HIA - kontakt






		V I J E S T I - H R V A T S K A ARHIV - prosinac 2007. 28. prosinca 2007. Konstituirajuća sjednica Sabora 11. siječnja Konstituirajuća sjednica šestog saziva Hrvatskog sabora održat će se 11. siječnja iduće godine, odlučio je predsjednik Republike Stjepan Mesić. Mesić je danas u primio izaslanstvo Državnog izbornog povjerenstva koje mu je donijelo konačne službene rezultate parlamentarnih izbora 25. studenoga. HRT 28. prosinca 2007. Edukacija za poljoprivrednike Dva tjedna stručnjaci obilaze hrvatske županije kako bi poljoprivrednicima predstavili mjere i investicija Tvrtka Hrvatski farmer d.d. od sredine prosinca do kraja ove godine u Svetom Ivanu Zelini, u Zagrebačkoj županiji, održava prvi u nizu edukativnih seminara za hrvatske seljake, u suorganizaciji s Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske. U 14 radnih dana stručnjaci za razvoj ruralnih područja, poljoprivrede i seoskog turizma oblaze sve hrvatske županije, kako bi građanima predstavili sustav mjera i investicija, namijenjenih razvoju poljoprivredne proizvodnje. Cilj rada Ministarstva i državnih službi kroz mjere koje se provode je poticanje snažne poljoprivredne proizvodnje te poticanje izvoza, posebno na istočna tržišta koja su za hrvatske poljoprivrednike konkurentnija, poručili su predavači na seminaru u Sv. Ivanu Zelini. Vinko Milat iz Ministartva poljoprivrede predstavio je operativne programe; Zlatan Kljaković kapitalna ulaganja; Goran Lipavić programe za govedarstvo i svinjogojstvo, a Marijan Brčić-Kostić programe namijenjene razvoju seoskog prostora. Stjepan Cukor je uime Hrvatskog farmera govorio u ruralnom turizmu i mogućnostima razvoja. Seminari se nastavljaju u Koprivnici i Čakovcu. Poljoprivreda je danas u Gradu Svetom Ivanu Zelini, uz malo gospodarstvo i obrtništvo jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti, te za preko polovice stanovništva glavni ili sporedni izvor prihoda, izvješćuju iz Grada. U tom području upisano je 1747 poljoprivrednih gospodarstava, te 265 proizvođača grožđa i vina. U ove podatke je uključeno područje Grada Sveti Ivan Zelina i susjedne Općine Bedenica koja je do odvajanja prije desetak godina bila u sastavu tadašnje općine Zelina. Poljoprivreda Grada usmjerena je pretežito na stočarsku proizvodnju, posebice proizvodnju mlijeka i uzgoj stoke, vinogradarstvo - vinarsku i voćarsku, te povrćarsku proizvodnju. Grad ima 5428,65 hektara poljoprivrednog zemljišta od čega su: oranice i vrtovi 54,5 posto, livade 35,9 posto, vinogradi 6,3 posto te voćnjaci, pašnjaci, povrtnjaci 3,3 posto Najveći broj poljoprivrednih gospodarstava koristi između jedan i tri hektara zemlje (prosjek 2,4 ha), te je u toj skupini i najveći broj proizvođača žitarica, industrijskog i krmnog bilja, zatim gospodarstva koja uzgajaju povrće, cvijeće, i ukrasno bilje, te proizvođača voća i grožđa. Na području Grada značajno mjesto zauzimaju površine vinograda te ukupan broj rodnih trsova, koji zauzimaju značajno mjesto u Zagrebačkoj županiji, pa čak i na nivou Republike Hrvatske. Značajan broj poljoprivrednih gospodarstava ostvaruje dohodak prodajom voća i grožđa (325), te prodajom vina - daljnjih 165 poljoprivrednih gospodarstava. Grad Sveti Ivan Zelina, također ima značajan udio u proizvodnji svinja i svinjskog mesa na području Zagrebačke županije gdje sudjeluje s oko 7,48 posto. Od proizvodnje svinja dohodak ostvaruje 526 poljoprivrednih gospodarstava s našeg područja. Grad Sveti Ivan Zelina, također ima značajnu proizvodnju peradi i konzumnih jaja koja u proizvodnji Zagrebačke županije sudjeluje sa gotovo sedam posto. Od proizvodnje peradi i jaja dohodak ostvaruje 106 poljoprivrednih gospodarstava. Poljoprivreda i turizam Grad Sveti Ivan Zelina potpisao je Koncesijski ugovor kojim tvrtki Termalna rivijera Sveti Ivan Zelina d.o.o. daje u koncesiju na korištenje građevinsko zemljište na rok od 50 godina. Naime, radi se o projektu izgradnje turističkog centra s hotelima i bazenima u što bi se trebalo uložiti više desetaka milijuna eura. Tvrtka Termalna rivijera sa sjedištem u Sv. Ivanu Zelini u stopostotnom je vlasništvu investitora projekta, švicarske tvrtke Mabco Constructions, člana Mabatex grupe, čija greenfield investicija predstavlja jednu od najvećih u Hrvatskoj. Darko Bičak, (www.poslovni.hr) 28. prosinca 2007. Za obnovljive izvore energije u iduće tri godine 500 milijuna eura Do 2025. Hrvatska će morati uložiti 10 milijardi eura u dostizanje EU standarda u području zaštite okoliša Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, potpisao je s predstavnicima desetak gradova, općina i nekoliko tvrtki ugovore na 1,4 milijuna kuna koje Fond ulaže u provedbu 25 energetskih pregleda radi utvrđivanja stvarnog stanja potrošnje i utvrđivanja mjera uštede energije u industriji, javnom i uslužnom sektoru. Ugovori su potpisani s tvrtkama Buzetskom pivovarom, Heplast-pipe, Končar-Energetika i usluge, Končar-Niskonaponske sklopke i prekidači, Končar-Sklopna postrojenja, Pana, Stolarija-Pilana "Antun Pečenec", Tvin-drvna industrija i Turisthotel. Ugovore su potpisali i predstavnici gradova Malog Lošinja, Novalje i Pregrade, općina Kravarsko i Pisarovina. Fond je dosad inače sufinancirao 289 projekata iz područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije za što je odobreno više od 130 milijuna kuna, a što je rezultiralo, rekao je Mladineo, s godišnjim smanjenjem emisije stakleničkih plinova u količini većoj od 480.000 tona. A provođenjem energetskih pregleda, pokazala je praksa, postiže se ušteda energije od 10 do 15 posto. U Hrvatskoj su sve rasprave, pa tako i one s međunarodne konferencije o obnovljivim izvorima energije održane koncem godine u Cavtatu, potvrdile da je trenutno energija vjetra dominantna, biogoriva nose ne manje važan doprinos, dok su male hidroelektrane limitirane prirodnim izvorima. Sunce ostaje najizdašniji energent i moglo bi biti rješenje mnogih energetskih problema, ali tek onda kada se ostvare preduvjeti tehnoloških mogućnosti vladanja tehnologijama koje će biti i komercijalno isplative, decidirani je zaključak spomenute konferencije.Glavna je poruka iz Cavtata, kaže i Ruđer Friganović, direktor Sektora industrije u HGK, da Europska unija postavlja vrlo ambiciozne zadatke pred svoju industriju kako bi postala svjetski lider u konceptu primjene postulata održivog razvoja. Hrvatska će kao buduća članica morati uložiti velike napore od materijalnih i financijskih do organizacijskih da uhvati korak s tim procesima. U sljedećih tri godine u nas će se dogoditi investicijski boom kada su u pitanju obnovljivi izvori, odnosno očekuje se da bi oko 500 milijuna eura trebalo biti investirano, najvećim dijelom u vjetroelektrane, ali i u druge izvore. Ambiciju domaćih proizvođača da bazirano na toj potražnji, tumači Friganović, usvoje tehnologije i proizvodnje koje će ih pozicionirati kao globalne igrače, na svaki način trebalo bi podržati. On nadalje tvrdi da se općenito u sljedećih desetak do petanest godina otvaraju značajne šanse domaćoj industriji da iskoristi domaću potražnju za usvajanje novih tehnologija i razvoj novih proizvoda s kojima bi mogla konkurirati na globalnoj sceni. Primjerice, do 2025. godine Hrvatska će morati uložiti oko 10 milijardi eura u dostizanje EU standarda u području zaštite okoliša i to samo u dva područja: gospodarenju vodama i otpadom. Još će neutvrđeni iznos, ali koji se također računa u milijardama eura, morati uložiti u dostizanje standarda i novih zahtjeva i poslovni sektor. Prilika je to da se na toj potražnji (za ilustraciju radi se o godišnjoj potražnji ravnoj ukupnom prihodu hrvatske industrije koja zapošljava 10.000 zaposlenih), razvije snažna industrija sposobna za globalno natjecanje, nešto kao što se događa s građevinskim sektorom od kojega svi očekujemo da se pretvori u izvozni adut, poručuje Friganović. Biserka Ranogajec (www.poslovni.hr) 28. prosinca 2007. Stvaranje brenda od općine Pitomača Među trinaest općina u Virovitičko-podravskoj županiji općina Pitomača je najrazvijenija, a njezin razvoj gospodarstva uspješno nosi oko 80 poduzetnika, čiji je udio u ukupnom broju županijskih poduzetnika veći od 12 posto, piše internet portal Virovitički list. Oni su u prvoj polovici ove godine ostvarili ukupni prihod od 97,2 milijuna kuna i realno je očekivati da će na kraju godine taj iznos biti dvostruko veći. Na taj način stvorit će se i pretpostavke za povećanje sadašnjeg broja od 922 zaposlenih i smanjenje broja nezaposlenih od 835 u prvih devet mjeseci ove godine, što je za 235 manje nezaposlenih u usporedbi s 2006. godinom. Sve bitne pretpostavke za daljnji ukupni održivi razvoj pitomačke općine temelje se na njezinim potencijalima u malom i srednjem poduzetništvu, poljoprivredi, obrazovanju i turizmu. Samo u ovoj godini u brojne infrastrukturne projekte od poduzetničkih zona do komunalija i obrazovanja uloženo je oko 9 milijuna kuna, a u sljedećoj godini u završetak započetih projekata i nove projekte planira se uložiti oko 11 milijuna kuna. (pd) 28. prosinca 2007. FlyBe otvorio letove prema Dubrovniku U novi ljetni raspored kompanije uključena je i zračna veza između Dubrovnika i Exetera u Engleskoj FlyBe, najveća regionalna zračna kompanija u Europi, lansirala je na tržište svoj raspored letenja za ljeto 2008. s ukupno 23 nove zračne linije i s više od 7 milijuna slobodnih sjedala, piše internet portal Dubrovački vjesnik. U novi ljetni raspored uključena je i zračna veza između Dubrovnika i Exetera. Ovom uslugom će se jugozapadni dio Engleske prvi put otvoriti prema putnicima iz Dubrovnika. "Prošle godine bili smo jako zadovoljni letovima prema Splitu pa se otvaranje letova prema Dubrovniku činilo logičnim korakom'', rekla je Lisa Sabin, glasnogovornica FlyBea. U kompaniji planiraju letove jednom tjedno, i to nedjeljom, od svibnja do kraja listopada uz cijenu karte od samo 49 eura po osobi. Mike Rutter, glavni voditelj komercijalnih poslova kompanije FlyBe, komentirao je: "Očekujemo da će naša direktna usluga do Dubrovnika biti jako dobro prihvaćena od strane onih koji žele posjetiti i istražiti najposjećeniju hrvatsku destinaciju." Nova zračna linija Exeter - Dubrovnik, međutim, nije prvi let kompanije FlyBe prema Hrvatskoj. Prvi let FlyBea prema Hrvatskoj počeo je ljetos na relaciji Birmingham - Split što je bio jako veliki uspjeh. "Ova linija će ponovno biti u funkciji od 4. svibnja do 19. listopada 2008. Svi letovi naše kompanije prema Hrvatskoj će se obavljati posljednim dostignućem tehnike, ekološki osjetljivim Embraer 195 mlaznim zrakoplovom koji u svojoj unutrašnjosti ima raspored sjedala 2 x 2. FlayBe je ujedno bila i prva zračna kompanija na svijetu koja je i naručila ovaj novi zrakoplov 2006. godine", kaže Sabin. Svake godine, naime, Flybe pozorno proučava ekonomsku održivost svojih, ukupno, 162 zračne linije da bi se vidjelo gdje postoji potražnja za njihovim brandom koji pruža pouzdane usluge, a po nižim cijenama. S obzirom na pozitivnu reakciju na liniju iz Birminghama, bilo je logično da im idući korak bude ponuda s više letova iz Velike Britanije prema Dubrovniku. U kompaniji su uvjereni da će linija polučiti uspjeh i raduje ih, kazat će njihova glasnogovornica, što će moći izgraditi jedno snažno tržište u Hrvatskoj. "Flybe neprestano prati mogućnosti za stratešku ekspanziju i razvoj svojih usluga, predviđajući potrebe potencijalnih putnika kako bi se prilagodili i poboljšali svoje usluge kao odogovor na ono što naši klijenti žele", ističe Sabin i dodaje kako se karte njihove kompanije mogu kupiti na www.flybe.com Zasad, međutim, nakon listopada nemaju u planu produžiti sezonu, dok na upit očekuju li više individualnih putovanja ili organiziranih grupa (čartera), reći će da su obje usluge na bazi polu-čarter letova, pa će letovi vjerojatno biti, kaže, "jedan mix individualaca i organiziranih grupa". Prema rasporedu, letovi će stizati jednom tjedno i to nedjeljom. Ako ova zračna linija pobudi veliko zanimanje, hoće li u tom slučaju FlyBe uvesti više letova, pitali smo glasnogovornicu kompanije. Prije pet godina, podsjetila je, FlyBe je prevezao 1,9 milijuna putnika. Vjeruju da će u 2007. taj broj biti veći od 7 milijuna. Uvijek zato traže nove linije i neprestano prate i procjenjuju ekonomsku održivost svih 162 linije. (pd) 27. prosinca 2007. Osijek još uvijek bez dogovora Osijek nije dobio predsjednika Gradskoga vijeća, jer SDP i HDSSB nisu htjeli prihvatiti Ivana Vrdoljaka (HNS) kao kandidata na to mjesto. "S obzirom da nitko nema većinu, najbolje je ponovno sjesti za stol i dogovoriti se", stajalište je SDP-a i HDSSB-a. Tako je HSP-ov prijedlog da se učini prvi korak i na čelo Gradskog vijeća postavi Vrdoljak iz manjinskog HNS-a ostao tek naznaka dobre volje za pregovore. Anto Đapić (HSP) optužio je SDP i HDSSB da su sabotirali rješavanje krize. "Ako želimo pomaknuti grad s mrtve točke i zaista prestati biti u crnoj kronici političkih zbivanja u Hrvatskoj, onda je vrijeme za jedan takav iskorak", istaknuo je Đapić. SDP traži cjelovito rješenje osnivanjem tehničke vlade s po jednim članom poglavarstva iz svake stranke. HDSSB i dalje ustraje na sastavljanju većine. U ovom trenutku nema nikakvih naznaka da bi se dogovor mogao postići. Predsjednik HDSSB-a Vladimir Šišljagić izjavio je da nije bitno izabrati predsjednika nego je bitno da svi zajedno sjednu za stol i da svatko da svoj doprinos da se napokon ustroji vlast i grad počne normalno funkcionirati. S obzirom da ništa nije dogovoreno, državni tajnik Antun Palarić sazvat će novu sjednicu u roku od 15 dana. Nakon propalog pokušaja koaliranja HDSSB-a i SDP-a, unatoč tvrdnjama svih stranaka da nisu za nove izbore, manevarskog prostora sve je manje. Na prijevremenim izborima za osječko Gradsko vijeće, nakon raspada koalicije HDSSB-a i HSP-a, od 25 vijećnika u Gradskom vijeću po sedam mandata je pripalo HDSSB-u i HSP-u, SDP-u šest, HDZ-u četiri, a HNS-u jedan mandat. Za sastavljanje osječkoga Gradskog vijeća treba osigurati 13 vijećničkih mjesta. HRT 27. prosinca 2007. ICTY ispituje Markačev slučaj Haški sud upoznat je s objavom fotografija iz lova u kojem je sudjelovao haški optuženik Mladen Markač, te Tajništvo Suda i Ured haškog Tužiteljstva ispituju slučaj. "Mi to pitanje uzimamo ozbiljno", rekla je u telefonskom razgovoru iz Haaga predstavnica Haškog suda Magdalena Spalinska. Dokaže li se autentičnost fotografija lova na Bilogori navodno snimljenih 22. prosinca, na kojima su zajedno general Markač i ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin, to bi značilo da je Markač prekršio pravila Haškoga suda, odnosno zabranu napuštanja mjesta prebivališta (Zagreb). To je bio jedan od uvjeta pod kojima je pušten da se brani sa slobode. Njegov odvjetnik Goran Mikuličić rekao je da se njegov branjenik jutros javio nadležnoj policijskoj postaji i "stavio na raspolaganje". Ponovio je da je Markač Božić proveo s obitelji u vlastitu domu, a na upit gdje je njegov branjenik bio na dan kada su navodno snimljene fotografije odgovorio je da ne zna. "General Markač kazao je da je spreman sudjelovati u rasvjetljavanju slučaja, no policajci su odgovorili da oni za sada nisu dobili nikakav službeni nalog za provjerom autentičnosti fotografija", kazao je. Dodao je kako je dobio neslužbenu informaciju da će Ministarstvo pravosuđa pokrenuti postupak utvrđivanja svih činjenica. Glasnogovornica tog ministarstva Vesna Dovranić kazala je, pak, kako nema ništa za dodati jučerašnjoj izjavi pomoćnika ministrice pravosuđa i načelnika Uprave za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima Gordana Markotića. On je rekao da se najprije mora utvrditi vjerodostojnost fotografija, te da će se tek tada moći govoriti o daljnjim mjerama koje će se poduzeti. Markotić je pritom kazao da će kontaktirati i Ured međunarodnoga kaznenog suda u Zagrebu i još se s njim dogovoriti o daljnjim koracima. Glasnogovornik Ravnateljstva policije Krunoslav Borovec rekao je da policija još nije zaprimila nikakav nalog za provjerom fotografija te da se za sve daljnje informacije treba obratiti Vladinu Uredu za suradnju s Haškim sudom. Taj ured, inače, ne postoji već nekoliko godina, a njegove poslove preuzela je Uprava za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima pri Ministarstvu pravosuđa. Glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić kazao je da taj sud u "slučaju Markač" najvjerojatnije neće imati nikakvu ulogu te da će mogući haški nalog za provjerom fotografije stići direktno na adresu Vlade, kao što je to bilo i u slučaju generala Ivana Čermaka. Čermak je, naime, potkraj prošle i početkom ove godine u tri navrata viđen na javnim mjestima izvan mjesta prebivališta, a nakon što je tu informaciju objavio tisak, Sudsko vijeće Haškog suda (ICTY) zatražilo je hitno očitovanje hrvatske Vlade i Čermakove obrane o tome poštuje li on u potpunosti uvjete pod kojima je pušten na privremenu slobodu. Vlada se još nije očitovala o navodnom Markačevom lovu na divlje svinje, kao ni sudionik lova ministar Kirin, prvi čovjek sustava koji bi trebao nadzirati poštuje li Markač haška pravila. HRT 27. prosinca 2007. Nastavljaju se pregovori HDZ-a i manjina Pregovori između manjina i HDZ-a danas bi trebali biti nastavljeni. Rezultati pregovora s koalicijom HSS-a i HSLS-a očekuju se tek u drugom tjednu nove godine. U ponedjeljak su predsjednici HDZ-a i SDA Hrvatske Ivo Sanader i Šemso Tanković potpisali sporazum kojim se SDA obvezuje u Hrvatskom saboru poduprijeti vladu na čelu s HDZ-om. HDZ se time obvezao da će prigodom prve izmjene Ustava u njegovu preambulu vratiti Bošnjake i Slovence te utvrditi način po kojemu bi se u biračkim popisima naziv Musliman preveo u Bošnjak, što je i bio osnovni zahtjev SDAH. Sanader je prošli tjedan izjavio kako su pregovori sa zastupnicima manjina blizu rješenja. Također je rekao kako HDZ i partneri s kojima pregovara o koalicijskom sporazumu ne žure na štetu kvalitete tog sporazuma. Ponovio je da i HDZ i partneri, koalicija HSS-HSLS i nacionalne manjine, žele točno precizirati program nove vlade u iduće četiri godine. Podsjetio je također da u tim razgovorima ima otvorenih pitanja, da će se negdje naći kompromis, netko popustiti na jednome, a drugi na drugome. HRT 24. prosinca 2007. Sazivanje Sabora za 20 dana DIP objavio službene rezultate izbora ZAGREB - Nakon što službeni rezultati izbora za zastupnike u Sabor, koje je Državno izborno povjerenstvo u subotu objavilo na internetskoj stranici, budu objavljeni i u Narodnim novinama 24. prosinca, počinje teći ustavni rok od 20 dana koliko predsjednik Republike ima za sazivanje Hrvatskoga sabora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. Prema potpunim rezultatima izbora, u šestom sazivu Sabora bit će 153 zastupnika. Njih 145 izabrano je u 11 izbornih jedinica, a nacionalne manjine predstavljat će osam zastupnika. U petom sazivu Sabora bila su izabrana 152 zastupnika. U novom sazivu Hrvatskog sabora HDZ će imati 66 zastupnika, slijedi SDP, koji je osvojio 56 mjesta, koalicija HSS-HSLS s osam zastupničkih mjesta, HNS sa sedam, IDS i HDSSB po tri, a HSP i HSU po jedno mjesto. U Saboru će biti i osam zastupnika nacionalnih manjina. Na parlamentarne izborime izašlo je nešto više od 60 posto birača u Hrvatskoj i u inozemstvu. Predsjednik Stjepan Mesić povjerio je mandat za sastav nove vlade predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu, jer mu je dokazao da ima potporu više od 77 zastupnika. Koalicijski sporazum s HDZ-om već je potpisao predstavnik nacionalnih manjina Nazif Memedi i predstavnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja. U tijeku su pregovori i s predstavnicima mađarske, talijanske i srpske manjine. S HSLS-om i HSS-om, HDZ će sljedeći tjedan razgovarati i o članovima Vlade. , Vjesnik 24. prosinca 2007. Svaka figurica priča vlastitu priču Obiteljske jaslice obitelji Medvedovski, nazvane >Božićem u hrvatskoj kući<, izložene su i u Rimu Jedne su im jaslice, trenutno, izložene u Rimu, jedne su u zagrebačkoj Gradskoj kavani, a onima s gotovo 500 različitih figura ukrasili su Franjo i Đurđica Medvedovski dnevni boravak obiteljske kuće. Dominiraju tim jaslicama kovači, kolari, lončari, postolari, stolari, medičari, zidari, ali i rimski legionari, grčki ratnici, arapski trgovci... Supružnici Medvedovski su počeli slagati velike jaslice prije osam godina, svake godine s nekoliko novih figura - unikatnih keramičkih, drvenih ili od čvrste plastike. >Sa svakoga hodočašća donesem po jednu, dvije figure, neke nam poklone prijatelji, a ostale pripadaju obiteljskom nasljeđu<, kaže gospođa Medvedovski, ponosna što su među njima i figure Svete obitelji od maslinova drva, koje je lani nabavila na hodočašću u Izraelu. >Moji su preci bili zanatlije - kožari i brijači. Odrastao sam u takvoj sredini pa me figure naših starih, tradicionalnih obrtnika, vraćaju u mladost. Svaka figura ima svoju priču, uklopljenu u negdašnji život jaskanskoga kraja<, kaže Franjo, koji je, zajedno sa suprugom, član Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica. Ta je udruga, u suradnji sa zagrebačkim Etnografskim muzejom, predložila da njihove jaslice s figurama u šestinskoj narodnoj nošnji, stavljene u maketu Franjine rodne kuće, budu ove godine na 32. međunarodnoj izložbi jaslica u rimskoj bazilici Santa Maria del Popolo. >Nazvali smo ih "Božić u hrvatskoj kući". Ponosni smo što na toj izložbi, zajedno s jaslicama Ignaca Horvatića, predstavljamo Hrvatsku. Jaslice su naš ručni rad, možda najveće životno postignuće<, dodaje Medvedovski. Rado se Đurđica i Franjo prisjećaju i proslave Božića u doba njihove mladosti ističući da se taj >obiteljski blagdan nade< previše komercijalizirao. >Nema starih običaja, a negdašnje "sitne" poklone, jabuke i čarape, zamijenila je megalomanija. Više ne ne osjeća toplina blagdana, izgubila se... Prije smo se više družili i s obitelji odlazili na polnoćku<, kaže Đurđica Medvedovski dodajući da se bor u njezinoj obiteljskoj kući nekada kitio jabukama i orasima, a umjesto žaruljica gorjele su svijeće. Dražen Kopač, Vjesnik 24. prosinca 2007. Frane Lučić o kornatskoj tragediji - Još jedno poglavlje kornatske tragedije sinoć je završeno. Jedini preživjeli vatrogasac, Frane Lučić, vratio se nakon gotovo četiri mjeseca liječenja u rodno Tisno. Dočekali su ga uža obitelj i prijatelji, a slavlje je odgođeno dok se Frane malo ne odmori. U intervjuu za HTV Lučić je izjavio da nikada neće zaboraviti prijatelje vatrogasce koji su preminuli. Novinaru HTV-a nije bilo dopušteno s Lučićem razgovarati o tragediji. No, današnja Slobodna Dalmacija donosi intervju u kojemu Lučić podrobno opisuje kako ih je u kanjonu na Kornatu iznenadila jaka vatra koja je nošena vjetrom naglo promijenila smjer i brzinom od pet do šest metara u sekundi pregazila njega i njegove kolege. Vjeruje da mu je život spasilo to što je prestao bježati, okrenuo se i suprotnim smjerom prošao kroz plamen. HRT 20. prosinca 2007. HDZ-HSS-HSLS: Nedjelja neradna Šefovi pregovaračkih timova HDZ-a, HSS-a i HSLS-a izvijestili su javnost o tijeku pregovora o koalicijskom ugovoru koji traju već treći tjedan. I prije nego što su na dnevni red stigle teme poput ZERP-a i NATO-a, čini se da je sporno među mogućim kolicijskim partnerima postalo pitanje rada trgovina nedjeljom. Na konferenciji za novinare u središnjici HDZ-a u Zagrebu govorili su član Predsjedništva HDZ-a Damir Polančec, član Predsjedništva HSS-a Božidar Pankretić i potpredsjednik HSLS-a Ivan Čehok. Polančec je najavio da će se pregovori nastaviti idući tjedan, uz napomenu kako su još uvijek daleko od sklapanja koalicijskog sporazuma. Istaknuo je kako pregovarački timovi ni u jednom trenutku nisu razgovarali o preustroju Vlade niti o raspodjeli mjesta u njoj. Polančec je rekao da su upravo završili pregovore na područjima pravosuđa i javne uprave. Izvijestio je kako su odredili još dva pregovaračka tima za područja za koja su ustvrdili da su bitna - za energetsku politiku i antikorupcijski program. Priznao je da su pregovori "zapeli" na pitanju rada nedjeljom, koja će, kako su dogovorili, biti slobodan dan, ali se još moraju dogovoriti oko toga koji će biti izuzeci vezano za ovaj zakon. Na upit o tome što kažu na zahtjeve nacionalnih manjina, HSLS-ovac Ivan Čehok kaže kako su suzdržani po pitanju dvostrukog prava glasa, dok je Pankretić u svojoj maniri odgovorio kako će o tome raspravljati čelnici stranaka. Čehok je dodao kako je manjinama sigurno mjesto u Vladi te kako će ispuniti sve njihove uvjete. Čobanković i Pankretić na pitanje tko od njih dvojice želi biti ministar poljoprivrede, odgovaraju u rukavicama. Kažu kako o tome nisu razgovarali pregovarački timovi, a ni u strankama o tome još nije bilo riječi. Obojica kažu kako će se složiti sa svime što njihove stranke odrede. Čehok je kazao kako njega uopće ne zanima mjesto u Vladi i kako on sigurno neće biti ministar u sektoru znanosti, kao što to pišu mediji. O njihovim kandidatima za ministre odlučit će, kažu, predsjedništvo stranke. HRT 20. prosinca 2007. Hrvatski geolog u velikoj ekspediciji Piše: Tanja Rudež Dr. Neven Cukrov iz Centra za istraživanje mora i okoliša vratio se s putovanja Indijskim oceanom u svrhu istraživanja oceanskog dna Cijela je Zemlja puna šavova jer kontinenti se kreću. Primjerice, Sjeverna i Južna Amerika se od Europe godišnje udaljavaju za dva-tri centimetara. No, tijekom Zemljine povijesti kontinenti su se više puta razdvajali i spajali. Tako su nekad i Madagaskar i Indija bili dio Afrike, a onda je prije stotinjak milijuna godina došlo do njihova razdvajanja - rekao je dr. Neven Cukrov iz Centra za istraživanje mora i okoliša Instituta "Ruđer Bošković" (IRB). Taj 39-godišnji geolog nedavno se vratio sa zanimljive geološke ekspedicije uzimanja uzoraka s dna Indijskog oceana između Sejšela i Mauricijusa. Trotjedno putovanje na jednom od najopremeljenijih svjetskih oceanografsko-istraživačkih brodova "Roger Revelle", vlasništvu poznatog Institita Scripps u San Diegu, okupilo je 15 znanstvenika iz osam zemalja. - Ekspediciju je vodila poslijediplomandica Evelyn Fueri iz Instituta Scripps čiji mentor dr. David Hilton surađuje sa šefom moga laboratorija (LFKT), dr. Goranom Kniewaldom. Nadalje, voditeljica moga projekta dr. Ivanka Pižeta omogućila mi je odlazak na ovo uzorkovanje. Kako su kolegama s Instituta Scripps u istraživanjima nužne neke analize koje mi radimo, ukazala se mogućnost da se i ja priključim ekspediciji - rekao je Neven Cukrov koji je diplomirao na Geološkom fakultetu u Zagrebu, magistrirao na brazilskom Sveučilištu Brazilija, a doktorirao na "Ruđeru". - Naše je putovanje bilo usmjereno na uzimanje uzoraka srednjooceanskih bazalta. Ti bazalti su zapravo lava koja se izlila pod morem. Analiza sastava i starosti bazalta pomoći će nam u razumijevanju kretanja kontinenata i oceanskih ploča - pojasnio je dr. Cukrov. Sofisticirani brod "Roger Revelle" sa Sejšela je krenuo 7. studenoga da bi zatim otpočeo plovidbu duž srednjoindijskog grebena. - Četiri dana putovali smo do zone uzorkovanja kod otoka Reunion, koji je kao francuski teritorij, dio Europske Unije. Tamo smo se zadržali 15 dana - rekao je Neven Cukrov, naglasivši da su uzorke kamenja s morskog dna vadili na 38 mjesta. - Ti su uzorci vađeni s dubine od 2500 do 4000 metara pomoću grabilice čije smo kretanje po morskom dnu pratili pomoću sonara. Kako se grabilica kreće brzinom od oko 50 metara u minuti, treba joj barem sat vremena da se spusti na dno oceana. Kad se spusti, onda se brod lagano pomakne za 500 metara i polako počinje izvlačenje uzoraka. Cijeli postupak uzimanja uzorka traje oko šest do sedam sati - objasnio je dr. Cukrov. On i njegovi kolege izvukli su 35 uzoraka ukupne mase oko 3,5 tona. - Najmanji uzorak imao je masu svega stotinjak grama, a najveći oko 400 kilograma . To su oceanski bazalti. Oni sada idu na analize, jer svatko je u našem međunarodnom timu specijaliziran za jednu vrstu analize. Mi ćemo na Ruđeru raditi multielementarnu analizu iz koje ćemo zaključiti o sastavu elemenata, a na temelju toga iz kojeg je dijela Zemljine kore potječe kamen - pojasnio je Neven Cukrov, istaknuvši da će se kolege u SAD-u, Francuskoj i Velikoj Britaniji baviti starošću uzoraka. Preliminarni rezultati očekuju se tijekom travnja i svibnja. Signali za potrese Morsko dno nastaje na srednjooceanskim hrptovima od kuda izlaze goleme količine lave, šireći oceansko dno te stvarajući nove dijelove oceanske kore. - Mi ćemo proširiti svoje znanje na kretanje kontinenata i oceanske kore što uzrokuje potrese. Neki se potresi mogu dosta točno predvidjeti na temelju tih signala. No, neki potresi dolaze bez poznatih signala i stoga ih nije moguće predvidjeti. Jutarnji list 19. prosinca 2007. Mesić: Novi saziv Sabora potkraj mjeseca Predsjednik Stjepan Mesić izjavio je novinarima da će novi saziv Sabora sigurno biti konstituiran potkraj mjeseca, odnosno prije Nove godine. Odgovarajući na novinarski upit koju bi funkciju srpska nacionalna manjina trebala dobiti u novoj vladi, Mesić je rekao da je to stvar mandatara i manjina te da bi od njega bilo pretenciozno da kaže koje bi mjesto trebali dobiti u novoj vladi. "Ali da trebaju participirati u vladi to je sasvim sigurno, kako u vladi tako i u svim strukturama društva," dodao je predsjednik. Onda se Hrvatska potvrđuje kao zrela demokracija, ako su svi njeni građani jednaki i pred zakonom i u raznim strukturama. Istaknuo je to Mesić u Uredu predsjednika nakon primanja izaslanstva akcije "Ponos Hrvatske". Komentirajući izjavu Ive Sanadera da se zalaže za promjenu članka 97. Ustava, koji regulira davanje mandata za sastavljanje vlade te kako će učiniti sve da do te promjene dođe, Mesić je rekao da za to treba dvotrećinska većina u Saboru. Kada on (Sanader) kaže da će učiniti sve, onda ja očekujem da će dobiti dvotrećinsku većinu u Saboru i to je ono što on mora učiniti, rekao je predsjednik. Ja ne znam što bi još drugo mogao napraviti, dodao je Mesić. Zastupnici nacionalnih manjina vjerojatno će se s mandatarom nove vlade Ivom Sanaderom naći na pregovorima sutra, kada će skupno pregovarati o zajedničkoj platformi čiji je glavni zahtjev dvostruko pravo glasa. Iako je sastanak manjinaca i Ive Sanadera trebao biti održan danas, zastupnici manjina zatražili su odgodu. Odlučeno je to jučer te dogovoreno kako će na početne pregovore ići kao skupina, a pojedinačne će razgovore kažu održavati tek kad se riješe zajednička pitanja. HRT 19. prosinca 2007. Dug Ljubljanske banke 800 milijuna Eura Zastupnik dijela štediša Ljubljanske banke Božidar Vukasović ponovno je, na konferenciji za novinare u Rijeci, upozorio da Ljubljanska banka štedišama u Hrvatskoj i BiH duguje oko 800 milijuna eura s kamatama. Osudio je slovenske političare koji su, kaže, odlučili da Slovenija ne vrati štednju građana Hrvatske i BiH. Odvjetnik Vukasović je izjavio kako su "slovenski političari shvatili da taj 'plijen' mogu najbolje zaštititi stalnim napadima na hrvatski teritorij i more", te ustvrdio da su "u tome sjajno uspjeli". U vezi s povratom duga štedišama Ljubljanske banke, kojih je oko 300.000 u Hrvatskoj i BiH, on predlaže jače angažiranje hrvatske Vlade i predsjednika Republike, zamrzavanje pregovora s Europskom unijom i pregovora o ZERP-u sve dok Slovenija ne vrati novac. Najavio je da će uime dijela bivših štediša podignuti tužbu protiv Republike Slovenije pred Europskim sudom za pravdu u Luksemburgu zbog "blokiranja kapitala, kršenja ljudskih prava i zabrane sudskih procesa protiv Ljubljanske banke u Sloveniji". HRT 19. prosinca 2007. Interes za najveću poduzetničku zonu Crno Čak 283 tvrtke iskazale su interes za kupnju zemljišta i pravo građenja u Poduzetničkoj zoni Crno, najvećoj zoni u sjevernoj Dalmaciji Čak 283 tvrtke iskazale su interes za kupnju zemljišta i pravo građenja u Poduzetničkoj zoni Crno. Riječ je uglavnom o tvrtkama sa zadarskog područja i to iz sektora proizvodnje, te manjim dijelom iz uslužnih djelatnosti, a prema dostavljenim pismima namjere u Zoni će biti otvoreno novih 6600 radnih mjesta. Početak infrastrukturnih radova u Poduzetničkoj zoni najavljen je za prvo tromjesečje iduće godine, a u punoj funkciji će biti za tri godine. Investitorima će biti određen rok od dvije godine za ishođenje uporabne dozvole, dovršetak gradnje i početak rada. Ovo je najveća gospodarska zona u sjevernoj Dalmaciji koja će se prostirati na 400 ha državnog zemljišta smještenog u zaleđu Crnog. Zona se nalazi na području od Crnoga prema Babin Dubu, odnosno Zračnoj luci Zadar. Udaljena je 6 km od luke Gaženice, 3 km od zračne luke, te 10 km od ulaza na autocestu, a gradnjom Jadranske trase trebala bi imati i dobru željezničku vezu. Od ukupno 400 hektara zemljišta 170 je namijenjeno proizvodno-poslovnim djelatnostima, 70 hektara proizvodnim djelatnostima, dok ostatak otpada na zelene površine i rekreacijsku zonu. Minimalna veličina čestice iznosit će 2500 četvornih metara, a maksimalna od 10 do 15 tisuća četvornih metara, uz maksimalnu dopuštenu izgrađenost čestice od 30 posto, te visinu objekta do 16 m. Prema predviđanjima Razvojne agencije Zadarske županije, Poduzetnička zona smanjit će nezaposlenost u Zadarskoj županiji za 60 posto, te povećati ukupne županijske prihode za 58 posto. Cijena zemljišta u Zoni za proizvodne djelatnosti bit će pet eura po četvornom metru, dok će se investitorima u ostale djelatnosti ustupiti pravo građenja na rok od 30 godina, s pravom prvenstva za udruženja i s cijenom od jednog eura po četvornom metru godišnje. Proizvodne djelatnosti oslobođene su komunalnog doprinosa, a ostali su oslobođeni plaćanja komunalnog doprinosa u iznosu do 50 posto. Poduzetnička zona Crno bit će u cijelosti infrastrukturno opremljena s vodovodnom i telefonskom mrežom, priključkom na odvodnju te plinskom mrežom jer se uključenje Zadra u sustav plinofikacije očekuje 2009. godine. Prvi investitori očekuju se polovicom 2008. ili do kraja te godine. U Zadarskoj županiji nalazi se ukupno dvanaest poduzetničkih zona od kojih su tek četiri u funkciji. U početku je bilo najavljeno osnivanje dvadesetak zona, no za sada se realiziraju zone u Stankovcima i Poličniku, te kod Biograda i Benkovca. Projekt osnivanja poduzetničkih zona pokrenula je Vlada u rujnu 2004. godine i do sada je u više od 60 jedinica lokalne uprave i samouprave za te potrebe ustupljeno ili dano na upravljanje oko 12 milijuna četvornih metara zemljišta čija vrijednost, prema procjenama, premašuje 75 milijuna kuna. Ministarstvo gospodarstva je sa oko 320 milijuna kuna bespovratnih sredstava poduprlo projekte poduzetničkih zona sufinanciranjem projektne dokumentacije i gradnjom infrastrukture. Od 285 poduzetničkih zona oko 130 ih je potpuno ili djelomično u funkciji. Sandra Livajić, (www.poslovni.hr) 19. prosinca 2007. Tomba, Stenmark i Girardelli izazvali Janicu na slalomski okršaj! Piše: Dan Figenwald Foto: Drago Sopta/Cropix Trodnevni spektakl na sljemenskom Crvenom spustu, koji će stajati 28 milijuna kuna, uz najbolje skijaše i skijašice svijeta začinit će skijaške legende koje će se nadmetati u korist dječje bolnice u Bistri ZAGREB - Janica Kostelić imat će velikih problema na Sljemenu misli li biti najbrža na humanitarnoj utrci "Hypo Zagreb Ski Legends", koja će se održati 17. veljače 2008. godine. Jer, uza sebe će imati Ingemara Stenmarka, Marca Girardellija, Alberta Tombu i Bernharda Russija, vlasnike ukupno 12 olimpijskih medalja! Bit će to posebna atrakcija 3. Snow Queen Trophyja, ženskog i muškog slaloma za Svjetski kup, koji se održavaju 15., odnosno 17. veljače. Uz jedan posebno važan detalj: prikupljena sredstva naći će se na računu Bolnice za djecu s posebnim potrebama u Bistri. Isti nagradni fond za skijašice i za skijaše Na konferenciji za novinare u hotelu Westin gradonačelnik Milan Bandić izvijestio je kako će trodnevni program (jer 16. se veljače cijela priča na jedan dan sa Sljemena seli na Trg bana Jelačića) stajati 28 milijuna kuna, a Grad Zagreb se "isprsio" s četvrtinom tog iznosa. Ostatak pokrivaju sponzori, Hrvatski skijaški savez itd. - Znam da uvijek ima onih koji će gunđati zbog ovih svota, ali ti će biti prvi u redu za VIP ulaznice! Žao mi je jedino što je Janica, kako se to kaže, objesila pancirke o klin... zamijenivši pancirnu košulju pancericama - malo je "kiksao" naš gradonačelnik. Ne temu cijene tog trodnevnog spektakla, naravno, uvijek se može razglabati na barem dva načina, ali je činjenica da će događaj prenositi deset svjetskih televizijskih kuća, da će slika otići i u dijelove svijeta gdje ne znaju je li Zagreb ime osobe, grada ili nekog jela. - Očekujemo više od 400 akreditiranih novinara, također iz cijelog svijeta - izračunala je Kristina Laco, zadužena za to da predstavnicima medija u Zagrebu i na Sljemenu ne usfali ni ptičjeg mlijeka. Prema riječima prvog operativca skijaškog natjecanja na Sljemenu i direktora naše reprezentacije Vedrana Pavleka, u prodaji će se naći 18.000 karata. Za snijeg ne treba brinuti, trenutačno ga na Sljemenu ima i više nego dovoljno, kombinacija umjetnog i prirodnog snijega otporna je na visoke temperature (17 puta otpornija od prirodnog snijega!). A to što se Zagrepčani ne mogu skijati ovih dana, to je već jedna druga, stara priča. Russi koštao Janicu operacije i šestomjesečne pauze Bernhard Russi, svjetski spustaški prvak i osvajač olimpijskog zlata (Sapporo 1972.) i srebra (Innsbruck 1976.), posljednjih se desetljeća bavi konstruiranjem skijaških staza. I to radi dobro, uz poneki kiks. Na žalost, jedan takav stajao je Janicu vrlo vjerojatno Kristalnog i slalomskog globusa, nakon što se 1999. godine teško ozlijedila na treningu u St. Moritzu (na umjetno načinjenom skoku koji je kasnije ublažen). Nakon operacija, neki su liječnici tvrdili da više nikada neće skijati. Janica je sljedeće sezone osvojila Svjetski kup. Jutarnji list 18. prosinca 2007. Nastavak konzultacija za sastavljanje vlade Pregovarački timovi koalicije HSS-HSLS i HDZ-a nastavljaju pregovore o koalicijskom sporazumu koji su jučer i službeno počeli. HDZ će danas početi i pojedinačne sastanke sa zastupnicima manjina, no pregovaračke pozicije neće se iznositi u javnost. Mandatar Ivo Sanader najavio je kako će se tijekom dana sastati s predstavnicima manjina. "Želim čuti i njihovo mišljenje (nacionalnih manjina), iako otprilike znam neke ideje, ali zato se i zovu pregovori, da se oko toga pregovara", kazao je Sanader. Kazao je kako treba ozbiljno razmotriti njihov zahtjev o dvostrukom pravu glasovanja, ali da neće dopustiti da netko uvjetuje pregovore s takvih pozicija. "Mi moramo ući u pregovore kao dvije strane koje žele suradnju na dobrobit cijele Hrvatske, svih hrvatskih građana, uključivo naravno i predstavnike nacionalnih manjina. I u tom smislu ja sam otvoren za sve prijedloge, koji su dobri prijedlozi", poručio je Sanader. Sanader je komentirao i medijske spekulacije o povećanju broja ministarstava. Napomenuo je kako se buduća vlada sigurno neće znatno širiti. "Bit će manje ministarstava nego u Vladi Ivice Račana", dodao je. "Mi ćemo sigurno oko toga imati vrlo ozbiljne razgovore, prije svega sa koalicijom HSS-HSLS. Vidim da kod njih također ne postoji tendencije prema velikoj Vladi, i to je dobro, jer se trend koji smo započeli koncem 2003. treba nastaviti, dakle smanjivati administraciju, državnu upravu općenito, jer je to i intencija zemalja EU, kazao je Sanader. Najavio je inicijativu za pokretanje promjene ustavnog članka 97. koji regulira pitanje davanje mandata nakon provedenih parlamentarnih izbora. S tom promjenom želi se postići da se mandat povjeri onome tko dobije većinu na izborima, bez obzira radi li se o relativnoj ili apsolutnoj većini. Sanader je rekao da zna da za takvu promjenu treba dvotrećinska većina u Hrvatskom saboru i da će on pokušati i učiniti sve da Sabor prihvati tu promjenu. HRT 18. prosinca 2007. Prekinuta potraga za hrvatskim planinarom Zbog loših vremenskih uvjeta prekinuta je potraga za hrvatskim alpinistom, 31-godišnjim Zehrijadom Vikićem koji je nestao u nedjelju u Julijskim Alpama u Sloveniji. Policijske jedinice gorske službe spašavanja smatraju da je sve manje nade da će hrvatskog planinara pronaći živog. Potraga je jutros bila nastavljena, a slovenskim i talijanskim kolegama pridružili su se i članovi Hrvatske gorske službe spašavanja. Vikić je iskusan alpinist, koji se u Sloveniji priprema za ekspediciju na Ande. Na području na kojem je Vikić nestao, članovi slovenske gorske službe spašavanja pronašli su planinarske štapove. HRT 18. prosinca 2007. Plivanje: Prijan u Vladi za nositelje europskih odličja Predsjednik Vlade Ivo Sanader primio je izaslanstvo Hrvatskoga plivačkog saveza, čiji su članovi na Europskom prvenstu u malim bazenima u Debrecenu osvojili jednu zlatnu i tri srebrne medalje. Izaslanstvo je predvodila Sanja Jovanović, prva hrvatska svjetska rekorderka i prva hrvatska plivačica koja je osvojila titulu europske prvakinje. Uz nju su bili i osvajači srebrnih odličja Duje Draganja i Saša Imprić. Prema riječima stručnjaka Sanjin svjetski rekord na 50 m leđno teško će skoro biti nadmašen i svi moramo biti ponosni na ovaj uspjeh naših plivača, rekao je Sanader napominjući da će Vlada na prvoj sjednici, ali svakako prije Božića, donijeti odluku o nagradama i to ne samo za plivače nego i za njihove trenere. U ime plivača zahvalila je Sanja Jovanović, koja je naglasila da je ovaj rezultat samo jedna stepenica ka glavnom cilju, za koji će se već sada početi pripremati, a to je nastup na Olimpijskim igrama u Pekingu, gdje se nada da će hrvatsku zastavu na pobjedničko postolje podizati ne samo plivači nego i ostali hrvatski sportaši. HRTweb sport (il) 18. prosinca 2007. Dubrovnik od kruzera ubrao 30 milijuna eura Maksimalno dva 'ploveća hotela' sa sedam tisuća putnika moći će od 2009. istodobno biti u Gradu piše Olivija Gustin Čuljak Potrošnja gostiju s kružnih putovanja u Dubrovniku se ove godine procjenjuje na tridesetak milijuna eura. Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Vlaho Đurković kaže da je Grad posjetilo 660 tisuća turista s kruzera, a prema istraživanju "Tomas" Instituta za turizam Hrvatske, svaki gost s kruzera u Dubrovniku prosječno troši 47 eura. Gužve i blokade - To nije mali novac premda se posao s kruzerima u javnosti proziva zbog stvaranja gužvi po Gradu, a česte su i opaske da gosti ništa ne troše - rekao je Đurković. Uz posao s brodovima na kružnim putovanjima u Dubrovniku je, kaže on, vezano oko dvije tisuće radnih mjesta, a zaradu ima niz pomorskih i turističkih agencija, trgovci, ugostitelji, prijevoznici i drugi. Bolja organizacija tog velikog biznisa najavljena je za 2009. godinu kada će u Dubrovniku biti ograničen broj brodova na kružnim putovanjima. Prema dogovoru lučkih uprava Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, u Gradu će moći istodobno biti maksimalno dva kruzera s najviše sedam tisuća putnika. Premda su ta ograničenja hitno potrebna, jer je broj brodova i putnika u pojedinim danima toliki da gužve potpuno blokiraju Grad, za iduću godinu ništa se ne može učiniti. Dolasci kruzera sa stranim se kompanijama ugovaraju dvije godine unaprijed pa se ograničenje o kojemu je postignut dogovor može primijeniti tek od 2009. - kaže Đurković i dodaje da se upravo izrađuje studija koja će ponuditi odgovore na pitanje što točno izaziva gužve, a za potrebe tog projekta na ulazu u Grad postavljene su kamere. Snimanja U danima najvećih gužvi 49 posto autobusa na Pilama bilo je s putnicima s kruzera, a ostali su bili s drugim turistima i izletnicima. Cvjeta posao .. Svaka 42 dana iz svih brodogradilišta širom svijeta isplovi po jedan novi megakruzer. Slobodna Dalmacija 17. prosinca 2007. Nova vlada imat će čak 16 resora? Nakon što je dobio mandat za sastavljanje vlade, Ivo Sanader službeno počinje pregovore s budućim koalicijskim partnerima. Nova vlada trebala bi imati tri nova ministarstva i dvije dodatne potpredsjedničke funkcije. Koalicijski sporazum mogao bi biti gotov do kraja tjedna, a ako sve bude išlo prema planu, Sabor bi mogao biti konstituiran između Božića i Nove godine, prenose Jutarnji i Večernji list. Premda je u prošloj kampanji i nakon izbora 2003. jedna od glavnih HDZ-ovih kritika na račun Račanove vlade bila usmjerena upravo na prevelik državni aparat, previše ministarstava i vladinih agencija, nova Sanaderova vlada proširit će se za tri ministarstva, dva potpredsjednička mjesta i nekoliko državnih agencija. Prema prvome, grubom nacrtu novoga Zakona o Vladi, broj ministarstava povećat će se sa 13 na 16, a u Banske dvore trebat će unijeti još dvije potpredsjedničke fotelje. Na zahtjev HSS-a bit će osnovane i tri nove institucije - agencija za poljoprivredno zemljište, institut za selo te poljoprivredna komora, kao i agencija za korištenje pretpristupnih fondova Europske unije u kojima će "seljacima" pripasti bar dva-tri čelna mjesta. Već je sada prilično izvjesno kako će u novoj vladi biti tri nova resora. Tako bi se iz dosadašnjeg Kalmetina ministarstva mogao izdvojiti turizam kao poseban resor za koji je, prema neslužbenim informacijama, zainteresiran HSS. Postoje indicije da će se osnovati novo ministarstvo za regionalni razvoj, a iz Ministarstva vanjskih poslova europske integracije bi se izdvojile kao zaseban resor. Kalkulira se da će u novoj vladi biti četiri potpredsjednika i da bi ta mjesta mogli zauzeti Damir Polančec, Jadranka Kosor, Josip Friščić i Dragan Primorac. Istodobno kolaju informacije da će u budućoj vladi, kao i dosad, biti samo dva potpredsjednika, a da bi, recimo, Damir Polančec mogao preuzeti mjesto ministra gospodarstva i bez potpredsjedničkog statusa. Na mjestu potpredsjednika neki pak umjesto Dragana Primorca vide Milorada Pupovca. Stranke koje će idućih dana sastavljati vladu ne izjašnjavaju se o raspodjeli ''fotelja''. Jedino su iz HSLS-a rekli da bi rado imali resor regionalnog razvoja. Suzdržanost se tumači tako da nitko od političara ne želi da ga se u javnosti percipira kao "lovca na fotelje", a stranački lideri vode se iskustvom da prerano istaknuti kandidati mogu unaprijed "izgorjeti". Zato se pretpostavlja da će i Sanader do posljednjeg trenutka svoje kandidate za ministarske dužnosti držati u tajnosti. U krugovima oko Banskih dvora nagađa se ipak da će uz Jadranku Kosor i Damira Polančeca u njegovoj ekipi ostati većina dosadašnjih ministara. Svoje će dosadašnje resore, pretpostavlja se, zadržati i Marina Matulović-Dropulić, Božidar Kalmeta, Berislav Rončević i Božo Biškupić, iako neki govore da bi se ministar kulture mogao na proljeće prebaciti u diplomaciju. Najveći su trenutačno upitnici nad pravosuđem, unutarnjim i vanjskim poslovima. Iako se dokazala kao dobra šefica diplomacije, stekavši ugled među kolegama u inozemstvu, Kolinda Grabar-Kitarović navodno ni sama više ne računa na tu funkciju. U političkim se krugovima nagađa da Sanader neće HSS-u prepustiti MUP, a i da će mu najteži zadatak biti pronalazak kvalitetnog rješenja za resor pravosuđa. HSS će, uz mjesto potpredsjednika vlade, dobiti bar još jedno ministarsko mjesto, najvjerojatnije ono u resoru turizma koje bi mogao voditi Ante Markov. Netko iz vrha HSS-a vodit će neku od državnih tvrtki koje su im bliske, primjerice Hrvatske šume koju je njihov čovjek vodio i u vladi Ivice Račana. Partneru HSLS-u pripast će jedna ministarska fotelja: ili ona u ministarstvu obrazovanja ako Ivan Čehok pristane biti ministar ili ona u ministarstvu za regionalni razvoj koje bi vodio gradonačelnik Kutine Davor Žmegač. I oni računaju na neke agencije, poput one za strana ulaganja, te na zadržavanje čelne pozicije u Croatia osiguranju, koja sada pripada Hrvoju Vojkoviću, i ostanak svojih pet državnih tajnika. HRT 17. prosinca 2007. Službene konzultacije za sastavljanje vlade Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, nakon što mu je u subotu predsjednik Republike Stjepan Mesić povjerio mandat za sastav vlade, najavio je da će od danas početi službene konzultacije s budućim partnerima, koje, kako je rekao, nije mogao provoditi dok mu nije bio povjeren mandat. Kao buduće partnere u vladi naveo je HSS, HSLS, HSU i zastupnike nacionalnih manjina. U HDZ se doznaje da će se sastanak Sanadera, Friščića i Đurđe Adlešić održati u 16 sati u HDZ-ovoj središnjici. Čelnik HSS-a Josip Friščić izjavio je da koalicija HSS-HSLS, sada kad se zna tko je mandatar, može lakše pregovarati. Sada možemo dogovoriti i ona ključna poglavlja sporazuma koja dosad nisu dogovorena, objasnio je Friščić, očito optimističan kada je riječ o dogovoru s HDZ-om. "Velik je dio poglavlja s HDZ-om usuglašen, ali dio nije ni otvoren", izjavio je jučer Friščić u Maloj Subotici u blizini Čakovca na godišnjoj skupštini međimurskoga HSS-a. "U predizbornoj kampanji prevladavale su sekundarne i nevažne teme i zato tek sada ozbiljnije razgovaramo o programima", dodao je. HRT 17. prosinca 2007. Maslinarstvo kao turistički proizvod Splitske županije Županija će tiskati publikaciju 'Maslinovi puti' u kojoj će se na jednom mjestu naći svi maslinari i uljari Splitsko-dalmatinska županija će do kraja godine tiskati promidžbeno-informativnu publikaciju "Maslinovi puti" u kojoj će se prvi put na jednom mjestu naći imena i adrese maslinara i uljara iz Splitsko-dalmatinske županije. Publikaciju su sastavili županijski odjeli za turizam i gospodarstvo u suradnji sa Savezom maslinara i uljara Splitsko-dalmatinske županije i Biotechniconom, a Županija je financirala projekt s 90.000 kuna. "Maslinovi puti" tiskani su u deset tisuća primjeraka na pet jezika i dijelit će se turistima kojima se na taj način nudi mogućnost posjete maslinarima tijekom berbe maslina te sudjelovanje u berbi i preradi maslina čime bi se produžila turistička sezona. U publikaciji se nalaze adrese oko četrdeset maslinara i uljara te karta za turiste na kojoj su označeni navedeni maslinari i uljari. "Maslinovi puti" pružaju informacije o povijesti i sadašnjosti maslinarstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji, sortimentu maslina, karakteristikama maslinovog ulja, te uljarima - prerađivačima maslina. Riječ je o uljarima koji između ostalog organiziraju turističke ture u svojim pogonima, uz upoznavanje turista s maslinarstvom toga kraja i specifičnostima maslinovog ulja ili konzerviranih maslina koje nude na prodaju. Splitsko-dalmatinska županija projektom nastoji postati prepoznatljiva destinacija ne samo po vrlo dobrom maslinovom ulju nego i po turizmu maslinova ulja što će nadalje omogućiti ostvarivanje niza drugih pozitivnih efekata u turizmu i društvu. "Razvojem turizma kroz maslinove pute ostvarujemo osnovne pretpostavke za razvoj, kako ruralnog tako i otočnog te priobalnog turizma. Cilj publikacije je promocija maslinarstva i maslina kao izvornog dalmatinskog proizvoda koji ima izrazito pozitivna svojstva za zdravlje. To je novi turistički proizvod koji ostvaruje odlične preduvjete za produljenje turističke sezone te nedvojbeno podiže turistički imidž", kaže Joško Stella, pročelnik županijskog Upravnog odjela za turizam. Projekt "Maslinovi puti" ambiciozan je plan kojem je cilj da Splitsko-dalmatinska županija postane prepoznatljiva destinacija, ne samo po vrlo dobrom ulju nego i po turizmu maslinova ulja, što će omogućiti ostvarivanje niza drugih gospodarskih efekata. "Maslinovi puti" trebali bi pridonijeti većem zalaganju stanovništva u očuvanju i obnovi izvornih okruženja, tradicijskog nasljeđa u skladu s održivim razvitkom turizma. Maslinarstvo u Splitskoj županiji je u uzlaznoj putanji i posljednjih desetak godina doživljava renesansu. Zahvaljujući trendu zdrave prehrane, tržište maslinova ulja u svijetu raste, a berba maslina i proizvodnja ulja sve više postaju atraktivan turistički proizvod. U borbi za konkurentnost sve su više cijene autohtona maslinova ulja visoke kvalitete, a dalmatinska ulja su svakim danom sve prepoznatljivija na svjetskom tržištu. U Hrvatskoj je registrirano šezdeset tisuća maslinara, od čega trećina u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U ovoj županiji je i trećina od 4,2 milijuna stabala maslina u državi, a slijede Dubrovačko-neretvanska županija, Zadarska, Šibensko-kninska, Istarska te Primorsko-goranska. Samo u prošloj godini zasađeno je dvije i pol tisuće hektara novih maslinika, odnosno pola milijuna sadnica maslina, a prerađeno je 35 milijuna kilograma ploda. Uvozi se dva milijuna litara maslinova ulja Maslinovo ulje proizvode 124 uljare u Hrvatskoj koje su u prošloj godini proizvele oko šezdeset tisuća hektolitara ulja. Hrvatska uvozi oko dva milijuna litara maslinovog ulja, a njezini građani troše tek do dvije litre po glavi stanovnika. Usporedbe radi, Maltežani troše oko 20 litara ulja po čovjeku. Jedina mediteranska zemlja koja troši manje ulja od Hrvatske je Francuska gdje se troši tek 1,1 litra ulja po glavi stanovnika. Sandra Livajić, (www.poslovni.hr) 17. prosinca 2007. Sanja više ne sanja Piše: Predrag Žukina Nova hrvatska sportska heroina Sanja Jovanović doslovno se "preko noći" promijenila. Od male djevojčice koja kao od šale ruši hrvatske rekorde i mašta o velikim odličjima, pretvorila se u ozbiljnu vrhunsku sportašicu. - Nisam znala gdje sam kada sam izašla iz bazena. Što mi se dogodilo? Sada znam što mi se dogodilo, no neću previše slaviti. Neću na ovome stati i sada ću još upornije raditi. Želim nove uspjehe, želim olimpijske medalje - rekla je Sanja nakon što je dva sata poslije utrke "trpila" u redu čekajući da preda uzorak za doping kontrolu. Društvo joj je pravio tajnik HPS-a Tomislav Karlo koji je pak slavio i sijao od sreće kao da je osobno isplivao svjetski rekord. Sanja više ne sanja, ona je stvarna pobjednica. I ne slavi i ne "dubi na glavi" od sreće. Samo dva sata nakon rušenja svjetskog rekorda razmišlja o nastavku treninga i Pekingu. A do Pekinga je još osam mjeseci. Dok su Sanja i Karlo "čekali doping", novinari su čekali Sanju. Sanjin trener Dimitar Bobev čekao je novu rundu. Popio je potpuno zasluženo pobjedničko pivo umjesto pjenušca. Zaslužio je i poneki viski, nitko mu to ne može osporiti. Sanja je zaslužila pun bazen viskija, no zadovoljila se razmišljanjem o Olimpijskim igrama. Fizioterapeut reprezentacije Stevo Kurić za to je vrijeme masirao Duju Draganju i istodobno sušio mokru kosu i odjeću. Ujutro je uoči kvalifikacija prihvatio Sanjinu okladu: Što ćeš učiniti ako navečer isplivam svjetski rekord? - Skočit ću odjeven u bazen - hladno je odvratio i isto tako hladno održao obećanje i ispunio zadatak. Odjeven se okupao i bio sretan. Sretna je u subotu navečer bila cijela sportska Hrvatska. Imamo svjetsku rekorderku... Janica, Blanka, Sanja, netko je u Debrecenu rekao... Dodatna objašnjenja nisu bila potrebna. Jutarnji list 14. prosinca 2007. Drugi krug konzultacija Predsjednik Stjepan Mesić počeo je drugi, odlučujući krug konzultacija u svrhu davanja mandata za sastavljanje hrvatske vlade. Za razliku od prvog kruga kad su čelnici stranaka i manjinski zastupnici s hrvatskim predsjednikom razgovarali po pola sata, danas je to skraćeno na po 15 minuta. S Mesićem se prvi susreo zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin. Nakon konzultacija Radin je izjavio da ne bježi od potpore vladi niti oporbi. Istaknuo je da pri odluci mora razmišljati o dva uvjeta: da potporu da onom mandatru koji je u mogućnosti sastaviti vladu te o udovoljavanju uvjeta manjine. Od ta dva kriterija, važniji mu je ovaj drugi. Zdenka Čuhnil, zastupnica češke manjine, rekla je nakon konzultacija da je razgovala i sa SDP-om i s HDZ-om o sedam zahtjeva zastupnika manjina. Iako smo svjesni da je HDZ bliži sastavljanju vlade, još nemaju naš glas, zaključila je. Zastupnik Roma i još desetak nacionalnih manjina Nazif Memedi izjavio je da je predsjednika izvijestio da ostaje pri potpisanom sporazumu prema kojemu će poduprijeti vladu koju sastavi HDZ. "Ostajem pri sporazumu jer nisam sam donio takvu odluku, nego većina romskih udruga", rekao je Memedi. Bošnjaci neće biti oporba, izjavio je zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Šemso Tanković nakon konzultacija, istaknuvši da jedino kroz sudjelovanje u vlasti Bošnjaci mogu riješiti svoj temeljni problem - da se u popisima birača oni koji se vode kao Muslimani prevedu u Bošnjake. "Ne znam tko će biti mandatar, ali mi ne možemo biti oporba", rekao je Tanković. Napomenuo je da je u sporazumu sa SDP-om, kojim se obvezao da će poduprijeti vladu lijevog centra, stoji da se, ne uspije li SDP sastaviti vladu, može prikloniti onomu tko uspije. Zastupnik mađarske nacionalne manjine Deneš Šoja izvijestio je da će poduprijeti onu opciju koja uspije sastaviti vladu jer ne želi biti u oporbi. "Moja su opredjeljenja jasna od početka da ni u kojem slučaju ne želim biti u oporbi", izjavio je Šoja, koji se nada da će se svi manjinski zastupnici dogovoriti o zajedničkom djelovanju u parlamentu. Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac izjavio je kako postoji mogućnost da, ne budu li zadovoljni budućim pregovorima sa strankama koje žele sastaviti vladu, trojica SDSS-ovih zastupnika budu u oporbi. Dodao je kako SDSS i još troje zastupnika manjina žele da u pregovorima oko sastavljanja vlade budu tretirani kao partneri. Kao mogućnost, ne uspiju li pregovori oko prihvaćanja sedam manjinskih uvjeta (glavni uvjeti su dvostruko pravo glasa i dvojezičnost), spomenuo je i da SDSS odluku o tome kojoj će se opciji prikloniti donese tek pri izglasavanju povjerenja vladi u novom sazivu Sabora. Zastupnik HSU-a Silvano Hrelja izvijestio je Mesića da se potpisom na sporazum s HDZ-om obvezao podržati čelnika HDZ-a Ivu Sanadera kao mandatara za sastavljanje vlade. Hrelja je odbacio, kako je rekao, krivu sliku u javnosti da je HSU potpisivanjem tog sporazuma pristupio HDZ-u, istaknuvši da su pregovori s HDZ-om održani u tri kruga, te da je dogovoreno kako će u idućem mandatu pomoći umirovljenicima u području socijale, zdravstva i mirovinskog sustava. Čelnik HSP-a Anto Đapić izjavio je kako ne vjeruje da će jedan pravaški mandat odlučivati o tome tko će sastaviti novu vladu, ali i istaknuo kako su mogući pregovori s HDZ-om bude li toj stranci za formiranje vlasti nedostajao jedan, 77. zastupnički glas. Upitan bi li HSP-u za potporu vladi bio problem ako bi u njoj bio SDSS, odgovorio je kako se protivi izjavama iz SDSS-a da nova vlada treba biti po njihovoj mjeri. Dodao je da HSP-u ne bi bila prihvatljiva vlada koja bi pristala na SDSS-ove uvjete. Mesiću je, kao kaže, prenio HSP-ov stav da mandat za sastavljanje vlade prvo treba povjeriti relativnom izbornom pobjedniku, a ne uspije li HDZ okupiti većinu, tada bi mandatara trebao odabrati u stranci koja ima najviše mandata bez zastupnika manjina. Predsjednik Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB) Vladimir Šišljagić izjavio je kako je Mesića izvijestio kome će stranka dati povjerenje za sastavljanje vlade, ali da javnost o tome još neće obavijestiti jer, kako je rekao, ne želi da ta odluka utječe na sudski proces protiv utemeljitelja HDSSB-a Branimira Glavaša. Upitan kada će javnost, a posebno birači HDSSB-a znati kakva je odluka stranke, odgovorio je da će se sve znati na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora, te da, što se birača tiče, neće biti nikakvih iznenađenja. Odluka o mandataru buduće vlade bit će poznata najvjerojatnije sutra navečer kada će u Ured predsjednika stići najprije predsjednik SDP-a Zoran Milanović, a zatim i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. Tada bi, kako je rekao Mesić, trebao znati tko ima većinu. Upitan hoće li tada imenovati mandatara za sastav nove vlade, odgovorio je da to tek treba vidjeti, ponovivši kako nigdje ne piše da se broj mandata mora utvrđivati na temelju donesenih potpisa. Predsjednik je konzultacije počeo na temelju izvješća Državnog izbornog povjerenstva o privremenim rezultatima parlamentarnih izbora. Predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić izvjestio je Mesića kako će trojica IDS-ovaca biti sastavni dio parlamentarne većine (77 zastupnika) samo ako se formira vlada lijevog centra. "Ako do toga ne dođe, IDS će i dalje biti u oporbi, gdje se isto dobro snalazi", rekao je Jakovčić. Podršku SDP-u za sastavljanje vlade, kao i IDS-ovci, ponovila je i predsjednica HNS-a Vesna Pusić. Međutim ukoliko se to ne dogodi nije spominjala odlazak u oporbu već razgovore s Predsjedništvom HNS-a na kojem bi se razmotrila mogućnost otvaranja razgovora s HDZ-om. Za sada, nastavlja Pusić, nije definirano što će odlučiti pojedine stranke i predstavnici nacionalnih manjina, tako da za sastav nove vlade obje opcije imaju otvorene mogućnosti, zaključuje. Kako je najavljeno iz DIP-a, za vikend se očekuju i konačni službeni rezultati izbora. Ustavni sud jučer je odbacio još jednu žalbu SDP-a, točnije zahtjev da se izbori ponove na 11 mjesta u općini Oriovac te na jednome mjestu u Slavonskom Brodu, Općini Bebrina te u Odžaku u BiH. Predsjednik HSS-a Josip Friščić izjavio je jučer da ne vidi razlog zbog kojega Mesić već danas ne bi donio odluku o mandataru vlade. Rekao je da će Mesić imati dovoljno spoznaja da odredi mandatara. Predsjednica HSS-ova koalicijskog partnera HSLS-a Đurđa Adlešić potvrdila je da pregovori HDZ-a i "zeleno-žute" koalicije o sastavljanju vlade idu dobro, no najteža su pitanja - provođenje ZERP-a, referendum o članstvu u NATO-u i ukidanje odredbe o 0,0 promila - namjerno ostavljena za kraj jer se prethodno trebala stvoriti dobra volja koalicijskih partnera glede stvari o kojima je lakše postići konsenzus. Najavila je i mogućnost da "zeleno-žuta" koalicija popusti u nekim svojim zahtjevima jer se, prema njezinim riječima, u politici ne može dobiti baš sve što se zatraži. Sanader je sinoć u Bruxellesu izjavio da očekuje mandat za sastavljanje vlade nakon završetka drugoga kruga konzultacija s Mesićem. "Ne znam hoću li mandat dobiti u subotu kada imam konzultacije s predsjednikom ili će Mesić čekati službeno proglašenje rezultata izbora", rekao je Sanader. HRT 14. prosinca 2007. Rekonstrukcija tragedije na Kornatu Unatoč jakoj buri malo prije 11 sati iz vojarne Bribirskih knezova u Šibeniku uzletio je helikopter prema otoku Kornatu, gdje će biti obavljena djelomična rekonstrukcija kornatske tragedije. Na Kornat su otišli uz istražnog suca Županijskog suda u Šibeniku Branka Ivića , koji je i izdao nalog za rekonstrukciju događaja i okolnosti koje su dovele do tragedije na Kornatu, te tim vještaka i bivši županijski vatrogasni zapovjednik Dražen Slavica te njegov odvjetnik Miljenko Bukovac , vatrogasac Joško Klarić , otac poginulog Dina Klarića, te odvjetnik obitelji poginulih vatrogasaca Maro Mihočević . Novinarima nije bio omogućen pristup u vojarnu, a nitko od onih koji su se ukrcali u helikopter i koji će biti nazočni rekonstrukciji na Korantu nije bio voljan za izjave. Odvjetnici Mihočević i Bukovac samo su kratko rekli da će sve biti obavljeno prema nalogu suca Ivića te kako se nadaju da će mnoge pojedinosti kornatske tragedije biti rasvijetljene nakon današnje rekonstrukcije koja će se obaviti uz pomoć fotografija koje su snimili sami stradali vatrogasci, ali i drugi svjedoci te na osnovi drugih dokaza prikupljenih tijekom istrage. Kako je navedeno u nalogu istražnog suca, pratit će se slijed događaja od izbijanja požara u uvali Vrulje, iskrcavanja vatrogasaca i njihova kretanja prema kruški do klanca, između brda Meja i Velog vrha, iznad uvale Šipnate gdje su vatrogasci stradali. Iako na šibenskom području danas puše jaka bura, a vremenske prognoze najavljuju i njezino jačanje, ni u jednom trenutku nije bilo upitno uzlijetanje helikoptera iz šibenske vojarne. Međutim, gdje će on točno sletjeti na Kornatu, novinari jutros nisu uspjeli doznati. Nakon obavljene djelomične rekonstrukcije cijeli spis o kornatskoj tragediji dostavit će se skupini vještaka koji će u roku od četiri mjeseca svoje analize i mišljenje u pisanom obliku dostaviti sucu Iviću. Uz mišljenje vještaka, do završetka istrage o kornatskoj tragediji ostalo je još samo saslušanje jedinog preživjelog vatrogasca Frane Lučića , o čemu bi idući tjedan trebao odlučiti liječnički konzilij splitskoga Kliničkog bolničkog centra. Vještaci trebaju objasniti i različite stupnjeve opeklina koje su vatrogasci zadobili te znatnu razliku u rasporedu i površini zadobivenih opeklina iako su bili u blizini jedan drugoga. HRT 14. prosinca 2007. I dalje bez putovnica u Sloveniju, Italiju i Mađarsku Karton za utiskivanje žiga mora se čuvati do izlaska iz schengenskog prostora Iako ulazak u schengenski prostor zahtijeva upotrebu putovnice, za hrvatske je građane napravljen presedan pa će u Sloveniju, Mađarsku i Italiju, kao i do sada, moći ulaziti samo s osobnim iskaznicama, ali uz dodatak jednokratnog obrasca u koji će se udariti žig o prelasku granice, rečeno je jučer na konferenciji za novinare u slovenskom veleposlanstvu u Zagrebu. Schengenski prostor širi se od 21. prosinca na još devet zemalja EU, Sloveniju, Mađarsku, Češku, Estoniju, Letoniju, Litvu, Maltu, Poljsku, Slovačku i dolazi na hrvatske granice. Hrvatska sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom ima bilateralne sporazume o prelasku granice samo s osobnom iskaznicom. Budući da prema schengenskim pravilima građani trećih zemalja moraju imati putovnice kako bi se u njih udario žig o prelasku granice, za hrvatske građane je odlukom ministara unutarnjih poslova EU postignut kompromis tako da će oni prilikom ulaska u Schengen s osobnom iskaznicom dobiti jednokratni obrazac, karton, na koji će se udariti žig o prelasku granice. Pomoćnik načelnika Uprave za granicu hrvatskog MUP-a Zlatko Miletić je, gostujući na konferenciji za novinare u slovenskom veleposlanstvu, rekao da će karton za utiskivanje žiga služiti samo za tu svrhu i mora se čuvati do izlaska iz schengenskog prostora. Kartoni su za korisnike besplatni, a dijelit će ih hrvatska policija na izlazu iz zemlje. Hrvatski granični policajac će u karton upisati ime i prezime korisnika i broj njegove osobne iskaznice. Pri ulazu u Sloveniju, Mađarsku ili Italiju njihovi će policajci u taj karton udariti žig koji predstavlja dokaz da boravak u schengenskom prostoru nije ilegalan. Ti kartoni, međutim, neće vrijediti u slučaju nastavka putovanja u treće zemlje schengenskog prostora. (www.poslovni.hr) 14. prosinca 2007. HGK: Susjedima treba naplatiti korištenje ZERP-a Talijani iz hrvatskog mora godišnje 'uzmu' 250 do 300 milijuna eura, rekao je Miro Kučić Apelu predsjednika Udruženja ribarstva i prerade ribe Miri Kučiću da se olako ne odustane od pune primjene ZERP-a od 1. siječnja 2008. ili da se u suprotnom susjednim zemljama koje budu koristile zaštićeni pojas naplaćuje odšteta, jakim aplauzom potporu su dali skupštinari Hrvatske gospodarske komore na jučerašnjoj sjednici. "Pošaljimo Vladi i predsjedniku Republike Hrvatske poruku da ako moramo pristati na ustupak, susjedi moraju platiti koncesiju i odštetu, jer svatko u normalnom svijetu tko koristi tuđe bogatstvo to i plaća", kazao je Kučić, koji je podarstro i kalkulacije kako Talijani iz hrvatskog mora godišnje "uzmu" 250 do 300 milijuna eura. Približavanje EU Situaciju u kojoj se nalazi Hrvatska u vezi s ribarima susjednih zemalja Kučić je usporedio s upadom 1500 traktora iz Mađarske u Baranju koji bi bez ikakvih obveza preko granice odnosili usjeve s hrvatskih oranica. Predsjedniku Stjepanu Mesiću, osvrnuvši se na njegove tvrdnje da će se iznaći kompromis koji će zadovljiti sve strane, Kučić je poručio da "ne postoji takva alkemija da svi budu zadovoljni". Ponašamo se, upozorio je Kučić, kao da smo mi u prekršaju, a ne neki drugi koji ne poštuju konvencije UN-a po kojima Hrvatska ima svako pravo proglasiti ZERP, dok se prema Italiji stalno ponašamo kao da je gospodar Jadrana. Zar Italija nije u stanju riješiti socijalni problem svojih 25 tisuća ribara, zapitao je Kučić, pozvavši hrvatske političare i odgovorne u državi na konsenzus u ovom krucijalnom pitanju za ribare i ribarsku industriju. Predsjednik HGK Nadan Vidošević istaknuo je kako se ne smije ugroziti približavanje EU, no budući da postoji konsenzus svih političkih snaga o uvođenju ZERP-a za članice EU od početka 2008., Vidošević je novinarima izjavio da u tom slučaju nema prepreke za stupanje na snagu ZERP-a od Nove Godine. Poslovna očekivanja Nadolazeću godinu Vidošević vidi kao jednu od prijelomnih godina za hrvatsko gospodarstvo, u kojoj nakon snažnog rasta u 2007. započinje razvojni ciklus. To je godina u kojoj ćemo ući u NATO, što je po njemu najveći poticaj investicijama koji Hrvatska mora iskoristiti. Ključni problem za Vidoševića ostaje rast temeljen na potrošnji zamijeniti rastom zasnovanom na proizvodnji i izvozu, a 2008. će i u tom smislu po njemu biti prijelomna godina. Uz analizu ovogodišnjih trendova u gospodarstvu, na skupštini je predstavljeno i tradicionalno istraživanje poslovnih očekivanja za 2008. godinu, koje provodi HGK-ov Privredni vjesnik. Većina od 1238 tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju ne očekuje veće promjene, odnosno ocjenjuju da će gospodarski rast biti tek nešto viši od ovogodišnjega. Predstavljajući rezultate istraživanja, Gordan Družić, član suradnik HAZU, istaknuo je da na makro razini ne treba očekivati gotovo nikakve promjene, osim možda manjih u fiskalnom sustavu. Čak 86 posto anketiranih gospodarstvenika očekuje rast prihoda poduzeća, a ohrabrujuće su najave rasta izvoznih poslova. Oko 64 posto gospodarstvenika očekuje rast prihoda od izvoza, a njihov pad tek 6,78 posto ispitanika. Što se tiče poslovne 2007. godine, ispitanici su je ocijenili prosječnom ocjenom od 2,93, što je lošija ocjena nego lani. Prihodi HGK u 2008. 240 milijuna kuna Prema jučer utvrđenom financijskom planu, HGK će u 2008. godini raspolagati s jednakim prihodima kao i u ovoj godini, odnosno oko 240 milijuna kuna. Na samoj sjednici nisu predočene konkretne brojke kojima će se financirati pojedini projekti i aktivnosti, no iznijet je podatak da oko 30 posto rashoda čine plaće za zaposlenike, a za koje se u 2008. godini planira povećanje od 10 posto. Time će se, kazao je Vidošević, zaustaviti odljev kvalitetnih kadrova i zaustaviti zaostajanje plaća zaposlenih u HGK u odnosu na plaće u javnoj upravi. Plaće u HGK, istaknuo je, nisu se povećavale tijekom ove godine. U strukturi prihoda, pak, 92 posto čine prihodi od članarina i doprinosa, a oko 8 posto su prihodi od vlastite djelatnosti. Iz proračuna će se u idućoj godini pojačano financirati redovne aktivnosti, ali i pojačane aktivnosti vezane uz približavanje Hrvatske EU, kao i otvaranje novih poslovnih klubova. HGK, naime, planira otvaranje takvih klubova za istočna tržišta, poput Rusije, Kazahstana, Azarbajdžana i Turkmenistana, koji bilježe izuzetan rast, ali i za područje sjeverne Afrike na kojem hrvatske tvrtke imaju dobre reference, a na kojima se idućih godina planiraju investicije od 10 milijardi eura. Za proljeće 2008. najavio je i HGK-ovu konferenciju o useljeničku politiku, kojom HGK želi ukazati na važnost otvaranje te teme u Hrvatskoj. Marija Brnić, (www.poslovni.hr) 14. prosinca 2007. Počeo projekt zaštite crne rode u Kopačkom ritu Javna ustanova Park prirode "Kopački rit" počela je provoditi projekt "Usvoji crnu rodu", koji je ta ustanova pokrenula prošle godine kako bi zaštitila tu rijetku i ugroženu vrstu roda (Ciconia nigra). Ravnateljica te ustanove Biserka Vištica dodala je kako se ove godine na području cijelog Parka prirode "Kopačkog rita" gnijezdilo samo osam parova. U projekt zaštite crnih roda uložit će se dio novca iz donacije tvrtke "Konzum" od 310.000 kuna koja je službeno proglašena pokroviteljem te rijetke zaštićene vrste. Drugi dio donacije utrošit će se u prevenciju od požara i očuvanje ekosustava Kopačkog rita. Kopački rit jedno je od najvažnijih poplavnih područja u Europi, gdje je zabilježeno više od 2000 vrsta ptica, jelena, riba... (www.poslovni.hr) 13. prosinca 2007. Francuska računa na Hrvatsku Piše: Tina Lakić Uoči službenog posjeta predsjednika Stjepana Mesića Francuskoj, gdje će boraviti od 16. do 18. prosinca, fancuski predsjednik Nicolas Sarkozy uputio je hrvatskom predsjedniku Mesiću poduže pismo čestitke u povodu izbora Hrvatske za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a. Poznavatelji vanjskopolitičkih prilika suglasni su u ocjeni da Sarkozyjevo pismo nadilazi okvire kurtoazne diplomatske poruke te ga tumače u kontekstu Sarkozyjeve podrške Hrvatskoj, ali i želje da Hrvatska kao nestalna članica VS-a podrži francuska viđenja rješenja glavnih pitanja o kojima će raspravljati VS kao što su Afganistan, nuklearni program Irana, rješenje pitanja Kosova i reforma UN-a. - Ovaj izbor svjedoči o rastućoj ulozi Hrvatske na međunarodnoj sceni, što je svakako povezano s nekoliko mirovnih operacija. Želio bih iskoristiti ovu prigodu i potvrditi spremnost Francuske za uskom suradnjom s Vašom zemljom tijekom sljedeće dvije godine u okviru VS-a. Raduje me perspektiva produbljivanja, u okviru tog zajedničkog posla, nove dimenzije naše suradnje koja se, uostalom, očituje i tijekom vaših priprema za pristup EU - napisao je Mesiću Sarkozy. Podsjećajući na prijetnje s kojima je suočena međunarodna zajednica poput terorizma ili širenja oružja za masovno uništavanje, Sarkozy je naveo da su obraćanja VS-u sve češća. - To je za zemlje članice posebna odgovornost. To također znači da članice VS-a moraju zajednički koordinirati svoje napore u cilju unapređenja učinkovitosti rada Vijeća, ali i UN-a općenito. Uvjeren sam da će naše dvije zemlje oko svih tih pitanja ojačati svoju blisku suradnju - napisao je Sarkozy te zaključio da se raduje skoroj prigodi za razmjenu stajališta s Mesićem o glavnim točkama dnevnog reda VS-a. Ministrica Kolinda Grabar-Kitarović podsjetila je da Hrvatska ima čvrstu potporu Francuske u svim međunarodnim forumima. - Francuska se na Hrvatsku sve više oslanja kao na strateškog partnera. Članstvom u VS-u dobili smo veliki skok rejtinga Hrvatske i očekujem da će nam to pomoći i u pregovorima - istaknula je ministrica. Bivši ministar Miomir Žužul pismo tumači kao bitno jačanje odnosa prema Hrvatskoj, ali i u kontekstu velikih vanjskopolitičkih ambicija Sarkozyja. Merkel skeptična o planu Sarkozyja Modalitet hrvatskog sudjelovanja na lipanjskoj konferenciji u Francuskoj o Sarkozyjevu projektu Mediteranske unije mogao bi biti tema razgovora Mesića i Sarkozyja. Mediteranska unija obuhvatila bi države Europe, Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Naime, Sarkozy je u studenom pozvao šefove mediteranskih država na lipanjski summit, a Hrvatska blagonaklono gleda na tu inicijativu. Njemačka kancelarka Angela Merkel javno je, pak, izrazila skepsu jer bi projekt dugoročno mogao "ugroziti jezgru EU". 13. prosinca 2007. Ivančica u 2007. godini izvezla cipele za milijun i pol eura Početkom 2008. iz Ivanca u izvoz kreću prve probne količine robe za Italiju, Njemačku i Mađarsku Tvornica obuće Ivančica d.d. iz Ivanca početkom iduće godine plasira u Italiju, Njemačku i Mađarsku prve probne količine obuće, koje su u rujnu dogovorene na jednom od najvećih svjetskih sajmova obuće, MICAM u Milanu. Siniša Zver, direktor prodaje u Ivančici, kaže: "Naša najstojanja razvoja ino-tržišta očituju se i u nastupima na svjetskim modnim sajmovima gdje na vlastitim izložbenim prostorima prezentiramo obuću, i to dva puta godišnje u Milanu (Micam), isto toliko u Moskvi na Mosshoes sajmu gdje sudjelujemo s distributerom, te jednom na godinu u Engleskoj, na Birmingham Moda Footwear." Zver, dapače, tvrdi kako su na tim sajmovima jedini hrvatski proizvođači obuće koji nastupaju samostalno, za razliku od ostalih domaćih proizvođača koji izlažu putem distributera. U Hrvatskoj je inače registrirano čak 76 poslovnih subjekata koji se bave proizvodnjom obuće, međutim, većina nema zaposlenih, dvadesetak zapošljava više od stotinu ljudi, a desetak pripada kategoriji srednjih poduzeća. Ivanečki proizvođač obuće je po broju zaposlenih na prvom, a po ukupnom prihodu na drugom mjestu. Ivančica kao dioničko društvo u vlasništvu zaposlenih zapošljava 705 radnika u Ivancu, dok ih je 66 u vlastitom pogonu Kozarac kod Prijedora otvorenom prije nekoliko mjeseci. Iako rade prilično lohn poslova, oko pet milijuna eura na godinu, uspjeli su se nametnuti, i to na najizbrljivijim tržištima s vlastitim robnim markama obuće za djecu i mlade. Vrijednost tog izvoza prilično raste i u 2005. dosegao je 665 tisuća eura, u prošloj godini bio je 951 tisuću, a ove čak milijun i 475.000 eura. Ivančica je u 2005. godini zabilježila ukupni prihod od 9,5 milijuna eura, lani 9,7, a ove godine očekuje se više od deset milijuna eura. U 2007. godini Ivančica d.d. je s vlastitim proizvodom Froddo dječje cipele i Boogaloo cipele za mlade prisutna na niz inozemnih tržišta, Rusiji, Velikoj Britaniji, Grčkoj, BiH, Sloveniji i Makedoniji, što rezultira i spomenutim izvozom blizu 1,500.000 eura. U Ivancu također podsjećaju kako su upravo oni još najveći izvoznik obuće na rusko tržište gdje su, prema vlastitoj izvoznoj dokumentaciji, u 2006. godini izvezli dječje obuće (vlastite robne marke Froddo) u iznosu od 126.161 euro, dok je ove godine na to tržište izvezeno cipela za 270.878 eura. Njihove cipele prodaju se u svijetu na više od stotinu mjesta, a u Hrvatskoj imaju sedam vlastitih prodavaonica. Rade, kaže Siniša Zver, na strategiji razvoja vlastite trgovačke mreže i željeli bi otvoriti prodavaonice u velikim trgovačkim centrima. Iz tog razloga će pregovarati i s vlasnicima budućeg centra koji će se graditi iduće godine u zagorskom gradiću Sveti Križ Začretje. Riječ je o prvom outlet centru u kojem bi se prodavali poznati svjetski brendovi odjeće i obuće. Jer nakon faze u kojoj su se potrošači navikli na velike trgovačke centre koji se najčešće nalaze na rubnim područjima većih gradova, outlet centri uz autoceste kraj većih gradova širem krugu kupaca omogućuju nabavu poznatih svjetskih robnih marki po povoljnijim cijenama. Outlet je specijalizirani trgovački centar u kojem se u prodaji s popustom nalaze proizvodi određene robne marke nabavljeni izravno iz tvornice. Prvi outlet centri nastali su u SAD-u iz tradicionalnoga tvorničkog outleta, trgovine smještene pokraj tvornice. Nakon toga proširili su se u Europu početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, a u Hrvatskoj gradit će se iduće godine dva u okolici Zagreba, uza Sveti Križ Začretje i u Svetoj Heleni. U Začretju će austrijska Dayland grupa graditi Roses Fashion Outlet za 50 milijuna eura i već su navodno poznati svjetski proizvođači zakupili velik dio prostora putem zagrebačke tvrtke Spiller Farmer koju su osnovali 2003. austrijski i britanski investitori. Od 76 proizvođača 20 s više od 100 ljudi U Hrvatskoj je, prema podatcima Centra za poslovne informacije HGK, 76 proizvođača obuće, ali većina je bez zaposlenih, dvadesetak ima više od 100 zaposlenih, a desetak pripada kategoriji srednjih poduzeća. Prema ukupnom prihodu, na prvom mjestu je tvrtka Calzaturificio Elisa d.o.o. iz Vodnjana u kojoj je 141 zaposleni, dok je na drugom mjestu Ivančica s najvećim brojem ljudi (771). Inkop obuća d.o.o. iz Poznanovca na trećem je mjestu (321 zaposleni), slijede Sloga iz Koprivnice (541), Viko iz Varaždina (85), Jelen iz Čakovca (370), Borovo-Kožna obuća iz Vukovara (220), Šimecki iz Zagreba (3), Bambi iz Jalkovca (151), Haix obuća iz Čakovca (104), Meiso iz Goričana (582), B.M.V. iz Varaždina (284), Mr. Joseph iz Duge Rese (89), Midal iz Varaždina (295) itd. Ranogajec (www.poslovni.hr) 13. prosinca 2007. U Hrvatskoj zaposleno svega 9,3% invalida U Hrvatskoj je od 430.000 osoba s invaliditetom zaposleno njih svega 40.000, odnosno 9,3 posto, što jasno govori da nisu ravnopravni ostalim hrvatskim građanima, istaknuto je na jučerašnjoj raspravi o ljudskim pravima osoba s invaliditetom u Centru za ljudska prava. Viša asistentica na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta Ivana Gregurov ocijenila je da se odredba UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koju je Hrvatska potpisala odmah po njezinu donošenju polovicom ove godine, a koje uređuju rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom, potpisala prebrzo, bez potrebne prilagodbe hrvatskog zakonodavstva visokim standardima koje donosi, posebno stoga što se ni sadašnje zakonodavstvo ne provodi kako treba. Gregurov je istaknula kako u hrvatskom javnom sektoru jedna zaposlena osoba s invaliditetom dolazi na 42 djelatnika iako se Hrvatska obvezala da će do 2017. godine u javnim službama taj omjer biti jedan prema 20. U raspravi je također istaknuto da profesionalnu rehabilitaciju u Hrvatskoj prolazi tek 70-ak osoba s invaliditetom. Da se prebrzo prišlo potpisivanju Konvencije slaže se i SDP-ova zastupnica u Hrvatskom saboru Vesna Škulić, koja je kao članica hrvatskog izaslanstva sudjelovala u pisanju Konvencije. "Među članicama EU, Konvenciju su potpisale jedino Mađarska i Španjolska, a kada sam upitala predstavnicu Finske zašto je nisu potpisali, odgovorila mi je da prethodno moraju obaviti pregled cjelokupnog finskog zakonodavstva da provjere je li sve u skladu s Konvencijom", rekla je Škulić. Osvrnula se i na novi Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, kao posebno tijelo koje bi trebalo skrbiti o pravima osoba s invaliditetom te paziti na njihovo kršenje. (www.poslovni.hr) 12. prosinca 2007. Sanader ima Vladu? HDZ i koalicija HSS-HSLS sve su bliže konačnom dogovoru. I dalje tvrde da pregovori izvrsno napreduju, ali da ih još očekuje pregovaranje, među ostalim, o Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu. Na konferenciji za novinare u središnjici HDZ-a predstavnici HDZ-a i koalicije HSS/HSLS izjavili su kako su usuglasili 26 od 30 područja pregovora. Uvijek se nešto može izjaloviti, ali s obzirom na tijek razgovora mogućnost za to je vrlo mala, istaknuo je Božidar Pankretić. Pregovori su počeli 3. ovog mjeseca, a razgovara se o ukupno 13 poglavlja. O takozvanim nacionalnim poglavljima, među kojima su vruće teme poput ZERP-a, referenduma o NATO-u razgovarat će osobno Ivo Sanader, Josip Friščić i Đurđa Adlešić. Josip Friščić ocijenio je jučer nakon sjednice Predsjedništva HSS-a da pregovori HSS-a i HSLS-a s HDZ-om idu dobro te da će, pošto predsjednik Stjepan Mesić odredi mandatara, uslijediti još jedna faza dogovora prije zaključenja sporazuma. Friščić za poljoprivredu traži 6 milijardi kuna, te moratorij na prodaju zemlje poljoprivrednog zemljišta strancima na rok od 12 godina, a tu je i pitanje državnih poticaja. Predsjednik Republike rekao je da očekuje kako će sutra dobiti konačne rezultate dogovora stranaka o novoj koalicijskoj vladi. Na potpitanje ima li naznaka tko bi mogao biti novi mandatar, predsjednik je odgovorio da mediji dovoljno nagađaju, a na njemu je samo da zbroji mandate. HRT 12. prosinca 2007. Sutra trilateralni pregovori o ZERP-u Trilateralni pregovori o ZERP-u počinju sutra u Bruxellesu sastankom Ive Sanadera, Janeza Janše i Romana Prodija, otkrio je za Media servis slovenski član Europarlamenta Alojz Peterle. Slovenski član Europarlamenta Alojz Peterle otkrio je kako se ne radi o nikakvim pritiscima već da se želi pomoći Hrvatskoj da ispuni svoju obavezu koju je potpisala, a to je ne primjenjivanje ZERP-a na države članice Unije. HRT 12. prosinca 2007. Varteks i Varaždin pobjednici Na međunarodnom natječaju za novi vizualni identitet Udruženja tekstilnih gradova Europe pobijedili su Varteks i grad Varaždin. Oni su jedini članovi udruženja izvan Europske unije. U jakoj konkurenciji pristiglo je 26 prijedloga iz Italije, Francuske, Španjolske i drugih zemalja. Lik koji je nositelj vizualnog identiteta i novi logo te krovne europske institucije izradio je kreativni studio "Palete", a predstavlja vedrog čovjeka od tkanine koji korača naprijed i time simbolizira izlazak iz problema u kojima se nalazi europska tekstilna industija, rečeno je na konferenciji za novinare u Varaždinu. HRT 12. prosinca 2007. Hrvatska će izvoziti cjepivo za gripu Zahvaljujući suradnji s farmaceutskom tvrtkom Novartis Vaccines, Imunološki zavod nakon dugogodišnje pauze proizveo je ove godine ukupno 780.000 doza cjepiva protiv gripe za hrvatsko tržište, a za iduću godinu planira povećanje proizvodnje te izvoz cjepiva u susjedne zemlje, najavila je Tatjana Sindik-Milošević, direktorica Imunološkog zavoda na jučerašnjoj konferenciji za novinare. Riječ je o dvije vrste cjepiva, konvencionalnom cjepivu protiv gripe Fluimun te o 80.000 doza cjepiva Fluad s adjuvansom koje je namijenjeno osobama sa slabijim imunitetom, prvenstveno starijima i bolesnima. "Svi proizvođači cjepiva u svijetu u slučaju pandemije gripe ne mogu proizvesti dovoljno cjepiva za sve ljude, te će cjepivo biti dostupno samo onim zemljama koje imaju vlastitu proizvodnju. Naš je cilj ojačati vlastitu proizvodnju kako bismo mogli osigurati dovoljne količine cjepiva za naše potrebe, istaknula je Sindik-Milošević. Suradnja s Novartisom isključivo je stručne naravi, a provodi se tako da Imunološki zavod kupuje aktivnu supstancu cjepiva od Novartisa te ga potom u novouređenom prostoru dozira i puni te obavlja završnu kontrolu. Imunološki zavod potpisao je ugovor za proizvodnju cjepiva za potrebe hrvatskih građana s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje na tri godine, a u tijeku je regulativni postupak za izvoz cjepiva u zemlje regije. Osim na cjepivima protiv gripe, Imunološki zavod i Novartis planiraju suradnju na cjepivu protiv meningitisa B, koje će na tržište za dvije godine. 11. prosinca 2007. Sanader: kvaliteta pregovora važnija od brzine Na upit novinara ima li zastoja u pregovorima s koalicijom HSS-HSLS s obzirom na informacije u tisku da je kamen spoticanja Agrokor Ivice Todorića jer HSS-HSLS traže ukidanje poticaja za velike proizvođače, Sanader je rekao kako mu je to prvi glas Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader danas je na upit novinara hoće li do srijede završiti pregovori s koalicijom HSS-HSLS, odgovorio kako nije važno kada će to biti već je važna kvaliteta sporazuma. "Manje važno je hoće li to biti do srijede, a puno je važnija kvaliteta", rekao je Sanader odgovorivši na upit novinara hoće li do srijede, do kada bi mogli biti objavljeni službeni rezultati izbora, završiti s pregovorima s koalicijom HSS-HSLS. Ponovivši kako će žrtvovati brzinu zbog kvalitete, Sanader je naglasio da će HDZ potpisati koalicijski sporazum s predizbornom koalicijom HSS-HSLS, te da je "puno bolje da se u njemu predvide svi scenariji, nego da se u hodu pokušavaju riješiti na način koji nije prethodno usklađen". "Želimo kvalitetno završiti pregovore", rekao je Sanader izrazivši zadovoljstvo dosadašnjim dobrim napretkom pregovora koji se nastavljaju i danas popodne. Na spekulacije novinara može li doći do situacije da predsjedniku Stjepanu Mesiću ne bude dovoljna njegova riječ da ima potporu 77 zastupnika, te mu stoga ne da mandat za sastavljanje vlade, Sanader je odgovorio kako je to hipotetska situacija koja se neće dogoditi. "Mi se predobro poznajemo i Predsjednik zna da ako mu ja jamčim, da to onda nije nikakav blef, nego zaista na temelju razgovora i pregovora i u tom smislu neće biti nikakvih problema", rekao je Sanader nakon potpisivanja sporazuma s HSU-om. Na upit novinara treba li nešto promijeniti u izbornom zakonu, s obzirom na činjenicu da zastupnici nacionalnih manjina s malim brojem glasova imaju veliki utjecaj na sastavljanje Vlade, Sanader je rekao kako "manjine nisu prijetnja već šansa hrvatskog društva". Zbog toga je HDZ uspješno surađivao sa svim predstavnicima manjina protekle četiri godine, dodao je Sanader istaknuvši kako je siguran da će jednako "nastaviti i iduće četiri godine sa svim predstavnicima manjina". "Mi smo prije svega legalisti i poštujemo Ustav i Ustavni zakon o nacionalnim manjinama", rekao je Sanader dodavši da je "svaki zastupnik isti pred hrvatskim zakonom i Ustavom", a HDZ će se tako prema svakome od njih, odnositi. "Za nas je svaki mandat i zastupnik isti pred hrvatskim zakonom, i dok je tako mi ćemo pregovarati sa svakim podjednako, s jednakim stupnjem poštovanja", rekao je Sanader. Pritom je dodao da je upoznat s problemom, da neki zastupnici dobiju 300 glasova, a oni na općim listama trebaju 14.000 glasova, o čemu govore i neki ustavno-pravni stručnjaci, ustvrdivši da je to zasigurno "pitanje za iduće mandatno razdoblje". Na upit novinara ima li zastoja u pregovorima s koalicijom HSS-HSLS s obzirom na informacije u tisku da je kamen spoticanja Agrokor Ivice Todorića jer HSS-HSLS traže ukidanje poticaja za velike proizvođače, Sanader je rekao kako mu je to prvi glas i da bi ga Polančec, koji vodi pregovore u ime HDZ-a, sigurno o tome obavijestio. Damir Polančec, kojeg su potom novinari zatražili da prokomentira napise, rekao je kako "pregovori idu u vrlo dobrom smjeru". (www.poslovni.hr) 11. prosinca 2007. Otvorena farma vrijedna više od 15 milijuna kuna PEŠĆENICA/ZAGREB U Pešćenici pokraj Lekenika jučer je otvorena jedna od najmodernijih hrvatskih farmi za proizvodnju rasplodnog materijala za uzgoj tovnih svinja, a projekt je vrijedan više od 15 milijuna kuna, objavili su u Hypo Alpe-Adria banci. Projekt modernizacije farme u Pešćenici zajednički su podržali Sisačko-moslavačka županija i Hypo Alpe-Adria banka u sklopu projekta "Lokalni projekti razvoja - Poduzetnik. Tvrtka Dimar d.o.o. ovu je investiciju iskoristila za kupnju i adaptaciju postojećih objekata na farmi Pešćenica kako bi u Hrvatskoj stvorili svinjogojsku farmu koja je u potpunosti adaptirana i prilagođena novoj tehnologiji kao i proizvodnom procesu. Farma Pešćenica je "nukleus farma Hypor genetike" kapaciteta 280 krmača i 10 nerasta. Korištenjem najmodernije tehnologije i trotjednog principa proizvodnje, u skladu s europskim standardima, očekuju se i znatni rezultati. Od ukupnog broja potomstva osnovnog stada 25 posto životinja bit će namijenjeno domaćem tržištu kao vrhunski rasplodni materijal. (www.poslovni.hr) 11. prosinca 2007. Prvi pad cijena nekretnina u Zagrebu Prosječna tražena cijena kvadrata stana iznosila je 2040 eura, što je pad od 1,3% Cijene nekretnina u Zagrebu su prvi put zabilježile u studenom pad za jedan posto u odnosu na listopad. Prosječna tražena cijena stana sa 2040 eura po četvornom metru bilježi u glavnom gradu pad od 1,3 posto. Rezultati su to analize Centra nekretnina na temelju uzorka od 34 tisuće nekretnina čija se prodaja oglašava na njihovu internetskom portalu. Prvih devet mjeseci je inače pokazivalo stagnaciju cijena, u listopadu su porasle za 0,4 posto i onda je uslijedio pad. Na Jadranu je situacija drukčija, bilježi se blagi porast iz mjeseca u mjesec, što ukupno nosi rast od 11 posto u odnosu na početak godine. U Centru nekretnina očekuju i dalje blagi rast cijena nekretnina na Jadranu, koje su u studenom prosječno za četvorni metar kuće bile 1533 eura, a za apartman 1926 eura. U Zagrebu je, s druge strane, zabilježen prvi pad cijena nekretnina od svibnja 2006. kada je Centar nekretnina započeo objavljivanje svojih mjesečnih indeksa. Od početka mjerenja su cijene nekretnina u Zagrebu porasle za 14 posto. Trend pada cijena u Zagrebu u Centru nekretnina obrazlažu velikim brojem novoizgrađenjih stanova i podizanjem kamatnih stopa na kredite, te restriktivnije uvjete kreditiranja općenito. Ivan Panžić, (www.poslovni.hr) 11. prosinca 2007. Zagreb daje 327.000 kuna inovatorima ZAGREB Zagreb je odobrio potpore u ukupnom iznosu nešto manjem od 327.000 kuna za 35 inovatora. Ukupno se za potporu prijavio 51 inovator koji su selektirani nakon bodovanja i ocjene stručnog povjerenstva. Među inovacijama za koje je Zagreb odlučio izdvojiti novce preko svoje tvrtke Tehnološki park nalazi se e-prodajni kiosk, nova numerička igra Scross, dječja stolica za ljuljanje i sjednje, nosač vješalica s brojačem, samonapajajući beskontaktni uređaj i invalidska kolica za stube i prepreke. (www.poslovni.hr) 10. prosinca 2007. Godišnjica Tuđmanove smrti Hrvatska demokratska zajednica obilježila je 8. godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. U crkvi sv. Marka na Gornjem gradu služena je sveta misa, a izaslanstvo HDZ-a položilo je vijence na grob dr. Tuđmana na Mirogoju. Svetu misu u crkvi sv. Marka predvodio je vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac. Na Tuđmanov grob na Mirogoju vijence je položio predsjednik stranke Ivo Sanader, u nazočnosti najviših stranačkih dužnosnika. Svijeće na grob prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana zapalili su i mnogobrojni hrvatski građani koji su autobusima došli iz raznih dijelova zemlje. Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća dr. Sanader je istaknuo kako je dr. Franjo Tuđman jedan od najvećih hrvatskih sinova, koji je ostavio iza sebe veliko djelo. Pozvao je sve u Hrvatskoj na dogovor oko Tuđmanovog djela, te da u vezi s tim nema nema nikakvih prijepora - stranačkih, političkih, svjetonazorskih i drugih. Ujedno je pozvao sve hrvatske političke stranaka na politički konsenzus o Tuđmanovu djelu. U Muzeju "Mimara" održat će se predstavljanje fotomonografije "Prvi hrvatski predsjednik". U njoj su objavljene fotografije koje svjedoče o najvažnijim događajima vezanim uz devetogodišnji predsjednički mandat Franje Tuđmana. Izdavač fotomonografije o prvom hrvatskom predsjedniku je udruga Hrvatska uzdanica. HRT 10. prosinca 2007. EU poziva Hrvatsku da ne primjenjuje ZERP Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije pozvali su danas u Bruxellesu Hrvatsku da ne primjenjuje Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) za zemlje EU-a dok se ne pronađe zajednički dogovor o tom pitanju. "Vijeće poziva Hrvatsku da u potpunosti poštuje dogovor od 4. lipnja 2004. koji se odnosi na ZERP, a na koji se referiralo Europsko vijeće u svojim zaključcima od 4. lipnja 2004. godine, i Pregovarački okvir te da ne primenjuje nijedan aspekt ZERP-a na zemlje članice dok se ne pronađe zajedničko rješenje u duhu EU-a", kaže se u zaključcima Vijeća EU-a. Dogovor iz 2004. godine koji se spominje u zaključcima odnosi se na zapisnik sa trilateralnog sastanka između Hrvatske, Slovenije i Italije na kojem je Hrvaska izvijestila dvije strane da se ZERP neće primjenjivati za zemlje članice EU-a. Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je slovenskim novinarima da "Hrvatska treba ispuniti ono što je obećala i da zona ne može biti provedena bez sporazuma s Italijom i Slovenijom". Rupel je upozorio da bi u suprotnom Slovenija mogla blokirati pregovore s Hrvatskom u nekoliko poglavlja. "Mi imamo nekoliko scenarija, jedan pretpostavlja zaustavljanje pet ili šest poglavlja koja su vezana za pitanje granica", rekao je Rupel, dodajući da u slovenskom parlamentu ima i radikalnijih scenarija. (www.poslovni.hr) 10. prosinca 2007. Ponovljeni izbori - bez promjene rezultata Zbog nepravilnosti utvrđenih u prebrojavanju glasova prije dva tjedna, jučer su na pet biračkih mjesta ponovljeni izbori za Hrvatski sabor. Prema privremenim i neslužbenim rezultatima nije došlo do promjene u odnosu na rezultate utvrđene 28. studenoga, priopćilo je sinoć Državno izborno povjerenstvo (DIP). Kandidati koji su tada osvojili najviše glasova i sada su osvojili najviše, samo se promijenio broj. Glasovalo se za predstavnike nacionalnih manjina u naselju Sitnicama kod Murskog Središća, Batini i Negoslavcima te za opće liste na dvama biralištima u Zadru. U Murskom Središću mandat je ponovno dobio Nazif Memedi, kandidat austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine. On je već potpisao potporu Ivi Sanaderu, a od drugoplasirane kandidatkinje Nade Bajić dobio je samo dva glasa više. Deneš Šoja ostaje predstavnik mađarske nacionalne manjine u šestom sazivu Hrvatskoga sabora - to je odlučeno jučer nakon ponovljenih izbora u Batini, na koje se odazvao rekordan broj birača - više od 77 posto. U ukupnom poretku Šoja je osvojio 47,83, a njegov glavni suparnik Robert Janković samo nešto manje - 46,31 posto glasova. U Negoslavcima, nedaleko od Vukovara, birači su pokazali potpunu nezainteresiranost. Od 633 upisanih, glasovalo je samo 25 birača. Ponavljanje izbora nije utjecalo na rezultat. Najviše glasova dobio je Vojislav Stanimirović, zatim Milorad Pupovac, a treći je Ratko Gajica. Na ponovljenim izborima na dvama biračkim mjestima u Zadru pobijedio je HDZ s 45 posto osvojenih glasova. SDP je dobio 38 posto. Na ponovljene izbore izašlo je 509 birača, ili 21,9 posto. Ponavljanje izbora u Zadru ne utječe na izborne rezultate u 9. izbornoj jedinici, gdje je HDZ-u pripalo 10 mandata, a SDP-u četiri. Prema informacijama s biračkih mjesta nema dojava da je bilo ometanja izbora, već su protekli u demokratskom ozračju. Privremeno i neslužbeno izvješće o ponovljenim izborima objavljeni su na internetskoj stranici Državnog izbornog povjerenstva. HRT 10. prosinca 2007. Potpisan sporazum HDZ-a i HSU-a U središnjici HDZ-a potpisan je koalicijski sporazum HDZ-a i HSU-a, pa izgleda da će novu vladu ipak sastavljati Hrvatska demokratska zajednica, koja zasad ima 68 mandata. Sporazum su potpisali predsjednik HDZ-a Ivo Sanader i potpredsjednik HSU-a Silvano Hrelja. Istaknuli su kako će i u idućem razdoblju raditi na poboljšanju materijalnog položaja umirovljenika. Zajedničko programima obje stranke je i zalaganje za gospodarski razvoj Hrvatske, a kompatibilne točke obaju programa temelj su daljnjega rada, rekao je Sanader. I Sanader i Hrelja naglasili su kako je zajednička obveza da se u 2008. isplati božićnica umirovljenicima, dok ove godine tehnička vlada to nije u mogućnosti. Izrazivši zadovoljstvo potpisivanjem sporazuma, Sanader je istaknuo je kako je potpisivanje nastavak dosadašnje uspješne suradnje. Hrelja je rekao je kako su potpisali sporazum s "izbornim pobjednikom" kojeg podržavaju kao mandatara za sastavljanje Vlade, dodavši da je HSU-u u interesu stabilna vlada. Pregovori HDZ-a s koalicijom HSS-HSLS se nastavljaju. I jedna i druga strana tvrde da zasad nije bilo većih problema u dogovaranju poljoprivrednih programa. U petak je završen prvi krug pregovora HDZ-a i koalicije HSS-HSLS. Konačnog dogovora nije bilo, no usuglašavanja stajališta će se nastaviti. Pregovarački timovi tvrde da je većina poglavlja zatvorena, no modaliteti se još razrađuju. Za preporod hrvatskog sela načelno je dogovoreno 6 milijardi kuna, no ostaje dogovaranje o aktiviranju ZERP-a, referendumu o ulasku u NATO te o ukidanju odredbe o nula promila. Nove pojedinosti pregovaračke strane najavile su za srijedu, kada bi pregovori mogli ući u završnu fazu. Predsjednik Stjepan Mesić trebao bi ovaj tjedan odrediti mandatara. Kako je najavio, učinit će to kada bude dobio službene rezultate parlamentarnih izbora, što bi trebalo biti u srijedu 12. ovog mjeseca. HRT 10. prosinca 2007. Na izložbama priznanja zagorskim medarima Na međunarodnim izložbama meda u Zagrebu i Sloveniji još jedanput je dokazana izvrsna kvaliteta zagorskog bagremovog meda, izvijestili su proizvođači meda iz Krapinsko-zagorske županije. Nenad Martinjak, član udruge pčelara Nektar iz Konjščine, ovogodišnji pobjednik izložbe meda Krapinsko-zagorske županije, s bagremovim medom sudjelovao je na međunarodnom ocjenjivanju manifestacije "Zagimed", u sklopu Dana meda grada Zagreba gdje je osvojio titulu šampiona izložbe. Još jednu potvrdu najboljeg pčelara dobio je na međunarodnoj izložbi meda u Semiču u Sloveniji gdje je pobijedio u konkurenciji uzoraka iz tuđine, kategoriji koja je od ove godine uvedena na tom prestižnom natjecanju pčelara. Priliku za prezentiranje nagrađeni med imat će već tijekom ovog mjeseca na mnogobrojnim božićnim sajmovima u matičnoj županiji kao i šire. Jedan od zanimljivijih održan je ovog vikenda u Bedekovčini gdje su učenici 3. a razreda Osnovne škole organizirali božićni sajam. (www.poslovni.hr) 10. prosinca 2007. RIJEČKA TVRTKA ZA ELEKTRONIČKE SISTEME >DOMAĆU PAMET< PROGURALA I NA NAJZAHTJEVNIJA TRŽIŠTA Ineltehu sajam Nor-shipping otvorio vrata Europe i Azije Tvrtka, koja je dobitnik županijske Zlatne kune, dobila je posao na deset brodova brodogradilišta Aker-yards, a surađuje i s drugim svjetski poznatim tvrtkama - norveškom Kongsberg Maritime i njemačkom Hagenuk Piše Alenka JURIČIĆ Snimio Vladimir ĆIKIĆ Od zvučne i svjetleće signalizacije do ultrazvučnih rješenja za mjerenje razina tekućina, pa čak i izrade komponenti za ugradnju u cruisere ili podmornice, riječka tvrtka Inelteh u 17 je godina postojanja uspjela >domaću pamet< ugrađenu u vlastiti proizvod plasirati i na najzahtjevnija sjevernoeuropska pa čak i na kinesko te korejsko tržište. Ova je tvrtka i ovogodišnji dobitnik Zlatne kune za 2006. godinu u kategoriji inovacija, koju dodjeljuje HGK - Županijska komora Rijeka, te jedna od malih najbrže rastućih tvrtki s područja Primorsko-goranske županije. Inelteh danas zapošljava 17 djelatnika, a izvozi oko 50 posto svoje proizvodnje. Njeni osnivači su Jezerko Crnić, Mile Predovan i Maik Virag, a tvrtka je 1991. u Rukavcu počela razvijati brodsku elektroničku opremu. - I danas smo gotovo sto posto vezani za brodogradnju. U početku smo se orijentirali na domaća brodogradilišta, no situacija na tržištu početkom devedesetih bila je takva da smo se morali boriti za repromaterijal iz uvoza, polako smo se počeli okretati i drugim tržištima, kaže Jezerko Crnić, direktor Inelteha, koji je počeo s izvozom na vrlo zahtjevno norveško tržište već 1992., a skandinavske zemlje su ovoj tvrtki i danas glavno izvozno uporište. Reputacija pouzdanog partnera Značajniji izvoz bilježe 1995., a već od sljedeće godine sudjeluju na specijaliziranim sajmovima i izložbama, a 1998. i na jednom od najvećih sajmova na svijetu SMM - Shipbuilding, machinery & marine technology, nakon čega im je olakšan prodor na tržište. - Kako smo već ranijih godina bili prisutni na tržištu, stvorili smo reputaciju pouzdanog partnera, kaže Crnić i dodaje da cjelokupna proizvodnja Inelteha, s obzirom na zahtjevnost i potrebnu kvalitetu takvih uređaja koji se ugrađuju u složene brodske sustave, mora biti certificirana po zahtjevnim međunarodnim standardima. Osim ISO normi 9001 te certifikata Hrvatskog registra brodova, tvrtka za većinu svojih proizvoda posjeduje desetak takozvanih tipskih certifikata najpoznatijih svjetskih klasifikacijskih društava: Lloyda, Germanische Loyda, Bureau Veritasa, RINE-a, Det Norske Veritasa, ABS-a, RMRS-a. Proizvodni program s razvojem tehnologije i širenjem tržišta plasmana je sve širi, a počelo je sa signalizacijom, i to onom >u strojarnici<, odnosno takozvanim semaforima, bljeskalicama, sirenama i signalnim jedinicama koje se oglašavaju pri uključivanju alarma. Uz signalizaciju, tu je i program navigacije koji uključuje i takozvane alarme budnosti za praćenje aktivnosti na komandnom mostu te proizvodni program automatizacije, dok najnoviji segment proizvodnog programa predstavljaju takozvani magnetski prekidači i mjerači razine tekućina, sustavi za detekciju nivoa, alarmi za prodor tekućine ili uređaji za ultrazvučno mjerenje njene razine. Kooperant švedskog SAAB-a Primat Norveške, u koju se dio opsežnog proizvodnog programa počeo izvoziti, danas je preuzela Švedska. Inelteh je, naime, postao kooperant i isporučitelj opreme za veliku švedsku kompaniju SAAB, i to za njen segment specijaliziran za mjerenje razine nafte u tankerima, a za što se specijalizirala još sedamdesetih godina. No, s obzirom na to da taj sustav traži i dodatnu >opremu<, Inelteh je u tom segmentu uspio plasirati jedan od svojih proizvoda. Osim SAAB-a, nakon ovogodišnjeg nastupa na sajmu Nor-shipping u Oslu, tvrtka je dobila posao na deset brodova brodogradilišta Aker-yards, a surađuju i s drugim svjetski poznatim tvrtkama: norveškom Kongsberg Maritime te njemačkom Hagenuk. Danas vlastiti proizvod izvoze i u Finsku, Poljsku, Tursku, Rusiju, ali i u Ujedinjene Arapske Emirate, kao i Singapur, preko kojeg su im se otvorila i praktički najjača brodograđevna tržišta Koreje i Kine, na koja proizvodnju sele i mnoge europske kompanije. Crnić: Jaka potpora domaćih brodogradilišta - Za proizvodni program imamo jako veliku podršku i domaćih brodogradilišta koji su od naših samih početaka uvijek bili spremni u brodove za stranog naručitelja ugraditi domaće znanje i domaći proizvod. I danas zajednički pokušavamo doći do novih ideja, istaknuo je direktor Inelteha Jezerko Crnić, uz zaključak da je recept za ovakav rast biti uporan i kontinuiran u radu i kvaliteti. Glas Istre 7. prosinca 2007. HDZ i HSS-HSLS: Bez dogovora Četverodnevni pregovori HSS-a i HSLS-a s HDZ-om zasad nisu urodili plodom. Na konferenciji za novinare u središnjici HSS-a rečeno je da im treba još vremena. Za srijedu je sazvana nova konferencija na kojoj će izvijestiti o tijeku pregovora, prenosi Indeks.hr. Pregovarački timovi izvijestili su novinare da su se u većini tema suglasili, da su korak bliže koalicijskom sporazumu i na dobrom putu te da je za preporod hrvatskog sela načelno dogovoreno 6 milijardi kuna za provođenje programa, dok se modaliteti još razrađuju. Član Predsjedništva HDZ-a Damir Polančec je rekao da pregovaraju u dobroj volji i da su daleko više toga ispregovarali nego što je ostalo te da za sada ne vidi niti jedno područje koje je iz nadležnosti ovog pregovaračkog tima u kojem ne bi vidio mogućnost dogovora. Polančec je na upit koja je njegova poruka Iblerovom trgu rekao da je njegovo lice najbolja poruka. Na pitanje novinara odbacuje li se sada mogućnost razgovora s SDP-om, Božidar Pankretić je u ime pregovaračkog tima koalicije HSS-HSLS-a rekao da kad razgovaraju s HDZ-om ne razgovaraju s nikim drugim, a kako će razgovori završiti to ne može ovog trenutka sigurno reći. "Cilj nam je sklopiti koalicijski sporazum koji bi sutra postao program rada buduće vlade", rekao je Polančec dodajući kako im je želja da taj sporazum bude javan i dostupan. Ovo je samo dio tema o kojima pregovaramo, a razgovara se i o gospodarskoj strategiji buduće vlade, dodao je. Polančec je, uz ostalo, rekao da će se pitanje ZERP-a i referenduma za NATO ostaviti za kraj pregovora, odnosno da će o tome razgovarati predsjednici stranaka i o tome izvijestiti. Pankretić i Polančec novinare su izvijestili o do sada postignutim dogovorima. Istaknuli su da je dogovorena decentralizacija Hrvatske pa će se do kraja mandata nove vlade izvršiti decentralizacija fiskalnih prihoda države na način da se postupno poveća udio javnih prihoda svih općina, gradova i županija u BDP-u na 20 posto. Govoreći o preustroju Fonda za privatizaciju, Polančec je izvijestio o osnivanju zatvorenih investicijskih fondova i nastavku privatizacije putem burze što će biti osnova buduće privatizacije u Hrvatskoj. Dogovoreno je i uklanjanje administrativnih prepreka za razvoj poduzetništva s ciljem snižavanja troškova poslovanja do 25 posto do 2012. te potpora malim i srednjim poduzetnicima s prosječnih 250 milijuna kuna na 400 milijuna kuna svake godine. U turizmu je, rekli su, dogovorena izrada glavnog plana razvitka primorskog i kontinentalnog turizma, rješavanja pitanja turističkog zemljišta koje nije u procjeni kapitala hotelsko-turističkih društva, te izgradnja novih 50 tisuća kreveta u hotelskim kapaciteta visoke kategorije, te izgradnja novih 500 malih obiteljskih hotela i stvaranje novih pet tisuća radnih mjesta. U zdravstvu je dogovoreno ukidanje administrativne pristojbe (rok siječanj 2008.) te dokidanje liste čekanja. Također će se za starije od 65 godina koji su bez primanja uvesti državna potpora po uzoru na zemlje u EU. U području obrazovanja i znanosti dogovoreno je da će se u prvoj polovici 2008. definirati nastavak decentralizacije u školstvu koja će se provesti postupno, a do kraja 2008. donijet će se novi zakon o osnovnom i srednjem školstvu kojim će se riješiti dosadašnji problemi sustava. Dogovoreno je i pokretanje novog sustava škologradnje, unapređenje studentskog standarda i povećanje ulaganja u znanost, a za realizaciju cijelog programa traži se povećanje izdvajanja iz državnog proračuna za obrazovanje, znanost i tehnologiju od 10 do 15 posto. Iz SDP-a nema nikakvih reakcija nakon konferencije za novinstvo pregovaračkih timova HDZ-a i koalicije HSS-a i HSLS-a. U SDP-u su ponovili da nije objavljeno ništa novo, te da su razgovori koji se vode "normalna demokratska procedura". Hrvatska stranka umirovljenika ni na današnjoj sjednici predsjedništva stranke nije odlučila kome će se prikloniti pri sastavljanju nove vlade. Službeno je priopćeno da su predsjednika stranke Vladimira Jordana i svojeg jedinog zastupnika u Saboru Silvana Hrelju ovlastili da sklope koalicijski sporazum s onom strankom koja ima više izgleda sastaviti stabilnu koalicijsku vladu. Potpredsjednik Istarskog demokratskog sabora (IDS) Damir Kajin na današnjoj je konferenciji za novinare u Puli opovrgnuo medijska nagađanja o mogućem sudjelovanju IDS-a u velikoj koalicijskoj vladi ustvrdivši da se ta stranka "ni preko SDP-a i HNS-a neće u to uvesti". "Glas za IDS bio je i bit će uvijek najčvršći glas protiv HDZ-a. IDS će koaliciju lijevoga centra poduprijeti, no u ostalo neće ulaziti", kazao je Kajin. "Pregovori HDZ-HSS-HSLS dodatno će osiromašiti Istru i krajeve gdje se nešto radi, a ti se pregovori zapravo vode da bi se Peceka i Markova postavilo na mjesta ministara jer nisu prešli izborni prag", drži potpredsjednik IDS-a. Dodao je kako će predsjednik HSS-a Josip Friščić ući u vladu kako bi spasio stranku i na kraju će, drži Kajin, "imati više ministara nego zastupnika u hrvatskom parlamentu". HRT 7. prosinca 2007. Mesić: Drugi krug konzultacija u nedjelju Predsjednik Republike Stjepan Mesić izjavio je da će drugi krug konzultacija za sastavljanje nove hrvatske vlade početi odmah nakon dopunskih, ponovljenih izbora, odnosno u nedjelju navečer. Nakon što je u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) svečano otvorio znanstveni skup "Pariška mirovna konferencija i ugovor o miru s Italijom (1946.-1947.)", koji su zajednički organizirali HAZU i Slovenska akademija znanosti in umetnosti, predsjednik Mesić odgovorio je i na nekoliko novinarskih pitanja. Komentirajući svoju nedavnu izjavu iz Bruxellesa da će biti postignut dogovor sa Slovenijom i Europskom unijom oko proglašenja ZERP-a, Mesić je izjavio da on "nije taj koji će čarobnim štapićem pronaći izlaz", ali smatra kako Hrvatska tijekom otprilike dvije godine do ulaska u EU mora naći izlaz i ne smije ići u sukob s Europom. Jer, dodao je, "nema potrebe ići u sukob s našim susjedima, ali istodobno moramo zaštititi i svoje nacionalne interese". "Zato moramo naći izlaz, a Vlada je tu da radi jer ona i nije prestala raditi zato što smo imali izbore", istaknuo je. Na novinarski komentar kako se "čini da Vlada nema političku volju riješiti problem ZERP-a osim da ga proglasi unatoč EU-u", Mesić je odgovorio kako je najavio da se treba naći rješenje te kako se nada da će ga Vlada pronaći. Jedno od novinarskih pitanja odnosilo se i na tzv. aferu s kamionima, odnosno zašto predsjednik pitanje ponovno "izvlači nakon tri godine". Ustvrdivši kako ništa "ne izvlači", Mesić je podsjetio da je državna revizija pokazala nezakonitost u tom slučaju te da sada mjerodavne državne institucije trebaju utvrditi tko je kriv. Predsjednik nije htio komentirati je li o tome razgovarao s ministrom obrane Berislavom Rončevićem. Rekao je da o tom pitanju nema potrebe otvarati raspravu. Mesićevu najavu istrage oko nabave 39 vojnih kamiona danas je odbio komentirati i MORH. HRT 7. prosinca 2007. Reperska 'pršut-zvijezda' Mladen Nekić Mataš u ovotjedni koncert repera 50 centa uložio 200 tisuća eura Što je zajedničko američkom reperu 50 centu i Mladenu Nekiću, vlasniku pršutane Mataš M. N.? Naizgled ništa. Fifty a.k.a. Curtis Jackson, 32-godišnjak iz Queensa, trenutno je možda jedan od najpoznatijih hip-hop zvijezda, a Nekić je hrvatski poduzetnik koji se bavi uzgojem i proizvodnjom pršuta i drugih suhomesnatih delicija. I jedan i drugi su biznismeni, samo s različitim predznacima. Prvi živi svoj američki san. Majka mu se predozirala, odgojala ga je baka i ulica, bio je nekoliko puta ranjen, ali našao se u pravo vrijeme na pravom mjestu. Karijera mu je krenula tek kad ga je po svoje uzeo Eminem, koji ga je lansirao u zvjezdani status. Nekićev životni uspjeh malo je drukčiji. Kada je u rodnim Jasenicama prije pet godina htio na obiteljskom zemljištu urediti pogon za proizvodnju pršuta mislio je da će mu to biti samo hobi. No, s vremenom hobi mu je postao životni poziv, te je napustio dobro plaćeni posao u jednoj banci i potpuno se posvetio proizvodnji vrhunskih dalmatinskih pršuta. Klape, a ne reperi Nekić ne sluša 50 centa. U njegovoj zbrici CD-a u zagrebačkom uredu prevladavaju klape. Ali on zna da su Fiftyjevi obožavatelji, ti koji su dva sata skakali uz ritmove i rime poznatog njujorškog repera, njegovi budući potrošači. "Potrošači koji će danas-sutra završiti škole, pronaći posao, osnovati obitelji. Na svom će stolu htjeti objedovati samo kvalitetne proizvode, a mi upravo to i proizvodimo. Kvalitetan i ukusan pršut, buđolu, pancetu i velebitsku salamu", objašnjava Nekić svoj neobičan marketinški pothvat. Taj se potez možda pokazao i presedanom u svjetskim glazbenim kretanjima, jer pretpostavljamo da je Hrvatska jedina zemlja gdje su se ulaznice za koncert održan u ponedjeljak u Domu sportova mogle kupiti u pršutoreznicama i trgovinama. Da bi hrvatski klinci uživali u koncertu Nekić je uložio oko 200.000 eura, a sudeći po interesu medija, nije pogriješio. Primio nas je u svom uredu u Miramarskoj ulici u Zagrebu koji baš po ničemu nije pretenciozan. Radnu atmosferu nitko nije ni pokušavao sakriti, a dolazak novinara i fotoreportera nikoga nije impresionirao. Dok smo razgovarali sa "kraljem pršuta" mobitel mu nije prestajao zvoniti. Potpuno smiren i sabran Nekić je istodobno odgovorao na naša pitanja, internet bankarstvom obavljao transakcije koje ne mogu čekati ni minute i dogovarao se sa suradnicima. "Nakon što je koncert završio mogu samo reći da sam prezadovoljan. Najvažnije mi je bilo da sve prođe u redu i bez ekcesa. Bojao sam se malo, ali sad mirno spavam", kaže Nekić. Odrastao je u Jasenicama, malenom mjestu pokraj Masleničkog mosta. Kako se s obitelji preselio u Zadar, djedovina je ostalo zapuštena, a i rat je učinio svoje. "Kako je mjesto prometno dobro povezano, odlučio sam s projektantom pokrenuti gospodarsku djelatnost. Kako je u Dalmaciji proizvodnja pršuta obiteljsko naslijeđe, a tradicionalne recepture jamče izvrstan okus, odlučio sam od stare kuće napraviti pršutanu u kojoj sam u početku mislio proizvoditi tek 500-tinjak pršuta. No, moj je projektant imao tri verzije za izgradnju pogona, malu, srednju i veću, pa sam odlučio malo riskirati i izgradili smo pogone za uzgoj 20 tisuća pršuta godišnje", priča Nekić koji za sebe kaže da je hrvatski lider u proizvodnji autohtonog dalmatinskog pršuta. Danas proizvodi čak 35.000 pršuta, što predstavlja 60 posto ukupne hrvatske proizvodnje. Ponosi se najvećim brojem ugovora sa proizvođačima svinja, uglavnom iz Slavonije i središnje Hrvatske, za ciljani uzgoj suhomesnatih delicija. Samo takve posebne svinje jamče da uz tradiocionalne recepture na stolu uživamo u pravim blagodatima. Vlastite farme nema, jer drži da bi svinje previše zagadile prirodni okoliš Dalmacije koja se najviše uzdaje u turizam. Nema brenda Mataš pršutane uvele su HASAP, sustav za kontrolu zdrvastvene ispravnosti hrane, a prije par godina dobili su i cerfitikate ISO 9000 za kontrolu kvalitete i ISO 14000 za zaštitu okoliša. Njihov dalmatinski pršut i pečenica nose naziv izvorno Hrvatsko, a buđola i panceta imaju priznanje Hrvatska kvaliteta. "Naš je proizvod vrlo kvalitetan, ali i mi osjećamo nelojalnu konkurenciju jer ne postoji kontrola deklariranja proizvoda koja bi utvrdila može li neki proizvod nositi naziv dalmatinski pršut. Ne postoji zaštićeni brend, ali niti dovoljna količina koja bi, uz norme kvalitete, činile taj brend. Ne možete u inozemstvu stvarati brend sa proizvodnjom sa stotinjak tisuća pršuta kada Italija proizvodi oko 80 milijuna, a konačni proizvod im nije ni izbliza poput našeg. Mi insistiramo na tradicionalnom načinu pripreme pršuta. Ciklus započinje ulaskom mesa u sol najviše 72 sata nakon klanja. Suho soljenje traje dva tjedna, slijedi prešanje uz istodobno preslagivanje, da svaki pršut bude pod jednakim pritiskom, što također traje 15 dana, a nakon toga pršuti idu na dimljenje koje prestaje nakon 45 dana. Potom idu u skladišni prostor u kojima struji zrak i gdje zriju minimalno 10 mjeseci", objašnjava Nekić čiji se proizvodi jedu u Njemačkoj, Kanadi, u privatnim kuhinjama obitelji Lukšić u južnoj Americi, te uglavnom po veleposlanstvima. Lani je dobio priznanje za poduzetnika godine koje mu je dodijelio Zavod za poslovna istraživanja. No, tek nakon dovođenja 50 centa postao je medijska "pršut-zvijezda". (www.poslovni.hr) 6. prosinca 2007. Kanada ispituje status Budimčića Kanadska služba za useljeništvo u Vancouveru počela je razmatrati slučaj Josipa Budimčića, osuđenog za ratne zločine u Hrvatskoj. Federalne vlasti preispituju izbjeglički status Budimčića, koji je 1997. emigrirao u Kanadu iz hrvatskog Podunavlja, navodno zavaravši kanadske vlasti s podacima o svojoj ulozi u ratu, zbog čega mu prijeti deportacija u Hrvatsku, izvijestili su dnevni listovi "The Province" i "National Post" u Vancouveru. Budimčić (44) je 1996. na Županijskom sudu u Osijeku kao pripadnik srpske paravojske proglašen krivim za likvidaciju i nestanak hrvatskih branitelja na području istočne Slavonije i osuđen na 15 godina zatvora. Prema iskazima svjedoka, Budimčić je zajedno s vojnicima JNA 12. listopada 1991. godine na području između Bijelog Brda i Tenje kod Osijeka zarobio 12 pripadnika ZNG-a. Zarobljeni hrvatski vojnici tada su bili izvrgnuti mučenju, a jedan dio je odveden prvo u logor u Bogojevu, a zatim u Begejce kraj Vršca, dok je drugi dio odveden u smjeru Tenje. Poslije su tijela petorice ubijenih pripadnika ZNG-a ekshumirana. 6. prosinca 2007. Osijek: Zrakoplovna međunarodna linija Zračna luka Osijek najavila je prvu redovitu međunarodnu liniju u povijesti te zračne luke, i to nakon što je potpisala ugovor s niskotarifnom zrakoplovnom tvrtkom Germanwings. Letjet će se dva puta na tjedan, petkom i nedjeljom, za Koeln i natrag. Prvi let najavljen je za 14. ožujka. Zbog strateškog položaja zračne luke i blizine granice čak triju država, u Zračnoj luci Osijek očekuju veliko zanimanje putnika iz cijele regije. "Bitno je reći da je to niskotarifna kompanija koja će svojim cijenama potaknuti letenje", izjavila je direktorica Zračne luke Osijek Blanka Strahonja te dodala kako očekuju da će ona vrlo brzo prerasti u više frekvencija tjedno i neka nova odredišta. HRT 6. prosinca 2007. U deset mjeseci 8,2 posto više kruzera Na hrvatskom su Jadranu od siječnja do kraja listopada ove godine bila 592 strana kruzera. To je 8,2 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, objavio je Državni zavod za statistiku. Na tim je brodovima došlo 644,2 tisuće putnika ili 12 posto više nego lani, a ukupn