V I J E S T I - H R V A T S K A
ARHIV - studeni 2007.
29. studenoga 2007.
Mesić održao konzultacije s manjinama
Predsjednik Stjepan Mesić počeo je konzultacije sa strankama i predstavnicima nacionalnih manjina o davanju mandata za sastavljanje nove vlade. Konzultacije su završili Furio Radin, koji je u Sabor izabran u 12. izbornoj jedinici gdje se kandidirao kao predstavnik talijanske nacionalne manjine, zastupnica češke manjine Zdenka Čuhnil, bošnjački zastupnik Šemso Tanković, predstavnik romske manjine Nazif Memedi te predstavnici Srba Milorad Pupovac, Vojislav Stanimirović i Ratko Gajica.
Konzultacije će se nastaviti od 18 do 20 sati. U večernjem bi terminu Mesić trebao primiti i Antu Đapića, jedinog HSP-ova zastupnika u Saboru, koji tvrdi da ni u kojem slučaju neće dati potporu Ivi Sanaderu. Tek sutra k predsjedniku će na konzultacije, prema neslužbenim informacijama, predsjednici vodećih stranaka Ivo Sanader i Zoran Milanović, a navodno i koalicija HSS-HSLS-a čija će odluka o tome komu će dati potporu biti ključna.
Radin, koji je prvi završio konzultacije s Mesićem, rekao je kako vjeruje da će sve manjine završiti na istoj strani. Međutim, Radin nije želio reći na kojoj. "12. prosinca još je daleko, ima vremena", odgovorio je Radin novinarima na pitanje hoće li ostati uz partnere u prošlom sazivu Sabora, HDZ, ili će nakon ovih izbora pokušati sa SDP-om. "Dosad sam bio sa zastupnicima manjine", dodao je on na to i napomenuo kako će na strani manjina i ostati. Zastupnik talijanske manjine izvijestio je novinare kako sve manjine nastupaju i sa zajedničkim i s pojedinačnim zahtjevima. Zajednički su zahtjevi pozitivna diskriminacija kod prava glasa, kako "biračko tijelo ne bi moralo birati samo etički ili samo politički", a drugi je uvođenje dvojezičnosti u lokalnoj samoupravi i državnim institucijama. Pojedinačni se zahtjevi uglavnom tiču dvojezičnosti.
Zdenka Čuhnil izjavila je nakon konzultacija da nije bilo spomena o tome hoće li podržati jednu od političkih opcija i koju, već općenito, o problemima i potrebama nacionalnih manjina. Rekla je da u ovome trenutku ne može govoriti hoće li se prikloniti HDZ-u ili SDP-u, a razgovarat će, kaže, s čelnicima obje stranke. Upitana hoće li svih osam manjinskih zastupnika podržati jednu opciju ili će se razdvojiti, odgovorila je da su se za sada potpisom na koalicijski sporazum, opredijelila samo dva manjinska zastupnika (bošnjački predstavnik Šemso Tanković za SDP, a predstavnik romske zajednice Nazif Memedi za HDZ), a da se ostalih šest manjinaca drži zajedno i još nisu odlučili. Istaknula je da svaka manjina ima svoje specifičnosti na temelju kojih i donosi odluke, ocijenivši da je to vjerojatno i ponukalo romskog predstavnika Memedija da podrži HDZ. "Ne bi ocjenjivala je li to dobro ili loše", dodala je. Prioritet pri odluci koju će opciju podržati bit će odgovor kako stranka koja želi biti na vlasti kani provoditi gospodarski program, te želi li i kako riješiti probleme nacionalnih manjina koje, kaže, nisu riješile ni HDZ-ova ni ranija koalicijska vlada, a u skladu s Ustavnim zakonom o pravima manjina. Napomenula je da su osnovni zahtjevi šestero manjinaca dvostruko pravo glasa za manjine, uvođenje dvojezičnosti, te zapošljavanje manjina u institucijama na lokalnoj i državnoj razini.
Nazif Memedi je kazao kako mu je Mesić čestitao na izbornoj pobjedi i ulasku u Hrvatski sabor. Razgovarali su o daljnim koracima s kojima će se poboljšati uvjeti života Roma u Hrvatskoj. Na medijske napise kako je Memedi uoči opredjeljenja za HDZ, razgovarao i s zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem koji mu je, navodno, nudio stan i radno mjesto za suprugu, odgovorio je kako s Bandićem planira surađivati i dalje. Nisam financijski podpomognut već sam s gradonačelnikom radio na poboljšanju romskog života u Zagrebu, kazao je Memedi. Dodao je da su glavne stavke koje traži rješavanje stambenog pitanja i zapošljavanje Roma.
Šemso Tanković tvrdi kako je predsjednik Mesić u potpunosti podržao zahtjev da se Muslimani preimenuju u Bošnjake. Tanković je spomenuo i goruće pitanje, a to je dodavanje vjerskog identiteta toj etničkoj skupini. reka o je kako je 2003. predsjednik HDZ-a Ivo Sanader to obećao međutim, nije riješio. Ukoliko Zoran Milanović ne uspije skupiti potrebnu većinu od 77 zastupnika i sastaviti novu Vladu, spreman je razgovarati sa Sanaderom. Ali prvo se treba riješiti pitanje preimenovanja Muslimana koje je legitimno pravo Bošnjaka - a to Sanader može, kao predsjednik Vlade, dekretom riješiti u roku od 24 sata.
Milorad Pupovac izjavio je nakon konzultacija kako je većina birača SDSS-a naklonjena SDP-u, iako je, kako kaže, zadovoljan dosadašnjom suradnjom s HDZ-ovom Vladom, posebice u prve dvije godine proteklog mandata. istaknuo je kako nije dobro da velike stranke manjinama otimaju zastupnike i što se na njih vrši stanoviti pritisak. Zastupnici manjina ne bi trebali prvi istrčati prema partnerima, nego tu vrstu političke odgovornosti trebaju preuzeti velike političke stranke, rekao je Pupovac. Naglasio je kako će šest zastupnika manjina (zastupnici SDSS-a, te zastupnici mađarske, češke i talijanske manjine) prema mogućim partnerima nastupiti zajedno, ali će koalicijijske sporazume potpisivati pojedinačno.
Predsjednik Mesić konzultacije je počeo na temelju izvješća o privremenim rezultatima nedjeljnih parlamentarnih izbora, koje mu je jučer dostavio predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin. Prema tim rezultatima, HDZ će u šestom sazivu Sabora imati 66 zastupnika, slijedi SDP koji je osvojio 56, koalicija HSS-HSLS s ukupno osam zastupničkih mjesta, HNS sedam, IDS i HDSSB po tri, a HSP i HSU po jedan mandat. U novom sazivu Sabora sjedit će i osam zastupnika nacionalnih manjina. Nakon što od DIP-a dobije konačne službene rezultate izbora (kada se ponove izbori na tri biračka mjesta i isteknu žalbeni rokovi), predsjednik će, kako je najavio, prema članku 97. Ustava, mandat za sastavljanje Vlade ponuditi onomu tko mu dokaže da ima većinu u Saboru. Ta je većina 77 zastupnika.HRT
29. studenoga 2007.
Gotovini odbijen zahtjev za puštanje na slobodu
Piše: S. Pavić
Foto: EPA
Haag je odbio jamstvo hrvatske Vlade kao nedovoljno uvjerljivo jer je Gotovina bio u bijegu četiri godine
ZAGREB - Haaški sud odbio je jučer pustiti na slobodu generala Antu Gotovinu. Haag je odbio garancije hrvatske Vlade, ocjenjujući da to nije dovoljno uvjerljivo jamstvo da bi se Gotovina pojavio na početku suđenja, s obzirom na to da je bio u bijegu četiri godine. Odvjetnici generala Gotovine najavili su da će se žaliti.
Obrana je početkom kolovoza zatražila da se Gotovinu pusti na privremenu slobodu, zbog daljnje odgode početka suđenja. Uz garancije Vlade, ponudili su da Gotovina čitavo vrijeme bude elektronski nadziran. Uz to, za Gotovinu je dodatno jamčio zadarski nadbiskup Josip Prenđa. No sudsko vijeće se priklonilo stavu haaškog tužiteljstva, koje je upozorilo da je Gotovina više od četiri godine bio u bijegu, a Hrvatska ga nije uspijevala uhapsiti usprkos postojanju političke volje.
Uhićen je s dvije krivotvorene putovnice s pečatima koji su pokazivali da je u bijegu mnogo putovao, što znači da je imao podršku za bijeg. Sudsko vijeće je ocijenio da činjenica da je toliko dugo bio u bijegu od Haaškog suda, izaziva sumnju u tvrdnje obrane da bi se uopće pojavio u Haagu kad suđenje jednom počne. Odbacili su i jamstvo vlade kao nedovoljno, kao i ponudu da Gotovina boravi u kućnom pritvoru u Pakoštanima pod elektronskim nadozorom, ocjenjujući da to nije dovoljno efikasan način sprečavanja bijega.
Također su odbili argument obrane da bi Gotovina, u slučaju da suđenje počne tek u ljeto iduće godine, bio predugo u pritvoru, ocjenjujući da dvije i pol godine pritvora nije puno, s obzirom na zločine za koje je optužen i trajanje bijega. Sud je ujedno odbacio zahtjev obrane da sazove posebno ročište na kojem bi predstavnici Vlade mogli dati dodatna obrazloženja jamstava koje Vlada daje kako bi se Gotovinu pustilo na slobodu. Obrana ima pravo žalbe, a Žalbeno vijeće Haaškog suda donosi konačnu odluku o tome hoće li Gotovina biti pušten na privremenu slobodu do početka suđenja. Jutarnji list
29. studenoga 2007.
Prigodnim koncertom u Zagrebu, na blagdan sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, i službeno će se predstaviti projekt 'Hrvatska na Atlantiku - Brest 2008.'
Noć falkuše u Lisinskom
Naša povijesna flota u Brestu će prezentirati vještine plovidbe jedrima, ribarsku i graditeljsku baštinu, dok će se na suhom, u samom srcu francuske luke, na 1700 četvornih metara postaviti hrvatsko selo
piše ivana dujmović
Hrvatska na Atlantiku slogan je pod kojim će na svjetskom festivalu mora i mornara "La fete international de la mer et des marins - Brest 2008." , od 10. do 17. srpnja Lijepa naša prvi put predstaviti svoju povijesnu flotu, jedanaest tradicionalnih brodova. Nakon deset godina uspješnih inozemnih nastupa s komiškom gajetom falkušom, od EXPO-a 1998., do venecijanske Regate Storice 2006., Hrvatska je izabrana između 250 zemalja sudionica, kao "specijalno počašćena gošća" festivala, uz Švedsku, Norvešku, pokrajinu Galiciju te Vijetnam.
Projekt "Hrvatska na Atlantiku", uz pokroviteljstvo predsjednika Stjepana Mesića te Vlade RH, već godinu dana osmišljava tim neprofitne kulturne ustanove "Ars Halieutica" iz Komiže, na čelu s predsjednikom Joškom Božanićem, glazbenim producentom Sašom Lukićem i menadžerom "Ars Halieutice" Plamenkom Bavčevićem.
Sedam dana hrvatska flota prezentirat će vještine plovidbe jedrima, ribarsku i graditeljsku baštinu, dok će se na suhom, u samom srcu povijesne francuske luke, na 1700 četvornih metara kopnenog izložbenog prostora postaviti hrvatsko selo. Pred milijunskom publikom promovirat će se hrvatska maritimna baština, ali i turizam.
Izumrli jezik
- Posjetitelji hrvatskog sela moći će uživati u gastronomskoj i enološkoj ponudi na sajmu pod nazivom "Plodovi Dalmacije", a održavat će se i prezentacije autentičnih maritimnih zanata kao što je izrada ribarskih mreža. Svakog dana odvijat će se i kulturno-zabavni etnoprogram za koji su zaduženi članovi KUD-a Jedinstvo, Tamara Obrovac, tovareća mužika iz Salija s otoka Ugljana, ansambl "Orion" i jedna klapa. Budući da se 14. srpnja slavi Dan Republike Francuske, na pozornicu planiramo dovesti pjevača već poznatog u Francuskoj, a nadamo se Terezi Kesoviji, najavio je Saša Lukić.
Posebnost Festivala je i regata od Bresta do Douarneneza, s povijesnim brodovima sudionicima.
Koncertom "Noć falkuše" u dvorani Lisinski u Zagrebu, 6. prosinca na blagdan sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, i službeno će se predstaviti projekt "Hrvatska na Atlantiku - Brest 2008.". Stihove izumrloga jezika moreplovaca "Lingua franca" recitirat će Joško Božanić, a nastupit će i Arsen Dedić, Marijan Ban, Zorica Kondža, Luky, Ines, klape "Iskon", "Gusarice" i "Slobodna Dalmacija", te mandolinski orkestar "Sanctus Domnio", kao i Ivica Vidović te voditelj Željko Vukmirica. "Noći falkuše" prethodit će izložba akademskog slika Mate Jurkovića.
Sudionici od Istre do Dubrovnika
.. U nacionalni projekt uključeni su svi jadranski gradovi i županije, od Istarske do Dubrovačko-neretvanske, čije će se autohtone brodice naći na popisu tri tisuće povijesnih jedrenjaka iz 30-ak zemalja. Hrvatsku maritimnu kulturu u Brestu promicat će gajeta falkuša
"Comeza-Lisboa", gajeta falkuša "Molo", bracera "Gospa od Mora", lađa iz Metkovića, leut "Slobodna Dalmacija", betinska gajeta, zadarska "Condura Croatica", batana "Fiamita", viški "Guc", hvarska "Gajeta" te "Liburna". Slobodna Dalmacija
29. studenoga 2007.
Prof. dr. Krešimir Pavelić s Instituta "Ruđer Bošković" izabran za potpredsjednika EMBC-a
Na plenarnom sastanku Europske konferencije za molekularnu biologiju (EMBC), središnje europske organizacije za promidžbu i razvoj znanosti o životu, održanom prošloga tjedna u njemačkom gradu Heidelbergu, prof. dr. Krešimir Pavelić s Instituta "Ruđer Bošković" po četvrti puta je izabran za potpredsjednika ove organizacije.
EMBC su kao transnacionalnu znanstvenu organizaciju 1969. godine zajednički osnovale vlade Švicarske, Njemačke i Švedske. Hrvatska se u njezin rad uključila 1998. kao dvadeset i treća od danas ukupno 26 članica. Aktivnosti EBMC-a provode se kroz dvije podorganizacije, EMBO (Europska organizacija za molekularnu biologiju) i EMBL (Europski laboratoriji za molekularnu biologiju). EMBO djeluje kao svojevrsna europska akademija za područje molekularnih bioznanosti koja okuplja 1200 članova, ponajboljih znanstvenika
iz Europe i SAD, među kojima i preko 30 dobitnika Nobelove nagrade. Uz to, EMBO također aktivno sudjeluje i u kreiranju europske znanstvene politike. S druge strane, EMBL razvija i održava mrežu najboljih europskih laboratorija iz područja znanosti o životu, smještenih u Njemačkoj, V. Britaniji, Francuskoj i Italiji.
Prof. dr. Krešimir Pavelić, znanstveni je savjetnik i predstojnik Zavoda za molekularnu medicinu Instituta "Ruđer Bošković". Od 2001. godine član je Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO), a od prošle godine je i član Upravnog odbora Europskog savjeta za medicinska istraživanja Europske zaklade za znanost. Glas Dalmacija
29. studenoga 2007.
Google predvidio rezultate izbora u Hrvatskoj
Piše: Živana ŠUŠAK
Internetski pretraživač Google predvidio je rezultate parlamentarnih izbora u Hrvatskoj? Tako se čini, ako je suditi prema Google Trends-u. Naime, ova vrst usluge kojom se koristi brzi internet pretraživač prikuplja podatke o raznim istraživanjima te ih prikazuje grafički. Također omogućava prikaz pojmova po regijama, te je klikom na HDZ i SDP u Hrvatskoj u svakom trenutku pokazivao njihov omjer snaga sudeći isključivo po pretraživanju internet korisnika za tim ključnim riječima.
Čak štoviše, Trend pokazuje kako je lideru SDP-a Zoranu Milanoviću i njegovom timu popularnost na vrhuncu u lipnju kad je i zasjeo na čelnu stranačku poziciju, dok se u presudnim izbornim danima prednost otopila i prešla na stranu predsjednika HDZ-a Ive Sanadera i njegove stranke. Što se tiče Splitsko-dalmatinske županije, prema grafičkom prikazu se da zaključiti kako je ona, uostalom kao i proteklih izbornih godina, baza glasova za Sanaderovu stranku, koja je osvojila i relativnu većinu na parlamentarnim izborima. Glas Dalmacija
28. studenoga 2007.
Mesić: I radikali su u Srbiji bili pobjednici, ali nisu sastavljali vladu
Foto: Marko Miščević/CROPIX
Upitan ne bi li bilo barem kurtoazno da prvo ponudi mandat predsjedniku HDZ-a, Mesić je kao primjere naveo kako demokracija može funkcionirati. Uz Austriju spomenuo je i Srbiju
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je danas kako sutra počinje s konzultacijama o davanju mandata za sastavljanje Vlade RH, a nakon što dobije konačne rezultate izbora mandat će ponuditi onome tko mu dokaže da ima većinu zastupnika u Hrvatskome saboru.
"Sutra počinjem s konzultacijama, iako još nisam dobio službene rezultate izbora", rekao je predsjednik Mesić nakon svečanosti prisege novoizabranih sudaca Ustavnoga suda RH. Mesić je rekao kako će službene rezultate dobiti tek nakon što se ponove izbori na onim izbornim mjestima na kojima je došlo do nepravilnosti, a nakon toga završit će s konzultacijama i ponuditi mandat.
"Mandat ću ponuditi onome tko mi dokaže da ima potporu većine zastupnika Hrvatskoga sabora", rekao je Mesić istaknuvši kako će mandat ponuditi na temelju Ustava RH, čl. 97.
Na upit novinara znači li to da neće, čak ni kurtoazno, ponuditi mandat onome tko ima relativnu većinu, Mesić je rekao da je pitanje može li on to učiniti. "U Ustavu postoji odredba da se mandat povjerava onome tko osigura većinu, a to je 77 zastupnika", rekao je Mesić dodavši da u drugim zemljama postoje i drukčija rješenja.
"Schuessel je kad je sastavljao vladu bio treći, njegova stranka je bila treća po broju mandata, a dobio je mogućnost da sastavi vladu. U Srbiji radikali uvijek pobjeđuju, ali nikad nisu sastavljali vladu", rekao je Mesić i dodao da se na njega vrše pritisci, i "iz novina i prepoznatljivih centara da se proglasi pobjednik". Mesić je pritom rekao kako je premijeru Sanaderu čestitao kao relativnom pobjedniku.
"Znamo tko je relativni pobjednik, ali nemamo još utvrđen dokaz tko sastavlja vladu, a to ćemo znati nakon konzultacija, nakon što dobijem službene rezultate izborne komisije", dodao je. Istaknuo je pritom kako konzultacije vrši kako bi dobio pregled o odnosima snaga te otvorio mogućnost "strankama da same između sebe dogovaraju i predlažu koalicije".
Predsjednik Ustavnoga suda Petar Klarić rekao je nakon svečane prisege novoizabranih sudaca Ustavnoga suda, kako, prema ustavnim odredbama u razumnom roku, "predsjednik RH daje mandat onome tko uživa većinu u Saboru". "Moje osobno mišljenje je da ni jedna stranka ne može dobiti mandat ako ne uživa većinu", rekao je ustvrdivši kako je za njega "ključno pitanje redoslijeda kojim će se pokušati doći do takve većine".
"Pobjednik izbora u pravilu je najbliži tome i takvi su običaji u Europi, a ako on ne uspije osigurati većinu, onda se daje drugome", rekao je Klarić dodavši da je to njegovo osobno mišljenje, i da toga nema u Ustavu. "Predsjednik bi mandat za sastavljanje prvo trebao dati onome tko je tome najbliži, a to je pobjednik izbora, a ako je to Ivo Sanader, onda njemu" rekao je Klarić. (H)
Hrvatin predao Mesiću izvješće o privremenim rezultatima
Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin predao je danas Mesiću izvješće o privremenim i neslužbenim rezultatima izbora za šesti saziv Hrvatskoga sabora.
"To nisu privremeni rezultati izbora u smislu odredbi Izbornog zakona, njih ćemo donijeti kada se završi kompletno glasovanje i onih gdje se izbori ponavljaju", rekao je Hrvatin objasnivši kako će ti privremeni rezultati postati i konačni "nakon što isteknu rokovi za zaštitu izbornih prava", odnosno nakon što se odgovori na sve eventualne prigovore.
Hrvatin je istaknuo kako je u izvješću novost to što su dali "jedan orijentacijski izračun mandata prema stanju u našem sustavu na dan 28. studenoga u 9 sati". "Učinili smo to stoga jer čitav niz medija preračunava to u mandate, a jedni mjerodavni obračun je obračun koji čini DIP", rekao je Hrvatin i naglasio kako tim izvješćem žele spriječiti različita tumačenja.
"Kako bismo spriječili bilo kakva različita tumačenja d'Hondtove metode izračunavanja, mi smo dali, ne izabrane zastupnike, nego samo obračun mandata", rekao je Hrvatin dodavši da je to izvješće dostupno na internetskoj stranici DIP-a. (H)
Jutarnji list
27. studenoga 2007.
Nova Vlada tek iduće godine?
Foto: Saša Midžor Sučić/Cropix
ZAGREB - Koalicija HSS-HSLS objavila je kako neće žuriti s davanjem podrške HDZ-u niti SDP-u, javlja Otvoreni radio. Predsjednici stranaka Josip Friščić i Đurđa Adlešić tvrde da su se odlučili za duže i temeljitije pregovore u kojima neće odustati od ranije zacrtanih programskih smjernica.
Predsjednica HSLS-a je istaknula da je to svakako financijska decentralizacija države i pozitivnije radno zakonodavstvo, a Friščić da ga prvenstveno zanima reforma poljoprivrede, odnosno zajamčenih 6 milijardi kuna za hrvatsku poljoprivredu.
Oboje su napomenuli da im SDP za sad nije nudio vladu u kojoj bi HNS-ov Radimir Čačić bio potpredsjednik, a demantirali su i izjavu novog HDZ-og zastupnika, a donedavnog sindikalista Borisa Kunsta da je koalicija već dogovorena s HDZ-om.
"Taj smo proces podijelili u četiri faze," rekao je predsjednik HSS-a Friščić za HTV. "U prvoj ćemo fazi razgovarati sa svima," dodao je. Taj će dio odraditi predsjednici stranaka. U drugoj fazi, nakon što bude poznat mandatar, početi će pregovori koje će voditi pregovarački timovi. U trećoj fazi koalicija namjerava postići dogovor oko teksta koalicijskog ugovora. "Tek u četvrtoj fazi doći će do potpisivanja dogovora," najavio je Friščić istaknuvši kako će zbog toga stvaranje vlade trajati dulje ili kraće, ovisno o partnerima.
"Nije se štedjelo na ponudama i foteljama u ponoć. No, mi smo se odlučili na duže pregovore jer smatramo da Hrvatskoj treba programska koalicija", istaknula je predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić. Na pitanje novinara da li su se sastali sa predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem, odgovorila je kako se ona sastala s njim jutros ali se nije dogodilo ništa značajno.
Friščić je rekao kako nema razloga da ne razgovaraju paralelno i sa SDP-om i sa HDZ-om. Prokomentirao je i izjavu Ljubice Lalić prema kojoj je 80 posto HSS-ovog članstva za koaliciju sa SDP-om. "Nismo radili analizu članstva i njihovih koalicijskih sklonosti", rekao je Friščić kroz smiješak i dodao da će, kada dođe do toga, sigurno vidjeti što o potencijalnim koalicijskim partnerima misli članstvo. Na pitanje o izjavama i ponašanju Stipe Gabrića Jamba o tome da neće podržati koaliciju sa HDZ-om, a onda da će ipak pristati na takav dogovor, prisutni su samo prokomentirali kako je to način na koji HSS disciplinira svoje članove.
Što se tiče rokova za dovršetak pregovora, Friščić je apelirao na svoje članstvo da budu strpljivi, ali je naglasio da konstituirajuća sjednica Sabora nikako ne može biti između Božića i Nove godine, već sredinom siječnja.
Na upit novinara hoće li poslušati glas vlastitog članstva oko odabira strane, Friščić je rekao da poljoprivrednicima nije bitno hoće li tih 6 milijardi kuna biti plave ili crvene boje, već da te kune konačno dođu u hrvatsko selo. (njd) Jutarnji list
27. studenoga 2007.
NAKON OBJAVE NESLUŽBENIH REZULTATA PARLAMENTARNIH IZBORA SVE OČI UPRTE SU U KOALICIJU HSS-HSLS KOJA ODLUČUJE O POBJEDNIKU, A VELIKI ULOGU ODIGRAT ĆE I MANJINSKI ZASTUPNICI
HSS i HSLS o koaliciji odlučuju danas, HDSSB spreman u Saboru podržati SDP!
ZAGREB - Dva dana nakon parlamentarnih izbora obje najjače stranke, HDZ i SDP, vjeruju da će uspjeti okupiti saborsku većinu od 77 zastupnika i sastaviti novu vladu. Iako je HDZ relativni izborni pobjednik s osvojenih 66 mandata, deset više od SDP-a i jednako kao 2003. godine, socijaldemokrati poručuju da imaju bolju startnu poziciju prije početka pregovora o formiranju koalicijske vlade. Naime, SDP, HNS i IDS zajedno kontroliraju 66 mandata dok je Bošnjak Šemso Tanković sa Zoranom Milanovićem prije izbora potpisao sporazum o suradnji. U toj situaciji ključno je što će sa svojih osam zastupnika učiniti koalicija HSS-HSLS. Premda je ta kombinacija doživjela izborni neuspjeh, HSS je s devet pao na šest zastupnika, zbog rasporeda snaga u novom sazivu Sabora seljaci i socijalni liberali dobili su odlučujuću ulogu za formiranje parlamentarne većine. Bez njihovog sudjelovanja gotovo nije moguće sastaviti vladu.
Predsjednici HSS-a i HSLS-a, Josip Friščić i Đurđa Adlešić, razgovarali su u Koprivnici prije današnjih sjednica njihovih stranačkih predsjedništva. Jučer su se širile glasine da je Friščić već "legao" i pristao na koaliciju s HDZ-om, ali iz HSS-a su to demantirali.
- To su bedastoće. Tijekom ponedjeljak nisam se čuo ni sa kim iz HDZ-a, kao ni iz SDP-a, rekao je Friščić.
Šef HSS-a najavio je za danas sjednicu predsjedništva stranke na kojoj bi se trebala utvrditi "platforma za pregovore". U neslužbenim razgovorima s nekoliko viđenijih članova HSS-a doznali smo da u vodstvu stranke nije sazrela odluka s kim treba ići u koaliciju, te da će se do nje doći nakon dugotrajnih pregovora s potencijalnim partnerima. HSS i HSLS u predstojećim će pregovorima nastupati kao jedinstveni blok.
Varaždinski gradonačelnik, potpredsjednik HSLS-a Ivan Čehok, počeo je samoinicijativno pisati 200 stranica dugačak koalicijski ugovor koji će ponuditi mogućim partnerima.
- Moj bi osobni uvjet bio da možemo samo u vladu u kojoj neće biti HNS-a. Ta je stranka cijelo vrijeme demonstrirala bahatost, vrijeđali su nas i pljuvali, rekao nam je Čehok. Na naše pitanje znači li to na nema ništa od suradnje sa SDP-om, Čehok nam je odgovorio da to ne mora biti tako, ali da bi "HNS u tom slučaju morao biti sveden na pravu mjeru". Nije želio ulaziti u detalje mjere koju on smatra pravom za narodnjake. U razgovoru s HSLS-ovcima doznali smo da im ne smeta što je HDZ tijekom kampanje vrbovao članove njihove stranke i da ta epizoda neće utjecati na buduće odnose dviju strana.
Manjinski zastupnici također bi mogli odigrati bitnu rolu u slaganju nove saborske većine. Tanković poručuje da njegov potpis na sporazumu s Milanovićem vrijedi sve dok šef SDP-a ne odustane od sastavljanja vlade. Mađar Deneš Šoja ušao je u parlament kao nezavisni zastupnik, ali je član SDP-a i predsjednik općinskog odbora stranke u Kneževim Vinogradima. "Redovito plaćam članarinu, no procijenio sam kako veće šanse imam kao nezavisni. Nemam stoga nikakve obveze prema SDP-u. Sada je sve moguće, nema razloga da manjinski zastupnik bude u oporbi", rekao nam je Šoja.
Nazif Memedi prvi je Rom koji je postao saborski zastupnik. Ističe da se mora prvo konzultirati s udrugama koje su ga predložile.
Trojica zastupnika SDSS-a zasad se neće gurati u prvi plan.
- Prvo se druge stranke, poput HSS-a, moraju pozicionirati u odnosu prema vladi. SDSS neće nikome odmah letjeti u zagrljaj, rekao nam je Milorad Pupovac.
Tri zastupnika HDSSB-a spremna su, kazao nam je Ivan Drmić, podržavati u Saboru vladu SDP-a jer im je isključivo cilj promjena vlasti.
Autor: D.CIGLENEČKI/Z.CRNČEC/D.ROMAC, Glas Slavonije
27. studenoga 2007.
Predsjednik Stjepan Mesić mora odmah dati mandat Sanaderu
Piše: Nino Đula
Foto: Elvir Tabaković/Cropix
(...)Mesić je i tad, što se zakona tiče, mogao brže reagirati. Ovaj bi put to morao, napose zato što se već jučer pronio glas o tome da se predsjednik države aktivirao kao glavni pregovarač za okupljanje većine za zamišljenu novu vladu. Prema tim informacijama, Mesić je osobno nazivao neke stranke, predlažući im da koaliraju sa SDP-om.
Zoran Milanović nije uspio pobijediti HDZ na izborima. Sad to želi učiniti naknadno. Milanovićeva je akcija razumljiva i legitimna. Tvrdi da može okupiti lijevu vladu, iako HDZ ima 10 mandata više od SDP-a. Ako je točno da Milanović već ima natpolovičnu većinu, tko može narediti predsjedniku Stjepanu Mesiću da prvo Ivi Sanaderu ponudi mandat za sastavljanje vlade? Mesiću Ustav dopušta da pobjednikom proglasi onoga tko dokaže većinu.
Međutim, ako Milanović sad još nema tih 77 zastupnika, nego ih želi skupljati na račun toga što bi Mesić mandat dao njemu, a ne relativnom izbornom pobjedniku, onda je to već krizna situacija i nema previše veze ni s Ustavom niti s demokratskom procedurom.
Pogotovo je to problematično kad se zna da se predsjednik Republike uoči ovih izbora bio potpuno jasno svrstao na stranu SDP-a i HNS-a. Istraživanje je pokazalo da je agitiranjem za opoziciju Mesić utjecao na odluke 17 posto birača. Mesić se na ovim izborima nije ponašao kao neopredijeljeni zaštitinik građana i ustavnog poretka, nego je, naprotiv, nizom akcija i nastupa otkrio da se zauzima za smjenu HDZ-a.
Upravo bi stoga Mesić sad trebao izbjegavati bilo kakvu zloporabu svojeg prava na posredovanje oko rezultata izbora. HDZ je pobijedio na izborima, a ta je pobjeda uvjerljiva i u Hrvatskoj, dakle, nije riječ samo o višku mandata s liste za dijasporu.
Mesić prvo mora Sanaderu pružiti priliku da okupi većinu. Štoviše, Mesić bi to trebao učiniti odmah jer ga ovaj put odugovlačenje kompromitira, a i nepotrebno je jer se rezultati i odnosi više ne mogu bitno mijenjati. Mesić je, doduše, na prošlim izborima čekao službene rezultate i tek onda sazvao lidere stranaka na konzultacije o novoj vladi. Bilo je to tek dva tjedna nakon izbora, iako je pokojni Ivica Račan bio odmah proglasio poraz i nije htio ni pokušavati sastavljati vladu.
Mesić je i tad, što se zakona tiče, mogao brže reagirati. Ovaj bi put to morao, napose zato što se već jučer pronio glas o tome da se predsjednik države aktivirao kao glavni pregovarač za okupljanje većine za zamišljenu novu vladu. Prema tim informacijama, Mesić je osobno nazivao neke stranke, predlažući im da koaliraju sa SDP-om.
Ovaj put Mesićevo odugovlačenje može značiti jedino njegovo izravno sudjelovanje u organiziranju većine za opoziciju. Taj bi posao Mesića doveo u nezgodnu situaciju jer, kao državnik koji je izbore osvajao na platformi nadstranačkog kontrolora svake vlasti, sad riskira da ga se otpuži kako radi protiv volje većine.
Jer iako je SDP prva lista u šest od 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj, iako SDP i HNS u zbroju imaju više glasova od HDZ-a, metoda preračunavanja glasova u mandate učinila je HDZ legitimnim pobjednikom ovih izbora. To Mesića možda može privatno uznemiravati, ali on kao šef države ne bi smio, ni šutnjom niti krivom akcijom, kompromitirati jasan rezultat izbora.
A rezultat je takav da je SDP, kao što smo prognozirali, postigao povijesni rekord, prešao 30 posto i značajno se proširio u parlamentu, ali da ipak nije uspio izazvati kritičnu promjenu trenda, da nije uspio povećati odaziv građana na izbore, što bi mu išlo u korist, i da nije bitno ozlijedio HDZ. Ostale su stranke, izuzev Glavaševe liste i možda IDS-a, zapravo doživjele pravi izborni fijasko, kako god se njihovi lideri sad postavljali i što god oni mislili o sebi.
Loše je što će o stabilnosti sljedeće vlade odlučivati Đurđa Adlešić i Josip Friščić koji su svoje vlastite stranke razočarali slabim izbornim rezultatom. ilanović će moći jednostavno rekonstruirati pogreške zbog kojih SDP nije dobio većinu. Prva je svakako dvojnost u vrhu SDP-a koja je zbunjivala birače. Umjesto da zapliva na ljetnom valu euforije zbog pojave novog lica u politici nakon smrti Ivice Račana, Milanović je pogrešno pristao vući za sobom mlakog, neautentičnog političara Ljubu Jurčića, a onda ga je u kritičnoj fazi praktički povukao iz kampanje.
Drugo, SDP nije dobro iskomunicirao namjere s novim porezima, što su protivnici uspješno iskoristili za antikampanju. Treće, izostao je efekt koji je Milanović priželjkivao odbijajući se natjecati u dijaspori. Nije zbog tog stava podigao izlaznost u Hrvatskoj, a možda je mogao dobiti mandat u dijaspori. Četvrto, među dijelom birača negativno je odjeknulo i Milanovićevo preveliko oslanjanje na predsjednika Mesića.
Kad bi i dobio mandat da sastavi vladu, što bi se trebalo dogoditi jedino ako to Sanader ne uspije u zakonskom roku, Milanović bi morao u koaliciju uzeti i HNS i HSS. Te dvije stranke već su u prvim reakcijama na rezultate demonstrirale međusobni animozitet, a s obzirom na to da bi one bile izjednačeni partneri, mogla bi to biti nestabilna vlada. HDZ zbog 10 mandata pojedinačne prednosti ne treba više od jednog većeg partnera. I prema rezultatu i prema koalicijskom kapacitetu, HDZ je, dakle, pobjednik ovih izbora. Jutarnji list
27. studenoga 2007.
Telegra otvorila novi centar u Svetoj Nedelji
Izgradnjom novog pogona tvrtka dodatno osnažuje poziciju u segmentu inteligentnog upravljanja prometom
Tvrtka Telegra, vodeća hrvatska tvrtka u području nadzora i upravljanja prometom otvorila je novi proizvodni centar za izvoz sofisticirane opreme. Izgradnja novog proizvodnog centra u Svetoj Nedelji od iznimne je važnosti za rast i razvoj Telegre na koji se tvrtka odlučila zbog sve veće potražnje za proizvodima i rješenjima tvrtke kako na domaćem, tako i na svjetskom tržištu. Ukupna vrijednost investicije novog objekta iznosi pet milijuna eura, čime su otvoreni preduvjeti za povećanje proizvodnje i ukupnog izvoza za svjetsko tržište s dosadašnjih 10 na 20 milijuna eura na godinu. Predrag Balentović, direktor tvrtke Telegra naglasio je kako su rast i razvoj temeljne značajke vlastite strategije, a izgradnja novog proizvodnog centra činjenica je koja govori u prilog tome. Telegrin proizvodni centar proizvodit će dinamičku prometnu signalizaciju kao što su displeji i promjenljivi prometni znakovi u LED tehnologiji i rotirajućim prizmama, znakove s unutarnjom rasvjetom, telefonske pozivne sustave te cestovne prometne stanice. Osim strojarskog, elektro i elektroničarskog dijela, poseban dio centra zauzima ispitivački pogon. Pogon uključuje komore za temperaturna ispitivanja elektroničkih sklopova, optički laboratorij za optička ispitivanja gotovih proizvoda, stanicu za ispitivanje otpornosti na prodor vode u uređaje te pogon za integracijska testiranja sustava pred isporuku. Novosagrađeni objekt, čija je izgradnja trajala 14 mjeseci, ukupne je površine od 3162 četvornih metara te se prostire na dva kata od čega proizvodni prostor u prizemlju i prvom katu zauzima 2100 četvornih metara. U proizvodnom centru radi 50 djelatnika, a u sljedećih godinu dana plan je dosegnuti broj od ukupno 65 zaposlenih. Sustavi i oprema koju tvrtka ugrađuje nastali su kao rezultat vlastitog razvoja tima stručnjaka inženjera elektrotehnike i strojarstva.
Balentović je dodao kako će investicije u području razvoja tehnologije za kontrolu i nadzor prometa omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i dodatno osnažiti prisutnost tvrtke na domaćem i međunarodnom tržištu. Kontinuirano ulaganje prvenstveno u mlade i stručne ljude te poslovnu mrežu logičan je slijed tvrtke k cilju da postane vodeća svjetska kompanija u segmentu inteligentnog upravljanja prometom. Oslanjajući se na vlastito znanje, proizvode i dugogodišnje iskustvo u području implementacije integriranih sustava upravljanja prometom na autocestama i tunelima, Telegri je omogućilo prepoznatljivost na tržištu. Treba izdvojiti projekt opremanja tunela Brinje koji je u travnju ove godine proglašen najsigurnijim europskim tunelom prema EuroTAP-ovom testiranju (European Tunnel Assesment Programme). Telegra je tunel Brinje opremila najmodernijim sustavom za nadzor i upravljanje prometom. Podsjetimo, EuroTAP je jedan od ukupno osam istraživačkih projekata o sigurnosti tunela koje podupire Europska komisija.
Logo za ino-tržište
Telegra je tvrtka utemeljena 1987. godine, a tijekom dvadeset godina poslovanja stekla tržišnu reputaciju tvrtke koja uspješno projektira, proizvodi, ugrađuje i održava inteligentne prometne sustave i telekomunikacijsku infrastrukturu. Svojim inovativnim softverskim rješenjima pomaže klijentima u ostvarivanju njihovih poslovnih ciljeva, pružajući im dugoročno i pouzdano partnerstvo. Telegra posluje u 15 zemalja u svijetu od kojih se izdvajaju Telegrine podružnice u Kini i Americi i ukupno zapošljava 120 djelatnika. Do sada je izvela više od 40 velikih projekata u području prometnog upravljanja. Kako bi olakšala komunikaciju na dominantnom izvoznom tržištu, tvrtka je nedavno promijenila ime te tako iz Telefon-Gradnje postala Telegra. Za tu priliku prilagodila je novi korporativni identitet. Darko Bičak, (www.poslovni.hr)
27. studenoga 2007.
Uz Arenu prva pokretna tvornica nosača u Hrvatskoj
Čak 84 nosača dvorane tvrtke Palmir i BBR Conex napravit će na gradilištu čime osiguravaju znatne uštede
Gradilište Arene Zagreb kao najveće hrvatske dvorane postat će poznato po još tri stvari koje dosad nisu viđene u hrvatskom građevinarstvu. Tvrtka Palmir, koja je s podizvođačem BBR Conexom i TL-om dobila gradnju 86 nosača koji okružuju Arenu, prvi put će na gradilištu napraviti tvornicu nosača, nosači će se raditi u jednom dijelu, a dizalica koja će ih prenositi sada je najveća u Hrvatskoj. Posao je Palmir dobio jer je ponudio definitivno najnižu cijenu izrade i montiranja nosača, a najveće uštede će biti ostvarene na poništavanju troškova za transport nosača za čiji bi pojedinačni prijevoz bio potreban najmanje jedan željeznički vagon. Svaki od 86 nosača prosječno je visok čak 38 metara i težak 180 tona, pa bi transport iz Pojatnog, koje je dosad uglavnom obavljalo poslove gradnje nosača, znatno utjecao na povećanje troškova i cijene. Nosači će učvršćivati krov, ali se na njima temelji i vizualni izgled Arene.
Dizalica kojom će se iz tvornice kraj Arene Zagreb prenositi nosači teški 180 tona sada je najveća u Hrvatskoj24 nosača mjesečno
"Osim ušteda, dobivamo mnogo i na kvaliteti. Svaki od nosača bi inače po klasičnoj metodi gradnje trebao biti građen u dva dijela, a zatim sastavljan na gradilištu. Mi ćemo ga izraditi u jednom dijelu, i to sustavom prednapinjanja. Proizvodnjom na gradilištu osiguravamo i iznimnu kvalitetu betona. Odmah nakon gradnje dizalica od 550 tona će preko pokretne trake prenositi nosače na samu građevinu gdje će se montirati u ploču. Planiramo proizvoditi najmanje 24 nosača mjesečno kako bismo postavili rokove i sve ih postavili do sredine lipnja", kaže Antonio Tomić, Palmirov voditelj projekta. Gradnja tvornice na gradilištu već je počela, a prvi nosač bi trebao biti gotov najdalje do kraja siječnja. Tomić kaže kako će se tvornica moći iskoristiti za kasnije projekte u gradnji vijadukata i mostova jer se dosad uvijek radilo na način da se dijelovi transportiraju od tvornica gdje se proizvode i zatim montiraju na gradilištu. "Ovo nam je prvi ovakav projekt, dosad smo uglavnom radili u niskogradnji, uglavnom mostovima. Izazov nam je iskušati se u novim tehnologijama", zaključuje Tomić. Tvrtka inače postoji 15 godina, zapošljava oko 130 radnika i ostvaruje godišnji promet od 100 milijuna kuna. Glavnina nove tehnologije otpada na sustav prednapinjanja koji provodi BBR Conex i dosad nije previše iskorištavan u visokogradnji iako osigurava uštede na betonu, povećava elastičnost i čvrstoću konstrukcije. U sredini svakog nosača nalazit će se 12 kabela koji će se protezati od dna do vrha. Sustav prednapinjanja se temelji na tome da se u kabelima nalazi čelična unutrašnjost. Nakon što se kabeli ugrade, u njih se s obje strane unosi tlak i na taj način se osigurava nosivost konstrukcije sa znatno manje armature - čak do 75 posto.
Važna referenca
Vrijednost posla koji otpada na BBR Conex je oko 10 posto, ali su u tvrtki više nego zadovoljni dobivenim poslom jer je njihov prošlogodišnji obujam radova iznosio oko dva milijuna eura. Zbog sve češćeg korištenja prednapinjanja, ove godine su taj obujam radova ostvarili već do srpnja, a radovi Areni su "šlag na torti". "Arena je građevni zahvat poznat u Hrvatskoj i u regiji. Dobivanjem posla dokazali smo da imamo stručnost. Referenca na Areni bit će nam važna za sve buduće poslove", kaže Želimir Bodiroga, direktor BBR Conexa. Tvrtka TL - Tome Lučić iz Velikog Trgovišća osigurava dizalicu koja je jedina takve vrste u Hrvatskoj.
Ingra glavni izvođač radova
Ingra, kojoj je pomogao Trigranit, glavni je izvođač radova na Areni i privatni partner Zagreba u projektu. Samo je vrijednost građevnih radova 87 milijuna eura, a partnerstvo je potpisano na najmanje pet godina od gradnje za što će Grad i Vlada plaćati najam od 7,5 milijuna eura godišnje. Iz Ingre kažu kako radovi teku po planu i do Nove godine će se izaći iznad zemlje. Upravo se radi na postavljanju stropne ploče na podzemnoj garaži. Na gradilištu je svakodnevno 250 radnika, kaže glasnogovornik Danko Deban i poručuje kako su uvjereni da će Arenu završiti u roku. Ivan Pandžić (www.poslovni.hr)
26. studenoga 2007.
HDZ-u više mandata, SDP se nada koaliciji
Pišu: Đ. Đurović, K. Šamarinac, G. Jankoska Vranić, S. Sušec, M. Kosor Jelenaca
Foto: Dragan Matić/Cropix
ZAGREB - Hrvatska demokratska zajednica dobila je 61 mandat, najviše u novom sazivu Sabora, pet više od Socijaldemokratske partije, koja je, po rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, objavljenima u 13 sati, osvojila 56 zastupničkih mjesta. Zahvaljujući visokom odazivu u 11. izbornoj jedinici, HDZ će vjerojatno dobiti još pet zastupnika dijaspore.
Sanader: Očekujem mandat za sastavljanje Vlade
Milanović: Krećemo u dogovore i sastavljanje nove Vlade
Iako je Ivo Sanader nakon objave nepotpunih rezultata izjavio da očekuje pobjedu HDZ-a, predsjednik SDP-a Zoran Milanović najavio je da i SDP kreće u sastavljanje nove vlade.
"Čuo sam se s predsjednikom Stipom Mesićem i rekao mu, a on se s time složi
o, da očekujem mandat za sastavljanje Vlade nakon što budu pobrojani svi glasovi. Čut ćemo se i sutra, i nastaviti dobro surađivati kao i u protekle četiri godine", izjavio je Sanader. Ogradivši se, jer rezultati još nisu konačni, Sanader je oko ponoći rekao da je "pobjeda izvjesna" jer HDZ vodi s pet do šest mandata u Hrvatskoj i još toliko u dijaspori.
No, i šef SDP-a je izjavio da kreće u sastavljanje nove vlade. "Sa svima koji su za zaokret i za pošteniju vladu ovog trenutka krećemo u razgovore, dogovore i konzultacije", rekao je Milanović, dodavši da se i on čuo s predsjednikom Republike. No, nije htio otkriti sadržaj tog razgovora, citiravši tek predsjednikovu raniju izjavu da će mandat dobiti onaj "tko dokaže da ima podršku većine zastupnika u Saboru".
Mandat za sastav nove vlade uveliko ovisi o glasovima žuto-zelene koalicije. Predsjednik HSS-a Josip Friščić izjavio je da će prvo razgovarati s relativnim pobjednikom izbora u Hrvatskoj, dakle sa Sanaderom.
Gradovi podijeljeni
I HDZ i SDP osvojili su po 10 veliklih gradova. Za HDZ su se opredijelili Virovitica, Vukovar, Slavonski Brod, Karlovac, Krapina, Gospić, Zadar, Šibenik, Dubrovnik i Split. Za SDP Zagreb, Velika Gorica, Rijeka, Pula, Požega, Osijek, Čakovec, Koprivnica, Bjelovar i Sisak. U Velikoj Gorici je SDP na kraju za 147 glasova pobijedio HDZ. Osim dviju najjačih stranaka, pobjedama u većim gradovima mogu se jedino još pohvaliti HNS, s najvećim brojem glasova u Varaždinu, i IDS u Pazinu
HDZ-ova prednost
Prema rezultatima koje je rano ujutro, nakon što su obrađena gotovo sva izborna mjesta, objavilo Državno izborno povjerenstvo, HDZ osvaja 60 mandata u deset izbornih jedinica bez dijaspore, a SDP 57 mandata.
Koalicija HSS-HSLS osvaja osam mandata, a HNS sedam. Glavaševa stranka HDSSB osvaja tri mandata, koliko i IDS, a HSP i HSU po jedan.
Po biračkim mjestima koje je DIP dosad obradio, na izbore je izašlo 63,53 posto glasača. U inozemstvu je na izbore izašlo ukupno 90.200 birača, od čega najviše, čak 82.229, u Bosni i Hercegovini, pa bi nefiksna kvota za dijasporu u Saboru mogla dogurati da čak šest zastupnika. Vjerojatno će svi oni biti zastupnici HDZ-a, iako je relativno dobar rezultat ostvarila i lista braće Lijanović.
Prema današnjim procjenama za jedan saborski mandat potrebno je oko 17 tisuća glasova, no u DIP-u ni danas željeli iznositi procjene o broju mandata dok ne obrade podatke sa svih biračkih mjesta. "Još uvijek pazimo da sve bude korektno uneseno, a 'd'hondtat' ćemo kada za to dođe vrijeme", dodao je Hrvatin.
Raspodjela mandata po privremenim rezultatima
HDZ 61
SDP 56
HSS-HSLS 8
HNS 7
HDSSB 3
HSP 1
IDS 3
HSU 1
Po privremenim rezultatima, za zastupnike srpske nacionalne manjine (biraju se tri zastupnika) vode kandidati SDSS-a Milorad Pupovac (25,28 posto), Vojislav Stanimirović (21,45 posto) i Ratko Gajica (15,83 posto). Za mađarsku nacionalnu manjinu vodi Deneš Šoja (47,52 posto), a za talijansku Furio Radin (88,82 posto). Za predstavnika češke i slovačke manjine vodi Zdenka Čuhnil (26,04 posto), za zastupnika austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske i turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine vodi Nazif Memedi (11,48 posto). Za predstavnika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine vodi Šemso Tanković (30,85 posto).
U 11. izbornoj jedinici vodi HDZ sa 81,93 posto glasova, a nezavisna lista Jerka Ivankovića Lijanovića 10,07 posto. Vrlo blizu izbornom pragu je HSP sa 4,30 posto.
Mandati po izbornim jedinicama to trenutačno izgledaju ovako:
I. izborna jednica
SDP 8
HDZ 5
HNS 1
II. izborna jednica
SDP 6
HDZ 5
HSS-HSLS 3
III. izborna jednica
SDP 5
HNS 4
HDZ 4
HSS-HSLS 1
IV. izborna jednica
HDZ 6
SDP 5
HDSSB 2
HSP 1
V. izborna jednica
HDZ 8
SDP 4
HSS-HSLS 1
HDSSB 1
VI. izborna jednica
HDZ 6
SDP 6
HSS-HSLS 1
HNS 1
VII. izborna jednica
HDZ 6
SDP 6
HSS-HSLS 1
HNS 1
VIII. izborna jednica
SDP 7
IDS 3
HDZ 3
HSU 1
IX. izborna jednica
HDZ 10
SDP 4
X. izborna jednica
HDZ 8
SDP 5
HSS-HSLS 1
Jutarnji list
26. studenoga 2007.
EPP čestitao HDZ-u
Predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Wilfried Martens i šef zastupničkog kluba EPP-ED u Europskom parlamentu Joseph Daul pozdravili su rezultate jučerašnjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Čestitali predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu na izbornoj pobjedi.
"Taj rezultat je jamstvo nastavka uspješnih politika koje su utrle put za reforme i donijele Hrvatskoj ugledno mjesto u međunarodnoj zajednici. To su bili posljednji parlamentarni izbori prije nego što Hrvatska postane 28. članica Europske unije i prije nego što njezini zastupnici zauzmu svoje mjesto u Parlamentu. Stoga smo posebno zadovoljni da je hrvatski narod dao još jedan mandat vladi koja je postavila temelje za taj scenarij. Oni koji su započeli posao, trebaju ga dovršiti", stoji u priopćenju EPP-a.Europska pučka stranka, grupacija demokršćanskih i pučkih stranaka, zajedno s Europskim demokratima, ima najveći broj zastupnika u Europskom parlamentu. HRT
26. studenoga 2007.
Slavonska škrinja sve punija
Tijekom pet dana pričat će se o tradicijskim obrtima, Unijinom fondu PHARE, ali i o proizvodnji džemova i pekmeza
Anita BENIĆ
SLAVONSKI BROD - Katarinski sajam, manifestacija obrtništva i poduzetništva, otvoren je u subotu. Sajam vuče korijene još iz 1769. godine kad su na njemu izlagali majstori iz Osijeka, Požege, Našica, Vukovara, Đakova, Vinkovaca, ali i bosanske Posavine. Ovogodišnja priredba, održana u montažnoj hali površine 2000 četvornih metara u brodskoj Tvrđavi, okupila je 160 izlagača iz Hrvatske, te susjedne Bosne i Hercegovine i Srbije.
Zainteresirani tijekom petodnevne manifestacije imaju prigodu čuti i o tradicijskim obrtima, pretpristupnom fondu Europske unije PHARE, ali i proizvodnji džemova, pekmeza i marmelada.
Nagradene Kate
Na svečanom otvorenju, u subotu, tradicionalno su nagrađene najsretnije Kate iz publike, najljepšim je štandom proglašen onaj Udruge >Plemenitaši< iz Zagorja, a med petorice pčelara dobio je priznanje >Pčelica Kata<.
Posjetitelji su se mogli pogostiti čvarcima koje su topile sudionice >Čvarkijade < koju je organizirao RadioBrod, ali i jetricama s češnjakom, krafnima i paprenjacima koje su pripremale članice brodske pjevačke grupe >Vesele Šokice <. Voditeljica grupe Ana Derkač najavila je da će >Vesele Šokice< tijekom sajma prikazati nekadašnju slavonsku svinjokolju, od pribora koji se koristio, jela koja su se spravljala pa do spremanja nakon svinjokolje.
>Danas se klanje svinja u domaćinstvu više ne preporučuje pa se kolje u klaonici i kući donose gotove pole.Nekad je svinjokolja bio događaj u kojemu su sudjelovali svi članovi obitelji i susjedi. Bilo je to druženje koje bi se uz bogatu večeru I pjesmu protegnulo duboko u noć<, pojasnila je Derkač.
Bistrica postaje brend
Među redovitim izlagačima na Katarinskom sajmu I ove je godine Eko zadruga >Educo<. Njezini članovi predstavili su se slavonskom ekoškrinjom u kojoj su uz miješane džemove, proizvode s voćnim šećerom, biljne čajeve i vino od malina obitelji Štefančić, od ove godine i džemovi, pekmezi te druge slastice od šljive
bistrice.
>Ove smo godine nabavili i originalnu ekoškrinju koju izrađuje Petar Trepšić i koju ćemo standardizirati. Nadamo se da ćemo šljivu bistricu, prepoznatljivu za Brodsko-posavsku županiju, te proizvode od nje moći zaštititi kao brend<, kaže voditelj Eko zadruge Slavko Vuković, dodajući da su njihovi proizvodi od bistrice
na Prvom hrvatskom sajmu džemova, pekmeza i marmelada u Dubrovniku dobili prvu nagradu za prezentaciju tradicijskih proizvoda.
Vuković naglašava da će slavonska škrinja u budućnosti biti obogaćena i drugim slavonskim proizvodima.
>Od siječnja s našim programom krećemo u osvajanje zagrebačkog tržišta, koje traži ovakve proizvode.
Sa Zadrugom 'Zeleno-plavo' u Rijeci imamo dogovor da u njihovoj prodavaonici ponudimo svoje proizvode<,najavljuje Vuković. Eko zadruga >Educo< planira u iduće tri godine certificirati bistricu kako bi je moglipredstaviti na europskom tržištu. Slavko Golub iz Dubravca posjetiteljima je zorno prikazao izradu grnčarije
na kolu kakvo se koristilo I prije 500 godina. Zanat je naučio od svog djeda, no danas je, kaže, plastika gotovo potpuno iz uporabe istisnula glinene posude.
U utorak dječji sajam
Tijekom manifestacije posjetitelji mogu uživati i u bogatom kulturno-zabavnom programu, a u utorak ćesvoje rukotvorine predstaviti mališani brodskih dječjih vrtića na Dječjem Katarinskom sajmu.
Organizatori su prvi put upriličili dolazak posebnog vlaka iz Zagreba >Katarinskog ajzibana<, uz simboličnucijenu putne karte od deset kuna. Organizator Sajma je Grad Slavonski Brod, uz suorganizaciju Ministarstva
gospodarstva, Brodsko-posavske županije, Hrvatske gospodarske komore, Obrtničke komore, Udruženja obrtnika te Turističke zajednice Grada Slavonskog Broda, Centra za tehnološki razvoj, Muzeja brodskog Posavlja, Folklornog ansambla Brod te HPD-a Davor. Vjesnik
23. studenoga 2007.
Brutalna istina: Englezi, jednostavno, nisu dovoljno dobri
Engleski poraz od Hrvatske na Wembleyju mora poslužiti kao poziv na buđenje, nešto slično nakon poraza od Mađarske 6-3 1953. godine
Prije utakmice protiv Hrvatske engleski igrači ponavljali su ove riječi poput mantre: "Ljestvica ne laže". Bili su u pravu. Brutalna istina u porazu 3-2 glasi: Engleska nije jedna od 16 najboljih momčadi u Europi, a kamoli svjetska nogometna sila. Okrivite za to izbornika ili dekadentno društvo koje misli da je sadašnja generacija igrača bolja od one zlatne. Ili bi možda bilo bolje za sve okriviti slijepi strah ili prezir prema strancima, bolest od koje boluju engleski navijači koji su zviždali hrvatskoj himni prije utakmice kad je BBNC-ov zbunjeni komentator samo rekao: "Hrvati će biti ugodno iznenađeni tim dočekom s obzirom na to da je njihova himna bila ružno dočekana u Makedoniji u subotu". Da, možda je stvar u tome. Engleska uporno odbija učiti. Možda u tome leži razlog zbog kojeg su njihovi bezglavi nogometaši izbačeni s Europskog prvenstva poput pijanih neznalica koje tumaraju engleskim ulicama svake noći. Dok su hvaljeni velikani poput Stevena Gerrarda i Franka Lamparda povremeno zamahnuli u očaju, njihovi pametniji protivnici plesali su oko njih i udarali ih kako su htjeli, isporučivši tri fatalna udarca s kirurškom preciznošću. Hrvatska je bila ležernija na lopti cijelu večer i inteligentno je koristila jer je njihov izbornik jednostavno stvorio bolju momčad od onog nereda koji je kreirao Steve McClaren. Ukratko, Hrvati su bolji igrači od Engleza, što nije čudno s obzirom na to da su bili bliži svjetskom zlatu nego što je to bila Engleska u proteklih 40 godina. U noći kad su ulozi bili najveći, Engleska je pružila igru koja je, s izuzetkom jednog kratkog razdoblja u drugom poluvremenu, bila najjadnija otkad je gledamo. Ali hej, barem su pokazali želju, zar ne? To se najviše spočitavalo Svenu Goranu Erikssonu, jedinom strancu koji je ikad vodio Englesku: da nije dovoljno skakutao uz aut liniju. Istina, njegova reprezentacija bila je poznata po oprezu, ali tko ga može kriviti što nije imao povjerenja u tradicionalan engleski visoki tempo?
On je lijep za gledanje i prilično ubitačan kad se primjenjuje s preciznošću, ali problem s takvim samoubilačkim stilom igre jest u tome što ne ostavlja mnogo mjesta za pogreške - problem je još izraženiji imajući u vidu tehničko i taktičko siromaštvo engleskih igrača (s iznimkom Waynea Rooneya i Joe Colea). Dakle, prepustiti im da oprezno igraju i oslanjaju se na centaršuteve Davida Beckhama čini ih neviđeno dosadnima, kako smo vidjeli na posljednjem SP-u. Ali ovaj poraz nije samo McClarenova pogreška. Bilo bi privlačno sve svaliti na Scotta Carsona ili Paula Robinsona. Ili Davida Jamesa. Bez obzira koga je McClaren mogao postaviti na vrata, farsična pogreška kod udarca Nike Kranjčara bila je moguća. Ako je itko mogao spriječiti Carsonovu grešku, to nije McClaren, već Micah Richards, koji je stajao i divio se Kranjčaru dok je ovaj upućivao udarac. Sigurno pritiskanje protivnika na udarcu nije neka velika mudrost? Ostatak prvog dijela bila je zabava za 7000 hrvatskih navijača koji su uživali u igri momčadi koja se igrala s Engleskom, izbezumljujući ih svojim triangularnim dodavanjima. Usred engleskog nereda postojala je barem jedna konstanta: Crouch kao središnji stup s kojim se Hrvati nisu ni pokušavali nadskakivati. Nekoliko puta je spuštao loptu napadačima, bez ikakvog učinka, zabio je izjednačujući gol koji bi bio dovoljan da opet Engleska nije stala i zasluženo platila cijenu. Nakon što je Hrvatska opet povela, McClaren se opet vratio svojoj staroj taktici divljeg napada, ubacivši Darrena Benta umjesto Joea Colea. To je normalno. No nije normalno da je Engleska dopustila drugim nacijama da je preteknu u osnovnim vještinama i inteligenciji. Vrijeme je da se dovede novi stranac. Zapravo, mnogo stranaca: ne samo za izbornika reprezentacije nego i za trenere koji bi dijelili nogometno znanje na svim razinama u ovoj zemlji.
(The Guardian)
23. studenoga 2007.
Hvala, braćo Hrvati
Vlasnik najveće ruske internet kompanije ponudio je besplatno reklamiranje hrvatskog turizma
pišu Joško Čelan i Toni Bilić
Ne treba previše mašte da se zamisle reakcije ruskih navijača i sportske javnosti na povijesni nogometni spektakl Engleska-Hrvatska na Wembleyju. Najrječitiji je bio Sovjetski sport, koji je u jučerašnjem izdanju preko cijele ćirilične naslovnice na latinici i na hrvatskom napisao: "Hvala vam, Hrvatska!"
- Rusija je preživjela fantastičnu "novogodišnju" noć, u kojoj se hrvatski Djed Mraz potajno ušuljao kroz prozor i ostavio nam dar: put na Euro 2008. godine - piše razgaljeni novinar vodećeg sportskog lista. - Hrvatska je u Londonu pokazala nevjerojatan nogomet.
Kakav je tretman imala londonska utakmica hrvatske reprezentacije u Rusiji pokazuje i to što je Sovjetski sport, kao i niz drugih listova, izvješća o utakmici na Wembleyju i u staroj Andori, spojio u - jedan jedini članak.
Većina ruskih listova posebnu je pozornost poklonila hrvatskim reprezentativcima iz tamošnjih klubova, pišući gotovo s ponosom o njihovu učinku.
- Ivica Olić je prije utakmice izjavio da će u Londonu igrati i za Rusiju - piše Sovjetski sport. Budući da se na mercedese kao nagradu za sportske usluge u svjetskoj nogometnoj javnosti gleda prijekim okom, Sovjetski sport se dosjetio pa je Olića nagradio - jednogodišnjom pretplatom.
Molili Boga
Iz obilja tekstova u listu doznajemo tako i da su se nakon Petrićeva pobjedonosnog gola "navijači Rusije molili svim bogovima kako bi gosti sačuvali rezultat". Internetsko izdanje lista najavilo je za danas i opsežnu anketu pod naslovom "Kako si proslavio čudo na Wembleyju?".
U dnevnom informativnom tisku čitava stvar dobila je čak i neobične političke prizvuke.
- Hvala Hrvati, hvala bratuški! - piše Komsomolska pravda. - Rusija je prošla na Euro 2008. zahvaljujući strahovitom porazu Engleza od naše slavenske braće.
Moskovski komsomolec također je londonsko-andorsko izvješće naslovio "Hvala Hrvatima!".
- Milijuni Rusa su grizli nokte prateći utakmicu na Wembleyju - piše list, koji na svojim mrežnim stranicima, na "Ru-tubeu", donosi videosnimke svih golova s londonske utakmice.
- To je nevjerojatno! - citira list ruskog trenera Hiddinka, koji nakon prvog engleskog gola nije dao da mu više prenose rezultat. - Naša reprezentacija odigrala je svoj tradicionalni ruski rulet - i pobijedila.
Besana noć
Pobjedu Hrvatske nad Engleskom, koja je ruskoj nogometnoj reprezentaciji omogućila plasman na Europsko prvenstvo, ruski su građani proslavili burno i s neskrivenom zahvalnošću hrvatskim nogometašima.
- Nakon završetka utakmice u Londonu, u dva sata u noći između srijede i četvrtka, veća grupa ruskih navijača pjevala je pjesme i skandirala Hrvatskoj pred zgradom hrvatskog Veleposlanstva u Moskvi.
Ostavljeni su i buketi cvijeća složeni kao hrvatska i ruska trobojnica. Ispred Veleposlanstva je ostavljena i velika ruska zastava, na kojoj je bilo napisano "Spasiba Horvatia", u prijevodu "Hvala, Hrvatska" - rekao nam je Bogoljub Lacmanović, savjetnik u Veleposlanstvu RH u Moskvi.
- Cijeli dan građani su dolazili pred našu zgradu, ostavljajući cvijeće ispred. Od ranog jutra stizale su čestitke i zahvale na rezultatu, kao i na poštenju hrvatskih igrača. Djelatnike Veleposlanstva iz istog su razloga nazivali i prijatelji, te suradnici. Vlasnik najveće ruske internet kompanije "Mediaset" ponudio je besplatno reklamiranje hrvatskog turizma cijelu sljedeću godinu. Zbog pobjede Hrvatske nad Engleskom svi naši državljani primaju čestitke. Ukratko, u četvrtak je u Moskvi najponosnije bilo biti Hrvat - prenio je Lacmanović dojmove iz ruske metropole.
- Hrvatska je poslala Rusiju na prvenstvo Europe - stoji u naslovu Novih Izvjestija. Protivnika su nadmašili i tehnički i taktički. Za penal u korist Engleza kažu da se takvih "prekršaja" može naći desetina na svakoj utakmici, praktički u svakoj gužvi nakon udarca iz kuta.
A britanske novine, prenose i to, poraz od Hrvata primile su kao nacionalnu tragediju.
Opći je dojam da je hrvatska reprezentacija svojom pobjedom, među ostalim, napravila takav promidžbeni posao u Rusiji kakav ne bi sva veleposlanstva ili agencije za "public relations" zajedno!
Tajkun Fedun daje četiri mercedesa
.. Vlasnik ruskog nogometnog doprvaka Spartaka iz Moskve Leonid Fedun izjavio je da će u potpunosti ispuniti obećanje dano hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji, te da će hrvatska strana sama odlučiti tko će dobiti obećana četiri mercedesa.
Naime, Fedun je ponudio četvorici najboljih hrvatskih igrača mercedese u slučaju pobjede nad Engleskom budući da je taj rezultat vodio Rusiju na Europsko prvenstvo 2008.
"Tko će konkretno dobiti mercedese odlučit će čelnici hrvatske reprezentacije i njezinog nogometnog saveza. Međutim, logično je pretpostaviti da će ih dobiti Pletikosa i tri igrača koji su dali golove", rekao je Fedun za rusku novinsku agenciju RIA Novosti. (H)
Grizli nokte Milijuni Rusa pratili su utakmicu na Wembleyju, a Ru-tube donio je videosnimke golova
Hiddink Ruski trener nakon prvog engleskog gola nije dao da mu više prenose rezultat iz Londona
'Zreli za prvake!'
.. Zahvaljujemo reprezentaciji Hrvatske na beskompromisnosti i želji da u svemu bude najbolja - piše, u obilju pohvala, Sovjetski sport. - Zapravo, nitko se neće začuditi ako oni 29. lipnja 2008. godine postanu prvaci Europe! Takav ishod sasvim je vjerojatan. Ruski nogometaši pak trebaju pregledati videozapis londonske bitke i spremati se da odrade avans, koji su im dali Hrvati. Slobodna Dalmacija
23. studenoga 2007.
DIP: Prvi izborni rezultati u nedjelju iza 21 sat
Prve nepotpune rezultate izbora za Hrvatski sabor Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će u nedjelju, dva sata nakon zatvaranja birališta. Podaci će se potom svakih pet minuta osvježavati na DIP-ovim internetskim stranicama.
Rezultati će se objavljivati po izbornim jedinicama te za svaku nacionalnu manjinu u 12. izbornoj jedinici, najavio je predsjednik DIP-a Branko Hrvatin. Osim po izbornim jedinicama rezultati će se objavljivati i za gradove sjedišta županija te za grad Pulu.
Prvi rezultati vjerojatno neće biti mjerodavni, posebno s obzirom na male razlike među strankama na koje ukazuju dosada objavljene izborne ankete.
Podsjetio je da je na zadnjim parlamentarnim izborima 2003. do 21 sat obrađeno svega 9 posto glasačkih listića. Nešto manje od 50 posto obrađeno ih je do ponoći, pa se takav rezultat očekuje i ove godine.
Hrvatin je sve građane pozvao da izađu na izbore kako bi se putem glasačkih listića "čuo njihov glas". "To je poruka koju birači mogu uputiti političarima, a oni je moraju čuti", kazao je predsjednik DIP-a.HRT
23. studenoga 2007.
Posljednji dan kampanje u Hrvatskoj
Zadnji je dan izborne kampanje u Hrvatskoj prije sutrašnje predizborne šutnje i nedjeljnih parlamentarnih izbora. Posljednja predizborna anketa agencije Puls potvrđuje da će nedjeljni izbori biti najneizvjesniji do sada. Vodi se mrtva utrka između HDZ-a i SDP-a, a SDP trenutačno vodi za 0,9 posto. No u istraživanje nisu uključeni glasovi dijaspore. Istraživanje je provedeno na uzorku od 4000 građana.
SDP ima 33,4, a HDZ 32,5 posto biračke potpore. Slijede koalicija HSS-HSLS-PGS sa 6,6 posto te HNS s 5,9 posto potpore. HSP, prema ovom istraživanju, ima 3,8 posto potpore birača. Ako se to pretvori u mandate, SDP bi dobio 62, a HDZ 58 mandata, seljačko-liberalna koalicija dobiva sedam mandata, narodnjaci pet, a Stranka umirovljenika tri mandata. Prema PULS-ovu istraživanju, pravaši i IDS imat će po dva zastupnika, a u Sabor ulazi i jedan zastupnik s Glavaševe liste.
Udruga GONG uputila je javni poziv poslodavcima da na izborni dan, u nedjelju, svim zaposlenicima odrede takvo radno vrijeme koje će im omogućiti ostvarivanje biračkog prava, što im je zajamčeno i Ustavom.
Savez izbjegličkih udruga priopćio je u Beogradu da je organiziran besplatan autobusni prijevoz iz Srbije i natrag za one hrvatske državljane koji 25. studenoga žele glasovati u Hrvatskoj na parlamentarnim izborima. Svi hrvatski državljani koji se nalaze u Srbiji moći će glasovati na 14 izbornih mjesta u sedam gradova - Beogradu, Zemunu, Somboru, Subotici, Inđiji, Sremskoj Mitrovici i Pančevu.HRT
23. studenoga 2007.
Pobjeda: muzej na kultnom mjestu domovinskog rata
Topovi sa Žirja turistička atrakcija
Kada su u rujnu 1991. godine topovi s otoka Žirja granatama otjerali tenkove JNA sa Šibenskog mosta, Hrvatska je slavila prvu veliku ratnu pobjedu
Četiri legendarna dalekometna topa koja su u rujnu 1991. godine s otoka Žirja ispalila granate na tenkove JNA, koji su pod zapovjedništvom zloglasnog Ratka Mladića opkolili i uništavali Šibenik, i nanijela prvi poraz neprijateljima Hrvatske u Domovinskom ratu vraćaju se na Žirje gdje će biti sastavni dio spomenika i muzeja na otvorenom!
Ta četiri topa s otoka Žirja, nakon što su obranila Šibenik i spriječila JNA i paravojne postrojbe pobunjenih Srba da odsijeku i izoliraju Split i južnu Hrvatsku, dobila su u danima slavlja nakon bitke za Šibenik ime "Ruža Hrvatska". Povratak slavnih topova (prve i jedine otočne baterije u povijesti ratova i ratovanja koja je dobila bitku s tenkovima na kopnu) na mjesto s kojega su odlučilivali o sudbini Hrvatske u njenim najtežim danima, djelo je Mjesnog odbora Žirja na čelu s predsjednikom Antom Dobrom.
- Već dugo radimo na tome - kazao nam je Ante Dobra. - Doznali smo da se tri topa, rastavljena i konzervirana čuvaju u Šibeniku u Vojarni knezova bribirskih, dok je četvrti u Zagrebu. Dugo smo pregovarali s Ministarstvom obrane, a presudnu odluku donio je ministar Berislav Rončević. Topovi se vraćaju na Žirje da tamo svjedoče o hrabrosti, ponosu i slavi hrvatske borbe za slobodu.
Mjesni odbor Žirja namjerava bitnicu na brdu Velika glava urediti kao spomenik i muzej na otvorenom, a upućena je zamolba Ministarstvu obrane za ustupanje nekoliko upotrebljivih terenskih vozila kako bi se do topova mogla prevoziti djeca i mladež na edukativne izlete, pa i turisti koje će sigurno zanimati ne samo topovi nego i priča o nevjerojatnom ratnom pothvatu.
Diana Ferić(jl)
Glavašević iz Vukovara: 'Svaka čast, Šibenčani!'
.. Tijekom bitke za Šibenik u rujnu 1991. godine postojala je veza između novinara Radio Vukovara i Radio Šibenika. Nakon vijesti o osvajanju najvažnijih topničkih bitnica jugoarmije u Dalmaciji, u jednom od svojih posljednjih javljanja u programu Radio Šibenika, Siniša Glavašević je iz Vukovara poručio: "Svaka vam čast, Šibenčani!".
Ratko Mladić je bio šokiran
.. Kada su tenkove JNA na Šibenskom mostu zasule granate ispaljene s otoka Žirja, Ratko Mladić, koji je zapovijedao napadom na Šibenik, bio je šokiran i nije znao što se događa. Preko radioveze panično je pozivao zapovjednika baterije na Žirju jer nije znao da su je zauzeli hrvatski branitelji. Godinu dana kasnije u intervjuu beogradskom "Ninu" na pitanje novinara "zašto nije oslobodio srpski Šibenik", s ogorčenjem je odgovorio da nije mogao "jer ga je sprečila izdaja" Slobodna Dalmacija.
22. studenoga 2007.
U ponoć predizborna šutnja u inozemstvu
U ponoć završava promidžba i počinje predizborna šutnja u inozemstvu jer će se birališta u nekim državama gdje će glasovati hrvatski iseljenici te građani koji se ondje zateknu otvoriti 24. studenoga.
Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), pravo glasa na izborima za Hrvatski sabor ima 405.092 državljana bez prebivališta u Hrvatskoj. Oni će na izbore 24. i 25. studenoga moći izaći na 265 biračkih mjesta u 53 države i u 11. izbornoj jedinici za dijasporu birati između 11 stranačkih i dvije neovisne liste.
Gotovo polovica izbornih mjesta u inozemstvu, čak 124, bit će otvorena u susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje će glasovati i najviše birača bez prebivališta u Hrvatskoj. Po broju biračkih mjesta slijede Njemačka s 23, Srbija s 15, Australija s 12, Kanada i Austrija s osam, SAD sa šest, Švicarska s pet, Francuska, Crna Gora, Švedska i Italija s po tri te Afganistan, Argentina, Brazil, Španjolska, Mađarska i Turska s po dva biračka mjesta.
U ostalim je državama gdje Hrvatska ima diplomatsko-konzularna predstavništva predviđeno po jedno biračko mjesto. Zbog vremenskih zona prvo biračko mjesto bit će otvoreno u australskoj Canberri, po hrvatskom vremenu već sutra navečer. Na europskim biralištima izbori će, kao i u Hrvatskoj, završiti u nedjelju, 25. studenoga, u 19 sati.
Na posljednjim je izborima pravo glasa imalo malo manje od 400 tisuća birača bez prebivališta u Hrvatskoj, a na izbore ih je izašlo samo malo više od 70 tisuća ili 17,8 posto. Nadmoćnu pobjedu u 11. izbornoj jedinici odnio je HDZ, koji je s 57,6 posto glasova dobio sva četiri zastupnika dijaspore u bivšem saborskom sazivu.
Primjenom nefiksne kvote broj izabranih zastupnika u toj izbornoj jedinici ovisi o broju vrijedećih glasova, odnosno birača izašlih na izbore za dijasporu i o prosječnom broju potrebnih glasova za osvajanje zastupničkog mjesta u deset izbornih jedinica u RH. U inozemstvu, osim birača bez prebivališta u Hrvatskoj, mogu glasovati i birači s prebivalištem u Hrvatskoj koji se ondje zateknu, a glasuju za izbornu jedinicu prema mjestu svog stalnog boravka u Hrvatskoj. HRT
22. studenoga 2007.
OPATIJA Muzej turizma
Paket ljubavnih priča
U muzeju se može vidjeti niz dokumenata o boravku slavnih osoba u tome lječilištu, poput rumunjske kraljice Carmen Silva (1843.-1916.), koja je dala novac za izgradnju opatijske šetnice nakon što se za jedne šetnje opatijskim zaleđem izgubio njezin muž - rumunjski kralj
Damir HERCEG
>Snaga predodžbe daje stvarima život<, riječi su slavne plesačice Isadore Duncan, uklesane u postolje njenog kipa postavljenog u opatijskom parku, odmah pored vile Angioline, u kojoj je ovih dana otvoren Hrvatski muzej turizma. Ovaj spomen na Isadoru, koja je za svoje određene pokrete u plesu dobila nadahnuće promatrajući treperenje palminog lišća na vjetru ispred svoje sobe u hotelu >Kvarner<, svjedoči kako je u stvari cijela Opatija jedan živi muzej.
Najmondenije odmorište
U toj >staroj dami< svako hotelsko zdanje, kao i brojna egzotična stabla, imaju svoju vrlo zanimljivu priču, i to - svjetsku. Muzej turizma je ustanova nacionalne razine, a sve je realizirano u nepuna dva mjeseca, što nije iznenađujuće samo za hrvatske (ne)prilike, već i šire, s obzirom da Slovenci već godinama ne uspijevaju otvoriti svoj muzej turizma u Portorožu, kao ni Talijani u Meranu.
Opatijski gradonačelnik Amir Muzur, ujedno i jedan od najboljih poznavatelja opatijske prošlosti, te pisac nekoliko knjiga na tu temu, brzo je uvjerio državne institucije da treba i financijski podržati otvaranje jedne takve ustanove, kakvih je malo u svijetu. Izgradnja vile Angioline 1845. uzima se kao početak stvaranja opatijskog turizma, a prvi veliki opatijski hotel Kvarner< sagrađen je 1884., da bi Opatija 1889. ukazom austrijskog cara bila proglašena klimatskim lječilištem. Tih godina Opatija je bila mondeno okupljalište najmoćnijih i najviđenijih ljudi Europe, a uz brojne careve i kraljeve, u vili Angiolini je 1851. boravio i hrvatski ban Josip Jelačić.
Čudotvorni aerosol
Pod impresivnim kristalnim lusterom hotela >Kvarner<, plešući valcer, europski su kraljevi i carevi krojili sudbinu svijeta, dogovarajući svoje osvajačke pohode, kako diplomatske tako i vojne, a u Opatiji je sve po čelo zbog čudotvornog aerosola, odnosno mješavine joda iz morskih kapljica i zraka zasićenog eteričnim uljima lovora i drugog mediteranskog bilja, što je pridonijelo učinkovitom liječenju dišnih puteva gospode iz kontinentalne Europe.
U muzeju možete vidjeti i prelijep porculanski servis za kavu s motivima Opatije iz 1886., kao i niz dokumenata o boravku slavnih osoba u tome lječilištu, poput rumunjske kraljice Carmen Silva (1843.-1916.), koja je dala novac za izgradnju opatijske šetnice nakon što se za jedne šetnje opatijskim zaleđem izgubio njezin muž - rumunjski kralj. Osnivač Opatije kao lječilišta bio je austrijski doktor Julios Glax (1846.-1922.), koji je pridonio razvoju balneologije, nauke o primjeni ljekovitih kupki. Ima tu i dokumenata iz nešto nam bliže povijesti, poput podataka o broju turista u Opatiji 1947. godine. Te se godine u Opatiji odmaralo ukupno 326.000 gostiju, od toga 247.000 domaćih i to uglavnom zaslužnih radnika-udarnika, dok je stranaca bilo 114.000, uglavnom iz SSSR-a, a samo 24 Nijemca.
U obilasku Hrvatskog muzeja turizma zatekli smo i zagrebačku Opatijku, profesoricu Romanu Franjić sa Zagrebačke škole za menadžment - Studij turizma, koju je oduševila činjenica da je Opatija dobila mjesto gdje se povezuju kultura i turizam. Kako napraviti turističku atrakciju? Romana Franjić smatra da je za to potrebna profesionalna agencija za stvaranje odredišta, te da bi trebalo kreirati opatijske >pakete atrakcija< koji bi međusobno bili povezani. Navodi kako bi se ti paketi atrakcija mogli sastojati od opatijskih ljubavnih priča, od boravka velikih vladara, do paketa astronomske ponude kroz prohujalo vrijeme. Vjesnik
22. studenoga 2007.
MEDALJA ZA HRABROST KAPETAN ZVONIMIR OŠTRIĆ KOJI JE PRIJE TRI DANA DOBIO UGLEDNO PRIZNANJE MEĐUNARODNE POMORSKE ORGANIZACIJE ZA SPAŠAVANJE BRODOLOMACA, ISKRENO JE PRIZNAO: 'Da nisam skočio u more nikad si to ne bih oprostio'
Posljednji brodolomac koji se nalazio u moru ležao je na leđima, imao je pojas i nešto je nerazumljivo vikao. Vidio sam da mu nema pomoći i nikome nisam mogao narediti da skoči u more. Skinuo sam zimsku jaknu i skočio na splav, ispričao nam je Oštrić
PIŠE IVICA MARKOVIĆ
Da nisam skočio u splav za spašavanje i uspio spasiti posljednjeg člana posade s potonulog broda ne bih sebi nikada mogao oprostiti, uvijek bih se pitao jesam li mu mogao spasiti život. Ovako znam da je živ i moja duša je mirna, priča nam kapetan Zvonimir Oštrić, čovjek koji je za pothvat spašavanja na moru u ožujku 2006. godine prije tri dana u Londonu od Međunarodne pomorske organizacije dobio medalju za hrabrost.
Tu prestižnu nagradu, koja se dodjeljuje u ime 167 članica IMO-a (Međunarodna pomorska organizacija), kap. Oštrić je zaslužio za spašavanje osam ruskih i ukrajinskih pomoraca, koje su on i članovi njegove posade izvukli iz hladnog mora, 70-tak nautičkih milja sjeverno od Port Saida u Egiptu.
- U noći s 8. na 9. ožujka 2006. godine dobili smo na brodu "Searose G.", na kojemu sam boravio kao pomorski inspektor, obavijest od Cairo radija da se na jednoj morskoj poziciji potopio kontejnerski brod "Teklivka" nosivosti 15.000 DWT-a i da se posada nalazi u moru i na splavovima.
Neuspjeli pokušaji
Odmah smo indijski kapetan Kapoor, koji je bio zapovijednik na "Searoseu G." i ja, preusmjerili brod prema toj pozciji. Do približne pozicije potonuća trebalo nam je oko 60-tak NM i kada smo u svitanje 9. stigli na poziciju već je nekoliko brodova tragalo za brodolomcima. Prvi je unesrećene primjetio car carrier (brod za prijevoz automobila). Oni su čak uspjeli uhvatiti splav sa stradalima i spustiti skalu kako bi ih mogli izvući iz mora. No, kako je more bili izuzetno nemirno, a car carrieri imaju visoko nadgrađe nije bilo mogućnosti izvući brodolomce. Trojica su iz splavi ispali u more i bili su izgubljeni. Ostalo ih je 9 i ponovno je počela borba za njihove živote. More ih je odnijelo daleko. Tada sam uzeo sve moguće parametre, (more, jačina vjetra, struje, valovi) i odredio sam njihovu moguću poziciju.
Trebalo nam je sat vremena da ih uočimo i tada smo krenuli u manevar. Prvi manevar nam nije uspio, jer nije lako brod kao "Searose G." od 244 metara dužine i 90.000 DWT-a okretati i manevrirati s njime pod takvim vremenskim uvjetima.
Drugi manevar je uspio uz veliku pomoć upravitelja stroja koji je zapovijedio vožnju stroja, ekstremno krmom. Brod je stao blizu splavi, izbacili smo konope i privukli ih brodu, u dahu priča. kap. Oštrić.
Nakon što su pristali uz brodolomce prišlo se izvlačenju iznemoglih brodolomaca.
- Spustili smo im skalu za koju su se oni uhvatili nogama i rukama. Sedmoricu smo uspjeli izvući, dok su dva ostala na splavi. Jedan od njih nije imao na sebi pojas za spasavanje, odbacio ga je i pokušao se sam popeti uz skalu. Kako je more bilo izuzetno nemirno i kako je brod išao gore-dolje, on se nije uspio popeti na brod, već je upao u more.
Pjena na ustima
Tamo se borio sa valovima i u jednom trenutku je iz njegovih usta počela izlaziti bijela pjena i on je ostao nepomično ležati na prsima. Bilo je jasno da je preminuo. Posljednji koji se nalazio u moru ležao je na leđima, imao je pojas i nešto je nerazumljivo vikao. Vidio sam da mu nema pomoći i nikome nisam mogao narediti da skoči u more. Skinuo sam zimsku jaknu i skočio na splav, nastojeći posljednjeg brodolomca spasiti. Uvukao sam ga do pola tijela na splav i tada su članovi posade s "moga" broda dobacili konop, kojim sam ga vezao i tada su ga izvukli na palubu, kazuje Oštrić.
Nakon što je njih osmero spašeno, svi su smješteni u jednu brodsku prostoriju, gdje su, nakon što se se oprali od mazuta, nešto pojeli i obukli toplu odjeću.
- Brodom smo ih odvezli u Port Said, gdje smo ih predali egipatskoj mornarici. Bili su nam jako zahvalni. Kako mi je rekao zapovijednik njihova broda udarili su u nešto i brod se potopio. Kako je udarac bio u tankove s gorivom iz njih se izlio mazut i zbog toga su oni cijeli bili od mazuta.
Osobno mislim da se radilo o loše obučenoj posadi, jer ni nakon udarca i potonuća oni nisu pokušali spustiti čamac za spašavanje. Interesantno je da nisu koristili ni rakete za osvjetljivanje koje se nalaze na splavi, a da su ih koristili bili bi lakše uočljivi.
Na brodu koji je potonuo bilo je 15 članova posade, mi smo ih spasili osam, drugi brod ih je spasio troje, dok četvoricu nikada nisu našli, zaključio je kapetan Zvonimir Oštrić.
Dobar glas daleko se čuje
.. U ožujku ove godine kap. Oštrić, koji kruh sa sedam kora zarađuje od 1961. godine, već je od Lloyd's List-a i Nautical Instituta dobio nagradu za kapetana godine, dok je ova posljednja nagrada dobivena od najvišeg zakonodavnog tijela u pomorstvu IMO-a, koji je agencija pri UN-u. Kapetan Oštrić je prvi Hrvat koji je osvojio ovo veliko i prestižno priznanje.
Tijekom razgovora sa Zvonimirom Oštrićem dobili smo poziv iz hrvatskog veleposlanstva u Oslu. Hrvatski veleposlanik Dobroslav Silobrčić izrazio je želju da stupi u kontakt s kap. Oštrićem, kako bi ga u dogledno vrijeme mogao predstaviti tamošnjoj javnosti, jer kako je rekao "moramo se u Norveškoj, koja je pomorska zemlja pohvaliti s našim kapetanom".
Slobodna Dalmacija
21. studenoga 2007.
Rehn: Zaključenje pregovora 2009.
Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn izjavio je u Bruxellesu da bi Hrvatska mogla završiti pregovore o pristupanju EU-u u prvoj polovici 2009. godine. Dodao je da to ovisi o samoj Hrvatskoj i ispunjavanju potrebnih uvjeta.
"Ovu godinu vidimo kao godinu otvaranja, a sljedeću kao godinu zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Realno je, nadam se, ciljati na zaključivanje pregovora u prvoj polovici 2009. godine, ali to na prvom mjestu ovisi o hrvatskoj Vladi i parlamentu i sposobnosti javne uprave da ispuni tražene uvjete i mjerila", rekao je povjerenik Rehn, odgovarajući na zastupnička pitanje u Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta.
Prvi put povjerenik Rehn, koji je sudjelovao u raspravi na vanjskopolitičkom odboru o izvješću o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, spominje okvirno razdoblje za završetak pregovora Hrvatske i EU-a. Rehn je dodao da hrvatska Vlada može ubrzati pregovore ispunjavanjem mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja. Istaknuo je strukturne reforme u brodogradnji, povratak izbjeglica, manjinska prava i reformu pravosuđa.
"Kada primjerice Hrvatska bude spremna provesti strukturne reforme u brodogradnji, što se često podcjenjuje, tada možemo otkloniti jedno od mjerila u pregovorima i krenuti dalje u poglavlju tržišno natjecanje", rekao je Rehn.
Izvjestitelj za Hrvatsku u EP-u Hannes Swoboda, koji je Rehnu i postavio pitanje o tome je li moguće da RH završi pregovore 2008., u izjavi novinarima nakon rasprave objasnio je da bi Hrvatska trebala završiti pregovore početkom 2009. godine. Ovaj saziv europskog parlamenta imat će svoju posljednju sjednicu u svibnju 2009. do kada bi "sve trebalo biti gotovo" ako se želi da on ratificira pristupni sporazum, rekao je Swoboda.
Zastupnik Bernd Posselt istaknuo je u raspravi da izvješće o napretku Hrvatske nije do kraja pošteno kada je riječ o borbi protiv korupcije i o manjinskim pravima, jer u tome "Hrvatska stoji bolje nego neke zemlje članice". Povjerenik Rehn je u svom odgovoru rekao da je Hrvatska po pitanju borbe protiv korupcije "bolja od svih zemalja jugoistočne Europe, ali to ne znači da ne postoje ozbiljni problemi jer kada pitate hrvatske građane koji su najveći problemi na prvo mjesto stavljaju nezaposlenost, a na drugo korupciju."
Austrijski socijalist Hannes Swoboda je rekao da je Hrvatska je proteklih godina učinila puno u borbi protiv korupcije, ali bi bilo pogrešno uputiti poruku da je sada sve u redu. "Hrvatska je dosta napravila u borbi protiv korupcije posljednjih godina, ali treba jasno reći da su sada naši kriteriji puno stroži nego u prošlosti i stoga mislim da se ne treba uputiti poruka da je sve u redu, nego da treba ubrzati napore", rekao je Swoboda. "Hrvatska je sada jedina zemlja u regiji koja relativno skoro može ući u EU, ni jedna druga zemlja u regiji to ne može, ali ako želi ući onda mora imati jasan dokaz da je provela sve potrebne reforme jer ne želimo vidjeti ono što smo vidjeli u Rumunjskoj i u još nekim zemljama. Stvari treba riješiti prije pristupanja i stoga je sljedeća godina vrlo važna", rekao je Swoboda. HRT
21. studenoga 2007.
LJUBAV U KAMENU DRUŠTVO PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE
OBILJEŽILO 55. GODINU DJELOVANJA
Na zidinama ove godine 700.000 ljudi
Prihod koji je već dostigao 25 milijuna kuna utrošit će se za obnovu i očuvanje dubrovačke baštine
PIŠE ANET MARUNIĆ-LISIČIĆ
Proslavom u Revelinu svečano je obilježena 55. obljetnica djelovanja Društva prijatelja dubrovačke starine. Ta neovisna građanska udruga već desetljećima neumorno skrbi o dubrovačkim i stonskim zidinama, a prihod ostvaren posjetom gradskim mirima ulaže u obnovu spomeničke baštine. Broj posjeta zidinama u ovoj godini nadmašio je 700 tisuća, a veći broj se očekuje i za božićne i novogodišnje blagdane, kaže predsjednik Društva, dubrovački odvjetnik Denis Orlić. S takvim posjetom i gotovo 25 milijuna kuna već utrženog prihoda, napominje, ovogodišnji su se rezultati približili rekordnoj pretprošloj godini.
Više od 90 posto tog iznosa, kao i prethodnih godina, utrošit će se za projekte obnove i očuvanja dubrovačke baštine. Među njima je, podsjeća predsjednik Društva, nedavno započeto uređenje Posata i skori radovi na Mostu od Pila, zahtjevna obnova kruništa Minčete, poslovi na kuli Sv. Frana, tvrđavi Sokol, stonskim zidinama, konavoskim mlinicama i drugim spomeničkim objektima šireg dubrovačkog područja. U tijeku su i dogovori o osvjetljenju gradskih zidina, i to ne samo s njihove vanjske strane nego i unutrašnjosti hodnika, kako bi se omogućilo razgledavanje mira i u večernjim satima, dodaje Denis Orlić. Najavljuje i da će stonske zidine, koje Društvo desetljećima održava, uskoro pružati i sigurnosnu zaštitu posjetiteljima, što će od iduće godine omogućiti i početak naplate ulaznica na njima.
Od početne skupine zaljubljenika u dubrovačku baštinu, okupljene oko konzervatora i prvog predsjednika Lukše Beritića, Društvo danas broji 3410 članova, od kojih oko 600 plaća članarinu. Među njima je i priličan broj stranih državljana koji su svoje oduševljenje Gradom pretočili u želju za očuvanjem njegovih spomenika, ali i aktivnih domaćih članova. Riječ je, ističe Orlić, o volonterima raznih struka koji samozatajnim radom, uz pomoć stručne službe Društva i nadzor konzervatora, pridonose uspješnosti te jedinstvene udruge u hrvatskoj konzervatorskoj praksi.
'Priča od kamena'
.. Veliki broj prijatelja Dubrovačke starine i njihovih uzvanika, među kojima i gradonačelnica Dubravka Šuica, okupio se u ponedjeljak navečer u Revelinu na svečanoj proslavi 55. obljetnice Društva. Premijerno je prikazan i film Tonka Jovića "Priča od kamena" o djelovanju Društva. Slobodna Dalmacija
21. studenoga 2007.
Šime Stipaničev: Kako sam preplovio Atlantik u 20 dana
Piše: Hrvoje Bulešić
- Ovdje, na ovoj rivi u Tribunju, kad sam imao deset godina, počeo je moj san o preplovljavanju Atlantika - počinje 26-godišnji Šime Stipaničev svoju priču o odlasku na jedriličarsku regatu samaca Transat Mini 650 nakon koje je postao prvi Hrvat koji je u sportskom natjecanju sma preplovio Atlantik.
- Moj djed imao je mali kaić s motorom Tomos 4 na kojem sam imao prvi dodir s morem. Tu između ovih škojića i otoka bio je moj Atlantik tih dana. Poslije sam počeo čitati o ljudima poput Horvata i Šuteja koji su se 'skitali' morem - priča Šime dok njegove rečenice prekidaju čestitke mještana koji prolaze uz kafić u Marini Tribunj.
Stipaničev je trenutačno najpoznatiji Tribunjanin. Uz nadaleko poznatu utrku magaraca, vrhunsko maslinovo ulje, nakon regate Transata, Stipaničev je još jedna stvar kojom se mjesto može hvaliti, može reći i Šime je "made in Tribunj".
A početak je bio težak. Šime je 2005. dobio priliku da kao prvi naš jedriličar nastupi u regati klase Mini 650. Jedrio je kao koskiper na jedrilici Adria 509 s Kristianom Hajnšekom iz Ljubljane. Na regati Odysee D'Ulyssee osvojili su 3. mjesto i Šime se zaljubio u minije.
Postojao je samo "sitni" problem. Stipaničev nije imao brod. Pronašao je jedan na Balatonu.
- Bio je zapušten, u šipražju i nije mi izgledao kao da me može odvesti preko Atlantika. No, u mojoj glavi je Mini 232 već tada i u takvom stanju bio brod kojim ću preploviti Atlantik. Imao sam sreću da je vlasnik Kristof Nobilis prepoznao moje ambicije i ustupio mi brod na korištenje - prisjeća se Šime.
Nabavom broda Šime je zadovoljio prvi uvjet mogućeg odlaska na regatu Transat. Počeo je tražiti sponzore.
- Razočarao sam se mali milijun puta. Gledali su me kao luđaka. Govorili su mu da je budžet tvrtke za godinu već napravljen, drugi se pak ne bi pojavili na dogovorenom sastanku, treći bi došli, ali im je telefon zvonio svake sekunde, pa bi sastanak protekao u mom zujanju okolo, dok bi oni razgovarali preko mobitela.
Uz pomoć prijatelja, ipak je 2006. godine sklepao brod i otišao na kvalifikacijsku regatu klase Mini. Prije nego što ih organizator Transata uopće uzme za ozbiljno, jedriličari moraju odraditi nekoliko regata i jedno samačko jedrenje u duljini od tisuću milja.
- Za dva mjeseca života u Francuskoj imao sam 400 eura. Živio sam asketski, spavao na brodu i hranio se kikirikijem. Zvuči izlizano, ali u meni je proradio dišpet i morao sam biti na Transatu, unatoč preprekama.
Nakon što je odjedrio tri regate od 500 milja, ostalo mu je da odradi samačku plovidbu od najmanje 1000 milja bez stajanja kako bi se kvalificirao na Transat 2007. Iz Port Camarguea u Lyonskom zaljevu krenuo je prema rodnom Tribunju. Za 1300 milja trebalo mu je 12 dana. Na pitanje jesu li moguća varanja s obzirom na to da organizator ne broji jedriličarima odjedrene milje niti ih kontrolira na kojim će rutama odraditi tu samačku plovidbu, Šime s gađenjem u glasu odgovara: - Ne!
Odbija pomisao o iskrivljavanju sportskih pravila, koja je toliko česta na ovim našim, balkanskim prostorima.
- To je pitanje jedriličarske časti. Iako nema mogućnost kontrole, organizator ima stroge kazne u slučaju da otkrije da je netko od nas lagao. Mogu te doživotno isključiti iz natjecanja.
Iako je povratak u rodni Tribunj značio i mogućnost sudjelovanja u regati jer je Stipaničev zadovoljio uvjete organizatora, uslijedio je povratak u surovu realnost. Bez jakog sponzora Šimin san ostat će neostvariv. Nakon Kristofa Nobilisa, Stipaničevu je pomogao još jedan Mađar.
- Dok sam bio u Francuskoj, tamo je na odmoru bio i vlasnik Marine Tribunj Laszlo Kerekes. Imao sam na brodu malu naljepnicu marine i čovjek je to primijetio. Poslije se raspitao što ja tamo radim i kad je vidio koju sam rutu prošao sam i bez stajanja, odlučio me sponzorirati. To što su mi pomogli Mađari, nema nikakve veze. Mogli su mi pomoći i Kinezi, Marsijanci ili Hobiti. Nobilis i Kerekes za mene su bili pravi ljudi na pravom mjestu.
Šimin projekt počeo je dobivati smisao. No, pojavio se novi problem. Kako je ovogodišnji Transat bio 30., jubilarni, javilo se puno starih jedriličara koji su htjeli nastupiti. Za Šimu je to značilo ostanak ispod crte, unatoč zadovoljenim uvjetima. S takvim je mislima krenuo na regatu u Biskajskom zaljevu. S još sedamdesetak jedriličara startao je 22. srpnja u regatu Transgascogne od Port Bourgenaya na Atlantiku do Santandrea u Španjolskoj. Iako su vremenski uvjeti bili grozni, vjetra jačine od 35-40 čvorova, organizator je odlučio da se jedri.
Problemi za Šimu počeli su drugog dana regate u Biskajskom zaljevu. More je podivljalo, u kabinu je počelo prodirati more, a jarbol i jedra su bili uz brod. Uskoro ga je preletio helikopter i pitao treba li pomoć, ali Stipaničev je odbio.
- Kad mi je puklo sidro, bacio sam sve s broda. Trećeg dana napravio sam priručna jedra s kojima su mi trebala četiri dana do cilja. No, odbijanje pomoći helikoptera donijelo mi je mjesto na Transatu. Nekolicini jedriličara koji su ušli u helikopter mjesto je uskraćeno.
Le Croat (kako ga zovu Francuzi) konačno je nakon dvije godine pripremanja i 15-ak godina sanjanja dobio priliku prejedriti Atlantik. Iz La Rochellea 16. je rujna 89 jedriličara i jedriličarki krenulo u avanturu zvanu Transat 2007.
- Najlakše mi je bilo krenuti na regatu. Iscrpila su me ova događanja na kopnu. Jedrenje je gušt. Pogotovo na tako dugim relacijama. Imaš priliku upoznati brod, tako da praktički postanete jedno. Već počinješ zamišljati da su jedra samo produžetak tvojih ruku.
Nakon što je završio prvu etapu dugu 1100 milja do Madeire, počele su pripreme za ono najvažnije, prelazak preko Atlantika i etapu dugu 3300 milja. Brazil je dohvatio nakon 20 dana plovidbe.
- Bio je to čisti gušt. To je samo sport. Nije nikakva ludost, nego avantura - pokušava Šime demistificirati težinu Transata.
- Osim sportskog imao sam i pomalo filozofski motiv. Gdje u današnjem svijetu, kraj toliko mobitela, laptopa i ostalih spravica za komuniciranje, čovjek ima pravo na 20-ak dana samoće. Da sam otišao u samostan, ljudi bi mislili da sam 'maka', ovako sam mogao reći da idem jedriti. Tih sam dana na Atlantiku imao puno vremena za razmišljanje. Ako se sjetite Isusa ili Budhe, vidjet ćete da su i oni u jednom trenutku imali potrebu negdje otići, kaže Šime koji s bradom i izgledom podsjeća na nekog "morskog pustinjaka".
- Udario sam morskog psa, a jedinu škakljivu situaciju imao sam kada mi se zaglavio spinaker. Morao sam se popeti na vrh jarbola kako bih ga oslobodio, a u tom je trenutku počinjala nevera. Po jarbolu sam se stropoštao dolje i bio sam sav izranjavan, ali i sretan što sam uspio osloboditi spinaker. Nisam imao većih ozljeda. Samo me bole koljena i kralježnica - savija Šime leđa poput starog ratnika, dodajući da ga znaju proći žmarci od zime. Nakon toliko dana na brodu, more se uvuklo u kosti.
Prema službenim podacima, Šime je na cilj stigao 21.
- Sada kad sam završio regatu, znam da bi mi za bolji plasman trebalo hrabrije jedrenje. No, moj je cilj bio završiti regatu. Tko zna što bi bilo da to nisam uspio. Plasman imam vremena ganjati u budućnosti.
Nakon dolaska u Salvador de Bahiu organizirana je fešta, no netko je naručio i pljačkaše.
- Na moru mi se ništa nije dogodilo, a onda me u gradu drugi dan čovjek s nožem pokuša opljačkati.
Šime se u rodni Tribunj vratio prije nekoliko dana. Nije očekivao takav doček, a posebno su ga razveselile podrška Mladena Šuteja ("njegovo bodrenje tijekom regate mi je puno pomoglo") i Ozrena Bakrača.
- Kad ti Ozren s toliko milja u nogama kaže da je on za tebe mala beba, znaš da si napravio nešto veliko...
Regata u brojkama
89 jedriličara startalo je iz La Rochella
6 jedriličara nije završilo regatu
6 žena je startalo regatu i sve su je završile
4400 milja ukupna duljina regate
26 dana, 17 sati, 2 minute i 2 sekunde trebalo je Šimi Stipaničevu za regatu
120.000 eura košta dvogodišnji projekt odlaska na regatu. Brod u dobrom stanju može se kupiti za oko 70 tisuća, a ostalo otpada na avionske karte, hranu, boravak u Francuskoj
6,5 metara je velika ili mala klasa Mini
3 metara zadana širina brodova na regati
294 milje je ovogodišnji rekordan broj prijeđenih milja u 24 sata
250 milja u jednom je danu prešao Šime Stipaničev
100 litara vode jedriličari su imali pravo nositi na etapu preko Atlantika
Žene su ravnopravne s muškarcima
Klasa minija jedna je od disciplina u jedrenju u kojem su žene potpuno ravnopravne muškarcima. Prošla su vremena kada su ih mornari smatrali nesrećom na brodu, žene danas u minijima igraju ozbiljne uloge. Pokazuje to i Isabelle Joschke koja je prvi dio regate do Madeire završila na 1. mjestu. No, kako priča Šime, nisu zaboravile na ljepšu stranu, pa je tako jedna natjecateljica prije uplovljavanja u Salvador de Bahiu promijenila kompletan outfit. Nezgrapno i mokro odijelo zamijenila je za nešto elegantnije, a pri ruci je bio i priručan set kozmetike, kako bi look bio potpun.
Što se tiče prehrane, jede se dehidrirana hrana. Šime za to ima poseban recept. Malu tajnu velikih majstora:
- Uz tu hranu dodavao sam maslinovo ulje koje bitno popravi okus. To mi je bio jedini doping. I bočica crnog vina za prolazak ekvatora. To je stari pomorski običaj nazdravljanja bogu mora, Neptunu. Pušio sam rijetko. Samo kad bi mi bio gušt. Što se tiče spavanja, spavaš na 'refule'. Po 45 minuta pa se probudiš. Imaš auto pilot pa ne moraš cijelo vrijeme kormilariti. Prema njemu se moraš odnositi kao prema još jednom članu posade. Moraš ga maziti i paziti. Jutarnji list
21. studenoga 2007.
Do Krapnja kroz 250 m dugu podmorsku šetnicu
Piše: Diana Ferić
Prezentiran plan razvoja najmanjeg i najnižeg naseljenog hrvatskog otoka
KRAPANJ - Mjesni odbor otoka Krapnja u sklopu cjelovitog programa razvoja tog najmanjeg i najnižeg naseljenog hrvatskog otoka, osmislio je čitav niz atraktivnih projekata koji bi tom otoku ronilaca i spužvara trebali donijeti novi život i pretvoriti ga u istinsku turističku atrakciju.
Kako smo doznali od Dijane Matov, predsjednice MO otoka Krapnja, Plan razvoja otoka Krapnja kompleksan je dokument u kojemu posebnu pozornost privlače njegovi dijelovi kao što su gradnja 250 metara dugog staklenog podmorskog tunela između kopna i otoka.
Također se navodi podizanje farmi za uzgoj morskih spužava, gradnja modernog aquaparka, pretvaranje Krapnja u otok-muzej na kojemu će svaka kuća imati svoju povijesnu priču te projekt E-krapanj koji predviđa potpunu informatizaciju te lokalno i globalno informatičko i informacijsko umrežavanje Krapnja.
- Znam da će svima najprije za oko zapeti staklena šetnica jer je to zaista senzacionalan projekt. No, ta šetnica nije naš prioritet. Najprije želimo urediti otok, izgraditi sustav odvodnje i zaštititi more i okoliš, dotjerati javne površine i obnoviti naša stara zdanja. Krapanj već jest otok-muzej, ali možemo učiniti i puno više od toga jer je svaka kuća na Krapnju muzej za sebe - kaže Dijana Matov.
Podmorska staklena šetnica, kaže D. Matov, nije nerealan projekt. Nešto slično već se gradi u Maleziji.
- Najskuplji dio su podmorski radovi, no to nama nije problem jer ako netko ima iskusne ronioce onda je to Krapanj. Podmorska staklena šetnica bila bi više od turističke atrakcije. Ona bi se na najbolji način uklopila u imidž Krapnja kao otoka stoljetne tradicije ronilaštva i spužvarstva.
Krapljani su prije osam godina namjeravali do svog otoka izgraditi most. Već su počeli s radovima, a krapanjska dijaspora je poslala izdašnu novčanu pomoć, no most nije mogao biti izgrađen jer su stručnjaci ocijenili da ga nije moguće uklopiti u povijesne vedute Krapnja. Kako Krapljani ne odustaju od suhe veze otoka s kopnom došli su do ovog rješenja - prozirnog podmorskog tunela koji bi, ako bude izgrađen, zaista bio vrhunskom turističkom atrakcijom. No, ne treba zanemariti niti razvoj seoskog ribolovnog turizma.
Vraćaju se mlade obitelji
Na Krapanj su se počele vraćati mlade obitelji podrijetlom s tog otoka i uređivate svoje stare obiteljske kuće. Najbolji pokazatelj obnove života na Krapnju je - veliki broj djece. Trenutno ih je više od pedesetero što svim razvojnim planovima daje smisao i dodatnu vrijednost.
Jutarnji list
20. studenoga 2007.
NAJVIŠE ODLIČJE VRHUNSKI IZVIĐAČ-DIVERZANT SPLITSKE 4. BRIGADE POGINUO 1992. GODINE ZASLUŽUJE DA MU DOMOVINA ODA SVU POČAST
Goran Kliškić, prvi junak Domovinskog rata
Omiljeni ratnik zbog svoje hrabrosti i srčanosti poginuo je kad je pokušavao izvući ranjenog suborca usred neprijateljske topničke paljbe
PIŠE TONI PAŠTAR
Prvi komu treba dodijeliti odličje Junaka Domovinskog rata Splićanin je Goran Kliškić, heroj bez mrlje, koji je poginuo na dužnosti zapovjednika diverzantsko-izviđačke grupe 4. gardijske brigade spašavajući ranjenog suborca Ivicu Vucu u bitci na Bistrini kod Stona.
Podržavajući inicijativu umirovljenog stožernog brigadira Ante Kotromanovića o uvođenju odličja koje bi se dodjeljivalo samo najistaknutijim herojima, to predlažu Kliškićevi suborci Ante Budimir Bekan zvani Buco, Augustin Drnas Tino, Goran Bajić Čobi i Izudin Bećirčić Ćelo.
Uvijek na čelu
Buco, Tino, Čobi i Ćelo kažu kako je žalosno da u nametnutom krvavom ratu nisu istaknuti najveći junaci kakvi su bili Kliškić i njemu slični.
Goran Kliškić bio je u prvoj grupi hrvatskih dragovoljaca okupljenih u proljeće 1991. godine u Resniku. Aktivni sportaš, ljubitelj borilačkih vještina s crnim pojasom, postao je vrsni izviđač-diverzant.
Suborci su ga zavoljeli od prvih borbenih akcija jer se nije izvlačio već je kao pravi junak uvijek bio na čelu. Nije se libio žrtvovati svoj život radi spašavanja suboraca. Učinio je to u dva navrata. Prvi put je teško ranjen i jedva je preživio, a drugi put platio je najvišu cijenu.
- Goran se našao ispred zapovjedništva s Ivicom Boškovićem kada je osjetio da će uz njih pasti granata. Bacio se na Boškovića, oborio ga na zemlju i pao po njemu, te mu tako spasio život. U trenutku kada se našao s Boškovićem ispod sebe rasprsnuti dijelovi projektila pogodili su ga u leđa - priča Bećirčić.
Spašeni život suborca stajao ga je 30 šavova na leđima. S još nezacijeljenom ranom vratio se među svoje prekaljene suborce. Odbio je ponude da se smjesti na neku dužnost izvan bojišnice ili da ide na vojno školovanje.
Posljednju bitku Goran je vodio 24. ožujka 1992. godine kod mosta na Bistrini. Te njegove posljednje trenutke u knjizi "Braća po oružju" Bećirčić je ovako zabilježio:
"Granate su padale opasno blizu ... Iznenada u bunker uleti Goran Kliškić. Jedna granata opet pade u našoj blizini. Tada smo čuli nečiji vrisak koji je proparao nebo iznad nas. Strah kojeg smo osjetili nije se mogao nikakvim riječima opisati.
Goran i ja istrčali smo iz bunkera. Ivica Vuco ležao je nepomično na golom kamenju. Kada smo ga okrenuli bolno smo urliknuli. Geler mu je uništio glavu i izbio jedno oko. Tiho je krkljao. Bio je još živ.
- Izdrži Vuco, ječao sam... Najdraži prijatelj umire mi pred očima.
- Moramo ga iznijeti odavde - dreknu Goran.
Uzeo je Vucu ispod ruku, a ja za noge. Ponijeli smo ga prema bunkeru... Najednom se ispred nas prolomi strahovita eksplozija koja me zaslijepila i odbacila.
- Ajmeee meniii, majko! - čuo sam kao kroz maglu bolni uzvik Gorana Kliškića koji je pao pogođen gelerima.
Bol za prijateljima
Kada sam se nadljuskim naporima uspio podići na koljena osjetio sam da sam ranjen i da mi se niz lice zajedno s kišom slijeva krv. Dopuzao sam do Vuce i Gorana koji je teško disao.
Zavukao sam noge ispod Gorana, a glavu mu stavio na svoje prsi i počeo natraške puzati prema bunkeru. U bunkeru sam ga zaštitio vrećama s pijeskom jer su geleri letjeli svuda okolo.
Vratio sam se i na jedvite jade u bunker dovukao i Vucu. Okrenuo sam se Goranu. Bio je sav izbušen od gelera. Svo vrijeme sam urlikao pozivajući da mi netko pomogne.
Molio sam Vucu i Gorana da ostanu živi. Molio. Obojica su umrli, a ja im nisam mogao pomoći. Bolove koji su mi razdirali tijelo nisam više osjećao. Bol za prijateljima, braćom po oružju, razdirala me stotine puta više".
Istinski heroj. Kliškić je vodio najteže bitke na čelu najelitnije borbene grupe u 4. gardijskoj brigadi. Prvo ranjavanje. S odjela intenzivne njege svojim suborcima poručivao je: "Evo mene za desetak dana".
Zenga iz Zenice
.. Izudin Bećirčić Ćelo Hrvatsku je, kaže, držao svojom domovinom i nije dvojio stati u njezinu obranu u ljeto 1991. Za knjigu "Braća po oružju", koju je tiskao u nakladi od svega 50 komada jer za više nije imao novca, kaže: "To sam jednostavno morao izbaciti iz sebe. Izišlo je poput erupcije". Dan nakon što smo s njim razgovarali poslao nam je SMS poruku: "Sinoć sam sanjao Gorana i Vucu. Plakao sam cijelu noć." Danas nema status branitelja, ali zato ima ožiljke od četiri ranjavanja. Živi teško i skromno u rodnoj Zenici gdje ga poznaju kao "zengu". Slobodna Dalmacija
20. studenoga 2007.
Novi Zagreb - Tu smo spavali, tu smo rasli, a sad se ovdje i zaista lijepo živi
Piše: Pavica Knezović Belan
Foto: D. Matić, G. Mehkek, O. Moskaljev
Novi Zagreb nepovratno se i ubrzano mijenja. Nakon 40 godina statusa quo, razdoblja kada taj dio grada doista nije bio ništa do li spavaonica, Novi Zagreb zahvaljujući brojnim promjenama i investicijama naglo postaje mjesto poželjnog življenja.
Uređen je Bundek, koji je kao kolateralna žrtva pao krajem '80-ih kada je uoči Univerzijade stvoren Jarun. Napokon je došlo i kino u Novi Zagreb - multipleks je otvoren u sklopu Avenue Malla koji tako ima i veliku kulturološku, a ne samo konzumerističku dimenziju.
Jer osim Zare, u shopping centru je i velika knjižara Algoritma i tako prvi put stanovnik Novog Zagreba nema potrebu prelaziti most ako želi kupiti - knjigu. Iako je zapelo dovršenje Muzeja suvremene umjetnosti, zgrada Igora Franića idealno je legla na križanje Dubrovačke avenije i Avenije Većeslava Holjevca. Gotovo preko noći, Novi Zagreb je dobio dva kazališta; u gotovo dva desetljeća praznu dvoranu na platou Mamutice u Travnom uselilo se Kazališta lutaka, a za mjesec dana iz njemačkog Potsdama stiže veliko montažno kazalište koje će biti smješteno u Sloboštini na Zaprudskom otoku.
Također, planira se gradnja sasvim novog naselja u Podbrežju, na prostoru između Sigeta i Sloboštine, a jedna od omiljenih špekulacija je ona o gradnji Dinamovog stadiona na Laništu.
Zagreb proživljava ozbiljnu transformaciju i u novoj definiciji grada Novi Zagreb kao da postaje novi centar, što je, uostalom, dio staroga plana, još kada je davne 1954. godine tadašnji gradonačelnik Većeslav Holjevac preselio Velesajam s duge strane Save, žestoko se i uspješno oduprijevši onodobnoj inicijativi da se Velesajam prebaci u Beograd.
Geografija Novog Zagreba uvijek je imala i svoju emotivnu dimenziju; odrastanje u toj "pustoj zemlji" na specifični je način formirala barem moje stavove prema životu. Iako u Novom Zagrebu ne živim već pet godina (rodila sam se u Zapruđu, odrasla u Utrini, svoj prvi podstanarski staž odradila u Savskom gaju) krajnje angažirano proživljavam sve ove promjene.
Dubravko Ivaniš, pjevač zagrebačke grupe Pips, chips&videoclips, dugo je vremena bio sinonim za novozagrebačku furku, poput Houre za Dubravu. Taj samoprozvani "kralj Zapruđa i Utrina" iz matičnog kvarta odletio je prije pet godina i obitelj svio u sjevernom dijelu grada. No, ipak, negdje u sentimentalnom zemljovidu ostao je stari kvart...
"Moja kći često se s bakom ljulja u jednoj super mreži na novonastalom Bundeku i opet... čudno mi i to izgleda jer nestvarno je da tamo više nije šikara i nema više one iskonske frke kad, čim padne mrak, sa simpatijom odeš malčice detaljnije proučavati anatomiju. Mislim, di bismo se sad zapleli; na nekoj penjalici ili toboganu? Al' kad te po goloj guzi golica trnje i metar visoke paprati, drač i trave, oko tebe je blato i prašina....wow, to je već polusnuff, to ima neku čar. A nasuprot tebe i nje - skenira te nekog automobila far, tak da se sve rimuje...
Za Zapruđe me danas, nakon tatine smrti, fizički veže samo mama. I teško mi je navraćati jer tamo stoluje moje djetinjstvo za koje se, razvidno je, blesavo previše vezati. Nije preporučljivo propuštati ono što ti se upravo sada događa. Dalek sam si i njonjav takav. Ajd, fuck off, kažem samome sebi...
Tek se sada, pojavom divljeg urbanizma, vidi kako je Novi Zagreb pametno i humano građen
Uostalom, kad sam konačno "stigao" iz Pruđa u grad shvatio sam da sam oduvijek žudio za blizinom Ilice, Britanca, Kačićeve i Dalmatinske i Gornjega grada. Ja sam dečko iz grada, ja sam si tako normalan i prirodno srastao s Centrom od prvog (ozbiljnog) susreta da me se svaki pruđenostalgičar s pravom isti čas može odreći! I žao mi je ako netko supijan na nekoj klupici smatra da sam ga takvim razmišljanjem izdao. Možda bi takvomišljenici trebali odrasti. Možda bih ja trebao na lobotomiju. Ipak, istina je ova: Pruđu sam dao sve, Pruđe mi je dalo sve... i sad si više ne trebamo. Kako sam se samoproglasio 'kraljem Zapruđa i Utrina', tako sam se i razvlastio. I to je sasvim ok".
I dok je na jednoj strani novozagrebačke pop mitologije bio Ripper, na drugoj je izrastao televizijski revolucionar Robert Knjaz. Njegova mitologija sastojala se od dva d - Dinamo i Dugave, a u orbitu komercijalne televizije lansirala ga je dugavljanska kabelska televizija. Ni Robert Knjaz danas više ne živi u Dugavama. S obitelji se odselio na Jarun, a kao glavni razlog selidbe navodi blizinu smetlišta na Jakuševcu. Njegov komentar na tektonske promjene koje su zadesile New Zagreb bio je očekivano duhovit. "Sada se napokon mogu srušiti svi mostovi i Novi Zagreb može ostati svoj na svome!".
No Knjaz, kao danas i mnogi drugi, upozorava na novootkrivenu kvalitetu Novog Zagreba: "Mislim da se tek sada, pojavom divljeg urbanizma, vidi kako je Novi Zagreb pametno i humano građen. Jer tu su široke šetnice, livade i parkovi između novogradnji. Samo je pitanje vremena kada će se ljudi početi seliti u Novi Zagreb", kaže Knjaz koji tvrdi da je njegovo stanje svijesti još uvijek - novozagrebačko. "Prvi put sam prešao Savu kada sam krenuo u srednju školu. Jer u Dugavama sam imao sve, odnosno ništa. Formirao me komad betona. Kako nismo imali nikakve izvore zabave, sve smo sami morali izmišljati i to je bilo poticajno. Sve se svodilo na 'home made' zafrkanciju".
Kvalitetu urbanističkog projektiranja u Novom Zagrebu uočili su i teoretičari arhitekture Eva Blau i Ivan Rupnik. Govoreći o svojoj analizi Zagreba kao trancizijskoga grada u upravo objavljenoj knjizi "Projekt: Zagreb" u razgovoru za arhitektonski časopis "Čovjek i prostor" kažu: "Prema suvremenom stajalištu prototipskog poslijeratnog Novoga grada, očekivalo bi se da Zapruđe bude pospana spavaonica bez identiteta susjedstva. No, otkrili smo mjesto s novom vrstom modernističkog urbanog prostora, s mnogim kvalitetama koje bi se mogle povezati s "tradicionalnim" susjedstvom.
Činjenica da to bolje funkcionira danas nego onda kada je naselje prvi put nastanjeno, čimbenik je vremena, ali također i projektiranja. Trebalo je 40 godina da se realizira prava namjera projekta. Projektiranje i realizacija jednako su važni u proživljenom iskustvu arhitekture". Igor Čumandra, novinar i pisac, danas zaposlen u Ministarstvu vanjskih poslova, Ripperov frend iz djetinjstva, iz Zapruđa se preselio u danas gotovo "elitno naselje" Središće. Čumandra je svojim likom a la braća Ramones u '80-im i prvoj polovici '90-ih bio pravo utjelovljenje hipersenzibilnog novozagrebačkog beatnika. Uvijek sam ga doživljavala kao jednog, istina vrlo ciničnog, kroničara ovog dijela grada.
"Novi Zagreb je prostor s rupom, jednom velikom vremenskom rupom čiji je početak tamo negdje 1966. ili 1967. godine, a kraj 2006. E, u toj rupi je ništa, jedan veliki kvart koji je bio prepušten sam sebi.
Kažeš da se danas struktura stanovništva mijenja, da ima više šminkera, mladih profesionalaca. Pa, hvala Bogu, odrasli smo, red je da neki među nama nešto naprave u životu i sa sobom. No, i krajem šezdesetih tu je doseljavan i fini svijet - mladi i perspektivni inženjeri, doktori znanosti, umjetnici svih fela, a ne samo proleteri i socijalistički pregaoci. Tako da kad vidim Avenue Mall, Bundek, multipleks, gimnazije i bazen, emotivno sve to doživljavam kao vraćanje duga tim pionirima Novog Zagreba koji su tu dopeljani i kojima su tu ponuđeni stanovi od prosječno šezdesetak kvadrata i ništa drugo. Ovdje su spavali, a živjeli preko Save. OK, bila je tu komunalna infrastruktura i javni gradski prijevoz koji je vozio sporije od brzine rasta ponude u "starom" Zagrebu. To je vremenska rupa na koju mislim. Da je tada bilo sadržaja koji bi se razvijali, možda bismo imali dva grada u jednom.
Moj prelazak iz Zapruđa u Središće nije pak nikakav civilizacijski pomak, već emotivni skok u prostor s Katicom i Jelenom, a zbog potonje sve promjene u Novom Zagrebu i gledam pozitivno. Sada Jelena može skoro svaki dan s tetom čuvalicom Katicom na Bundeku hraniti "abude" (čit. labudove) i s prozora "gobile" (čit. golubove), gledati mace na bejzbolskom igralištu, jer još je mala pa ne razumije pravila igre, a za koju godinu će imati i puno veće mogućnosti trošenja džeparca od nas koji smo tu rođeni četrdesetak godina ranije.
Tako me sada sekira degenerično preskupa cijena kvadrata stana u Središću i zdušno čekam kada će se lumpenproleterima koji su u otkupu pokupovali stanove za dvadeset tisuća eura, ili ih dobili kao nasljedstvo ili pak ratne zasluge ili plijen, njihova pohlepa ispuhati kao nogometna lopta i vratiti na dimenzije krpenjače s kojom su i krenuli na mračni put u kapitalizam".
Književnik Edo Popović u Utrinu se doselio prije 32 godine, a taj novozagrebački kvart postao je jedan od njegovih glavnih literarnih junaka. Popović se uvijek borbeno držao glede pitanja novozagrebačke spike te se nametnuo kao neizbježni sugovornik. "Zapravo pozdravljam ove promjene u Novom Zagrebu", kaže Popović i pojašnjava: "Počevši od pretjerano pripitomljenog Bundeka pa do onog potrošačkog pakla s kinodvoranama, nazvanog Avenue Mall. Ovdje u Utrinama volimo se zezati kako smo bili razočarani kada smo shvatili da se ono prekoputa Ine ne gradi Ikea nego Muzej suvremene umjetnosti, al' dobro - ne može sve biti savršeno. Važno je da se krećemo i držimo dobar smjer.
No, osim samih sadržaja koji se posljednjih godina ubrizgavaju na desnu obalu Save, važno je i gdje smjestiti taj sadržaj. Novi Zagreb je završena i na neki čudan način savršena cjelina. Ja ga zovem kvadarnim oblutkom. Za razliku od bogataških favela na sjeveru grada, prekrcanih rugobama od urbanih vila, a bez ikakve infrastrukture, Novi Zagreb je doista ugodan za život. I neka takav i ostane. Drugim rječima, treba spriječiti nebuloznu gradnju, projekte poput crkve u Travnom. Ona je doista trebala biti izgrađena tamo gdje se danas nalaze oni penzionerski vrtovi. Crkva u Utrinama pokazuje da kvart može biti cijel, a ovce site".
Sa svojim kvartom, u ovom slučaju Trnskim, uvijek se snažno identificirao i glumac Sven Medvešek koji je možda najtočnije opisao, nazovimo to, magičnim realizmom Novog Zagreba, onu neobičnu mješavinu krajnjeg, betonskog urbaniteta i divljine. "Kao dječak bio sam orijentiran isključivo na kvart. Trnsko. Malobrojni automobili, mnoštvo zelenila, neopterećen boravak na svježem zraku, igranje i druženje na ulici, to jest na livadi, u parku. Bicikl, nogomet, pikulanje. S polaskom u srednju školu otvorio se novi urbani svijet. Bio sam sretnik koji je Savu prelazio biciklom, i na njemu krstario gradom. Ali povratak na južni dio obale Save uvijek, i danas, pruža mi olakšanje.
Odjednom osjećaš više neba. Zgrade su razmaknutije, ljudi su razmaknutiji. Više je zraka. No, očito su nam mostovi postali preuski i premalobrojni da bismo svi koji svoje potrebe utažujemo preko rijeke, mogli neopterećeno doći na red. Pak su onda izmislili da brojne potrebe možemo zadovoljiti i ne prelazeći mostove. Ako je to usmjereno prema tome, da ćemo manje hrliti, da ćemo hodajući ili biciklom zadovoljiti naše potrebe, rasteretiti mostove i automobilski promet - ja sam za.
Bilo bi mi drago da i korisnici i zaposlenici novih ustanova budu smireni i sretni što ne moraju juriti ili čekati na semaforima. Bilo bi mi također drago da dohvatljivije nalaze one sadržaje koji ih uistinu zanimaju. I bilo bi mi drago da i sami ti sadržaji u sebi i u ljudima koji se preko njih susreću, nađu svoj istinski razlog postojanja, a ne tek korist od trgovanja". Jutarnji list
20. studenoga 2007.
Valamar Diamantu i Neptunu Zlatne medalje
Najveći britanski turoperator Thomson Holidays dodijelio je Zlatne medalje 2007. porečkim hotelima Valamar Diamant i Neptun u vlasništvu Riviere Poreč, kompanije u grupaciji Valamar. Prestižna priznanja dodijeljena su temeljem ankete zadovoljstva Thomsonovih putnika koji su Diamant ocijenili "najboljim ljetnim smještajem s četiri zvjezdice u Hrvatskoj", a Neptun su šesti put zaredom proglasili "najboljim malim i prijateljskim hotelom u Hrvatskoj". U Valamaru ističu kako je broj britanskih gostiju u njihovim porečkim objektima od 2004. do 2006. godine porastao za čak 87 posto. Kad je u pitanju broj britanskih gostiju u svim njihovim destinacijama od 2004. do 2006. narastao je za 67%. Eleonora Bukovac, (www.poslovni.hr)
20. studenoga 2007.
Newsweek piše o uspjehu Hrvatske
Simbol svega što je posljednje vrijeme krenulo dobro u Hrvatskoj, za autoricu članka Soniu Kolesnikov-Jessop je autocesta A1, koja se pruža od Zagreba 416 km na jug
Američki tjednik Newsweek u svom ovotjednom broju donosi priču o uspjehu Hrvatske koja je u nešto više od desetljeća prošla put od ratom razorene zemlje, s više od 13.000 mrtvih i ekonomijom u ruševinama, do današnje stabilne države koja je na putu da postane najnovijom članicom NATO-a i Europske unije. Simbol svega što je posljednje vrijeme krenulo dobro u Hrvatskoj, za autoricu članka Soniu Kolesnikov-Jessop je autocesta A1, koja se pruža od Zagreba 416 km na jug. "Izgrađena u šest godina, uz cijenu od tri milijarde eura, slavljena je kao 'nacionalni ponos', 'remekdjelo' i 'autocesta za Europu'", ističe Newsweek. Izgradnja autoceste A1 bila je posebno značajna jer je dokazala da zemlja ima političku stabilnost da poveže velike sume novca i tehničku stručnost, te da potakne suradnju javnih i privatnih entiteta, sve bez sumnji za korupciju koja je opterećivala mnoge projekte. Stabilne institucije zemlje i širenje infrastrukture također su pomogli gospodarstvu. Turizam je u usponu, a izravna strana ulaganja ove će godine premašiti četiri milijarde eura, u usporedbi s 2.7 2006. Američki tjednik uspoređuje uspješan razvoj cestovne infrastrukture u Hrvatskoj s nedovoljnom izgradnjom autocesta u Sloveniji, što je postalo "kost razmirica" s EU, prema riječima Charlotte Ruhe iz Europske banke za obnovu i razvoj. Gospodarski rast je respektabilnih 4,8 posto, a Zagreb ostvaruje "vrlo snažan napredak" u provedbi gospodarskih, političkih i obrambenih reformi, rekao je visoki dužnosnik NATO-a za Newsweek. List prenosi i izjavu veleposlanika SAD u Zagrebu Roberta Bradtkea, kako je politička stabilnost pretvorila Hrvatsku u "model u regiji". Hrvatska je prošloga mjeseca izabrana za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN, na putu je da uđe u NATO do travnja 2008. i priključi se ekskluzivnom klubu EU-a do 2010. ili 2011. godine, navodi se. Uspjeh Hrvatske još je značajniji kada se uspoređuje sa susjedima, Makedonijom koja moža u EU najranije 2012. te BiH i Srbijom, koje su tek u statusu "potencijalnih kandidata" za EU, ocjenjuje se. Newsweek citira i ministricu vanjskih poslova Kolindu Grabar Kitarović, kako je Hrvatska ukinula "giljotinu propisa" koji su otežavali ulazak stranih investicija. List prenosi i ocjenu glasnogovornice Europske komisije Krisztine Nagy, kako Hrvatska mora "pojačati napore" na smanjenju sudskih zaostataka i poštivanju manjina iz drugih balkanskih zemalja. Ističe se i kako je korupcija još uvijek problem, da su donesene široke antikoprupcijeme mjere, ali se i dalje ograničeno procesuira. Transparency International ocjenjuje kako broj zlopuporaba opada, navodi Newsweek i zaključuje kako će se "ako se tako nastavi" Hrvatska priključiti EU dovoljno brzo, što će biti postignuće koje će obilježiti kraj jednog jako dugog puta.
(Hina) (www.poslovni.hr)
20. listopada 2007.
Gradnja pelješkog mosta donosi investicije, zaposlenost i razvoj
Oni koji su protiv izgradnje mosta u sukobu su s budućim razvojem hrvatske države, kaže B. Lokin
Gradnja mosta za Pelješac u potpunosti je opravdana s gospodarskog, prometnog i demografskog aspekta, stoji u jučer prezentiranoj studiji koju su napravili Ekonomski fakultet u Zagrebu i Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu. Studiju je u lipnju naručilo Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka i za nju platilo 800.000 kuna. Stručnjaci s fakulteta su, među ostalog, zaključili da će most omogućiti bolju prometnu povezanost koja će donijeti uštede, potaknuti investicije, smanjiti nezaposlenost, zaustaviti odljev stanovništva, povisiti cijene nekretnina, omogućiti izgradnju kvalitetne infrastrukture: i to ne samo na području Dubrovačko-neretvanske županije nego i na području susjednih bosansko-hercegovačkih kantona.
Kvalitetne investicije
U ekonomskoj analizi naglasak nije stavljen na cijenu mosta koji će s pristupnim cestama i bez PDV-a stajati 2,5 milijardi kuna, nego na dio koji on donosi gravitacijskom području. Navodi se da će u promatranom razdoblju od 2005. do 2020. godine izgradnja mosta pridonijeti ravnomjernijoj distribudicji bogatstva, multiplikaciju korištenja i vrjednovanja radnih i prirodnih resursa. BDP bi se zbog investicija i na promjeni u strukturi trošenja posve povećavao prosječnom godišnjom stopom od 7,2 posto i u 15-godišnjem razdoblju bi bio u apsolutnom iznosu uvećan za 2,8 puta, tj. sa 6927 eura po stanovniku na 15.554 eura po stanovniku 2020. godine. Dohodak zaposlenog rastao bi prosječno 3,5 posto, a ukupnog stanovništva 6,8 posto. Zbog boljeg pristupa i prometne povezanosti područje će postati atraktivno i rast će zbog toga najviše nositi investicije. U promatranom 15-godišnjem razdoblju, po stopi od 10,6 posto godišnje, to je 3,4-postotna poena više od prosjeka. Time se povećava udio investicija u BDP-u gravitacijskog područja na 27 posto. Kvalitetne investicije pridonijet će padu nezaposlenosti koja bi u 2020. trebala biti samo sedam posto, a s investicijama se povećava konkurentnost, multipikativni učinci i efikasnost. S investicijama i stvaranjem uređenog tržišnog okružja, udio sive ekonomije trebao bi pasti sa 25 na 10 posto. Očekuje se i daljnji rast cijena i prometa nekretnina na otocima i poluotocima i samo do kraja godine očekuje se ukupni promet na Pelješcu u iznosu 130 milijuna kuna. S tim će se povećati i porez na promet nekretnina koji će prikupiti