HIA - Hrvatski iseljenički adresar
 
   
 
 

V I J E S T I - H R V A T S K A
ARHIV - studeni 2007.


29. studenoga 2007.
Mesić održao konzultacije s manjinama
Predsjednik Stjepan Mesić počeo je konzultacije sa strankama i predstavnicima nacionalnih manjina o davanju mandata za sastavljanje nove vlade. Konzultacije su završili Furio Radin, koji je u Sabor izabran u 12. izbornoj jedinici gdje se kandidirao kao predstavnik talijanske nacionalne manjine, zastupnica češke manjine Zdenka Čuhnil, bošnjački zastupnik Šemso Tanković, predstavnik romske manjine Nazif Memedi te predstavnici Srba Milorad Pupovac, Vojislav Stanimirović i Ratko Gajica.

Konzultacije će se nastaviti od 18 do 20 sati. U večernjem bi terminu Mesić trebao primiti i Antu Đapića, jedinog HSP-ova zastupnika u Saboru, koji tvrdi da ni u kojem slučaju neće dati potporu Ivi Sanaderu. Tek sutra k predsjedniku će na konzultacije, prema neslužbenim informacijama, predsjednici vodećih stranaka Ivo Sanader i Zoran Milanović, a navodno i koalicija HSS-HSLS-a čija će odluka o tome komu će dati potporu biti ključna.

Radin, koji je prvi završio konzultacije s Mesićem, rekao je kako vjeruje da će sve manjine završiti na istoj strani. Međutim, Radin nije želio reći na kojoj. "12. prosinca još je daleko, ima vremena", odgovorio je Radin novinarima na pitanje hoće li ostati uz partnere u prošlom sazivu Sabora, HDZ, ili će nakon ovih izbora pokušati sa SDP-om. "Dosad sam bio sa zastupnicima manjine", dodao je on na to i napomenuo kako će na strani manjina i ostati. Zastupnik talijanske manjine izvijestio je novinare kako sve manjine nastupaju i sa zajedničkim i s pojedinačnim zahtjevima. Zajednički su zahtjevi pozitivna diskriminacija kod prava glasa, kako "biračko tijelo ne bi moralo birati samo etički ili samo politički", a drugi je uvođenje dvojezičnosti u lokalnoj samoupravi i državnim institucijama. Pojedinačni se zahtjevi uglavnom tiču dvojezičnosti.

Zdenka Čuhnil izjavila je nakon konzultacija da nije bilo spomena o tome hoće li podržati jednu od političkih opcija i koju, već općenito, o problemima i potrebama nacionalnih manjina. Rekla je da u ovome trenutku ne može govoriti hoće li se prikloniti HDZ-u ili SDP-u, a razgovarat će, kaže, s čelnicima obje stranke. Upitana hoće li svih osam manjinskih zastupnika podržati jednu opciju ili će se razdvojiti, odgovorila je da su se za sada potpisom na koalicijski sporazum, opredijelila samo dva manjinska zastupnika (bošnjački predstavnik Šemso Tanković za SDP, a predstavnik romske zajednice Nazif Memedi za HDZ), a da se ostalih šest manjinaca drži zajedno i još nisu odlučili. Istaknula je da svaka manjina ima svoje specifičnosti na temelju kojih i donosi odluke, ocijenivši da je to vjerojatno i ponukalo romskog predstavnika Memedija da podrži HDZ. "Ne bi ocjenjivala je li to dobro ili loše", dodala je. Prioritet pri odluci koju će opciju podržati bit će odgovor kako stranka koja želi biti na vlasti kani provoditi gospodarski program, te želi li i kako riješiti probleme nacionalnih manjina koje, kaže, nisu riješile ni HDZ-ova ni ranija koalicijska vlada, a u skladu s Ustavnim zakonom o pravima manjina. Napomenula je da su osnovni zahtjevi šestero manjinaca dvostruko pravo glasa za manjine, uvođenje dvojezičnosti, te zapošljavanje manjina u institucijama na lokalnoj i državnoj razini.

Nazif Memedi je kazao kako mu je Mesić čestitao na izbornoj pobjedi i ulasku u Hrvatski sabor. Razgovarali su o daljnim koracima s kojima će se poboljšati uvjeti života Roma u Hrvatskoj. Na medijske napise kako je Memedi uoči opredjeljenja za HDZ, razgovarao i s zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem koji mu je, navodno, nudio stan i radno mjesto za suprugu, odgovorio je kako s Bandićem planira surađivati i dalje. Nisam financijski podpomognut već sam s gradonačelnikom radio na poboljšanju romskog života u Zagrebu, kazao je Memedi. Dodao je da su glavne stavke koje traži rješavanje stambenog pitanja i zapošljavanje Roma.

Šemso Tanković tvrdi kako je predsjednik Mesić u potpunosti podržao zahtjev da se Muslimani preimenuju u Bošnjake. Tanković je spomenuo i goruće pitanje, a to je dodavanje vjerskog identiteta toj etničkoj skupini. reka o je kako je 2003. predsjednik HDZ-a Ivo Sanader to obećao međutim, nije riješio. Ukoliko Zoran Milanović ne uspije skupiti potrebnu većinu od 77 zastupnika i sastaviti novu Vladu, spreman je razgovarati sa Sanaderom. Ali prvo se treba riješiti pitanje preimenovanja Muslimana koje je legitimno pravo Bošnjaka - a to Sanader može, kao predsjednik Vlade, dekretom riješiti u roku od 24 sata.

Milorad Pupovac izjavio je nakon konzultacija kako je većina birača SDSS-a naklonjena SDP-u, iako je, kako kaže, zadovoljan dosadašnjom suradnjom s HDZ-ovom Vladom, posebice u prve dvije godine proteklog mandata. istaknuo je kako nije dobro da velike stranke manjinama otimaju zastupnike i što se na njih vrši stanoviti pritisak. Zastupnici manjina ne bi trebali prvi istrčati prema partnerima, nego tu vrstu političke odgovornosti trebaju preuzeti velike političke stranke, rekao je Pupovac. Naglasio je kako će šest zastupnika manjina (zastupnici SDSS-a, te zastupnici mađarske, češke i talijanske manjine) prema mogućim partnerima nastupiti zajedno, ali će koalicijijske sporazume potpisivati pojedinačno.

Predsjednik Mesić konzultacije je počeo na temelju izvješća o privremenim rezultatima nedjeljnih parlamentarnih izbora, koje mu je jučer dostavio predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin. Prema tim rezultatima, HDZ će u šestom sazivu Sabora imati 66 zastupnika, slijedi SDP koji je osvojio 56, koalicija HSS-HSLS s ukupno osam zastupničkih mjesta, HNS sedam, IDS i HDSSB po tri, a HSP i HSU po jedan mandat. U novom sazivu Sabora sjedit će i osam zastupnika nacionalnih manjina. Nakon što od DIP-a dobije konačne službene rezultate izbora (kada se ponove izbori na tri biračka mjesta i isteknu žalbeni rokovi), predsjednik će, kako je najavio, prema članku 97. Ustava, mandat za sastavljanje Vlade ponuditi onomu tko mu dokaže da ima većinu u Saboru. Ta je većina 77 zastupnika.HRT


29. studenoga 2007.
Gotovini odbijen zahtjev za puštanje na slobodu
Piše: S. Pavić
Foto: EPA
Haag je odbio jamstvo hrvatske Vlade kao nedovoljno uvjerljivo jer je Gotovina bio u bijegu četiri godine

ZAGREB - Haaški sud odbio je jučer pustiti na slobodu generala Antu Gotovinu. Haag je odbio garancije hrvatske Vlade, ocjenjujući da to nije dovoljno uvjerljivo jamstvo da bi se Gotovina pojavio na početku suđenja, s obzirom na to da je bio u bijegu četiri godine. Odvjetnici generala Gotovine najavili su da će se žaliti.

Obrana je početkom kolovoza zatražila da se Gotovinu pusti na privremenu slobodu, zbog daljnje odgode početka suđenja. Uz garancije Vlade, ponudili su da Gotovina čitavo vrijeme bude elektronski nadziran. Uz to, za Gotovinu je dodatno jamčio zadarski nadbiskup Josip Prenđa. No sudsko vijeće se priklonilo stavu haaškog tužiteljstva, koje je upozorilo da je Gotovina više od četiri godine bio u bijegu, a Hrvatska ga nije uspijevala uhapsiti usprkos postojanju političke volje.

Uhićen je s dvije krivotvorene putovnice s pečatima koji su pokazivali da je u bijegu mnogo putovao, što znači da je imao podršku za bijeg. Sudsko vijeće je ocijenio da činjenica da je toliko dugo bio u bijegu od Haaškog suda, izaziva sumnju u tvrdnje obrane da bi se uopće pojavio u Haagu kad suđenje jednom počne. Odbacili su i jamstvo vlade kao nedovoljno, kao i ponudu da Gotovina boravi u kućnom pritvoru u Pakoštanima pod elektronskim nadozorom, ocjenjujući da to nije dovoljno efikasan način sprečavanja bijega.

Također su odbili argument obrane da bi Gotovina, u slučaju da suđenje počne tek u ljeto iduće godine, bio predugo u pritvoru, ocjenjujući da dvije i pol godine pritvora nije puno, s obzirom na zločine za koje je optužen i trajanje bijega. Sud je ujedno odbacio zahtjev obrane da sazove posebno ročište na kojem bi predstavnici Vlade mogli dati dodatna obrazloženja jamstava koje Vlada daje kako bi se Gotovinu pustilo na slobodu. Obrana ima pravo žalbe, a Žalbeno vijeće Haaškog suda donosi konačnu odluku o tome hoće li Gotovina biti pušten na privremenu slobodu do početka suđenja. Jutarnji list

 

29. studenoga 2007.
Prigodnim koncertom u Zagrebu, na blagdan sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, i službeno će se predstaviti projekt 'Hrvatska na Atlantiku - Brest 2008.'

Noć falkuše u Lisinskom

Naša povijesna flota u Brestu će prezentirati vještine plovidbe jedrima, ribarsku i graditeljsku baštinu, dok će se na suhom, u samom srcu francuske luke, na 1700 četvornih metara postaviti hrvatsko selo

piše ivana dujmović

Hrvatska na Atlantiku slogan je pod kojim će na svjetskom festivalu mora i mornara "La fete international de la mer et des marins - Brest 2008." , od 10. do 17. srpnja Lijepa naša prvi put predstaviti svoju povijesnu flotu, jedanaest tradicionalnih brodova. Nakon deset godina uspješnih inozemnih nastupa s komiškom gajetom falkušom, od EXPO-a 1998., do venecijanske Regate Storice 2006., Hrvatska je izabrana između 250 zemalja sudionica, kao "specijalno počašćena gošća" festivala, uz Švedsku, Norvešku, pokrajinu Galiciju te Vijetnam.

Projekt "Hrvatska na Atlantiku", uz pokroviteljstvo predsjednika Stjepana Mesića te Vlade RH, već godinu dana osmišljava tim neprofitne kulturne ustanove "Ars Halieutica" iz Komiže, na čelu s predsjednikom Joškom Božanićem, glazbenim producentom Sašom Lukićem i menadžerom "Ars Halieutice" Plamenkom Bavčevićem.

Sedam dana hrvatska flota prezentirat će vještine plovidbe jedrima, ribarsku i graditeljsku baštinu, dok će se na suhom, u samom srcu povijesne francuske luke, na 1700 četvornih metara kopnenog izložbenog prostora postaviti hrvatsko selo. Pred milijunskom publikom promovirat će se hrvatska maritimna baština, ali i turizam.

 

Izumrli jezik

- Posjetitelji hrvatskog sela moći će uživati u gastronomskoj i enološkoj ponudi na sajmu pod nazivom "Plodovi Dalmacije", a održavat će se i prezentacije autentičnih maritimnih zanata kao što je izrada ribarskih mreža. Svakog dana odvijat će se i kulturno-zabavni etnoprogram za koji su zaduženi članovi KUD-a Jedinstvo, Tamara Obrovac, tovareća mužika iz Salija s otoka Ugljana, ansambl "Orion" i jedna klapa. Budući da se 14. srpnja slavi Dan Republike Francuske, na pozornicu planiramo dovesti pjevača već poznatog u Francuskoj, a nadamo se Terezi Kesoviji, najavio je Saša Lukić.

Posebnost Festivala je i regata od Bresta do Douarneneza, s povijesnim brodovima sudionicima.

Koncertom "Noć falkuše" u dvorani Lisinski u Zagrebu, 6. prosinca na blagdan sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, i službeno će se predstaviti projekt "Hrvatska na Atlantiku - Brest 2008.". Stihove izumrloga jezika moreplovaca "Lingua franca" recitirat će Joško Božanić, a nastupit će i Arsen Dedić, Marijan Ban, Zorica Kondža, Luky, Ines, klape "Iskon", "Gusarice" i "Slobodna Dalmacija", te mandolinski orkestar "Sanctus Domnio", kao i Ivica Vidović te voditelj Željko Vukmirica. "Noći falkuše" prethodit će izložba akademskog slika Mate Jurkovića.

Sudionici od Istre do Dubrovnika

.. U nacionalni projekt uključeni su svi jadranski gradovi i županije, od Istarske do Dubrovačko-neretvanske, čije će se autohtone brodice naći na popisu tri tisuće povijesnih jedrenjaka iz 30-ak zemalja. Hrvatsku maritimnu kulturu u Brestu promicat će gajeta falkuša

"Comeza-Lisboa", gajeta falkuša "Molo", bracera "Gospa od Mora", lađa iz Metkovića, leut "Slobodna Dalmacija", betinska gajeta, zadarska "Condura Croatica", batana "Fiamita", viški "Guc", hvarska "Gajeta" te "Liburna". Slobodna Dalmacija

 

 

29. studenoga 2007.
Prof. dr. Krešimir Pavelić s Instituta "Ruđer Bošković" izabran za potpredsjednika EMBC-a
Na plenarnom sastanku Europske konferencije za molekularnu biologiju (EMBC), središnje europske organizacije za promidžbu i razvoj znanosti o životu, održanom prošloga tjedna u njemačkom gradu Heidelbergu, prof. dr. Krešimir Pavelić s Instituta "Ruđer Bošković" po četvrti puta je izabran za potpredsjednika ove organizacije.

EMBC su kao transnacionalnu znanstvenu organizaciju 1969. godine zajednički osnovale vlade Švicarske, Njemačke i Švedske. Hrvatska se u njezin rad uključila 1998. kao dvadeset i treća od danas ukupno 26 članica. Aktivnosti EBMC-a provode se kroz dvije podorganizacije, EMBO (Europska organizacija za molekularnu biologiju) i EMBL (Europski laboratoriji za molekularnu biologiju). EMBO djeluje kao svojevrsna europska akademija za područje molekularnih bioznanosti koja okuplja 1200 članova, ponajboljih znanstvenika

iz Europe i SAD, među kojima i preko 30 dobitnika Nobelove nagrade. Uz to, EMBO također aktivno sudjeluje i u kreiranju europske znanstvene politike. S druge strane, EMBL razvija i održava mrežu najboljih europskih laboratorija iz područja znanosti o životu, smještenih u Njemačkoj, V. Britaniji, Francuskoj i Italiji.

Prof. dr. Krešimir Pavelić, znanstveni je savjetnik i predstojnik Zavoda za molekularnu medicinu Instituta "Ruđer Bošković". Od 2001. godine član je Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO), a od prošle godine je i član Upravnog odbora Europskog savjeta za medicinska istraživanja Europske zaklade za znanost. Glas Dalmacija

 

 

29. studenoga 2007.
Google predvidio rezultate izbora u Hrvatskoj
Piše: Živana ŠUŠAK

Internetski pretraživač Google predvidio je rezultate parlamentarnih izbora u Hrvatskoj? Tako se čini, ako je suditi prema Google Trends-u. Naime, ova vrst usluge kojom se koristi brzi internet pretraživač prikuplja podatke o raznim istraživanjima te ih prikazuje grafički. Također omogućava prikaz pojmova po regijama, te je klikom na HDZ i SDP u Hrvatskoj u svakom trenutku pokazivao njihov omjer snaga sudeći isključivo po pretraživanju internet korisnika za tim ključnim riječima.

Čak štoviše, Trend pokazuje kako je lideru SDP-a Zoranu Milanoviću i njegovom timu popularnost na vrhuncu u lipnju kad je i zasjeo na čelnu stranačku poziciju, dok se u presudnim izbornim danima prednost otopila i prešla na stranu predsjednika HDZ-a Ive Sanadera i njegove stranke. Što se tiče Splitsko-dalmatinske županije, prema grafičkom prikazu se da zaključiti kako je ona, uostalom kao i proteklih izbornih godina, baza glasova za Sanaderovu stranku, koja je osvojila i relativnu većinu na parlamentarnim izborima. Glas Dalmacija

 

28. studenoga 2007.
Mesić: I radikali su u Srbiji bili pobjednici, ali nisu sastavljali vladu
Foto: Marko Miščević/CROPIX  
Upitan ne bi li bilo barem kurtoazno da prvo ponudi mandat predsjedniku HDZ-a, Mesić je kao primjere naveo kako demokracija može funkcionirati. Uz Austriju spomenuo je i Srbiju
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je danas kako sutra počinje s konzultacijama o davanju mandata za sastavljanje Vlade RH, a nakon što dobije konačne rezultate izbora mandat će ponuditi onome tko mu dokaže da ima većinu zastupnika u Hrvatskome saboru.

"Sutra počinjem s konzultacijama, iako još nisam dobio službene rezultate izbora", rekao je predsjednik Mesić nakon svečanosti prisege novoizabranih sudaca Ustavnoga suda RH. Mesić je rekao kako će službene rezultate dobiti tek nakon što se ponove izbori na onim izbornim mjestima na kojima je došlo do nepravilnosti, a nakon toga završit će s konzultacijama i ponuditi mandat.

"Mandat ću ponuditi onome tko mi dokaže da ima potporu većine zastupnika Hrvatskoga sabora", rekao je Mesić istaknuvši kako će mandat ponuditi na temelju Ustava RH, čl. 97.

Na upit novinara znači li to da neće, čak ni kurtoazno, ponuditi mandat onome tko ima relativnu većinu, Mesić je rekao da je pitanje može li on to učiniti. "U Ustavu postoji odredba da se mandat povjerava onome tko osigura većinu, a to je 77 zastupnika", rekao je Mesić dodavši da u drugim zemljama postoje i drukčija rješenja.

"Schuessel je kad je sastavljao vladu bio treći, njegova stranka je bila treća po broju mandata, a dobio je mogućnost da sastavi vladu. U Srbiji radikali uvijek pobjeđuju, ali nikad nisu sastavljali vladu", rekao je Mesić i dodao da se na njega vrše pritisci, i "iz novina i prepoznatljivih centara da se proglasi pobjednik". Mesić je pritom rekao kako je premijeru Sanaderu čestitao kao relativnom pobjedniku.

"Znamo tko je relativni pobjednik, ali nemamo još utvrđen dokaz tko sastavlja vladu, a to ćemo znati nakon konzultacija, nakon što dobijem službene rezultate izborne komisije", dodao je. Istaknuo je pritom kako konzultacije vrši kako bi dobio pregled o odnosima snaga te otvorio mogućnost "strankama da same između sebe dogovaraju i predlažu koalicije".

Predsjednik Ustavnoga suda Petar Klarić rekao je nakon svečane prisege novoizabranih sudaca Ustavnoga suda, kako, prema ustavnim odredbama u razumnom roku, "predsjednik RH daje mandat onome tko uživa većinu u Saboru". "Moje osobno mišljenje je da ni jedna stranka ne može dobiti mandat ako ne uživa većinu", rekao je ustvrdivši kako je za njega "ključno pitanje redoslijeda kojim će se pokušati doći do takve većine".

"Pobjednik izbora u pravilu je najbliži tome i takvi su običaji u Europi, a ako on ne uspije osigurati većinu, onda se daje drugome", rekao je Klarić dodavši da je to njegovo osobno mišljenje, i da toga nema u Ustavu. "Predsjednik bi mandat za sastavljanje prvo trebao dati onome tko je tome najbliži, a to je pobjednik izbora, a ako je to Ivo Sanader, onda njemu" rekao je Klarić. (H)

 

Hrvatin predao Mesiću izvješće o privremenim rezultatima
Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin predao je danas Mesiću izvješće o privremenim i neslužbenim rezultatima izbora za šesti saziv Hrvatskoga sabora.

"To nisu privremeni rezultati izbora u smislu odredbi Izbornog zakona, njih ćemo donijeti kada se završi kompletno glasovanje i onih gdje se izbori ponavljaju", rekao je Hrvatin objasnivši kako će ti privremeni rezultati postati i konačni "nakon što isteknu rokovi za zaštitu izbornih prava", odnosno nakon što se odgovori na sve eventualne prigovore.

Hrvatin je istaknuo kako je u izvješću novost to što su dali "jedan orijentacijski izračun mandata prema stanju u našem sustavu na dan 28. studenoga u 9 sati". "Učinili smo to stoga jer čitav niz medija preračunava to u mandate, a jedni mjerodavni obračun je obračun koji čini DIP", rekao je Hrvatin i naglasio kako tim izvješćem žele spriječiti različita tumačenja.

"Kako bismo spriječili bilo kakva različita tumačenja d'Hondtove metode izračunavanja, mi smo dali, ne izabrane zastupnike, nego samo obračun mandata", rekao je Hrvatin dodavši da je to izvješće dostupno na internetskoj stranici DIP-a.   (H)

Jutarnji list



27. studenoga 2007.
Nova Vlada tek iduće godine?
Foto: Saša Midžor Sučić/Cropix
ZAGREB - Koalicija HSS-HSLS objavila je kako neće žuriti s davanjem podrške HDZ-u niti SDP-u, javlja Otvoreni radio. Predsjednici stranaka Josip Friščić i Đurđa Adlešić tvrde da su se odlučili za duže i temeljitije pregovore u kojima neće odustati od ranije zacrtanih programskih smjernica.

Predsjednica HSLS-a je istaknula da je to svakako financijska decentralizacija države i pozitivnije radno zakonodavstvo, a Friščić da ga prvenstveno zanima reforma poljoprivrede, odnosno zajamčenih 6 milijardi kuna za hrvatsku poljoprivredu.

Oboje su napomenuli da im SDP za sad nije nudio vladu u kojoj bi HNS-ov Radimir Čačić bio potpredsjednik, a demantirali su i izjavu novog HDZ-og zastupnika, a donedavnog sindikalista Borisa Kunsta da je koalicija već dogovorena s HDZ-om.

"Taj smo proces podijelili u četiri faze," rekao je predsjednik HSS-a Friščić za HTV. "U prvoj ćemo fazi razgovarati sa svima," dodao je. Taj će dio odraditi predsjednici stranaka. U drugoj fazi, nakon što bude poznat mandatar, početi će pregovori koje će voditi pregovarački timovi. U trećoj fazi koalicija namjerava postići dogovor oko teksta koalicijskog ugovora. "Tek u četvrtoj fazi doći će do potpisivanja dogovora," najavio je Friščić istaknuvši kako će zbog toga stvaranje vlade trajati dulje ili kraće, ovisno o partnerima.

"Nije se štedjelo na ponudama i foteljama u ponoć. No, mi smo se odlučili na duže pregovore jer smatramo da Hrvatskoj treba programska koalicija", istaknula je predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić. Na pitanje novinara da li su se sastali sa predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem, odgovorila je kako se ona sastala s njim jutros ali se nije dogodilo ništa značajno.

Friščić je rekao kako nema razloga da ne razgovaraju paralelno i sa SDP-om i sa HDZ-om. Prokomentirao je i izjavu Ljubice Lalić prema kojoj je 80 posto HSS-ovog članstva za koaliciju sa SDP-om. "Nismo radili analizu članstva i njihovih koalicijskih sklonosti", rekao je Friščić kroz smiješak i dodao da će, kada dođe do toga, sigurno vidjeti što o potencijalnim koalicijskim partnerima misli članstvo. Na pitanje o izjavama i ponašanju Stipe Gabrića Jamba o tome da neće podržati koaliciju sa HDZ-om, a onda da će ipak pristati na takav dogovor, prisutni su samo prokomentirali kako je to način na koji HSS disciplinira svoje članove.

Što se tiče rokova za dovršetak pregovora, Friščić je apelirao na svoje članstvo da budu strpljivi, ali je naglasio da konstituirajuća sjednica Sabora nikako ne može biti između Božića i Nove godine, već sredinom siječnja.

Na upit novinara hoće li poslušati glas vlastitog članstva oko odabira strane, Friščić je rekao da poljoprivrednicima nije bitno hoće li tih 6 milijardi kuna biti plave ili crvene boje, već da te kune konačno dođu u hrvatsko selo.  (njd) Jutarnji list

27. studenoga 2007.
NAKON OBJAVE NESLUŽBENIH REZULTATA PARLAMENTARNIH IZBORA SVE OČI UPRTE SU U KOALICIJU HSS-HSLS KOJA ODLUČUJE O POBJEDNIKU, A VELIKI ULOGU ODIGRAT ĆE I MANJINSKI ZASTUPNICI
HSS i HSLS o koaliciji odlučuju danas, HDSSB spreman u Saboru podržati SDP!

ZAGREB - Dva dana nakon parlamentarnih izbora obje najjače stranke, HDZ i SDP, vjeruju da će uspjeti okupiti saborsku većinu od 77 zastupnika i sastaviti novu vladu. Iako je HDZ relativni izborni pobjednik s osvojenih 66 mandata, deset više od SDP-a i jednako kao 2003. godine, socijaldemokrati poručuju da imaju bolju startnu poziciju prije početka pregovora o formiranju koalicijske vlade. Naime, SDP, HNS i IDS zajedno kontroliraju 66 mandata dok je Bošnjak Šemso Tanković sa Zoranom Milanovićem prije izbora potpisao sporazum o suradnji. U toj situaciji ključno je što će sa svojih osam zastupnika učiniti koalicija HSS-HSLS. Premda je ta kombinacija doživjela izborni neuspjeh, HSS je s devet pao na šest zastupnika, zbog rasporeda snaga u novom sazivu Sabora seljaci i socijalni liberali dobili su odlučujuću ulogu za formiranje parlamentarne većine. Bez njihovog sudjelovanja gotovo nije moguće sastaviti vladu.
Predsjednici HSS-a i HSLS-a, Josip Friščić i Đurđa Adlešić, razgovarali su u Koprivnici prije današnjih sjednica njihovih stranačkih predsjedništva. Jučer su se širile glasine da je Friščić već "legao" i pristao na koaliciju s HDZ-om, ali iz HSS-a su to demantirali.
- To su bedastoće. Tijekom ponedjeljak nisam se čuo ni sa kim iz HDZ-a, kao ni iz SDP-a, rekao je Friščić.
Šef HSS-a najavio je za danas sjednicu predsjedništva stranke na kojoj bi se trebala utvrditi "platforma za pregovore". U neslužbenim razgovorima s nekoliko viđenijih članova HSS-a doznali smo da u vodstvu stranke nije sazrela odluka s kim treba ići u koaliciju, te da će se do nje doći nakon dugotrajnih pregovora s potencijalnim partnerima. HSS i HSLS u predstojećim će pregovorima nastupati kao jedinstveni blok.
Varaždinski gradonačelnik, potpredsjednik HSLS-a Ivan Čehok, počeo je samoinicijativno pisati 200 stranica dugačak koalicijski ugovor koji će ponuditi mogućim partnerima.
- Moj bi osobni uvjet bio da možemo samo u vladu u kojoj neće biti HNS-a. Ta je stranka cijelo vrijeme demonstrirala bahatost, vrijeđali su nas i pljuvali, rekao nam je Čehok. Na naše pitanje znači li to na nema ništa od suradnje sa SDP-om, Čehok nam je odgovorio da to ne mora biti tako, ali da bi "HNS u tom slučaju morao biti sveden na pravu mjeru". Nije želio ulaziti u detalje mjere koju on smatra pravom za narodnjake. U razgovoru s HSLS-ovcima doznali smo da im ne smeta što je HDZ tijekom kampanje vrbovao članove njihove stranke i da ta epizoda neće utjecati na buduće odnose dviju strana.
Manjinski zastupnici također bi mogli odigrati bitnu rolu u slaganju nove saborske većine. Tanković poručuje da njegov potpis na sporazumu s Milanovićem vrijedi sve dok šef SDP-a ne odustane od sastavljanja vlade. Mađar Deneš Šoja ušao je u parlament kao nezavisni zastupnik, ali je član SDP-a i predsjednik općinskog odbora stranke u Kneževim Vinogradima. "Redovito plaćam članarinu, no procijenio sam kako veće šanse imam kao nezavisni. Nemam stoga nikakve obveze prema SDP-u. Sada je sve moguće, nema razloga da manjinski zastupnik bude u oporbi", rekao nam je Šoja.
Nazif Memedi prvi je Rom koji je postao saborski zastupnik. Ističe da se mora prvo konzultirati s udrugama koje su ga predložile.
Trojica zastupnika SDSS-a zasad se neće gurati u prvi plan.
- Prvo se druge stranke, poput HSS-a, moraju pozicionirati u odnosu prema vladi. SDSS neće nikome odmah letjeti u zagrljaj, rekao nam je Milorad Pupovac.
Tri zastupnika HDSSB-a spremna su, kazao nam je Ivan Drmić, podržavati u Saboru vladu SDP-a jer im je isključivo cilj promjena vlasti.


Autor: D.CIGLENEČKI/Z.CRNČEC/D.ROMAC, Glas Slavonije

27. studenoga 2007.
Predsjednik Stjepan Mesić mora odmah dati mandat Sanaderu
Piše: Nino Đula
Foto: Elvir Tabaković/Cropix
(...)Mesić je i tad, što se zakona tiče, mogao brže reagirati. Ovaj bi put to morao, napose zato što se već jučer pronio glas o tome da se predsjednik države aktivirao kao glavni pregovarač za okupljanje većine za zamišljenu novu vladu. Prema tim informacijama, Mesić je osobno nazivao neke stranke, predlažući im da koaliraju sa SDP-om.

Zoran Milanović nije uspio pobijediti HDZ na izborima. Sad to želi učiniti naknadno. Milanovićeva je akcija razumljiva i legitimna. Tvrdi da može okupiti lijevu vladu, iako HDZ ima 10 mandata više od SDP-a. Ako je točno da Milanović već ima natpolovičnu većinu, tko može narediti predsjedniku Stjepanu Mesiću da prvo Ivi Sanaderu ponudi mandat za sastavljanje vlade? Mesiću Ustav dopušta da pobjednikom proglasi onoga tko dokaže većinu.

Međutim, ako Milanović sad još nema tih 77 zastupnika, nego ih želi skupljati na račun toga što bi Mesić mandat dao njemu, a ne relativnom izbornom pobjedniku, onda je to već krizna situacija i nema previše veze ni s Ustavom niti s demokratskom procedurom.

Pogotovo je to problematično kad se zna da se predsjednik Republike uoči ovih izbora bio potpuno jasno svrstao na stranu SDP-a i HNS-a. Istraživanje je pokazalo da je agitiranjem za opoziciju Mesić utjecao na odluke 17 posto birača. Mesić se na ovim izborima nije ponašao kao neopredijeljeni zaštitinik građana i ustavnog poretka, nego je, naprotiv, nizom akcija i nastupa otkrio da se zauzima za smjenu HDZ-a.
Upravo bi stoga Mesić sad trebao izbjegavati bilo kakvu zloporabu svojeg prava na posredovanje oko rezultata izbora. HDZ je pobijedio na izborima, a ta je pobjeda uvjerljiva i u Hrvatskoj, dakle, nije riječ samo o višku mandata s liste za dijasporu.

Mesić prvo mora Sanaderu pružiti priliku da okupi većinu. Štoviše, Mesić bi to trebao učiniti odmah jer ga ovaj put odugovlačenje kompromitira, a i nepotrebno je jer se rezultati i odnosi više ne mogu bitno mijenjati. Mesić je, doduše, na prošlim izborima čekao službene rezultate i tek onda sazvao lidere stranaka na konzultacije o novoj vladi. Bilo je to tek dva tjedna nakon izbora, iako je pokojni Ivica Račan bio odmah proglasio poraz i nije htio ni pokušavati sastavljati vladu.

Mesić je i tad, što se zakona tiče, mogao brže reagirati. Ovaj bi put to morao, napose zato što se već jučer pronio glas o tome da se predsjednik države aktivirao kao glavni pregovarač za okupljanje većine za zamišljenu novu vladu. Prema tim informacijama, Mesić je osobno nazivao neke stranke, predlažući im da koaliraju sa SDP-om.

Ovaj put Mesićevo odugovlačenje može značiti jedino njegovo izravno sudjelovanje u organiziranju većine za opoziciju. Taj bi posao Mesića doveo u nezgodnu situaciju jer, kao državnik koji je izbore osvajao na platformi nadstranačkog kontrolora svake vlasti, sad riskira da ga se otpuži kako radi protiv volje većine.

Jer iako je SDP prva lista u šest od 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj, iako SDP i HNS u zbroju imaju više glasova od HDZ-a, metoda preračunavanja glasova u mandate učinila je HDZ legitimnim pobjednikom ovih izbora. To Mesića možda može privatno uznemiravati, ali on kao šef države ne bi smio, ni šutnjom niti krivom akcijom, kompromitirati jasan rezultat izbora.

A rezultat je takav da je SDP, kao što smo prognozirali, postigao povijesni rekord, prešao 30 posto i značajno se proširio u parlamentu, ali da ipak nije uspio izazvati kritičnu promjenu trenda, da nije uspio povećati odaziv građana na izbore, što bi mu išlo u korist, i da nije bitno ozlijedio HDZ. Ostale su stranke, izuzev Glavaševe liste i možda IDS-a, zapravo doživjele pravi izborni fijasko, kako god se njihovi lideri sad postavljali i što god oni mislili o sebi.

Loše je što će o stabilnosti sljedeće vlade odlučivati Đurđa Adlešić i Josip Friščić koji su svoje vlastite stranke razočarali slabim izbornim rezultatom. ilanović će moći jednostavno rekonstruirati pogreške zbog kojih SDP nije dobio većinu. Prva je svakako dvojnost u vrhu SDP-a koja je zbunjivala birače. Umjesto da zapliva na ljetnom valu euforije zbog pojave novog lica u politici nakon smrti Ivice Račana, Milanović je pogrešno pristao vući za sobom mlakog, neautentičnog političara Ljubu Jurčića, a onda ga je u kritičnoj fazi praktički povukao iz kampanje.

Drugo, SDP nije dobro iskomunicirao namjere s novim porezima, što su protivnici uspješno iskoristili za antikampanju. Treće, izostao je efekt koji je Milanović priželjkivao odbijajući se natjecati u dijaspori. Nije zbog tog stava podigao izlaznost u Hrvatskoj, a možda je mogao dobiti mandat u dijaspori. Četvrto, među dijelom birača negativno je odjeknulo i Milanovićevo preveliko oslanjanje na predsjednika Mesića.

Kad bi i dobio mandat da sastavi vladu, što bi se trebalo dogoditi jedino ako to Sanader ne uspije u zakonskom roku, Milanović bi morao u koaliciju uzeti i HNS i HSS. Te dvije stranke već su u prvim reakcijama na rezultate demonstrirale međusobni animozitet, a s obzirom na to da bi one bile izjednačeni partneri, mogla bi to biti nestabilna vlada. HDZ zbog 10 mandata pojedinačne prednosti ne treba više od jednog većeg partnera. I prema rezultatu i prema koalicijskom kapacitetu, HDZ je, dakle, pobjednik ovih izbora. Jutarnji list

27. studenoga 2007.
Telegra otvorila novi centar u Svetoj Nedelji
 Izgradnjom novog pogona tvrtka dodatno osnažuje poziciju u segmentu inteligentnog upravljanja prometom
Tvrtka Telegra, vodeća hrvatska tvrtka u području nadzora i upravljanja prometom otvorila je novi proizvodni centar za izvoz sofisticirane opreme. Izgradnja novog proizvodnog centra u Svetoj Nedelji od iznimne je važnosti za rast i razvoj Telegre na koji se tvrtka odlučila zbog sve veće potražnje za proizvodima i rješenjima tvrtke kako na domaćem, tako i na svjetskom tržištu. Ukupna vrijednost investicije novog objekta iznosi pet milijuna eura, čime su otvoreni preduvjeti za povećanje proizvodnje i ukupnog izvoza za svjetsko tržište s dosadašnjih 10 na 20 milijuna eura na godinu. Predrag Balentović, direktor tvrtke Telegra naglasio je kako su rast i razvoj temeljne značajke vlastite strategije, a izgradnja novog proizvodnog centra činjenica je koja govori u prilog tome. Telegrin proizvodni centar proizvodit će dinamičku prometnu signalizaciju kao što su displeji i promjenljivi prometni znakovi u LED tehnologiji i rotirajućim prizmama, znakove s unutarnjom rasvjetom, telefonske pozivne sustave te cestovne prometne stanice. Osim strojarskog, elektro i elektroničarskog dijela, poseban dio centra zauzima ispitivački pogon. Pogon uključuje komore za temperaturna ispitivanja elektroničkih sklopova, optički laboratorij za optička ispitivanja gotovih proizvoda, stanicu za ispitivanje otpornosti na prodor vode u uređaje te pogon za integracijska testiranja sustava pred isporuku. Novosagrađeni objekt, čija je izgradnja trajala 14 mjeseci, ukupne je površine od 3162 četvornih metara te se prostire na dva kata od čega proizvodni prostor u prizemlju i prvom katu zauzima 2100 četvornih metara. U proizvodnom centru radi 50 djelatnika, a u sljedećih godinu dana plan je dosegnuti broj od ukupno 65 zaposlenih. Sustavi i oprema koju tvrtka ugrađuje nastali su kao rezultat vlastitog razvoja tima stručnjaka inženjera elektrotehnike i strojarstva. 
Balentović je dodao kako će investicije u području razvoja tehnologije za kontrolu i nadzor prometa omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i dodatno osnažiti prisutnost tvrtke na domaćem i međunarodnom tržištu. Kontinuirano ulaganje prvenstveno u mlade i stručne ljude te poslovnu mrežu logičan je slijed tvrtke k cilju da postane vodeća svjetska kompanija u segmentu inteligentnog upravljanja prometom. Oslanjajući se na vlastito znanje, proizvode i dugogodišnje iskustvo u području implementacije integriranih sustava upravljanja prometom na autocestama i tunelima, Telegri je omogućilo prepoznatljivost na tržištu. Treba izdvojiti projekt opremanja tunela Brinje koji je u travnju ove godine proglašen najsigurnijim europskim tunelom prema EuroTAP-ovom testiranju (European Tunnel Assesment Programme). Telegra je tunel Brinje opremila najmodernijim sustavom za nadzor i upravljanje prometom. Podsjetimo, EuroTAP je jedan od ukupno osam istraživačkih projekata o sigurnosti tunela koje podupire Europska komisija.
Logo za ino-tržište
Telegra je tvrtka utemeljena 1987. godine, a tijekom dvadeset godina poslovanja stekla tržišnu reputaciju tvrtke koja uspješno projektira, proizvodi, ugrađuje i održava inteligentne prometne sustave i telekomunikacijsku infrastrukturu. Svojim inovativnim softverskim rješenjima pomaže klijentima u ostvarivanju njihovih poslovnih ciljeva, pružajući im dugoročno i pouzdano partnerstvo. Telegra posluje u 15 zemalja u svijetu od kojih se izdvajaju Telegrine podružnice u Kini i Americi i ukupno zapošljava 120 djelatnika. Do sada je izvela više od 40 velikih projekata u području prometnog upravljanja. Kako bi olakšala komunikaciju na dominantnom izvoznom tržištu, tvrtka je nedavno promijenila ime te tako iz Telefon-Gradnje postala Telegra. Za tu priliku prilagodila je novi korporativni identitet. Darko Bičak,  (www.poslovni.hr)

27. studenoga 2007.
Uz Arenu prva pokretna tvornica nosača u Hrvatskoj
Čak 84 nosača dvorane tvrtke Palmir i BBR Conex napravit će na gradilištu čime osiguravaju znatne uštede
Gradilište Arene Zagreb kao najveće hrvatske dvorane postat će poznato po još tri stvari koje dosad nisu viđene u hrvatskom građevinarstvu. Tvrtka Palmir, koja je s podizvođačem BBR Conexom i TL-om dobila gradnju 86 nosača koji okružuju Arenu, prvi put će na gradilištu napraviti tvornicu nosača, nosači će se raditi u jednom dijelu, a dizalica koja će ih prenositi sada je najveća u Hrvatskoj. Posao je Palmir dobio jer je ponudio definitivno najnižu cijenu izrade i montiranja nosača, a najveće uštede će biti ostvarene na poništavanju troškova za transport nosača za čiji bi pojedinačni prijevoz bio potreban najmanje jedan željeznički vagon. Svaki od 86 nosača prosječno je visok čak 38 metara i težak 180 tona, pa bi transport iz Pojatnog, koje je dosad uglavnom obavljalo poslove gradnje nosača, znatno utjecao na povećanje troškova i cijene. Nosači će učvršćivati krov, ali se na njima temelji i vizualni izgled Arene.
Dizalica kojom će se iz tvornice kraj Arene Zagreb prenositi nosači teški 180 tona sada je najveća u Hrvatskoj24 nosača mjesečno
"Osim ušteda, dobivamo mnogo i na kvaliteti. Svaki od nosača bi inače po klasičnoj metodi gradnje trebao biti građen u dva dijela, a zatim sastavljan na gradilištu. Mi ćemo ga izraditi u jednom dijelu, i to sustavom prednapinjanja. Proizvodnjom na gradilištu osiguravamo i iznimnu kvalitetu betona. Odmah nakon gradnje dizalica od 550 tona će preko pokretne trake prenositi nosače na samu građevinu gdje će se montirati u ploču. Planiramo proizvoditi najmanje 24 nosača mjesečno kako bismo postavili rokove i sve ih postavili do sredine lipnja", kaže Antonio Tomić, Palmirov voditelj projekta. Gradnja tvornice na gradilištu već je počela, a prvi nosač bi trebao biti gotov najdalje do kraja siječnja. Tomić kaže kako će se tvornica moći iskoristiti za kasnije projekte u gradnji vijadukata i mostova jer se dosad uvijek radilo na način da se dijelovi transportiraju od tvornica gdje se proizvode i zatim montiraju na gradilištu. "Ovo nam je prvi ovakav projekt, dosad smo uglavnom radili u niskogradnji, uglavnom mostovima. Izazov nam je iskušati se u novim tehnologijama", zaključuje Tomić. Tvrtka inače postoji 15 godina, zapošljava oko 130 radnika i ostvaruje godišnji promet od 100 milijuna kuna. Glavnina nove tehnologije otpada na sustav prednapinjanja koji provodi BBR Conex i dosad nije previše iskorištavan u visokogradnji iako osigurava uštede na betonu, povećava elastičnost i čvrstoću konstrukcije. U sredini svakog nosača nalazit će se 12 kabela koji će se protezati od dna do vrha. Sustav prednapinjanja se temelji na tome da se u kabelima nalazi čelična unutrašnjost. Nakon što se kabeli ugrade, u njih se s obje strane unosi tlak i na taj način se osigurava nosivost konstrukcije sa znatno manje armature - čak do 75 posto. 
Važna referenca
Vrijednost posla koji otpada na BBR Conex je oko 10 posto, ali su u tvrtki više nego zadovoljni dobivenim poslom jer je njihov prošlogodišnji obujam radova iznosio oko dva milijuna eura. Zbog sve češćeg korištenja prednapinjanja, ove godine su taj obujam radova ostvarili već do srpnja, a radovi Areni su "šlag na torti". "Arena je građevni zahvat poznat u Hrvatskoj i u regiji. Dobivanjem posla dokazali smo da imamo stručnost. Referenca na Areni bit će nam važna za sve buduće poslove", kaže Želimir Bodiroga, direktor BBR Conexa. Tvrtka TL - Tome Lučić iz Velikog Trgovišća osigurava dizalicu koja je jedina takve vrste u Hrvatskoj.
Ingra glavni izvođač radova
Ingra, kojoj je pomogao Trigranit, glavni je izvođač radova na Areni i privatni partner Zagreba u projektu. Samo je vrijednost građevnih radova 87 milijuna eura, a partnerstvo je potpisano na najmanje pet godina od gradnje za što će Grad i Vlada plaćati najam od 7,5 milijuna eura godišnje. Iz Ingre kažu kako radovi teku po planu i do Nove godine će se izaći iznad zemlje. Upravo se radi na postavljanju stropne ploče na podzemnoj garaži. Na gradilištu je svakodnevno 250 radnika, kaže glasnogovornik Danko Deban i poručuje kako su uvjereni da će Arenu završiti u roku. Ivan Pandžić (www.poslovni.hr)


26. studenoga 2007.
HDZ-u više mandata, SDP se nada koaliciji
Pišu: Đ. Đurović, K. Šamarinac, G. Jankoska Vranić, S. Sušec, M. Kosor Jelenaca
Foto: Dragan Matić/Cropix
ZAGREB - Hrvatska demokratska zajednica dobila je 61 mandat, najviše u novom sazivu Sabora, pet više od Socijaldemokratske partije, koja je, po rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, objavljenima u 13 sati, osvojila 56 zastupničkih mjesta. Zahvaljujući visokom odazivu u 11. izbornoj jedinici, HDZ će vjerojatno dobiti još pet zastupnika dijaspore.
Sanader: Očekujem mandat za sastavljanje Vlade
Milanović: Krećemo u dogovore i sastavljanje nove Vlade
Iako je Ivo Sanader nakon objave nepotpunih rezultata izjavio da očekuje pobjedu HDZ-a, predsjednik SDP-a Zoran Milanović najavio je da i SDP kreće u sastavljanje nove vlade.

"Čuo sam se s predsjednikom Stipom Mesićem i rekao mu, a on se s time složi
o, da očekujem mandat za sastavljanje Vlade nakon što budu pobrojani svi glasovi. Čut ćemo se i sutra, i nastaviti dobro surađivati kao i u protekle četiri godine", izjavio je Sanader. Ogradivši se, jer rezultati još nisu konačni, Sanader je oko ponoći rekao da je "pobjeda izvjesna" jer HDZ vodi s pet do šest mandata u Hrvatskoj i još toliko u dijaspori.

No, i šef SDP-a je izjavio da kreće u sastavljanje nove vlade. "Sa svima koji su za zaokret i za pošteniju vladu ovog trenutka krećemo u razgovore, dogovore i konzultacije", rekao je Milanović, dodavši da se i on čuo s predsjednikom Republike. No, nije htio otkriti sadržaj tog razgovora, citiravši tek predsjednikovu raniju izjavu da će mandat dobiti onaj "tko dokaže da ima podršku većine zastupnika u Saboru".

Mandat za sastav nove vlade uveliko ovisi o glasovima žuto-zelene koalicije. Predsjednik HSS-a Josip Friščić izjavio je da će prvo razgovarati s relativnim pobjednikom izbora u Hrvatskoj, dakle sa Sanaderom.

Gradovi podijeljeni

I HDZ i SDP osvojili su po 10 veliklih gradova. Za HDZ su se opredijelili Virovitica, Vukovar, Slavonski Brod, Karlovac, Krapina, Gospić, Zadar, Šibenik, Dubrovnik i Split. Za SDP Zagreb, Velika Gorica, Rijeka, Pula, Požega, Osijek, Čakovec, Koprivnica, Bjelovar i Sisak. U Velikoj Gorici je SDP na kraju za 147 glasova pobijedio HDZ. Osim dviju najjačih stranaka, pobjedama u većim gradovima mogu se jedino još pohvaliti HNS, s najvećim brojem glasova u Varaždinu, i IDS u Pazinu 

HDZ-ova prednost

Prema rezultatima koje je rano ujutro, nakon što su obrađena gotovo sva izborna mjesta, objavilo Državno izborno povjerenstvo, HDZ osvaja 60 mandata u deset izbornih jedinica bez dijaspore, a SDP 57 mandata.

Koalicija HSS-HSLS osvaja osam mandata, a HNS sedam. Glavaševa stranka HDSSB osvaja tri mandata, koliko i IDS, a HSP i HSU po jedan.

Po biračkim mjestima koje je DIP dosad obradio, na izbore je izašlo 63,53 posto glasača. U inozemstvu je na izbore izašlo ukupno 90.200 birača, od čega najviše, čak 82.229, u Bosni i Hercegovini, pa bi nefiksna kvota za dijasporu u Saboru mogla dogurati da čak šest zastupnika. Vjerojatno će svi oni biti zastupnici HDZ-a, iako je relativno dobar rezultat ostvarila i lista braće Lijanović.

Prema današnjim procjenama za jedan saborski mandat potrebno je oko 17 tisuća glasova, no u DIP-u ni danas željeli iznositi procjene o broju mandata dok ne obrade podatke sa svih biračkih mjesta. "Još uvijek pazimo da sve bude korektno uneseno, a 'd'hondtat' ćemo kada za to dođe vrijeme", dodao je Hrvatin.

Raspodjela mandata po privremenim rezultatima

HDZ  61
SDP  56
HSS-HSLS  8
HNS  7
HDSSB  3
HSP  1
IDS  3
HSU  1

Po privremenim rezultatima, za zastupnike srpske nacionalne manjine (biraju se tri zastupnika) vode kandidati SDSS-a Milorad Pupovac (25,28 posto), Vojislav Stanimirović (21,45 posto) i Ratko Gajica (15,83 posto). Za mađarsku nacionalnu manjinu vodi Deneš Šoja (47,52 posto), a za talijansku Furio Radin (88,82 posto). Za predstavnika češke i slovačke manjine vodi Zdenka Čuhnil (26,04 posto), za zastupnika austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske i turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine vodi Nazif Memedi (11,48 posto). Za predstavnika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine vodi Šemso Tanković (30,85 posto).

U 11. izbornoj jedinici vodi HDZ sa 81,93 posto glasova, a nezavisna lista Jerka Ivankovića Lijanovića 10,07 posto. Vrlo blizu izbornom pragu je HSP sa 4,30 posto.

Mandati po izbornim jedinicama to trenutačno izgledaju ovako:

I. izborna jednica
SDP 8
HDZ 5
HNS 1

II. izborna jednica
SDP 6
HDZ 5
HSS-HSLS 3

III. izborna jednica
SDP 5
HNS 4
HDZ 4
HSS-HSLS 1

IV. izborna jednica
HDZ 6
SDP 5
HDSSB 2
HSP 1

V. izborna jednica
HDZ 8
SDP 4
HSS-HSLS 1
HDSSB 1

VI. izborna jednica
HDZ 6
SDP 6
HSS-HSLS 1
HNS 1

VII. izborna jednica
HDZ 6
SDP 6
HSS-HSLS 1
HNS 1

VIII. izborna jednica
SDP 7
IDS 3
HDZ 3
HSU 1

IX. izborna jednica
HDZ 10
SDP 4

X. izborna jednica
HDZ 8
SDP 5
HSS-HSLS 1

Jutarnji list

 

26. studenoga 2007.
EPP čestitao HDZ-u
Predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Wilfried Martens i šef zastupničkog kluba EPP-ED u Europskom parlamentu Joseph Daul pozdravili su rezultate jučerašnjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Čestitali predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu na izbornoj pobjedi.

"Taj rezultat je jamstvo nastavka uspješnih politika koje su utrle put za reforme i donijele Hrvatskoj ugledno mjesto u međunarodnoj zajednici. To su bili posljednji parlamentarni izbori prije nego što Hrvatska postane 28. članica Europske unije i prije nego što njezini zastupnici zauzmu svoje mjesto u Parlamentu. Stoga smo posebno zadovoljni da je hrvatski narod dao još jedan mandat vladi koja je postavila temelje za taj scenarij. Oni koji su započeli posao, trebaju ga dovršiti", stoji u priopćenju EPP-a.Europska pučka stranka, grupacija demokršćanskih i pučkih stranaka, zajedno s Europskim demokratima, ima najveći broj zastupnika u Europskom parlamentu.  HRT


26. studenoga 2007.
Slavonska škrinja sve punija
Tijekom pet dana pričat će se o tradicijskim obrtima, Unijinom fondu PHARE, ali i o proizvodnji džemova i pekmeza
Anita BENIĆ
SLAVONSKI BROD - Katarinski sajam, manifestacija obrtništva i poduzetništva, otvoren je u subotu. Sajam vuče korijene još iz 1769. godine kad su na njemu izlagali majstori iz Osijeka, Požege, Našica, Vukovara, Đakova, Vinkovaca, ali i bosanske Posavine. Ovogodišnja priredba, održana u montažnoj hali površine 2000 četvornih metara u brodskoj Tvrđavi, okupila je 160 izlagača iz Hrvatske, te susjedne Bosne i Hercegovine i Srbije.
Zainteresirani tijekom petodnevne manifestacije imaju prigodu čuti i o tradicijskim obrtima, pretpristupnom fondu Europske unije PHARE, ali i proizvodnji džemova, pekmeza i marmelada.
Nagradene Kate
Na svečanom otvorenju, u subotu, tradicionalno su nagrađene najsretnije Kate iz publike, najljepšim je štandom proglašen onaj Udruge >Plemenitaši< iz Zagorja, a med petorice pčelara dobio je priznanje >Pčelica Kata<.
Posjetitelji su se mogli pogostiti čvarcima koje su topile sudionice >Čvarkijade < koju je organizirao RadioBrod, ali i jetricama s češnjakom, krafnima i paprenjacima koje su pripremale članice brodske pjevačke grupe >Vesele Šokice <. Voditeljica grupe Ana Derkač najavila je da će >Vesele Šokice< tijekom sajma prikazati nekadašnju slavonsku svinjokolju, od pribora koji se koristio, jela koja su se spravljala pa do spremanja nakon svinjokolje.
>Danas se klanje svinja u domaćinstvu više ne preporučuje pa se kolje u klaonici i kući donose gotove pole.Nekad je svinjokolja bio događaj u kojemu su sudjelovali svi članovi obitelji i susjedi. Bilo je to druženje koje bi se uz bogatu večeru I pjesmu protegnulo duboko u noć<, pojasnila je Derkač.

Bistrica postaje brend
Među redovitim izlagačima na Katarinskom sajmu I ove je godine Eko zadruga >Educo<. Njezini članovi predstavili su se slavonskom ekoškrinjom u kojoj su uz miješane džemove, proizvode s voćnim šećerom, biljne čajeve i vino od malina obitelji Štefančić, od ove godine i džemovi, pekmezi te druge slastice od šljive
bistrice.
>Ove smo godine nabavili i originalnu ekoškrinju koju izrađuje Petar Trepšić i koju ćemo standardizirati. Nadamo se da ćemo šljivu bistricu, prepoznatljivu za Brodsko-posavsku županiju, te proizvode od nje moći zaštititi kao brend<, kaže voditelj Eko zadruge Slavko Vuković, dodajući da su njihovi proizvodi od bistrice
na Prvom hrvatskom sajmu džemova, pekmeza i marmelada u Dubrovniku dobili prvu nagradu za prezentaciju tradicijskih proizvoda.
Vuković naglašava da će slavonska škrinja u budućnosti biti obogaćena i drugim slavonskim proizvodima.
>Od siječnja s našim programom krećemo u osvajanje zagrebačkog tržišta, koje traži ovakve proizvode.
Sa Zadrugom 'Zeleno-plavo' u Rijeci imamo dogovor da u njihovoj prodavaonici ponudimo svoje proizvode<,najavljuje Vuković. Eko zadruga >Educo< planira u iduće tri godine certificirati bistricu kako bi je moglipredstaviti na europskom tržištu. Slavko Golub iz Dubravca posjetiteljima je zorno prikazao izradu grnčarije
na kolu kakvo se koristilo I prije 500 godina. Zanat je naučio od svog djeda, no danas je, kaže, plastika gotovo potpuno iz uporabe istisnula glinene posude.
U utorak dječji sajam
Tijekom manifestacije posjetitelji mogu uživati i u bogatom kulturno-zabavnom programu, a u utorak ćesvoje rukotvorine predstaviti mališani brodskih dječjih vrtića na Dječjem Katarinskom sajmu.
Organizatori su prvi put upriličili dolazak posebnog vlaka iz Zagreba >Katarinskog ajzibana<, uz simboličnucijenu putne karte od deset kuna. Organizator Sajma je Grad Slavonski Brod, uz suorganizaciju Ministarstva gospodarstva, Brodsko-posavske županije, Hrvatske gospodarske komore, Obrtničke komore, Udruženja obrtnika te Turističke zajednice Grada Slavonskog Broda, Centra za tehnološki razvoj, Muzeja brodskog Posavlja, Folklornog ansambla Brod te HPD-a Davor. Vjesnik  


23. studenoga 2007.
Brutalna istina: Englezi, jednostavno, nisu dovoljno dobri
Engleski poraz od Hrvatske na Wembleyju mora poslužiti kao poziv na buđenje, nešto slično nakon poraza od Mađarske 6-3 1953. godine
Prije utakmice protiv Hrvatske engleski igrači ponavljali su ove riječi poput mantre: "Ljestvica ne laže". Bili su u pravu. Brutalna istina u porazu 3-2 glasi: Engleska nije jedna od 16 najboljih momčadi u Europi, a kamoli svjetska nogometna sila. Okrivite za to izbornika ili dekadentno društvo koje misli da je sadašnja generacija igrača bolja od one zlatne. Ili bi možda bilo bolje za sve okriviti slijepi strah ili prezir prema strancima, bolest od koje boluju engleski navijači koji su zviždali hrvatskoj himni prije utakmice kad je BBNC-ov zbunjeni komentator samo rekao: "Hrvati će biti ugodno iznenađeni tim dočekom s obzirom na to da je njihova himna bila ružno dočekana u Makedoniji u subotu". Da, možda je stvar u tome. Engleska uporno odbija učiti. Možda u tome leži razlog zbog kojeg su njihovi bezglavi nogometaši izbačeni s Europskog prvenstva poput pijanih neznalica koje tumaraju engleskim ulicama svake noći. Dok su hvaljeni velikani poput Stevena Gerrarda i Franka Lamparda povremeno zamahnuli u očaju, njihovi pametniji protivnici plesali su oko njih i udarali ih kako su htjeli, isporučivši tri fatalna udarca s kirurškom preciznošću. Hrvatska je bila ležernija na lopti cijelu večer i inteligentno je koristila jer je njihov izbornik jednostavno stvorio bolju momčad od onog nereda koji je kreirao Steve McClaren. Ukratko, Hrvati su bolji igrači od Engleza, što nije čudno s obzirom na to da su bili bliži svjetskom zlatu nego što je to bila Engleska u proteklih 40 godina. U noći kad su ulozi bili najveći, Engleska je pružila igru koja je, s izuzetkom jednog kratkog razdoblja u drugom poluvremenu, bila najjadnija otkad je gledamo. Ali hej, barem su pokazali želju, zar ne? To se najviše spočitavalo Svenu Goranu Erikssonu, jedinom strancu koji je ikad vodio Englesku: da nije dovoljno skakutao uz aut liniju. Istina, njegova reprezentacija bila je poznata po oprezu, ali tko ga može kriviti što nije imao povjerenja u tradicionalan engleski visoki tempo?

On je lijep za gledanje i prilično ubitačan kad se primjenjuje s preciznošću, ali problem s takvim samoubilačkim stilom igre jest u tome što ne ostavlja mnogo mjesta za pogreške - problem je još izraženiji imajući u vidu tehničko i taktičko siromaštvo engleskih igrača (s iznimkom Waynea Rooneya i Joe Colea). Dakle, prepustiti im da oprezno igraju i oslanjaju se na centaršuteve Davida Beckhama čini ih neviđeno dosadnima, kako smo vidjeli na posljednjem SP-u. Ali ovaj poraz nije samo McClarenova pogreška. Bilo bi privlačno sve svaliti na Scotta Carsona ili Paula Robinsona. Ili Davida Jamesa. Bez obzira koga je McClaren mogao postaviti na vrata, farsična pogreška kod udarca Nike Kranjčara bila je moguća. Ako je itko mogao spriječiti Carsonovu grešku, to nije McClaren, već Micah Richards, koji je stajao i divio se Kranjčaru dok je ovaj upućivao udarac. Sigurno pritiskanje protivnika na udarcu nije neka velika mudrost? Ostatak prvog dijela bila je zabava za 7000 hrvatskih navijača koji su uživali u igri momčadi koja se igrala s Engleskom, izbezumljujući ih svojim triangularnim dodavanjima. Usred engleskog nereda postojala je barem jedna konstanta: Crouch kao središnji stup s kojim se Hrvati nisu ni pokušavali nadskakivati. Nekoliko puta je spuštao loptu napadačima, bez ikakvog učinka, zabio je izjednačujući gol koji bi bio dovoljan da opet Engleska nije stala i zasluženo platila cijenu. Nakon što je Hrvatska opet povela, McClaren se opet vratio svojoj staroj taktici divljeg napada, ubacivši Darrena Benta umjesto Joea Colea. To je normalno. No nije normalno da je Engleska dopustila drugim nacijama da je preteknu u osnovnim vještinama i inteligenciji. Vrijeme je da se dovede novi stranac. Zapravo, mnogo stranaca: ne samo za izbornika reprezentacije nego i za trenere koji bi dijelili nogometno znanje na svim razinama u ovoj zemlji.

(The Guardian)

23. studenoga 2007.
Hvala, braćo Hrvati
Vlasnik najveće ruske internet kompanije ponudio je besplatno reklamiranje hrvatskog turizma
pišu Joško Čelan i Toni Bilić
Ne treba previše mašte da se zamisle reakcije ruskih navijača i sportske javnosti na povijesni nogometni spektakl Engleska-Hrvatska na Wembleyju. Najrječitiji je bio Sovjetski sport, koji je u jučerašnjem izdanju preko cijele ćirilične naslovnice na latinici i na hrvatskom napisao: "Hvala vam, Hrvatska!"
- Rusija je preživjela fantastičnu "novogodišnju" noć, u kojoj se hrvatski Djed Mraz potajno ušuljao kroz prozor i ostavio nam dar: put na Euro 2008. godine - piše razgaljeni novinar vodećeg sportskog lista. - Hrvatska je u Londonu pokazala nevjerojatan nogomet.
Kakav je tretman imala londonska utakmica hrvatske reprezentacije u Rusiji pokazuje i to što je Sovjetski sport, kao i niz drugih listova, izvješća o utakmici na Wembleyju i u staroj Andori, spojio u - jedan jedini članak.
Većina ruskih listova posebnu je pozornost poklonila hrvatskim reprezentativcima iz tamošnjih klubova, pišući gotovo s ponosom o njihovu učinku.
- Ivica Olić je prije utakmice izjavio da će u Londonu igrati i za Rusiju - piše Sovjetski sport. Budući da se na mercedese kao nagradu za sportske usluge u svjetskoj nogometnoj javnosti gleda prijekim okom, Sovjetski sport se dosjetio pa je Olića nagradio - jednogodišnjom pretplatom.

Molili Boga
Iz obilja tekstova u listu doznajemo tako i da su se nakon Petrićeva pobjedonosnog gola "navijači Rusije molili svim bogovima kako bi gosti sačuvali rezultat". Internetsko izdanje lista najavilo je za danas i opsežnu anketu pod naslovom "Kako si proslavio čudo na Wembleyju?".
U dnevnom informativnom tisku čitava stvar dobila je čak i neobične političke prizvuke.
- Hvala Hrvati, hvala bratuški! - piše Komsomolska pravda. - Rusija je prošla na Euro 2008. zahvaljujući strahovitom porazu Engleza od naše slavenske braće.
Moskovski komsomolec također je londonsko-andorsko izvješće naslovio "Hvala Hrvatima!".
- Milijuni Rusa su grizli nokte prateći utakmicu na Wembleyju - piše list, koji na svojim mrežnim stranicima, na "Ru-tubeu", donosi videosnimke svih golova s londonske utakmice.
- To je nevjerojatno! - citira list ruskog trenera Hiddinka, koji nakon prvog engleskog gola nije dao da mu više prenose rezultat. - Naša reprezentacija odigrala je svoj tradicionalni ruski rulet - i pobijedila.

Besana noć
Pobjedu Hrvatske nad Engleskom, koja je ruskoj nogometnoj reprezentaciji omogućila plasman na Europsko prvenstvo, ruski su građani proslavili burno i s neskrivenom zahvalnošću hrvatskim nogometašima.
- Nakon završetka utakmice u Londonu, u dva sata u noći između srijede i četvrtka, veća grupa ruskih navijača pjevala je pjesme i skandirala Hrvatskoj pred zgradom hrvatskog Veleposlanstva u Moskvi.
Ostavljeni su i buketi cvijeća složeni kao hrvatska i ruska trobojnica. Ispred Veleposlanstva je ostavljena i velika ruska zastava, na kojoj je bilo napisano "Spasiba Horvatia", u prijevodu "Hvala, Hrvatska" - rekao nam je Bogoljub Lacmanović, savjetnik u Veleposlanstvu RH u Moskvi.
- Cijeli dan građani su dolazili pred našu zgradu, ostavljajući cvijeće ispred. Od ranog jutra stizale su čestitke i zahvale na rezultatu, kao i na poštenju hrvatskih igrača. Djelatnike Veleposlanstva iz istog su razloga nazivali i prijatelji, te suradnici. Vlasnik najveće ruske internet kompanije "Mediaset" ponudio je besplatno reklamiranje hrvatskog turizma cijelu sljedeću godinu. Zbog pobjede Hrvatske nad Engleskom svi naši državljani primaju čestitke. Ukratko, u četvrtak je u Moskvi najponosnije bilo biti Hrvat - prenio je Lacmanović dojmove iz ruske metropole.
- Hrvatska je poslala Rusiju na prvenstvo Europe - stoji u naslovu Novih Izvjestija. Protivnika su nadmašili i tehnički i taktički. Za penal u korist Engleza kažu da se takvih "prekršaja" može naći desetina na svakoj utakmici, praktički u svakoj gužvi nakon udarca iz kuta.
A britanske novine, prenose i to, poraz od Hrvata primile su kao nacionalnu tragediju.
Opći je dojam da je hrvatska reprezentacija svojom pobjedom, među ostalim, napravila takav promidžbeni posao u Rusiji kakav ne bi sva veleposlanstva ili agencije za "public relations" zajedno!

Tajkun Fedun daje četiri mercedesa

.. Vlasnik ruskog nogometnog doprvaka Spartaka iz Moskve Leonid Fedun izjavio je da će u potpunosti ispuniti obećanje dano hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji, te da će hrvatska strana sama odlučiti tko će dobiti obećana četiri mercedesa.
Naime, Fedun je ponudio četvorici najboljih hrvatskih igrača mercedese u slučaju pobjede nad Engleskom budući da je taj rezultat vodio Rusiju na Europsko prvenstvo 2008.
"Tko će konkretno dobiti mercedese odlučit će čelnici hrvatske reprezentacije i njezinog nogometnog saveza. Međutim, logično je pretpostaviti da će ih dobiti Pletikosa i tri igrača koji su dali golove", rekao je Fedun za rusku novinsku agenciju RIA Novosti. (H)

Grizli nokte Milijuni Rusa pratili su utakmicu na Wembleyju, a Ru-tube donio je videosnimke golova
Hiddink Ruski trener nakon prvog engleskog gola nije dao da mu više prenose rezultat iz Londona

'Zreli za prvake!'

.. Zahvaljujemo reprezentaciji Hrvatske na beskompromisnosti i želji da u svemu bude najbolja - piše, u obilju pohvala, Sovjetski sport. - Zapravo, nitko se neće začuditi ako oni 29. lipnja 2008. godine postanu prvaci Europe! Takav ishod sasvim je vjerojatan. Ruski nogometaši pak trebaju pregledati videozapis londonske bitke i spremati se da odrade avans, koji su im dali Hrvati. Slobodna Dalmacija

23. studenoga 2007.
DIP: Prvi izborni rezultati u nedjelju iza 21 sat
Prve nepotpune rezultate izbora za Hrvatski sabor Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će u nedjelju, dva sata nakon zatvaranja birališta. Podaci će se potom svakih pet minuta osvježavati na DIP-ovim internetskim stranicama.

Rezultati će se objavljivati po izbornim jedinicama te za svaku nacionalnu manjinu u 12. izbornoj jedinici, najavio je predsjednik DIP-a Branko Hrvatin. Osim po izbornim jedinicama rezultati će se objavljivati i za gradove sjedišta županija te za grad Pulu.

Prvi rezultati vjerojatno neće biti mjerodavni, posebno s obzirom na male razlike među strankama na koje ukazuju dosada objavljene izborne ankete.

 

Podsjetio je da je na zadnjim parlamentarnim izborima 2003. do 21 sat obrađeno svega 9 posto glasačkih listića. Nešto manje od 50 posto obrađeno ih je do ponoći, pa se takav rezultat očekuje i ove godine.

Hrvatin je sve građane pozvao da izađu na izbore kako bi se putem glasačkih listića "čuo njihov glas". "To je poruka koju birači mogu uputiti političarima, a oni je moraju čuti", kazao je predsjednik DIP-a.HRT

 

23. studenoga 2007.
Posljednji dan kampanje u Hrvatskoj
Zadnji je dan izborne kampanje u Hrvatskoj prije sutrašnje predizborne šutnje i nedjeljnih parlamentarnih izbora. Posljednja predizborna anketa agencije Puls potvrđuje da će nedjeljni izbori biti najneizvjesniji do sada. Vodi se mrtva utrka između HDZ-a i SDP-a, a SDP trenutačno vodi za 0,9 posto. No u istraživanje nisu uključeni glasovi dijaspore. Istraživanje je provedeno na uzorku od 4000 građana.

SDP ima 33,4, a HDZ 32,5 posto biračke potpore. Slijede koalicija HSS-HSLS-PGS sa 6,6 posto te HNS s 5,9 posto potpore. HSP, prema ovom istraživanju, ima 3,8 posto potpore birača. Ako se to pretvori u mandate, SDP bi dobio 62, a HDZ 58 mandata, seljačko-liberalna koalicija dobiva sedam mandata, narodnjaci pet, a Stranka umirovljenika tri mandata. Prema PULS-ovu istraživanju, pravaši i IDS imat će po dva zastupnika, a u Sabor ulazi i jedan zastupnik s Glavaševe liste.

Udruga GONG uputila je javni poziv poslodavcima da na izborni dan, u nedjelju, svim zaposlenicima odrede takvo radno vrijeme koje će im omogućiti ostvarivanje biračkog prava, što im je zajamčeno i Ustavom. 

Savez izbjegličkih udruga priopćio je u Beogradu da je organiziran besplatan autobusni prijevoz iz Srbije i natrag za one hrvatske državljane koji 25. studenoga žele glasovati u Hrvatskoj na parlamentarnim izborima. Svi hrvatski državljani koji se nalaze u Srbiji moći će glasovati na 14 izbornih mjesta u sedam gradova - Beogradu, Zemunu, Somboru, Subotici, Inđiji, Sremskoj Mitrovici i Pančevu.HRT

23. studenoga 2007.
Pobjeda:  muzej na kultnom mjestu domovinskog rata
Topovi sa Žirja turistička atrakcija
Kada su u rujnu 1991. godine topovi s otoka Žirja granatama otjerali tenkove JNA sa Šibenskog mosta, Hrvatska je slavila prvu veliku ratnu pobjedu
Četiri legendarna dalekometna topa koja su u rujnu 1991. godine s otoka Žirja ispalila granate na tenkove JNA, koji su pod zapovjedništvom zloglasnog Ratka Mladića opkolili i uništavali Šibenik, i nanijela prvi poraz neprijateljima Hrvatske u Domovinskom ratu vraćaju se na Žirje gdje će biti sastavni dio spomenika i muzeja na otvorenom!
Ta četiri topa s otoka Žirja, nakon što su obranila Šibenik i spriječila JNA i paravojne postrojbe pobunjenih Srba da odsijeku i izoliraju Split i južnu Hrvatsku, dobila su u danima slavlja nakon bitke za Šibenik ime "Ruža Hrvatska". Povratak slavnih topova (prve i jedine otočne baterije u povijesti ratova i ratovanja koja je dobila bitku s tenkovima na kopnu) na mjesto s kojega su odlučilivali o sudbini Hrvatske u njenim najtežim danima, djelo je Mjesnog odbora Žirja na čelu s predsjednikom Antom Dobrom.
- Već dugo radimo na tome - kazao nam je Ante Dobra. - Doznali smo da se tri topa, rastavljena i konzervirana čuvaju u Šibeniku u Vojarni knezova bribirskih, dok je četvrti u Zagrebu. Dugo smo pregovarali s Ministarstvom obrane, a presudnu odluku donio je ministar Berislav Rončević. Topovi se vraćaju na Žirje da tamo svjedoče o hrabrosti, ponosu i slavi hrvatske borbe za slobodu.
Mjesni odbor Žirja namjerava bitnicu na brdu Velika glava urediti kao spomenik i muzej na otvorenom, a upućena je zamolba Ministarstvu obrane za ustupanje nekoliko upotrebljivih terenskih vozila kako bi se do topova mogla prevoziti djeca i mladež na edukativne izlete, pa i turisti koje će sigurno zanimati ne samo topovi nego i priča o nevjerojatnom ratnom pothvatu.

Diana Ferić(jl)

Glavašević iz Vukovara: 'Svaka čast, Šibenčani!'

.. Tijekom bitke za Šibenik u rujnu 1991. godine postojala je veza između novinara Radio Vukovara i Radio Šibenika. Nakon vijesti o osvajanju najvažnijih topničkih bitnica jugoarmije u Dalmaciji, u jednom od svojih posljednjih javljanja u programu Radio Šibenika, Siniša Glavašević je iz Vukovara poručio: "Svaka vam čast, Šibenčani!".

Ratko Mladić je bio šokiran

.. Kada su tenkove JNA na Šibenskom mostu zasule granate ispaljene s otoka Žirja, Ratko Mladić, koji je zapovijedao napadom na Šibenik, bio je šokiran i nije znao što se događa. Preko radioveze panično je pozivao zapovjednika baterije na Žirju jer nije znao da su je zauzeli hrvatski branitelji. Godinu dana kasnije u intervjuu beogradskom "Ninu" na pitanje novinara "zašto nije oslobodio srpski Šibenik", s ogorčenjem je odgovorio da nije mogao "jer ga je sprečila izdaja" Slobodna Dalmacija.

 

22. studenoga 2007.
U ponoć predizborna šutnja u inozemstvu

U ponoć završava promidžba i počinje predizborna šutnja u inozemstvu jer će se birališta u nekim državama gdje će glasovati hrvatski iseljenici te građani koji se ondje zateknu otvoriti 24. studenoga.
Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), pravo glasa na izborima za Hrvatski sabor ima 405.092 državljana bez prebivališta u Hrvatskoj. Oni će na izbore 24. i 25. studenoga moći izaći na 265 biračkih mjesta u 53 države i u 11. izbornoj jedinici za dijasporu birati između 11 stranačkih i dvije neovisne liste.
Gotovo polovica izbornih mjesta u inozemstvu, čak 124, bit će otvorena u susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje će glasovati i najviše birača bez prebivališta u Hrvatskoj. Po broju biračkih mjesta slijede Njemačka s 23, Srbija s 15, Australija s 12, Kanada i Austrija s osam, SAD sa šest, Švicarska s pet, Francuska, Crna Gora, Švedska i Italija s po tri te Afganistan, Argentina, Brazil, Španjolska, Mađarska i Turska s po dva biračka mjesta.
U ostalim je državama gdje Hrvatska ima diplomatsko-konzularna predstavništva predviđeno po jedno biračko mjesto. Zbog vremenskih zona prvo biračko mjesto bit će otvoreno u australskoj Canberri, po hrvatskom vremenu već sutra navečer. Na europskim biralištima izbori će, kao i u Hrvatskoj, završiti u nedjelju, 25. studenoga, u 19 sati.
Na posljednjim je izborima pravo glasa imalo malo manje od 400 tisuća birača bez prebivališta u Hrvatskoj, a na izbore ih je izašlo samo malo više od 70 tisuća ili 17,8 posto. Nadmoćnu pobjedu u 11. izbornoj jedinici odnio je HDZ, koji je s 57,6 posto glasova dobio sva četiri zastupnika dijaspore u bivšem saborskom sazivu.
Primjenom nefiksne kvote broj izabranih zastupnika u toj izbornoj jedinici ovisi o broju vrijedećih glasova, odnosno birača izašlih na izbore za dijasporu i o prosječnom broju potrebnih glasova za osvajanje zastupničkog mjesta u deset izbornih jedinica u RH. U inozemstvu, osim birača bez prebivališta u Hrvatskoj, mogu glasovati i birači s prebivalištem u Hrvatskoj koji se ondje zateknu, a glasuju za izbornu jedinicu prema mjestu svog stalnog boravka u Hrvatskoj. HRT



22. studenoga 2007.
OPATIJA Muzej turizma
Paket ljubavnih priča
U muzeju se može vidjeti niz dokumenata o boravku slavnih osoba u tome lječilištu, poput rumunjske kraljice Carmen Silva (1843.-1916.), koja je dala novac za izgradnju opatijske šetnice nakon što se za jedne šetnje opatijskim zaleđem izgubio njezin muž - rumunjski kralj

Damir HERCEG

>Snaga predodžbe daje stvarima život<, riječi su slavne plesačice Isadore Duncan, uklesane u postolje njenog kipa postavljenog u opatijskom parku, odmah pored vile Angioline, u kojoj je ovih dana otvoren Hrvatski muzej turizma. Ovaj spomen na Isadoru, koja je za svoje određene pokrete u plesu dobila nadahnuće promatrajući treperenje palminog lišća na vjetru ispred svoje sobe u hotelu >Kvarner<, svjedoči kako je u stvari cijela Opatija jedan živi muzej.

Najmondenije odmorište

U toj >staroj dami< svako hotelsko zdanje, kao i brojna egzotična stabla, imaju svoju vrlo zanimljivu priču, i to - svjetsku. Muzej turizma je ustanova nacionalne razine, a sve je realizirano u nepuna dva mjeseca, što nije iznenađujuće samo za hrvatske (ne)prilike, već i šire, s obzirom da Slovenci već godinama ne uspijevaju otvoriti svoj muzej turizma u Portorožu, kao ni Talijani u Meranu.

Opatijski gradonačelnik Amir Muzur, ujedno i jedan od najboljih poznavatelja opatijske prošlosti, te pisac nekoliko knjiga na tu temu, brzo je uvjerio državne institucije da treba i financijski podržati otvaranje jedne takve ustanove, kakvih je malo u svijetu. Izgradnja vile Angioline 1845. uzima se kao početak stvaranja opatijskog turizma, a prvi veliki opatijski hotel Kvarner< sagrađen je 1884., da bi Opatija 1889. ukazom austrijskog cara bila proglašena klimatskim lječilištem. Tih godina Opatija je bila mondeno okupljalište najmoćnijih i najviđenijih ljudi Europe, a uz brojne careve i kraljeve, u vili Angiolini je 1851. boravio i hrvatski ban Josip Jelačić.

Čudotvorni aerosol

Pod impresivnim kristalnim lusterom hotela >Kvarner<, plešući valcer, europski su kraljevi i carevi krojili sudbinu svijeta, dogovarajući svoje osvajačke pohode, kako diplomatske tako i vojne, a u Opatiji je sve po čelo zbog čudotvornog aerosola, odnosno mješavine joda iz morskih kapljica i zraka zasićenog eteričnim uljima lovora i drugog mediteranskog bilja, što je pridonijelo učinkovitom liječenju dišnih puteva gospode iz kontinentalne Europe.

U muzeju možete vidjeti i prelijep porculanski servis za kavu s motivima Opatije iz 1886., kao i niz dokumenata o boravku slavnih osoba u tome lječilištu, poput rumunjske kraljice Carmen Silva (1843.-1916.), koja je dala novac za izgradnju opatijske šetnice nakon što se za jedne šetnje opatijskim zaleđem izgubio njezin muž - rumunjski kralj. Osnivač Opatije kao lječilišta bio je austrijski doktor Julios Glax (1846.-1922.), koji je pridonio razvoju balneologije, nauke o primjeni ljekovitih kupki. Ima tu i dokumenata iz nešto nam bliže povijesti, poput podataka o broju turista u Opatiji 1947. godine. Te se godine u Opatiji odmaralo ukupno 326.000 gostiju, od toga 247.000 domaćih i to uglavnom zaslužnih radnika-udarnika, dok je stranaca bilo 114.000, uglavnom iz SSSR-a, a samo 24 Nijemca.

U obilasku Hrvatskog muzeja turizma zatekli smo i zagrebačku Opatijku, profesoricu Romanu Franjić sa Zagrebačke škole za menadžment - Studij turizma, koju je oduševila činjenica da je Opatija dobila mjesto gdje se povezuju kultura i turizam. Kako napraviti turističku atrakciju? Romana Franjić smatra da je za to potrebna profesionalna agencija za stvaranje odredišta, te da bi trebalo kreirati opatijske >pakete atrakcija< koji bi međusobno bili povezani. Navodi kako bi se ti paketi atrakcija mogli sastojati od opatijskih ljubavnih priča, od boravka velikih vladara, do paketa astronomske ponude kroz prohujalo vrijeme. Vjesnik

 

22. studenoga 2007.
MEDALJA ZA HRABROST KAPETAN ZVONIMIR OŠTRIĆ KOJI JE PRIJE TRI DANA DOBIO UGLEDNO PRIZNANJE MEĐUNARODNE POMORSKE ORGANIZACIJE ZA SPAŠAVANJE BRODOLOMACA, ISKRENO JE PRIZNAO: 'Da nisam skočio u more nikad si to ne bih oprostio'
Posljednji brodolomac koji se nalazio u moru ležao je na leđima, imao je pojas i nešto je nerazumljivo vikao. Vidio sam da mu nema pomoći i nikome nisam mogao narediti da skoči u more. Skinuo sam zimsku jaknu i skočio na splav, ispričao nam je Oštrić

PIŠE IVICA MARKOVIĆ

Da nisam skočio u splav za spašavanje i uspio spasiti posljednjeg člana posade s potonulog broda ne bih sebi nikada mogao oprostiti, uvijek bih se pitao jesam li mu mogao spasiti život. Ovako znam da je živ i moja duša je mirna, priča nam kapetan Zvonimir Oštrić, čovjek koji je za pothvat spašavanja na moru u ožujku 2006. godine prije tri dana u Londonu od Međunarodne pomorske organizacije dobio medalju za hrabrost.

Tu prestižnu nagradu, koja se dodjeljuje u ime 167 članica IMO-a (Međunarodna pomorska organizacija), kap. Oštrić je zaslužio za spašavanje osam ruskih i ukrajinskih pomoraca, koje su on i članovi njegove posade izvukli iz hladnog mora, 70-tak nautičkih milja sjeverno od Port Saida u Egiptu.

- U noći s 8. na 9. ožujka 2006. godine dobili smo na brodu "Searose G.", na kojemu sam boravio kao pomorski inspektor, obavijest od Cairo radija da se na jednoj morskoj poziciji potopio kontejnerski brod "Teklivka" nosivosti 15.000 DWT-a i da se posada nalazi u moru i na splavovima.

Neuspjeli pokušaji

Odmah smo indijski kapetan Kapoor, koji je bio zapovijednik na "Searoseu G." i ja, preusmjerili brod prema toj pozciji. Do približne pozicije potonuća trebalo nam je oko 60-tak NM i kada smo u svitanje 9. stigli na poziciju već je nekoliko brodova tragalo za brodolomcima. Prvi je unesrećene primjetio car carrier (brod za prijevoz automobila). Oni su čak uspjeli uhvatiti splav sa stradalima i spustiti skalu kako bi ih mogli izvući iz mora. No, kako je more bili izuzetno nemirno, a car carrieri imaju visoko nadgrađe nije bilo mogućnosti izvući brodolomce. Trojica su iz splavi ispali u more i bili su izgubljeni. Ostalo ih je 9 i ponovno je počela borba za njihove živote. More ih je odnijelo daleko. Tada sam uzeo sve moguće parametre, (more, jačina vjetra, struje, valovi) i odredio sam njihovu moguću poziciju.

Trebalo nam je sat vremena da ih uočimo i tada smo krenuli u manevar. Prvi manevar nam nije uspio, jer nije lako brod kao "Searose G." od 244 metara dužine i 90.000 DWT-a okretati i manevrirati s njime pod takvim vremenskim uvjetima.

Drugi manevar je uspio uz veliku pomoć upravitelja stroja koji je zapovijedio vožnju stroja, ekstremno krmom. Brod je stao blizu splavi, izbacili smo konope i privukli ih brodu, u dahu priča. kap. Oštrić.

Nakon što su pristali uz brodolomce prišlo se izvlačenju iznemoglih brodolomaca.

- Spustili smo im skalu za koju su se oni uhvatili nogama i rukama. Sedmoricu smo uspjeli izvući, dok su dva ostala na splavi. Jedan od njih nije imao na sebi pojas za spasavanje, odbacio ga je i pokušao se sam popeti uz skalu. Kako je more bilo izuzetno nemirno i kako je brod išao gore-dolje, on se nije uspio popeti na brod, već je upao u more.

 

Pjena na ustima

Tamo se borio sa valovima i u jednom trenutku je iz njegovih usta počela izlaziti bijela pjena i on je ostao nepomično ležati na prsima. Bilo je jasno da je preminuo. Posljednji koji se nalazio u moru ležao je na leđima, imao je pojas i nešto je nerazumljivo vikao. Vidio sam da mu nema pomoći i nikome nisam mogao narediti da skoči u more. Skinuo sam zimsku jaknu i skočio na splav, nastojeći posljednjeg brodolomca spasiti. Uvukao sam ga do pola tijela na splav i tada su članovi posade s "moga" broda dobacili konop, kojim sam ga vezao i tada su ga izvukli na palubu, kazuje Oštrić.

Nakon što je njih osmero spašeno, svi su smješteni u jednu brodsku prostoriju, gdje su, nakon što se se oprali od mazuta, nešto pojeli i obukli toplu odjeću.

- Brodom smo ih odvezli u Port Said, gdje smo ih predali egipatskoj mornarici. Bili su nam jako zahvalni. Kako mi je rekao zapovijednik njihova broda udarili su u nešto i brod se potopio. Kako je udarac bio u tankove s gorivom iz njih se izlio mazut i zbog toga su oni cijeli bili od mazuta.

Osobno mislim da se radilo o loše obučenoj posadi, jer ni nakon udarca i potonuća oni nisu pokušali spustiti čamac za spašavanje. Interesantno je da nisu koristili ni rakete za osvjetljivanje koje se nalaze na splavi, a da su ih koristili bili bi lakše uočljivi.

Na brodu koji je potonuo bilo je 15 članova posade, mi smo ih spasili osam, drugi brod ih je spasio troje, dok četvoricu nikada nisu našli, zaključio je kapetan Zvonimir Oštrić.
Dobar glas daleko se čuje
.. U ožujku ove godine kap. Oštrić, koji kruh sa sedam kora zarađuje od 1961. godine, već je od Lloyd's List-a i Nautical Instituta dobio nagradu za kapetana godine, dok je ova posljednja nagrada dobivena od najvišeg zakonodavnog tijela u pomorstvu IMO-a, koji je agencija pri UN-u. Kapetan Oštrić je prvi Hrvat koji je osvojio ovo veliko i prestižno priznanje.

Tijekom razgovora sa Zvonimirom Oštrićem dobili smo poziv iz hrvatskog veleposlanstva u Oslu. Hrvatski veleposlanik Dobroslav Silobrčić izrazio je želju da stupi u kontakt s kap. Oštrićem, kako bi ga u dogledno vrijeme mogao predstaviti tamošnjoj javnosti, jer kako je rekao "moramo se u Norveškoj, koja je pomorska zemlja pohvaliti s našim kapetanom".
Slobodna Dalmacija

 

21. studenoga 2007.
Rehn: Zaključenje pregovora 2009.
Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn izjavio je u Bruxellesu da bi Hrvatska mogla završiti pregovore o pristupanju EU-u u prvoj polovici 2009. godine. Dodao je da to ovisi o samoj Hrvatskoj i ispunjavanju potrebnih uvjeta.

"Ovu godinu vidimo kao godinu otvaranja, a sljedeću kao godinu zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Realno je, nadam se, ciljati na zaključivanje pregovora u prvoj polovici 2009. godine, ali to na prvom mjestu ovisi o hrvatskoj Vladi i parlamentu i sposobnosti javne uprave da ispuni tražene uvjete i mjerila", rekao je povjerenik Rehn, odgovarajući na zastupnička pitanje u Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta.

Prvi put povjerenik Rehn, koji je sudjelovao u raspravi na vanjskopolitičkom odboru o izvješću o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, spominje okvirno razdoblje za završetak pregovora Hrvatske i EU-a. Rehn je dodao da hrvatska Vlada može ubrzati pregovore ispunjavanjem mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja. Istaknuo je strukturne reforme u brodogradnji, povratak izbjeglica, manjinska prava i reformu pravosuđa.

"Kada primjerice Hrvatska bude spremna provesti strukturne reforme u brodogradnji, što se često podcjenjuje, tada možemo otkloniti jedno od mjerila u pregovorima i krenuti dalje u poglavlju tržišno natjecanje", rekao je Rehn.

Izvjestitelj za Hrvatsku u EP-u Hannes Swoboda, koji je Rehnu i postavio pitanje o tome je li moguće da RH završi pregovore 2008., u izjavi novinarima nakon rasprave objasnio je da bi Hrvatska trebala završiti pregovore početkom 2009. godine. Ovaj saziv europskog parlamenta imat će svoju posljednju sjednicu u svibnju 2009. do kada bi "sve trebalo biti gotovo" ako se želi da on ratificira pristupni sporazum, rekao je Swoboda.

Zastupnik Bernd Posselt istaknuo je u raspravi da izvješće o napretku Hrvatske nije do kraja pošteno kada je riječ o borbi protiv korupcije i o manjinskim pravima, jer u tome "Hrvatska stoji bolje nego neke zemlje članice". Povjerenik Rehn je u svom odgovoru rekao da je Hrvatska po pitanju borbe protiv korupcije "bolja od svih zemalja jugoistočne Europe, ali to ne znači da ne postoje ozbiljni problemi jer kada pitate hrvatske građane koji su najveći problemi na prvo mjesto stavljaju nezaposlenost, a na drugo korupciju."

Austrijski socijalist Hannes Swoboda je rekao da je Hrvatska je proteklih godina učinila puno u borbi protiv korupcije, ali bi bilo pogrešno uputiti poruku da je sada sve u redu. "Hrvatska je dosta napravila u borbi protiv korupcije posljednjih godina, ali treba jasno reći da su sada naši kriteriji puno stroži nego u prošlosti i stoga mislim da se ne treba uputiti poruka da je sve u redu, nego da treba ubrzati napore", rekao je Swoboda. "Hrvatska je sada jedina zemlja u regiji koja relativno skoro može ući u EU, ni jedna druga zemlja u regiji to ne može, ali ako želi ući onda mora imati jasan dokaz da je provela sve potrebne reforme jer ne želimo vidjeti ono što smo vidjeli u Rumunjskoj i u još nekim zemljama. Stvari treba riješiti prije pristupanja i stoga je sljedeća godina vrlo važna", rekao je Swoboda. HRT

21. studenoga 2007.
LJUBAV U KAMENU DRUŠTVO PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE
OBILJEŽILO 55. GODINU DJELOVANJA
Na zidinama ove godine 700.000 ljudi
Prihod koji je već dostigao 25 milijuna kuna utrošit će se za obnovu i očuvanje dubrovačke baštine
PIŠE ANET MARUNIĆ-LISIČIĆ
Proslavom u Revelinu svečano je obilježena 55. obljetnica djelovanja Društva prijatelja dubrovačke starine. Ta neovisna građanska udruga već desetljećima neumorno skrbi o dubrovačkim i stonskim zidinama, a prihod ostvaren posjetom gradskim mirima ulaže u obnovu spomeničke baštine. Broj posjeta zidinama u ovoj godini nadmašio je 700 tisuća, a veći broj se očekuje i za božićne i novogodišnje blagdane, kaže predsjednik Društva, dubrovački odvjetnik Denis Orlić. S takvim posjetom i gotovo 25 milijuna kuna već utrženog prihoda, napominje, ovogodišnji su se rezultati približili rekordnoj pretprošloj godini.
Više od 90 posto tog iznosa, kao i prethodnih godina, utrošit će se za projekte obnove i očuvanja dubrovačke baštine. Među njima je, podsjeća predsjednik Društva, nedavno započeto uređenje Posata i skori radovi na Mostu od Pila, zahtjevna obnova kruništa Minčete, poslovi na kuli Sv. Frana, tvrđavi Sokol, stonskim zidinama, konavoskim mlinicama i drugim spomeničkim objektima šireg dubrovačkog područja. U tijeku su i dogovori o osvjetljenju gradskih zidina, i to ne samo s njihove vanjske strane nego i unutrašnjosti hodnika, kako bi se omogućilo razgledavanje mira i u večernjim satima, dodaje Denis Orlić. Najavljuje i da će stonske zidine, koje Društvo desetljećima održava, uskoro pružati i sigurnosnu zaštitu posjetiteljima, što će od iduće godine omogućiti i početak naplate ulaznica na njima.
Od početne skupine zaljubljenika u dubrovačku baštinu, okupljene oko konzervatora i prvog predsjednika Lukše Beritića, Društvo danas broji 3410 članova, od kojih oko 600 plaća članarinu. Među njima je i priličan broj stranih državljana koji su svoje oduševljenje Gradom pretočili u želju za očuvanjem njegovih spomenika, ali i aktivnih domaćih članova. Riječ je, ističe Orlić, o volonterima raznih struka koji samozatajnim radom, uz pomoć stručne službe Društva i nadzor konzervatora, pridonose uspješnosti te jedinstvene udruge u hrvatskoj konzervatorskoj praksi.

    
'Priča od kamena'

.. Veliki broj prijatelja Dubrovačke starine i njihovih uzvanika, među kojima i gradonačelnica Dubravka Šuica, okupio se u ponedjeljak navečer u Revelinu na svečanoj proslavi 55. obljetnice Društva. Premijerno je prikazan i film Tonka Jovića "Priča od kamena" o djelovanju Društva. Slobodna Dalmacija

 

21. studenoga 2007.
Šime Stipaničev: Kako sam preplovio Atlantik u 20 dana
Piše: Hrvoje Bulešić
- Ovdje, na ovoj rivi u Tribunju, kad sam imao deset godina, počeo je moj san o preplovljavanju Atlantika - počinje 26-godišnji Šime Stipaničev svoju priču o odlasku na jedriličarsku regatu samaca Transat Mini 650 nakon koje je postao prvi Hrvat koji je u sportskom natjecanju sma preplovio Atlantik.

- Moj djed imao je mali kaić s motorom Tomos 4 na kojem sam imao prvi dodir s morem. Tu između ovih škojića i otoka bio je moj Atlantik tih dana. Poslije sam počeo čitati o ljudima poput Horvata i Šuteja koji su se 'skitali' morem - priča Šime dok njegove rečenice prekidaju čestitke mještana koji prolaze uz kafić u Marini Tribunj.

Stipaničev je trenutačno najpoznatiji Tribunjanin. Uz nadaleko poznatu utrku magaraca, vrhunsko maslinovo ulje, nakon regate Transata, Stipaničev je još jedna stvar kojom se mjesto može hvaliti, može reći i Šime je "made in Tribunj".

A početak je bio težak. Šime je 2005. dobio priliku da kao prvi naš jedriličar nastupi u regati klase Mini 650. Jedrio je kao koskiper na jedrilici Adria 509 s Kristianom Hajnšekom iz Ljubljane. Na regati Odysee D'Ulyssee osvojili su 3. mjesto i Šime se zaljubio u minije.

Postojao je samo "sitni" problem. Stipaničev nije imao brod. Pronašao je jedan na Balatonu.

- Bio je zapušten, u šipražju i nije mi izgledao kao da me može odvesti preko Atlantika. No, u mojoj glavi je Mini 232 već tada i u takvom stanju bio brod kojim ću preploviti Atlantik. Imao sam sreću da je vlasnik Kristof Nobilis prepoznao moje ambicije i ustupio mi brod na korištenje - prisjeća se Šime.

Nabavom broda Šime je zadovoljio prvi uvjet mogućeg odlaska na regatu Transat. Počeo je tražiti sponzore.

- Razočarao sam se mali milijun puta. Gledali su me kao luđaka. Govorili su mu da je budžet tvrtke za godinu već napravljen, drugi se pak ne bi pojavili na dogovorenom sastanku, treći bi došli, ali im je telefon zvonio svake sekunde, pa bi sastanak protekao u mom zujanju okolo, dok bi oni razgovarali preko mobitela.

Uz pomoć prijatelja, ipak je 2006. godine sklepao brod i otišao na kvalifikacijsku regatu klase Mini. Prije nego što ih organizator Transata uopće uzme za ozbiljno, jedriličari moraju odraditi nekoliko regata i jedno samačko jedrenje u duljini od tisuću milja.

- Za dva mjeseca života u Francuskoj imao sam 400 eura. Živio sam asketski, spavao na brodu i hranio se kikirikijem. Zvuči izlizano, ali u meni je proradio dišpet i morao sam biti na Transatu, unatoč preprekama.

Nakon što je odjedrio tri regate od 500 milja, ostalo mu je da odradi samačku plovidbu od najmanje 1000 milja bez stajanja kako bi se kvalificirao na Transat 2007. Iz Port Camarguea u Lyonskom zaljevu krenuo je prema rodnom Tribunju. Za 1300 milja trebalo mu je 12 dana. Na pitanje jesu li moguća varanja s obzirom na to da organizator ne broji jedriličarima odjedrene milje niti ih kontrolira na kojim će rutama odraditi tu samačku plovidbu, Šime s gađenjem u glasu odgovara: - Ne!

Odbija pomisao o iskrivljavanju sportskih pravila, koja je toliko česta na ovim našim, balkanskim prostorima.

- To je pitanje jedriličarske časti. Iako nema mogućnost kontrole, organizator ima stroge kazne u slučaju da otkrije da je netko od nas lagao. Mogu te doživotno isključiti iz natjecanja.

Iako je povratak u rodni Tribunj značio i mogućnost sudjelovanja u regati jer je Stipaničev zadovoljio uvjete organizatora, uslijedio je povratak u surovu realnost. Bez jakog sponzora Šimin san ostat će neostvariv. Nakon Kristofa Nobilisa, Stipaničevu je pomogao još jedan Mađar.

- Dok sam bio u Francuskoj, tamo je na odmoru bio i vlasnik Marine Tribunj Laszlo Kerekes. Imao sam na brodu malu naljepnicu marine i čovjek je to primijetio. Poslije se raspitao što ja tamo radim i kad je vidio koju sam rutu prošao sam i bez stajanja, odlučio me sponzorirati. To što su mi pomogli Mađari, nema nikakve veze. Mogli su mi pomoći i Kinezi, Marsijanci ili Hobiti. Nobilis i Kerekes za mene su bili pravi ljudi na pravom mjestu.

Šimin projekt počeo je dobivati smisao. No, pojavio se novi problem. Kako je ovogodišnji Transat bio 30., jubilarni, javilo se puno starih jedriličara koji su htjeli nastupiti. Za Šimu je to značilo ostanak ispod crte, unatoč zadovoljenim uvjetima. S takvim je mislima krenuo na regatu u Biskajskom zaljevu.  S još sedamdesetak jedriličara startao je 22. srpnja u regatu Transgascogne od Port Bourgenaya na Atlantiku do Santandrea u Španjolskoj. Iako su vremenski uvjeti bili grozni, vjetra jačine od 35-40 čvorova, organizator je odlučio da se jedri.

Problemi za Šimu počeli su drugog dana regate u Biskajskom zaljevu. More je podivljalo, u kabinu je počelo prodirati more, a jarbol i jedra su bili uz brod. Uskoro ga je preletio helikopter i pitao treba li pomoć, ali Stipaničev je odbio.

- Kad mi je puklo sidro, bacio sam sve s broda. Trećeg dana napravio sam priručna jedra s kojima su mi trebala četiri dana do cilja. No, odbijanje pomoći helikoptera donijelo mi je mjesto na Transatu. Nekolicini jedriličara koji su ušli u helikopter mjesto je uskraćeno.

Le Croat (kako ga zovu Francuzi) konačno je nakon dvije godine pripremanja i 15-ak godina sanjanja dobio priliku prejedriti Atlantik. Iz La Rochellea 16. je rujna 89 jedriličara i jedriličarki krenulo u avanturu zvanu Transat 2007.

- Najlakše mi je bilo krenuti na regatu. Iscrpila su me ova događanja na kopnu. Jedrenje je gušt. Pogotovo na tako dugim relacijama. Imaš priliku upoznati brod, tako da praktički postanete jedno. Već počinješ zamišljati da su jedra samo produžetak tvojih ruku.

Nakon što je završio prvu etapu dugu 1100 milja do Madeire, počele su pripreme za ono najvažnije, prelazak preko Atlantika i etapu dugu 3300 milja. Brazil je dohvatio nakon 20 dana plovidbe.

- Bio je to čisti gušt. To je samo sport. Nije nikakva ludost, nego avantura - pokušava Šime demistificirati težinu Transata.

- Osim sportskog imao sam i pomalo filozofski motiv. Gdje u današnjem svijetu, kraj toliko mobitela, laptopa i ostalih spravica za komuniciranje, čovjek ima pravo na 20-ak dana samoće. Da sam otišao u samostan, ljudi bi mislili da sam 'maka', ovako sam mogao reći da idem jedriti. Tih sam dana na Atlantiku imao puno vremena za razmišljanje. Ako se sjetite Isusa ili Budhe, vidjet ćete da su i oni u jednom trenutku imali potrebu negdje otići, kaže Šime koji s bradom i izgledom podsjeća na nekog "morskog pustinjaka".

- Udario sam morskog psa, a jedinu škakljivu situaciju imao sam kada mi se zaglavio spinaker. Morao sam se popeti na vrh jarbola kako bih ga oslobodio, a u tom je trenutku počinjala nevera. Po jarbolu sam se stropoštao dolje i bio sam sav izranjavan, ali i sretan što sam uspio osloboditi spinaker. Nisam imao većih ozljeda. Samo me bole koljena i kralježnica - savija Šime leđa poput starog ratnika, dodajući da ga znaju proći žmarci od zime. Nakon toliko dana na brodu, more se uvuklo u kosti.

Prema službenim podacima, Šime je na cilj stigao 21. 

- Sada kad sam završio regatu, znam da bi mi za bolji plasman trebalo hrabrije jedrenje. No, moj je cilj bio završiti regatu. Tko zna što bi bilo da to nisam uspio. Plasman imam vremena ganjati u budućnosti.

Nakon dolaska u Salvador de Bahiu organizirana je fešta, no netko je naručio i pljačkaše.

- Na moru mi se ništa nije dogodilo, a onda me u gradu drugi dan čovjek s nožem pokuša opljačkati.

Šime se u rodni Tribunj vratio prije nekoliko dana. Nije očekivao takav doček, a posebno su ga razveselile podrška Mladena Šuteja ("njegovo bodrenje tijekom regate mi je puno pomoglo") i Ozrena Bakrača.

- Kad ti Ozren s toliko milja u nogama kaže da je on za tebe mala beba, znaš da si napravio nešto veliko...

Regata u brojkama
89 jedriličara startalo je iz La Rochella
6 jedriličara nije završilo regatu
6 žena je startalo regatu i sve su je završile
4400 milja ukupna duljina regate
26 dana, 17 sati, 2 minute i 2 sekunde trebalo je Šimi Stipaničevu za regatu
120.000 eura košta dvogodišnji projekt odlaska na regatu. Brod u dobrom stanju može se kupiti za oko 70 tisuća, a ostalo otpada na avionske karte, hranu, boravak u Francuskoj
6,5 metara je velika ili mala klasa Mini
3 metara zadana širina brodova na regati
294 milje je ovogodišnji rekordan broj prijeđenih milja u 24 sata
250 milja u jednom je danu prešao Šime Stipaničev
100 litara vode jedriličari su imali pravo nositi na etapu preko Atlantika

Žene su ravnopravne s muškarcima

Klasa minija jedna je od disciplina u jedrenju u kojem su žene potpuno ravnopravne muškarcima. Prošla su vremena kada su ih mornari smatrali nesrećom na brodu, žene danas u minijima igraju ozbiljne uloge. Pokazuje to i Isabelle Joschke koja je prvi dio regate do Madeire završila na 1. mjestu. No, kako priča Šime, nisu zaboravile na ljepšu stranu, pa je tako jedna natjecateljica prije uplovljavanja u Salvador de Bahiu promijenila kompletan outfit. Nezgrapno i mokro odijelo zamijenila je za nešto elegantnije, a pri ruci je bio i priručan set kozmetike, kako bi look bio potpun.

Što se tiče prehrane, jede se dehidrirana hrana. Šime za to ima poseban recept. Malu tajnu velikih majstora:

- Uz tu hranu dodavao sam maslinovo ulje koje bitno popravi okus. To mi je bio jedini doping. I bočica crnog vina za prolazak ekvatora. To je stari pomorski običaj nazdravljanja bogu mora, Neptunu. Pušio sam rijetko. Samo kad bi mi bio gušt. Što se tiče spavanja, spavaš na 'refule'. Po 45 minuta pa se probudiš. Imaš auto pilot pa ne moraš cijelo vrijeme kormilariti. Prema njemu se moraš odnositi kao prema još jednom članu posade. Moraš ga maziti i paziti. Jutarnji list

 

21. studenoga 2007.
Do Krapnja kroz 250 m dugu podmorsku šetnicu
Piše: Diana Ferić
Prezentiran plan razvoja najmanjeg i najnižeg naseljenog hrvatskog otoka
KRAPANJ - Mjesni odbor otoka Krapnja u sklopu cjelovitog programa razvoja tog najmanjeg i najnižeg naseljenog hrvatskog otoka, osmislio je čitav niz atraktivnih projekata koji bi tom otoku ronilaca i spužvara trebali donijeti novi život i pretvoriti ga u istinsku turističku atrakciju.

Kako smo doznali od Dijane Matov, predsjednice MO otoka Krapnja, Plan razvoja otoka Krapnja kompleksan je dokument u kojemu posebnu pozornost privlače njegovi dijelovi kao što su gradnja 250 metara dugog staklenog podmorskog tunela između kopna i otoka.

Također se navodi podizanje farmi za uzgoj morskih spužava, gradnja modernog aquaparka, pretvaranje Krapnja u otok-muzej na kojemu će svaka kuća imati svoju povijesnu priču te projekt E-krapanj koji predviđa potpunu informatizaciju te lokalno i globalno informatičko i informacijsko umrežavanje Krapnja.

- Znam da će svima najprije za oko zapeti staklena šetnica jer je to zaista senzacionalan projekt. No, ta šetnica nije naš prioritet. Najprije želimo urediti otok, izgraditi sustav odvodnje i zaštititi more i okoliš, dotjerati javne površine i obnoviti naša stara zdanja. Krapanj već jest otok-muzej, ali možemo učiniti i puno više od toga jer je svaka kuća na Krapnju muzej za sebe - kaže Dijana Matov.

Podmorska staklena šetnica, kaže D. Matov, nije nerealan projekt. Nešto slično već se gradi u Maleziji.

- Najskuplji dio su podmorski radovi, no to nama nije problem jer ako netko ima iskusne ronioce onda je to Krapanj. Podmorska staklena šetnica bila bi više od turističke atrakcije. Ona bi se na najbolji način uklopila u imidž Krapnja kao otoka stoljetne tradicije ronilaštva i spužvarstva.

Krapljani su prije osam godina namjeravali do svog otoka izgraditi most. Već su počeli s radovima, a krapanjska dijaspora je poslala izdašnu novčanu pomoć, no most nije mogao biti izgrađen jer su stručnjaci ocijenili da ga nije moguće uklopiti u povijesne vedute Krapnja. Kako Krapljani ne odustaju od suhe veze otoka s kopnom došli su do ovog rješenja - prozirnog podmorskog tunela koji bi, ako bude izgrađen, zaista bio vrhunskom turističkom atrakcijom. No, ne treba zanemariti niti razvoj seoskog ribolovnog turizma.

Vraćaju se mlade obitelji
Na Krapanj su se počele vraćati mlade obitelji podrijetlom s tog otoka i uređivate svoje stare obiteljske kuće. Najbolji pokazatelj obnove života na Krapnju je - veliki broj djece. Trenutno ih je više od pedesetero što svim razvojnim planovima daje smisao i dodatnu vrijednost.

Jutarnji list

 

20. studenoga 2007.
NAJVIŠE ODLIČJE VRHUNSKI IZVIĐAČ-DIVERZANT SPLITSKE 4. BRIGADE POGINUO 1992. GODINE ZASLUŽUJE DA MU DOMOVINA ODA SVU POČAST
Goran Kliškić, prvi junak Domovinskog rata
Omiljeni ratnik zbog svoje hrabrosti i srčanosti poginuo je kad je pokušavao izvući ranjenog suborca usred neprijateljske topničke paljbe
PIŠE TONI PAŠTAR
Prvi komu treba dodijeliti odličje Junaka Domovinskog rata Splićanin je Goran Kliškić, heroj bez mrlje, koji je poginuo na dužnosti zapovjednika diverzantsko-izviđačke grupe 4. gardijske brigade spašavajući ranjenog suborca Ivicu Vucu u bitci na Bistrini kod Stona.
Podržavajući inicijativu umirovljenog stožernog brigadira Ante Kotromanovića o uvođenju odličja koje bi se dodjeljivalo samo najistaknutijim herojima, to predlažu Kliškićevi suborci Ante Budimir Bekan zvani Buco, Augustin Drnas Tino, Goran Bajić Čobi i Izudin Bećirčić Ćelo.
Uvijek na čelu
Buco, Tino, Čobi i Ćelo kažu kako je žalosno da u nametnutom krvavom ratu nisu istaknuti najveći junaci kakvi su bili Kliškić i njemu slični.
Goran Kliškić bio je u prvoj grupi hrvatskih dragovoljaca okupljenih u proljeće 1991. godine u Resniku. Aktivni sportaš, ljubitelj borilačkih vještina s crnim pojasom, postao je vrsni izviđač-diverzant.
Suborci su ga zavoljeli od prvih borbenih akcija jer se nije izvlačio već je kao pravi junak uvijek bio na čelu. Nije se libio žrtvovati svoj život radi spašavanja suboraca. Učinio je to u dva navrata. Prvi put je teško ranjen i jedva je preživio, a drugi put platio je najvišu cijenu.
- Goran se našao ispred zapovjedništva s Ivicom Boškovićem kada je osjetio da će uz njih pasti granata. Bacio se na Boškovića, oborio ga na zemlju i pao po njemu, te mu tako spasio život. U trenutku kada se našao s Boškovićem ispod sebe rasprsnuti dijelovi projektila pogodili su ga u leđa - priča Bećirčić.
Spašeni život suborca stajao ga je 30 šavova na leđima. S još nezacijeljenom ranom vratio se među svoje prekaljene suborce. Odbio je ponude da se smjesti na neku dužnost izvan bojišnice ili da ide na vojno školovanje.
Posljednju bitku Goran je vodio 24. ožujka 1992. godine kod mosta na Bistrini. Te njegove posljednje trenutke u knjizi "Braća po oružju" Bećirčić je ovako zabilježio:
"Granate su padale opasno blizu ... Iznenada u bunker uleti Goran Kliškić. Jedna granata opet pade u našoj blizini. Tada smo čuli nečiji vrisak koji je proparao nebo iznad nas. Strah kojeg smo osjetili nije se mogao nikakvim riječima opisati.
Goran i ja istrčali smo iz bunkera. Ivica Vuco ležao je nepomično na golom kamenju. Kada smo ga okrenuli bolno smo urliknuli. Geler mu je uništio glavu i izbio jedno oko. Tiho je krkljao. Bio je još živ.
- Izdrži Vuco, ječao sam... Najdraži prijatelj umire mi pred očima.
- Moramo ga iznijeti odavde - dreknu Goran.
Uzeo je Vucu ispod ruku, a ja za noge. Ponijeli smo ga prema bunkeru... Najednom se ispred nas prolomi strahovita eksplozija koja me zaslijepila i odbacila.
- Ajmeee meniii, majko! - čuo sam kao kroz maglu bolni uzvik Gorana Kliškića koji je pao pogođen gelerima.
Bol za prijateljima
Kada sam se nadljuskim naporima uspio podići na koljena osjetio sam da sam ranjen i da mi se niz lice zajedno s kišom slijeva krv. Dopuzao sam do Vuce i Gorana koji je teško disao.
Zavukao sam noge ispod Gorana, a glavu mu stavio na svoje prsi i počeo natraške puzati prema bunkeru. U bunkeru sam ga zaštitio vrećama s pijeskom jer su geleri letjeli svuda okolo.
Vratio sam se i na jedvite jade u bunker dovukao i Vucu. Okrenuo sam se Goranu. Bio je sav izbušen od gelera. Svo vrijeme sam urlikao pozivajući da mi netko pomogne.
Molio sam Vucu i Gorana da ostanu živi. Molio. Obojica su umrli, a ja im nisam mogao pomoći. Bolove koji su mi razdirali tijelo nisam više osjećao. Bol za prijateljima, braćom po oružju, razdirala me stotine puta više".
Istinski heroj. Kliškić je vodio najteže bitke na čelu najelitnije borbene grupe u 4. gardijskoj brigadi. Prvo ranjavanje. S odjela intenzivne njege svojim suborcima poručivao je: "Evo mene za desetak dana".

Zenga iz Zenice
.. Izudin Bećirčić Ćelo Hrvatsku je, kaže, držao svojom domovinom i nije dvojio stati u njezinu obranu u ljeto 1991. Za knjigu "Braća po oružju", koju je tiskao u nakladi od svega 50 komada jer za više nije imao novca, kaže: "To sam jednostavno morao izbaciti iz sebe. Izišlo je poput erupcije". Dan nakon što smo s njim razgovarali poslao nam je SMS poruku: "Sinoć sam sanjao Gorana i Vucu. Plakao sam cijelu noć." Danas nema status branitelja, ali zato ima ožiljke od četiri ranjavanja. Živi teško i skromno u rodnoj Zenici gdje ga poznaju kao "zengu". Slobodna Dalmacija

20. studenoga 2007.
Novi Zagreb - Tu smo spavali, tu smo rasli, a sad se ovdje i zaista lijepo živi
Piše: Pavica Knezović Belan
Foto: D. Matić, G. Mehkek, O. Moskaljev
Novi Zagreb nepovratno se i ubrzano mijenja. Nakon 40 godina statusa quo, razdoblja kada taj dio grada doista nije bio ništa do li spavaonica, Novi Zagreb zahvaljujući brojnim promjenama i investicijama naglo postaje mjesto poželjnog življenja.
Uređen je Bundek, koji je kao kolateralna žrtva pao krajem '80-ih kada je uoči Univerzijade stvoren Jarun. Napokon je došlo i kino u Novi Zagreb - multipleks je otvoren u sklopu Avenue Malla koji tako ima i veliku kulturološku, a ne samo konzumerističku dimenziju.
Jer osim Zare, u shopping centru je i velika knjižara Algoritma i tako prvi put stanovnik Novog Zagreba nema potrebu prelaziti most ako želi kupiti - knjigu. Iako je zapelo dovršenje Muzeja suvremene umjetnosti, zgrada Igora Franića idealno je legla na križanje Dubrovačke avenije i Avenije Većeslava Holjevca. Gotovo preko noći, Novi Zagreb je dobio dva kazališta; u gotovo dva desetljeća praznu dvoranu na platou Mamutice u Travnom uselilo se Kazališta lutaka, a za mjesec dana iz njemačkog Potsdama stiže veliko montažno kazalište koje će biti smješteno u Sloboštini na Zaprudskom otoku.
Također, planira se gradnja sasvim novog naselja u Podbrežju, na prostoru između Sigeta i Sloboštine, a jedna od omiljenih špekulacija je ona o gradnji Dinamovog stadiona na Laništu.
Zagreb proživljava ozbiljnu transformaciju i u novoj definiciji grada Novi Zagreb kao da postaje novi centar, što je, uostalom, dio staroga plana, još kada je davne 1954. godine tadašnji gradonačelnik Većeslav Holjevac preselio Velesajam s duge strane Save, žestoko se i uspješno oduprijevši onodobnoj inicijativi da se Velesajam prebaci u Beograd.
Geografija Novog Zagreba uvijek je imala i svoju emotivnu dimenziju; odrastanje u toj "pustoj zemlji" na specifični je način formirala barem moje stavove prema životu. Iako u Novom Zagrebu ne živim već pet godina (rodila sam se u Zapruđu, odrasla u Utrini, svoj prvi podstanarski staž odradila u Savskom gaju) krajnje angažirano proživljavam sve ove promjene.
Dubravko Ivaniš, pjevač zagrebačke grupe Pips, chips&videoclips, dugo je vremena bio sinonim za novozagrebačku furku, poput Houre za Dubravu. Taj samoprozvani "kralj Zapruđa i Utrina" iz matičnog kvarta odletio je prije pet godina i obitelj svio u sjevernom dijelu grada. No, ipak, negdje u sentimentalnom zemljovidu ostao je stari kvart...
"Moja kći često se s bakom ljulja u jednoj super mreži na novonastalom Bundeku i opet... čudno mi i to izgleda jer nestvarno je da tamo više nije šikara i nema više one iskonske frke kad, čim padne mrak, sa simpatijom odeš malčice detaljnije proučavati anatomiju. Mislim, di bismo se sad zapleli; na nekoj penjalici ili toboganu? Al' kad te po goloj guzi golica trnje i metar visoke paprati, drač i trave, oko tebe je blato i prašina....wow, to je već polusnuff, to ima neku čar. A nasuprot tebe i nje - skenira te nekog automobila far, tak da se sve rimuje...
Za Zapruđe me danas, nakon tatine smrti, fizički veže samo mama. I teško mi je navraćati jer tamo stoluje moje djetinjstvo za koje se, razvidno je, blesavo previše vezati. Nije preporučljivo propuštati ono što ti se upravo sada događa. Dalek sam si i njonjav takav. Ajd, fuck off, kažem samome sebi...
Tek se sada, pojavom divljeg urbanizma, vidi kako je Novi Zagreb pametno i humano građen
Uostalom, kad sam konačno "stigao" iz Pruđa u grad shvatio sam da sam oduvijek žudio za blizinom Ilice, Britanca, Kačićeve i Dalmatinske i Gornjega grada. Ja sam dečko iz grada, ja sam si tako normalan i prirodno srastao s Centrom od prvog (ozbiljnog) susreta da me se svaki pruđenostalgičar s pravom isti čas može odreći! I žao mi je ako netko supijan na nekoj klupici smatra da sam ga takvim razmišljanjem izdao. Možda bi takvomišljenici trebali odrasti. Možda bih ja trebao na lobotomiju. Ipak, istina je ova: Pruđu sam dao sve, Pruđe mi je dalo sve... i sad si više ne trebamo. Kako sam se samoproglasio 'kraljem Zapruđa i Utrina', tako sam se i razvlastio. I to je sasvim ok".
I dok je na jednoj strani novozagrebačke pop mitologije bio Ripper, na drugoj je izrastao televizijski revolucionar Robert Knjaz. Njegova mitologija sastojala se od dva d - Dinamo i Dugave, a u orbitu komercijalne televizije lansirala ga je dugavljanska kabelska televizija. Ni Robert Knjaz danas više ne živi u Dugavama. S obitelji se odselio na Jarun, a kao glavni razlog selidbe navodi blizinu smetlišta na Jakuševcu. Njegov komentar na tektonske promjene koje su zadesile New Zagreb bio je očekivano duhovit. "Sada se napokon mogu srušiti svi mostovi i Novi Zagreb može ostati svoj na svome!".
No Knjaz, kao danas i mnogi drugi, upozorava na novootkrivenu kvalitetu Novog Zagreba: "Mislim da se tek sada, pojavom divljeg urbanizma, vidi kako je Novi Zagreb pametno i humano građen. Jer tu su široke šetnice, livade i parkovi između novogradnji. Samo je pitanje vremena kada će se ljudi početi seliti u Novi Zagreb", kaže Knjaz koji tvrdi da je njegovo stanje svijesti još uvijek - novozagrebačko. "Prvi put sam prešao Savu kada sam krenuo u srednju školu. Jer u Dugavama sam imao sve, odnosno ništa. Formirao me komad betona. Kako nismo imali nikakve izvore zabave, sve smo sami morali izmišljati i to je bilo poticajno. Sve se svodilo na 'home made' zafrkanciju".
Kvalitetu urbanističkog projektiranja u Novom Zagrebu uočili su i teoretičari arhitekture Eva Blau i Ivan Rupnik. Govoreći o svojoj analizi Zagreba kao trancizijskoga grada u upravo objavljenoj knjizi "Projekt: Zagreb" u razgovoru za arhitektonski časopis "Čovjek i prostor" kažu: "Prema suvremenom stajalištu prototipskog poslijeratnog Novoga grada, očekivalo bi se da Zapruđe bude pospana spavaonica bez identiteta susjedstva. No, otkrili smo mjesto s novom vrstom modernističkog urbanog prostora, s mnogim kvalitetama koje bi se mogle povezati s "tradicionalnim" susjedstvom.
Činjenica da to bolje funkcionira danas nego onda kada je naselje prvi put nastanjeno, čimbenik je vremena, ali također i projektiranja. Trebalo je 40 godina da se realizira prava namjera projekta. Projektiranje i realizacija jednako su važni u proživljenom iskustvu arhitekture". Igor Čumandra, novinar i pisac, danas zaposlen u Ministarstvu vanjskih poslova, Ripperov frend iz djetinjstva, iz Zapruđa se preselio u danas gotovo "elitno naselje" Središće. Čumandra je svojim likom a la braća Ramones u '80-im i prvoj polovici '90-ih bio pravo utjelovljenje hipersenzibilnog novozagrebačkog beatnika. Uvijek sam ga doživljavala kao jednog, istina vrlo ciničnog, kroničara ovog dijela grada.
"Novi Zagreb je prostor s rupom, jednom velikom vremenskom rupom čiji je početak tamo negdje 1966. ili 1967. godine, a kraj 2006. E, u toj rupi je ništa, jedan veliki kvart koji je bio prepušten sam sebi.
Kažeš da se danas struktura stanovništva mijenja, da ima više šminkera, mladih profesionalaca. Pa, hvala Bogu, odrasli smo, red je da neki među nama nešto naprave u životu i sa sobom. No, i krajem šezdesetih tu je doseljavan i fini svijet - mladi i perspektivni inženjeri, doktori znanosti, umjetnici svih fela, a ne samo proleteri i socijalistički pregaoci. Tako da kad vidim Avenue Mall, Bundek, multipleks, gimnazije i bazen, emotivno sve to doživljavam kao vraćanje duga tim pionirima Novog Zagreba koji su tu dopeljani i kojima su tu ponuđeni stanovi od prosječno šezdesetak kvadrata i ništa drugo. Ovdje su spavali, a živjeli preko Save. OK, bila je tu komunalna infrastruktura i javni gradski prijevoz koji je vozio sporije od brzine rasta ponude u "starom" Zagrebu. To je vremenska rupa na koju mislim. Da je tada bilo sadržaja koji bi se razvijali, možda bismo imali dva grada u jednom.
Moj prelazak iz Zapruđa u Središće nije pak nikakav civilizacijski pomak, već emotivni skok u prostor s Katicom i Jelenom, a zbog potonje sve promjene u Novom Zagrebu i gledam pozitivno. Sada Jelena može skoro svaki dan s tetom čuvalicom Katicom na Bundeku hraniti "abude" (čit. labudove) i s prozora "gobile" (čit. golubove), gledati mace na bejzbolskom igralištu, jer još je mala pa ne razumije pravila igre, a za koju godinu će imati i puno veće mogućnosti trošenja džeparca od nas koji smo tu rođeni četrdesetak godina ranije.
Tako me sada sekira degenerično preskupa cijena kvadrata stana u Središću i zdušno čekam kada će se lumpenproleterima koji su u otkupu pokupovali stanove za dvadeset tisuća eura, ili ih dobili kao nasljedstvo ili pak ratne zasluge ili plijen, njihova pohlepa ispuhati kao nogometna lopta i vratiti na dimenzije krpenjače s kojom su i krenuli na mračni put u kapitalizam".
Književnik Edo Popović u Utrinu se doselio prije 32 godine, a taj novozagrebački kvart postao je jedan od njegovih glavnih literarnih junaka. Popović se uvijek borbeno držao glede pitanja novozagrebačke spike te se nametnuo kao neizbježni sugovornik. "Zapravo pozdravljam ove promjene u Novom Zagrebu", kaže Popović i pojašnjava: "Počevši od pretjerano pripitomljenog Bundeka pa do onog potrošačkog pakla s kinodvoranama, nazvanog Avenue Mall. Ovdje u Utrinama volimo se zezati kako smo bili razočarani kada smo shvatili da se ono prekoputa Ine ne gradi Ikea nego Muzej suvremene umjetnosti, al' dobro - ne može sve biti savršeno. Važno je da se krećemo i držimo dobar smjer.
No, osim samih sadržaja koji se posljednjih godina ubrizgavaju na desnu obalu Save, važno je i gdje smjestiti taj sadržaj. Novi Zagreb je završena i na neki čudan način savršena cjelina. Ja ga zovem kvadarnim oblutkom. Za razliku od bogataških favela na sjeveru grada, prekrcanih rugobama od urbanih vila, a bez ikakve infrastrukture, Novi Zagreb je doista ugodan za život. I neka takav i ostane. Drugim rječima, treba spriječiti nebuloznu gradnju, projekte poput crkve u Travnom. Ona je doista trebala biti izgrađena tamo gdje se danas nalaze oni penzionerski vrtovi. Crkva u Utrinama pokazuje da kvart može biti cijel, a ovce site".
Sa svojim kvartom, u ovom slučaju Trnskim, uvijek se snažno identificirao i glumac Sven Medvešek koji je možda najtočnije opisao, nazovimo to, magičnim realizmom Novog Zagreba, onu neobičnu mješavinu krajnjeg, betonskog urbaniteta i divljine. "Kao dječak bio sam orijentiran isključivo na kvart. Trnsko. Malobrojni automobili, mnoštvo zelenila, neopterećen boravak na svježem zraku, igranje i druženje na ulici, to jest na livadi, u parku. Bicikl, nogomet, pikulanje. S polaskom u srednju školu otvorio se novi urbani svijet. Bio sam sretnik koji je Savu prelazio biciklom, i na njemu krstario gradom. Ali povratak na južni dio obale Save uvijek, i danas, pruža mi olakšanje.
Odjednom osjećaš više neba. Zgrade su razmaknutije, ljudi su razmaknutiji. Više je zraka. No, očito su nam mostovi postali preuski i premalobrojni da bismo svi koji svoje potrebe utažujemo preko rijeke, mogli neopterećeno doći na red. Pak su onda izmislili da brojne potrebe možemo zadovoljiti i ne prelazeći mostove. Ako je to usmjereno prema tome, da ćemo manje hrliti, da ćemo hodajući ili biciklom zadovoljiti naše potrebe, rasteretiti mostove i automobilski promet - ja sam za.
Bilo bi mi drago da i korisnici i zaposlenici novih ustanova budu smireni i sretni što ne moraju juriti ili čekati na semaforima. Bilo bi mi također drago da dohvatljivije nalaze one sadržaje koji ih uistinu zanimaju. I bilo bi mi drago da i sami ti sadržaji u sebi i u ljudima koji se preko njih susreću, nađu svoj istinski razlog postojanja, a ne tek korist od trgovanja". Jutarnji list

20. studenoga 2007.
Valamar Diamantu i Neptunu Zlatne medalje
Najveći britanski turoperator Thomson Holidays dodijelio je Zlatne medalje 2007. porečkim hotelima Valamar Diamant i Neptun u vlasništvu Riviere Poreč, kompanije u grupaciji Valamar. Prestižna priznanja dodijeljena su temeljem ankete zadovoljstva Thomsonovih putnika koji su Diamant ocijenili "najboljim ljetnim smještajem s četiri zvjezdice u Hrvatskoj", a Neptun su šesti put zaredom proglasili "najboljim malim i prijateljskim hotelom u Hrvatskoj". U Valamaru ističu kako je broj britanskih gostiju u njihovim porečkim objektima od 2004. do 2006. godine porastao za čak 87 posto. Kad je u pitanju broj britanskih gostiju u svim njihovim destinacijama od 2004. do 2006. narastao je za 67%.  Eleonora  Bukovac, (www.poslovni.hr)

20. studenoga 2007.
Newsweek piše o uspjehu Hrvatske
Simbol svega što je posljednje vrijeme krenulo dobro u Hrvatskoj, za autoricu članka Soniu Kolesnikov-Jessop je autocesta A1, koja se pruža od Zagreba 416 km na jug
Američki tjednik Newsweek u svom ovotjednom broju donosi priču o uspjehu Hrvatske koja je u nešto više od desetljeća prošla put od ratom razorene zemlje, s više od 13.000 mrtvih i ekonomijom u ruševinama, do današnje stabilne države koja je na putu da postane najnovijom članicom NATO-a i Europske unije. Simbol svega što je posljednje vrijeme krenulo dobro u Hrvatskoj, za autoricu članka Soniu Kolesnikov-Jessop je autocesta A1, koja se pruža od Zagreba 416 km na jug. "Izgrađena u šest godina, uz cijenu od tri milijarde eura, slavljena je kao 'nacionalni ponos', 'remekdjelo' i 'autocesta za Europu'", ističe Newsweek. Izgradnja autoceste A1 bila je posebno značajna jer je dokazala da zemlja ima političku stabilnost da poveže velike sume novca i tehničku stručnost, te da potakne suradnju javnih i privatnih entiteta, sve bez sumnji za korupciju koja je opterećivala mnoge projekte. Stabilne institucije zemlje i širenje infrastrukture također su pomogli gospodarstvu. Turizam je u usponu, a izravna strana ulaganja ove će godine premašiti četiri milijarde eura, u usporedbi s 2.7 2006. Američki tjednik uspoređuje uspješan razvoj cestovne infrastrukture u Hrvatskoj s nedovoljnom izgradnjom autocesta u Sloveniji, što je postalo "kost razmirica" s EU, prema riječima Charlotte Ruhe iz Europske banke za obnovu i razvoj. Gospodarski rast je respektabilnih 4,8 posto, a Zagreb ostvaruje "vrlo snažan napredak" u provedbi gospodarskih, političkih i obrambenih reformi, rekao je visoki dužnosnik NATO-a za Newsweek. List prenosi i izjavu veleposlanika SAD u Zagrebu Roberta Bradtkea, kako je politička stabilnost pretvorila Hrvatsku u "model u regiji". Hrvatska je prošloga mjeseca izabrana za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN, na putu je da uđe u NATO do travnja 2008. i priključi se ekskluzivnom klubu EU-a do 2010. ili 2011. godine, navodi se. Uspjeh Hrvatske još je značajniji kada se uspoređuje sa susjedima, Makedonijom koja moža u EU najranije 2012. te BiH i Srbijom, koje su tek u statusu "potencijalnih kandidata" za EU, ocjenjuje se. Newsweek citira i ministricu vanjskih poslova Kolindu Grabar Kitarović, kako je Hrvatska ukinula "giljotinu propisa" koji su otežavali ulazak stranih investicija. List prenosi i ocjenu glasnogovornice Europske komisije Krisztine Nagy, kako Hrvatska mora "pojačati napore" na smanjenju sudskih zaostataka i poštivanju manjina iz drugih balkanskih zemalja. Ističe se i kako je korupcija još uvijek problem, da su donesene široke antikoprupcijeme mjere, ali se i dalje ograničeno procesuira. Transparency International ocjenjuje kako broj zlopuporaba opada, navodi Newsweek i zaključuje kako će se "ako se tako nastavi" Hrvatska priključiti EU dovoljno brzo, što će biti postignuće koje će obilježiti kraj jednog jako dugog puta.
(Hina) (www.poslovni.hr)

20. listopada 2007.
Gradnja pelješkog mosta donosi investicije, zaposlenost i razvoj
Oni koji su protiv izgradnje mosta u sukobu su s budućim razvojem hrvatske države, kaže B. Lokin 
Gradnja mosta za Pelješac u potpunosti je opravdana s gospodarskog, prometnog i demografskog aspekta, stoji u jučer prezentiranoj studiji koju su napravili Ekonomski fakultet u Zagrebu i Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu. Studiju je u lipnju naručilo Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka i za nju platilo 800.000 kuna. Stručnjaci s fakulteta su, među ostalog, zaključili da će most omogućiti bolju prometnu povezanost koja će donijeti uštede, potaknuti investicije, smanjiti nezaposlenost, zaustaviti odljev stanovništva, povisiti cijene nekretnina, omogućiti izgradnju kvalitetne infrastrukture: i to ne samo na području Dubrovačko-neretvanske županije nego i na području susjednih bosansko-hercegovačkih kantona. 
Kvalitetne investicije
U ekonomskoj analizi naglasak nije stavljen na cijenu mosta koji će s pristupnim cestama i bez PDV-a stajati 2,5 milijardi kuna, nego na dio koji on donosi gravitacijskom području. Navodi se da će u promatranom razdoblju od 2005. do 2020. godine izgradnja mosta pridonijeti ravnomjernijoj distribudicji bogatstva, multiplikaciju korištenja i vrjednovanja radnih i prirodnih resursa. BDP bi se zbog investicija i na promjeni u strukturi trošenja posve povećavao prosječnom godišnjom stopom od 7,2 posto i u 15-godišnjem razdoblju bi bio u apsolutnom iznosu uvećan za 2,8 puta, tj. sa 6927 eura po stanovniku na 15.554 eura po stanovniku 2020. godine. Dohodak zaposlenog rastao bi prosječno 3,5 posto, a ukupnog stanovništva 6,8 posto. Zbog boljeg pristupa i prometne povezanosti područje će postati atraktivno i rast će zbog toga najviše nositi investicije. U promatranom 15-godišnjem razdoblju, po stopi od 10,6 posto godišnje, to je 3,4-postotna poena više od prosjeka. Time se povećava udio investicija u BDP-u gravitacijskog područja na 27 posto. Kvalitetne investicije pridonijet će padu nezaposlenosti koja bi u 2020. trebala biti samo sedam posto, a s investicijama se povećava konkurentnost, multipikativni učinci i efikasnost. S investicijama i stvaranjem uređenog tržišnog okružja, udio sive ekonomije trebao bi pasti sa 25 na 10 posto. Očekuje se i daljnji rast cijena i prometa nekretnina na otocima i poluotocima i samo do kraja godine očekuje se ukupni promet na Pelješcu u iznosu 130 milijuna kuna. S tim će se povećati i porez na promet nekretnina koji će prikupiti općine i država. Promijenit će se struktura ponude u kojoj dosad prevladava uslužna djelatnost. S mostom će se otvoriti i mogućnost obnove proizvodnje. U prometnom dijelu se navodi da će se osim strateške geopolitičke povezanosti Hrvatske koja prekida izolaciju juga osigurati i znatne uštede i smanjiti broj stradalih na cestama. Uštede na održavanju ceste dosegle bi 4,3 milijuna kuna, a u sljedećih 20 godina povećala bi se na 16 milijuna kuna. Ušteda u odnosu na prometne nesreće kojih će biti manje zbog kvalitetnih cesta iznosila bi gotovo 10 milijuna kuna. Nove glavne ceste sa sobom donose i izgradnju i rekonstrukciju postojećih kapilarnih cesta. zaustavilo bi se iseljavanje stanovništva jer ne bi više bilo izolacije, promijenila bi se dobna struktura stanovništva koje je sada pretežno staro i smanjili bi se migracijski pritisci na gradove. 
Regionalni razvoj
"Onaj tko se protivi izgradnji mosta sukobljava se s budućim razvojem hrvatske države jer će njegova izgradnja donijeti eksploziju razvoja ovog dijela Hrvatske. Potaknut će se i razvoj dvaju BiH kantona, te će zajedno doći do ravnomjernijeg regionalnog razvoja", prenosi Hina zaključak ekonomista Branimira Lokina s predstavljanja studije "Ekonomski, prometni i demografski učinci nakon izgradnje pelješkog mosta".
BiH: Sanader pogrešno informira javnost
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Tarik Sadović izjavio je kako premijer Ivo Sanader krivo informira javnost kada tvrdi da je, za razliku od Predsjedništva BiH, Vijeće ministara dalo suglasnost za gradnju mosta za Pelješac. Sadović je u izjavi koju prenosi Dnevni avaz upozorio kako Vijeće ministara BiH nikada nije dalo suglasnost za gradnju mosta za Pelješac. Sadović je pojasnio kako usuglašena bilješka sa sastanka stručnih povjerenstava BiH i Hrvatske u vezi s gradnjom mosta za Pelješac nikada nije prihvaćena na Vijeću ministara BiH. "Sve i da je protokol potpisan, to nije stvaralo pravne pretpostavke za rješavanje spornih pitanja sukladno konvenciji UN o pravu mora", zaključio je Sadović.
(H)
Naglasci iz studije
7,2 posto - godišnji rast BDP-a za razdoblje 2005./2020.
10,6 posto - godišnji rast investicija u razdoblju 2005./2020.
7 posto - nezaposlenost 2020.
10 posto - udio sive ekonomije 2020., sada 25 posto
14,3 mil. kn - godišnje uštede na nesrećama i održavanju
15.554 eura - BDP po stanovniku 2020., sada 6927 eura

Darko Bičak (www.poslovni.hr)


19. studenoga 2007.
"Žrtva Borova naselja za Domovinu"
Komemorativnim okupljanjem i prigodnim programom pred negdašnjom zgradom Borovo-commerca, u kojoj se u tijeku srpske agresije na Vukovar 1991. nalazio odjel vukovarske ratne bolnice, pod geslom "Žrtva Borova naselja za Domovinu" počelo je obilježavanje 16. obljetnice stradanja hrvatskih branitelja i civila te gradske četvrti.

U spomen na stradale i nestale hrvatske branitelje i civile u Borovu naselju, u koje su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba ušli 19. studenoga 1991. pošto je dan prije slomljena vukovarska obrana, pred bivšom zgradom Borovo-commerca položeni su vijenci i zapaljene svijeće.

Predsjednica Udruge "Vukovarske majke" Manda Patko podsjetila je kako se u vrijeme okupacije Borova naselja, u kojemu je na sam dan okupacije ubijena 51 osoba, u podrumu Borovo-commerca nalazilo oko 800 ranjenika od kojih je 115 odvedeno u nepoznato. Prema njezinim riječima još se traga za 69 nestalih hrvatskih branitelja i civila iz Borovo-commerca. "Mnogi su ovdje čekali ozdravljenje, a umjesto toga dočekli su strah i užas", kazala je Patko i dodala kako je bivša JNA topničkim napadima pokušavala u tijeku agresije na Vukovar srušiti zgradu Borovo-commerca, jer su znali da se u podrumu zgrade nalazi bolnica.

Nakon prigodnog programa, koji su izveli učenici Osnovne škole "Blage Zadre" iz Borova naselja, sudionici skupa uputili su se u Koloni sjećanja gradskim ulicama do crkve Gospe Fatimske gdje će biti služena misa zadušnica.

U sklopu obljetnice obilježit će se i stradanje hrvatskih branitelja i civila u prijeratnu Borovu selu, a današnjem Borovu, te odati počast žrtvama ekshumiranim iz masovne grobnice na farmi Lovas između Borova i Dalja.

Program obilježavanja "Žrtve Borova naselja za Domovinu" dio je obilježavanja "Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991." koji je ustanovio Hrvatski sabor kako bi se na dostajnstven i primjeren način obilježio 18. studenog, dan na koji je 1991. slomljena obrana Vukovara. HRT


19. studenoga 2007.
U Hirošimi održana misa za vukovarske žrtve
Na 16. obljetnicu pada Vukovara, u nedjelju u Memorijalnoj katedrali za mir u svijetu u japanskom gradu Hirošimi služena je sveta misa zadušnica za vukovarske žrtve.
Jutarnju misu predvodio je biskup Hirošime msgr. Misue Joseph Atsumi, a hrvatski veleposlanik Drago Štambuk obratio se vjernicima na japanskom i na hrvatskom jeziku.
Na samom početku mise biskup je pozdravio i predstavio hrvatskoga veleposlanika i izaslanika gradonačelnika Hirošime Masato Hondu, te je vjernicima predočio stradanje Vukovara i kontekst u kojemu je do njega došlo, a posebno je izdvojio masakr bolesnika iz vukovarske bolnice.

Dodao je kako su Hirošima i Nagasaki obnovljeni deset godina nakon pada atomske bombe, dok Vukovar još uvijek vida svoje rane.

Hrvatski veleposlanik poručio je vjernicima na japanskome kako "dvije boli, ona starija hirošimska i ova novija vukovarska, ujedinjene u jednu zajedničku bol, zazivaju Boga moleći za praštanje i mir, za osvješćivanje naše ljudske rase i održavanje plemenitih vrednota čovječnosti".

Kao posebni izaslanik gradonačelnika Hiroshime Tadatoshi Akibe misi je nazočio Masato Honda, direktor Centra za mir u Hirošimi. U misnom slavlju sudjelovalo je oko pet stotina vjernika Hirošime, a istovremeno se, na preporuku biskupa Misuea, u preostalih četrdeset crkava hirošimske biskupije istoga dana molilo za žrtve Vukovara i za mir u svijetu.

Po završetku mise biskup Hirošime priredio je mali domjenak tijekom kojega je Masato Honda, direktor Centra za mir u Hirošimi zahvalio hrvatskom veleposlaniku na zalaganju za projekt grada Hirošime Gradonačelnici za mir, kojemu su se do sada priključila 23 hrvatska grada.

Prošle godine na dan pada Vukovara služena je misa zadušnica u Nagasakiju, japanskom gradu na južnom otoku Kyushu, također uništenom u atomskom napadu. (Hina) Jutarnji list

19. studenoga 2007.
Mlada kutjevačka vina na tržištu čak mjesec dana ranije
Piše: Kazimir Balog
Foto: Hrvoje Kusik/CROPIX
POŽEGA, KUTJEVO - Svako zlo za neko dobro, mogu danas reći kutjevački vinari jer će ova hirovita godina ostati zapamćena po iznimnoj kakvoći grožđa. Čak 2500 sunčanih sati nad vinorodnim obroncima Papuka i Krndije bit će zapamćeni kao rekordni, a suša koja je mjesecima crpila snagu zemlje na opće iznenađenje dala je urod koji će teško biti nadmašen, bez obzira na činjenicu da je berba uranila gotovo mjesec dana.

Tako kutjevački vinari već sada pune i prve boce s mladom graševinom jer su na tržištu doslovno presušile zalihe te čuvene vinske kapljice. - To nas čak niti ne raduje, ali tržište traži graševinu i mora je dobiti. Grožđe je u podrume ušlo već u prvoj polovici rujna pa mlada graševina ima sve potrebne karakteristike da zadovolji svoje štovatelje - izjavio je kutjevački vinar i vinogradar Krešimir Baronica, a kakvoćom je iznenađen i njegov susjed Vlado Krauthaker. - Kutjevački zelenac, na primjer, uz graševinu najbolja sorta za predikate, ove je godine imao slador od čak 178 eksla, pa se ne pamti toliko predikatnih berbi kao što će imati 2007. godina - izjavio je Krauthaker.

Tolika potražnja za čuvenim kutjevačkim vinima prvenstveno je rezultat manjih količina grožđa u prethodne dvije godine, podsjećaju iz Kutjeva d.d. gdje već rade linije za punjenje graševine, iako ne rade punim kapacitetom. - Iako smo prodali uglavnom sve zalihe, ne želimo prerano na tržište jer je u interesu tvrtke da vina ipak ostane za sljedeću godinu - izjavila je predsjednica Uprave tvrtke Dijana Tabak.

Dodala je kako će u proizvodnju i preradu grožđa do kraja ove godine biti uloženo 40 milijuna kuna, a bit će kupljeno i najsuvremenije postrojenje za punjenje vina jer će, prema planu iz ovogodišnje berbe, Kutjevo d.d. na tržište plasirati više od 5 milijuna litara vina. Jutarnji list


19. studenoga 2007.
Mlada tvrtka s Brača svojim sapunima osvojila brojne nagrade
Tvrtka je osvojila srebro i broncu za inovaciju u Ženevi, zlato za inovaciju u Dalmaciji i prvo mjesto na CroPaku
Obiteljska tvrtka s otoka Brača, koja proizvodi sapune, dobitnik je oznake 'Hrvatski otočni proizvod' Uz dosadašnja brojna priznanja tvrtka 'Brač fini sapuni' iz Postira od prošlog je tjedna nositelj još jednog priznanja: oznake 'Hrvatski otočni proizvod' za svoje fine, potpuno prirodne sapune spravljene po tajnoj stoljetnoj recepturi. Oznaka 'Hrvatski otočni proizvod' namijenjena je poticanju razvoja otočne proizvodnje i podizanju razine kvalitete otočnih proizvoda te promociji hrvatskih otoka. 'Brač fini sapuni' je mlada tvrtka s otoka Brača čiji je proizvod 'Brač u maslinovom sapunu' osvojio CroPak u kategoriji kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda. Direktor i vlasnik tvrtke je Joško Šantić, inače elektroničar po struci, osnovao je prije četiri godine obiteljsku tvrtku čiji su sapuni osvojili nagrade na brojnim sajmovima: srebro i bronca za inovaciju u Ženevi i Nürnbergu, zlato za inovaciju u Dalmaciji, prvo mjesto za najbolju ambalažu i etiketu za domaći proizvod CroPak, Zlatna plaketa za inovaciju Županijske komore Split, posebno priznanje za doprinos razvoju obrtništva Brača. Brač fini sapuni nositelj su znaka 'Izvorno hrvatsko' koji Hrvatska gospodarska komora dodjeljuje hrvatskim proizvodima koji posjeduju natprosječnu kvalitetu, a nastali su kao rezultat hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencije. Ove godine osvojili su nagradu za najbolji turistički suvenir 'Sunčani cvijet 2007' Splitsko-dalmatinske županije pod sloganom 'Budi šesna i čista Dalmacijo moja'. Njihovi sapuni na bazi maslinova ulja kuhaju se u maloj sapunjari smještenoj u postirskom domu obitelji Šantić. Sapuni su bez konzervansa i svaki je unikat, potpuno su prirodni. Sadrže isključivo ulja biljnog podrijetla. Eterična ulja svakom sapunu daju specifična ljekovita svojstva i miris biljaka od kojih su dobivena. Sapuni su autentičan hrvatski suvenir i dobar kozmetički proizvod za njegu lica i tijela. Program sapuna sastoji se od četrnaest proizvoda registriranih EAN Codom, a vrhunac ponude je Aurum Croaticum sapun od djevičanskoga maslinova ulja s kompozicijom eteričnih ulja i dodatkom listića od 23 karatnog zlata. Tvrtka je podnijela zahtjev za međunarodnu PCT zaštitu patenta i tehnologije. Brački sapuni izvoze se u Kanadu, Švedsku, Austriju, Njemačku i Sloveniju, te SAD. Mala obiteljska tvrtka zapošljava dvoje radnika te četvero honoraraca, a planiraju proširiti proizvodnju na druge kozmetičke proizvode poput šampona u kupki na bazi djevičanskog maslinovog ulja te zaposliti još Bračana.

Oznaka 'Hrvatski otočni proizvod'

Ministar Božidar Kalmeta prošli je tjedan prvi put uručio priznanje 'Hrvatski otočni proizvod' četrnaestorici proizvođača s otoka koji su ponudili svoja 22 proizvoda. Projekt je namijenjen poticanju otočne proizvodnje i podizanju kvalitete otočnih proizvoda koji moraju sadržavati oznake otočne tradicije, ali i razvojno-istraživački rad i inovacije, kao i promociju otoka kao područja od posebnog interesa za Hrvatsku. Oznaku HOP može dobiti samo proizvod proizveden na otoku i to onaj koji ima natprosječne kvalitete, te zadovoljava zakonske odrednice o sigurnosti, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača, kojima se osigurava viša razina kvalitete. Za dobivanje tog znaka proizvođač mora već imati jednu od oznaka Ekološki proizvod Hrvatske, Izvorno Hrvatsko, Hrvatska kvaliteta, Oznaka izvornosti za hranu i Oznaka zemljopisnog podrijetla za vina. Sandra Livajić, (www.poslovni.hr)

19. studenoga 2007.
Mali je genijalac!
O ovom dečku sigurno ćete u budućnosti čuti. Mali je genijalac! Tim mi je riječima glasnogovornik ministarstva gospodarstva Domagoj Vričko predstavio svojedobno mladog inovatora Ivana Matunu. Prije nešto više od mjesec dana taj je dvadesetdvogodišnji Zagrepčanin osnovao tvrtku u Tehnološkom parku, postavši tako najmlađim poduzetnikom u tom rasadniku budućih gospodarstvenika. Samo osnivanje tvrtke nije početak njegove poduzetničke karijere. Od djetinjstva su inovacije njegova opsesija, a svoj prvi posao je, kaže, realizirao u osmom razredu osnovne škole. Ozbiljnije narudžbe primao je već za srednje škole, no tek sada, kada je osnovao tvrtku, njegove inovacije postaju pravi biznis. Najvažniji proizvod koji je osmislio i razvio je "sustav za snimanje zaleta motora". To je, pojašnjava, proizvod koji služi za mjerenje brojnih parametara rada električnog motora bez pokretanja, a koristi se kao didaktičko učilo u laboratorijskim vježbama za nastavu u elektrotehničkoj školi. S tim je proizvodom napravio i prvi veći uspjeh - prodao ga je upravo svojoj srednjoj školi - Elektrotehničkoj školi Končar. Taj proizvod tržište bi mogao naći i u drugim elektrotehničkim školama u Hrvatskoj, u kojima se u pravilu nabavljaju slična didaktička učila iz inozemstva, a na kojima se zbog jezičnih i drugih barijera nastava uopće i ne izvodi. No u škole je "teško ući" premda za svoj proizvod nudi i kompletan know-how, odnosno osposobljavanje nastavnika, plana nastave do testova i udžbenika, kao i održavanje i servisiranje. Konkurencija, koja je neusporedivo skuplja, u poziciji je na kupnju svojih proizvoda motivirati provizijama, za što Matuna nema prostora jer sav novac koji zaradi ulaže u razvoj. "Možda je malo bahato od mene, no s ovim proizvodom u Hrvatskoj sam monopolist i nudim najbolje, pa se ne bojim konkurencije", kaže Matuna. Na zidovima njegova ureda u Tehnološkom parku brojna su priznanja i nagrade s inovatorskih natjecanja u Hrvatskoj i svijetu. Sa sustavom za snimanje zaleta motora osvojio je medalje na izložbi Inova mladi 2001. u Zagrebu i izložbi Iena u Nürnbergu, te veliko priznanje za mlade inovatore na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju. Potom je napravio i "uređaj za digitalno upravljanje trofaznim asinkronim motorom", koji se također rabi u laboratoriju iz Elektromotornih pogona, a s kojim je na izložbi Inova mladi 2002. odnio zlatnu medalju.

U Moskvi je 2003. dobio srebrnu medalju za prototip "SDS-Smart driving system", a ta je inovacija pobrala još niz medalja i priznanja. Riječ je o rješenju koje je Matuna osmislio uočivši sve izraženiji problem prometnih nezgoda zbog naleta vozila. "Da je makedonski pjevač Toše Proeski imao ugrađen moj SDS, ta se nesreća mogla izbjeći", ilustrira Matuna, pripovijedajući kako unatoč nagradama to rješenje još nije doživjelo komercijalizaciju. No za razliku od uobičajenih žalopojki naših inovatora, ovaj mladić vrlo racionalno pristupa problemu plasmana inovacija na tržište. Nije dovoljno imati originalan izum, već najprije treba naći tržište za njega. S automobilskom je industrijom, dodaje, priča još složenija jer ma kako genijalan izum bio, u "igru" se može ući samo preko etabliranih kooperanata. Matunu to ne obesrabruje. Niz drugih izuma, poput uređaja za kontrolu pristupa putem GSM-a, s kojim je pobijedio na Londonskoj izložbi inovacija 2004., uređaja za dijagnostiku rada "common rail injektora" ili inteligentnim detektorom servisnih intervala, koji je nagrađen na izložbi u Kuala Lumpuru, Matuna postiže i komercijalan uspjeh. Njegova su rješenja ugrađena već u neka velika hrvatska poduzeća poput Jamnice, Petrokemije i Kandita Osijek. Premda stasao u vrijeme u kojemu se materijalni napredak pojedinca izdigao kao vrijednost kojoj se teži, Matuna nije opterećen mogućnošću naglog bogaćenja. Svoju ozbiljnost pokazuje i kada govori o politici. Još za mandata nekadašnjeg ministra obrta Željka Peceka počeo je rabiti poticaje za inovatore, a dobivao ih je i posljednje četiri godine. Priželjkuje više političara koji će graditi dugoročni sustav, koji neće rušiti ono što su pokrenuli njihovi prethodnici i koji će konačno započeti s "neuvoznom ofenzivom". Hrvatska je preplavljena svime iz uvoza, moramo se više oslanjati na sebe i svoj rad, dodaje. Matuna ne skriva svoju fascinaciju i strast prema inovacijama. Stekao ju je uz oca, koji je radio u Končarevu institutu. Nikad ga, dodaje, nije forsirao da se bavi istim poslom i upravo je u tome možda i razlog što su ga inovacije toliko osvojile. "Proizvodnjom se može baviti svatko, no ja sam faca", kaže simpatičan student elektrotehnike, koji i svoje studentske obveze vrlo ozbiljno shvaća. Želi naučiti još mnogo vještina, kako iz struke tako i iz vođenja samog posla. Kako je otvaranje ureda u prostoru Tehnološkog parka rezultiralo brojnim novim narudžbama, ambiciozni Matuna već je zacrtao i kratkoročne ciljeve za svoju tvrtku - iduće godine želja mu je povećati poslovni prostor, te zaposliti jednog radnika iz elektrotehničke struke, kako bi se on mogao više posvetiti novim inovacijama, za koje mu, kaže, ne manjka inspiracije. Marija Brnić, ( www.poslovni.hr )


19. studenoga 2007.
Film o Kati Šoljić
U danima kad se prisjećamo razaranja i žrtava Vukovara, sudbina Kate Šoljić, majke koja je u tom gradu izgubila četiri sina, inspirirala je Mladena Pavkovića, autora dokumentarnog filma koji je 16.11. premijerno prikazan u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskog slova u Zagrebu.

Autor filma, predsjednik Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata iz koprivničke "Podravke" Mladen Pavković rekao je da je 20-minutnim filmom o Vukovarki Kati Šoljić želio podsjetiti na sve majke koje su u Domovinskom ratu izgubile nekoga svoga. Napomenuo je da je to drugi film o Kati Šoljić, kojoj su u ratu ubijena četiri sina, te naglasio kako majke i supruge koje su tijekom Domovinskog rata izgubile svoje najbliže, muževe i sinove nisu danas cijenjene te se o njima ne vodi dovoljna skrb.

Kata Šoljić ispričala je svoj teški životni put i istaknula da do danas još nitko nije odgovarao za smrt njezinih  sinova. HRT



16. studenoga 2007.
Pohvale turističkog portala kninskoj turističkoj zajednici
KNIN DESTINACIJA 2007.
Lani je to područje ostvarilo 5000 noćenja, a do kraja ove godine očekuje ih se čak 9000; iz velikih kompanija hvale organizaciju 'team buildinga'...
Jadranka KLISOVIĆ
KNIN - Najveći turistički portal u Hrvatskoj destinacija.com proglasila je Knin najturističkijom destinacijom u 2007. godini. Kad se zna da je taj turistički portal samo u prošlom mjesecu zabilježio 278.000 posjeta, priznanje je tim veće i snažan >vjetar u leđa< kninskoj turističkoj zajednici (TZ), koja je osnovana tek prije nešto više od tri godine.

U gradu samo 170 ležajeva

Od prošle je godine na čelu tog, vjerojatno najmlađeg TZ-a u zemlji Ante Šimić, koji je u kratko vrijeme uspio promijeniti stereotipnu sliku Knina. Tko je još do jučer mogao pomisliti da će se turisti ondje dulje zadržavati, a upravo se to događa. >Lani je to područje ostvarilo 5000 noćenja, a u ovoj godini već 7700. Do kraja godine očekujemo i 9000 noćenja, što bi bio porast od čak 80 posto<, kaže Šimić.

Od njega saznajemo i da Knin trenutačno raspolaže sa svega 170 ležajeva, uglavnom u kućnoj radinosti, jednom manjem motelu, prenoćištu te nešto malo u planinarskom domu na Dinari. >Turisti su oduševljeni Kninom, njegovom okolicom i našom ponudom. Na tako malom prostoru imamo nevjerojatno bogatu ponudu, koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Upravo širok spektar osvaja turiste<, kaže Šimić.

Zasad su prirodne ljepote i s time povezani sadržaji dovoljan magnet za turiste. Velebna kninska tvrđava koja dominira gradom i širom okolicom neizbježna je destinacija svakog posjetitelja, a značajni su posjeti zabilježeni i na brojnim arheološkim nalazištima, sakralnim objektima u Biskupiji, u kojoj je pet crkava... Posjet rijeci Krki, njenim pritokama, rukavcima te izvorištu iznad slapa Krčić također jesastavni dio turističke ponude.

Turisti se u kninskom kraju mogu okušati u ribolovu, odlascima na planine Svilaju i Dinaru usponima na njihove vrhove, od kojih je onaj Dinarin najviši u Hrvatskoj. Mogu prenoćiti u planinarskim domovima, jahati na konjima po planinarskim i poljskim stazama, voziti se kajacima po Krkinim brzacima... Šimić priznaje da su ostali zatečeni

povratnom informacijom o team buildinzima< koje su održali za brojne velike kompanije. Svi redom su oduševljeni i najavljuju ponovni dolazak.

Planovi i za kongresni turizam na tvrdavi!

>Uskoro ćemo gostima nuditi let paraglajderom na Dinari što će, nema sumnje, biti velika atrakcija. Naše su ambicije velike. Za koji dan krećemo u postavljanje info tabli na tvrđavi, za najkasnije mjesec dana sanirat će se putovi do sakralnih objekata u Biskupiji, tiskat ćemo nove turističke brošure i, posluži li nas sreća, samostalno ćemo se, mimo sajmova, predstaviti na tržištu Beča i Milana. Sa sobom ćemo povesti i tkalje iz kninske udruge Tkanica, čiji su proizvodi nagrađivani na brojnim priredbama. Napravili smo i film o turističkim potencijalima toga kraja, a zimsko razdoblje iskoristit ćemo za promišljanje o mogućem zaživljavanju kongresnog turizma na tvrđavi, za što postoje svi preduvjeti<, rekao je Vjesniku Ante Šimić. Vjesnik

16. studenoga 2007.
Eduardo bi bio među prvih 11 Engleza
Piše: Iz Beča Hrvoje Slišković
Foto: Cropix
I dok engleski izbornik Steve McClaren uporno zrači optimizmom kako će mu utakmica protiv Hrvatske u srijedu biti odlučujuća za odlazak na EP, novinari iz kolijevke nogometa već su otpisali to natjecanje.

- Nitko od nas ne vjeruje u takav rasplet. Ne znamo kako bi si Rusija ili Hrvatska mogle dopustiti tako nešto - jednoglasna je poruka nekolicine s kojima smo razgovarali u Beču uoči prijateljske utakmice Austrije i Engleske.

- Znamo da McClaren više vjeruje u neuspjeh Rusa nego vas, ali to je nemoguće. Hiddink je odličan trener koji zna kako pobijediti. Sve što smo od McClarena tražili jest da nas odvede na EP, nije morao biti prvi u skupini. Hrvatska je odlična reprezentacija koja bi prošla u svakoj skupini, ali Rusi nisu tako dobri.

Engleski kolege su na tiskovnoj konferenciji pokušali iz McClarena izvući argumente zašto bi trebao ostati izbornik ako ne uspije u kvalifikacijama. Nisu dobili odgovor, ali vjeruju da njegovo razmišljanje neće biti važno i da će ga se FA elegantno riješiti u tom slučaju.

- Ako nakon subote bude jasno da smo ispali, na Wembleyju će biti vrlo neprijateljska atmosfera protiv McClarena. I onda ga niti FA više neće željeti. Da, bilo bi čudo da dođemo u situaciju da se u srijedu možemo spasiti, ali vjerujemo kako bi u toj utakmici sve bilo moguće; čak i da sa tri gola razlike pobijedimo Hrvatsku, jer smo isto napravili i protiv Rusije. Tada bi McClaren ostao, jer je rezultat najvažniji kriterij - opisali su nam kolege jedini scenarij koji bi ga mogao spasiti.

No, dovoljno o Englezima. Zanimalo nas je i mišljenje o hrvatskim igračima koji ove godine igraju dobro u Premiershipu.

- Kranjčar i Ćorluka igraju dobro u momčadima koje su visoko na ljestvici, ali nisu njihovi najvažniji igrači. Eduardo je, pak, prekrasan igrač. Znam kako biste vi htjeli da više igra, pogotovo kada je ozlijeđen Van Persie, ali treba mu vremena za prilagodbu. I u Arsenalu, a i mi novinari to znamo pa nema pritiska. Wenger zna svoj posao. Ali, Eduardo je prekrasan igrač, bez problema bi bio na popisu naših reprezentativaca. Sad kada smo ostali bez Rooneyja, siguran sam da bi protiv Hrvatske bio među prvih 11, ispred Owena - rekao nam je Martin Samuel iz Timesa, jedan od najuglednijih engleskih novinara koji je vrlo dobro upoznat i sa situacijom u, kako kaže, "svom" West Hamu...

- Imate odličnu reprezentaciju, puno bolju nego kada smo vas pobijedili 2004. u Portugalu. Sada imate i boljeg izbornika. On će vam biti sljedeći trener West Hama, vjerujte mi...

Vjerujemo, samo prvo treba završiti odličan posao koji radi s hrvatskom reprezentacijom.

Velik broj stranaca jedan od razloga neuspjeha

BEČ - Svjetsko prvenstvo 1994. posljednje je veliko natjecanje na kojem nije bilo engleske reprezentacije. Iako se danas bore za EP, razočaranje će biti veće...

- Ovo je veći udarac za nas jer su nam klubovi puno bolji negoli tada, bez obzira što u njima ima puno stranaca. Četvorica su redovno u Ligi prvaka, posljednje tri godine smo imali finaliste i svi smo vjerovali u EP. Razlozi neuspjeha? Ima ih puno, o tome bi se knjiga dala napisati. Jasno da je mnogo stranaca jedan od problema, ali ima ih još. Primjerice, klinci od 11 godina igraju utakmice na velikom terenu, a što oni mogu raditi negoli napucavati lopte kad su pod pritiskom. Uče ih pogrešne stvari... Zbog mnogo toga imamo jako malo kandidata za reprezentaciju. Ako ostanemo bez dvojice na nekoj poziciji nastaje panika, ne zna se tko bi ih mogao zamijeniti. Čovječe, vi ili ja bismo mogli uskočiti u tim trenucima, svejedno je... Eto, za bok kandidira i Nick Shorey iz Readinga, koji je samo dobar klupski igrač, i ništa više. Ali, nemamo drugih.

Jutarnji list

16. studenoga 2007.
Britanci se >sele< prema sjeveru Jadrana
Britanski turoperatori već su počeli s prodajom aranžmana za 2008., a trenutačno Hrvatsku nudi 170 organizatora putovanja
ZAGREB - World Travel Market (WTM), Londonska turistička burza, tradicionalno prva manifestacija vezana uz sljedeću sezonu, protekla je uz dosta posjetitelja našeg štanda i nizu poslovnih kontakata britanskih turoperatora i hrvatskih hotelijera, rekao nam je Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam, koji je predvodio hrvatske predstavnike.
WTM se održavao od 12. do 15. studenoga, a hrvatski je turizam predstavljen na izložbenom prostoru od 240 metara kvadratnih. >Sajamski dani protekli su prema našim očekivanjima, na štandu je bilo dosta ljudi, izložbeni prostor, isto tako, obišlo je dosta britanskih organizatora putovanja. Na našoj konferenciji za novinare sudjelovalo je dvadesetak novinara, koji su postavljali više-manje standardna pitanja. Od nesvakidašnjih, zanimalo ih je hoće li se Hrvatska otvoriti prema dalekim tržištima poput Indije i Kine i kakvo je stanje s izdavanjem radnih dozvola i viza, kakva nam je kontinentalna i kulturna ponuda<, istaknuo je Zdenko Mičić. Od najmoćnijih turoperatora uočio je predstavnike Thomsona.
Britanski turoperatori već su počeli s prodajom aranžmana za sljedeću godinu, a trenutačno Hrvatsku nudi 170 tamošnjih organizatora putovanja. Na tržištima Engleske i Irske Hrvatska se profilirala kao kvalitetno odredište.
Vodeću riječ počinju voditi niskotarifni avioprijevoznici. "Low cost" kompanije dobro su >promiješale< i ovu sezonu tako da su, zahvaljujući njihovim letovima, umjesto Dubrovnika u prvi plan izbile Britancima neke nove regije: Istra, Kvarner, Zadar i Šibenik. Ta četiri područja odskočila su, uz ostalo, i zbog dobre ponude preuređenih hotela s četiri zvjezdice. Ljudi koji su dosad u pravilu birali Dubrovnik, ove su godine odlazili u nešto sjevernija odmorišta. Dubrovnik je u djelomičnom outu zbog, objašnjavaju u londonskom predstavništvu Hrvatske turističke zajednice, povećanja hotelskih cijena iznad tržišno prihvatljive razine. Britanski turoperatori imali su značajan porast zanimanja za kontinentalna odredišta u segmentu kulturnog turizma. Britanci, nadalje, dosta traže specijalizirane eno-gastro i avanturističke ture.
Zanimljivo je da su dva najjača "low cost" prijevoznika - Ryanair i Easyjet - nedavno najavili uvođenje paket-aranžmana. Tako će izravno konkurirati klasičnim turoperatorima jer će uz let prodavati i hotel odnosno transfer do hotela.
Do listopada posjetilo nas je 257.000 Britanaca, tri posto više nego lani, no noćenja je bilo šest posto manje. Manjak noćenja leži u trendu kratkih prazničnih odmora, više godišnjih putovanja od dva do četiri dana, umjesto klasičnih tjednih ili dvotjednih paketa. [Davor Verković], Vjesnik



15. studenoga 2007.
Zbog smrti oca Sanader se povlači iz kampanje
Ante Sanader, otac predsjednika HDZ-a RH i hrvatskog premijera Ive Sanadera, umro je sinoć u splitskoj bolnici nakon duge i teške bolesti, potvrdio je direktor HDZ-ove kampanje Ratko Maček. 
ZAGREB -   Ante Sanader, otac predsjednika HDZ-a RH i hrvatskog premijera Ive Sanadera, umro je sinoć u splitskoj bolnici nakon duge i teške bolesti, potvrdio je direktor HDZ-ove kampanje Ratko Maček.

Pogreb Ante Sanadera bit će u subotu, a predsjednik HDZ-a Ivo Sanader sasvim sigurno će se privremeno povući iz kampanje, rekao je Maček Hini.

U povodu smrti Ante Sanadera brzojav sućuti predsjedniku HDZ-a i hrvatskom premijeru dr Ivi Sanaderu  brzojav sućuti uputio je predsjednik HDZ BiH dr Dragan Čović

-Dijeleći  s Vama duboku bol zbog smrti Vašeg oca  u ime Predsjedništva HDZ BiH i u svoje osobno ime  Vama i Vašoj obitelji upućujem  izraze najiskrenije sućuti. Neka njegova duša počiva u miru i  neka Svemogući Bog da snage Vama i Vašoj obitelji da podnesete ovaj nenadoknadiv gubitak, stoji u Čovećevom brzojavu.

Sanader: Nećemo dozvoliti ponovno djeljenje Hrvata

Predsjednik HDZ-a RH-a Ivo Sanader na jučerašnjem je je predizbornom skupu rekao da HDZ neće dopustiti ponovno dijeljenje Hrvata.

"Svi hrvatski državljani imaju ista prava jer im to jamči Ustav", rekao je Sanader govoreći o SDP-ovu protivljenju glasovanja hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske.

Sanader je kazao da su se 1991. hrvatskim braniteljima iz zemlje pridružili mnogi iz BiH i drugih država svijeta, a da su drugi iz inozemstva pomagali obrani slanjem novca i humanitarne pomoći. "Ne razumijem kako su tada bili dobri, a sada ne bi smjeli glasovati", rekao je.

Sanader je rekao da SDP predvode dva čovjeka, od kojih "jednome, kandidatu za premijera, zabranjuju govoriti", a drugi "ne zna što bi, ali zna vrijeđati sve, od Hrvata izvan Hrvatske, preko biskupa do sportaša".

Sanader je ustvrdio da pripadnici Crkve imaju pravo govoriti javno o izborima jer su i oni, kao i drugi građani, isti po Ustavu.

Sanader je ustvrdio da će se pelješki most graditi bez obzira na kritike, zbog potrebe spajanja do sada dvaju razdvojenih dijelova Hrvatske. Taj čin nije protiv BiH, jer nema veze s graničnim pitanjima, rekao je.

Milanović: Hrvati izvan Hrvatske ne djele sudbinu ove zemlje

Predsjednik hrvatskog SDP-a Zoran Milanović izjavio je sinoć u Osijeku kako nema ništa protiv ljudi koji ne žive u Hrvatskoj, ali da oni ne dijele sudbinu ove zemlje

"Bitno je da odluku o tome tko će donositi zakone u Hrvatskom saboru donosimo mi u Hrvatskoj, a ne Novi Zeland, Australija ili neka treća država. Nemam ništa protiv ljudi koji ne žive u Hrvatskoj, smatram ih partnerima i bliskima, ali oni ne dijele sudbinu ove zemlje", rekao je Milanović.

Dodao je kako se SDP zauzima za društvo građana, a ne podanika te kako ne želi da za četiri godine prva pomisao za političara bude lopov, već da to bude riječ sa sadržajem i smislom.

Pincom.info/ Hina

 
15. studenoga 2007.
Slike iz povijesti Zagreba na fasadama starih zgrada
Piše: Boba Blašković
Fasade i plato na Trgu bana J. Jelačića danas će se po prvi put pretvoriti u veliko kinoplatno na kojem će se čak četiri sata prikazivati dokumentarci o raznim događajima koji su se u proteklom stoljeću odvijali na glavnom gradskom trgu.
Osim brojnih dočeka Novih godina, autosajmova, smotri i koncerata, Zagrepčani će se danas od 18 do 22 sata moći podsjetiti vremena kada su Trgom vozili automobili, kada je umjesto kipa bana Jelačića, bilo mnoštvo parkiranih automobila, legendarnog i omiljenog policajca Mehe koji je godinama patrolirao Trgom, popularnih kestenjara i kolportera te već potpuno zaboravljenog vremena kada su se na štandovima na glavnom gradskom trgu prodavali mrkva, kupus, kelj, te sir i vrhnje.
Ovaj nostalgični multimedijalni projekt "Sjećanje grada" pokrenuli su umjetnici Sonja Leboš i Hrvoje Juvančić koji će o glavnom zagrebačkom trgu snimiti i dokumentarni film.
- Od hrvatske kinoteke i HTV-a dobili smo kompletnu foto i filmsku dokumentaciju o svim događanjima na Trgu bana Jelačića u prošlom stoljeću. Nakon što smo presnimili sve te materijale, montažer Damir Čučić i ja podijelili smo te zapise u tri cjeline koje ćemo projicirati na istočnu i južnu fasadu zgrade Anić Holdinga, te na samo tlo Trga. Prvi dokumentarac kronološki će prikazivati događanja na Trgu bana Jelačića, dok će drugi film prikazivati razne motive koji su se često snimali i koji su se godinama mijenjali.
Na njima se vidi kako se grad mijenjao, rastao i razvijao, a sutrašnje događanje također ćemo snimati tako da će slučajni i neslučajni prolaznici postati glumci u dugometražnom dokumentarcu o Trgu - rekao je redatelj Hrvoje Juvančić. Kaže kako će se u finalnoj verziji dokumentaraca, koja će biti završena iduće godine, naći i brojni politički događaji koji su se dogodili na Trgu, poput demonstracija Radija 101, te protesta 1971. i 1991, a ovo će prikazivanje na zgradama biti posvećeno malim običnim ljudima .
Sonja Leboš objasnila je kako im je želja bila da cijeli Trg postane kinoplatno, no zbog ograničenih financija, od samo 35.000 kuna, dokumentarci će se projicirati na Trgu sa samo tri projektora, a cijeli će se filmovi moći pogledati u Društvu arhitekta Zagreba.
- Gradu smo već poslali zahtjev za financiranje idućeg projekta koji bi se simultano odvijao na Trgu, Ilici, Maksimiru, Kvartiću i Cvjetnom trgu, a na zgradama i platoima trgova projicirale bi se stare zaboravljene snimke tih lokacija - rekla je Leboš. Jutarnji list

15. studenoga 2007.
PODUZETNIK GORAN PRGIN PREDSTAVIO AMERIČKE PARTNERE S KOJIMA ULAŽE 80 MILIJUNA EURA
Šibenik će postati prva nautička luka Mediterana
Na Mandalini će biti dva hotela, 20 vila s bazenima, te marina s 50 vezova za megajahte
PIŠE MARIJAN DŽAMBO
Zahvaljujući javno - privatnom partnerstvu Nautičkog centra Prgin i Grada Šibenika, uz pomoć međunarodnog kapitala, Šibenik će postati najprepoznatljivija nautička destinacija na Mediteranu. Goran Prgin, vlasnik NCP-a, uz nazočnost gradonačelnice Nedjeljke Klarić i suradnika, javnosti je predstavio svog poslovnog partnera u realizaciji projekata Hoteli Šibenik i Mandalina Megayacht Marina s kojim će u iduće četiri godine u naselju Mandalina na istoimenom otoku uložiti 80 milijuna eura.
- Riječ je o Island Global Yachtingu, američkoj tvrtki sa sjedištem u Fort Lauderdaleu, koja se bavi razvojem i upravljanjem marinama i nautičkim centrima. U njenom vlasništvu je jedna od najvećih marina u Dubaiju, lanac marina u Karibima, ukupnog kapaciteta pet tisuća vezova, a ima ambiciju izgraditi još 36 tisuća vezova. IGY je inače u sustavu moćnog newyorškog Island Capital Groupa u vlasništvu Andrewa L. Farkasa - kazao je Goran Prgin.
Na konferenciji za novinare u Šibeniku predstavio se i Frank M. Garrison, izvršni direktor IGY-ja. Oduševljen ljepotama Šibenika, Garison je kazao kako je Hrvatska sve popularnija destinacija u svijetu, a uskoro će, zahvaljujući Šibeniku, biti i prva destinacija za megajahte na Mediteranu.
Projekti Hotel Šibenik i Mandalina Megayacht Marina preporodit će ovo danas zapušteno šibensko naselje. Na području bivše Vojarne "Kuline", za koje je NCP dobio koncesiju na 50 godina, kao i južno, odnosno sjeverno od tog prostora bit će izgrađena dva hotela sa 170 soba, 20-ak vila s bazenima, zatim teniski tereni i veliki bazeni, vellnes i trgovački centri za nautičare.
Tu je i marina od 400 vezova, od čega će 50 biti rezervirano za megajahte do 90 metara . Sjeverno prema uvali Vrnaža bila bi luka za jednodnevni prihvat kruzera i megajahti.
- U ovom trenutku britanski arhitekti osmišljavaju izgled poluotoka Mandalina sa željom da dobije mediteranski izgled. Učinit ćemo sve da Šibenik, baš kao i Sidney koji je prepoznatljiv po svojoj Operi, uz postojeću katedralu i Šibenski most, postane prepoznatljiv po Mandalini - kazao je Prgin.
On je kazao da će u idućoj godini biti izrađeni planovi i projekti, te dokumentacija, a iduće tri gradit će se kompleks u kojem će zaposlenje naći više stotina radnika. Slobodna Dalmacija


14. studenoga 2007.
Sportaši uzvraćaju Mesiću
Foto: Cropix, FaH  
ZAGREB - Etičko povjerenstvo zaključilo je jučer da svi državljani RH imaju pravo iznositi svoja mišljenja i sudjelovati u promidžbenim aktivnostima političkih stranaka, ali i da neprimjerenim smatraju oglas HDZ-a na kojem je prikazan Niko Kovač u dresu nogometne reprezentacije.

"U pogledu plaćenog oglasa NK Dinamo Povjerenstvo nije moglo donijeti odluku jer niti jedan prijedlog nije dobio potrebnu većinu", stoji u priopćenju sa sjednice na kojoj je to povjerenstvo raspravljalo o prigovoru HNS-a na pojavljivanje Nike Kovača u dresu reprezentacije na plakatu HDZ-a. 

O sudjelovanju sportaša u kampanji predsjednik krovne organizacije hrvatskoga sporta Zlatko Mateša kaže da je to sfera građanskoga prava.

- Ako mogu glumci, slikari, estradnjaci, zašto u predizbornoj kampanji ne bi mogli sudjelovati i sportaši. U takvim aktivnostima ne smiju se angažirati nacionalni sportski savezi, olimpijski odbori i slične institucije, kao što to kod nas i ne čine. Ali kada je riječ o sportašima kao pojedincima, odnosno građanima - ništa nije sporno. Štoviše, uskraćivati im ili zabranjivati takve istupe suprotno je Deklaraciji o ljudskim pravima Vijeća Europe - rekao je Mateša i otklonio tezu da bi djelovanje sportaša, koji se pojavljuju u reklamama s političkim porukama, moglo biti u sukobu s načelima Olimpijske povelje.

Jutarnji list donosi stavove 16 vrhunskih sportaša koji komentiraju Mesićevu opomenu da se sportaši ne bi trebali uključivati u kampanju.    (T. La., V. K.)

IGOR OMRČEN
Kapetan hrvatske odbojkaške reprezentacije, 7 sezona igrač u najjačoj svjetskoj ligi, u Italiji:
Slažem se s predsjednikom, sportaše što dalje od politike
- Mislim da nije redu da se sportaši uključuju u predizbornu kampanju političkih stranaka. To je osobna stvar svakog pojedinca, a ja se prvi put susrećem s takvim stvarima pa mi je to malo neobično. Ne čini mi se prikladnim pa se slažem s predsjednikom Mesićem i njegovom preporukom da to ne bi trebalo raditi. Sportaši su daleko od politike, četiri godine bavimo se sportom pa se ne bismo trebali taj jedan mjesec baviti politikom. 

ZDESLAV VRDOLJAK
Proslavljeni hrvatski vaterpolist, vlasnik 2 velikih medalja - srebra na OI-ju 1996. i zlata na SP-u 2007.:
Nikad ne bih u kampanju, ali tko želi, ima na to pravo
- Mislim da svatko ima pravo na svoj izbor, hoće li se uključiti u predizbornu kampanju na strani neke stranke ili ne. Zato nemam ništa protiv toga, iako se osobno nikada u takvo što ne bih upuštao. Smatram da je kod takvih poteza jako bitno političko uvjerenje svake osobe, a ja nemam neke izražene političke stavove i zato to nikad ne bih radio. Ako netko želi, neka to radi. O preporuci predsjednika Stjepana Mesića nemam nikakav stav.

VLADIMIR MIHOLJEVIĆ
Najbolji hrvatski biciklist i olimpijac za Peking, 10 godina profesionalac u Sloveniji i Italiji:
Jednom sam naivno ušao u politiku, ali nikad više
- Na prošlim izborima uključio sam se u predizbornu kampanju HSS-a, i to smatram svojom velikom pogreškom. U to sam ušao naivno i pun ideala i svojih uvjerenja. Ne kažem da ne postoje dobre stranke, ali mislim da sportaši koji zastupaju svoju zemlju kao reprezentativci ne bi smjeli zauzimati ni jednu stranu ili se priklanjati političkim opcijama. Pogotovo netko tko kao kapetan zastupa nacionalnu vrstu, a rođen je u dijaspori i ne plaća poreze u svojoj zemlji. 

MAJA POLJAK
Hrvatska odbojkašica, 1 klupski naslov europske prvakinje, s reprezentacijom Hrvatske doprvakinja Europe 1999.:
Zašto ne, pa i naše interese treba zastupati u Saboru
- Ako netko ima interese u politici, zašto se ne bi javno uključio u kampanju neke stranke. I u sportu ima puno politike i možda je dobro da se sportaši uključuju u politički život zemlje kako bi na toj pozornici skrenuli pažnju na sport i potrebe sportaša. Netko treba zastupati i naše interese u, primjerice, Saboru. Osobno nemam interes za politiku, nisam njome okupirana pa se tako i ne bih uključivala u bilo čiju kampanju ili u rad neke stranke.

MARIO ŠIVOLIJA
Naš ponajbolji amaterski boksač, 59 nastupa za reprezentaciju, jednom drugi u svijetu, dvaput drugi u Europi:
Ne slažem se s Mesićem, u politici treba biti više sportaša
- Smatram da u uključivanju sportaša u predizborne kampanje nema ničeg lošeg i da bi se sportaši trebali uključivati u rad stranaka. Pogotovo ako je taj angažman posljedica stava i uvjerenja, a ne nagovora stranaka. Ne slažem se u potpunosti s preporukom predsjednika da se sportaši toga moraju kloniti, svakome se mora dopustiti da javno izrazi stav. U politici bi trebalo biti više sportaša da bi zastupali interese sporta.

NIKO PULIĆ
Hrvatski automobilist iznimno trofejne karijere, 3 puta europski prvak na brdskim stazama: 
Kad bih podržao stranku, činio bih to besplatno i iz uvjerenja
- Ne mogu govoriti u ime kolektivnog sporta, ali kao individualac smatram da, ako mi je neka stranka pomogla da predstavljam svoj sport, svoj grad ili svoju državu, nema razloga da joj ne pomognem. Ipak, tu ne bi smjelo biti interesa. Ako bih se u to upuštao, radio bih to besplatno i jedino što bi me vodilo je ljubav prema zemlji i prema stranci. Što se Mesićeve izjave tiče, mislim da i sportaši kao i svi drugi građani, imaju jednaka prava i odgovornost u istupima.

NENAD GRAČAN
Bivši nogometni reprezentativac, 3. mjesto na OI 1984., danas istaknuti trener:
Prošlo je vrijeme kad je bilo zabranjeno izreći mišljenje
- Sportaši pripadaju cijeloj naciji i svakom građaninu, a ne samo jednoj političkoj opciji. Ipak, davno su prošla vremena kada je javni nastup ili izražavanje mišljenja bilo zabranjeno. Na svakom osobno ostaje odluka koliko će se i hoće li se angažirati u političkom agitiranju. Svi mi imamo svoju glavu i pravo na različitost. Mislim da je u redu da se sportaši, ali kad završe karijeru, bave politikom i tako pomažu sportu jer sport je bitan za svako društvo.

JOŠKO VLAŠIĆ
Hrvatski rekorder u desetoboju, pobjednik Mediteranskih igara i trener i otac svjetske prvakinje u skoku uvis Blanke Vlašić:  
Zašto bismo šutjeli o politici, mi imamo prava kao i drugi
- Ni Blanka ni ja ne bismo se osobno angažirali u kampanji jer smo apolitični, no to ne znači da nismo senzibilizirani i svjesni da su političke odluke važne. Dakako, ne vidim razloga zašto se sportaši ne bi uključivali u kampanje. Zabranjivanje da se opredijele zapravo je zadiranje u elementarna prava slobode čovjeka te se tako ne slažem s preporukom predsjednika Mesića da bi se sportaši trebali udaljiti od političkih kampanja.

MIRZA DŽOMBA:
Hrvatski rukometni reprezentativac, osvajač najsjajnijih odličja sa Svjetskog prvenstva i Olimpijskih igara: 
Sportaši mogu u politiku, ali ne klubovi ni reprezentacija
- Biti sportaš je zvanje i svaki se čovjek ima pravo izraziti, no protiv sam toga da se u političke kampanje uvlače klubovi i reprezentacije. Mislim da je to bio i sadržaj Mesićeva poziva da se sportaši ne angažiraju u kampanjama; nije on mislio osobno na sportaše, nego na korištenje klupskog dresa u političke svrhe i slično. Osobno se nisam odlučio angažirati, no učinio bih to kada bih bio ideološki vezan uz neku stranku. 

MIRKO FILIPOVIĆ
Proslavljeni hrvatski borac u ultimate fightu i zastupnik u prošlom sazivu Hrvatskog sabora: 
To je njihov izbor, moj staž u politici je završen
- Moj politički angažman je završen i ne želim se upletati u predizbornu kampanju, niti komentirati stranačke spotove sa sportašima. To je njihov osobni izbor.

ZORAN PRIMORAC
Dugogodišnji hrvatski stolnoteniski reprezentativac, osvajač medalja sa svjetskih i europskih prvenstava:
Zašto se ne bismo angažirali, no nikome ne želim biti fikus
- Nisam razmišljao o osobnom angažmanu u kampanji jer nemam namjeru biti nečiji fikus. Moja je kampanja još uvijek stolni tenis jer sam još aktivan sportaš, a ako bih se jednoga dana i odlučio uključiti u kampanju, učinio bih to angažiranije, ne samo na razini naslikavanja. Mislim da svaki sportaš ima pravo opredijeliti se i to izraziti, a zatim sam ocijeniti je li mu to donijelo neki minus ili plus u karijeri.

IVANA BRKLJAČIĆ
Hrvatska rekorderka u bacanju kladiva, bivša svjetska juniorska prvakinja, sudionica na Olimpijskim igrama: 
Mi možemo biti dobri političari jer smo uporni i radišni
- Ne razumijem koja smo mi to kategorija da ne bismo imali pravo javno se opredijeliti. Sportaši mogu biti super za politiku jer su sve postigli svojim radom i upornošću. No, definitivno sam protiv ulazaka sportaša u politiku iz interesa ili pak kako bi stekli pravo na saborsku mirovinu. Osobno se nisam angažirala jer sam se već jednom opekla. No, kada bi se Bandić kandidirao, definitivno bih opet stala iza njega.

STJEPAN BOŽIĆ
Profesionalni boksač, bivši svjetski prvak u supersrednjoj kategoriji po WBF-u: 
Ja sam za HDZ, nitko mi nema pravo davati upute o ponašanju
- Sportaši moraju imati pravo izraziti se i opredijeliti i nitko im nema pravo sugerirati ili davati upute kako se izjašnjavati - ja sam se, kao i brojni moji kolege sportaši, opredijelio za HDZ zato što je to stranka koja je puno napravila za Hrvatsku. Mnoge stranke za sobom vuku neke repove, no HDZ je ipak mnogo toga učinio. Bude li potrebno, angažirat ću se tako da pomognem u kampanji, no ne namjeravam snimiti spot ili nešto slično.

DINO RAĐA
Predsjednik KK Split CO, bivši proslavljeni košarkaš, dvostruki europski prvak sa Splitom, osvajač olimpijskog srebra: 
HDZ je najbolji, a Mesiću poručujem da nismo glupi
- Ja sam se angažirao i ranije, pa tako i sada - opredijelio sam se za HDZ jer je to stranka koja je najviše napravila za sport i rado bih im pomogao da ostanu na vlasti te nastave s tim ulaganjima. Što se tiče Mesićeve poruke kako se sportaši ne bi trebali javno opredjeljivati, smatram da nismo glupi, znamo misliti svojom glavom i imamo na to pravo.

MIHOVIL NAKIĆ
Sportski direktor Cibone, bivši košarkaški reprezentativac i dvostruki europski prvak s Cibonom: 
Ne bavim se politikom i nisam se opredijelio
- Nigdje se ne pojavljujem pa je stoga jasno da o svemu tome nemam nikakvo mišljenje, nisam angažiran u politici niti se njome bavim, a nisam se ni politički opredijelio.

GORDAN KOŽULJ
Hrvatski plivački reprezentativac, bivši svjetski i europski prvak na 100 metara leđno
Predsjednik banalizira, po čemu je njegov stav bitniji od našeg
Poruka Mesića da se sportaši ne angažiraju u politici zapravo je banaliziranje koje je i svojstveno njegovu predsjedničkom mandatu. Zapravo, ne vidim razlog zašto smatra da je njegov osobni stav bitniji od stavova sportaša? I sportaši imaju svoje mišljenje poput ekonomista ili kuhara. Osobno se još nisam opredijelio javno, već samo privatno, no kada bih za tim osjetio potrebu, istupio bih javno.
Jutarnji list

14. studenoga 2007.
Hvidra: U Hrvatskoj vlada zaostali balkansko-komunistički mentalitet
Foto: Bruno Konjević/Cropix
Mons. Juraj Jezerinac
ZAGREB - Udruga Hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata (Hvidra) priopćila je da u ime hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata najoštrije osuđuje postupke i izjave predsjednika Republike Stjepana Mesića kojima u posljednje vrijeme učestalo proziva i kritizira hrvatske biskupe, a posebice njegove prijetnje upućene vojnom ordinariju mons. Jurju Jezerincu.

Svojim izjavama predsjednik Mesić dokazuje očigledno nepoznavanje svojih ustavnih ovlasti, kontinuirano miješanje u predizbornu kampanju s očitim favoriziranjem određenih stranaka, navodi se u priopćenju. Predsjednik to opravdava svojom brigom za funkcioniranje države, te izjavom da ima pravo reći što hoće, dok u isto vrijeme to osporava ostalim hrvatskim građanima, a posebice pripadnicima vjerskih zajednica, dodaje se.

"Osobito smo šokirani njegovim prijetnjama upućenima vojnom ordinariju mons. Jurju Jezerincu da će mu zabraniti ulazak u vojarne nastavi li se miješati u predizbornu kampanju", ističu u Hvidri. U istoj izjavi za medije iznosi prijetnju, te je nakon toga pobija, jer shvaća da nema nikakve ovlasti, a istovremeno umanjuje važnost i ironično kritizira Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o dušebrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika Oružanih snaga i redarstvenih službi RH, te Zakon o potvrđivanju navedenog ugovora, navodi se u priopćenju.

Iako je u svim katoličkim zemljama u svijetu običaj da se biskupi obrate vjernicima pred izbore i upute svoja razmišljanja u skladu s naukom Crkve, u Hrvatskoj očito vladaju neka druga pravila
Iako je u svim katoličkim zemljama u svijetu običaj da se biskupi obrate vjernicima pred izbore i upute svoja razmišljanja u skladu s naukom Crkve, u Hrvatskoj očito vladaju neka druga pravila i zaostali balkansko-komunistički mentalitet, gdje predsjednik države prijeti i poziva na zabranu osnovnih ustavnih prava - slobode mišljenja i izražavanja misli, te ustavnog prava vjerskih zajednica, naglašava se u priopćenju.

"Upućujemo bezuvjetnu podršku hrvatskim biskupima i cjelokupnoj Katoličkoj crkvi u Hrvata, posebice podržavamo propovijedi mons. Jezerinca koji je zajedno s ostalim svećenicima tijekom Domovinskog rata bio i ostao naša duhovna snaga", ističe se u priopćenju.

"Pomagali su nam da snagom duha i volje izdržimo sve ratne strahote, ni u najtežim trenucima uz njihovu pomoć nismo gubili vjeru u Crkveno poslanje i osnovne ljudske vrijednosti, a sada su ponovno s nama i pomažu nam u rehabilitaciji i zacjeljivanju zadobivenih rana tijela i duha nakon stradavanja u obrani suvereniteta RH", stoji u priopćenju Hvidre RH koju je potpisao predsjednik njezina Glavnoga odbora Josip Periša. (Hina) Jutarnji list

14. studenoga 2007.
'Gdje je završio novac hrvatskih štediša?'
Foto: Arhiva EPH
STRASBOURG - Suce Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, pred kojima je u srijedu održana rasprava o tužbi hrvatskih štediša protiv Republike Slovenije zbog duga Ljubljanske banke, zanimalo je kamo je otišao novac koji su štediše povjerile toj banci.
Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava saslušalo je u srijedu u Strasbourgu sve strane uključene u postupak koji je troje hrvatskih štediša pokrenulo protiv Republike Slovenije zbog duga Ljubljanske banke. Najavilo je nakon saslušanja da će presudu donijeti naknadno. Presuda će biti konačna i na nju više nema žalbi.

Tijekom usmene rasprave u srijedu predstavnici svih strana - odvjetnici oštećenih štediša, pravni predstavnici Republike Hrvatske i Republike Slovenije iznijeli su svoja stajališta o predmetu, a šest je sudaca postavilo desetak pitanja.

Sudac iz Slovenije Boštjan M. Zupančič postavio je pitanje kamo je otišao položeni novac, da li je ostao u Hrvatskoj, da li je otišao u Beograd ili je završio u trećim zemljama.

Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava presudu će donijeti naknadno. 
Predstavnici Slovenije su odgovorili da je dio toga novca novac uložen u hrvatske tvrtke i nije vraćen, a dio je završio u Narodnoj banci Jugoslavije.

Zastupnica hrvatske Vlade Štefica Stažnik rekla je da je Ljubljanska banka ulagala u tvrtke na području Republike Hrvatske u tadašnjim jugoslavenskim dinarima, dok je za devize neizravno sugerirala da su mogle završiti na računima inozemnih banaka, koje je tada osnovala Ljubljanska banka.

"U to je vrijeme Ljubljanska banka osnovala mješovite inozemne banke, te se banke osnivaju s određenim kapitalom, a istodobno Ljubljanska banka tvrdi da u to vrijeme nije imala novaca", rekla je Stažnik.

Hrvatski državljani Ivo Kovačić, Marijan Mrkonjić i Dolores Golubović pokrenuli su još 1997. godine postupak pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu protiv Republike Slovenije zbog kršenja prava na mirno uživanje sredstava zamrznutih u toj banci.

Sedmeročlano vijeće Suda u Strasbourgu u studenom prošle godine odbacilo je njihovu tužbu, uz obrazloženje da su Ivo Kovačić i Marijan Mrkonjić u potpunosti isplaćeni 20. srpnja 2005. temeljem odluke osječkog Županijskog suda nakon prodaje nekretnina bivše Ljubljanske banke u tom gradu. Što se zahtjeva Dolores Golubović tiče, Europski sud je utvrdio da ona "iz nepoznatih razloga nije poduzela nikakve pravne korake u Hrvatskoj, iako bi vjerojatno ostvarila uspjeh, da je to učinila". Dvoje od troje tužitelja nije dočekalo presudu - Ivo Kovačić i Dolores Golubović su u međuvremenu umrli.

Nakon što je tužba odbačena, na zahtjev oštećenih štediša, odnosno njihovih nasljednika, Veliko vijeće, koji čini 17 sudaca, odlučilo je, razmotriti ovaj predmet. (Hina) Jutarnji list 

 

14. studenoga 2007.
Ključ je u vašim rukama!
Na dobrotvornoj večeri održanoj u ponedjeljak u Hotelu Regent Esplanada prikupljeno je oko 700 tisuća kuna za Hrvatsku kuću u Padovi
Predvođeni doktoricom Nelom Sršen, dvjestotinjak uzvanika u Hotelu Regent Esplanada na dobrotvornoj večeri u ponedjeljak prikupili su oko 700 tisuća kuna za Hrvatsku kuću u Padovi.
>Rezultat je postignut, jer su se odazvali svi prijatelji koje smo zvali. Ovi ljudi "zaraženi" su dobrotom i večeras su se skupili kako bi nesebično pomogli onima kojima je ugroženo zdravlje< rekla nam je Nela Sršen.
Visoki crkveni velikodostojnici, među kojima monsinjori Juraj Jezerinac i Josip Šantić te velečasni Zlatko Sudac, ugledni političari Kolinda Grabar Kitarović, Tonči Tadić, uspješni gospodarstvenici kao obitelj Rodić, Dragan Jurilj, Anton Kovačev... i umjetnici, među kojima Matija Vuica i Ella Svilan, gosti iz Bosne i Hercegovine, federalni ministar zdravstva prim.dr. Safet Omerović i gastroentrolog Rusnir Mesihović odazvali su se i aukciji djela poznatih hrvatskih umjetnika.
Najveću su cijenu postigle slika Suzane Štimac >Buđenje< i >Isusova muka na Maslinskoj gori< - otisak prsta u bonci, autora velečasnog Zlatka Sudca. Događaj je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike, a za mjesto za stolom uglednici su izdvojili po 500 eura. Aukciju slika vodile su Sandra Bagarić, Vlatka Pokos i Arijana Čulina, a u zabavnom dijelu večeri nastupili su Arsen i Gabi, sestre Husar, Oliver Dragojević i Kemal Monteno.
Dr. Nela Sršen na projektu >Hrvatska kuća u Padovi< radi već niz godina. Za kupnju kuće treba prikupiti milijun eura, a razliku do tržišne cijene nekretnine donirao bi Grad Padova.
Ostvarenjem ovog projekta obiteljima pacijenata koji su na pretragama ili postoperativnom oporavku omogućilo bi se da budu s najbližima. >Arsen je padovski pacijent - i znam iz vlastitog iskustva od kakve bi velike pomoći ovakva kuća bila za obitelji pacijenata<, rekla nam je Gabi Novak. Marina Šunjerga Nives Gajdobranski , Vjesnik

 

14. studenoga 2007.
OKOLIŠ AMERIKANKA MARY ANN ROZUM RADI U INSTITUTU ZA JADRANSKE KULTURE
Morate sačuvati svoju prirodu
Kraška područja u Hrvatskoj u dobroj su kondiciji, ali sam zabrinuta za vašu budućnost s novim razvojem u EU-u. Ne bih htjela da napravite naše pogreške, ističe američka znanstvenica
PIŠE MERI ŠILOVIĆ

Cilj nam je da u pet godina budemo najbolji institut na svijetu za mediteranske kulture na kraškim područjima - kaže ravnatelj splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša dr. Slavko Perica. Dijelom i u to ime već dva mjeseca u Institutu radi i Amerikanka Mary Ann Rozum, znanstvenica impresivne biografije.

U posljednjih 20 godina u Ministarstvu poljoprivrede u Washingtonu vodi odjel koji određuje financijske potpore i donacije za istraživanja i obrazovanje u poljoprivredi SAD-a i u drugim zemljama svijeta.

Iz Washingtona u Split

Također, godinama vodi američki nacionalni program zaštite okoliša, upravlja programima potpora za projekte zaštite i istraživanja tla i voda, vrijednima milijune dolara. Mary Ann Rozum smatra ambicije splitskog Instituta posve ostvarivima i spremna je u tome pomoći:

- Kraška područja su vrlo specifična, krhka, puna pukotina i zbog njihove ranjivosti, vezane uz vodu, potrebna je posebna briga i zaštita i kod uzgoja kultura koje se tamo sade.

- Radim na povezivanju naših zemalja, prije svega na razmjeni istraživanja, znanstvenika i studenata - veli Rozum, koja je ovih dana iz Instituta u Splitu održala videokonferenciju sa sveučilištem u Georgiji povezujući znanstvenike oko projekta zdravog povrća.

Jesu li kraška područja u Hrvatskoj dobro sačuvana?

- Za sada su u dobroj kondiciji, ali sam zabrinuta za vašu budućnost s novim razvojem u Europskoj uniji.

Male farme

- Mi smo napravili takve pogreške i ne bih htjela da ih i vi napravite - dodaje Rozum. Drži da je hrvatska budućnost u spoju turizma i poljoprivrede. Male farme s turistima mogu donijeti puno novca.

To je prodaja priče o načinu života kroz kušanje autohtonih proizvoda, učenja kako se ta dalmatinska jela pripremaju, prodaje vina i maslinova ulja... Treba se potruditi prodati doživljaj ovog prostora.

Tlo i voda

.. Mary Ann Rozum sudjelovala je u brojnim razmjenama poljoprivrednih znanstvenika, a upravljala je trogodišnjim projektom vezanim uz tlo i vodu u Bugarskoj te sudjelovala u istraživačkom timu u Velikoj Britaniji.

Zdrava hrana

.. Kazuje nam i kako Amerikance u Hrvatskoj zanimaju mediteranska hrana i dijeta, crno vino, ljekovito bilje, zdrava voda, dobro maslinovo ulje. Amerikanci imaju zdravstvenih problema i zainteresirani su za zdravu hranu, posebno mediteransku.
Slobodna Dalmacija



14. studenoga 2007.
ISKAPANJA NASTAVLJENA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA
Lumbarda na blagu
Obnovljena su, prije osam godina prekinuta, arheološka istraživanja na području općine Lumbarda, na predjelu mjesnog groblja, započeta još 1999. godine, kad su zbog nedostatka novca obustavljena.

Prethodna su geofizička istraživanja, naime, utvrdila na tom području postojanje pravilnih struktura ispod zemlje, a nakon ranijih iskapanja ispostavilo se da je riječ o kutu jedne prostorije s ognjištem iz 5. i 6. stoljeća. Nalazište je tada prekriveno najlonskom folijom i zatrpano, a nova bi iskapanja, kaže Sanda Hančević, arheologinja iz Lumbarde, trebala dovesti do mogućeg pustinjačkog samostana, više puta spominjanog u raznim pisanim izvorima.

- Iako nam je u početku bila namjera temeljno istražiti grčku koloniju o kojoj svjedoči poznata lumbardska "Psefizma" iz 3. stoljeća prije naše ere, tijekom istraživanja smo utvrdili zanimljive nalaze iz mlađih razdoblja, prije svega rimske terme na lokaciji Kosovo-Sutivan što ukazuje na mogućnost postojanja i rimskog naselja. Cijelo je područje Lumbarde, zbog geostrateškog položaja, u povijesti zapravo jedno zakopano arheološko blago koje sustavno treba istražiti - kaže arheologinja Hančević koja smatra da je ovo tek početak dugog puta.

U tu svrhu ove godine Ministarstvo kulture je osiguralo 80 tisuća kuna, a Općina Lumbarda 20 tisuća kuna. Istraživanja se vode i uz stručni nadzor arheologa Ine Miloglav i dr. Hrvoja Potrebice, predsjednika Hrvatskog arheološkog društva.
Ž. PETKOVIĆ , Slobodna Dalmacija


13. studenoga 2007.
Frane Lučić neće dati izjavu
Frane Lučić, jedini preživjeli vatrogasac, neće dati iskaz istražnom sucu Branku Iviću u nastavku istrage o požaru u kojemu je stradalo 12 njegovih kolega. Odlučio je to šesteročlani liječnički konzilij.

Juroslav Nagatin, pomoćnik ravnatelja za medicinska pitanja splitske bolnice, izjavio je da je Lučić s razmjerima tragedije upoznat tek djelomično. Dodao je kako mu je danas izvršeno zadnje presađivanje uzgojene kože iz Bratislave te da se dobro oporavlja.

Savjetnica Županijskog suda u Šibeniku Silvija Maleš danas je u Zadru trebala ispitati četvoricu svjedoka u sklopu istrage o kornatskoj tragediji, ali nijedan se svjedok nije odazvao pozivu. Riječ je o pripadnicima zadarske Gorske službe spašavanja Zoranu Primožiću i Nevenu Zeliću, koji su sudjelovali u akciji spašavanja stradalih vatrogasaca na Kornatu, te o dvojici službenika PU zadarske koji su sudjelovali u prijevozu stradalih vatrogasaca od Kornata do Sukošana. Kako se danas nisu odazvali, bit će ispitani drugi put.

Istraga o kornatskoj tragediji i dalje intenzivno traje. Neslužbeno se doznaje da je dosad ispitano oko stotinu svjedoka, a predloženo ih je još petnaestak.

U daljnjem tijeku istrage o kornatskoj tragediji provest će se rekonstrukcija na temelju fotografija koje je snimio jedan od poginulih vatrogasaca. Svrha je da se precizno, vremenski i prostorno, utvrdi način na koji se dogodila tragedija. Obavit će se i multidisciplinarno vještačenje cijeloga slučaja, a nije riječ o sedam novih vještačenja, o čemu nagađaju mediji.

U sklopu multidisciplinarnog vještačenja trebali bi se izjasniti stručnjaci za požar, meteorologiju, botaniku i ostale elemente.

Od MORH-a je zatražena informacija je li možda na Kornatu bilo neko zaostalo ubojito sredstvo koje bi moglo izazvati požar, ali povratne informacije još nema. Sadašnje stanje spisa, kako se doznaje, ne upućuje na to da bi neko bojno sredstvo uzrokovalo nesreću. Objavljene snimke, za koje se tvrdi da su nastale dan nakon nesreće, a na kojima se vide neoštećene plastične boce, neslužbeno se doznaje, upućuju na krivu interpretaciju tragedije. Riječ je o plastičnim bocama koje su naknadno na to mjesto donijeli vatrogasci iz druge skupine koji nisu stradali, a u njima su nosili vodu za stradale.

Istraga o najvećoj nesreći hrvatskog vatrogastva nastavlja se. U požaru na otoku Kornatu 30. kolovoza te od zadobivenih opeklina smrtno su stradala dvanaestorica vatrogasaca. HRT

13. studenoga 2007.
NEKRETNINE Raste potražnja za starim kućama u naseljima kod Vrgorca
Vraćaju se iseljenici
Nedjeljko MUSULIN
VRGORAC - Program obnove naselja u Gornjem Orahu, u vrgoračkom kraju, u svrhu turističke revalorizacije, koji je nedavno promovirao predsjednik Hrvatskog svjetskog sabora prof. ing. Niko Šoljak, potaknuo je veliko zanimanje za kupnju napuštenih kuća. Me?u zainteresiranim kupcima čak je I nekoliko obitelji iz dubrovačkog primorja i otoka, a uskoro će se vidjeti je li to samo zbog zarade, ili je ipak
u pitanju istinska želja da se krene u ulaganje. Doduše, kupci uvjeravaju da će sve ovisiti o dinamici državnih ulaganja u nedostajuću komunalnu infrastrukturu u tim krajevima.
Što se tiče sela Orah Gornji, u njemu, recimo, još nema ni vodovoda ni kvalitetnog napajanja električnom energijom niti prikladne cestovne mreže. No, bez obzira na okolnosti, Orahu Gornjem dolaze bolji dani jer su u obnovu starih kamenih kuća krenule brojne obitelji. Jedan od njih, Mate Polić, zadovoljan je što je prodao
staru oronulu kamenu kuću koju više nije imao tko popravljati i u nju ulagati. Obnovu svoje kamene kuće najavio je i Ivan Bilić koji živi na Čiovu. Prilazni put do svoje kuće uskoro će početi kroz kamenjar probijati i Pero Šoljak, a zatim kreće I obnova objekta. U Vučićima,jednom od tamošnjih zaselaka, odnedavno zuje mješalice, odjekuju udarci maca i špica o kamen. Tu je obnovu svoje rodne kuće započeo i Boro Vujčić, a u
njoj kani i stanovati. Njegovim je stopama krenuo I sumještanin Milan Vujčić. Svemu što se u zadnje doba doga?a u Gornjem Orahu raduju se i štićenici Zajednice>Papa Ivan XXIII.< u obnovljenoj župnoj kući. Pomažu svima koliko god mogu,u nadi da će se u tom naselju opet pokrenuti život kakav je i nekoć bio. Podsjetimo, u Gornjem Orahu prije je živjelo 150 stanovnika, a sad ih je petnaestak.  Vjesnik

13. studenoga 2007.
DUBROVNIK U Kneževu dvoru u ponedjeljak zatvorena spektakularna izložba >Blago carske Rusije<
Ruska jaja obišlo 53.000 ljudi
DUBROVNIK - Nakon 40 dana trajanja u ponedjeljak je u Kneževu dvoru zatvorena izložba >Faberge u Dubrovniku - Blago carske Rusije< koju je vidjelo 53.000 posjetitelja. Tom je prigodom Roman Thaker, direktor Fondacije >The Link of Times< čiji je osnivač i vlasnik ruski bogataš Viktor Vekselberg, dubrovačkoj gradonačelnici Dubravci Šuici uručio ček od 50.000 kuna za pošumljavanje opožarenih padina Sr?a. Novac je prikupljen prodajom razglednica s motivima eksponata - šest Fabergeovih carskih jaja čija je cijena na izložbi bila 10 kuna.
Veličanstvena izložba u Kneževu dvoru čije su >zvijezde < bila slavna uskrsna carska jaja, darovi  Aleksandra III. i Nikolaja II. Njihovim suprugama, bila je jedan od najvažnijih kulturnih doga?aja u Europi. Zahvaljujući na donaciji I na odluci vlasnika Fondacije da vrlo traženu izložbu otvori u Dubrovniku kao dar gradu, gradonačelnica je kazala da je >Blago carske Rusije < putokaz za >Dubrovačke muzeje<. Šuica je dodalada je Dubrovnik odredište s pet zvjezdica i da kulturna zbivanja koja se trebaju održavati upravo izvan sezone, moraju pratiti taj trend. [Anton Hauswitschka], Vjesnik

 

13. studenoga 2007.
Brucoš osvojio zlato u kategoriji seniora
Piše: Anamarija Vujaklija
Foto: Privatna arhiva
Tomislav Marjanović (20) s FER-a zbog kvalitete rada natjecao se u kategoriji starijih kolega i pobijedio
Brucoš Fakulteta elektrotehnike i računarstva, 20-godišnji Tomislav Marjanović, na nedavnom svjetskom sajmu inovacija u Nürnbergu IENA 2007. osvojio je zlatnu medalju za prvi projekt iz područja tehničke kulture, inovatorstva i poduzetništva mladih.

Mladi inovator kaže kako će njegova inovacija pomoći fakultetima u boljoj organizaciji studenata i učenika unutar račualne mreže. Osvojena je nagrada već drugo zlato za taj projekt, a ono što njegov uspjeh čini još većim jest činjenica da se natjecao u kategoriji seniora.

- Na natjecanju je sudjelovalo oko 800 ljudi, a većina je bila u kategoriji seniora, među koje su i mene svrstali zbog kvalitete rada. Tako sam bio u konkurenciji sa starijim kolegama koji rade na različitim prestižnim institutima u svijetu. Prva je nagrada za tu inovaciju također bilo zlato na sajmu u Britaniji - rekao je mladi inovator. Dodao je kako je za prvi poduzetnički inkubator mladih prije dvije godine osvojio srebro na izložbi Inova -mladi.

Uz didaktičko učilo za pokretanje motora, koje je jedna od četiri komponente nagrađenog projekta, a služi pokretanju motora regulacijom frekvencije, brucoš Tomislav sljedeće će godine izdati i priručnik. Tomislav planira s još troje kolega, također brucoša FER-a, u sklopu fakulteta osnovati Klub tehničke kulture, inovatorstva i poduzetništva mladih.- Tu bi djelovao inovacijski i znanstveni razvojno-istraživački centar te vježbovno poduzeće mladih.

Kolege i ja nadamo se da će Fakultet prihvatiti našu ideju jer bi to bio način da mladi inovatori najlakše predstave svoje inovacije te time na svjetskim sajmovima i predstavljaju sam fakultet - objasnio je Tomislav i dodao kako Hrvatska, nažalost, nema interes za inovatore, za razliku od Malezije, Rusije ili Velike Britanije.

Sudjelovao i na Inovi

Tomislav Marjanović sa svojim projektom bio je i jedan od inovatora na Inovi koja se održavala u sklopu Interlibera na Zagrebačkom velesajmu. Tamo se na jednom od štandova, među inovacijama poput automoba- tricikla te simulatora za vježbanje postupka napuštanja kabine helikoptera prilikom pada u vodu, Tomislav predstavio sa svojim nagrađenim Didaktičkim učilom FP322. Jutarnji list 

 

13. studenoga 2007.
Mudrinić, Todorić i Pavić kreću zajednički u mobilnu telefoniju 
U ožujku sljedeće godine T-Mobile, Agrokor i EPH počet će nuditi nove usluge na mobilnom tržištu, i to prije svega u kategoriji prepaid usluga.
Sve se to događa nakon što je T-Mobile Hrvatska, društvo kći u stopostotnom vlasništvu T-Hrvatskog Telekoma, potpisao sporazum s Agrokorom d.d., članom Agrokor koncerna i Com.Com d.o.o., povezanim društvom Europapress holdinga (EPH), o zajedničkim ponudama mobilnih komunikacija na hrvatskom tržištu. Sporazum će također uključivati i određene ostale članove Agrokor koncerna i EPH grupe.

S više od deset godina iskustva te gotovo 2.300.000 korisnika T-Mobile Hrvatska je lider na tržištu mobilnih komunikacija u Hrvatskoj, tvrde u najjačem domaćem mobilnom telekomunikacijskom operateru te napominju kako su se na suradnju s Agrokorom odlučili jer je to najveća kompanija u privatnom vlasništvu u Hrvatskoj i lider u maloprodaji, dok je EPH vodeća hrvatska medijska kuća.

Partneri će razvijati nove segmente korisnika i one u kojima je penetracija mobilnih usluga niska kako bi na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu proširili ponudu. Pod "KMOBILE" robnom markom ponude će plasirati Agrokor koncern i Europapress holding kroz svoja povezana društva.

Iako kažu da nije riječ o MVNO operateru jer T-Mobile ne prepušta ništa svojim partnerima, posrijedi je vrlo tijesna suradnja kompanija koje svaka od sebe donosi svoja specifična znanja i prisutnost na tržištu.

Time će se snažno proširiti ponuda usluga mobilne telefonije, a nije isključeno da kupci primjerice nekog izdanja EPH ili nekog od proizvoda koncerna Agrokor uz kupnju proizvoda dobiju i besplatne minute u mobilnoj telefoniji.
Dražen Tomić
(www.business.hr)

12. studenoga 2007.
Optuženi za zločin u Sotinu uhićen u Kanadi
VUKOVAR - Na temelju međunarodne tjeralice u Kanadi je uhićen Goran Pavić (42), osumnjičen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Sotinu, počinjen u razdoblju od 10. listopada 1991. godine do travnja 1992. Optužnicom je prvo bilo obuhvaćeno 17 osoba koje se terete da su nakon što su okupirali Sotin, JNA i paravojne srpske postrojbe formirali tzv. štab TO s namjerom da se protjeraju Hrvati i Sotin učini etnički čistim srpskim područjem, a cjelokupno je hrvatsko stanovništvo bilo izloženo sustavnom fizičkom i psihičkom zlostavljanju, ubijanju, mučenju, pljački imovine i progonu. Jedan optuženik u međuvremenu je preminuo, a drugooptuženi Živko Opačić i jedanaestooptuženi Milan Bjedov jedini su bili dostupni hrvatskom pravosuđu i uhićeni, no prije četiri mjeseca oslobođeni su optužbe u nedostatku dokaza.
Preostali su optuženici u bijegu i najvjerojatnije svi, osim uhićenog Gorana Pavića, žive u Srbiji. U vrijeme Domovinskog rata u vukovarskom prigradskom naselju Sotin ubijene su ili nestale 63 osobe, a sudbina 30 mještana i danas je nepoznata. Nezadovoljni što počinitelji ubojstava još nisu procesuirani, članovi obitelji nestalih okupili su se u Odbor za traženje nestalih te su ljetos stupili u kontakt s četvoricom optuženih za zločine u Sotinu koji žive u Srbiji. Obitelji nestalih navode kako su se s bivšim sumještanima sastale kako bi doznale istinu o sudbinama svojih najmilijih, no optuženi su, uz negiranje krivnje za ubojstva, poručili kako su spremni da im se sudi isključivo u Srbiji, gdje bi, u zamjenu za svoju slobodu, rekli sve što znaju o ubojstvima. (D.K.) Glas-Slavonije.hr

12. studenoga 2007.
KAPLJICA KAO IZLOŽAK ZADRUŽNI DOM U PUTNIKOVIĆU MIJENJA NAMJENU
U muzej na vino
Posebna atrakcija pelješkog muzeja bit će vinske etikete sačuvane kroz povijest, koje će donirati vinogradari s poluotoka i drugih vinorodnih područja

PIŠE GABRIJELA BIJELIĆ

Proslavljena vina dingač i postup, zajedno s najnovijim plavcima lirica i libertas, te bijelim vinom sveta Ana činit će stalan postav prvog hrvatskog muzeja vinogradarstva i vinarstva koji se u sklopu projekta "Pelješki vinski puti" otvara u krugu Poljoprivredne zadruge Putniković.

Upravitelj zadruge i predsjednik Strukovne udruge vinogradarstva i vinarstva pri HGK Jozo Rabušić kaže kako je za muzej odabrana zgrada zadružnog doma iz 1948. godine, gdje su počeli radovi na unutarnjem uređenju 720 četvornih metara koji će udomiti vinski muzej.

- Planirano je da u tom prostoru uz muzejsku zbirku vina, otvorimo i odjeljak koji će pratiti razvitak tehnologije proizvodnje vina od antike do današnjih dana. Među izloške ćemo uvrstiti i alate za dobivanje vina, te nezaobilaznu vinokušnju za organizirane skupine turista, koje ćemo voditi i u berbu - pojasnio je Rabušić koncept muzeja, za čije je sufinanciranje Dubrovačko-neretvanska županija izdvojila 76.250 kuna.

Turistička ponuda

Prema Rabušićevim riječima, posebna atrakcija pelješkog muzeja bit će vinske etikete sačuvane kroz povijest, koje će donirati vinogradari s poluotoka i drugih vinorodnih područja. Budućem muzeju u Putnikoviću javile su se i poljoprivredne zadruge koje za postav nude stare preše, a planira se i prodaja izvornih suvenira vezanih za vin(ograd)arstvo.

Ideje za pelješki muzej, čiji osnutak podupire većina poluotočnih zadrugara, Pelješčani su crpili u obilasku francuskih i talijanskih vinogorja.

Francuzi su turizam izgradili na vinu, ali nigdje nismo pronašli specijalizirani vinski muzej, nego tek mini zbirke. U Mađarskoj, međutim, postoji muzej koji bi nam mogao poslužiti kao uzor, rekao je Jozo Rabušić i dodao da je jedan od ciljeva otvorenja muzeja postići da vina regije postanu dominantna u turističkoj ponudi najjužnije županije.

Dani podruma

Članovi strukovne grupe vinara i vinogradara Županijske komore dogovorili su se da se Prvi dani otvorenih podruma održe 13. prosinca na Pelješcu. Na degustaciju će biti pozvani građani, te predstavnici turističkog gospodarstva, a nakon Pelješca, u ovu promociju autohtonih vina županije uključit će se vinari Konavala i Korčule. O.G.Č.

Mađarski uzor

Mađarska iskustva s vinskom "muzeologijom" stara su desetljećima, a najistaknutiji primjer je regija Tokaj-Hegyalja.

Uz vinski festival, koji se održava u svibnju, vina iz mađarskog vinogorja poput Tokaji Szamorodni i Tokaji Aszu, isporučuju se po narudžbi na trpeze diljem svijeta, ponajviše u SAD. Slobodna Dalmacija

 

12. studenoga 2007.
EZOPOVA RIBARNICA
KOĆARI S MORA DONIJELI NA BANKE RIJETKO VIĐEN ULOV
Lisica i pas
U raljama mrcine od 300 kila
Golemu morsku lisicu ulovili su koćari oko Lastova. Naraste do 7,5 metara , a živi na dubini do 550 metara . Nije opasna za čovjeka. Na banke je stigao i pas modrulj od 80 kila
PIŠE NIKOLINA LULIĆ
Naša je peškarija u zadnje vrijeme postala prava atrakcija - i jučer je briljirala s dvije prave mrcine, ne baš tako često viđena gosta na bancima - morskom lisicom od 300 kila i morskim psom modruljem od 80 kila!

Lisica, od koje je oko podne ostala samo prijeteća glavurda, uhvaćena je koćom u akvatoriju Lastova, doznajemo od meštra Zlatka Ivulića, a njezino se fino bijelo meso na fete prodavalo po cijeni od 50 kuna za kilo. Inače, ovaj kapitalac zamalo je dostigao dosad najveću zabilježenu težinu od čak 348 kila!

- Radi se o pelagičnoj vrsti koja naraste i do 7,5 metara , a živi na dubinama do 550 metara . Bezopasna je za čovjeka, premda zbog veličine koju može dostići treba prema njoj imati respekta jer može slučajno ozlijediti ribare. Omiljena su joj hrana skuše, srdele, iglice, lignje, hobotnice i rijetko morske ptice - pojašnjava nam prof. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Morskog psa modrulja dugog dva metra uhvatila je koća simbolična naziva "Morski vuk", i to na udaljenosti 10 milja od otočića Jabuke na dubini od 200 metara . Blaško Marić, vlasnik koće iz Vinišća, borio se s njim dok ga je izvlačio iz mora na brod.

-Mrižu smo potezali jedno pet-šest uri i on se u mriži zapravo ugušija od puste ribe, bija mu je pun drob kad smo ga čistili - priča nam uzbuđeno Blaško i dodaje kako su se njegovi dobri bokuni na jučer prepunoj peškariji prodavali po 70 kuna.

Kod nas je modrulj brojniji u južnom Jadranu, dok je na srednjem u zadnje vrijeme nešto rjeđi nego prijašnjih godina. Odličan je plivač, a hrani se ribom, glavonošcima, ponekad otpadom s brodova, morskim pticama i čak manjim primjercima drugih morskih pasa. Potencijalno je opasan i za čovjeka. Slobodna Dalmacija

12. studenoga 2007.
Domazet Lošo - Moj put od 'prve dame genetike' do najstarije dame
Piše: Tanja Rudež
Foto: Biljana Gaurina / CROPIX
Dr. Domazet Lošo (33), mladi znanstvenik s Instituta Ruđera Boškovića u Zagrebu
Kad imam neki znanstveni problem, onda intenzivno o njemu razmišljam. To je stoga što je meni znanost strast i hobi, ja naprosto volim znanost. Iako tijekom dana imam različite obaveze, čim se mogu isključiti, razmišljam o trenutnom znanstvenom problemu. Ako imam papir uza se, odmah zapišem. Jer dobra ideja brzo pobjegne, zaboravite je nakon pet minuta, a onda se grizete jer znate da je bilo jako dobro - rekao je dr. Tomislav Domazet Lošo (33).

A upravo jedna dobra ideja, koja mu je sinula prije nekoliko godina tijekom rada na doktoratu, dovela je toga mladoga "Ruđerova" znanstvenika do niza novih spoznaja u evolucijskoj biologiji. Zajedno s kolegom Josipom Brajkovićem i svojim njemačkim mentorom dr. Diethardom Tautzom razvio je novu teoriju tzv. genomske filostratigrafije koju je zatim i eksperimentalno dokazao, o čemu je prošli tjedan objavljen rad u vrlo uglednom znanstvenom časopisu Trends in Genetics.

- Napravili smo teorijski koncept iz kojega je proizašla metoda koju smo primijenili na genomu vinske mušice, koju neki nazivaju i 'prva dama genetike' jer je najproučavaniji organizam u genetici. Na vinskoj smo mušici pokazali da se našom metodom može očitati evolucijski slijed sve do prve žive stanice koja je nastala prije otprilike 3,5 milijardi godina. Ukratko, genomska filostratigrafija omogućava da na molekularnoj razini rekonstruiramo daleku evolucijsku prošlost živoga svijeta - objasnio je dr. Domazet Lošo.

Davna razdoblja u evoluciji života na našem planetu dosad su se direktno proučavala isključivo pomoću fosilnih ostataka otkrivenih na različitim mjestima u svijetu. No taj je paleontološki pristup limitiran prvenstveno stoga jer je broj nađenih fosilnih ostataka ograničen, a za neka vrlo davna razdoblja nisu ni pronađeni.

- Genomska filostratigrafija jest odlična u rekonstrukciji evolucijske prošlosti prije 500 milijuna ili milijardu godina, što je razdoblje koje dosad nije bilo 'jako vidljivo' pomoću fosila. No uz pomoć naše metode svaki živi organizam, čija je genetska informacija u potpunosti poznata, ispričat će svoju evolucijsku prošlost iz tog davnog razdoblja - rekao je mladi znanstvenik čija fascinacija evolucijom života seže u ranu mladost.

- Iako sam dugo vremena mislio kako ću studirati računarstvo, u jednom trenutku, u svojoj 17. godini, osjetio sam kako sam fasciniran raznolikošću živoga svijeta. Tada sam odlučio studirati biologiju - rekao je Tomislav Domazet Lošo koji se u rodnom Splitu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, vrlo uspješno bavio plivanjem.

- Plivanje mi je kasnije pomoglo u istraživačkom radu jer mi je dalo ustrajnost, neki sportski način razmišljanja da se ide preko granica - ispričao je naš sugovornik koji je 1998. godine diplomirao molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Zatim je počeo raditi na Institutu Ruđer Bošković u skupini dr. Đurđice Ugarković, jedne od najboljih hrvatskih molekularnih biologinja.

- Radio sam oko godinu i pol, a onda je došlo do zastoja u financiranju hrvatskih znanstvenih projekata i šest mjeseci nisam mogao raditi eksperimente. Kako je u ranoj karijeri jako opasno napraviti takvu pauzu, u dogovoru s dr. Ugarković odlučio sam otići u inozemstvo da bih mogao nastaviti znanstveno usavršavanje - rekao je Domazet Lošo koji se obratio uglednom njemačkom evolucijskom biologu dr. Diethardu Tautzu iz Instituta za genetiku u Kölnu.

- Dr. Tautz mi je ponudio da biram između otprilike devet različitih projekata, a ja sam odabrao tzv. gene siročiće. Bio je jako sretan zbog toga jer mu je to bio najdraži projekt. Tijekom tri i pol godine rada na doktoratu moj mi je mentor dao punu slobodu, ali i odgovornost, što mi je omogućilo maksimalnu kreativnost - prisjetio se dr. Domazet Lošo svojih dana u Kölnu. Nakon što je 2003. godine doktorirao, vratio se u Hrvatsku nošen vizijom ideje iz koje će izrasti genomska filostratigrafija.

- Kad sam dr. Ugarković rekao da bih želio primijeniti bioinformatiku u istraživanjima evolucije na molekularnoj razini, ona me čvrsto podržala. Naime, moderna informatička tehnologija omogućila je akumulaciju golemih količina podataka o pojedinačnim genima, ali i cjelokupnim genomima. Bioinformatika se bavi analizom tih podataka. To je visokokonkurentna disciplina, jer se sredstva za bioniformatički rad mogu lako osigurati pa se njome bavi mnogo znanstvenika - objasnio je Tomislav Domazet Lošo koji je 2003. godine na "Ruđeru" sa studentom Josipom Brajkovićem počeo bioinformatička istraživanja. Potaknuta dobrom idejom te "naoružana" s nekoliko računala, dvojica mladih istraživača počela su kopati po bazama genetičkih podataka. Iz mnoštva, na prvi pogled kaotičnih podataka postupno su izvlačili spoznaje, da bi zatim predložili teorijski model koji su naposljetku dokazali.

- Kad sam dr. Tautzu pokazao što smo Josip i ja napravili, on se oduševio. Rekao mi je da će naš rad biti prekretnica u genomici. Uistinu, mislim da je genomska filostratigrafija metoda budućnosti. Mi smo je primijenili na vinskoj mušici, a trenutno radimo na mišu, kvascu i čovjeku. No mi se namjeravamo posvetiti izradi filostratigrafijskih mapa što većeg broja organizama jer želimo da 'Ruđer' postane vodeći svjetski centar za taj tip istraživanja - rekao je dr. Domazet Lošo te priznao da ga uz genomsku filostratigrafiju zanimaju i druge teme iz biologije.

- Kad jednom otkrijete nešto, onda to otkriće počinje samostalni život i nemate kontrolu nad tim. Trenutno razmišljamo o problemu homologije, starom pojmu iz biologije koji, međutim, nije dobro definiran. Primjerice, zanima vas neki problem kod čovjeka, pa onda radite eksperimente na životinjama i nešto zaključite. No taj se zaključak može prenijeti na čovjeka samo ako su životinjsko tkivo ili organ homologni čovjekovu - objasnio je Tomislav Domazet Lošo koji planira godinu dana provesti u Max Planck institutu u Plönu čiji je direktor postao dr. Tautz.

- Unaprijed se veselim, jer znam da ću tamo usvojiti nova znanja i smisliti nove ideje. No vratit ću se jer sve to želim prenijeti našim mladim ljudima, a tijekom boravka u Njemačkoj koordinirat ću istraživanja u Zagrebu i Plönu. Mislim da bi Hrvatska na području bioinformatike, ali i općenito računalne biologije i kemije mogla postati prepoznatljiva u svijetu znanosti. Naravno, pod uvjetom da mladi ljudi dobiju slobodu, odgovornost i mogućnost da iskažu svoju kreativnost. Znanost danas uglavnom nose mladi ljudi, doktoranti i postdoktoranti jer to je doba života kada ste smjeli, drski i želite riskirati -zaključio je Tomislav Domazet Lošo.

Fasciniran sam Darwinom

Iako nema svog "znanstvenog superjunaka", dr. Domazet Lošo najviše se divi Charlesu Darwinu.

- Kod njega me fascinira širina jer se osim paleontologijom bavio i zoologijom i botanikom. No, bio je skroman čovjek - istaknuo je dr. Domazet Lošo čija je genomska filostratigrafija još jedna potvrda teorije evolucije na molekularnoj razini. Mladi se znanstvenik u svom radu bavio i fenomenom tzv. Kambrijske eksplozije kada su prije 540 milijuna godina u vrlo kratkom vremenu nastali svi dosad poznati tipovi organizama. To je bila velika zagonetka za Darwina koji je smatrao da evolucija ide uvijek postupno. No prije tridesetak godina Eldgridge i Gould objavili su teoriju "isprekidane ravnoteže" prema kojoj evolucija ide skokovito, s naglim ubrzanjima.

- Posljednji podaci na molekularnoj razini ukazuju da postoje trenuci u evolucijskoj povijesti kad dolazi do nagle i ubrzane diversifikacije organizama. Tijeklom Kambrijske eksplozije prije 540 milijuna godina došlo je do naglog bujanja života, a dotad poznati oblici života su izumrli. Smatra se da je okolišni okidač za tu diversifikaciju života bio udar meteorita. Nas je zanimalo postoji li, uz geološki, i genetički uzrok tog bujanja života. Otkrili smo da je uoči Kambrijske eksplozije došlo do detonacije u genomu, te da je, brzinom koja u evoluciji nije bila poznata ni prije ni poslije tog događaja, nastao golemi broj gena. Želimo otkriti zašto se to dogodilo - naglasio je dr. Domazet Lošo. Jutarnji list


9. studenoga 2007.
Vodič za Japance po Hrvatskoj: ne odvajajte ih, ne klanjajte im se i ne miješajte s Kinezima
Hrvatska je postala turistički hit u Japanu, a budući je cilj uzeti što veći dio od 17 milijuna Japanaca koji godišnje obilaze svijet
Makar na putovanje krenuli i s partnerom, Japanci u hotelu žele sobu s odvojenim krevetima. Ne dolazi u obzir niti kupaonica bez kade jer u tom je narodu duboko ukorijenjena kultura kupanja u kadama. Hrvatske wc školjke su im previsoke, a za doručak žele kuhanu rižu i jela od ribe. Salatu od hobotnice uvijek će rado pojesti. Osjetljivi su i na najmanje pojedinosti pa će japanski turist itekako zapaziti kako je servirana hrana, je li osoblje ljubazno ili kako se odjenuo vozač ili vodič. Vrlo su striktni kad je u pitanju usluga - žele isključivo ono što su naručili i neće biti zadovoljni makar dobili i bolje. Japanski turistički zakon strog je: kazna se plaća u slučaju da dođe do bilo kakve promjene ili nesrazmjera u naručenoj i izvršenoj usluzi.

Neće tako Japanac biti zadovoljan čak i ako, primjerice, dobije uslugu na razini pet zvjezdica, a platio je za četiri, jer organizator će morati plaćati penale. U Hrvatskoj ne moraju brinuti da će dobiti više za manje, u najboljem će slučaju dobiti ono što su i platili. Lako za krevete i kadu, pa i zahode kojih je, smatraju Japanci, premalo u Hrvatskoj, ali zasigurno će (ne)srazmjer usluge biti najveći izazov ovdašnjim turističkim djelatnicima koji su itekako zainteresirani za japanske turiste, poznate kako odlične potrošače. Okupili su se tako predstavnici turističkih kompanija i putničkih agencija u srijedu u Zagrebu, na prezentaciji Atsushi Saito-a, atašea Veleposlanstva Japana u RH koji im je na tečnom hrvatskom jeziku pokušao približiti specifičnosti japanskog turističkog tržišta. I Atstushi potvrđuje kako je Hrvatska postala turistički hit u Japanu.

Još donedavno kao samostalna država ondje nije bila posebno poznata, a oni koji su i čuli za nas - klonili su se zbog rata. Do protekle godine japanskim su turistima informacije o našoj zemlji bile dostupne putem tek jednog poglavalja unutar turističkog vodiča za Središnju Europu, ali ove su godine tom tržištu osigurane četiri nove publikacije samo o Hrvatskoj, a HTZ i sustav turističkih zajednica redovito objavljuju brošure namijenjene isključivo japanskim turistima. Čak je u pripremi i otvaranje predstavništva HTZ-a u Tokyu jer i Hrvatska želi dio japanskog turističkog kolača - samo je lani 17 milijuna Japanaca putovalo izvan svoje zemlje, a ondašnja turistička politika procjenjuje da će se kroz nekoliko godina taj broj povisiti na 20 milijuna! U našoj zemlji ih je prošle godine bilo oko 64 tisuće, a ostvarili su stotinu tisuća noćenja.

I hrvatsko veleposlanstvo u Japanu aktivno sudjeluje u promociji, a negativan imidž rata i sukoba postupno nestaje iz percepcije prosječnog Japanca. Interes japanske javnosti za Hrvatsku pobudile su utakmice u sklopu FIFA Svjetskog nogometnog prvenstva 1998. i 2006. godine između reprezentacija dvaju zemalja, a u zemlji Izlazećeg sunca Hrvatsku su posebno popularizirali i Mirko Filipović, Maksim Mrvica, Goran Ivanišević... Fenomenu širenja interesa za Hrvatsku u Japanu doprinijelo je i imenovanje Ivice Osima, glavnim trenerom japanske nogometne reprezentacije. Možda je upravo Mrvica ili Cro Cop potaknuo neke od 1.400 Japanaca koji su koncem kolovoza i početkom rujna s četiri čartera iz Tokya sletjeli u Zagreb i Dubrovnik.

Bila je riječ o gostima koji su većinom prvi puta posjetili Hrvatsku, više od polovice bilo je starije od 60 godina, a 70 posto su bile žene. Najstariji putnik imao je 84 godine i smjelo se uputio na vrlo zahtjevnu turu - u samo 8 dana prokrstarili su Hrvatskom, Slovenijom, BiH i Crnom Gorom! Naime, japanski turisti vole u što kraće vrijeme vidjeti što više destinacija pa je jedan let obuhvaćao oko desetak različitih itinerera. Uz glavne destinacije Zagreb, Plitvice, Split i Dubrovnik upakirane su bile i posjete Bledu, Postojni, Ljubljani, Mostar i Kotor.

Prosječna cijena po ovom putovanju bila je 2.200 eura, a u Hrvatsku su ih doveli JTB World vacation- najveća turistička kompanija u Japanu, i JAL, najveća tamošnja aviokompanija. Japanci putuju u grupama i preferiraju zajedništvo tijekom putovanja pa preporučuju da se svim gostima u grupi osigura potpuno jednak tretman. Nipošto ih se ne smije razdvajati pri smještaju ili kakvoj drugoj usluzi. Japanski ataše preporučuje Hrvatima da promoviraju hotele i druge turističke proizvode terminima koji će impresionirati japanske goste. Primjerice, Hotel Esplanade kao "Hotel Orient Expressa", a vino Dingač kao "Titovo vino", jer za Tita, navodno, u Japanu još svi znaju.

Oni koji žele japanske turiste u "svojoj butigi" moraju itekako voditi računa o uslužnosti jer Japanci su poznati po tradiciji izrazite uslužnosti, pa očekuju isto i u zemlji u koju putuju. Saito ističe kako Japancima odgovara naše gostoprimstvo i japanski gosti poručuju kako je najbolje da se ponašamo prirodno. Upozorava da ih ne pozdravljamo naklonom i sklopljenim rukama na srcu, jer oni to čine samo u hramovima. Uvrijedit će se ukoliko ih se zamijeni s Kinezima, Tajvancima ili Korejcima.

Japanci bi učili hrvatski

Turisti iz Japana voljeli bi da ih u Hrvatskoj dočeka više osoblja koji znaju oba jezika, japanski i hrvatski. Japanski ataše ističe kako bi puno Japanaca željelo učiti hrvatski, no preskupo im je. Žali se da im hrvatska Vlada ne daje stipendije, za razliku od japanske koja stipendira hrvatske studente.

Kao 'prvu pomoć' za doček Japanaca darovao je mali riječnik japanskog jezika:

dobro došli= joukoso
dobro jutro= ohajou gozaimasu
dobar dan = kon-ničiva
dobra večer = konbanva
laku noć = ojasumi nasai
do viđenja= sajounara
izvolite = douzo
hvala = doumo arigatou gozaimasu
ispričavam se = sumimasen/gomen nasai
japanski jezik = nihon go
ima = arimasu
nema = arimasen
znam = šittemasu
ne znam = širimasen
razumijem = vakarimasu
ne razumijem = vakarimasen
ovdje je = kočira desu

Prosječan japanski gost:
- vrlo dinamičan
- putuje tijekom cijele godine
- ne štedi na hrani i suvenirima
- odsjeda u hotelu
- jede u lokalnim restoranima
- želi putovanje od tjedan dana

Eleonora Dukovac, (www.poslovni.hr)

9. studenoga 2007.
Za pet godina Vukovar će biti prepoznatljiv
Piše: Mladen Obrenović
Foto: Damir Glibušić/CROPIX
VUKOVAR - Barokna jezgra Vukovara mogla bi tek za pet godina dobiti svoju prepoznatljivu vizuru, a obnova 12 povijesnih zgrada i Eltzova dvorca stajat će najmanje 175 milijuna kuna.

Obnova kulturne baštine Vukovara dio je sveobuhvatnog projekta Ministarstva kulture, kojim se planira obnoviti i revitalizirati objekte koji su u Domovinskom ratu pretrpjeli teška razaranja. Osim vukovarskog središta za koje je potrebno 40 milijuna kuna i dvorca Eltz čija obnova stoji čak 135 milijuna, projektom su obuhvaćeni kompleks Odescalchi u Iloku te gradnja Arheološko-turističkog parka Vučedol.

- Obnova vukovarske barokne jezgre, koja je i fizički počela na objektima Rezidencije Paunović i Zlatnoj dolini, uvjetovana je zahtjevnom projektnom dokumentacijom i predradnjama koje su temeljni preduvjet za kvalitetno i uspješno izvođenje radova. Na te stvari ne smijemo žaliti vrijeme. S restauratorske strane, zadovoljni smo dinamikom radova - rekla je Zdenka Predrijevac, pročelnica Konzervatorskog odjela u Osijeku koji je nadležan za dvije najistočnije županije.

Iskustva su pokazala da obnova zaštićenih objekata kulture zahtijeva mnogo strpljenja i vremena jer se od ukupnog vremena predviđenog za obnovu, polovica utroši na ishođenje dokumentacije.

- Kod obnove takvih objekata koriste se svi mogući materijali i dokazi koji mogu prikazati nekadašnje stanje i izgled zgrade. Cilj nam nije vratiti objekte u prijeratno stanje, nego u izvorno stanje kakvo je bilo u vrijeme gradnje. Ako je namjena objekta drugačija, prilagodit ćemo je i osuvremeniti iznutra, no izvana sve ostaje isto - dodala je Zdenka Predrijevac.

Za projekt "Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok - Vukovar - Vučedol" planirano je utrošiti 276 milijuna kuna, od čega je 170 milijuna zajam Razvojne banke Vijeća Europe. Ostatak će biti osiguran u hrvatskom proračunu.

Svi objekti u Ulici Franje Tuđmana

Svi objekti koji će se u sklopu obnove kulturne baštine obnavljati, a za što je potrebno 40 milijuna kuna, nalaze se u središnjoj Ulici Franje Tuđmana. Osim Rezidencije Paunović i Zlatne doline, bit će obnovljena i "magaza" Mihajlović te kuće obitelji Puches, Bingulac, Emsminger i Častek. Jutarnji list

9. studenoga 2007.
Hrvati među najsretnijim narodima u Europi
ZAGREB - Po osjećaju sreće hrvatski se građani nalaze u samom europskom vrhu, a od njih su sretniji jedino Skandinavci i Ciprani, pokazalo je veliko istraživanje Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) >Kvaliteta života u Hrvatskoj: regionalne nejednakosti<, koje je predstavljeno u četvrtak u zagrebačkom hotelu >Dubrovnik<.
U anketi UNDP-a provedenoj prošle godine sudjelovalo je oko 9000 građana iz svih krajeva Hrvatske, a odgovarali su na pitanja o percepciji kvalitete vlastita života: ekonomskoj situaciji kućanstva, kvaliteti stanovanja, zaposlenju i obrazovanju. Vjesnik

8. studenoga 2007.
Konzervatori ne žele od Zadra raditi Dubai
Piše: Dijana Mijatović
Foto: Jure Mišković/CROPIX
ZADAR - Umjesto javne rasprave, koja se danas trebala održati o Detaljnom planu uređenja Maraska parka, Poglavarstvo Zadra skinulo je taj plan iz javnog uvida jer nisu dobiveni konzervatorski uvjeti za priobalni dio plana.

Tim planom autor Nikola Bašić predvidio je uređenje, odnosno gradnju obalnog dijela ispred budućeg hotela Maraska, a taj je dio u dubini od 1000 metara pod zaštitom konzervatora.

- Naknadno smo zatražili konzervatorske uvjete, a kako ih nismo dobili do dana stavljanja plana na javni uvid, već drugi dan (17. listopada) skinuli smo taj plan - objašnjava resorna poglavarica Nives Kozulić.

Čim se dobiju uvjeti, plan se vraća na javnu raspravu, a Kozulićeva ne vjeruje kako će konzervatorski uvjeti bitno utjecati na postojeći plan uređenja prostora. No već na raspravi stručnih službi i odgovornih u gradskoj vlasti konzervatori su izrazili svoje nezadovoljstvo zbog gradnje umjetnog otoka, jer ih to podsjeća na Dubai, na kojem bi se nalazio bazen, namijenjen gostima budućeg hotela. Taj bi se otok, koji je i dio studije, koju je Bašić za Grad Zadar izradio prije tri godine, podmorskim tunelom povezao s budućim hotelom Maraska.

Pročelnik Konzervatorskog odjela u Zadru Josip Kršulović rekao je danas kako su se on osobno i konzervatorica Anastazia Magaš pismeno očitovali o tom planu i poslali svoje posebne uvjete, o kojima nije želio govoriti.

- Je li naše očitovanje stiglo, ja ne znam, jer pročelnik nije poštar - rekao je Kršulović.

Konzervatorski odjel provodi zaštitu nad priobalnim dijelom Trpimirove obale, od Vitrenjaka do zgrade Maraske. Međutim, sve zgrade iznad Trpimirove obale, uključujući zgradu Maraske, nisu pod njihovom zaštitom.

- Njihovu registraciju obavljamo postupno, jer nas nema puno - ističe Kršulović, ali dodaje kako autor plana nije dirao u vanjski izgled zgrade Maraske.

Upravna zgrada i tvornica ostaju u vlasništvu banke

Bivša uprava zgrada i tvornica Maraska, na kojoj je hipoteku imala Hypo Alpe Adria banka, prema informacijama poznatim u javnosti, ostat će u vlasništvu te banke, premda je tvornicu kupila tvrtka Mirka Grbešića. Investitor, tko god to bio, prema planu će iza te zgrade moći graditi kompleks elitnih stanova. S druge strane zgrade Maraske tvrtka Jadran Invest, koja je prije pet godina kupila bivšu tvornicu Jadranka, na temelju ovog plana namjerava graditi 30 luksuznih stanova. Jutarnji list

8. studenoga 2007.
MIROSLAV ŠKORO U PRVOM "POLITIČKOM" INTERVJUU OTKRIVA ZAŠTO JE U POLITICI
Unaprijed se odričem bilo kakvog prihoda iz Sabora
Miroslav Škoro je na visokom, petom, mjestu HDZ-ove liste u 4. izbornoj jedinici i prognoze govore kako nakon izbora 25. studenoga vjerojatno ulazi u Sabor. No, otkud Škoro u politici, pa još i kao kandidat za parlament, govori nam u svom prvom "političkom" intervjuu.
- Vjerojatno će mnogima izgledati da sam zalutao u cijelu ovu priču, neki će možda pomisliti da sam izdao i neke svoje principe te da, kao čovjek koji se godinama bavi jednim oblikom javnog posla, ne bih trebao toliko drastično zauzimati stranu. No, moram priznati da sam razmišljajući o svemu što se zove politika i što predstavlja posljedice političkih odluka, stekao dojam da smo svi "umočeni" u tu politiku - pa i samom činjenicom glasovanja čovjek se politički opredjeljuje.

MOJE PJESME ODRAŽAVAJU MOJE STAVOVE
Politika ima svoje loše i dobre strane, bavljenje politikom isto tako. Ono što je mene osobno motiviralo da se stavim na listu HDZ-a i počnem baviti politikom je prije svega činjenica da sam kao osoba iz javnog života vrlo jasno već formulirao svoje stavove i ulaskom u HDZ nemam ih namjeru mijenjati. Pjesme koje sam napisao najtočnije odražavaju te moje stavove, i oni se dobrim dijelom podudaraju s programom HDZ-a. Nije nikakva tajna da sam godinama pjevao i svirao za HDZ, a nisam od onih koji pjevaju za one koji samo plate, ja to dobrim dijelom činim iz uvjerenja. Znalo se dogoditi da sam pjevao iz uvjerenja, a poslije se to pretvorilo u nešto posve drugo što nisu moja uvjerenja. Ovaj put odlučio sam preuzeti odgovornost do kraja. Za vrijeme predizborne kampanje, ali i poslije nje.
* Je li stoga lakše biti političar?
- Bavljenje politikom je preuzimanje velike odgovornosti, svaka izgovorena riječi ima svoju težinu, sve dobiva jednu drugu konotaciju. Tako i razgovor sada sa mnom nije više samo razgovor s Mirom Škorom, i nije to "sad ćemo pjevat' i hajdmo se veseliti", nego na neki način to je doza ozbiljnosti koju politika nosi sa sobom. Jer bez obzira koliko političari imaju kratke mandate, oni mogu napraviti stvari koje imaju dugoročne posljedice - nekada dobre, nekada i loše. S 45 godina iskustva, znanja i saznanja koje imam, spreman sam preuzeti dio odgovornosti za sudbinu svoje djece, obitelji, prijatelja pa i šire.

DOKAZAO SAM DA ZNAM STVORITI NEŠTO
* Može li Vaš (mogući) mandat dati neke rezultate?
- Mislim da sam dosadašnjim radom pokazao da se znam brinuti, da znam organizirati, da znam u kreativnom smislu gotovo ni iz čega stvoriti nešto što generira u krajnjoj liniji i određene prihode, pa tako i kvalitetu života ljudi o kojima se brinem. Jedna stvar je sigurna, u politiku nisam ušao zbog toga da bih dobio veći stan, bolji posao, povećao svoje prihode, ja to, hvala Bogu, sve već imam. Ušao sam zato što mislim kako mogu pomoći da u ovom vremenu, a mislim da je ovo vrijem bitno, donesemo neke odluke, kroz argumentiranu raspravu dakako, kako bismo trasirali put našoj djeci. Ponovit ću ono što sam rekao u svom prvom političkom govoru (u Osijeku na stranačkom skupu predstavljanja kandidata, nap.a.) - unaprijed se odričem bilo kakvog mogućeg honorara ili prihoda koji mogu imati kao nekakav saborski zastupnik, u korist zaklade koju bi trebalo osnovati za pomoć, primjerice, u Kliničkoj bolnici Osijek koja se brine za djecu s najtežim potrebama ili zaklade koja bi se brinula o mojim kolegama glazbenicima koji zbog zdravstvenih razloga više ne mogu "kruh zarađivati" svirajući i pjevajući. U svakom segmentu društva ima ljudi kojima treba pomoći.
* Neki se ipak ljute što je Škoro tako visoko na listi...
- Nisam bio u mogućnosti sastavljati liste, niti sam ušao u HDZ da bih uopće bio na listi. Isto tako, niti mi je bila ambicija da ja budem osoba "A", no u sastavljanju lista je sudjelovalo najuže rukovodstvo HDZ-a i oni su tako odlučili - pa onima koji znaju prigovoriti zašto sam ja sa stažem od 48 sati u HDZ-u tako visoko, mogu odgovoriti - nije do mene i nisam ja odlučivao. Jednako sam radio i radit ću bez obzira jesam li na listi ili ne.

U Zagrebu nisam zaboravio Slavoniju i ravnicu
Oni koji će prigovoriti kako nemam više prebivalište u Osijeku, mogu poručiti kako je istina da imam prijavljeno prebivalište u Zagrebu, no bar jednom do dva puta tjedno sam u Slavoniji. Iako mogu birati odakle ću uzeti prateći orkestar, on je kompletan iz Slavonije; većinu snimaka sam radio u slavonskim studijima, moja mala nakladnička kuća radi sa Slavonskim lolama, sada i s Prvom ligom..., dakle kada bi se htjelo, a može se kvantitativno izmjeriti, ne bih se složio s onima koji misle kako sam svojim odlaskom zaboravio Osijek i ravnicu. Tu su grobovi mojih roditelja, stričeva i ujaka, mojih predaka i tu je još uvijek naša obiteljska kuća u Višnjevcu. Nisam ušao u politiku zato što bih nekome ovdje autohtonom oduzeo nešto, nego naprotiv, ušao sam da bih ovom kraju pokušao pomoći, da ljubav prema ravnici i ljudima ovdje pretočim u nešto što se zove konkretna pomoć za boljitak Slavonije, Baranje, Podravine. Ne može mi nitko osporiti, kada bi se uspoređivali s nekim drugim regijama u Hrvatskoj, da stagniramo upravo zato što mnogi koji su dosad bili u poziciji odlučivati previše misle na sebe i na svoje osobne probitke, a premalo na ono što je u interesu regije, nas i društva u cijelosti.

Autor: Dario KUŠTRO (www.glas-slavonije.hr)

 


8. studenoga 2007.
Pod šibensku peku stalo 120 kg mesa
Piše: Stanko Ferić
Foto: Ante Baranić/CROPIX
ŠIBENIK - Šibenski su ugostitelji na 9. gastrosmotri "Naše malo veliko blago" predstavili najveću peku na svijetu. Šibenska megapeka ima promjer od dva metra i pod nju stane više od 120 kilograma namirnica.

Generalna proba megapeke održana je u utorak navečer u hotelskom naselju Solaris, a kuhari članovi Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika uspjeli su ispeći toliko teletine i hobotnice da sve nije moglo pojesti više od 500 uzvanika. Gastrosmotra "Naše malo veliko blago" pokrenuta je prije desetak godina s ciljem afirmacije autohtonih dalmatinskih jela te jela od sitne plave ribe, školjaka, pučkih namirnica i samoniklog jestivog bilja, a ove je godine bila pravi kulinarski spektakl.

Svoje kuharsko umijeće i specijalitete predstavilo je 28 ugostitelja s područja Šibensko-kninske županije, koji su izložili više od 200 originalnih jela šibenskog priobalja i zagore.

Restoran Zlatna ribica Branka Tudića iznenadio je goste i uzvanike dva sata starim maslinovim uljem, skradinski restoran Bonaca Ivana Bulata pokazao je raskoš skradinske kulinarske tradicije, ponovno je briljirao rogoznički restoran Antonio Ante Radića koji je na najbolji način pokazao kakve sve delicije može dati more, nije zaostao ni restoran Carmen Slavena Stegića iz Tisna, a što znaju i umiju, pokazali su i neki novi ugostitelji koji dosad nisu sudjelovali na smotri "Naše malo veliko blago". Jutarnji list



7. studenoga 2007.
Borba za birače nastavljena TV spotovima
Političari računaju na to da će i ovom vrstom kampanje privući dio neodlučnih birača
Iako stručna ispitivanja pokazuju da se samo pet posto birača tijekom kampanje, zbog plakata ili slogana, odlučuje za neku opciju prije izbora, političari računaju da će i ovom vrstom kampanje privući dio neodlučnih birača.
Dok su plakati u prvom valu ocijenjeni neinovativnima i neuvjerljivima, čini se da bolju ocjenu neće dobiti ni spotovi. Najjači rivali, HDZ i SDP, odlučili su svoje lidere predstaviti okružene građanima. Ivo Sanader predstavlja ostvarena obećanja dok mu se u hodu priključuju ciljane skupine na koje se poruka odnosi - majke s djecom, umirovljenici, đaci ili studenti - a na spot pomiješan u masi s građanima odlučio se i njegov konkurent Zoran Milanović.
Ipak, prema ocjeni stručnjaka, spotovi najjačih rivala su bitno različiti.
>Sanaderov je spot i estetski i porukom odlično napravljen. Vidi se da je promišljen, a zamjetan je i kontinuitet Sanaderove predizborne estetike<, zaključuje politički analitičar Davor Gjenero. Poručuje da nakon svega ostvarenog ljudi mogu u njega imati povjerenja i dati mu šansu da ih vodi i dalje. U HDZ-u su, tvrdi Gjenero, išli s naglašenijom porukom Sanadera kao lidera dok se poruka liderstva iz Milanovićeva spota s građanima ne iščitava. Takav marketinški potez smatra dobrim jer, prema istraživanjima, Sanader stoji bolje od HDZ-a i procijenjen je kao najpoželjniji premijer. Iz Milanovićeva se pak spota ne da iščitati jasna poruka biračima. Poruke poput >ljudi su snaga< neodoljivo podsjećaju na IDS-ovu prošlu kampanju. Milanović i Jurčić s podignutim prstom poput autostopera asociraju na IDS-ovce s prstom u zraku i porukom >Yes, IDS<.
Mnogima su u marketinškom smislu razočaranje i spotovi HNS-a u kojima stranački podmladak anketira odabrane građane, koji bi glasovali za Vesnu Pusić, jer im kao profesorica ulijeva povjerenje ili za Čačića, jer im je zgodan. HNS-ovi spotovi funkcioniraju kao i Sanaderovi, ali u HNS-u postoje dva lidera koja nastupaju ravnopravno za razliku od Sanadera, koji >vodi< tim. Miroslava Rožanković , Vjesnik  

7. studenoga 2007.
TUNEL U SRCU BIOKOVA RUKNULO 700 KILA EKSPLOZIVA
Počeo proboj 'Sv. Ilije'
U utorak, točno u podne, aktiviranjem 700 kilograma eksploziva, i službeno su počeli radovi na probijanju Tunela "Sveti Ilija" kroz Biokovo. Iako su strojevi i radnici zagrebačke Hidroelektre već sedam dana na pripremi gradilišta, utorak je bio dan D za cijelo pučanstvo Imotske krajine, ali i Makarskog primorja.

- Aktivirali smo eksploziv na samom portalu budućeg tunela i nastavljamo s daljnjim bušenjem tvrdog biokovskog kamena.

Sada nam predstoje priprema gradilišta, dovođenje vode i struje, kako bi cijela operativa, zajedno s Konstruktorovim stručnjacima, krenula u pravi posao, rekao nam je Asan Adamović iz Hidroelektre.

Inače, mineri su eksploziv postavili na 6 metara dubine, a svakim danom ići će sve dublje kako bi se dobio predusjek za ulazak u sam tunnel.

Na gradilištu su i teški strojevi - bušilice, bageri i utovarivači, a ponajviše znatiželjnika koji se žele uvjeriti da mine nisu predizborni potez, već stvarno probijanje Biokova.

Već narednoga tjedna uredit će se prilazni put budućem portalu. Radnici na gradilištu uvjereni su kako će u ovo vrijeme iduće godine tunel biti probiven, no njegovo uređenje, kao i uređenje prilaznih putova, potrajat će sve do 2010., a svečano otvaranje planirano je 30. lipnja.

Cijena proboja tunela, zajedno s prilaznim putovima, iznosi 315 milijuna kuna bez PDV-a, ali, kako tvrde stručnjaci na gradilištu, ta cijena će se do kraja izgradnje još povećati.
BRACO ĆOSIĆ, Slobodna Dalmacija

7. studenoga 2007.
ZRAČNA LUKA ZADAR USKORO PRILAGOĐENA OSOBAMA
KOJE ŽELE POTPUNU PRIVATNOST
Schumacher dolijeće preko VIP terminala
Već sljedeće ljeto Bernie Ecclestone, Roman Abramovič, Michael Schumacher ili Carlos Slim Helu na ljetovanje će stizati u potpunoj tajnosti
PIŠE ANA VUČETIĆ
Slavni i bogati putnici koji će ubuduće slijetati na zadarski aerodrom više neće morati prolaziti kroz putnički terminal za "obične smrtnike": Zračna luka Zadar uskoro počinje s gradnjom prvoga hrvatskog VIP terminala za osobe koje žele potpunu privatnost kad svojim zrakoplovima slete na Zemunik. Već sljedeće ljeto Bernie Ecclestone, Roman Abramovič, belgijski kralj Albert 2, Michael Schumacher ili milijarder Carlos Slim Helu, inače redoviti gost koji je na listi najbogatijih nedavno pretekao Billa Gatesa, na ljetovanje će stizati daleko od očiju javnosti, u potpunoj tajnosti.

- Takvih putnika imamo sve više, a oni ne žele prolaziti kroz putnički terminal, nego traže zaštitu svoje privatnosti i tu uslugu su spremni dobro platiti - kaže direktorica zadarske Zračne luke Katica Pupić-Bakrač.
Većina bogataša sa Zračne luke odlazi direktno na svoje jahte u jednu od tri zadarske marine, a zbog iznimnoga geografskog položaja, blizine aerodroma tim lukama, Zadar će vrlo brzo postati prvi centar nautičkog turizma na Jadranu.
Osim VIP osoba, zadarski aerodrom bilježi veliko povećanje business avijacije, od početka godine imali su 111 takvih zrakoplova, a lani ih je ukupno bilo tek 27.

Za bogate poslovne ljude koji u Zadar slijeću svojim zrakoplovima, najčešće jumbo jetovima ili boeingom 737, u sklopu terminala bit će opremljen VIP salon odnosno dvorana za sastanke kako bi sve poslovne razgovore mogli obaviti već na Zračnoj luci u Zemuniku, bez potrebe odlaska u Zadar.
VIP terminal bit će spreman već za sljedeću ljetnu sezonu, a 10. prosinca bit će zatvoren natječaj za izvođača radova koji će biti objavljen 12. studenog.
Nova zgrada neće se graditi, nego će se za tu potrebu prenamijeniti stari terminal koji je bio namijenjen za cargo. Slobodna Dalmacija

7. studenoga 2007.
VREMEPLOV OBNOVLJEN SREDNJOVJEKOVNI VRT SVETOG LOVRE
Đardin koji će turisti voljeti
U parku je zasađeno ljekovito bilje, pa i stabalce konopljike ili "nevino janje" od čijeg se lišća, prema predaji, spravljao čaj protiv požude
PIŠE JORDANKA GRUBAČ / SNIMIO NIKŠA STIPANIČEV
Šibenik je od sinoć bogatiji za jedan đardin! Otvoren je obnovljeni srednjovjekovni vrt unutar kompleksa samostana svetoga Lovre, uz prvu šibensku Privatnu gimnaziju. U pozadini samostana, smještena u jednoj od najljepših građanskih palača Šibenika, fratri su imali vrt čiji ostaci nisu pronađeni tijekom jednoipogodišnjeg uređenja, no projektant, parkovni arhitekt Dragutin Kiš kaže:

- Postoji povijesno iskustvo ili - ako hoćete - shema po kojoj su se radili svi takvi samostanski parkovi. Postoje i saznanja o bilju koje su fratri uzgajali jer, osim što im je vrt služio za prehranu, bio je i njihova ljekarna. Na tragu svih tih spoznaja nije bilo teško napraviti projekt za vrt.

Park sv. Lovre podijeljen je u četiri polja obrubljena niskim šimširom, a unutar polja zasađeno je ljekovito i začinsko bilje. Ta će polja na proljeće dobiti još raznovrsnih sadnica, skoro stotinjak sorta ljekovita i začinskog bilja. Tu su i agrumi, smokve, lovor, mirišljiva ruža prastare sorte rosa domascena, u četiri kantuna četiri vitka čempresa, uz rubove parka - kamene klupe. U đardinu sv. Lovre zasađeno je i stabalce konopljike, još je zovu "nevino janje", od čijeg se lišća, prema predaji, spravljao čaj protiv požude...

Uređenje parka sv. Lovre stajalo je gotovo dva milijuna kuna, a prof. Zvonko Pešić, ravnatelj Privatne gimnazije, investitora, očekivao je i veću podršku sponzora, poput Coca-Cola Beverages Hrvatska d.d. koja je novčano pomogla uređenje, a dali su napraviti putokaze koji će biti postavljeni po gradskoj jezgri.

- Obnovili smo vrtnu kućicu za kantinu za učenike ili posjetitelje. Park će postati turistička atrakcija, to prije što duž obale nije sačuvan sličan, osim možda onoga u samostanu Male Braće u Dubrovniku - kaže prof. Pešić.

Program dobrodošlice
Na otvaranju samostanskog vrta sv. Lovre nastupili su, s programom renesansne i barokne glazbe, ansambl Ad Gloriam Brass, dramski umjetnici Parica Martinović i Goran Matović, folklorni asnambl Šuštine i klapa Nos Quatros. Riječi dobrodošlice uputili su Zvonko Pešić, gradonačelnica Neda Klarić i direktorica komunikacija hrvatske Coca-Cole Majda Tafra Vlahović.
Slobodna Dalmacija

7. studenoga 2007.
SUPERHIK HIT SLAVENSKOG LJUBAVNIKA OSVAJA AMERIKU
Neka svi nazdrave uz Hrvatsku rakiju!
Sjeverna Amerika već neko vrijeme poskakuje u ritmu glazbe koju piše i izvodi intrigantni kanadski Hrvat, umjetničkog imena Ivan Hrvatska, po ocu Trogiranin, a po majci Bračanin
PIŠE TEA SUMIĆ
Koliko god mi mislili suprotno, najzanimljivija hrvatska glazbena pojava Amerikancima nipošto nije Marko Perković Thompson - Novi svijet, naime, već neko vrijeme poskakuje u ritmu glazbe koju piše i izvodi intrigantni kanadski Hrvat, umjetničkog imena Ivan Hrvatska.

Osim naše iseljeničke zajednice, Ivan - po ocu Trogiranin, a po majci Bračanin - svojim je urnebesnim albumom Season of Love osvojio publiku i u Kanadi i u SAD-u. Njegove pjesme, koje sam definira kao elektro-pop, puštaju američke i kanadske radiopostaje, a redovito održava i koncerte i javne nastupe, od kojih su zapaženiji bili onaj 2005. na Pacific Festivalu u Vancouveru, te u klubu Marty O'Briens u New Yorku u povodu tradicionalnog triatlona. A otkad je snimio urnebesnu napitnicu "Hrvatska rakija" - Hrvatski Borat, kako ga mnogi nazivaju zbog fizičke i izričajne sličnosti s proslavljenim čudakom, postao je zvijezda i u starom kraju, gdje je razuzdane tulume teško zamisliti bez njegove himne rakiji.

U međuvremenu, Ivan se preselio u New York, gdje, kako nam je povjerio u ekskluzivnom intervjuu, radi sve i svašta: pjeva, pleše, lovi ribu, slika i bavi se soboslikarskim zanatom.

Cijeli ovaj urnebes, koji ga je promovirao u slavic lovera (slavenskog ljubavnika), započeo je još 2003. godine (evo zgodnog detalja za nedoumicu oko toga tko koga kopira - on Borata ili Borat njega, kada je objavio "Božićnu pismu" ili, u originalu, "First I Make Love To you, And Then I Make Love To Christmas" (!?).

Planira hrvatsku turneju

- Radijo u Vancouver su poludili za tu pismu. "Ko je ovi Ivan?", "Šta je ovo?" su govorli i najveće radije su je svirali. Napravija sam jedan musik video za Bozičan pisma, a Much Music (Kanadski MTV) su je stavili na televisiju da cilu Kanadu moze viditi za Bozic! Odlično - prisjeća se Ivan, čiji se hit može poslušati na njegovoj stranici na MySpaceu.

I dok su se svi pitali što je pjesnik htio reći, uslijedio je niz sličnih pjesama, posvećenih svim mogućim blagdanima - od Valentinova i Majčina dana do Uskrsa, Noći vještica i Praznika rada. Koliko god nebulozne bile, čak ih je sedam postalo radijskim singlom. A nakon što je objavio "Making Love to Vancouver Canucs", posvećenu omiljenom hokejaškom timu, čime je zaslužio poseban prilog na kanadskoj televiziji (može se pogledati na YouTubeu), postao je prava senzacija. Glazbena karijera krenula mu je uzlaznom putanjom, prvi album je u prodaji, a jako ga veseli i planiranje hrvatske turneje za sljedeće ljeto.Inspiraciju za "Hrvatsku rakiju" dobio je od, a čega drugog nego - rakije. Kaže da je njegova obitelj i proizvodi, pri čemu svi pjevaju i plešu. Pjesmu rado izvodi po Sjevernoj Americi, objašnjavajući pritom publici cijelu priču, nakon čega okupljeni kupuju njegov cijenjeni proizvod.Volio bi, povjerava nam, kad bi jednoga dana ljudi u Hrvatskoj nazdravljali uz stihove "Hrvatske rakije".

Hrvatska rakija
Hrvati, sad ćemo pivat u hrva'ski!
Ja idem u Brač, idem se kupat
idem u split, idem se nalokat
idem u Zagreb napravit pare
idem u Dubrovnik gledat kuće stare!
Daj rakija, daj rakija,
daj, daj, daj, hrvatska rakija!

Kanadski tisak o Ivanu
.. Sve pohvale hrvatskom Casanovi za njegov prvi album. Talent skriven u genijalnim pjesmama poput "Božićne" zaslužuje širu publiku. Najbolji album za bilo koje blagdane! (The Province)

.. Neodoljivi, ili nezasitni Hrvatska misli da može voditi ljubav bilo gdje, bilo kad i bilo s kim. Zbog urnebesnih pjesama miljenik je DJ-a na brojnim radiopostajama, a svojim plesom i pjevanjem s naglaskom donosi party-atmosferu gdje god se pojavi (The Vancouver Sun) Slobodna Dalmacija

6. studenoga 2007.
Hrvatska ispunjava političke kriterije
Hrvatska ispunjava političke kriterije, demokracija i vladavina prava su ojačani, postignut je snažan gospodarski rast i održana makroekonomska stabilnost, ali treba ubrzati reforme javne uprave i pravosuđa te borbu protiv korupcije, ocijenila je Europska komisija u svojem godišnjem izvješću o napretku.

"Hrvatska svojim napretkom pokazuje cijeloj regiji da je europska perspektiva realna i opipljiva. Pregovori s Hrvatskom dostigli su putnu brzinu", rekao je povjerenik za proširenje Olli Rehn na konferenciji za novinare predstavljajući izvješće.

U izvješću, koje pokriva razdoblje od 1. listopada 2006. do 3. listopada 2007., opisuju se odnosi između Hrvatske i EU-a, analizira stanje u Hrvatskoj u pogledu ispunjavanja političkih i gospodarskih kriterija te njezina sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, odnosno usklađivanje s europskom pravnom stečevinom.

Uz izvješće o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU-u, Komisija je objavila i dokument o strategiji proširenja i glavnim izazovima u sljedećih godinu dana, te nacrt pristupnog partnerstva za zemlje kandidate.  "Hrvatska nastavlja ispunjavati kopenhaške političke kriterije. Provedba strategije za reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije je nastavljena", ističe Europska komisija i dodaje da je smanjen zaostatak u broju neriješenih sudskih predmeta i da su postignuti prvi rezultati u borbi protiv korupcije.  

Također se kaže da je Hrvatska poduzela odgovarajuće daljnje korake za rješavanje problema manjina, i, u manjoj mjeri, za povratak izbjeglica. Hrvatska je nastavila punu suradnju s Haškim sudom, ratificirala sporazum o CEFTA-i i nastavila aktivno sudjelovati u regionalnoj suradnji.

"Međutim, ostaju značajni izazovi u ključnim područjima, poput reforme neefikasnog pravosudnog sustava i javne uprave te borba protiv korupcije, koja ostaje široko raširena. Pojačanu pozornost treba posvetiti manjinskim pravima, posebice povratku izbjeglica. Procesuiranje ratnih zločina traži daljnju pozornost. Daljnja regionalna suradnja je od ključne važnosti, kao i napori na rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja sa susjedima, posebice oko određivanja granica", kaže Komisija.

Komisija ponavlja svoju ocjenu koju stalno već nekoliko godina ističe da Hrvatska ima funkcionalno tržišno gospodarstvo koje bi se u srednjoročnom razdoblju moglo nositi s konkurentskim pritiskom na unutarnjem europskom tržištu, pod uvjetom da odlučno provede sveobuhvatan reformski program kako bi se smanjile strukturalne slabosti.

Što se tiče gospodarstva, kaže se da je Hrvatska zabilježila snažan i ubrzan rast te da je zadržana makroekonomska stabilnost, uključujući nisku inflaciju.

Komisija, međutim, upozorava da bi vanjski deficit mogao utjecati na makroekonomsku stabilnost. Također se navodi da je smanjena nezaposlenost, iako je stopa nezaposlenosti i dalje visoka. Hrvatska je poboljšala svoju sposobnost preuzimanja obveza iz članstva. U nekim područjima postignuta je velika usklađenost s europskom pravnom stečevinom, ali će za puno usklađivanje trebati značajni napori, kaže se u izvješću. HRT

6. studenoga 2007.
Brčić će biti izručen Hrvatskoj

Kapetan bojnog broda crnogorske vojske Ilija Brčić, uhićen u Rimu na temelju hrvatske međunarodne tjeralice, bit će izručen Hrvatskoj na izdržavanje kazne. Izjavio je to u Podgorici njegov odvjetnik Goran Rodić. Glasnogovornica hrvatskog Ministarstva pravosuđa Vesna Dovranić rekla je da će Ministarstvo zatražiti njegovo izručenje čim prikupi svu potrebnu dokumentaciju.

Brčića, aktivnog crnogorskog časnika, splitski je Županijski sud 1993. u odsutnosti osudio na 15 godina zatvora zbog zločina protiv civilnog stanovništva. Presuda je postala pravomoćna godinu dana kasnije, a Vrhovni sud je, uz zatvorsku kaznu, Brčiću izrekao i doživotno protjerivanje.

Njegov odvjetnik, inače branitelj generala Pavla Strugara na haškom suđenju, naglasio je da će Brčić morati početi izdržavati kaznu i zatim zatražiti poništenje prvog suđenja i obnovu postupka kojim jedino može dokazati svoju nevinost. Rodić je izrazio čuđenje da u eri interneta crnogorske vlasti nisu znale da je Brčić osuđen u Hrvatskoj i poslale ga kao crnogorskog predstavnika na vježbu NATO-a u Italiju.

Crnogorski ministar obrane Boro Vučinić izjavio je da njegovo ministarstvo i državna tijela Crne Gore nisu znali da je Hrvatska za Brčićem izdala nalog za uhićenje jer takvu informaciju nisu dobili iz Zagreba. Crnogorskim vlastima ostaje da u kontaktu sa službenim Zagrebom pregovaraju o mogućnosti da optuženi kapetan Brčić zatvorsku kaznu odsluži u Crnoj Gori, rekao je Rodić. HRT

6. studenog 2007.
Porinuće u Brodosplitu
U Brodosplitu će biti porinut posljednji iz serije četiriju panamax tankera za švedskog naručitelja "Marinvest Shipping". Novogradnja 451, tanker je vrijedan 42 milijuna dolara, klase 1A za plovidbu i prijevoz naftnih proizvoda u ledenim područjima.

Tanker veličine panamx ima takvu oznaku, jer je najveći brod koji može proći kroz Panamski kanal pod punim teretom. Posjeduje "green passport" kojom se zadovoljavaju svi svjetski ekološki standardi i hidraulični uređaj "take me home", koji u slučaju problema na glavnom stroju omogućava vrtnju propelera i pogon broda do najbliže luke, čime se značajno povećava sigurnost broda.

Ovo je ujedno peto ovogodišnje porinuće od pet planiranih. Nakon porinuća za Šveđane, na navoz će biti postavljena kobilica za prvi od dva aframax tankera za domaćeg brodara, Tankersku plovidbu iz Zadra. HRT

 

6. studenoga 2007.
UZ OBLJETNICU DAR TROGIRANA GRADU STRADALNIKU
Sidro za Vukovar
Iz Brodotrogira se sidro, teško pet tona, prevozi u Vukovar gdje će uz prigodnu svečanost 10. studenoga biti postavljeno na obali ispred hotela Dunav, glavnoj vukovarskoj šetnici. Sidro se postavlja u povodu Dana pada Vukovara, 18. studenoga

PIŠE JOŠKO BREŠAN

Oko pet tona teško brodsko sidro iz Brodotrogira prevozi se kamionom prema Vukovaru, gdje će uz prigodnu svečanost 10. studenoga biti postavljeno na obali ispred hotela Dunav, glavnoj vukovarskoj šetnici. Sidro se postavlja u povodu Dana pada Vukovara, 18. studenoga, a predstavlja poseban dar trogirskih brodograditelja Vukovaru.

- Ideja se rodila lani u ovo doba i sada se i realizira - rekao je Jerko Uljević u ime Inicijativnog odbora u kojemu su predstavnici brodogradilišta, obaju sindikata koji djeluju u škveru, kao i predstavnici Udruge škverskih branitelja. Kako ističe naš sugovornik, u Vukovar će krenuti oko 70 djelatnika trogirskog škvera koji će uveličati svečanost, a s njima putuje i grupa od 26 veterana HNK Trogir, koji već devet godina s veteranima NK Croatia iz Bogdanovaca odigravaju nogometne susrete.

- Prije utakmice igrači jednog i drugog kluba položit će vijence - kaže jedan od sudionika karavane Pere Drnasin.

Predstavnici brodogradilišta će na Ovčari i novom vukovarskom groblju branitelja položiti vijence i upaliti svijeće.

- Sa sidrom šaljemo poruku onima koji su se usudili dirnuti u Vukovar da ga nikada više neće moći napasti i da će Vukovarci biti usidreni čvrsto na svom ognjištu kao što brod kad uplovi u luku bude usidren. Slobodna Dalmacija


5. studenoga 2007.
GONG: Ispravak podataka do subote
GONG poziva građane da do subote 10. studenog, što je krajnji rok, riješe eventualne probleme koje imaju žele li glasovati izvan svog mjesta prebivališta. Ako će glasovati izvan Hrvatske, neka se jave diplomatsko-konzularnim prestavništvima u toj zemlji, a u Hrvatskoj neka najprije traže pomoć ureda državne uprave u mjestu prebivališta.

GONG je dobio podatke da 11 od 21 ureda za državnu upravu u zemlji, koje je obuhvatio istraživanjem, građanima daju točne podatke o postupku privremenog upisa birača koji će na dan izbora glasovati izvan mjesta prebivališta. U istraživanim diplomatsko konzularnim predstavništvima uglavnom se poštuje procedura, premda se u Beogradu samo jedan birač uspio registrirati - dopuštenim, telefonskim putem, a u Novom Travniku na telefon se danima nitko nije javljao. Najbolje organiziranim - GONG je ocijenio predstavništvo u Hagu, a najlošijim onaj u Beogradu. Osim pitanja zašto svim biračima u popisu nije istaknuta nacionalnost, način na koji mogu obaviti privremeni upis za glasovanje izvan prebivališta, najčešći su upiti građana GONG-u. HRT


5. studenoga 2007.
Na ratištima je bilo oko 3000 dječaka ratnika
Piše: Sanja Butigan
Foto: Damir Glibušić/CROPIX
VUKOVAR - Udruga maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Hrvatske, koja sa sjedištem u Vukovaru djeluje na nacionalnoj razini s više od 600 članova, već se četiri godine pokušava izboriti za dragovoljački status dječaka ratnika.
- Tražimo da status dragovoljca dobiju svi koji su se u obranu Hrvatske uključili kao maloljetnici. To sada nije slučaj, jer u Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji taj se status priznaje samo onima koji su na ratištima 1991. godine proveli 30 dana u razdoblju do 15. siječnja 1992. godine. Mi inzistiramo na dopuni toga zakona i pitamo se što je sa 16-godišnjacima koji su u redove branitelja došli nakon toga datuma - pojašnjava predsjednik UMDDRH-a, Damir Besednik.
Proceduru za dopunu spomenutog zakona "odradili" su već dva puta, no u zakonu još piše isto. Kada se prije mjesec dana njihov prijedlog drugi put našao pred saborskim Odborom za ratne veterane, konačna odluka nije donesena zbog većine suzdržanih glasova, ali i činjenice da se bližilo raspuštanje saziva Hrvatskog sabora pa je Udruzi maloljetnih dragovoljaca savjetovano da se sa svojom inicijativom, još jednom, obrate Saboru u sljedećem sazivu.
- To ćemo i učiniti. Našim je članovima važan dragovoljački status, ne samo kada se bude računala visina njihove mirovine, već i zbog svojevrsnog ispravljanja nepravde prema onima koji su, iako su bili maloljetni, sami odlučili uključiti se u obranu - kaže Besednik, koji je kao i dopredsjednik UMDDRH-a Enver Arnautović sa 16 godina bio sudionik Domovinskog rata.
Unatoč četiri godine dugom traženju, "dječaci ratnici" vjeruju da će sljedeće godine tzv. braniteljski zakon ipak biti dopunjen. Prema njihovim procjenama, jer do službenih podataka dosad nisu uspjeli doći, na ratištima je bilo oko 3000 maloljetnika iz cijele Hrvatske, a mnogi su i poginuli. Jutarnji list

5. studenoga 2007.
Cijene starijih stanova mogle bi pasti 50 posto
Prodaja stanova u zgradama bivšeg DUS-a mogla bi postati problem jer kupci danas traže nekretninu sa svim papirima
Novi Zakon o gradnji, koji je stupio na snagu 1. listopada ove godine, nalaže da svaki novi objekt mora imati uporabnu dozvolu, svojevrsna potvrdu da je građevina sagrađena u skladu s građevinskom, odnosno lokacijskom dozvolom te da je tehnički pregledana. Uporabna dozvola je garancija da je nekretnina legalna te oni koji kupuju nekretninu s uporabnom dozvolom dobivaju svojevrsnu potvrdu da su svi papiri >čisti<. No, uporabne dozvole postaju veliki problem za starije objekte jer u Zagrebu postoje čitava stambena naselja u kojima zgrade ne mogu dobiti taj dokument i to zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa ispod njih, odnosno na zemlji. Predsjednica zagrebačkoga GO HNS-a Alenka Košiša Čičin-Šain upozorava da novi Zakon ne rješava problem zgrada građenih početkom šezdesetih i u sedamdesetima godinama prošloga stoljeća.
>Po cijelom Novom Zagrebu, odnosno u naseljima Sopot, Utrine, Travno, Dugave, ali i drugdje nicale su zgrade tzv. DUS-ova, odnosno društveno usmjerene gradnje. Te zgrade su građene na zemljištima privatnih vlasnika kojima se zemlja oduzimala uz određenu naknadu, s kojom se mnogi nisu složili<, objasnila je Vjesnikova sugovornica.
Problem je nastao jer je ured koji je obavljao deposjedaciju mijenjao svoju lokaciju nekoliko puta te su se zagubili dokumenti o upravnim postupcima deposjedacije. Ured deposjedacije ukinut je devedesetih godina prošloga stoljeća, a upravitelji zgrada koji danas žele dobiti uporabnu dozvolu za svoje zgrade moraju putem sudskog postupka pokušati rekonstruirati upravne postupke nekadašnje deposjedacije. A česti su slučajevi da se za jednu gradu deposjediralo oko 20 vlasnika privatnih zemljišta.
>S tim mučnim situacijama suočavaju se mnogobrojni upravitelji zgrada starih 30 ili 40 godina, jer dok se proces dokazivanja vlasništva ne dovrši, objekti se ne mogu upisati u zemljišne knjige, a često se ne mogu ni dobiti uporabne dozvole<, rekla je Košiša Čičin-Šain.
Veliki problem uskoro bi mogla biti i prodaja stanova u takvim zgradama, jer poučeni mnogim neugodnim iskustvima, kupci danas traže nekretninu sa svim papirima.
Boro Vujović, vlasnik agencije za posredovanje nekretninama Opereta, upozorio je da bi se uskoro mogla pasti vrijednost starijih stanova.
>Cijena bi im mogla pasti i 50 posto i to samo zato jer nemaju uporabnu dozvolu i kao takvi su svojevrsna rizična investicija<, upozorio je Vujović.
I na nedavno održanom Trećem sajmu nekretnina i prateće industrije pravnik Jurica Tončić istaknuo je da kupoprodaja nekretnine bez uporabne dozvole nije pravno valjana. Katarina Dimitrijević Hrnjkaš, Vjesnik

5. studenoga 2007.
Ekološke kuće postaju hrvatski standard?
Piše: B. Blašković
Foto: Vjekoslav Skledar/CROPIX
Niskoenergetske kuće bile bi 10 posto skuplje, ali bi režije bile čak i do pet puta jeftinije
ZAGREB - Kako bi se u Hrvatskoj smanjila potrošnja struje, grijanja i ostalih energenata za čak 40 posto, podigla ekološka svijest i uskladili propisi s Europskom Unijom, te kako bi u konačnici ljudi imali do pet puta jeftinije režije, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije izradio je studiju po kojoj bi već 2010. niskoenergetske ekološke kuće postale standard u građenju.

Fakultet u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planira pokrenuti projekt zaštite okoliša i smanjenja potrošnje energenata, što znači da će država novčano stimulirati izgradnju pasivnih i niskoenergetskih kuća u Hrvatskoj. 

Fond će, ako projekt bude odobren, ljudima vraćati uložena dodatna sredstva s obzirom na to da je izgradnja niskoenergetskih kuća 10 posto skuplja od klasične izgradnje, ali su uštede, tvrdi profesor Zvonimir Glasnović s FKIT, ogromne za korisnike i za državu.

- To je sličan princip kao kod povrata plastične ambalaže. Dok nije postojao povrat od 50 lipa, nitko nije vraćao boce i sve je bilo puno otpada koji se može koristiti u daljnjoj proizvodnji. Jednako tako, Fond će dati novac za izgradnju niskoenergetskih kuća, a u konačnici će ljudi zbog posebnog sustava ventilacije, termalnih mostova i posebnog načina gradnje niskoenergetskih kuća plaćati manje režije - rekao je Glasnović.

Kaže da se takvim načinom gradnje smanjuje potrošnja energije potrebne za grijanje, hlađenje, toplu vodu i struju. - Kako bismo sve to proveli, moramo izraditi standard po kojem će se sve to raditi, a 10-ak stručnjaka s Fakulteta napisat će norme koje će se morati poštivati kako bi se dobio certifikat. Obučit ćemo arhitekte i građevinare kako treba graditi niskoenergetske kuće, a planiramo i osnovati poseban postdiplomski studij - rekao je Glasnović.

5. studenoga 2007.
NAJBLIŽA SKIJALIŠTA ILI SANJKALIŠTA
Gorski kotar kao hrvatski adut
Od domaćih skijališta na području Primorsko-goranske županije najviše nudi najbliži nam Platak. Staze za svačiji ukus - Radeševo 2, Tešnje, Turistička staza, Baby staza te Radeševo 2 za ljubitelje free style skijanja - vučnica Tešnje, Baby lift te dvosedežnica Radeševo, mogućnost iznajmljivanja kompletne skijaške opreme, škola skijanja i snowboarda tijekom cijele zime te dobra ugostiteljska ponuda.
Sve do 15. prosinca moguće je, uz popust, kupiti sezonske karte u pretprodaji - za odrasle cijena je 1.240 kuna, djeca plaćaju 740, a studenti, mladi i seniori (rođeni 1946. godine ili ranije) 940 kuna. Naravno, nakon 15. prosinca te će cijene biti veće, a ukoliko se odlučite samo za kratke jednodnevne posjete, dnevnu ćete kartu platiti 120 kuna (djeca 90) ukoliko na stazu krećete u prijepodnevnim satima, a cijena pada za po 10 kuna svakog sata do 14 sati, kada odrasli trebaju dati 80, a djeca 50 kuna. Noćnu vožnju svi plaćaju 70 kuna, osim onih koji imaju sezonsku kartu pa im je cijena 60, a postoji i mogućnost korištenja jedne jedine vožnje, čija je cijena 30 kuna za odrasle i 20 za djecu! Studentima će se svakako dopasti >Studentska srijeda<, tijekom koje će imati 50 posto popusta na sve karte za žičaru ukoliko su redovni studenti.

Čelimbaša

Iza Platka po veličini je mrkopaljska Čelimbaša, koja uz vučnicu od 700 metara nudi i tri različite staze ukupne dužine 2.850 metara. Od ove godine mrkopaljsko skijalište u ponudi će imati i restoran brze hrane, a sezona kreće, naravno, ukoliko bude snijega, uoči Badnjaka, pri čemu će skijalište raditi svakog dana od 9 do 16 sati. Dnevna karta za uživanje u Mrkoplju vrijedi za starije 80 kuna, a poludnevna 50 kuna, dok su za djecu cijene 50 kuna (dnevna) i 40 kuna (poludnevna). Uz veliku, skijaši, pogotovo djeca, mogu koristiti i malu vučnicu, za koju je dnevna karta 25 kuna, a poludnevna 15 kuna.
Uz alpsko skijanje, Mrkopaljci u svom Biatlonskom centru Zagmajna nude i mogućnost nordijskog skijanja te biatlona.

Begovo Razdolje

Nepunih desetak minuta vožnje od Mrkoplja je Begovo Razdolje, gdje se snježni užici mogu pronaći na skijalištu Hotela >Jastreb<. Cijena jednodnevne karte za djecu i odrasle je 50 kuna, a za taj novac skijati se možete na stazi dugoj 450 metara, do čijeg vrha vozi 400 metara duga žičara, ili pak zabavljati na uz tu stazu uređenom sanjkalištu, odnosno, ako vam je draže, baviti se skijaškim trčanjem na za to uređenim stazama. >Jastreb< tijekom cijele sezone nudi i školu skijanja te iznajmljivanje ski opreme, ponajprije za goste hotela. Sezona u Begovom Razdolju počet će čim padne snijeg, a to zna biti znatno ranije od ostalih goranskih sredina, i trajat će sve dok za skijanje bude interesa. Naravno, neizostavno treba spomenuti i gurmanske užitke >Jastrebovog< restorana koji posljednjih godina redovito bere značajne nagrade.

Tršće

Najpovoljnije cijene nudi skijalište >Rudnik< u goranskom mjestašcu Tršće. Uz dvije staze za alpsko skijanje (1.000 i 800 metara), u ponudi je i staza za nordijsko skijanje te za sanjkanje, a od ove godine i baby ski lift te dio staze pod rasvjetom, što znači da će biti moguće i noćno skijanje. Cijene za sve ovo vrlo su privlačne - dnevna karta za odrasle iznosi 50 kuna, a za djecu 30 kuna, dok su poludnevne (od 13 sati) 40 za odrasle i 20 za djecu. Još bolje ćete proći ukoliko kupite sezonsku kartu, za koju odrasli trebaju izdvojiti 400 kuna, a djeca 300 kuna. Uz sve ovo, valja istaći i standardno dobru ponudu hrane i pića u mnogima već omiljenoj >Brvnari<.

Petehovac

Najneizvjesnije je stanje na delničkom >Petehovcu<, koji tijekom ljeta nije uopće radio, a bude li aktivan preko zime, za dnevnu kartu odrasli će izdojiti 60 kuna, a djeca do 10 godina 50 kuna tijekom tjedna, dok u dane vikenda skijaški užitak u razdoblju od 10 do 16 sati trebati platiti 65 kuna (55 djeca), od 12 do 16 sati cijena je 55 (45) kuna, a od 13 do 16 sati 50 (40) kuna. Noćno skijanje, od 18 do 20.30 sati odrasli će plaćati 35, a djeca 30 kuna. Uz skijalište, uživati se može i na sanjkalištu (20 kuna jednodnevna karta), a za sve koji požele odmor od skijanja radit će restoran PC Petehovac. Glas Istre

 

 




 

     
       
spacer Vijesti | O nama | CRO turizam | Hr. brandovi | Oglasnik | Hr. iseljenici | Radio | Linkovi | Kontakt
Copyright © 2006 Patria-Promocija d.o.o. Sva prava pridržana.