Uz navedeno potvrđeni su i druge hrvatske prepoznatljivosti poput "Falkuše" broda viških ribara iz Komiže čija je replika svojim izgledom i građom plijenila poglede posjetitelja tijekom Expa u Lisabonu.

Hrvatska ima prepoznatljivost i kad su domaće životinje u pitanju. Crno bijele točkice psa dalamtinera zastupljene su čak i u vrhunskoj svjetskoj modi. Osim psa dalmatinera prepoznatljivi su i hrvtaski ovčar, istarski kratkodlaki gonič i istarski dugodlaki gonič te posavski gonič. Hrvatska se prepoznaje i kad su konji u pitanju, riječ je o državnoj ergeli lipicanera u Đakovu za koje se kaže da su "bijelo biserje Slavonije i Hrvatske". Na području Istre je rijetka pasmina goveda, Istarski boškarin, u Lici lička a na Pagu paška ovca, u Dalmaciji i na nekim otocima magarac.

Na području umjetnosti posebno je karakteristično naivno slikarstvo koje je nastalo u Hlebinskoj školi i postalo prepoznatljivo u cijelom svijetu.

Hrvatska nacionalna kuhinja

Nastala je spajanjem naslijeđenog i novo stvorenog diljem Hrvatske. Primorska kuhinja bazirana je na ribi i plodovima mora (jastozi, škampe, kamenice, oštrige, dagnje, visoko kvalitetna riba) začinjena maslinovim uljem, krasi je epitet "zdrava hrana". Slavonska kuhinja je bazirana na mesu, pretežito svinjskom i telećem, i mesnim prerađevinama (kobasice, kulen , salama).Uz jelo se obično služe obilne slastice. Lička kuhinja je blažeg okusa s upotrebom kupusa, krumpira i mliječnih proizvoda. Specijalitet ličke kuhinje je "janjetina ispod peke".
kuhinja hrvatskog Zagorja obiluje mliječnim proizvodima ali i jelima od tijesta. Specijaliteti regije su  purica s mlincima, štrukli, makovnjača, bučnica ili pak zagorska zlevka.
Vina su dodatak dobre kuhinje. U Hrvatskoj ih ima mnogo vrsta, a razlikuju se prema podneblju nastanka. Na podneblju sjeverne Hrvatske vina su lakša i bijela, dok su na jugu punija i crna.

Hrvatski brandovi   

Tvrtke razvijenog svijeta već dugo primjenjuju branding proces u svom poslovanju. Razlog je taj što su u brandu pronašle najjače oružje za borbu protiv konkurencije na tržištu. Upravo brand je najvrijednija imovina u vodećim svjetskim tvrtkama. Kod CocaCola npr. vrijednost brenda, što znači vrijednost nematerijalne imovine,  iznosu 91% u ukupnoj tržišnoj vrijednosti tvrtke.

Što je brand? Sa stanovišta proizvoda , brand je ime, logo, simbol ali i bilo koje drugo obilježje koje ga ističe i čini ga različitim od njemu sličnih iste namjene.
Osim tvrtki brandirati se mogu gradovi, regije, država i taj vid brandiranja poznat je kao destinacijski brand. Ovaj oblik brandinga u Hrvatskoj se može primijeniti kroz promociju turizma, kulturnih i sportskih događanja a sve u cilju stvaranja pozitivnog imidža Hrvatske u Europi i svijetu.

Iako je Hrvatska u ovom procesu daleko iza zemalja razvijenog svijeta ima svoje brandove. Istina većina ih je regionalnog značenja jer su tvrtke uočile da će se bitka s konkurencijom odvijati na domaćem tržištu, što se danas i događa. Proizvodi Podravke , Kraša ili Gavriloviča  su nacionalni brandovi i prisutni su na inozemnom tržištu.

Danas  osim što su suočeni s krivotvorenjem vlastitih proizvoda (Podravkina vegeta se krivotvori u BiH čak i Moskvi, ovčji sir sa Sardinije na domaćem tržištu se prodaje pod etiketom paški sir i sl) hrvatski proizvođači sve više su izloženi konkurenciji strane robe čak i na domaćem tržištu. Dolaskom stranih trgovinskih lanaca hrvatsko tržište je preplavljeno inozemnim proizvodima često upitne kvalitete. Prisutna je i pojava da strani trgovinski lanci u svojim prostorima prodaju hrvatske robne marke pod svojim brandom  primjer Merkatora.

Stoga je nužan proces stvaranje regionalnih brandova jer, snažan brand na domaćem tržištu pretpostavka je uspjeha i na inozemnom tržištu. Brandirane domaće robne marke znače kvalitetu kojoj kupci vjeruju a ona je garancija uspješne konkurencije spram stranih brandova u vlastitom okruženju. Pri tome ne treba zaboraviti ulogu domaćih trgovinskih lanaca koji domaćim robnim markama trebaju osigurati prisustvo na policama. Ukoliko se kupac odluči za proizvod prije no što dođe do njega na polici znači da je tvrtka uspjela stvoriti brand.
Stvaranje branda dug je proces, zahtijeva ljudska znanja i materijalna ulaganja ali i kontinuirano prezentiranje kako bi kupcima starih i novih generacija bio uvijek u vidnom polju.

U ovom segmentu predstavljamo uspješne hrvatske brandove ali i one mlađe koji tek osvajaju tržište. Cilj je stvaranje njihove percepcije kod posjetitelja naših stranica.

Zahvaljujemo na suradnji g.Boži Skoki, autoru knjige Hrvatska -identitet, image i promocija i g. Borisu Ljubičiću, renomiranom hrvatskom dizajneru.

1 - 2 - 3 - 4