u Generalskom Stolu pokazala se točnom prognoza da će začelje kolone čamaca čvrsto držati naš čamac, netko je razlog našao u tome što u posadi imamo predsjednika sindikata Dražena Zgrebeca i novinara autora ovih redaka, nenaviknutih na fizička naprezanja, što znači i dva veslača manje.
Probala je to svojom snagom kompenzirati Ida Kovačević, svjetska prvakinja u savate boksu, koja je veslala u središnjem dijelu čamca, no nije bilo vidljivog rezultata. Uostalom, sporijom vožnjom moglo se bolje uživati u toku i obalama Mrežnice, čija je ljepota u nekim dijelovima vidljiva samo iz rijeke. Na drugom slapu uslijedila je prva okrepa i prvo kupanje, a dvadesetak minuta kasnije već smo se približavali sljedećem.
Kod restorana Zeleni kut sljedeći odmor, a potom novi zaveslaji po, u ovom dijelu mirnijem, ali zbog otočića s kojih se granje nadvija nad rijeku i pravi tunele, atraktivnijem toku Mrežnice. Stižemo do pretposljednjeg, Kosova slapa, visokog oko dva metra i najatraktivnijeg na našoj ipak pitomoj dionici.
No, sasvim dovoljno za podizanje adrenalina prosječnim avanturistima. U Zvečaju smo morali proći jednu neprirodnu prepreku, pontonski most. Prijelaz posljednjeg slapa značio je i uplovljavanje u našu luku, turističko naselje Osor u Donjem Zvečaju. Text i foto Mario Pušić Jutarnji list

9. srpnja 2008.
Bruxelles: Potpisan Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u
BRUXELLES - Stalni predstavnici zemalja članica NATO-a potpisali su danas u Bruxellesu Protokol o pristupanje Savezu Hrvatske i Albanije, u nazočnosti ministara vanjskih poslova dviju zemalja.
Na svečanosti potpisivanja Protokola hrvatsko izaslanstvo predvodio je ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, koji je izrazio nadu da će se proces ratifikacije završiti na vrijeme kako bi Hrvatska mogla sudjelovati kao punopravna članica već na sljedećem summitu u proljeće 2009. godine u Strasbourgu i Kehlu. Nakon potpisivanja pristupnog Protokola do okončanja postupka ratifikacije dvije će zemlje moći sudjelovati u radu radu Sjevernoatlantskog vijeća i ostalih tijela NATO saveza, ali bez prava glasa.
Danas je veliki dan, ovo je povijesni događaj i zato moramo izraziti zahvalnost svima onima koji su nam omogućili da danas budemo ovdje, u prvom redu hrvatskim braniteljima koji su u ključnim trenucima osigurali slobodu Hrvatskoj

Ministar Gordan Jandroković
"Danas je veliki dan, ovo je povijesni događaj i zato moramo izraziti zahvalnost svima onima koji su nam omogućili da danas budemo ovdje, u prvom redu hrvatskim braniteljima koji su u ključnim trenucima osigurali slobodu Hrvatskoj. Od tada do danas prošlo je 17, 18 godina i Hrvatska se nalazi pred samim vratima ulaska u najsnažniju vojnu, sigurnosnu, ali i političku organizaciju NATO, a isto tako blizu smo i članstva u Europskoj Uniji", rekao je Jandroković.
"Od danas će Hrvatska i Albanija zauzeti mjesto za našim stolom", rekao je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća na kojem je potpisan Protokol o pristupanju.
"Ovo je povijesno postignuće ne samo za Hrvatsku i Albaniju, nego i za NATO", rekao je Scheffer, dodajući da Savez očekuje da dvije zemlje nastave s reformama dok traje proces ratifikacije Protokola. Dobrodošlicu u NATO Hrvatskoj i Albaniji poželio je i doajen u Sjevernoatlantskom vijeću, danski veleposlanik Per Poulsen-Hansen.
Potpisivanje Protokola uslijedilo je nakon što je Hrvatska na summitu NATO-a u Bukuruštu dobila poziv da se pridruži Savezu. Nakon toga održani su pristupni pregovori na dva sastanka na kojima je Hrvatska izrazila spremnost sudjelovati u sustavu zajedničke obrane te potvrdila aktivan doprinos miru i sigurnosti euroatlantskog područja.
Nakon potpisivanja Protokola o proširenju započinje ratifikacija u nacionalnim parlamentima zemalja članica. Kada se završi postupak ratifikacije, zemlje članice obavijeste o tome američki State Department, koji je depozitar Washingtonskog ugovora, a onda glavni tajnik NATO-a poziva zemlju da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru.
Na kraju pozvana zemlja, sukladno svojoj nacionalnoj proceduri, ratificira protokol, a čim se svi ratifikacijski instrumenti dostave State Departmentu, ona postaje punopravnom članicom NATO-a. Stupanje u članstvo formalno se obilježava svečanim podizanjem zastave nove članice ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu. Reuters,Jutarnji list

9. srpnja 2008.
Sabor donio Zakon protiv diskriminacije
Samo je Marijana Petir podigla ruku protiv zakona, na koji se proteklih tjedana iz crkvenih krugova podigla kuka i motika. HDZ je odustao od amandmana, rodni identitet ostao je u zakonu.
ZAGREB - S većinom od 117 zastupnika, i uz samo jedan glas protiv i jedan suzdržan, Sabor je usvojio Zakon o suzbijanju diskriminacije, protiv kojega se posljednjih tjedana na noge dignula Katolička crkva, ali i ostale vjerske zajednice te dio konzervativnih nevladinih udruga. Protiv zakona bila je HSS-ova zastupnica Marijana Petir, a suzdržan je bio hadezeovac Ivan Bagarić, zastupnik iz dijaspore.

Vladajući HDZ ipak nije popustio zahtjevima da se iz zakona izbace odredbe o ravnopravnosti po osnovi spola, seksualne orijentacije i rodnog identiteta, a pod pritiskom Vlade i HDZ-ov zastupnički klub povukao je takav amandman.
Samo dan prije donošenja zakona visoki predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj objavili su zajedničku izjavu, u kojoj pozivaju Vladu da otvori široku javnu raspravu o toj temi te da na transparentan način donosi zakone koji će "poštivati i štititi sustav vrijednosti na kojem je temeljeno hrvatsko društvo". Zajedničku izjavu potpisuju predstavnici Katoličke crkve, Srpske pravoslavne crkve, Islamske zajednice, Evangeličke crkve, Reformirane kršćanske kalvinske crkve i Saveza baptističkih crkava u Hrvatskoj.
Usvojeni su i Vladini amandmani koji jamče svakoj organizaciji, pa i Katoličkoj crkvi, slobodno zastupanje svoje doktrine, što bi značilo da Crkva ne može biti optužena za diskriminaciju zato što, primjerice, ističe da je brak zajednica muškarca i žene.

Petir: Nisam najkonzervativnija
Zastupnica HSS-a Marijana Petir, koja je jedina glasala protiv Zakona o suzbijanju diskriminacije, objasnila je da je to učinila jer je "zakon u suštini promašen, izlazi izvan okvira onoga što traži EU te je neprovediv".
- Smatram da ovim nisam pokazala da sam najkonzervativnija, nego da sam najdosljednija zastupnica. Podsjećam da sam i u mandatu Račanove Vlade jedina bila protiv sporazuma o NE Krško. Smatram da zastupnici imaju pravo postupati sukladno vlastitoj savjesti - rekla je Petir. Na pitanje je li ovime pokazala da joj je Crkva važnija od koalicije, Petir je odgovorila kako je pokazala da je "bitnija njezina savjest od onoga što pojedini političari govore". Nataša Božić, Goran Mehkek / Cropix, Jutarnji list

9. srpnja 2008.
Uhićen Čedomir Jović, osumnjičeni za ratni zločin
OSIJEK - Oficir JNA Čedomir Jović (45) iz Beograda priveden je u utorak u Istražni centar Županijskoga suda u Osijeku, zbog sumnje u ratni zločin protiv civila po zapovjednoj odgovornosti.
Jovića se sumnjiči da kao zapovjednik vojne policije tzv. Republike Srpske Krajine 1991. nije spriječio pripadnike svoje policije Novaka Simića (49), Miodraga Kikanovića (41) i Radovana Krstinića (57) iz Dalja da ubiju Antuna Kundića (45) iz Erduta.

Navedena trojica su, naime, palicama, rukama i nogama usmrtila nesretnog Kundića, kojega su prethodno okrutno zlostavljali. Simića, Kikanovića i Krstinića Županijski je sud u Osijeku lani nepravomoćno osudio za ratni zločin protiv civila u Dalju.
Simiću je suđeno u odsutnosti i izrečena mu je zatvorska kazna od devet godina, dok je Kikanović osuđen na pet i pol, a Krstinić na četiri godine zatvora. Simić je i dalje nedostupan hrvatskom pravosuđu. Privedeni Čedomir Jović uhićen je u ponedjeljak oko 8.30 sati, dok je na graničnom prijelazu Bajakovo ulazio u Hrvatsku. Suzana Lepan/EPEHA, Jutarnji list

9. srpnja 2008.
Umrla Kata Šoljić, majka četvorice poginulih branitelja
ZAGREB - Kata Šoljić, majka četvorice poginulih branitelja i junakinja Domovinskog rata, umrla je jučer u 86. godini, u Zagrebu u bolnici sv. Duh, potvrđeno je iz Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju "Ćorluka" u Zagrebu, gdje je u posljednje vrijeme bila smještena.
Kata Šoljić rođena je u Donjem Vukšiću kod Brčkog, 1922. godine, u siromašnoj obitelji. Rodila je šestero djece: Niku, Ivu, Miju i Matu, koji su poginuli u Domovinskom ratu, te kćeri Maru i Anu. Ona simbolizira sve koji su u Domovinskom ratu izgubili nekog voljenog i njezina bol je stalni podsjetnik za čuvanje sjećanja i digniteta Domovinskog rata.
Najstariji sin Niko ubijen je u Sremskoj Mitrovici, Mijo je ubijen u kukuruzištu, u Sremskim Čakovcima, Ivo, zapovjednik Mitnice, nestao je u proboju u Dunavu, a Mato je ubijen u napadu na vojarnu. U ratu su bile i kći Marija i Ana, no one su preživjele. Njena kalvarija počinje još u Drugom svjetskom ratu kada su joj strijeljani brat i tri polubrata. Oca je izgubila kad je imala 13 godina, a majku malo kasnije.
Katu Šoljić je 1995. u prigodi Dana državnosti i pete obljetnice samostalnosti države Hrvatske, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovao redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske za osobite zasluge u promicanju moralnih društvenih vrednota.
Za izniman doprinos u stvaranju slobodne i neovisne Hrvatske 2004. primila je nagradu "Junakinja hrvatskog Domovinskog rata", koju je utemeljila Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata - djelatnika Podravke (UBIUDR).

Potpredsjednica Kosor uputila sućut obitelji Šoljić
Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor uputila je danas brzojav sućuti obitelji Šoljić u povodu smrti Kate Šoljić, majke četvorice poginulih branitelja i junakinje Domovinskog rata.
"S velikim žaljenjem primila sam vijest o smrti gospođe Kate Šoljić. Trajno će nam nedostajati njezina hrabrost, požrtvovnost i upornost kojom je živjela do posljednjeg trenutka. Posebna zahvala ostat će za njezinu nesebičnu ljubav prema Domovini i najveću žrtvu koju majka može dati, živote četiri sina za slobodnu i samostalnu Hrvatsku.
Uvijek će ostati simbol patnje i hrabrosti, svega ponosnog u Domovinskom ratu", stoji u brzojavu sućuti potpredsjednice Kosor obitelji Šoljić. Jutarnji list

9. srpnja 2008.
Za sedam dana mora od 5000 do 9000 kuna
Troškovi ljetovanja četveročlane obitelji. Najjeftinije je ljetovanje u kampu (5014 kuna), u apartmanu se troškovi penju na 6734 kune, a hotel četveročlanu obitelj stoji 8394 kune
ZAGREB - Troškovi ljetovanja ove će godine četveročlanu obitelj za tjedan dana stajati između 5000 i 9000 kuna, procjenjuju Nezavisni hrvatski sindikati. Najjeftinije je ljetovanje u kampu, gdje će za sedmodnevne troškove smještaja, hrane, prijevoza i izvanpansionsku potrošnju trebati 5014 kuna.
Odluče li se za smještaj u apartmanu, troškovi se penju na 6734 kune, dok će polupansion u hotelu morati platiti 8394 kune. Odmor na otocima stajat će ih još skuplje zbog prijevoza trajektom. Sve više Hrvata ljetuje i u inozemstvu, gdje se može proći i jeftinije, a trenutačno je najjeftiniji Tunis, gdje sedmodnevni polupansion stoji 1550 kuna po osobi. Zbog stalnog poskupljenja goriva, troškovi prijevoza do ljetnih odredišta ove su godine između 9,6 i 12,1 posto skuplji nego lani. Samo za troškove prijevoza obitelj mora odvojiti od 1000 do 2800 kuna, računajući lokalni prijevoz i trajekte. Usporedivši troškove, NHS procjenjuje da je za četveročlanu obitelj najpovoljnije putovanje automobilom ili auto-vlakom. Ljetovanje će, kao i svake godine, brojnim obiteljima donijeti ljetne glavobolje, jer treba izmisliti još jednu barem prosječnu plaću za iole pristojan aranžman, a osim osnovnih troškova, i dodatne za kupnju krema za sunčanje ili kupaćih kostima.
Dio zaposlenih troškove za ljetovanje pokrit će regresom, koji u tvrtkama prosječno iznosi 1600 kuna. Mnoge će obitelji po običaju rastegnuti plaćanje ljetovanja na rate, dodatno se zaduživši da bi smanjili ljetni udar na obiteljski proračun, a djeca ipak okusila more. Svaka obitelj već u prosjeku duguje 93.453 kune, a kada otplate ljetovanje, stižu krediti za školske knjige i viši računi režija. [Ljubinka Marković], Vjesnik

9. srpnja 2008.
Porast kategoriziranih hotela i marina
U usporedbi sa zadnjim sličnim popisom od 22. travnja ove godine kategoriziranih je hotelskih objekata početkom ovog srpnja ukupno bilo 15 više, smještajnih jedinica 735 više, a stalnih kreveta 1.630 više
ZAGREB - U Hrvatskoj je početkom ovog mjeseca bilo ukupno 671 kategoriziran hotelsko-turistički objekt za smještaj turista s ukupno 67.596 smještajnih jedinica (soba) i 136.724 stalnih kreveta, dok je kategoriziranih marina bilo ukupno 50 s 4.320 suhih i 13.917 vezova u moru, podaci su Ministarstva turizma.
Riječ je o popisima kategoriziranih objekata iz skupine hoteli te kategoriziranih marina od 2. srpnja ove godine objavljenih na web stranicama Ministarstva.
U usporedbi sa takvim zadnjim sličnim popisom od 22. travnja ove godine kategoriziranih je hotelskih objekata početkom ovog srpnja ukupno bilo 15 više, smještajnih jedinica 735 više, a stalnih kreveta 1.630 više.
Broj kategoriziranih marina porastao je pak sa ukupno 47 na 50, dok je "suhih" vezova početkom srpnja bilo 30 više, a u moru 549 više.
Od ukupnih hotelskih objekata od kraja travnja do početka srpnja ove godine povećao se jedino broj kategoriziranih hotela, za 15 novih, na sadašnjih ukupno 558, dok se broj kategoriziranih turističkih naselja, aparthotela i turističkih apartmana u sklopu hotelskih objekata nije mijenjao.
Od novih 15 kategoriziranih hotela najviše je, za 8 objekata, od travnja do srpnja povećan broj hotela koji nose 3 zvjezdice ili s ukupno 309 na 317. U tim je hotelima ukupno 27.329 soba s 53.049 stalna kreveta.
Hotela s kategorijom četiri zvjezdice sada je 5 više ili ukupno 113, a u njima je ukupno 11.755 soba i 21.867 stalnih kreveta.
Kategoriziranih hotela s pet zvjezdica po novom je popisu Ministarstva 2 više ili ukupno njih 16, s smještajnim kapacitetom od 2.912 soba i 5.508 kreveta.
Broj hotela kategoriziran s dvije zvjezdice ostao je isti kao i krajem ovogodišnjeg travnja - 112.
Od ukupnog broja smještajnih jedinica u svim kategoriziranim hotelskim objektima 75,3 posto ili 50.336 nalazi se u hotelima, gdje je i najveći broj stalnih kreveta, gotovo 72 posto ili 96.908.
U 49 kategoriziranih turističkih naselja nalazi se 19 posto ili 12.713 ukupnih smještajnih jedinica te 21 posto stalnih kreveta ili 28.105. U 12 aparhotela je 385 soba s 858 stalnih kreveta, dok je u 52 turistička apartmana 3.427 soba s 9.223 stalna kreveta. Vjesnik

8. srpnja 2008.
Nakon 32 godine zatvora u Americi pomilovanje za  Zvonka Bušića
Thomas Hutchinson, glasnogovornik Americke savezne Komisije za pomilovanja, , izjavio je u ponedjeljak da Komisija je donijela odluku da pomiluje hrvatskoga emigranta Zvonka Busica, koji je 1977. u SAD osudjen na dozivotni zatvor zbog otmice zrakoplova. "U svojoj posljednjoj odluci Komisija za pomilovanje SAD je naredila pomilovanje Zvonka Busica s 20. srpnja", izjavio je, napomenuvsi da je odluka donesena jos u svibnju.
Zvonko Busic (62) tad ce iz zatvora Terre Haute u Indiani biti "prebacen pod nadleznost i u pritvor Imigracijske sluzbe (INS) koja ima ovlast da donese odluku o deportaciji. Ako se nalog o deportaciji izvrsi, uvjet je da se vise nema pravo vratiti u SAD", rekao je Hutchinson. Skupina hrvatskih politickih aktivista, predvodjenih Zvonkom Busicem, 10. rujna 1976. otela je putnicki zrakoplov Boeing 727 TWA 355 na letu od New Yorka do Chicaga, sa 76 putnika, s namjerom da iz njega izbace letke nad Londonom i Parizom, u kojima se objasnjava hrvatski slucaj u tadasnjoj Jugoslaviji i poziva na njezinu neovisnost.
Zrakoplov je sletio u Pariz gdje su se otmicari predali nakon sto su na njihov zahtjev ti proglasi objavljeni u americkom tisku. Otmicari su prije otmice u jednom pretincu njujorske podzemne zeljeznice ostavili bombu, a preko pilota su proslijedili informacije o njoj. Ipak, prilikom deaktiviranja te bombe poginuo je americki policajac Brian Murray, a trojica su bila ranjena.
Zvonko Busic, temeljem americkog Zakona o borbi protiv otmica, osudjen je zbog otmice i djela koje je dovelo do smrti druge osobe, na kaznu dozivotnog zatvora s mogucnoscu pomilovanja nakon 10 godina. Takva kazna predvidjala je pustanje na slobodu nakon 30 godina izdrzanog zatvora, odnosno 11. rujna 2006 godine. Komisija za pomilovanja 2006. odbila je Busicev zahjev za pomilovanje. Za otmicu zrakoplova s njim su osudjeni i njegova supruga Julienne Eden Busic te jos trojica Hrvata - Petar Matanic, Slobodan Vlasic i Frane Pesut - koji su svi odsluzili svoje zatvorske kazne. 

8. srpnja 2008.
HEP obnavlja svoja odmarališta na Jadranu i okreće se turizmu
HEP namjerava u tri godine investirati 30 mil. kuna u uređenje svih objekata do kategorije od tri zvjezdice
Hrvatska elektroprivreda osnovala je u svibnju tvrtku kćer Odmor i rekreacija radi uređenja i adaptacije tridesetak HEP-ovih odmarališta uglavnom na Jadranu, te nekoliko u susjednoj BiH i Crnoj Gori. Prema neslužbenim informacijama, HEP namjerava u iduće tri godine investirati oko 30 milijuna kuna u uređenje svih tridesetak objekata do kategorije od tri zvjezdice. Dogovoreno je kako se nijedno od tridesetak odmarališta neće prodavati. "HEP ima nekoliko objekata koji su namijenjeni odmoru njegovih djelatnika. Ovi bi turistički objekti od kojih su dvadeset i dva u funkciji i dalje trebali služiti prvenstveno za odmor naših djelatnika, ali i za odmor djelatnika naših poslovnih partnera, čime bi se oni ipak djelomično i komercijalno koristili", pojasnio je glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić. Prvo je na redu odmaralište u Preku na otoku Ugljanu, koje je odabrano zbog blizine Zagreba. Preko je, naime, udaljeno tek dva i pol sata vožnje od glavnoga grada, a od Zadra tek dvije i pol nautičke milje, odnosno dvadesetak minuta vožnje. Prema projektu, odmaralište/hotel s tri zvjezdice imat će jedanaest apartmana. U hotelu će se izgraditi rekreativni wellness i prateći ugostiteljski sadržaj. Druga zgrada bivšeg odmarališta, također u Preku na predjelu Zmorac, u vlasništvu je HEP-a d.d. Zagreb, a Elektra Čakovec preuredit će ju u turističke depadanse. Neslužbeno, u preuređenje odmarališta u Preku HEP će uložiti šest milijuna kuna. U ovoj godini planirano je rušenje odmarališta i priprema za gradnju za što je osigurano tri milijuna kuna, a u idućoj godini izgradnja hotela za što je predviđeno još tri milijuna kuna. Dovršetak je planiran za lipanj iduće godine. Preko će od iduće godine imati dva nova hotela jer uz HEP-ovo odmaralište otvara se i hotel Preko u vlasništvu tvrtke Nauta Lamjana iz grupe Jupiter Adria. Prema najavama, nakon ovoljetne sezone kreće se u obnovu hotela Preko.

U 2006. prihod od 10,25 milijardi kuna
Grupa HEP je prema ukupnom prošlogodišnjem prihodu druga tvrtka u Hrvatskoj. U 2006. godini grupa je ostvarila dosad najveće poslovne prihode od čak 10,25 milijardi kuna, uz porast od 594 milijuna kuna, odnosno 6,2 posto u odnosu na 2005. godinu. Dobit iz poslovanja grupe HEP u prošloj godini iznosila 400,65 milijuna kuna, što je oko 144 milijuna kuna ili 26,4 posto manje nego 2005. godine. Prvog svibnja 2007. godine registrirano je društvo HEP - Odmor i rekreacija d.o.o. za pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga te organiziranje športske rekreacije. (Poslovni dnevnik, S. Livajić)

8. srpnja 2008.
Tržište radne snage u Hrvatskoj potpuno je mrtvo
Na burzi je puno samo formalno nezaposlenih, mnogo ljudi radi na crno, a mnogo ih je potpuno nesposobnih ili neupotrebljivih za današnje potrebe, kazao je direktor Sektora privremenog zapošljavanja agencije Dekra Dario Pajtak
Na hrvatskom tržištu rada trenutačno uopće nema potrebne radne snage. U sezoni je i inače teško pronaći radnike, no ovo je prva godina da je tržište radne snage potpuno mrtvo. Da nam se u ovom trenutku javi 300 ljudi, odmah bismo ih zaposlili<, rekao je Vjesniku Dario Pajtak, direktor Sektora privremenog zapošljavanja Agencije za privremeno zapošljavanje Dekra.
Opisujući trenutačni nedostatak radnika na hrvatskom tržištu rada, Pajtak je time samo potvrdio ozbiljnost upozorenja koja dolaze iz redova poslodavaca da ne mogu pronaći odgovarajuće zaposlenike, pogotovo u vrijeme turističke sezone. >Zašto se to događa u zemlji koja ima oko 230.000 nezaposlenih, nije lako objasniti<, kaže Pajtak, no generalno smatra kako na našem tržištu rada vlada veliki nered. Mnogo je, ističe, samo formalno nezaposlenih, puno ljudi radi na crno, mnogo je i onih koji se na Zavodu za zapošljavanje (HZZ) vode kao nazaposleni, a zapravo su za rad ili potpuno nesposobni ili neupotrebljivi za današnje potrebe.
>Najbolje se to vidi u situaciji kad trebamo veći broj radnika, pa od HZZ-a zatražimo da nam pošalju, primjerice, 50 ljudi. Oni ih i pošalju, a nama se jave jedan ili dva čovjeka<, navodi Pajtak. Prisjetio se situacije kad su za jednu veliku kompaniju u Zagrebu tražili radnika koji bi za 4000 kuna mjesečno u pogonu nadgledao pakiranje smrznute hrane i nisu ga mogli naći.
Inače, preko Dekre je trenutačno u čitavoj Hrvatskoj angažirano više od 1000 ljudi, najniža plaća koju dobivaju je 3500 kuna, a najveće potrebe su, naravno, na moru. Pajtak ističe da su sve potrebe za zaposlenicima na moru uspjeli "pokriti" radnicima s kontinenta, iako i tu ima dosta problema. >Imali smo primjer Koprivnice iz koje nitko nije htio ići raditi na Jadran, uz plaćeni prijevoz i smještaj te plaću od 4000 kuna, a riječ je bila o vrlo jednostavnom zanimanju<, navodi on. Napominje kako svi radije ostaju kod kuće za puno manju plaću ili naknadu za nezaposlene i to je jedan od velikih problema hrvatskih radnika.
>Uz to što je ponuda radne snage nikakva, naše radnike muči i nemobilnost, o čemu najbolje govori podatak da je godišnja mobilnost u Hrvatskoj 0,75 posto<, kaže Pajtak. Slaže se ujedno s onima koji se zalažu za takozvani uvoz radne snage, jer misli kako velik dio nezaposlenih hrvatskih radnika ne može konkurirati na današnjem tržištu rada.
Inače, prosječno trajanje ugovora za privremeni posao preko Agencija za privremeno zapošljavanje je tri mjeseca, a tako zaposleni radnici trebali bi imati ista prava kao i ostali radnici u određenoj tvrtki. U agencijama navode kako velik dio privremeno zaposlenih radnika dobije naposljetku stalan posao. Zanimljivo je da se takav način zapošljavanja ne koristi samo za radnike niže spreme, nego ga često koriste velike kompanije koje traže radnike visoke

U Hrvatskoj 20 agencija, u Njemačkoj 8000
U Hrvatskoj, uz Hrvatski zavod za zapošljavanje, od 2003. godine, prema Zakonu o radu, djeluju i privatne agencije za zapošljavanje i privremeno zapošljavanje. Trenutačno formalno radi dvadesetak agencija za privremeno zapošljavanje, ali se procjenjuje da ih u stvarnosti posluje manje te da je putem njih zaposleno oko 4000 radnika. Koliko je to malo, najbolje govori podatak da Nizozemska, primjerice, ima čak 300 takvih agencija, a Njemačka 8000. Poslodavci često angažiraju radnike putem agencije kada otvaraju nove proizvodne pogone, poslovnice ili trgovačke centre, a nakon nekoliko mjeseci do godinu dana, kada se shvate stvarne potrebe, dio radnika zaposle za stalno.
Poslodavci smatraju da je to dobro rješenje, jer ako radnikom nisu zadovoljni, agencija im pošalje drugoga te tako mogu izbjeći proceduru otpuštanja.
stručne spreme. Tako, primjerice, mladi koji tek ulaze u svijet rada prvu godinu odrade na leasing.

Posao preko veze dobije 15 posto zaposlenih
U Hrvatskoj je za pronalazak posla i dalje jako važno imati dobra poznanstva i čvrste rodbinske veze. Čak 15 posto zaposlenih posao pronalazi upravo putem poznanstava i rodbinskih veza. Putem objavljenih oglasa u velikim se tvrtkama zapošljava 65,5 posto, a u malima 25,3 posto zaposlenih.
Ivana Knežević, Vjesnik

8. srpnja 2008.
I manji hrvatski otoci u turističkoj top-ponudi
Na otočićima je sve više iznajmljivača soba i apartmana, pa se broj noćenja na nekima već udvostručio. Engleski >Times< uvrstio Prvić na listu 10 najatraktivnijih destinacija. Svakog tjedna na Prvić dolazi skupina Britanaca, mahom mladih ljudi željnih adrenalina
ŠIBENIK/ ZADAR/ RIJEKA - Ako je suditi prema najnovijim podacima, Hrvatska je ove godine gostima otkrila još jedan jaki turistički adut - manje jadranske otoke, otočiće na kojima nema ekskluzivnoga hotelskog smještaja, ali ima sve sadržaje za goste željne aktivnog odmora.
Najbolji dokaz za to je vijest da je engleski Times otok Prvić svrstao među 10 top europskih destinacija i to na visoko drugo mjesto, odmah iza vulkana Elbrus u Rusiji. Plivanje od otoka do otoka u bistrome moru i sudjelovanje u maratonskom plivanju aktivnost je kojoj Britanci ne mogu odoljeti. Svakog tjedna putem agencije Swimtrok na Prvić dolazi dvadesetak Britanaca, mahom mladih željnih adrenalina, koje se na ovaj izlet privlači motom >Trajekti su za mekušce<.
Iako je na šibenskim otocima turizam još u povojima, prvi veliki iskorak očekuje se na otoku Obonjanu na kojem će koncesionar Orco grupa graditi veliko ekskluzivno turističko naselje i marinu. Početak gradnje očekuje se za dvije godine, a koncesija je dana na 50 godina.
Na najmanjem, najnižem i najgušće naseljenom otočiću na Jadranskoj obali - Krapnju turizam je živnuo izgradnjom privatnoga hotela >Spongiola< koji se pokazao kao veliki gospodarski zamašnjak. Ono što je >Spongiola< za Krapanj, to je za otok Prvić privatni hotel >Maestral<, koji je od prije godinu dana prepoznat po nesvakidašnjoj ponudi - plivanju od >otoka do otoka<.
Otok Kaprije turistima nudi samo smještaj u kućama i vikendicama, a isto je i na najudaljenijem pučinskom otoku šibenskog arhipelaga Žirju. Na zelenom otoku Zlarinu smještaj se, osim u kućnoj radinosti i autokampovima, može pronaći i u manjem privatnom hotelu >4 lions<.
Nijedan od šibenskih otoka nema pravu marinu, nego samo manja privezišta za plovila, što je nedovoljno za snažniji nautički iskorak, ali i prednost za one koji biraju mirnije lokacije.
Iako su gospodarski subjekti na šibenskim otocima prava rijetkost, iznajmljivača soba i apartmana je sve više. Na Kapriju je lani evidentirano 5413 noćenja, gotovo dvostruko više nego godinu ranije, a povećanje je zabilježeno i na Žirju koje je ostvarilo 2087 noćenja, dok ih je na Zlarinu bilo 4157.
Otoci zadarskog arhipelaga mogu se podičiti visokorazvijenim turizmom, pogotovo Ugljan, Dugi otok, Pašman i Pag. Hoteli na tim otocima, pogotovo u Božavi na Dugom otoku i u Pagu, bilježe dobru popunjenost i izvan ljetne sezone.
Na ostalim otocima poput Silbe, Ista, Iža i Oliba nema hotelskog smještaja, ali je zato ponuda privatnoga vrlo dobra. Cijene se kreću od 200 kuna za sobe s uporabom kupaonice do 150 eura na dan u apartmanima, što ovisi o kategoriji i poziciji. Ostale cijene znatno su više nego na kopnu, osim jedne iznimke: kuglica sladoleda na Istu stoji pet kuna, dok je u Zadru povišena na šest. Sokovi, kava i drugi napici u otočnim su kafićima i restoranima skuplji najmanje za kunu, dvije, kao i hrana. Najskuplji su prehrambeni artikli u prodavaonicama, a razlika je po nekoliko kuna po artiklu. Stoga se mnogi turisti prije odlaska na otok opskrbe na tržnici na kopnu.
Zdravstvena zaštita, bez obzira na ponegdje gotovo upeterostručen broj stanovnika, funkcionira dobro. Dodatni ljetni timovi hitne pomoći rade neprestano, a u slučaju potrebe brzi policijski brod prevozi pacijente u zadarsku bolnicu.
Domaćini su se pobrinuli i za dobru kulturno-zabavnu ponudu pa turisti ne moraju dolaziti u Zadar. Već je počelo Paško kulturno ljeto, u svim mjestima na Ugljanu počinje ovih dana, kao i na Dugom otoku u Salima. Dakako, uz pučke fešte barem jedanput na tjedan i brojne nastupe pjevača.
Na području Turističke zajednice grada Malog Lošinja, koja obuhvaća Veli Lošinj, otoke Susak, Ilovik, Unije te Male i Vele Srakane, godišnje organiziraju 250 raznih turistima zanimljivih manifestacija. Kako nam je rekla direktorica Turističkog ureda Malog Lošinja Đurđica Šimičić, uz glavnu sezonu, vrlo im je važna turistička predsezona te posezona, a goste se više ne može privlačiti samo blagom klimom, aerosolom i lijepom prirodom. Prošle godine na Lošinju su pokrenuli projekt >Miomirisi Lošinja<, kojim su turisti oduševljeni, a na otoku sada imaju i određeni broj miomirisnih hotela, kampova i restorana, u kojima je sve u znaku mirisa ružmarina i lavande. Buketići tog mirisnog bilja postavljeni su na stolovima u restoranima, u sobama hotela, zapravo posvuda gdje borave turisti, a u kampovima su uređeni i mali mirisni vrtovi.
Od 110 ugostiteljskih objekata na lošinjskom području, četrdesetak njih naglašava u ponudi svoja dva lokalna specijaliteta, što su turisti dobro prihvatili, posebice zato što se ta jela nude po razumnim cijenama. U središtu Malog Lošinja kavu možete popiti za sedam do osam kuna, a Šimičić napominje kako na tom području gotovo da nema povećanja cijena u ugostiteljskoj ponudi tijekom ljeta.
Baška na Krku poznata je po svojoj plaži, jednoj od najljepših na Jadranu, na kojoj na dan boravi i 10.000 kupača. Prema riječima direktorice TZ Baške Majde Šale, trenutačno je glavna atrakcija Baške novi privatni akvarij na površini od 200 četvornih metara, gdje se mogu vidjeti svi stanovnici našeg podmorja. Za gradnju akvarija potrošeno je 800.000 eura.
Budući da je Krk povezan s kopnom, što smanjuje troškove prijevoza robe i namirnica na otok, u većini tamošnjih ugostiteljskih objekata može se jesti i piti po pristupačnim cijenama, pa čak i ljeti.

Na Krku biciklima po vinskim cestama
Na Krku sve zanimljivije postaju vinske ceste oko Vrbnika, a špilja Biserujka na dobrinskom području sve je posjećenija. Zamjetno raste i broj turista koji krstare biciklističkim stazama na otoku. Posebna atrakcija je posjet samostanu na otoku Košljunu, nasuprot Punta.

Trajekti voze neprestano
Tijekom cijele godine, a pogotovo u špici sezone, najbolje funkcioniraju brodske veze iz Zadra i Biograda s otocima. Na najfrekventnijoj trajektnoj liniji na Jadranu Zadar-Preko nikad nema zastoja ni dugog čekanja. Trajekti voze neprestano, a u slučaju velikog dolaska turista u smjenama za vikend, neprestano plove i prema Dugom otoku i ostalim otocima.

Na Kornatima cvjeta nautički turizam
Kornati su turistička priča za sebe. Nautički turizam ovdje cvjeta već desetljećima. Prošle je godine Uprava NP-a >Kornati< prodala 10.621 individualnih ulaznica i 10.621 ulaznica za plovila, što je u rangu ostvarenja iz nekoliko ranijih godina.
Ljubica Ivićev Balen, Jadranka Klisović, Damir Herceg, Vjesnik

7. srpnja 2008.
Hrvatima za dobar život najvažnije zdravlje i financijska sigurnost
Osnovne pretpostavke za dobar život su dobro zdravlje i financijska sigurnost, pokazuje nedavno istraživanje agencije za istraživanje tržišta GfK provedeno u Hrvatskoj i još 25 zemalja svijeta.
Dobar život prvenstveno znači imati dobro zdravlje, smatra čak 94 posto hrvatskih ispitanika iz ankete provedene u lipnju na reprezentativnom uzorku, a s time se slaže prosječno 84 posto ispitanih u ostalim zemljama. Zdravlje u Hrvatskoj najviše potenciraju gotovo svi iznad 65 godina života i stanovnici Like/Korduna/Banovine (po 99 posto), pa žene (97 posto), a nešto manje je to bitno muškarcima (91 posto), stanovnicima Istre/Primorja/Gorskog Kotara (86 posto) te mladima između 15 i 17 godina (81 posto).
Iza zdravlja slijede financijska sigurnost i siguran posao koje ističe 74 posto Hrvata, ponajviše stanovnici Sjeverne Hrvatske (84 posto) i osobe između 45 i 54 godina starosti (80 posto), a najmanje u Dalmaciji te Lici/Kordunu/Banovini (67 posto).Rastom stupnja obrazovanja povećava se i potreba veće financijske sigurnosti (od 60 posto kod osoba s niskim obrazovanjem do 78 posto kod visoko obrazovanih).
Približno četvrtina naših građana smatra da je novac najbolja mjera uspjeha a još oko 30 posto smatra da je to tek djelomično točno. Oko 30 posto ispitanih kaže da radi svoj posao samo radi novca.Treća bitna karakteristika za dobar život je posjedovanje vlastitog doma (stana/kuće), za što se izjasnilo 70 posto hrvatskih građana, dok je u svijetu taj element još više istaknut i sa 69 posto glasova ispitanika nalazi se na drugoj poziciji.
Važnost sretnog braka sa 64 posto je podjednako pozicionirana u Hrvatskoj kao i u drugim zemljama gdje prosjek iznosi 61 posto. Brak se najviše ističe kod građana Sjeverne Hrvatske, Dalmacije i dobne skupine od 25 do 34 godine (oko 73 posto), a najmanje kod građana Zagreba s okolicom (60 posto) i među najmlađima (39 posto). Ženama je sretan brak nešto važniji nego muškarcima (66 posto prema 62 posto).
Važnost djece za dobar život se kod nas (63 posto) iskazuje čak nešto više nego što je prosjek u drugim zemljama (53 posto), i to najviše u Sjevernoj Hrvatskoj (73 posto), odnosno kod dobne skupine između 35 i 44 godine starosti (71 posto). Ženama su djeca bitnija nego muškarcima (67 posto prema 59 posto).
Nadzor nad vlastitim životom u Hrvatskoj (39 posto) je manje važan nego u drugim zemljama (48 posto), kao i zanimljiv posao, koji se u Hrvatskoj (33 posto) daleko manje cijeni nego drugdje (52 posto).Istodobno hrvatski građani smatraju da nemaju dovoljno slobodnog vremena, a najviše ga žele imati mladi (48 posto), osobe s visokim obrazovanjem (43 posto), građani Zagreba (40 posto) i Dalmacije (38 posto).Liderpress


7. srpnja 2008.
Superbrands Croatia 2006/07
Unilever ima najviše uspješnih brandova
Priznanja Superbrands Croatia 2006/07 dodjeljena su najboljim domaćim i stranim brendovima s hrvatskog tržišta. Najviše uspješnih brandova u Hrvatskoj drži Unilever, slijedi ga Dukat , Atlantic grupa i Podravka
Proces odabira Superbrandova završava kad neovisno i dobrovoljno vijeće koje se sastoji od poslovnih i marketinških stručnjaka odabere najbolje iz baze robnih marki koju na temelju istraživanja tržišta sastavljaju agencije za istraživanje. U bazi iz koje su izabrani hrvatski Superbrandovi bilo je 700 brandova od kojih oko 40 posto hrvatskih, što Hrvatsku potvrđuje kao zemlju s tradicionalno velikim brojem jakih brendova.

Uz dodjelu priznanja brendovima koji emotivno ili funkcionalno potrošaču nude više od ostalih, predstavljena je i prva hrvatska Superbrands knjiga, u kojoj su oni detaljnije predstavljeni. -Odabrati najbolje između 15 000 robnih marki koje se nude na tržištu nije lak zadatak- istaknuo je Generalni direktor Superbrandsa za Adriatic regiju Borut Zemljič pozdravljajući prisutne. Definitivno najviše uspješnih brandova u Hrvatskoj drži Unilever koji je dobio čak četiri nagrade- za brendove Dove, Domestos, Hellmans i Knorr, Dukat koji je dobio tri nagrade- za brand Lura, Dukat i Bioaktiv, Atlantic grupa s Cedevitom, Melemom i Plidentom, Podravka za Vegetu, Čokolino i Fini Mini, te EPH za Globus, Gloriju i Jutarnji list.

Od ostalih dobitnika treba još istaknuti Pernod Ricard koji je dobio priznanje za svoje brandove Ballantines's i Martell, Heineken kojem su nagrađeni Heineken i Karlovačko pivo, te Ferrero koji je dobio Superbrand priznanje za brendove Kinder i Nutella. Među hrvatskim Superbrendovima našao se i jedan brend koji je tu nagradu već dobio u drugim zemljama, a to je Podravkina Vegeta. Saša Romac, član uprave Podravke, rekao je kako je izuzetno zadovoljstvo napokon primiti ovu nagradu i u domovini Vegete. -Ne postoji jedinstvena formula uspjeha u biznisu, ali sigurno je da prvo treba imati dobar proizvod- kazao je Romac.    (Tatjana Brebrić), Liderpress

7. srpnja 2008.
Ljubičić: Na jesen kreće prodaja gradskih stanova
Prodaja oko 1800 do 2000 gradskih stanova u Zagrebu, uključujući i one oko kojih se vode dugotrajni sudski sporovi, trebala bi početi ove jeseni, najavio je član Gradskog poglavarstva zadužen za upravljanje imovinom i predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić.
Ljubičić je rekao da se za sada ne može govoriti o cijeni kvadrata tih stanova jer će se vještačiti vrijednost svakog pojedinačnog stana."Od listopada ili studenoga prodavat ćemo svaki stan kao posebnu nekretninu", rekao je, ponovivši kako je riječ o oko 1800 do 2000 gradskih stanova.
Istaknuo je da u tim stanovima ima stanara različitih statusa, a oko dijela stanova se vode i dugotrajni sudski sporovi jer su nasilno useljeni. Dodao je da su neki stanovi useljeni legalno ali je stanarima istekao rok do kada su ga mogli koristiti. Ima i stanova u kojima su branitelji, pripadnici MUP-a, MORH-a, neki zaslužni športaši, pjevači, novinari, političari...U Gradskoj upravi razmatraju i mogućnost kreditiranja kupaca gradskih stanova.

Ljubičić je rekao da je pobornik ideje da se umjesto dugotrajnih sudskih sporova stanarima po tržišnim uvjetima i u okviru zakona ponudi otkup tih stanova. Podsjetio je da je Gradska skupština prošle godine u lipnju donijela odluku da Poglavarstvo ima pravo prodavati gradske stanove i usvojila kriterije za njihovu prodaju.
Na upit zašto se u tih godinu dana već nisu počeli prodavati gradski stanovi Ljubičić odgovora kako se u tom razdoblju pripremala prodaja svakog pojedinačnog stana, odnosno vještačila i procjenjivala njegova vrijednost kako bi se mogla provesti procedura javnog nadmetanja u kojoj će sadašnji stanari imati pravo prvokupa.
Dodao je da će se stanarima priznavati ulaganja u stanove. Ljubičić očekuje da će se prodaja značajnog dijela gradskih stanova završiti do srpnja iduće godine. Istaknuo je da je socijalna osjetljivost glavni motiv zbog kojih se prodaju ti stanovi. "Novcem dobivenim od prodaje financirat ćemo izgradnju socijalnih stanova za one koji si ne mogu priuštiti kupnju stana", kazao je Slobodan Ljubičić. Liderpress

7. srpnja 2008.
U Brest otplovili hrvatski povijesni brodovi
SPLIT - Devet starodrevnih brodova Hrvatske flote povijesnih brodova danas se u Kaštelima ukrcalo u tegljače i krenulo na Svjetski festival mora i mornara koji će se u francuskome gradu Brestu održati od 11. do 17. srpnja ove godine, a deseti brod iz te flote već je otplovio na taj festival. Svih deset brodova koji će predstavljati Hrvatsku na Svjetskom festivalu mora i mornara temeljito je pripremano posljednjih godinu dana, rečeno je na ispraćaju u Kaštelima. Svjetski festival mora i mornara ubraja se među najatraktivnije turističke manifestacije ove godine, a na njemu će, kako se očekuje, sudjelovati dvije tisuće brodova i 17.000 mornara iz svih krajeva svijeta. Kako je festivalskim programom predviđeno, 15. srpnja trebao bi biti Hrvatski dan, a tom će se prigodom održati posebna parada na kojoj će, kako je rečeno na današnjem ispraćaju brodova u Kaštelima, biti nazočni i predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader. Vjesnik

7. srpnja 2008.
Zadar preporučen Amerikancima
Nedjeljni The New York Times, u rubrici Novo odredište svoga tjednog turističkog priloga Travel, američkoj publici preporučuje Zadar, ističući njegovo tisućljetno kulturno naslijeđe, blizinu brojnih otoka i pet nacionalnih parkova, te laku dostupnost iz brojnih europskih zračnih luka.
Zadar je po rangu možda jedno od najpodcjenjenijih odredišta u Hrvatskoj - taj grad iz rimskoga doba na sjeveru dalmatinske obale, gdje je ne-euro ekonomija blaža prema dolaru - ima mladenački žar, bogato arhitektonsko naslijeđe i lak pristup s različitih točaka u Europi, zahvaljujući aviokompanijama kao što su Ryanair, SkyEurope ili Germanwings, piše NY Times.
NY Times preporučuje američkim turistima da nekoliko dana ostanu u Zadru, kako bi upoznali njegova arhitektonska blaga, koja sežu 2.000 godina u prošlost.
Zadrani, piše list, svoj napredni duh temelje na burnoj prošlosti: represivnoj vladavini Venecije, stalnoj prijetnji turskih napada, velikom razaranju u II. svjetskom ratu kad je srušeno 65 posto grada i teškim granatiranjima u Domovinskom ratu 1991.-95.
Novinar NY Timesa u svom opširnom prilogu o Zadru, opisuje i svoj posjet gradu u jesen 2007., Kalelargu i druge vedute, renesansnu, baroknu i srednjovjekovnu arhitekturu grada, te svoj susret s gradonačelnikom Živkom Kolegom.
Da Zadar nije samo "povijest i kamenje", dokaz su Morske orgulje - kombinacija umjetnosti, muzičke arhitekture i znanstvenog projekta, koji je 2006. osvojio Europsku nagradu za urbane javne prostore, navodi NYT, opisujući i gradsku instalaciju "Pozdrav Suncu" istoga autora, arhitekta Nikole Bašića. HRT

7. srpnja 2008.
VRUĆINE I PRIJETEĆA SALMONELA PRIMORALE UGOSTITELJE NA NEOBIČAN POTEZ
Pirovi ostaju bez domaćih kolača
Većina ugostitelja do daljnjega će servirati gostima samo kolače proizvedene u vlastitim pogonima i slastičarnama jer su po zakonu odgovorni za sve što se poslužuje u restoranu
Svi koji namjeravaju slaviti nešto važno i svečano idućih mjeseci, poput vjenčanja, rođendana ili obljetnica u hotelima, restoranima i sličnim ugostiteljskim objektima, morat će se odreći domaćih kolača!
Zbog velikih vrućina i sve češće pojave salmonele, većina ugostitelja odlučila je do daljnjega servirati gostima samo kolače proizvedene u vlastitim pogonima i slastičarnama.
Ugostitelj je po zakonu odgovoran za sve što se poslužuje u njegovu objektu i mora točno znati podrijetlo svake namirnice kako bi garantirao kvalitetu ponuđenoga. Kako to nisu u mogućnosti kada su u pitanju domaći kolači, ubuduće ih neće primati u restorane i hotele.

Rizični kremasti kolači

- Točno je da je većina ugostitelja i vlasnika hotela tako odlučila, ali mislim da se to odnosi prvenstveno na kremaste kolače, koji na velikim vrućinama mogu biti opasni ako nisu dobro čuvani na hladnome mjestu. Ugostitelji ne žele na sebe preuzeti odgovornost za svaki kolač koji je stigao, jer oni su odgovorni ako se dogodi neka neugodnost - kaže nam Edi Kevo iz Državnog inspektorata-Područne jedinice Split. Saznajemo tako da ugostitelji širom Hrvatske sve češće odbijaju torte i kolače donesene na svečane večere i ručkove iz kuće i upozoravaju mladence i goste da ih ne donose, jer ih neće poslužiti na fešti.
Neki ugostitelji pristaju poslužiti suhe domaće kolačiće, dok ih dio tolerira i torte ako su proizvedene u nekom većem pogonu tvrtke za proizvodnju slastica koja podliježe sanitarnim kontrolama.
No pravila nema pa ostaje ugostitelju na volju odlučiti želi li u svojem lokalu odgovarati za tuđe kolače ili ne. U svakom slučaju, bolje i suhi kolačići nego - salmonela, kažu ugostitelji. Ružica Mikačić, Slobodna Dalmacija

3. srpnja 2008.
Po količini vode Hrvatska prva u Europi
Hrvatska uvozi oko četiri petine potrebne nafte, prirodni plin još zadovoljava oko 60 posto domaće potrošnje, s time da će se taj udio u budućnosti smanjivati, dok vode imamo za relativno dugoročnu perspektivu.
Sada se u svijetu ratuje zbog nafte, a kasnije će se ratovati zbog vode, te Hrvatska zbog svojih bogatih rezervi vode može pretendirati na važniju ulogu u novim geopolitičkim odnosima, ustvrdio je prof. dr. Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, na promociji knjige "Geopolitički aspekti nafte i vode", održanoj u srijedu.

Knjiga predstavlja zbornik devet radova, promoviranih na istoimenom skupu u Zagrebu, a objavljena je u sklopu Biblioteke Forum CPI Centra za politološka istraživanja.
Vladimir Lay, viši znanstveni suradnik u Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar", kazao je kako su najveće obnovljive zalihe vode koncentrirane u šest najvećih država na svijetu (Brazil, Rusija, Kanada, SAD, Kina i Indija), a Hrvatska se nalazi na 23. mjestu.
No, kada se gleda odnos količine vode u odnosu na teritorij, Hrvatska je prva u Europi, a treća u svijetu, a ako se uzima u obzir odnos broja stanovnika i količine vode, tada je Hrvatska treća u Europi, a 28. u svijetu.
Prema njegovim riječima, geopolitički aspekt vode nije u Hrvatskoj dovoljno jasno uočen.
"Uskoro ćemo otkriti kako voda koja tako nesmetano curi iz naših slavina nije tek voda koja zadovoljava svakodnevnu potrebu, nego i ekološko i ekonomsko dobro na kojem se gradi moć jednog društva i države - politička, financijska i strateška moć", zaključio je Lay. F. Laušić / EPEHA Slobodna Dalmacija

3. lipnja 2008.
Na mostu za Pelješac ne radi nitko
KOMARNA - BRIJESTA - Gradnja mosta kopno-Pelješac po tko zna koji put najavljena je za sredinu srpnja. Osam mjeseci nakon pompoznog otvorenja gradilište u Brijesti gotovo je potpuno prazno, a već dvije godine pusto je i u Komarnoj, gdje je probijena pristupna cesta i središnji plato. 
Unatoč zamrlim gradilištima u Hrvatskoj vladi i Hrvatskim cestama, koje su glavni investitor projekta uvjereni su da će najskuplji most u Hrvata biti dovršen kako je i najavljeno za četiri godine.
Smatraju da je to optimalan rok za dovršenje ovog infrastrukturnog projkta stoljeća, koji bi hrvatske porezne obveznike mogao stajati više od dvije milijarde kuna. U Ministarstvu mora turizma i prometa ponavljaju da je ugovor o gradnji potpisan još listopadu prošle godine kada je izdana i građevinska dozvola te nema nikakvih zapreka za početak radova na terenu.

Komarna pusta već dvije godine
Gradilište mosta s neretvanske strane u mjestu Komarna prazno je već dvije godine. Probijen je središnji plato i pristupne ceste, pa se teška mehanizacija povukla, jer je odradila svoj dio posla na tom dijelu, rečeno nam je u Hrvatskim cestama. Zatim slijedi zahtjevniji posao na takozvanom morskom djelu trase, koji podrazumijeva zabijanje temelja mosta do 70 metara ispod morskog dna.
Ugovorni rokovi su zadani i bit će ispoštovani, smatraju u resornom Ministarstvu, naglašavajući da će se dinamika izvođenja radova na terenu, kao i način financiranja, utvrđivati postupno u narednom četverogodišnjem razdoblju.
Premda nitko još ne želi javno priznati, most kopno-Pelješac najvjerojatnije je žrtva koalicijskog sporazuma HSS-a i