HIA - vijesti iz Hrvatske-arhiv za 2009.

2. rujna 2009.
I Vidošević u utrci za Pantovčak
Predsjednik HGK Nadan Vidošević na današnjoj je skupštini Komore i službeno objavio da će se kandidirati za predsjednika Hrvatske.
Vidošević je ponovio kako je za Hrvatsku ključno početi govoriti o radu, kako društvo mora svima otvoriti mogućnosti te podsjetio na rad Komore u proteklim godinama.
Istaknuo je da je predsjednik Republike iznimno važna osoba te da vojni sektor, diplomacija i obavještajna zajednica trebaju biti u funkciji gospodarskog rasta i razvoja.
Uvjeravam vas da ću biti predsjednik, izjavio je Vidošević nakon skupštine HGK. Upitan računa li i na glasače HDZ-a, kazao je da računa na potporu svakog građanina Hrvatske. Kaže, neće obećavati živjot u blagostanju, već težak i mukotrpan rad.
Na brojne upite novinara vezane uz HDZ, Vidošević je kazao da su u toj stranci stvari otišle u pravcu koji je za njega neprihvatljiv. Demokracija se mora manifestirati i u stranačkim strukturama, izjavio je Vidošević te dodao da se to između ostalog odnosi i na posljednje izbore u HDZ-u. Ipak, nije konkretno odgovorio na novinarski upit zbog čega onda čeka da ga HDZ isključi, umjesto da sam iz nje istupi.
Vidošević je uz ostalo kazao i da je odluku da se kandidira objavio na skupštini HGK iz osjećaja osobne odgovornosti prema ljudima koji su na na čelo Komore birali četiri puta.
Vidošević će morati podnijeti ostavku na članstvo u HDZ-u jer je stranka još krajem srpnja objavila da je njezin jedini predsjednički kandidat Andrija Hebrang.
Predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor u svom intervju za HTV-ovu emisju U objektivu od 21.8.2009. naglasila je da je stajalište stranke o Hebrangovoj kandidaturi bilo jedinstveno. Demantirala je tako nagađanja medija da je i Nadan Vidošević bio opcija za predsjedničkog kandidata HDZ-a te objasnila da je Statut stranke vrlo jasan.
Sama kandidatura Nadana Vidoševića prema izjavama HDZ-ovaca briše ga iz članstva stranke.
Pojedini mediji nagađali su i kako bi predsjednik Stjepan Mesić mogao podržati Vidoševića u predsjedničkoj kampanji.

1. rujna 2009.
VRH SDP-a IZNENAĐEN STAVOM NJIHOVA KANDIDATA PREMA INOZEMNIM BIRAČIMA
Dijaspora razdora: Josipović 'lovi' glasove u BiH
Pitanje glasovanja dijaspore izazvalo je prvi veliki jaz između vrha SDP-a i Ive Josipovića. Službeni kandidat socijaldemokrata za predsjednika Republike u Splitu je najavio turneju po Bosni i Hercegovini, objavivši javnosti da glas ljudi s hrvatskim državljanstvom koji žive u susjednoj državi vrijedi jednako kao i njegov u Zagrebu.
Istodobno, SDP priprema prijedlog ustavnih promjena u kojim namjerava ograničiti pravo glasovanja dijaspori ili kroz model ukidanja posebne liste za dijasporu, ili kroz vezivanje prava glasa uz prebivalište.
Na posljednjim parlamentarnim izborima SDP uopće nije imao stranačku listu u 11. izbornoj jedinici koja pokriva područje dijaspore, a glavni slogan Zorana Milanovića 2007. godine bio je ''Odlučimo u Hrvatskoj''.
U Josipovićevu stožeru ističu da je izbjegavanje konflikta oko glasovanja dijaspore jednako pragmatične koliko i ustavnopravne naravi.
- Ustav i zakoni daju svim hrvatskim državljanima pravo glasa, ma gdje bili. I kao pravnik i kao političar moram respektirati tu činjenicu. Kako bih sudjelovao u izborima čiju osnovnu postavku ne bih prihvaćao!? Bilo bi to licemjerno i nepravedno - tvrdi u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Josipović, koji je uvjeren da građane puno više od biračkog prava dijaspore iritiraju izborne prijevare, nevjerodostojni birački popisi, pritisci na birače i dvostruko glasovanje.
SDP-ov potpredsjednik Sabora Neven Mimica slaže se da svaki hrvatski državljanin ima pravo glasovati na izborima, no ističe da se SDP zauzima za izmjenu Izbornog zakona koji je do sada dijaspori osiguravao posebnu izbornu jedinicu.
Zastupnik SDP-a Davorko Vidović, pak, podržava ovakav Josipovićev stav, ističući da nema nikakvog razloga prepuštati birače u BiH konkurentskoj političkoj opciji.
- Bilo bi glupo da se ne obrati biračima u Bosni i Hercegovini. Pa i oni su hrvatski birači i de facto i de jure. Osim toga, postoji još milijun zanimljivijih tema koje predsjednički kandidat socijaldemokrata može otvoriti u kampanji - smatra Vidović, koji je nakon izbornog poraza 2007. zamjerao Milanoviću što se u kampanji za parlamentarne izbore bavio pitanjem glasovanja dijaspore, a ne SDP-ovim rješenjima za gospodarski oporavak i bolji život građana.
M. KARLOVIĆ-SABOLIĆ, Slobodna Dalmacija

27. kolovoza 2009.
Bandić ne želi sudjelovati u izborima za predsjednika
"Molit ću vas da me bar tjedan dana poštedite pitanja o predsjedničkoj kampanji" zamolio je Bandić
ZAGREB - >Samo ovoga vikenda ću otići na sedam ili osam mjesta. Pa što da ja radim? Da odem iz Zagreba? Iz Hrvatske? Pa već devet godina radim kao Jezuš Kristuš i sad odjednom kamo god dođem - to je kampanja! I je kampanja - radna kampanja! I nigdje riječi nisam rekao da ću se kandidirati. A sada evo prvi put javno - kandidirat ću se za predsjednika Republike kad procjenim da ću dobiti izbore. Ne želim sudjelovati u izborima za predsjednika<, burno je reagirao gradonačelnik Milan Bandić na pitanje je li svjestan kako bi se pomoć gradske uprave za besplatne udžbenike osnovnoškolcima slabijeg socijalnog statusa mogla protumačiti kao dio neslužbene predsjedničke kampanje.
Dodao je kako je u srijedu bio u Vukovaru gdje je donirao dva rabljena vozila, ali i kako gradska uprava ima 68 zahtjeva za pomoć iz cijele Hrvatske.
>Molit ću vas da me bar tjedan dana poštedite pitanja o predsjedničkoj kampanji<, zamolio je Bandić. Na pitanje, hoće li podnijeti račune o svojim troškovima, kako je u srijedu to od njega zatražio Gradski odbor HDZ-a grada Zagreba, odgovorio je:
>Naravno, kod nas je sve dostupno. Za putovanja postoje putni nalozi i troškovi, a spavam u hotelima s četiri na manje zvijezda. Pa nisam ja nikome ništa uzeo. Znam točno svoje ovlasti. Gradonačelnik glavnog grada je druga izvršna funkcija u zemlji. A nisam davao ni HDZ-u ni SDP-u nego prioritetima<, zaključio je Bandić.
[M. Bencun, Vjesnik]

28. kolovoza 2009.
Oprez insekti napadaju
Tri smrtna slučaja od uboda insekata tijekom kolovoza. Liječnici takva stanja koja mogu završiti smrću nazivaju anafilaktički šok za koji ne pomaže ni masiranje srca niti umjetno disanje, nego samo injekcija adrenalina.

ZAGREB - Tri smrtna slučaja zbog uboda insekata u vrlo kratkom vremenu tijekom kolovoza teško je proglasiti slučajnošću. Ubodi i ujedi kukaca nisu ništa neobično u suživotu s prirodom, ali odavno nije zabilježen takav niz događaja

Ako i nema razloga za uzbunu, svakako ima za povećani oprez i prevenciju. U Hrvatskoj zapravo nema prave slike o njihovoj brojnosti osim one koja se temelji na iskustvu liječnika.
I dok zagrebačka hitna medicinska pomoć nije imala intervencija većih od stavljanja obloga i sredstava protiv oteknuća, crvenila i svrbeža na mjesto uboda, ovoga kolovoza najteže slučajeve imali su liječnici u Vinodolskoj dolini, gdje je od ujeda ose preminula pedesetogodišnja žena, u Garešnici, gdje je zbog stršljena umro pedesetogodišnjak i u ogulinskom kraju gdje je, opet zbog osa, umro muškarac od 63 godine. Svima njima nije bilo pomoći iako je Hitna pomoć stigla relativno brzo nakon poziva ili su do nje bili brzo dopremljeni.
Liječnici takva stanja koja mogu brzo završiti smrću nazivaju anafilaktički šok za koji ne pomaže ni masiranje srca niti umjetno disanje, nego samo injekcija adrenalina koju bi alergični na otrove kukaca, odnosno tvari koje pri ubodu ispuštaju u tijelo, trebali nositi uza se. Problem je kada pojedinac nije svjestan da je alergičan i tu jednostavno nema pomoći do mudrog izbjegavanja susreta s insektima, kao i drugim nevoljama koje mogu snaći čovjeka u prirodi, ali i u naseljenim mjestima.

Dežurni u zagrebačkoj hitnoj obično takve pacijente upute njihovim liječnicima na daljnje pretrage kada zaključe da je reakcija burnija i teže podnošljiva. Alergološko ispitivanje pokazat će pripadaju li pacijenti ljudima koji moraju biti posebno oprezni, nositi zaštitnu odjeću, nanositi repelente, a neki pri ruci imati i injekcije adrenalina.
>Najčešće su reakcije na ubode opnokrilaca, kao što su ose, stršljeni i pčele, lokalne, ali mogu biti i sistemske (anafilaktički šok), toksičke na otrov koji ispuštaju te naknadne kada se ponašaju kao serumska bolest<, govori prim. dr. Tomislav Maretić iz Klinike za infektivne bolest >Fran Mihaljević<. Nema podataka o tome koliko je stanovništva alergično na ubode opnokrilaca, ali se u literaturi navodi da u nekih ljudi povišeni imunoglobulin E (igE), protutijela koja se pojavljuju nakon uboda, ostaju dulje vrijeme ili trajno. Kod većine se obično postupno snižavaju, ali kod nekih novi ubod može dovesti u anafilaktički šoka. U 30 posto ubodenih igE se postupno spušta te nakon nekog vremena potpuno nestane. Međutim, nema pravila o tome tko će biti osjetljiviji, jer ponekad testovi budu i lažno negativi, a ipak dođe do burne reakcije nakon uboda. Stoga nema boljeg lijeka od opreza kod jedenja i pijenja voća i voćnih sokova pogotovo na otvorenom i u prirodi.

U blizini opnokrilaca ili ako slete na odjeću ili tijelo ne treba mahati rukama, jer to će preplašiti kukca, što može završiti ubodom.

Kad je riječ o drugim ljetnim opasnostima koje nam mogu prirediti razni kukci, Maretić navodi da je, prema njegovim informacijama, ove godine zabilježen samo jedan ubod crne udovice (na Murteru). To je miran i povučen pauk te ga je lako izbjeći s malo više pozornosti nužne zbog poznato velike otrovnosti. Kontinentalni pauk Cheirachantium punctorum (točkasti ostrugar) manje je otrovan, ali je >napadački raspoložen< i skače na žrtvu. U Maretićevoj bolnici bilo je u pet godina pet slučajeva. Mjesto uboda dosta boli, što može potrajati, a otegotno je kad otrov dođe do limfnoga čvora. Utrnuće može trajati do deset sati, katkad i trajnije.

Neugodnosti mogu prirediti i mravi koji nakon uboda ispuštaju mravlju kiselinu s lokalnim reakcijama, obadi koji bodu do krvi i "poslovično" komarci, ali to su uglavnom samo lokalne reakcije. Uz običnog, pojavio se i tigrasti komarac (Azija) koji prenosi opasne tropske bolesti kakvih, na sreću, kod nas nema, pa ih ne mogu ni prenijeti.
Za sve te nedaće, koje su ipak samo dio prirode i zato ih se ne smije uništavati, nema specifičnog lijeka, ali u apotekama se nude antihistaminske masti za ublažavanje reakcije. Ljeti je pogodnije staviti kreme bez djelatne tvari koja može reagirati na sunce i izazvati promjene u boji kože. Pogodnije je stoga staviti oblog ili led na ubodeno mjesto, a na usta (ako je reakcija jaka) uzeti antihistaminsku tabletu. Dobro je prije odlaska u prirodu staviti neki repelent za odbijanje kukaca koji odbijaju i opnokrilce. Vrlo osjetljivi ljudi (što se dokazuje alergološkim ispitivanjem) mogu se podvrgnuti hiposenzibilizaciji na ubode kukaca, a Maretić najavljuje i serum koji bi se dobio iz krvi pčelara s visokim igE kojim bi pružali pomoć kod masovnih uboda pčela.
(Biserka Lovrić, vjesnik)

26. kolovoza 2009.
Mali brodograditelji traže hitnu izmjenu zakona o trošarinama
Velike trošarine >ubijaju< malu brodogradnju
Ako Vlada hitno ne odustane od ovog zakona, zakucat će posljednji čavao na lijes hrvatske male brodogradnje

ZADAR - Zadarski mali brodograditelji zajedno s drugim domaćim tvrtkama iz branše tražit će hitne izmjena Zakona o trošarinama, točnije ukidanje posebnog poreza na brodice domaće proizvodnje.
Nove trošarine, koje uzrokuju enorman rast troškova i time cijena brodova, ugrozile su cijelu industriju do te mjere da prijeti njena propast. Ako Vlada hitno ne odustane od ovog pokušaja punjenja državnog proračuna, zakucat će posljednji čavao na lijes hrvatske male brodogradnje i izazvati katastrofalnu gospodarsku i socijalnu štetu.
Božo Jusup, predsjednik Nadzornog odbora Tankerkomerca d.d., u čijem vlasništvu se nalazi brodogradilište Donat Boats, žestoko je kritizirao ovaj potez Vlade i njenog potpredsjednika Damira Polančeca.
- To je ubojstvo hrvatske male brodogradnje. Mi u Zadru smo među prvima u Hrvatskoj uložili znatna sredstva u malu brodogradnju, ovladali potrebnim tehnologijama i stvorili kvalitetan proizvod, a sad nas žele likvidirati, kaže Jusup.
Na katastrofalne učinke posebnog poreza na brodice domaće proizvodnje upozoravaju i ostali zadarski brodograditelji.
- Ako zakon ostane u ovim okvirima rezultirat će gašenjem proizvodnje novih plovila. Zakon je brzoplet i nepromišljen te nepovratno uništava hrvatsku malu brodogradnju. Za godinu-dvije kada on padne, a mi propadnemo, ostat će prazan prostor za strane brodograditelje, kaže direktor Adex Nautice, Danijel Pavlović.
- Ovaj zakon neće ostati jer će se inače ugasiti veći dio male brodogradnje. Za brod Adriana 44 trošarina je prije iznosila 15.000, a sada milijun i pol kuna. Cijena broda je prije iznosila 2,5 milijuna kuna, a sada četiri plus PDV, kaže direktor SAS Vektora Denis Vidaković.
Ante VIDOVIĆ

Uskoro pet tisuća ljudi bez posla
Prema nekim procjenama nove trošarine izazvat će pad prodaje za čak 97 posto, jer će samo rijetki pojedinci moći plaćati dodatne visoke troškove. Prognoze su da, ako Vlada ne ispravi svoju pogrešku, u idućih pola godine oko 5 tisuća ljudi koji su izravno ili neizravno povezani s malom brodogradnjom ostat će bez posla. Novi list

25. kolovoza 2009.
Šuker: Hrvatska neće trošiti sredstva MMF-a
Hrvatska neće uzeti pomoć MMF-a od 450 milijuna dolara, izjavio je ministar financija Ivan Šuker. Taj novac koji MMF daje za borbu protiv globalne krize u Hrvatskoj će stajati na računu Hrvatske narodne banke.
Novac nećemo trošiti, kaže Šuker, jer možemo normalno financirati svoje potrebe. Ako se Hrvatska ipak odluči potrošiti tolike milijune, platit ćemo kamatu od 0,3 posto.
MMF će svojim članicama za borbu protiv ekonomske krize doznačiti 316 milijardi dolara. Hrvatskoj će od tog iznosa pripasti 450 milijuna, koliko iznosi udjel zemlje u MMF-ovim specijalnim pravima vučenja (SDR).
Do 28. kolovoza, kada je predviđena tzv. alokacija prve rate, svaka bi zemlja trebala donijeti odluku o njenom prihvaćanju.
Na sastanku G20 u travnju u Londonu dogovoreno je da će na izvlačenje svijeta iz recesije biti ukupno utrošen 1,1 bilijun dolara. U skladu s tim, Odbor direktora MMF-a donio je prije desetak dana odluku o alokaciji SDR-ova koji su namijenjeni za jačanje deviznih rezervi članica. Novac bi prvenstveno trebao biti iskorišten za jačanje vanjske likvidnosti zemlje, primjerice otplatu vanjskog duga ili obranu tečaja. HRT

19. kolovoza 2009.
Užitak u čarima Odisejeva otoka
Mirisi i okusi domaće kuhinje: ribe, rakova i školjaka, kao i mljetski specijaliteti poput hobotnice sušene na dimu mamci su za svako nepce
Ljubitelji prirode i povijesti, istraživači minulih vremena, tajnovitih priča i legendi, ronioci i svi koji žele uživati u kristalno plavom moru, netaknutoj prirodi i vrhunskoj hrani na Mljetu će doistadoći na svoje. Tu su krajolici koji se spominju u pričama o Odiseju, svetom Pavlu, benediktincima i sredozemnoj medvjedici. Mljet je poznat i kao Odisejev otok. Junak Homerove priče, nakon brodoloma doplivao je do spilje gdje ga je zarobila nimfa Kalipso. Danas je to Odisejeva spilja.

Fenomeni na sve strane
Otok Mljet najveći je otok dubrovačkog arhipelaga i najšumovitiji otok Jadrana. Tu se može vidjeti jedinstveni prirodni fenomen: usred otoka smještena su dva povezana jezerca s morskom vodom, a u sredini većeg otočić je sa starim benediktinskim Samostanom sv. Marije. Sagrađen je u 12. stoljeću i najznačajniji je mljetski spomenik.
Nacionalni park Mljet zauzima sjeverozapadni dio otoka, a proteže se na 5375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. Razlozi za proglašenje nacionalnim parkom zaista su brojni: razvedena obala, klifovi, hridine i brojni otočići, sustav slanih jezera jedinstveni geološki i oceanografski fenomen u kršu, značajan u svjetskim razmjerima, različite endemske bilj ke, s dubrovačkom zečinom na čelu.
U pitomom mediteranskom krajoliku doslovno su skrivene dvije prirodoslovne osobitosti - tipična kraška podzemna staništa - polušpilje, špilje i jame, kao i mljetske "blatine", na našim otocima rijetke pojave bočatih jezera koja povremeno presušuju.
Specifičnost faune Mljeta je u tome što nema otrovnih zmija, a razlog za to su davno uvezeni mungosi. Na Mljetu ćete uživati i u pijevu brojnih ptica.

Mogu i kućni ljubimci
Hotel Odisej smješten je u slikovitoj luci Pomena u srcu nacionalnog parka i idealno je odmorište za ljubitelje netaknute prirode, rekreacije, čistog mora i dobre hrane. Hotel čine dvije obnovljene zgrade, klimatizirani restoran, aperitiv-bar, taverna, terasa, vezovi za manja plovila ispred hotela, dječji bazen i terasa s roštiljem...
Novost u ponudi je i manji wellness centar sa saunom, fitnessom, masažom, frizerskim salonom i beauty centrom. U ovom vas hotelu očekuju i plesne večeri, a uz nadoplatu dozvoljeno je i držanje manjih kućnih ljubimaca.
Volite li sportske aktivnosti na vodi, idealna prilika je ploviti kanuom ili kajakom, ako pak uživate u podmorju, pridružite se jednoj od brojnih ronilačkih skupina i posjetite neku od atraktivnih podvodnih lokacija s olupinama starih potonulih brodova. Možete i jedriti, u tjednom aranžmanu ili na poludnevnom ili cjelodnevnom izletu. Područje otoka Mljeta prepuno je biciklističkih staza i po tome jedno od boljih u Europi, što daje dodatnu mogućnost otkrivanja svih njegovih čari.

Dobre veze sa kopnom
Na Mljetu će vas uz sve spomenuto dočekati i mirisi i okusi domaće kuhinje: obilje ribe, rakova i školjaka, kao i tipični specijaliteti poput hobotnice sušene na dimu. Mamci su to za svako nepce! I na kraju, odlične brodske veze s Dubrovnikom i Korčulom samo su dodatan razlog za dolazak na Mljet. Sedam polupansiona u hotelu Odisej, 3*, na Mljetu, u vremenu od 26. srpnja do 2. kolovoza košta od 2640 kuna, a u razdoblju od 2. do 23. kolovoza od 2720 kuna. Boravak je besplatan za dijete do šest godina. Nikolina Frklić, Jutarnji list

11. kolovoza 2009.
Razgovor prof. dr. Miroslava Tuđmana za tjednik Arena
- Sada znate zašto se kaže da izgled vara - kazao je uvijek ozbiljni nezavisni kandidat za predsjednika Republike i stariji sin prvog hrvatskog predsjednika, Miroslav Tuđman, nakon cijelog popodneva provedenog u zagrebačkom parku Maksimir, gdje je džogirao, veslao, strastveno govorio o svojim hobijima - pilotiranju, padobranstvu, tenisu...

No, uozbiljio se čim smo počeli razgovarati o predsjedničkoj kandidaturi. Kaže da o nekim temama ne može govoriti s osmijehom na licu, no i kako je svjestan da bi njegov ozbiljan izgled i sklonost intelektualnim temama neke birače mogao odbiti. Miro Tuđman zna da u ovom trenutku čak i notorni Ante Gotovac ima mnogo bolji medijski tretman od njega, ali kaže da je za njega sadržaj mnogo važniji od forme, te se nada da će birači to znati prepoznati.

- Kandidiram se zbog teške političke, ekonomske i gospodarske situacije u koju smo zapali u zadnjih deset godina. Vjerujem da ću dobiti potporu obespravljene Hrvatske, ljudi koji su ostali bez ponosa i dostojanstva, kojima je objektivno nanesena nepravda, koji teško proživljavaju što je Mesić kroz svoju politiku omogućio da oni koji su se izjašnjavali protiv Hrvatske dominiraju na nekim ključnim pozicijama. Dakle, očekujem potporu vjerničke, braniteljske i iseljene Hrvatske. Kada kažem 'vjerničke', ne mislim na potporu Crkve, nego vjernika, jer to nije stvar institucija nego populacije - mirnim glasom objašnjava Tuđman, koji tvrdi da je odrastao u religioznom okruženju unatoč tome što mu je otac bio general JNA.

- U našoj obitelji uvijek su se obilježavali božićni i uskršnji blagdani, baka i djed išli su u crkvu, tako da to nije bila crno-bijela tehnika kako se želi prikazati. Kad smo se 1961. preselili iz Beograda u Zagreb, imao sam 14, 15 godina i počeo sam se intelektualno formirati. Otac je radio u vojsci pa zatim u Institutu, no cijeli život podredio je konceptu hrvatskog naroda, povijesti, nacionalnog i kulturnog identiteta, pa se stoga kretao u takvom miljeu, što je u velikoj mjeri utjecalo na cijelu obitelj. Tih 60-ih godina naša kuća bila je stjecište zagrebačkog intelektualnog miljea, a meni su ručkovi i večere s tim ljudima bile iznimno zanimnjive, iako sam tada bio samo slušatelj, a ne sudionik. Vjerojatno kao neki logičan slijed življenja u takvom okruženju, 1968. bio sam u uredništvu Studentskog lista, 1969. u tjednom listu Omladina, 1970. u uredništvu Pitanja, a vjerojatno zbog istog logičkog slijeda iz sva tri lista sam izbačen, odnosno redakcija Studenskog lista bila je raspuštena - govori Tuđman koji je 90-ih sudjelovao u stvaranju HV-a, MVP-a, obavještajne zajednice, bio je na čelu HIS-a i osam godina član VONS-a. Zbog toga su njegova oca, predsjednika Tuđmana, optuživali za nepotizam i uspoređivali s južnoameričkim diktatorima.

Bez afera
- Načelno taj prigovor može stajati, ali ako govorimo o meritumu stvari, onda mislim da to nije bilo ni na čiju štetu. Nisam postavljen na čelo službe, nego sam dobio zadatak da je formiram, 1993., kad su u HDZ-u počela previranja i sukobi. Odbijao sam to, no zbog političkih okolnosti pristao sam na godinu dana, pa se to produžavalo. Da smo bili država s desetljetnom ili stoljetnom tradicijom, onda bi se to zaista moglo procjenjivati onako kako je to prikazivano. Međutim, načelo nepotizma nije se primjenjivalo u službi, a tu temu kao problem nije postavila ni jedna od 40-ak inozemnih službi s kojima smo surađivali - tvrdi Miroslav Tuđman, koji se u to vrijeme počeo baviti padobranstvom, a razlog za to je, kako priča, što se nakon rata, zapravo, emocionalno istrošio.
- Želio sam iskusiti strah, da bi se na neki način vratio u normalu. Zato sam odlučio skočiti s padobranom, mada sam gore u zraku želio odustati, ali više nije bilo povratka. Skočio sam, nakon 15 minuta ponovno i tako je počelo, govori Tuđman koji smatra da je HIS odigrao važnu ulogu u stvaranju hrvatske države i to bez ikakvih afera. Ponosno govori kako je sve to vrijeme 90 posto plaće primao u HIS-u, a deset posto na Filozofskom fakultetu. A kad je u siječnju 1998. završena mirna reintegracija i predsjednik je raspustio liječnički konzilij jer je bio izliječen, Miroslav Tuđman je, kaže, zatražio da ga se razriješi dužnosti u HIS-u i u svibnju se vratio na fakultet.

Jedna od rijetkih afera Miroslava Tuđmana vezana je uz njegovu kuću u Selcima na Braču, koju mu je krajem 90-ih navodno izgradila imućna hercegovačka obitelj Ive Lučića, njegova tadašnjeg pomoćnika u HIS-u.
- Pisalo se da kuća ima tri kata, 700 kvadrata i stepenice do mora, a ima 120 kvadrata zajedno s garažom i od mora je udaljena dva kilometra. Moja punica je iz Selaca, ondje ljetujem otkad sam se oženio, više od 35 godina - objašnjava Tuđman. On vozi staru škodu, prilično je skromno odjeven i odaje dojam čovjeka kojem materijalno uopće nije važno, no prije desetak godina u navodnom izvještaju CIA-e stajalo je da je obitelj Tuđman 'teška' 800 milijuna dolara.
- Mesić je 2000. tvrdio da je riječ o osam do devet milijardi i u Švicarskoj je tražio navodne obiteljske račune. Te su se priče planski plasirale i tada su imale određenu svrhu, no nakon nekog vremena istina iziđe na vidjelo. Sva imovina predsjednika Tuđmana svedena je na obiteljsku kuću, koju dijelimo majka i nas troje djece, svakome pripada četvrtina. Ja bih bio sretan kad bih dobio kamate za samo dva sata držanja tog novca u banci, jer moja žena stalno jamra kako nemam para. Živim od plaće od 12 tisuća kuna, a od knjiga sam na "Krivokletniku" zaradio 10 ili 20 tisuća kuna - otkriva.
- Kandidiram se za predsjednika zbog državne politike vođene posljednjih deset godina pod geslom 'Nema alternative', a koja je formalno imala za cilj ulazak u EU. No, takva politika nije nas približila Europi, nego je dovela do velikog nereda i kaosa, te financijske i gospodarske krize, koje su posljedica krize morala i vrijednosti na kojima se danas temelji hrvatska država. Iako nikad nisam bio član HDZ-a, od 2000., kad je Račanova šestorka započela s tzv. detuđmanizacijom, a novi vrh HDZ se tome nije suprotstavio, čvrsto sam branio izvornu politiku HDZ-a. Ta nova politika vrha HDZ-a, koja se odrekla tih vrijednosti, sada je došla u ćorsokak jer je Sanader očito skrahirao - objašnjava svoje stavove Tuđman, koji smatra da je osnovna pretpostavka za izlazak iz krize i stvaranje moderne i gospodarski jake RH postizanje konsenzusa i jedinstva iseljene i domovinske Hrvatske.

- Bez iseljene Hrvatske teško da bi bila stvorena država. A danas iseljenoj Hrvatskoj treba omogućiti gospodarsku, političku i kulturnu povezanost s RH. U suvremenoj povijesti nema zemlje koja je ostvarila veliki gospodarski razvoj bez pomoći svoje dijaspore, Irska ne bi uspjela bez Iraca iz Amerike, Kina ne bi mogla modernizirati bez pomoći kineske zajednice u Americi... Iseljenicima treće dobi treba omogućiti posebnu zdravstvenu zaštitu i sve druge uvjete za povratak poput kupnje ili najma apartmana, kuća ili zemljišta, dok njihovu djecu treba privući na školovanje, koje je u Hrvatskoj znatno jeftinije od većine zemalja u kojima žive, a velika je šansa da se ta djeca ovdje zaljube i kasnije vjenčaju.
Hrvatska je integralni dio Europe, smatra Tuđman, ali u EU možemo ući samo ako se ne odreknemo svoga suvereniteta i ako sklopimo dobre ugovore. - Treba proglasiti ZERP i gospodarski pojas, bez obzira na sve međunarodne pritiske, jer od ZERP-a bismo imali više prihoda od svih pretpristupnih fondova iz EU, koje ionako ne znamo iskoristiti - govori.
Jedan od prioriteta bile bi inozemne investicije, odnosno povratak na stav kakav je državni vrh prema tome imao 90-ih. Za vladavine njegova oca, tvrdi, državni stav bio je da u banke i velike kompanije pustimo inozemni kapital kako bismo se približili Europi, ali im nismo prepustili većinsko vlasništvo, što se, kaže, dogodilo poslije 2000.
Kao predsjednik založio bi se i za vraćanje Županijskog doma sabora, jer je, objašnjava, ta institucija presudna za regionalni razvoj.

- Puno prije nego što je ušao u politiku, Kerum je nazvao jednog odvjetnika, koji mi je kasnije to ispričao, kako bi podmirio sve troškove jednog njegova branjenika, anonimnog branitelja, čija je obitelj živjela na rubu egzistencije. Meni se taj čovjek tada svidio, jer mislim da to više govori o njemu od priča o automobilma, jahtama...
Tuđman je još svojim potencijalnim glasačima objasnio zašto da glasaju za njega, a ne za kandidata HDZ-a s kojim dijeli gotovo iste političke stavove.
- Devedesetih sam bio dio politike koja je duboko vjerovala da moramo sami odlučivati o svojoj sudbini. Od 2000. vjerujem da je RH integralni dio EU, ali u Europu se ne može ući s takvim podaničkim mentalitetom. Kao predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Saboru, Hebrang je imao ključnu ulogu u provođenju takve politike, koja je kao i ona prethodna, koalicijska, bila vođena tako da je kardinal Bozanić prije dvije godine morao progovoriti o podaničkom mentalitetu - govori Miroslav Tuđman koji je pokušao objasniti i kakav bi kao predsjednik zauzeo stav u slučaju Glavaš.

- Glavaš nije pravomoćno osuđen i postupak još traje, pa mu se ne može prejudicirati krivnja za ratne zločine za koje je optužen. Kada bi se vratio u RH, morao bi biti pritvoren jer je tako zakonski regulirano za nepravomoćne presude veće od pet godina zatvora.

Prema Branimiru Glavašu je učinjena i politička i juridička nepravda. Politička - jer je proces naručen izvana, a kako je poznato hrvatsko sudstvo se dijelom financira stranim sredstvima. Juridička nepravda - jer izjave brojnih vjerodostojnih svjedoka nisu prihvaćene, a kao vjerodostojne prihvaćene su izjave vrlo dvojbenih svjedoka. No, vjerujem da će se te nepravde ispraviti u daljem sudskom procesu.

- Vjerujem da su u ovih desetak godina ljudi iznevjereni raznim lošim vicevima. Nisam siguran da bi bilo koji pacijent želio da ga operira kirurg kojemu je glavna kvaliteta da je vicmaher. Kao odgovor na te viceve formirao sam Udrugu HIP, kroz koju smo organizirali tribine i govorili istinu, a Stjepanu Mesiću sam odgovorio napisavši "Vrijeme krivokletnika" gdje sam pokazao na kakvom je krivokletstvu osuđen Blaškić i podignute optužnice protiv generala Gotovine i hrvatskih dužnosnika i generala iz BiH. Ipak, ja nisam protiv Mesića osobno, nego protiv takvog obrasca. Mi moramo promijeniti političku kulturu i tu bi nam uzor trebao biti SAD gdje se ne kritizira politika bivšeg predsjednika nakon što se izabere novi. Druga je stvar ako su prekršeni zakoni - diplomatski objašnjava Tuđman koji smatra da će mu fizička sličnost s ocem na izborima biti prednost jer se "ljudima ne mora predstavljati".

- Iluzija je da se bilo što može ponoviti ili vraćati. U tom smislu, niti mislim imitirati oca, niti se na taj način pozivati na njega. No, fizički izgled bit će moj plus kod onih koji su voljeli i podržavali prvog predsjednika, a minus kod njegovih oponenata - govori Tuđman mlađi, koji kaže kako je svjestan da ljudi imaju jako loše mišljenje o političarima jer su iznevjerili ideale, što je rezultiralo nemoralom i korupcijom, zbog čega su na lokalnim izborima isplivali nezavisni i vjerodostojni kandidati. No, Tuđman ne odgovara direktno misli li pritom i na Željka Keruma, ali o njemu govori biranim riječima. Mark Cigoj, Arena

26. kolovoza 2009.
Radnik i poslodavac na prosječnu plaću državi daju još skoro 80 posto
Plaća od 5.370 kuna košta 9.173 kune
Nakon što se oduzme i krizni porez od dva posto radnik na ruke dobije tek 5.262,60 kuna

>Poslodavci kukaju da su davanja previsoka, a radnici da na ruke dobiju premalo. Nezadovoljni su i jedni i drugi, a razliku uzima država< Krešimir Sever, predsjednik NHS-a

ZAGREB - Na prosječnu plaću od 5.370 kuna neto, koliko iznosi državni prosjek za lipanj, radnik samac plati 2.457 kuna poreza, prireza i doprinosa, dok poslodavac na tu prosječnu neto plaću plati 1.346 kuna doprinosa za zdravstveno osiguranje, zapošljavanje te ozljedu na radu. Ukupno, na prosječnu plaću poslodavac i radnik za poreze i doprinose izdvoje 3.803 kune.
No, radnikov dio kolača dodatno se povećava s kriznim porezom. Na državni neto prosjek plaće obračunava se dva posto kriznog poreza, odnosno neznatno iznad 107 kuna. Tako je radničko optrećenje za poreze i doprinose, na prosječnoj plaći u državi, trenutno 2.564 kuna. Poslodavci koji upozoravaju na skupu radnu snagu u zemlji, međutim, trebali bi priznati da radnici iz svojih plaća izdvajaju više nego poslodavac.
Da bi se isplatila neto plaća od 5.370 kuna, i to na području Zagreba gdje je u primjeni najviša stopa prireza od 18 posto, potrebno je osigurati ukupno 9.173 kune. Taj iznos poznat je kao >bruto 2<, što je ukupna količina novca koju valja osigurati za isplatu plaće. Poslodavac je dužan platiti ukupno 17,2 posto doprinosa na plaću, od čega 15 posto za zdravstveno osiguranje, 0,50 posto doprinosa na plaću u slučaju ozljede na radu te 1,70 posto doprinosa za zapošljavanje.
Radnički bruto, odnosno >bruto 1<, kada se govori o prosječno plaći na razini države, iznosi 7.827 kuna. To je plaća radnika iz koje on plaća doprinose i poreze, na koju mu se obračunava osobni porezni odbitak, kao i odbici za uzdržavane članove. Dakle, iz plaće radnik podmiruje 20 posto mirovinskog doprinosa, od čega 15 posto za sustav generacijske solidarnosti i pet posto za drugi stup mirovinskog osiguranja. Ukupno, je iz prosječne lipanjske plaće radnik tako izdvojio nešto više od 1.565 kuna doprinosa. Nakon što se taj iznos i iznos radničke olakšice, koja je 1.800 kuna za samca, oduzme od radničkog bruta, dobije se porezna osnovica. A na osnovicu od 4.461 kuna radnik plaća 891,28 kuna poreza i prireza. Konačna računica iznosi 5.370 kuna na ruke, no nakon što se oduzme krizni porez od dva posto radnik na ruke dobije 5.262,60 kuna.
Kako bilo, hrvatski građani imaju najveća porezna davanja, koju je utvrdilo najnovije istraživanje KPMG-a International, no ta činjenica nije previše iznenadila domaću stručnu javnost. Sindikalni čelnici podsjećaju da su i ranije upozoravali na ogromno porezno opterećenje plaća, dok stručnjaci za financije upozoravaju da i ovako opterećen sustav funkcionira .
- Nama to nije nikakvo iznenađenje. O tome se godinama govori i na to upozoravaju i zaposlenici i poslodavci. Poslodavci kukaju da su davanja previsoka, a radnici da na ruke dobiju premalo. Nezadovoljni su i jedni i drugi, a razliku uzima država, rekao nam je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Kako napominje Sever, poseban problem Hrvatske je, međutim, nesrazmjer broja zaposlenih i drugih društvenih skupina.

- Vrlo mali broj zaposlenih namiruje sve ostale društvene skupine. A uz to, prema istraživanjima Svjetske banke, svejedno postoje cijele društvene skupine koje žive u krajnjem siromaštvu, a koje su zbog neupućenosti isključene iz socijalne pomoći, rekao je Sever.
Njegovu kolegicu iz Saveza samostalnih sindikata Anu Knežević, istraživanje KPMG-a ipak je ponešto iznenadilo.
- Uvijek sam znala da smo među najgorima po poreznom opterećenju, ali ipak me iznadilo što smo prvi, rekla nam je šefica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević.
Prema njenim riječima, sindikati odavno traže reformu poreznog sustava, svjesni neizdrživih poreznih davanja. Sindikalni prijedlog je bio da minimalna plaća bude 50 posto prosječne, te da taj iznos odgovara i neoporezivom dijelu dohotka. To bi, smatra Knežević, odgovaralo europskim standardima, a čak bi bilo i ispod preporuka Europske komisije. Međutim, sindikalni prijedlog je odbačen.
Gabrijela GALIĆ, Sergej ABRAMOV

Radnički trošak
bruto plaća (bruto 1): 7.827 kuna
neto plaća: 5.370 kuna
neto plaća s kriznim porezom: 5.262 kuna
doprinosi i porezi iz bruto plaće: 2.457 kuna
trošak poslodavca
(bruto 2): 9.173 kune
doprinosi na plaću: 1.346 kuna
Bez ozbiljnih poreznih pobuna
Porezni stručnjaci s kojima smo razgovarali nisu nimalo iznenađeni istraživanjem KPMG-a. >Nije mi poznata metodologija kojom je KPMG proveo svoje istraživanje, ali mu vjerujem. U Hrvatskoj do sad nije bilo ozbiljnih poreznih pobuna i to de facto znači da i ovakav sustav ipak funkcionira<, rekao nam je jedan od naših sugovornika. Novi list

11. kolovoza 2009.
Sanderu bolje, još desetak dana će ostati u bolnici
ZAGREB - Bivši premijer Ivo Sanader još će zasigurno desetak dana biti na Odjelu pulmologije Klinike za plućne bolesti Jordanovac, doznajemo u ponedjeljak od voditelja odjela prof. dra. Miroslava Samaržije. Prema liječnikovim riječima pacijent se dobro osjeća, puno je bolje nego u petak kad je hospitaliziran, temperature nema, ali i dalje prima antibiotsku terapiju. Nakon što je demantirana pretpostavka da bi uzročnik Sanaderove upale pluća mogla biti legionela, drugi uzročnik još nije izoliran iako se rade brojne pretrage. Nerijetko se događa da se mikroorganizam koji je izazvao bolest ne izolira niti nakon izliječenja, kaže Samaržija. Na pitanje, može li jaka upala pluća ostaviti posljedice na zdravlje pacijenta, Samaržija kaže da je prerano o tome govoriti, ali da obično dolazi do potpunog izlječenja. Dodaje da ova upala nije sekundarna posljedica neke primarne bolesti, jer je bivši premijer prije toga bio sasvim zdrav. No, ne odbija mogućnost da je u pozadini i stres kojem je Sanader fizički i psihički bio dugo izložen, a što organizam pamti. Napominje, međutim, da se sa stresom puno manipulira iako se ne može jednostrano definirati. Upala pluća inače je jedna od najčešćih bolesti (godišnje samo na Jordanovcu bude na stotine liječenih), a učestalost joj raste sa starošću populacije, odnosno što je organizam slabiji, umorniji i neotporniji to je i veća mogućnost upale. Svatko barem jednom u životu oboli od upale pluća, a infekt se dobije udisanjem. Uobičajeno trajanje liječenja je 10 do 14 dana. [B. Lovrić]

2. kolovoza 2009.
Profesor Miroslav Tuđman ne povlači svoju kandidaturu
PRIOPĆENJE
Putem Interneta i raznih portala kruži zadnjih dana neka vrst ''otvorenog pisma'' klevetničkoga sadržaja, napisanoga krajnjim primitivizmom i zabrinjavajućom bolesnom mržnjom protiv predsjedničkoga kandidata prof. Miroslava Tuđmana. U tom pamfletu autor, pod dojmom odluke dr. Andrije Hebranga da bude predsjednički kandidat HDZ-a, obznanjuje da je Miroslav Tuđman navodno povukao svoju kandidaturu. Nakon dvosmislenog naslova, stoji u tekstu da, ako Tuđman svoju kandidaturu nije povukao, onda autor toga pamfleta zahtijeva da to učini. Ovaj pamflet potpisuje osoba koja se prikazuje vodećim čovjekom HDZ-a u Sjevernoj Americi, a koja je poznata po velikom broju svađa i ispada koje su naudile slozi i ugledu Hrvata u tom dijelu svijeta.
Istovremeno, u svom razgovoru s jednim zagrebačkim dnevnikom, sâm dr. Hebrang izjavio je da je prof. Tuđman najavio da će povući svoju kandidaturu bude li on, Hebrang, predsjednički kandidat HDZ-a.

U vezi s time, potrebno je jasno naglasiti sljedeće:

1. Prof. dr. Miroslav Tudman nije povukao svoju kandidaturu i neće to učiniti. Koliko god pritisaka, kleveta pa i prijetnji mogli neki pojedinci ili organizacije uputiti njemu osobno ili ubaciti u javnost, Miroslav Tuđman smatra da se u ovim sudbonosnim trenutcima za neovisnost i demokraciju Republike Hrvatske građanima mora omogućiti da biraju između jasnih alternativa.

2. Prof. dr. Miroslav Tudman više od godine dana nije razgovarao s dr. Hebrangom, iako je predlagao susret i razgovor, ali do sastanka nije došlo jer od dr. Hebranga nije dobio pozitivan odgovor.

3. Prof. Miroslav Tudman smatra da se je u posljednjih nekoliko mjeseci, a posebice tijekom posljednjih tjedana, situacija u Republici Hrvatsko naglo promijenila u znaku duboke političke, gospodarske i socijalne krize. U tako teškim trenucima, bivši premijer dr. Ivo Sanader, koji svakako snosi veliku odgovornost za nastalo stanje, osobno je imenovao dr. Hebranga predsjedničkim kandidatom svoje stranke prije nego sto mu je ostavka stupila na snagu. Dr. Hebrang je kandidaturu koja je tako nastala prihvatio, a zatim je čak izjavio da će u svoju predsjedničku kampanju uključiti, upravo dra. Sanadera.

Prema tome, HDZ-ov predsjednički kandidat dr. Hebrang poziva se na Sanadera i nastavak Sanaderove politike. Ta je politika kohabitirala, kada je i trebalo i nije trebalo, s politikom detuđmanizacije Stjepana Mesića. Zato je očito kakve sve nove nedaće i opasnosti mogu Hrvati očekivati, bude li trenutačna vrhuška HDZ-a preko dr. Hebranga nastojala osigurati sebi i svojim poslušnicima kontinuitet dosadašnje politike "podaničkog mentaliteta", koja je Hrvatsku dovela u stanje nereda i kaosa, građane na rub dužničkog ropstva, a narod iznevjerila i ostavila bez ponosa i dostojanstva.
1. kolovoza 2009.
Stožer dr.Miroslava Tuđmana predsjedničkog kandidata Republike Hrvatske

11. kolovoza 2009.
Manji dio okupljenih istaknuo se u vrijeđanju hrvatskog predsjednika
Ramljak: Ne stojim iza zvižduka kontra Mesića
Barjaktar Boško Ramljak je totalnom glupošću ocijenio sumnje kako je iz pozadine rukovodio prosvjedima
Iz dobro obaviještenih izvora doznajemo da su evidentirane osobe koje su dovikivale uvrede predsjedniku Mesiću dok je čitao svoj govor na završetku 294. sinjske alke, kao i da je jedna osoba privedena u policiju i saslušana te puštena, a nije riječ o osobi iz sinjskoga kraja.
Službe osiguranja su, prema našim informacijama, uočile da je incident napravila manja skupina gledatelja predvođena bivšim djelatnikom SIS-a A.M. rodom iz Hercegovine, koji je umirovljen upravo zbog sudjelovanja u prosvjedima na Rivi 2001. i ostalim masovnim okupljanjima u vrijeme uhićenja generala Norca.

Sporni antifašizam
U cijeloj priči oko Mesićeva vrijeđanja pojavilo se i ime alkarskog barjaktara Boška Ramljaka, koji je bio nadređeni A.M. za vrijeme dok je obavljao dužnost načelnika jednog odsjeka SIS-a.
- To su totalne gluposti. Apsolutno i odgovorno odbacujem sve vrste insinuacija koje se, ne prvi put, vežu uz moje ime. Tvrdim, a u to se mogao uvjeriti svatko tko je bio na Alci ili pratio TV prijenos, da sam od početka do kraja časno i dostojanstveno obavio svoju dužnost barjaktara - izjavio nam je Ramljak.

- Alka je za mene svetinja i ni na kraj pameti mi nije bilo ničim to oskvrnuti. Osim toga, gdje je tu logika!? U trenutku kada je Predsjednik čitao svoj govor, ja nisam mogao znati njegov sadržaj pa, prema tome, nisam ni mogao procijeniti kada nekom treba dati znak za činjenje neprimjerenih radnji, a za što sam iz vaše priče shvatio da me se proziva. Jedino da imam nekakve telepatske moći, a to sigurno nemam. Te glasove iz publike sam čuo kao i mnogi na trkalištu, ali ostao sam miran i dostojanstven do kraja, što mi je i bila dužnost - komentirao je Boško Ramljak navode o incidentu.
Uvrede na Predsjednikov račun su počele kada je u svom govoru, uz spominjanje hrabrih branitelja grada Sinja iz 1715. koji su obranili Sinj od višestruko moćnije turske vojne sile, govorio i o braniteljima iz Domovinskog rata koji su također obranili Hrvatsku prije 15 godina od srpskih osvajača, te se nadovezao na antifašizam i obranu Hrvatske od nacističko-fašističkih osvajača.

Smiri se, viteže
Tada je s tribina iznad novinarskih mjesta netko doviknuo: “J... te antifašizam, komunjaro stara, imamo mi svog heroja Mirka Norca.” Predsjednik je pogledao u pravcu odakle su stigli povici i rekao: “Smiri se, viteže”, te to ponovio, ali kako uvrede nisu prestajale, samo se osmjehnuo i nastavio čitati svoj govor.
Gotovo cijelo gledalište nije reagiralo na uvredljive povike Predsjedniku koji je dovršio svoj govor i Alka je u miru i redu privedena kraju.
Legitimiran
Policija je utvrdila identitet osobe koja je u nedjelju, tijekom održavanja Sinjske alke, uputila neprimjerene riječi predsjedniku Stjepanu Mesiću.

Muškarac je legitimiran, a kako je utvrđeno da ipak nije bilo riječi o vrijeđanju, nego samo o izražavanju nekakve vrste nezadovoljstva, sve je završilo bez procesuiranja.
Tako muškarac nije priveden pa nije ni prekršajno ili kriminalistički obrađen.

Nazor: Vrijeđanje je neprihvatljivo
Smatram da predsjednik Mesić ove uvrede treba progutati jer bi inzistiranje na sankcijama, po mojemu mišljenju, bilo kontraproduktivno – komentira Zoran Malenica, predstojnik Katedre za sociologiju splitskoga Pravnog fakulteta.
Ističe kako je Mesića prihvatila nova politička garnitura u Sinju, Alkarsko društvo i dio građana, koji su ga pozdravili pljeskom, doduše mlakim, ali su ga ipak pozdravili. No, očito se jedan dio građana s tim ne slaže i to su izrazili na ovaj način, ne rezonirajući glavom, nego srcem. Držim, ipak, da bi bilo politički pametnije prijeći preko toga – kaže Malenica. (...)
Vito Perić/epeha Ante Čizmić/cropix ,Toni Paštar/EPEHA, Slobodna Dalmacija

11. kolovoza 2009.
Hvala U2, bravo Zagreb!
Oko 60.000 posjetitelja okupilo se na drugom zagrebačkom koncertu grupe U2 koji je koncepcijski bio sličan prvome uz nekoliko izmjena na repertoaru. Bono Vox i članovi grupe U2 dobili su Medalje grada Zagreba kao zahvalu što su doprinjeli promociji Zagreba
Kako se i pretpostavljalo, drugi zagrebački koncert U2 u ponedjeljak navečer koncepcijski je bio sličan prvome, što je i logično za uigranu tehnološku mašineriju koja od režije svjetla do uvježbanih scenskih učinaka zahtijeva sličan tretman. No, nekoliko izmjena u repertoaru uključilo je večer ranije neodsvirane pjesme »Mysterious ways«, »I still heavent found what I am looking for«, »Stuck In The Moment«. Oko 60.000 posjetitelja okupilo se na stadionu, a kako se radilo o terminu koji je prvotno proglašen prvim koncertom U2 u Zagrebu ispred stadiona je bilo i karata u prodaji koje su zamijenili oni koji su u Maksimir došli večer ranije, 9. kolovoza.
Dakako, dobar dio prisutnih vidio je i prvi nastup, a upravo stoga multiplicirani koncerti u istome gradu dobri su za vjerne poklonike ako mogu očekivati repertoarne izmjene. Bono i članovi grupe to su honorirali dobrim pristupom koji je iznjedrio ponešto drukčiji materijal, jednako uvjerljive stare favorite i očekivane ovacije publike.
Dodajmo i to da je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uručio Bonu Voxu i članovima grupe U2 Medalje grada Zagreba kao zahvalu što su u sklopu turneje »360 stupnjeva« s dva uzastopna koncerta doprinjeli promociji Zagreba.
Hrvoje Horvat, Vjesnik

7. kolovoza 2009.
Građani moraju znati što je dogovoreno
Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i svojedobno predsjedatelj hrvatskog dijela Mješovitog hrvatsko-slovenskog povjerenstva za razgraničenje Davorin Rudolf pozvao je premijerku Jadranku Kosor da kaže hrvatskoj javnosti na kojim osnovama počiva njezin načelan dogovor sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom o razgraničenju Hrvatske i Slovenije te o slovenskome deblokiranju naših pregovora s Europskom unijom.
Nitko niti zahtijeva niti traži da Kosor iznese u javnost sve pojedinosti razgovora u Trakošćanu, ali moguće temelje za rješenje pitanja važnih za ovu zemlju građani moraju znati, kazao je za Hinu akademik Rudolf.
Nažalost, u našoj novijoj povijesti, kako podsjeća, pojedini nositelji najviših državnih funkcija dogovarali su u tajnosti i prihvaćali neka rješenja u odnosima s drugim državama važne za ovu zemlju koje su se kasnije, kad su objavljene, pokazale neprihvatljivima, pa su ih se odricali Hrvatski sabor ili Vlada.
Podsjetimo, premijeri Jadranka Kosor i Borut Pahor, nakon sastanka u Trakošćanu 31. srpnja, izjavili su da su Hrvatska i Slovenija dogovorile okvirni plan po kojem bi se do kraja godine moglo pronaći rješenje graničnog spora i blokade hrvatskih pristupnih pregovora.
Podsjetimo, slovenski mediji naveliko su danima javljali kako je dogovoreno zajedničko upravljanje nad Savudrijskom valom - kondominij. Kondominij ili koimperij naziv je za područje pod zajedničkom vlašću dviju ili više država.
U našoj Vladi i dalje se o tome šuti. Istodobno slovenski mediji javljaju kako je kondominij rješenje i kraj sukoba oko granice dviju država. Hrvatska ne bi izgubila teritorij, a Slovenija bi dobila slobodan prolaz do otvorenog mora te bi im bio proširen i teritorij za ribolov. Navodno je još ostalo sporno koliki bi kondominij bio. Navodno Slovenija želi da on bude nad cijelim područjem Savudrijske vale, a Hrvatska želi kondominij samo na spornom području. HRT

3. kolovoza 2009.
Sindikalni čelnik poziva radnike 'Brodosplita' da daju po 4, 5 tisuća kuna i sami kupe brodogradilište specijalnih objekata
Šegvić poziva: Škverani, ajmo kupit brodogradilište!
Nakon što je Vlada RH danas raspisala tender za prodaju domaćih brodogradilišta, predsjednik Nezavisnog sindikata "Brodosplita", Zvonko Šegvić, pozvao je škverane na udruživanje i kupnju "Brodogradilišta specijalnih objekata" koje se kupcima nudi odvojeno od splitskog brodogradilišta.
Cijena BSO-a je 18 milijuna kuna.
- Pozivam sve četiri tisuće škverana da se udruže i kupe "Specijalnu". Svaki bi radnik mogao dati četiri i pol tisuće kuna, tako prikupiti potrebnih 18 milijuna te postati vlasnik i dioničar te zlatne koke. - Radnici bi tako ostvarili model radničkog dioničarstva i bili oni koju postavljaju Upravu i menadžment. Radničko dioničarstvo u dobroj tvrtki kao što je BSO apsolutno ima smisla. - Ne zaboravimo da EU traži od Hrvatske da sustavno potiče modele radničke participacije, i to je jedan od bitnih pristupnih uvjeta EU-a. BSO ima mogućnosti da tijekom cijele godine, neovisno o vremenskim uvjetima, gradi najsofisticiranija plovila, uključujući i podmornice za koje je već bilo upita od inozemnih subjekata.
- BSO može graditi sve vrste putničkih brodova, a slavu je stekao upravo vojnim programom kad je, među ostalim, izgradio i seriju podmornica - kazao je Šegvić, čelnik najvećeg škverskog sindikata.
- BSO ima kadar i brand poznat u Europi. Nije tajna da je, primjerice, njemačka vojno-pomorska tvrtka "Thyssen Krupp Marine System" zainteresirana za suradnju s BSO-om.
- Bude li pameti i radničke sloge, BSO može imati sjajnu budućnost te može postati uvoznik i proizvođač najsofisticiranije tehnologije. Tu su i golemi multiplikativni efekti za našu brodogradnju, gospodarstvo i znanje. Radnici moraju iskoristiti priliku - navodi sindikalni čelnik te ističe da su radničkim dioničarstvom tvrtke sigurnije od neprijateljskog preuzimanja, jer radnici kontroliraju vlasničku strukturu. Denis Krnić, Slobodna Dalmacija

3. kolovoza 2009.
DVORAC TRAKOŠĆAN: PREDSJEDNICI VLADA OPTIMISTIČNI
Kosor i Pahor: Do kraja godine imamo rješenje!
TRAKOŠĆAN - Hrvatska i Slovenija konačno su, devet mjeseci od početka slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora, pronašli put kojim će do kraja godine Hrvatska nastaviti pregovore prema članstvu u EU, ali i riješiti otvoreno granično pitanje između dvije zemlje. Nakon jednoipolsatnog razgovora sa svojim slovenskim kolegom Borutom Pahorom, u dvorcu Trakošćan u Hrvatskom zagorju, jednom od najljepših u Hrvatskoj, premijerka Jadranka Kosor objavila je da je između dvije zemlje "otvorena nova stranica" i kako je dogovoren okvirni plan prema kojem bi se rješenje "uskladilo do jeseni, a usvojilo do kraja godine".
- Pronašli smo put kojim treba ići - kazala je premijerka Kosor, "vrlo zadovoljna" što su se počeli dogovarati oko stvari koje su u "interesu obiju zemalja". U "konstruktivnom razgovoru" dogovoren je put kojim će "strateški cilj Hrvatske" - ulazak u EU - biti ostvaren.
Kosor je objasnila kako je sve što je dogovoreno "na tragu dobrosusjedskih odnosa" i želje za rješavanjem otvorenih pitanja zbog ulaska Hrvatske u EU, ali i zbog europske perspektive cijele regije.
Za obraćanja novinarima, Kosor je isijavala zadovoljstvom. Hrvatsku premijerku i slovenskog premijera jučer nije omelo ni to što je nekoliko minuta uoči početka sastanka u Trakošćanu nestalo struje, ali je kvar brzo uklonjen, pa Kosor i Pahor nisu morali razgovarati u mraku.

Nastaviti proširenje EU
Zadovoljan, ali ipak za nijansu suzdržaniji, Pahor je najavio "mogućnost" da dvije zemlje još u ovoj godini riješe pitanje blokade i granice. "Trasirali smo put koji daje nadu da ćemo doći do rješenja u interesu obiju zemalja, kako bi se nastavilo proširenje EU na zapadni Balkan", rekao je Pahor.
Ipak, Pahor napominje kako su neka pitanja ostala neriješena, a svi detalji nisu dogovoreni no, prema njegovom mišljenju, "svi detalji i nisu morali biti odmah dogovoreni". Do konca ljeta, optimističan je Pahor, možda ćemo doći do dogovora. "S optimizmom gledam u budućnost", uvjeravao je slovenski premijer, objasnivši kako se dogovori neće uvijek odvijati "pred kamerama".

Idući sastanak u rujnu
Kosor i Pahor trebali bi se ponovno sastati u rujnu, do kada bi njihovi šefovi diplomacija, Gordan Jandroković i Samuel Žbogar, trebali dogovoriti detalje jučerašnjeg "okvira", koji bi onda do kraja godine trebao rezultirati i rješenjem hrvatsko-slovenskog graničnog spora, što već gotovo 20 godina opterećuje odnose dviju zemalja.
Nakon sastanka, koji su pola sata vodili u četiri oka, a ostalo vrijeme sa suradnicima, Kosor i Pahor dali su kratke izjave za novinare, nakon kojih su otišli na ručak, ne želeći odgovarati na novinarska pitanja, niti otkriti detalje jučerašnjeg "dogovora".
Politički odnosi između dvije zemlje pali su na najnižu razinu od osamostaljenja, a kriza nakon slovenske blokade hrvatskih pregovora prijeti i opasnom pogoršavanju odnosa između običnih građana. Između Ljubljane i Zagreba bjesni verbalni i diplomatski rat, no jučerašnja retorika u Trakošćanu bila je korak u drugom smjeru.
Obje zemlje nalaze se pod snažnim pritiskom Bruxellesa i Washingtona da se što prije nađe izlaz iz sadašnje nezavidne situacije. U hrvatsko-slovenskim odnosima, pokazala je njihova burna novija povijest, vrag je u detaljima - za koje i Pahor priznaje da nisu dogovoreni - tako da je bez dogovora o detaljima teško govoriti o rješenju.

Lovačka soba dvorca Trakošćan u Hrvatskom zagorju, u kojoj su vođeni hrvatsko-slovenski razgovori, čini se, bila je sretna za Jadranku Kosor, koja je optimistično stigla na sastanak sa svojim slovenskim kolegom, a još ga optimističnije napustila, pola sata kasnije nego što je predviđeno. Kosor je u Trakošćan stigla u žarkocrvenoj haljini, dok je podjednako elegantni slovenski premijer usklađeno nosio kravatu u istoj boji, premda taj detalj, kako su otkrili njihovi suradnici, nije bio unaprijed dogovoren.
Trasirali smo put koji daje nadu da ćemo doći do rješenja u interesu obiju zemalja, kako bi se nastavilo proširenje EU na zapadni Balkan, rekao je Pahor
Denis ROMAC, Glas Salavonije

1. kolovoza 2009.
Slovenski komentatori skeptični
Za razliku od većine političkih stranaka koje su pozitivno ocijenile prvi sastanak Boruta Pahora s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor na kojemu je dogovoren okvir za deblokadu međusobnih odnosa, komentatori slovenskog tiska s mnogo skepticizma pišu o mogućnosti da se do kraja godine pronađe rješenje graničnog pitanja i nastavka hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om.
Pahor i Kosor nakon sastanka u Trakošćanu nisu željeli javnost opterećivati pojedinostima koje bi dale pravu sliku o tome je li njihov optimizam realno utemeljen, pa se neće trebati čuditi ako se potkraj godine pokaže da ni njihov najnoviji optimistični pokušaj nije ni za jedan metar pomaknuo kola koja su zapela u diplomatskom blatu, piše komentator ljubljanskog "Dnevnika" Zoran Senkovič.
Kako objašnjava, i Pahor i Kosor nisu izgladili prijašnje razlike u pogledu dviju strana na deblokadu i pristupne pregovore jer Slovenija i dalje preferira Rehnov arbitražni prijedlog dopunjen slovenskim amandmanima, a Hrvatska onu prijašnju inačicu koju je prihvatio Hrvatski sabor.
Ljubljansko "Delo" navodi pak da je teško vjerovati kako će jedan susret Pahora s hrvatskom premijerkom revolucionirati odnose, opterećene niz godina graničnim prijeporom.
Optimističnih je poruka na najvišim razinama bilo i proteklih 19 godina. Nakon tako visokih susreta stvari su se uvijek opet okretale nizbrdo. Zato je pitanje kako će Kosor i Pahor u svoja stajališta uvjeriti domaće političke ekstremiste i radikale da su našli dobro rješenje. A ti ekstremisti i radikali sada već imaju većinu, ocjena je novinara Roka Kajzera iz vodećeg slovenskog lista.
Postoji i opasnost da i na jednoj i drugoj strani stvari budu vraćene na početak ako inicijativu preuzmu one političke snage koje postojeći spor koriste za domaće političke obračune i predizborne kalkulacije, upozorava u mariborskom listu "Večer" Boris Javšovec, a prenosi Hina. HRT

29. srpnja 2009.
Koordinacija sindikata transportnih radnika Hrvatske traži žurno sastanak s Vladom
Jučer, utorak 28. srpnja u Zagrebu je održan sastanak Koordinacije četiri sindikata transportnih radnika Hrvatske
: sindikat pomoraca, indikatželjezničara,sindikat lučkih radnika i sindikat strojovođa. Navedeni sindikati su članice Međunarodne federacije transportnih radnika -ITF i europske federacije radnika u transportu-ETF.
Kordinacija je uputila poziv ministru Božidaru Kalmeti u MMPI sa zahtijevom za žurnim sastankom, najkasnije do petaka 31. srpnja 2009. Zajednički stav koordinacije jest da je radnicima u trgovačkim društvima koja su u večinskom vlasništvu Republike Hrvatske NEPRIHVATLJIVO bilo kakvo smanjenje plaća kako je naložila Vlada Republike Hrvatske svojom odlukom od 16.srpnja 2009. te istovremeno nametanje tkz. kriznog poreza koji također predlaže Vlada. (Sindikat pomoraca Hrvatske).

28. srpnja 2009.
STRUČNJAK INSTITUTA ‘FRANHOFER' i SUDSKI VJEŠTAK U NJEMAČKOJ
Upozorenje stručnjaka Vatroslava Grubišića: Bojim se da ne nestanu i dokazi o tragediji
Vjerujem da se HŽ, poput Nijemaca, pridržavao zaštitnih mjera i pojačao osovine nagibnih vlakova, ali simptomatično je da se iskakanje vlaka s tragičnim posljedicama dogodilo, kako sam i upozoravao, tvrdi dr. Grubišić
Slažem se da sredstvo kojim su prskane tračnice može biti primarni uzrok ili jedan od uzroka izlijetanja nagibnog vlaka u Rudinama. No, moram reći i da do sada nisam upoznat s tim da je neka željeznička nesreća u svijetu prouzročena na ovakav način − kazao nam je prof. dr. Vatroslav Grubišić, dugogodišnji djelatnik svjetski uglednoga Instituta “Franhofer” i sudski vještak u Njemačkoj za pitanja pogonske čvrstoće materijala i konstrukcije, čije savjete godinama koriste moćni industrijski koncerni poput BMW-a, Daimler Benza, Fiata, Forda, Volkswagena...
No, nužno je, ističe dr. Grubišić, ispitati sve ostale parametre, odnosno utvrditi brzinu vlaka, provjeriti cijeli nagibni mehanizam, ležajeve, kotače, osovine, amortizere, zatim temperaturu, prugu, dinamiku iskakanja... Tek nakon toga, ističe, moći će se utvrditi točan uzrok ili uzroci iskakanja.
− Nanošenje tekućine moglo je smanjiti trenje i promijeniti uvjete kočenja, kao što, primjerice, može učiniti led na tračnicama, samo što su u takvim slučajevima ljudi pripremljeni na to da su tračnice skliske pa se one posipaju pijeskom, a u ovom slučaju nitko nije očekivao da se neće moći zakočiti − objašnjava dr. Grubišić.

Podizanje tračnica
Kod nagibnog vlaka, dodaje, brzina koju može podnijeti u zavoju veća je nego kod običnih vlakova, a uobičajeno je da je vanjska strana tračnica podignuta. U takvim bi uvjetima nagibni vlak, kaže dr. Grubišić, mogao proći zavoj, čak i uz probleme s kočenjem, pri brzini od 80 do 90 kilometara na sat.
Problem bi, dakle, mogao biti ako vanjska strana tračnica u zavoju nije podignuta, što je, napominje, u Hrvatskoj čest slučaj, ili to da je granična brzina već bila dostignuta jer se i prije zavoja nije moglo kočiti. Sve to, napominje dr. Grubišić, treba detaljno ispitati.
Dr. Grubišić je još 2003. upozoravao Vladu da ne kupuje nagibne vlakove kanadskog proizvođača Bombardier jer imaju problema s osovinama, te zbog toga što naše pruge nisu prilagođene tim vlakovima pa prijeti opasnost od njihova iskakanja.
Godinu dana nakon njegovih upozorenja Hrvatska je kupila osam Bombardierovih nagibnih vlakova, a njemačke željeznice 192 vlaka. Nijemci su nakon njegovih upozorenja proveli kontrolu osovina i našli pukotine, te su ih potom ojačali za 15 posto kako bi se spriječili lomovi. I Hrvatske su željeznice, nakon Nijemaca, nagibne vlakove poslale na ultrazvučno ispitivanje, a brzina vlakova je smanjena i prilagođena hrvatskim uvjetima.
Dr. Grubišić ističe kako vjeruje da se HŽ pridržavao tih zaštitnih mjera, no ipak je simptomatično da se iskakanje s tragičnim posljedicama dogodilo, kako je on i upozoravao.
− Nužno je prikupiti sve podatke o vlaku i nesreći, a povjerenstvo koje je za to zaduženo mora biti i stručno i neovisno. Bojim se da dokazi ne nestanu jer se u Hrvatskoj i do sada, na žalost, događalo da osnovni dokazi nisu bili dostupni − zaključuje dr. Grubišić.

Objavite ugovor o kupnji vlakova
Dr. Grubišić nije pristaša povlačenja svih nagibnih vlakova s hrvatskih tračnica, nego ističe da treba poduzeti sigurnosne mjere, odnosno obaviti pregled vlakova i tračnica te donijeti konačne mjere.
“Sada je vrijeme da se konačno objavi ugovor o kupnji vlakova, budući da se već godinama sumnja u regularnost te nabave.” D. ZENIĆ ,M. BILJAK, Slobodna Dalmacija

24. srpnja 2009.
Najmanje šest mrtvih i 40 ozlijeđenih u iskliznuću nagibnog vlaka
Teško ozlijeđeni putnici hitno su prevezeni u splitski KBC, gdje se, nekima od njih liječnici bore za život. Nesreća se dogodila kada je nagibni vlak Zagreb-Split u Rudinama iskliznuo iz tračnica te, prije nego što se zaustavio, dva puta udario u zid sa strane
SPLIT - U teškoj željezničkoj nesreći u Rudinama, u blizini Kaštela, šest je osoba poginulo, a 40 ih je teže i lakše ozlijeđeno, doznaje se od glasnogovornice splitske policije Marine Kraljević-Gudelj.
Željeznička se nesreća dogodila kada je nagibni vlak Zagreb-Split u Rudinama iskliznuo iz tračnica te, prije nego što se zautavio, dva puta udario u zid sa strane.
Nekoliko minuta nakon željezničke tragedije u Rudine je stiglo nekoliko desetaka vatrogasnih vozila, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i hitne pomoći te Gorska služba spašavanja.Teško ozlijeđeni putnici hitno su prevezeni u splitski KBC, gdje se, kako doznajemo, nekima od njih liječnici bore za život. Na terenu smo doznali da je liječnicima iz Splita u pomoć priskočila ekipa iz okolnih mjesta i gradova.
Teže ozlijeđene putnike prevozili su u splitski KBC, a lakše u Kaštela i Trogir. Očevid na mjestu još traje, a obavlja ga splitska policija i istražni sudac Županijskoga suda u Splitu.
Uprava HŽ Holdinga obiteljima stradalih izražava duboku sućut, priopćeno je iz Hrvatskih željeznica. U HŽ-u ističu da unatoč velikom interesu obitelji putnika koji su putovali vlakom Hrvatske željeznice nemaju informaciju o imenima stradalih putnika jer se u sustavu prodaje karata samo bilježi broj prodanih karata, a za ovaj vlak bilo ih je 110. Hrvatske željeznice moli obitelji da informacije potraže u nadležnoj policijskoj upravi u Splitu ili u bolnici na Firulama gdje su primljeni svi ozlijeđeni putnici. Prema riječima ravnatelja Bolnice na Firulama, listu primljenih iz unesrećenog vlaka, bolnica će imati oko 18 sati.
Kako se doznaje na terenu, pošto je nagibni vlak skliznuo s tračnica, ljudi koji su se zatekli blizu priskočili su u pomoć unesrećenima i izvukli ih iz vlaka. Zamalo se dogodila još jedna tragedija kad je istim tračnicama stigla pomoćna lokomotiva. Zahvaljujući prisebnosti ljudi koji su pomagali unesrećenima, nije se dogodila još veća tragedija jer su svi skločili s tračnica i tako se spasili. [vje/Hina]

Milinović: Svi ozlijeđeni zbrinuti u KBC-u "Split"
"Svi ozlijeđeni zbrinuti su u KBC-u "Split", a zrakoplovom su upućene potrebne količine krvi. Radimo sve potrebne radnje za slučaj da broj ozlijeđenih bude veći. Državni tajnik Ante Zvonimir Golem je na mjestu nesreće i s njim sam u izravnom kontaktu", kazao je novinarima ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović.

Svi liječnici povučeni s godišnjega
Ravnatelj KBC-a "Split" Dujomir Marasović "Vjesniku" je potvrdio da bolnica u kriznim situacijama djeluje prema rasporedu. Iako je izvan Splita, Marasović je u neprestanom kontaktu s državnim tajnikom u Ministarstvu zdravstva Antom Zvonimirom Golemom, koji je na mjestu nesreće, a koji ga je izvijestio da u nesreći ima i smrtno stradalih. U KBC-u dežura zamjenik ravnatelja Jugoslav Bagatin. "Svih 12 kirurških sala je spremno. Doslovce smo mobilizirali sve kirurge s godišnjih odmora i slobodnih dana. U bolnici su sve kirurške struke spremne. Znači, od kirurga, urologa, ortopeda do oftalmologa... Imamo dovoljno osoblja, materijala i trenutačno dovoljne količine krvi. Jedan je mladić dovezen helikopterom, a prva skupina teže ozlijeđenih, koji su svi pri svijesti, stigla je autobusom. Oni s ostalim za život neopasnim ozljedama stižu naknadno", kazao je Marasović. [I. D.]

Zbog velikog broja ozlijeđenih treba svih krvnih grupa
SPLIT - Šef kirurgije splitskog KBC-a Vedran Radonić potvrdio je da liječnici zasad obrađuju četiri teže ozlijeđena te se tek treba utvrditi hoće li na njima biti potreban operativni zahvat. "Trenutačno u bolnici imamo više od 50 lakše ozlijeđenih koji također primaju medicinsku pomoć. Situaciju s ovako velikim brojem ozlijeđenih posljednji put imali smo za vrijeme Domovinskog rata", kazao je Radonić. Zbog velikog broja ozlijeđenih, kojima će biti potrebno hitno kirurško zbrinjavanje, iz KBC-a "Split" pozivaju građane da daruju krv. Prema riječima dr. Jele Mratinović-Mikulandre, nužne su sve krvne grupe, a krv se može dati na Odjelu za transfuziju na Firulama cijeli dan. [I. D.]

Posebna regulacija prometa
Na relaciji Zagreb - Split - Zagreb, umjesto dva popodnevna nagibna vlaka koji kreću iz Zagreba (15.22) i iz Splita (15.10) na cijeloj relaciji putnike će prevesti autobusi. Noćni vlakovi iz Zagreba prema Splitu vozit će do Perkovića, a od Perkovića do Splita putnici će biti prevezeni autobusima. Putnici noćnih vlakova iz Splita za Zagreb bit će na cijeloj relaciji prevezeni autobusima. Zbog takve organizacije prometa, noćas se neće moći koristiti usluga prijevoza automobila na vlak niti usluga u spavaćem vagonu na relaciji Zagreb-Split-Zagreb. [T.G.]

U "vlaku smrti" 1974 g. u Zagrebu život izgubilo 152 ljudi
Najveća željeznička nesreća u hrvatskoj povijesti dogodila se u Zagrebu, u petak, 30. kolovoza 1974. godine u 22,40 sati. Toga dana je ekspresni vlak Atena-Dortmund, prepun putnika, uglavnom radnika u Njemačkoj i članova njihovih obitelji, među kojima je bilo dosta djece, uletio brzinom od 103 km/sat umjesto 40 km/sat u splet tračnica i skretnica na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. Osim lokomotive svih deset putničkih vagona se prevrnulo i nastavilo klizati lomeći tračnice i drobeći vagone prepune putnika.. Cijelu noć i sutradan do podne radilo je sve osoblje Hitne pomoći zajedno s ekipama liječnika i medicinskog osoblja iz raznih bolnica. Kada su treći dan pomoću dizalica podignuti vagoni ispod njih je bilo još devetoro mrtvih među kojima i troje djece. Konačna bilanca ove nesreće bila je 152 mrtva i 92 ranjenih. [T.G.]

Tragedija u deanovcu 2005. izbjegnuta unatoč prevrtanju tri cisterne sa zapaljivim plinom
U željezničkoj nesreći koja se dogodila 5. kolovoza 2005. iz tračnica, na ulazu u željezničku stanicu Deanovec kod Ivanić Grada, iskliznula je kompozicija s cisternama napunjenima zapaljivim plinom propan-butanom. Prevrnule su se tri cisterne s 120.000 litara tekućeg plina. Srećom nije došlo do eksplozije pa je izbjegnuta tragedija, a stanovnici okolnih kuća bili su privremeno evakuirani. Zbog sigurnosnih razloga odlučeno je da je cisternu bolje ne dirati te kako je najsigurnije rješenje spaljivanje opasnog plina. Zapaljivi se plin kroz privremeni plinovod iz prevrnutih cisterni proveo oko 200 metara od mjesta nesreće i zapalio. [T.G.]

"Ukleti" nagibni vlakovi
U kolovozu prošle godine nagibni vlak na istoj relaciji iskliznuo je između Gračaca i Malovana kod Cerovca. Nije bilo ozlijeđenih. Samo dva mjeseca poslije došlo je do još jednog iskliznuća nagibnog vlaka na relaciji Zagreb - Split između Ličkog Lešća i Perušića. Naletio je na odron kamenja i zemlje koji su prouzročile jake kiše. I ova je nesreća prošla bez žrtava. U medijima se često pisalo kako su nagibni vlakovi jedna od lošijih investicija HŽ-a. Tako se doznalo da od osam nagibnih vlakova, koliko je HŽ kupio, vozi tek polovina jer se ispostavilo da je popravak skuplji od kupovanja novih. Nakon što su brzi vlakovi kupljeni, otkrilo se da uopće nisu kompatibilni s našim prugama.[T.G.]

Nesreća se dogodila svega 15-ak metara od provalije više stotina metara duboke
Ispovijed preživjelog: "U Perkoviću je počeo juriti - kočnice mu ne rade!",
Zalutala lokomotiva umalo zgazila spasioce
Pješice sam stigao od vlaka, pomogla su mi dvojica mladića, a dvije mi je unuke odveo rođak na Hitnu – u suzama je rekao 70-godišnji Žarko Rogan iz Zagreba čekajući da po njega dođu djelatnici Hitne službe. Ovo mu je druga željeznička nesreća u životu, prvu je doživio i preživio u osmoj godini.
Već u Perkoviću je počeo juriti, rekao sam ženi, sjedi na pod pokrij se po glavi, ovome kočnice nisu u redu – priča nam Žarko dok mu liječnica pokušava zaustaviti krvarenje iz desne potkoljenice.
- Kada smo vidjeli na Kozjaku stup, tu već nije imao kontrolu u zavojima. Pretpostavljam da mu sistem za hidrauliku više nije mogao pratiti to dodatno kočenje. Strugao je desnom stranom po stijenama, popucala su stakla, tada sam bacio ženu na pod i skočio na unuke koji su sjedili preko puta mene, nakon toga se više ničega ne sjećam – prepričava nam Rogan čije su unučice, hvala dragom Bogu, s manjim kontuzijama primljene u ambulantu u Kaštelima, dok o svojoj supruzi Mirni ništa ne zna.
Jakov Žarko, Milena Budimir/EPEHA
Mario Todorić/cropix

Nesreća se dogodila svega 15-ak metara od provalije
Sreća u cijeloj nesreći je ta što je vlak sa tračnica izletio svega 15-ak metara prije stravične provalije. Da se, ne daj Bože, izlijetanje vlaka dogodilo koji metar naprijed razmjeri ove tragedije bili nesagledivi.
Pitanje je bi li itko od putnika iz nagibnog vlaka uopće preživio jer je provalija duboka više od 400 do 500 metara.Vjesnik/Slobodna Dalmacija/ RTL

23. srpnja 2009.
München: 'Mesićev ured - leglo UDBE', 'Bleirburg - suza na hrvatskom obrazu'
Protiv politike predsjednika Stipe Mesića, koji je u srijedu u Muenchenu na poziv njemačke zaklade održao predavanje o uključivanju Hrvatske u Europsku uniju, prosvjedovalo je 300-ak osoba pod sloganom "Odzvonilo je ...".
Transparentima "Mesićev ured - leglo UDBE", "Partizani i komunisti nisu antifašisti" i "Bleiburg - suza na hrvatskom obrazu" te, među ostalim, uz Thompsonovu glazbu, okupljeni su prosvjedovali protiv političkih uvjerenja hrvatskog predsjednika.
Dolazak predsjednika Mesića u hotel Bayerisches Hof, gdje je održao predavanje na poziv zaklade "Herbert Quandt" o temi "Gospodarske i političke perspektive Republike Hrvatske u Europskoj uniji", prosvjednici su popratili zvižducima i povicima "Cigani, Cigani".
Po podatcima muenchenske policije na prosvjedu se okupilo 300-ak osoba, a skup je prošao bez ispada.
Organizator prosvjeda, umirovljeni gostioničar i hotelijer Ante Brekalo, policiji je najavio dolazak više od tisuću prosvjednika.
Ured predsjednika Republike u ponedjeljak je priopćio kako je zaprimio obavijest da su u nekoliko crkava dijeljeni letci s pozivom na prosvjede te da svako ima pravo na prosvjed, no da crkve definitivno nisu mjesto za pozivanje na političke prosvjede, niti bi se svećenici takvim pozivima trebali baviti.
(H / Željko Hajdinjak, Bruno Konjević/CROPIX), Slobodna Dalmacija

22. srpnja 2009.
Hrvati u Münchenu idu u prosvjed protiv Mesića
ZAGREB - Predsjednik Stjepan Mesić u srijedu će na poziv zaklade Quandt u hotelu Bayerische Hof u Münchenu održati predavanje o političkim i gospodarstvenim aspektima uključivanja Hrvatske u Europsku Uniju, ulasku Hrvatske u NATO i odnosima sa Slovenijom.

Najava tog izlaganja nagnala je grupu Hrvata u Münchenu da organizira prosvjed protiv hrvatskog predsjednika pod sloganom "Odzvonilo je".
"Ured Predsjednika RH s iznenađenjem je primio informaciju da su u nedjelju 19. srpnja 2009. u nekoliko crkava u Münchenu dijeljeni letci s pozivom na prosvjede protiv predsjednika Mesića, a u povodu njegova dolaska u glavni grad Bavarske", priopćeno je jučer iz Ureda predsjednika.

Ured predsjednika smatra potrebnim, stoji u priopćenju, upozoriti da crkve definitivno nisu mjesto za pozivanje na političke prosvjede niti su svećenici oni koji bi se takvim pozivima trebali baviti. U priopćenju se posebno ističe kako je demonstracije na podnevnoj misi najavio voditelj Hrvatske katoličke misije u Münchenu fra Tomislav Dukić, koji je napomenuo da Crkva ne organizira prosvjed, ali da će on u njemu sudjelovati. Mesić je uputio prosvjed papinskoj nuncijaturi. Zbog toga je Ured predsjednika o svemu obavijestio Apostolsku nuncijaturu u Zagrebu i njemačko veleposlanstvo u RH.
Kako doznajemo od Hrvata u Bavarskoj, demonstracije protiv predsjednika Mesića inicirala je skupina Hrvata iz Münchena i Bavarske koji smatraju da je Mesić obeščastio žrtve Bleiburga i koji štiti komunističke zločince.

"Protestiramo protiv Mesićeve izjave da je komemoracija na Bleiburgu ustaški dernek.
Protestiramo protiv Mesićeva veličanja komunizma i Tita te njegove zaštite i prikrivanja komunističkih zločinaca i zločina."
Kako doznajemo, prosvjed je njemačkoj policiji prijavio jedan hrvatski ugostitelj iz Münchena, a letke su u nedjelju dijelili pripadnici hrvatske mladeži. Fra Tomislav Dukić, kojega je Ured predsjednika prozvao u svom priopćenju, a kontaktirali smo ga telefonski, nije želio reći ništa o organizatorima prosvjeda niti je želio komentirati priopćenje iz Ureda predsjednika. Piše: Ž. Petrušić Jutarnji list

22. srpnja 2009.
Spas za austrijskog bolesnika
Ispunjena je misija Zaklade "Ana Rukavina". Matične stanice iz Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži prvi put spašavaju život jednog pacijenta u Austriji.
Matične stanice iz Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži prvi put spašavaju život jednog pacijenta u Austriji.
Time je ispunjena misija Zaklade Ana Rukavina - omogućiti transplantaciju što većem broju oboljelih od leukemije i limfoma. U Registar je dosad upisano 33 tisuće darivatelja, rekao je na konferenciji za novinare medicinski direktor Zaklade doc.dr. Mirando Mrsić.
Mrsić je podsjetio da je 2007., kada je Zaklada i službeno osnovana, u Registar dobrovoljnih darivatelja koštane srži bilo upisano samo 156 donora. Danas je, zahvaljujući akcijama Zaklade, u Registar upisano više od 32.600 donora, od čega je tipizirano više od 12.000.
Donacijom matičnih stanica oboljeloj osobi izvan Hrvatske ostvarila se želja moje pokojne kćeri Ane, rekla je upraviteljica Zaklade Marija Rukavina. HRT

20. srpnja 2009.
Šibenik: potvrđeno - radi se o "svinjskoj gripi", broj zaraženih porastao na 60
Šibenski maturanti zaraženi svinjskom gripom
Šibenski maturanti koji su se proteklog vikenda vratili iz Španjolske oboljeli su od tzv. svinjske gripe, potvrdila je Hini voditeljica Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Ira Gjenero Margan nakon što su dobiveni službeni rezultati pretrage uzoraka.

"Konačni rezultati uzoraka pokazuju da se maturanti definitivno pozitivni na virus H1N1", rekla je Gjenero Margan u telefonskom razgovoru.
"Kako u Španjolskoj u ovom trenutku nema druge vrste gripe, bila je velika vjerojatnost da se radi o virusu H1N1, a to je sad i službeno potvrđeno", dodala je.
Šibenski maturanti koji su se proteklog vikenda vratili s maturalnog putovanja iz Španjolske najvjerojatnije su oboljeli od tzv. svinjske gripe, izjavila je danas na konferenciji za novinare u šibenskoj Općoj bolnici ravnateljica ispostave Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Suzi Vatavuk.
"Konačni rezultati uzoraka još nisu gotovi, ali iz referalnog centra HZJZ-a potvrdili su da je riječ o influenci tipa A, a kako su svi oboljeli stigli iz inozemstva, velika je vjerojatnost da je riječ o virusu H1N1, poznatom pod nazivom svinjska gripa", rekla je Suzi Vatavuk. Dodala je kako bi konačni rezultati trebali biti poznati danas poslijepodne.
Po riječima ravnatelja šibenske Opće bolnice Željka Burića, dosad se 60 osoba javilo liječniku zbog simptoma gripe, to jest viroze, a svi su srednjoškolci koji su bili na maturalnom putovanju u Španjolskoj.
"Većina njih imala je blage simptome infuence ili viroze, a osam ih ima i respiratorne probleme", rekao je dr. Burić, dodajući da je samo jedna djevojka hospitalizirana, a njezino je stanje danas poboljšano.
Istaknuo da je u šibenskoj i kninskoj bolnici slobodno 50 do 60 postelja koje će u slučaju većeg širenja bolesti poslužiti za izolaciju, liječenje ili preraspodjelu pacijenata među bolničkim odjelima.
"Svi oboljeli dobili su lijek Tamiflu, a osobe koje su bile u kontaktu s njima profilaksu, to jest lijekove za prevenciju", rekla je Suzi Vatavuk.
Današnja konferencija za novinare organizirana je kako bi se reklo da "nema opasnosti za javnost i nikakva razloga za paniku", rekli su i Burić i Vatavuk, ističući da šibenska bolnica ima dovoljno doza Tamiflua, a naručena je i nova pošiljka tog lijeka.Nikša Stipaničev, Slobodna Dalmacija

17. srpnja 2009.
Boris Mikšić objavio kandidaturu za hrvatskog predsjednika
Američki poduzetnik i hrvatski iseljenik Boris Mikšić objavio je danas kandidaturu za hrvatskog predsjednika na sljedećim izborima. Nezavisni kandidat Boris Mikšić, koji se drugi put kandidira za predsjednika, rekao je da će, zahvaljujući svojemu bogatom poduzetničkom iskustvu, državom upravljati poput menadžera nastojeći iskoristiti sve hrvatske mogućnosti te okrenuti Hrvatsku i njezine građane prosperitetu i budućnosti. S obzirom na, kako je rekao, dosadašnju politiku nesposobnih političara, koji su Hrvatsku pretvorili u veletrgovinu kojom vladaju tajkuni, najavio je zaokret prema proizvodnji, novim tehnologijama i izvozu.
"Hrvatska je danas brod bez kormilara koji je počeo tonuti, a izlaz iz krize mogu ponuditi samo snažni, karizmatični i financijski neovisni ljudi kojima politika ne služi za bogaćenje, nego za ostvarenje ideja i vizija", ocijenio je Mikšić na konferenciji za novinare na kojoj je objavio kandidaturu.
"Trebaju nam snažni predsjednički kandidati, poput Baracka Obame, koji bi ponudili novi smjer razvoja", ustvrdio je, dodajući kako je razočaran dosadašnjim kandidatima za koje je rekao da nemaju ni snažnu osobnost ni viziju.
Po njegovu mišljenju, samo bi kandidature Ive Sanadera ili Milana Bandića mogle osnažiti predsjedničku kampanju i dati joj na važnosti.
Ako bude izabran za predsjednika, Mikšić je rekao da će se u prvome redu obračunati s korupcijom, te da će vratiti ponos i dostojanstvo hrvatskome narodu, nametnuti hrvatske uvjete u pregovorima s Europskom unijom, a "Slovencima neće dati ni kap hrvatskog mora".
Na novinarski upit očekuje li "prljavu kampanju", rekao je da su ga prošli put mediji proglasili "kradljivcem, zlostavljačem žena i krivotvoriteljem potpisa", te kako ga zato ništa više ne može iznenaditi.
Boris Mikšić rodio se 1948. u Zagrebu, gdje je diplomirao na Strojarskom fakultetu, a zatim otišao u SAD. U Minnesoti je završio studij inženjeringa proizvodnih sustava, a 2000. proglašen je poduzetnikom godine u saveznim državama Minnesoti i Dakoti.
Nositelj je 20 patenata, autor stotinjak znanstvenih radova i koautor triju stručnih knjiga. Sudjelovao je na mnogim događajima radi promicanja Hrvatske u SAD-u i svijetu, a organizirao je prikupljanje humanitarne pomoći tijekom Domovinskog rata.
U prvome krugu na predsjedničkim izborima održanim u siječnju 2005. po broju osvojenih glasova bio je na trećemu mjestu, iza Stjepana Mesića i Jadranke Kosor. Slobodna Dalmacija

16. srpnja 2009.
Od Ljubljanske banke do Pantovčaka
Ugledni ekonomist te dugogodišnji zastupnik dijela štediša Ljubljanske banke Božidar Vukasović najavio je kandidaturu za predsjednika Republike.
Kao nezavisni kandidat Vukasović kaže da očekuje potporu građana neovisno o stranačkom članstvu, ali i potporu stranaka koje nemaju svoga, kaže, boljeg kandidata.
Za globalnu ekonomsku krizu Vukasović kao stručnjak nudi konkretna rješenja, a zatražio je i prijam kod premijerke Jadranke Kosor. Bude li predsjednik, najavljuje Hrvatsku u kojoj će bogati biti manje bogati, a siromašni manje siromašni.
Situacija u zemlji je gadna, nije za diskusiju, nije za teoretiziranje, nego za konkretne akcije što prije. Ja mislim da ih ja mogu izvesti, izjavio je Vukasović za HTV.HRT

15. srpnja 2009.
ROĐEN JE U ZÜRICHU OD MAJKE LUCIJANE JURIČ IZ TOMISLAV GRADA I OCA PETRA IZ KENIJE
Bili tić Levin Jurič (6,5), spoj Tomislav Grada i Kenije:
Ja sam Hrvat i hajdukovac
Prije dvi godine ujak Tomislav nabavio je Levinu svu Dinamovu opremu, ali on je to ljutito bacio u ćošak i tražio Hajdukov dres. Sada je sve u znaku Hajduka i hrvatske reprezentacije - dresovi, školska torba, lopta, privjesak... - Ja sam Hrvat i hajdukovac. Ja ću igrat za Hrvatsku. Imam i putovnicu, kaže Levin
Levin Jurič rođen je prije šest i pol godina u Zürichu od oca Petra iz Kenije i majke Lucijane Jurič iz Tomislav Grada.
I svako ljeto provodi u Tomislav Gradu, pa se znatiželjni Duvnjaci raspituju čiji je taj mali, simpatični crni dječarac koji govori hrvatski i tako se veselo igra s domaćim vršnjacima. Pa saznah da je to unuk moga dobrog poznanika Ivana, po nadimku Mrve, i njegove Ruže, koja je ovih dana otišla u Švicarsku da unuka Levina dovede u Duvno.
- Nazvala me ćer Lucijana i veli da ne more uskoro doć radi posla, a Levin navalio u Duvno. Sve kopa nogam ispod sebe i plače - kaže Lucijana.
- Onda moj Mrva veli da odem po njega. Baš smo ga se bili poželili. Ruža još priča da njoj i Mrvi nije baš bilo svejedno kad su čuli da im kćerka živi s crncem, ali čim se Levin rodio, nestale su sve predrasude i bojazni što će tko kazati.
- Pa nije Isus došo na svit iskupit samo nas bile, nego sve ljude na svitu. Ja sad ne mogu ni zamislit drukčijeg unuka od moga Levina. I svak ga voli, dica, susjedi, malo i veliko. I tamo u Švicarskoj i kod nas. Njega je snimilo od godinu dana u novine da reklamira dičiju hranu za Migros. Ima ga i na velikim plakatim u Švicarskoj, pa se svi Duvnjaci tamo njim ponose.
A prije dvi godine vidili ga na igralištu kako dobro igra lopte, pa ga odma uzeli u klub da trenira. Tada je ujak Tomislav nabavio Levinu svu Dinamovu opremu, ali on je to ljutito bacio u ćošak i tražio Hajdukov dres. Sada je sve u znaku Hajduka i hrvatske reprezentacije - dresovi, školska torba, lopta, privjesak... Najviše mu se dopadaju Srna i Eduardo.
- Ja sam Hrvat i hajdukovac - kaže Levin.
- Ja ću igrat za Hrvatsku. Imam i putovnicu.
Levin je u Tomislav Gradu našao mnogo prijatelja, među kojima posebno ističe Ivana i Tomija koji su ga i nagovorili da navija za Hajduk. Bezbrižni i razigrani odmori u Duvnu stvorili su kod njega neobičnu ljubav prema ovom kraju.
Tako nam Ruža ispriča jednu anegdotu koja kaže da je Levin svaku prepirku s vršnjacima u vrtiću završavao riječima: "Ich habe Duvno" ("Ja imam Duvno"). Ili: "Du hast kein Duvno" ("Ti nemaš Duvno"), tako da su neka djeca tražila od roditelja da im nabave Duvno.
Pa kad su došli kod odgojiteljice raspitati se što je Duvno, ona je odgovor morala potražiti kod Lucijane, koja je kazala da je to njezino rodno mjesto gdje Levin provodi odmor.
Znatiželjni Duvnjaci komentiraju da se Levin sav "bacio na ćaću". Od majke Lucije naslijedio je samo kovrčavu kosu, dodaje duhovito jedan Lucijin poznanik.
Petar Miloš, foto Tomislav Marić, Slobodna Dalmacija

10. srpnja 2009.
Kajin službeno kandidat za hrvatskog predsjednika
Na sjednici predsjedništva IDS-a u četvrtak potpredsjednik stranke i saborski zastupnik Damir Kajin i službeno je potvrđen kao kandidat IDS-a za predsjednika Republike. Kajin je dobio podršku svih članova tog tijela, a iako je IDS u nekoliko navrata pozivao opozicijske stranke da izađu sa zajedničkim kandidatom, predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić veli da opoziciju zajedništvo očito ne zanima jer su, kaže, neke stranke već krenule u izbornu kampanju. Po njegovim riječima, Kajinovu kandidaturu još trebaju potvrditi i ostala stranačka tijela, no ona nije upitna.
Naglasio je da se jučer govorilo i o inicijativi s kojom će uskoro upoznati kolege iz opozicijskih stranaka, a radi se o "inicijativi zajedništva za Republiku". Jakovčić je rekao da će u inicijativu zbog teške situacije u državi u kojoj je nedavno pala Vlada pozvati HNS, SDP, manjinske stranke i predstavnike nacionalnih manjina te da podršku očekuje i od predsjednika Republike Stjepana Mesića. Pitali smo ga je li to korak do mogućnosti da se Mesić istakne kao kandidat za premijera, na što je rekao da se s tim slaže, a Mesića vidi i kao mogućeg predsjednika Sabora.
Na sjednici se razgovaralo i o unutarstranačkim izborima koji će se u IDS-u održati između 15. rujna i 15. prosinca. Jakovčić je potvrdio da će se ponovno kandidirati za predsjednika stranke, a o potencijalnim protukandidatima nije želio govoriti dodavši da se o tome još nije razgovaralo. (D. B. P.)

9. srpnja 2009.
Srpsko izaslanstvo odbilo doći na skup u Dubrovniku
DUBROVNIK - Srpsko izaslanstvo koje je na Croatia Summitu 2009. u Dubrovniku trebao predvoditi ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić, neće sudjelovati na međunarodnom skupu koji u četvrtak popodne počinje u Dubrovniku gdje će se okupiti regionalni čelnici i brojni drugi europski i svjetski dužnosnici.
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova, kako doznajemo iz pouzdanih izvora, odbilo je Jeremićev zahtjev da sudjeluje već prigodom uvodnog otvaranja summita, kad su predviđeni govori hrvatske premijerke Jadranke Kosor, sudomaćina ovogodišnjeg skupa, švedskog šefa diplomacije Carla Bildta, te Jamesa Steinberga, zamjenika državne tajnice SAD-a Hillary Clinton.
Obrazloženje odbijenice vezano za termin Jeremićeva govora, adresirano iz središta hrvatske diplomacije, navodno je da govor srpskog ministra ne bi bio primjeren zbog ranga navedenih dužnosnika čija su izlaganja predviđena u uvodnom dijelu skupa.
Prvom čovjeku srpske diplomacije organizatori su međutim ponudili da se okupljenima obrati tijekom radnog dijela Croatia summita u petak, što je za Jeremića bilo neprihvatljivo, te je kao i ostali članovi izaslanstva iz Srbije, koje je trebao predvoditi umjesto spriječenog srpskog premijera Mirka Cvetkovića, otkazao dolazak u Dubrovnik.
Svemu su zapravo "kumovale" Jeremićeve dosadašnje izjave na temu hrvatsko-srpskih odnosa i tvrdnje kako "nije Srbija ta koja je izazvala etničko čišćenje Hrvata sa svojeg teritorija, nego Hrvatska". Navodno je odbijenici za sudjelovanje ministra vanjskih poslova Srbije već prigodom otvorenja summita pridonio i Jeremićev ekscesni govor za plenarnog dijlela konferencije Jadransko-jonske inicijative lanjskog svibnja, usred Zagreba, kad je ničim izazvan počeo pričati o ratu, te razaranja u Vukovaru usporedio sa zločinima nakon Oluje.
- Dobro znamo tko je bio agresor, a tko pobjednik jer Hrvatska zna povijesnu istinu o kojoj uporno pokušava govoriti srpski miniastar vanjskih poslova Vuk Jeremić. Danas je Hrvatska okrenuta budućnosti i razvoju, koji će omogućiti bolji život svih hrvatskih građana, a u Dubrovniku su svi regionalni čelnici i brojni drugi dužnosnici Europe i svijeta. Svi osim onih iz Republike Srbije, a to najrječitije govori o njihovu putu u budućnosti - prokomentirao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Mario Dragun. Piše: Jasmina Mrvaljević/EPEHA, Jutarnji list

7. srpnja 2009.
Rohatinski: RH treba 42 milijarde kuna
Država se mora zadužiti za 42 milijarde kuna bruto da bi refinancirala ovogodišnji deficit od 14 milijarda kuna, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski na okruglom stolu pod nazivom Kriza i okviri ekonomske politike u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
Rohatinski je dodao da je od izbijanja krize HNB za održavanje likvidnosti u sustav pustio pet milijarda eura te da monetarna politika više nema mogućnosti za intervenciju. Svako daljnje smanjenje pričuva može biti samo kontraproduktivno, naglasio je.

Vlada mora poduzeti mjere umjesto MMF-a
Upozorio je na ukupnu potrošnju javnog sektora. Ako to ne shvate relevantne strukture (Vlada), bit ćemo prinuđeni zvati MMF, što nije dobro rješenje. Zahtjevi koje bi u tom slučaju MMF postavio pred Hrvatsku ne bi u suštini bili ni u čemu različiti od onoga za što i sami znamo da je u takvim situacijama potrebno poduzeti da bi se očuvala eksterna likvidnost zemlje. Potreba da nam to propiše MMF kada više nema drugog izlaza, umjesto da to unaprijed sami učinimo i time spriječimo eskalaciju problema, ne bi se mogla shvatiti kao primjer odgovornog djelovanja nosilaca najveće ekonomske politike, objasnio je Rohatinski.

Stavovi gospodarstvenika o sadašnjoj situaciji
Sudionici znanstvenog skupa analizirali su stanje i probleme s kojima se gospodarstvo i društvo u cjelini sreću u ovim teškim, kriznim vremenima. Također, dali su osvrte o utjecajima svjetske ekonomske krize i ponudili stanovita rješenja.
Tako je Rohatinski procijenio da će godišnji pad BDP-a biti veći od 4,5 posto. Profesor Božidar Jelić založio se za povećanje PDV-a na 23 ili 24 posto, ali i povećanje poreznih stopa na najveće dohotke. HRT

6. srpnja 2009.
Jim McGough novi je član Uprave splitskog Gideona
U smokve i stres: Amerikanac direktorsku fotelju u Motoroli zamijenio poslom u Splitu
Jim McGough bavit će se, kao i u Motoroli, marketingom u splitskoj tvrtki
U razgovoru s hrvatskim poduzetnicima shvatio sam da postoji "glad" za njihovim širenjem na nova tržišta. Proizvode i ideje imaju, kvaliteta je tu, no nedostaje jedna karika - dobar marketing - kaže Jim McGough, novi član Uprave za prodaju i marketing splitske tvrtke Gideon, zadužen za širenje njihova poslovanja na globalno tržište, koji je na tu funkciju došao iz Motorole, gdje je obavljao funkciju direktora marketinga. Stvar je vrlo jednostavna, objašnjava, ako se jedna tvrtka želi širiti internacionalno.
Osvajanje britanskog i američkog tržišta
- Ako osvojite britansko i američko tržište, sva su vam druga tržišta otvorena, a to je ujedno i naš primarni cilj, širenje poslovanja za projekt mobiEXPLORE, turistički vodič tvrtke Gideon - kaže McGough i objašnjava da hrvatski IT sektor ima potencijala, obrazovanje je na najvišoj razini, postoji znanje i vještina, a tvrtke su dobro povezane sa zapadom i istokom.
- Hrvatska je mala zemlja, ima malo resursa, tvrtke su male i zato moraju biti fleksibilne. Iako se stvari u hrvatskom poslovnom okruženju odvijaju nešto sporije nego na zapadu, u IT sektoru stvari funkcioniraju nešto drukčije, možda iz razloga što se država u tu branšu ne upleće toliko koliko u neke druge - mišljenja je McGough.
No, malo je Hrvata koji se mogu pohvaliti radom u nekim drugim zemljama i samim tim možda nemaju dovoljno poslovne prakse, kaže McGough, koji kaže da se ritam života u Americi temelji na pritisku, stresu, te se i zbog toga odlučio na dolazak u Hrvatsku.
Učim jezik sa kćerkicom
- Obiteljski sam preko žene povezan s Hrvatskom, prvi sam put ovdje bio prije desetak godina i naprosto se oduševio. Nisam tu radi novca, nego drukčijeg načina života - ističe McGough.
Za sebe kaže da je dolaskom u Hrvatsku postao predvodnik vala nove ere, i to u mjestu savršenom za život u kojem se može izbalansirati posao i život, a dobre dojmove o našoj zemlji, u kojoj se dobro posluje, ali i uživa, veli, već je prenio svojim kolegama i prijateljima koji su najavili skori dolazak u Hrvatsku, ne samo turistički nego i poslovno.
O tome koliko je zarađivao u Motoroli i je li u Gideon došao na manju ili veću plaću nije htio odgovoriti, no kazao nam je kako se prosječna menadžerska pozicija u Americi plaća oko 10.000 eura neto.
Iako hrvatski jezik još nije naučio, radi na tome, i to u zajedno s 1,5-godišnjom kćerkicom koja je nedavno progovorila, pa se međusobno, veli, nadopunjuju.
Volkswagen i Citibank
McGough je u Motoroli bio direktor za marketinške inovacije, e-trgovinu i razvoj odnosa s kupcima. Radio je i u Volkswagenu, a za njegova mandata povećali su prodaju audija za sto posto, te u Citibanku, gdje je bio zadužen za uvođenje internetskog bankarstva.
Nema stajanja: sastanci svaka dva sata, radi se i nedjeljom...
Svoj tipičan radni dan u Motoroli McGough opisuje ovako: počinje ranim ustajanjem, slijedi odlazak na posao oko osam sati, gdje ostaje sve do 19 sati navečer, uz 15-ak minuta stanke za brzi ručak ili sendvič koji opet na kraju "dokrajči" u uredu.
- Prvi veći sastanak već je rano ujutro, svaki sat ili dva ponovno okupljanja, planovi sastanka, ciljevi sastanka, bilješke, zapisnici... I tako bez stajanja do navečer; subotama, čak i nedjeljama, pa i za vrijeme finala američkog nogometa, Superbowla - opisuje McGough. M. Družijanić, Joško Šupić, Slobodna Dalmacija

8. srpnja 2009.
Sanaderu omogućen povratak u Sabor
Trenutačno Sanader nakon ostavke prima premijersku plaću od 22.500 kuna tijekom idućih šest mjeseci, a zatim pola tog iznosa još šest mjeseci
Saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo prihvatilo je u utorak zahtjev bivšeg premijera Ive Sanadera o prestanku mirovanja zastupničkog mandata, koji nije koristio zbog nespojivosti premijerske s dužnosti zastupnika. Istovremeno je, na Sanaderov osobni zahtjev, taj mandat ponovno stavljen u mirovanje.
Konačnu odluku donijet će glasovanje u Saboru. Potvrdi li Sabor prijedlog MIP-a, mirovanje Sanaderovog zastupničkog mandata na snagu će stupiti 15. srpnja. Na taj se način Sanader može vratiti u politiku kad to zaželi u ovom sazivu Sabora.
Trenutačno Sanader nakon ostavke prima premijersku plaću od 22.500 kuna tijekom idućih šest mjeseci, a zatim pola tog iznosa još šest mjeseci. Nakon primopredaje dužnosti izjavio je da će se prvo malo odmoriti. (Bankamagazin, HRT)

6. srpnja 2009.
Sanader: Kukavica ili realist?
Milan Ivkošić
Obrazloženje ostavke koju je Sanader izrekao na konferenciji za novinare više je nalikovalo na predizborni nastup uspješnoga političara nego na oproštajne riječi dužnosnika koji odlazi zbog teških nevolja za koje je odgovoran.
Ali iz odgovora na jedno novinarsko pitanje o neučinkovitosti pregovora s EU kao razlogu Sanaderova odlaska može se  naslutiti zašto je premijer otišao. Prema vrlo vjerodostojnu izvoru iz kojeg sam obaviješten, nekoliko moćnih, presudnih ljudi Europske unije, Sanaderu je dalo na znanje kako je postao glavna prepreka ulasku Hrvatske u Uniju, i to – zamislite! – kao hrvatski nacionalist, a navodno je izgovorena i sintagma – “kao novi Tuđman”.
Normalnom Hrvatu teško je dokučiti kako se to može prigovarati čovjeku koji je bio spreman na sve ustupke EU, koji je uhićenje Gotovine pred svoju vlast postavio kao glavni nacionalni zadatak, koji je haaškim istražiteljima otvorio sva moguća vrata u Hrvatskoj i omogućio pristup svekolikoj dokumentaciji, koji se odrekao ZERP-a, koji je nastavio rasprodaju “obiteljskog srebra” europskim profiterima, koji je donosio zakone što su bili “europskiji” od Europe, to jest liberalniji nego u nekim moćnim državama EU, koji je upravo radi dodvoravanja europskim moćnicima HDZ učinio anacionalnijim i više protutradicijskim i protukršćanskim nego što su to programski neke lijeve stranke u Hrvatskoj.
Nije nemoguće da je Sanader, formalno na drukčiji, a sadržajno na isti način prošao baš kao i Račan.
Pošto je u Hrvatskoj obavio posao za neke europske interese i više bio neupotrebljiv, nitko u EU nije zaplakao što je 2003. izgubio izbore.
EU je našao svoga novoga poslušnika, Sanadera, koji je također obavio ono što se od njega očekivalo, pa kad je i on postao neupotrebljiv, savjetovano mu je da ode i on odlazi.
Koliko god ova konstrukcija bila ili ne bila vjerodostojna, istina je da Sanader napušta Vladu i politiku u trenutku kad je Hrvatska u velikim unutarnjim i međunarodnim teškoćama do kojih ju je sam doveo. Bio pod pritiskom moćnika iz Europske unije ili se htio osloboditi odgovornosti za stanje u zemlji za koje je sam kriv – u oba slučaja Sanader bi mogao biti kukavica.
Ili je možda realist? Ako se povlači zato što je procijenio da je Hrvatskoj na putu u EU postao smetnja, na neki je način to mogao reći. Ako se pak povlači zato što se ne može nositi sa svekolikim teškoćama u kojima je Hrvatska, i to je na neki način mogao reći.
Utoliko prije što je njegova ostavka vrlo težak potres za Hrvatsku, jer koliko god je bilo kritika na njegovu politiku, on je ipak doživljavan kao najčvršći stup ove zemlje i kao autoritet takva kalibra da je davao autoritativnost cijeloj Hrvatskoj.
Slikovito rečeno, ne može i ne smije kapetan zrakoplova na pola leta do nekog cilja uzbuniti cijelu posadu i putnike odlukom da pilotsku kabinu prepusti nekom drugom zato što je letjelica zašla u područje turbulencije.
(hakave.org) Izvor: Večernji.hr

2. srpnja 2009.
Sanader: Bila mi je čast voditi hrvatsku vladu
Premijer Sanader je na svojoj posljednoj sjednici Vlade izjavio kako očekuje da će procedura o izbora nove vlade završiti vrlo brzo, rekavši da se prije sjednice Vlade čuo s predsjednikom države Stjepanom Mesićem te očekuje brzo imenovanje nove vlade"

Siguran sam da ćemo i dalje nastaviti, u drukčijem sastavu, služiti hrvatskom narodu i hrvatskim građanima", rekao je premijer Ivo Sanader na kraju posljednje sjednice Vlade koju je vodio u četvrtak. "Bila mi je čast sjediti na ovome mjestu, voditi hrvatsku vladu", kazao je i zahvalio potpredsjednicima, ministrima, državnim tajnicima, tajnici Vlade, ali i građanima na ukazanom povjerenju. Zahvalio je i svim predstavnicima medija.
Premijer Sanader također je izjavio kako očekuje da će procedura izbora nove vlade završiti vrlo brzo. Rekao je da se nakon konzultacija u srijedu navečer, prije sjednice Vlade, čuo s predsjednikom države Stjepanom Mesićem te kako očekuje brzo imenovanje nove vlade.
"Očekujem da će, s obzirom na to da ima većinsku potporu i dovoljno zastupničkih potpisa, to biti obavljeno u vrlo brzom roku da se ne ostavi nikakav prostor za nikakve spekulacije ili prizivanje novih izbora. Za to nema potrebe. Postoji parlamentarna većina koja je dobila povjerenje građana na izborima 2007. i to povjerenje ćemo opravdati do kraja", proučio je premijer Sanader. Dodao je da će ta parlamentarna većina, u nešto izmijenjenom sastavu, nastaviti dalje.
Također je kazao kako predsjednik Mesić ima isti stav. "Predsjednik je, naravno, na istoj crti kao i uvijek kad smo nas dvojica razgovarali o bilo kojoj temi, a kad nismo dopustili da se razgovara preko medija", rekao je premijer Sanader na kraju sjednice.
Inače, sama sjednica nije se ni po čemu razlikovala od ostalih. Na dnevnom redu je bilo 13 točaka, od čega su četiri zakona bila usklađivanje sa zakonodavstvom EU-a.
Vlada je prihvatila i izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim se sustav PDV-a usklađuje s europskim zakonodavstvom.
Ministar financija Ivan Šuker kazao je da se izmjenama ukida odredba o paušalnom oporezivanju 30 posto troškova sredstava za osobni prijevoz i 70 posto troškova reprezentacije. Također se propisuje ograničavanje prava na odbitak pretporeza za navedene troškove koji nisu u cijelosti poslovni troškovi u iznosu od 30 posto, odnosno 70 posto.
Prihvaćen je i Nacionalni program za mlade od 2009. do 2013. godine kojem je cilj unaprjeđenje ukupnih aktivnosti tijela državne uprave i javnih ustanova koje svojim djelokrugom i nadležnostima pridonose rješavanju potreba mladih te pridonose podizanju kvalitete njihova života. Posebni ciljevi zacrtani su u svakom pojedinom području, a ostvarit će se kroz razne mjere i aktivnosti.
Vezano uz prihvaćeni zakon o elektroničkim medijima, ministar kulture Božo Biškupić kazao je da će se njime omogućiti dodjeljivanje koncesije i za specijalizirane televizijske i radijske kanale.
Nacrtom prijedloga Zakona o igrama na sreću uvode se novi porezi na igre Hrvatske lutrije i sportskih kladionica. Riječ je o novom porezu na dobitak. Svaki dobitak u igrama na sreću od 40.000 do milijun kuna oporezivat će se po stopi od 15 posto, a onaj viši od milijun kuna s 20 posto. Organizator igara na sreću plaćat će godišnju naknadu od 10 posto na vrijednost ukupno uplaćenih srećaka. Novim bi se zakonom uvela i godišnja naknada od milijun kuna po priređivaču, a za priređivače, koji budu imali internetsko klađenje, naknada bi iznosila tri milijuna kuna. Predviđeno je i povećanje temeljnoga kapitala društava priređivača igara na sreću s tri na četiri milijuna kuna, dok bi se jamstvo banke vezivalo uz ostvareni promet. Ministar financija Ivan Šuker kazao je kako je teško procijeniti koliko bi nove naknade i porezi mogli donijeti državnom proračunu jer to ovisi hoće li klađenje ostati na istoj razini, hoće li biti nekog velikog jack pota ili neće.

Vlada nastavlja s tehničkim poslovima sve do imenovanja nove
Prihvaćene su izmjene Zakona o Vladi. Njima se, objasnio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić, ukida taj ured. Druga izmjena odnosi se na poboljšanje preciznosti u Zakonu, pa se precizno naglašava da nakon ostavke premijera, odnosno nakon što Hrvatski sabor prihvati ostavku, Vlada nastavlja s tehničkim poslovima sve do imenovanja nove. Time se, kazao je Palarić, sprječava da država ostane bez izvršne vlasti. "Izmjene se predlažu da bi se ispravila pravna prazninu i spriječilo gramatičko tumačenje da u trenutku ostavke premijera nema vlade, da nema tko upravljati zemljom. To je uobičajeno rješenje u svijetu - Vlada nastavlja raditi u ostavci dok se ne imenuje nova jer zemlja mora imati nekoga tko obavlja izvršnu vlast", zaključio je Palarić. Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave, koji je također podržala Vlada, utvrđuje se ustrojavanje novog ministarstva uprave, koje svojim djelokrugom rada zamjenjuje Središnji državni ured za upravu.

Nova vlada počinje s radom u petak popodne?
Šeks je novinarima prenio da je predsjednik Republike Stjepan Mesić u srijedu navečer na razgovorima rekao kako o sastavu nove vlade "nikakve konzultacije nisu potrebne" jer je osigurana većina od 83 zastupnika "koji potpisima podupiru i traže da se mandat povjeri Jadranki Kosor". Dodao je da će najvjerojatnije već u petak prije podne biti predstavljena mandatorica za sastav nove vlade i članovi te vlade te bi se nakon rasprave u Saboru glasalo o povjerenju Vladi. "Pretpostavljamo da će dobiti povjerenje u Saboru i time bi Jadranka Kosor postala predsjednica Vlade te bi Vlada u petak popodne počela funkcionirati u svom punom ustavnom okviru", kazao je Šeks. [K. D. H.]

Vlada o izgradnji terminala za ukapljeni prirodni plin - Krk
Hrvatska vlada, na zatvorenom dijelu sjednice, usvojila je prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju terminala ukapljeni prirodni plin - Krk, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću. U cilju povećanja sigurnosti opskrbe nužno je provoditi aktivnu politiku na izgradnji objekata kojima se diverzificiraju izvori opskrbe, dobavni pravci te osiguravaju skladišni kapaciteti. Projekt terminala za ukapljeni prirodni plin je stoga od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, jer će bitno unaprijediti sigurnost opskrbe u smislu novog izvora opskrbe prirodnim plinom i novog dobavnog pravca, ali kao i mjesta na kojem će se nalaziti spremnici prirodnog plina. Vlada je usvojila i prijedlog izvješća o provedbi "Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2007. - 2008." Hrvatska vlada je uputila mišljenje Hrvatskom saboru na prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, s Konačnim prijedlogom zakona te na izvješće o promicanju svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca u programima HR-a, HTV-a te na HRT-u. (razdoblje 2008. - 2009.). Na sjednici Vlade usvojen je i prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta Javnog poziva za predlaganje kandidata za predsjednika i članove Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Na prijedlog ministra znanosti, obrazovanja i športa predsjednikom Upravnog vijeća Hrvatskog mjeriteljskog instituta imenovan je dr. sc. Miroslav Poljak a članovima Upravnog vijeća Instituta: dr. sc. Ivana Crnić Duplančić, dr. sc. Antun Benčić, mr. sc. Krešimir Buntak te Siniša Prugovečki. Privremenim ravnateljem Hrvatskog mjeriteljskog instituta koji će obavljati poslove upisa u sudski registar i organizirati početak rada Instituta imenovan je prof. dr. sc. Ivan Galaso.
Na prijedlog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa s funkcije dosadašnjih članova Ravnateljstva Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža radi isteka mandata razriješeni su akademik Nikola Batušić te mr. sc. Mladen Klemenčić. Novim članovima Ravnateljstva Zavoda imenovani su prof. dr. sc. Marko Samardžija te mr. sc. Nina Obuljen.
Zbog isteka mandata s funkcije predsjednika Uprave Croatia osiguranja d. d. razriješen je Hrvoje Vojković i ponovno imenovan predsjednikom Uprave u novom mandatu.
S funkcije predsjednice Upravnog odbora Hrvatske matice iseljenika razriješena je Zdenka Babić Petričević, a s funkcije člana Upravnog odbora Katarina Fuček. Novim predsjednikom Upravnog odbora imenovan je Ivan Bagarić, a novim članom Hrvoje Salopek.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja s funkcije člana Agencije za poljoprivredno zemljište na osobni zahtjev razriješen je Nikola Sužnjević. Novim članom Agencije imenovana je Slađana Čanković kao predstavnik poljoprivrednika s područja od posebne državne skrbi, stoji u priopćenju. [Hina] Silvana Oruč Ivoš

1. srpnja 2009.
PREMIJER NA PRESICI POTVRDIO OSTAVKU
Sanader: Moje političko djelovanje je završeno
Premijer Ivo Sanader na konferenciju za novinare u zgradi Vlade u 14 sati obznanio je da podnosi ostavku na premijersku funkciju i na mjesto predsjednika HDZ-a. Razlozi njegove ostavke su osobni, ali ih nije htio navesti. 'Moj posao je obavljen, a moje političko djelovanje je završeno', kazao je Sanader.
Istaknuo je da se neće kandidirati na predsjedničkim izborima krajem godine, a odbacio je i nagađanja da je bolestan. "Bogu hvala, nisam bolestan", rekao je Sanader.
Na čelu stranke i Vlade Sanadera bi trebala zamijeniti Jadranka Kosor. "Za to imamo 83 potpisa naših koalicijskih partnera - saborskih zastupnika", kazao je Sanader.
Sanader je rekao da iz politike odlazi zadovoljan jer je svoj dio posla objavio. Jutarnji list je objavio da bi HDZ-ov predsjednički kandidat trebao biti Andrija Hebrang.
Da se nešto čudno događa u vladajućoj stranci, novinari su zaključili još jutros, kad je u Saboru nenajavljeno održana sjednica Kluba HDZ-a, na kojoj su bili gotovo svi ministri.
U medije je već došla informacija o rošadama i u vrhu Vlade i HDZ-a. Navodno bi dosadašnji ministar poljoprivrede Božidar Pankretić trebao postati potpredsjednik Vlade, a njegovo mjesto bi trebao zauzeti HDZ-ovac Petar Čobanković. Osniva se i novo Ministarstvo uprave, a njegov prvi ministar bit će Davor Mlakar. Ministar znanosti, športa i obrazovanja Dragan Primorac je, sukladno ranijim najavama, i službeno podnio ostavku.
Novi potpredsjednici HDZ-a bi trebali biti Vladimir Šeks, Andrija Hebrang, Božidar Kalmeta, Ivan Šuker, Ivan Jarnjak i Petar Čobanković. Zamjenik predsjednice HDZ-a Jadranke Kosor trebao bi biti ministar zdravstva Darko Milinović.
Sanader napušta premijersku funkciju u trenutku kad se zemlja nalazi u vrlo teškoj gospodarskoj situaciji, kada ekonomski pokazatelji iz dana u dan razotkrivaju koliko je promašena gospodarska politika Vlade pod njegovim vodstvom. (T-portal/Glas Istre)