Hrvatska - arhiv

15. svibnja 2009.
Krug za Trg opet traži povratak imena Kazališni trg
Građanska inicijativa Krug za Trg koje se zalaže za povratak imena Kazališni trg današnjeg Trga maršala Tita najavila je danas novi, treći po redu, prosvjedni skup kojim traže preimenovanje tog trga u središtu grada.
Na konferenciji za novinare pred ulazom u Hrvatsko narodno kazalište (HNK) Tomislav Stockinger u ime Koordinacijskog odbora inicijative naglasio je da nastavljaju tražiti preimenovanje trga, dodavši da dobijaju sve veću potporu pojedinaca i udruga. Istaknuo je da danas, na 64.-tu obljetnicu Bleiburške tragedije, započinje mimohod članova inicijative oko trga, a da će vrhunac tih događanja biti nakon izbora 6. lipnja novim okupljanjem.
Napomenuo je da se ta inicijativa bori i protiv onih koji žele "prekrajati noviju hrvatsku povijest i tvrde da su partizanski zločini nakon Drugog svjetskog rata bili samo ekscesi pojedinaca".
"U borbi za istinu i pravdu Krug za trg će ustrajati dok god ima gadova koji tvrde da su partizanski zločini samo ekscesi ili da se u Hudoj jami možda nalaze posmrtni ostatci poginulih u borbama", rekao je Stockinger.
Na upit na koga je pri tom mislio odbio je odgovoriti.
Član Koordinacijskog odbora Kruga za trg Ante Beljo rekao je da je svrha mimohoda upozoriti da su na današnji dan 1945. godine hrvatski civili i vojnici izručeni u Austriji partizanskim postrojbama i nakon čega su nastali masovni zločini. Naglasio je da se procjenjuje da je u tim zločinima nakon Drugog svjetskog rata poginulo oko 200 do 300 tisuća ljudi te da povijesni maršal Tito osobno znao i nadgledao te zločine.
Rezolucija europskog parlamenta o Europskoj svijesti i totalitarizmu koja osuđuje političko nasilje, a izglasana 2. travnja ove godine potpuno je prešućena u našem društvu, upozorio je Beljo.
Na Trgu maršala Tita okupilo se danas oko dvadesetak prosvjednika noseći transparente kojima optužuju Tita da je ratni zločinac te zahtijevaju preimenovanje Trga maršala Tita u Kazališni trg.  Slobodna Dalmacija

8. svibnja 2009.
Delo: Blokada Hrvatske bila je pogreška 
Situacija u kojoj se nalazi slovenska politika zbog Rehnova prijedloga na koji još nije odgovorila pokazuje da je blokada hrvatskih pristupnih pregovora bila pogreška, tvrdi u komentaru ljubljanskog "Dela" od petka komentatorica Saša Vidmajer. 



"Blokada je bila pogreška. Slovenija je blokiranjem hrvatskih pristupnih pregovora u prosincu prošle godine izvukla najjači adut iako u diplomaciji ultimatum važi za krajnje sredstvo za kojim se poseže", navodi komentatorica i sa skepsom citira izjavu ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara da u tom trenutku "nije bilo drugog izbora" jer je Hrvatska, po tvrdnjama Ljubljane, u pristupnim dokumentima prejudicirala granicu.
"Nevještom se čini slovenska diplomacija koja niz godina nije činila ništa kad ju je Hrvatska (u vezi s granicom) postavljala pred gotov čin, a onda se u vrijeme hrvatskih pristupnih pregovora odluči za blokadu deset poglavlja", navodi se u komentaru i dodaje da je blokada bila riskantna i nepromišljena.
"Ultimativno sredstvo samo po sebi nosi velike rizike, a kad se neka država za njega odluči, mora prije toga provjeriti koliko potpore, odnosno solidarnosti za to ima, mora predvidjeti buduće poteze i imati pričuvne scenarije", navodi se u komentaru.
Budući da takve analize nije bilo slovenska se politika, kako se sada čini, u vezi s Rehnovim prijedlogom našla u situaciji da taktizira i "kupuje vrijeme".
Slovenija još nije dala odgovor na Rehnov prijedlog nego kupuje vrijeme jer je u neprilici: europsku ponudu ne može odbiti, a u isto vrijeme na nju ne želi ni pristati", navodi komentatorica i tvrdi da su se sada ranije izjave kako "Slovenija ima svoje saveznike" pokazale pretjeranima.

"Te su se izjave pokazale kao isprazne. Zašto bi inače Rehnov prijedlog slovensku politiku doveo u takvu nepriliku. Slovenija se našla u situaciji da sumnja u prijedlog Europske unije čija je članica i kojoj pripada", navodi se u komentaru koji procjenjuje da Ljubljana od samog početka nije imala pričuvni scenarij ni izlaznu strategiju ako se pokaže da blokada hrvatskih pristupnih pregovora neće dovesti do željena rezultata.
Da se u početku vrlo nedefinirana Rehnova inicijativa od političke medijacije kreće prema pravnom rješavanju pitanja granice postalo je jasno još prije mjesec dana na osnovi izjava nesuđenog medijatora Maartija Ahtisaarija koji se tako "diskretno" povukao kao posrednik, slično kao što je to prije više godina učinio nekadašnji američki ministar obrane William Perry, ali slovenska politika ni na to nije reagirala.
Štoviše, tražila je nemogući "unutarpolitički konsenzus" oko Rehnove inicijative, a mogućnost da se rješenje nađe i da se izbjegne zaoštravanje još je više udaljeno deklaracijom slovenskog parlamenta prije ulaska Hrvatske u NATO kojom su "sporna područja" proglašena slovenskima.

Time je Slovenija sama sebi "oduzela i zadnje centimetre manevarskog prostora" u vezi s rješenjem graničnog prijepora, pa se je dodatno "pothranjivao sukob" o kojemu se "ni u Sloveniji ni u Hrvatskoj više ne zna govoriti na racionalan način".
"Strategija kako iz blokade i kako zaštititi interese Slovenije ne čini se na vidiku. Na rješenje graničnog prijepora pala je sjena haškog Međunarodnog suda pravde, a to je bio dogovor bivšeg premijera Janeza Janše s hrvatskim premijerom Sanaderom s Bleda za kojega sadašnji premijer Pahor tvrdi da nikad nije postojao. Sve u svemu, sada nije jasno kako će slovenska politika izaći iz blokade u koju je ušla. No, o tome je trebalo razmišljati prije blokade", završava komentar Saše Vidmajer. Business.hr

27. travnja 2009.
Priznanje našoj zemlji od britanskoga lista
Guardian: Hrvatska među najljepšima
 Svjetski poznata "on-line" tiskovina - www.guardian.co.uk - uvrstila je Hrvatsku među pet najljepših i svojom ponudom najpovoljnijih destinacija za ljetnu sezonu 2009., priopćeno je.
U priopćenju se dalje navodi kako na prijedlog Croatia In Your Pocket tima, člana svjetski poznatog branda IN YOUR POCKET i vodećeg europskog izdavača kulturno-turističkih publikacija, britanski Guardian ističe ljepotu i bogatstvo hrvatske obale, posebnost njezine kulturno-povijesne baštine te bogatu i šaroliku kulinarsku ponudu hrvatskih krajeva.
In Your Pocket razvija se već 17 godina, prisutan je u 24 zemlje i 76 gradova Europe, u Hrvatskoj od 2001., počevši sa Zagrebom, nakon čega su slijedili Rijeka, Zadar, Dubrovnik, Osijek, Karlovac i Split.
Ovi vodiči su pisani na engleskom jeziku, od izvornih govornika, namijenjeni su prvenstveno stranim turistima.
B.B. Slobodna Dalmacija

27. travnja 2009.
Blunt: Britanski naputak o putovanju u RH krivo protumačen
Britanski veleposlanik David Blunt u ponedjeljak je izrazio žaljenje zbog negativnog publiciteta koji je dobio naputak Foreign Officea o putovanju u Hrvatsku, ocijenivši da je krivo protumačen.
- Taj je naputak dobio negativni publicitet i ja žalim zbog toga. Smatram da je krivo protumačen - rekao je veleposlanik Blunt na međunarodnoj konferenciji o antidiskriminacijskom zakonodavstvu i praksi.
Po njegovim riječima, radi se o upozorenju na općenitu opasnost od terorizma i blagu prijetnju na opasnost od organiziranog kriminala, spomenuvši pritom brojne zemlje, uključujući i Veliku Britaniju, za koje vrijede mjere opreza. Istaknuo je da nitko u Velikoj Britaniji ne pokušava obeshrabriti posjete Hrvatskoj.
- S velikim zadovoljstvom vam mogu reći da su rezervacije britanskih turista za ljetovanjem u Hrvatskoj porasle - kazao je Blunt.
Hrvatska je, dodao je, taj naputak trebala shvatiti kao kompliment. Slobodna Dalmacija

27. travnja 2009.
Luka Mišetić:Solana skriva dokumentaciju koja oslobađa Gotovinu
Braniteljski tim Ante Gotovine ´potrošio´ je cijelu 2007. godinu zahtijevajući od Solaninog ureda da dostavi potrebne dokumente.  Najnoviji članci   Upućena nota Sloveniji zbog prejudiciranja granice
Luka Mišetić, odvjetnik Ante Gotovine, u intervjuu za Večernji list otkrio je kako je Javier Solana, moćnik EU zadužen za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, odgovoran za skrivanje ključnih dokumenata koji bi oslobodili Gotovinu.
Kako navodi, braniteljski tim Ante Gotovine potrošio je cijelu 2007. godinu zahtijevajući od Solaninog ureda da dostavi potrebne dokumente. No, kako Solana to nije učinio sudsko je vijeće 28. veljače 2008. godine izdalo obvezujući nalog. U svom odgovoru na nalog, Solana je ustvrdio kako je sada pronašao 24 dokumenta koji su odgovarali zahtjevu Gotovininog odvjetničkog tima.
Gotovina se dobro drži jer je svjestan da je istina na našoj strani. Očekuje da će se ta istina dokazati i pred sudskim vijećem.
Luka Mišetić- Očito je da, barem u ovom predmetu, jedino djeluje kada je pod prijetnjom naloga sudskog vijeća. Prvi je rezultat taj da ćemo dobiti 24 dokumenta od gospodina Solane, a koje tražimo dvije godine. No, fali još barem 27 dokumenata koji su sigurno postojali, i to oni najvažniji - kazao je Mišteić Večernjem listu. Riječ je, navodi, o dnevnicima europskih promatrača koji mogu dokazati kada se događalo granatiranje Knina, a prema Mišetićevom mišljenju oni bi mogli sadržavati dokaze za oslobađajuću presudu Gotovini.

'Znamo da dnevnici postoje'
Mišetić demantira i navode Solaninog ureda da je obrana imala slobodan pristup arhivu, rekavši da im je to omogućeno tek sudskim nalogom, dodajući da ključni dokumenti nisu bili u arhivi kada su je pregledavali, te da je čudno da su tek sada pronađena 24 dokumenta.
Na pitanje kako zna da dokumenti postoje ako nisu pronađeni, Mišetić je odgovorio kako je to zato što je sud u posjedu zbirnih izvješća europskih promatrača koja citiraju dijelove dokumenata koje sad pokušavaju pronaći.
- Posjedujemo dnevnik promatrača iz ureda u Zagrebu za 5. i 9. kolovoza 1995., ali nemamo za ostale dane Oluje. Znamo da su ti dnevnici postojali. Dnevnike njihovog ureda u Kninu nemamo ni za jedan dan Oluje!? Ti dnevnici EU promatrača za Knin ključni su i moraju biti pronađeni - rekao je Mišetić za Večernji.
Dodao je kako su ti dokumenti ključni jer dokazuju lokacije i vrijeme kada je vršeno granatiranje, odnosno da dokazuju da ono uopće nije bilo prekomjerno, niti je dugo trajalo. Osim toga, Mišetić je ustvrdio i kako postoji percepcija da je Solana u sukobu interesa i da bi bilo puno bolje da potragu za nestalim dokumentima provede osoba koja nije sudjelovala u događajima koji su predmet optužnice.
'EU i Solana trebaju pronaći svu nestalu dokumentaciju'
Po pitanju topničkih dnevnika zbog koje EU kritizira Hrvatsku, Mišetić je odgovorio da ista pravila vrijede za sve, te da obrana generala Gotovine inzistira na tome da Solana i EU provedu istragu i pronađu svu nestalu dokumentaciju.

Dotaknuo se i daljnjeg tijeka suđenja napomenuvši kako će prvo krenuti Gotovinina obrana te da će oni imati puno manje svjedoka njego tužiteljstvo i da se nada kako će proces biti završen do kraja 2009. godine. Kazao je kako se Gotovina dobro drži jer je svjestan da je istina na njihovoj strani i da očekuje da će se ta istina dokazati pred sudskim vijećem.
- No, i EU ima svoju ulogu u dokazivanju te istine, stoga očekujemo da će uspostaviti punu suradnju s Haaškim sudom, što nažalost u ovom trenutku nije tako - zaključio je Mišetić.(javno.com)

20. ožujka 2009.
Otvoren put lijekovima protiv uzročnika raka!
Ivan Đikić otkrio upalni mehanizam koji dovodi do tumora, a Miroslav Radman i njegovi suradnici identificirali su glavne proteine popravka DNK u bakteriji deinococcus radiodurans i zaključili da bakterija upotrebljava otprije poznate enzime, ali na puno efikasniji način
Dvojica naših najuglednijih znanstvenika - akademik Miroslav Radman i prof. dr. Ivan Đikić - objavili su dva najnovija otkrića u novom broju jednog od najuglednijih znanstvenih časopisa Cell. Otkrića su, između ostaloga, nastala i kao rezultat rada u Mediteranskom institutu za istraživanje života MedILS u Splitu.
Međunarodni znanstveni tim predvođen prof. dr. Ivanom Đikićem opisuje potpuno novi upalni mehanizam koji dovodi do raka. Rezultati su izazvali velik interes znanstvene zajednice, pa je rad objavljen u rekordnom roku - unutar dva mjeseca nakon slanja rada na recenziju u ugledni znanstveni časopis Cell. Prof. Đikić smatra to najnovije otkriće najvažnijim u svojoj dosadašnjoj znanstvenoj karijeri.
>Otkriće je bazično i objašnjava na koji se način upalni, odnosno imunološki odgovori kontroliraju u našim stanicama. Ti isti putevi pojačano su aktivirani upravo kod tumora<, dodao je Đikić.
>Otkrili smo upravo taj upalni put koji dovodi do tumora. Naša je nada nakon istraživanja u molekuli koja je važna za taj upalni put te da će se novim kemijskim dizajnom stvoriti kemijski sastojci koji u budućnosti mogu djelovati kao lijekovi protiv razvoja tumora, jer će blokirati tu komponentu koja dovodi do njihova nastanka<, dodao je.
>To je otkriće akademski toliko važno, jer smo promijenili cijelu paradigmu, odnosno kliničko znanje na koji se način uopće upala kontrolira. Zato je naš rad i objavljen tako brzo, jer su urednici u časopisu Cell shvatili važnost i hitnost našeg otkrića. Ono mijenja i cijelu paradigmu dosadašnjeg razmišljanja o kemijskim metodama koje dovode do raka<, pojasnio je prof. Đikić.
Nastavio je da su tim otkrićem, također, dokazali da se posebna vrsta ubikvitinskih lanaca veže za molekulu NEMO koja je neophodna za aktivaciju posebnih signalnih puteva. Tako su riješili i kristalne strukture tih molekula, što sada omogućuje dizajniranje novih kemijskih inhibitora koji mogu imati terapijski učinak kod upalnih procesa i tumorskih oboljenja. Prof. Đikić je u istraživanju radio i s kolegom, strukturalnim biologom Japancem Socihijem Wakatsukijem. Projekt je trajao oko pet godina i ostvaren je zajedničkim radom međunarodnog tima znanstvenika iz Njemačke, Hrvatske, Japana i Velike Britanije. Značajan dio istraživanja proveden je i u laboratorijima MedILSa u Splitu, na kojem je radila i japanska znanstvenica Fumiyo Ikeda, koja je prva autorica na Đikićevu radu.
Prof. Miroslav Radman i njegovi suradnici identificirali su, pak, glavne proteine popravka DNK u bakteriji deinococcus radiodurans, koja je prilagođena za preživljavanje u iznimno ekstremnim uvjetima. O bakteriji je bilo riječi i u njegovim prethodnim istraživanjima. U radu objavljenom u jesen 2006. Radmanova skupina opisala je mehanizam kojim bakterija deinococcus preživljava vlastitu smrt. U najnovijem, pak, istraživanju prof. Radman i njegovi suradnici Dea Slade, Ariel Linder i Gregory Paul opisali su glavne proteine koji popravljaju oštećeni DNK bakterije. >Zaključili smo da deinococcus nije evoluirao, odnosno izmislio nove enzime popravaka, nego da upotrebljava otprije poznate, ali puno efikasnije<, pojasnio je prof. Radman.

MedILS sposoban za najveća znanstvena otkrića
>Ono što je kuriozitet u ovom našem istraživanju jest činjenica da jedan znanstveni institut, u ovom slučaju MedILS, ima dva ekskluzivna znanstvena rada istodobno objavljena u jednom od najprestižnijih znanstvenih časopisa, što drugi svjetski znanstveni instituti rijetko imaju. Otkrićem se tako pokazuje da je MedILS u stanju obaviti najveća znanstvena otkrića<, objasnio je >Vjesniku< prof. Đikić.

Objašnjen i uzrok ektodermalne displazije
Najnoviji rad dr. Đikića objašnjava i uzrok genetske bolesti kože ektodermalne displazije, nasljedne bolesti koja pogađa dvoje do petero novorođene djece na njih 10.000. Kod pacijenata koji boluju od te bolesti koža je vrlo tanka i prisutne su nepravilnosti u radu znojnih žlijezda. U nekim slučajevima bolest se javlja zajedno s imunodeficijencijom. No, u istraživanju su pronađene te mutacije koje blokiraju aktivnost signalnog puta NF-kB te na taj način uzrokuju oštećenja stanica kože i gubitka imunološkog odgovora u limfocitima. Lidia Černi, Vjesnik

Hrvatsko slovo, 20. ožujka2009
TRIBINA HRVATSKO SLOVO UŽIVO
Diego Maradona iz hrvatske perspektive
U četvrtak, 12. ožujka, u prepunoj dvorani Hrvatske kulturne zaklade - Hrvatskoga slova, predstavljena je knjiga dugogodišnjeg vodećeg športskog novinara, pisca i kolumnista našeg tjednika Zvonimira Magdića, naslovljena Maradona - mali zeleni (Naklada STIH, gl. urednik Ante Kostelić, Zagreb, 2008). Knjigu su predstavili Stjepan Šešelj u ime Hrvatskoga slova, Marijan Boršić, poznati autor, nakladnik i prevoditelj, Anton Samovojska, iz Sportskih novosti  (nagrađen  2006. kao  najbolji hrvatski športski novinar), te Domagoj Ante Petrić, desetljećima  novinar u Argentini,  bivši doravnatelj Hrvatske matice iseljenika i bivši pomoćnik ministra za Povratak i useljeništvo. Moderatorica skupa bila je Rosie Kugli. U nastavku donosimo glavne stavke izlaganja Domagoja Ante Petrića

Poštovane gospođe i gospodo, pozdravljam vas srdačno na ovom velikom skupu štovatelja  g. Zvonimira Magdića, športskog intelektualca i doajena hrvatskih športskih novinara,  autora vrijednih knjiga i ljetopisa, koji nas je ponovno okupio, danas svojom najnovijom knjigom posvećenom velikom argentinskom nogometašu, Diegu Armandu Maradoni. Maradona, kao i Argentina, bliski su hrvatskim simpatijama, a bez Maradone zasigurno povijest svjetskoga nogometa u posljednjih 30 godina, ne bi bila doživjela razinu kojom se danas dičimo. Danas je Magdić jedno od najboljih europskih športskih pera Europe, a po svom stilu, profinjenoj ironiji i dubokim mislima, on ne unosi u naše pamćenje i razmišljanja samo zanimljive anegdote i majstorski obrađene prizore, nego i duboka razmišljanja univerzalne vrijednosti. To posebice onda kad govori o hrvatskome športu, kao jednoj od manifestacija hrvatskoga duha i karaktera, te hrvatske nezaobilazne borbene sudbine. Ali prije svega, molim vas, poštovana gospodo,  da mi na samom početku  dopustite pozdraviti  na španjolskom jeziku, ovdje nazočne argentinske igrače zagrebačkoga kluba Dinama, Adriána Calella i Luisa Ibáňeza, te njihova čileanskog suigrača  Pedra Moralesa. (Nakon nekoliko rečenica pozdrava njima, g. Petrić se ponovno obratio publici  na hrvatskom).
Onaj tko pročita ovu knjigu stvarno će se obogatiti. Postići će na zabavan način goleme i nevjerojatne spoznaje, spoznaje o Maradoni i o svjetskom nogometu, o hrvatskom nogometu i o športu uopće, o povezanosti Hrvatske i Argentine na ovom području. A glavni razlog zašto se Zvonimir Magdić - inače pravi pravcati Zagrepčanec i  Purger, diplomirani pravnik, koji je kao zaljubljenik u šport postao s vremenom i novinar Sportskih, toliko volio Argentinu, jednostavan je. Nikad nije bio salonski pudlić (a željeli su da to bude), ni partijski član i miljenik (a i to su željeli da bude), pa je tako svoje sposobnosti mogao u neograničenoj količini usmjeriti - privatno - hrvatskim temama, a profesionalno športu. Inteligentno je  analizirao fenomen nogometa, kao zabavni,  socijalni i kulturološki spektakl, ali i kao pobjedu volje i strategije i taktike, gdje široki slojevi naroda imaju svoj udio. Tu je razmišljao i o svojoj, o našoj Hrvatskoj: nakon krvave 1945., i 1946, i 47. i svih sljedećih krvavih godina komunističkog terora, jednostavno je želio i on otići u Argentinu, u zemlju za koju je znao da u njoj djeluje jedan mali dio velikoga hrvatskoga srca i uma, dio onih koji su se uspjeli  spasiti nakon totalitarnog genocida nad hrvatskim narodom. Samo teška bolest njegove majke, učinila je da  Magdić ostaje u Domovini, ali je ipak mislima uvijek bio vezan obalama Južnoga Atlantika.(.)
Kad je u kolovozu 1999. Argentinac Osvaldo Ardiles bio, na žalost, veoma kratko, trener - odnosno director técnico - hrvatskoga prvaka Nogometnoga kluba Croatia, današnjega Dinama, posjetio sam ga na njegov rođendan, u svojstvu predsjednika Hrvatsko-argentinskog kulturnog kluba. Nakon nekog vremena u razgovoru, Ardiles je pitao mene i mog pratitelja:  ''A gdje je dragi 'Amigo', gdje je on?''  Da, Magdić, je hrvatska konceptualna poveznica s Argentinom, on je uopće taknut Božjim štapićem prijateljstva, a u svezi s Argentinom, postao je ''Amigo'' i s jedne i druge strane mora. (.)
Na samim početcima svoje profesionalne karijere, Maradona je izjavio jednom prilikom ''makar sam ovako taman, imam ja i hrvatske krvi''. To se i potvrdilo. Prema dr. Ivanu Sporčiću, jedan od pradjedova Maradone bio je Mato Kariolić, iz Praputnjaka,  rođen 1847., koji je sa suprugom iselio u Argentinu. A u Argentini, novinar i književnik Narciso Binayán Carmona, znanstvenik na polju genealogije i kao takav autor, među ostalim djelima također i knjige Šestnaest genealoških studija, uspostavio je da Maradona ima među predcima i Hrvata, te je to i obradio na jednom znanstvenom kongresu u Španjolskoj. Onaj dio svoje osobnosti kojom dokazuje rijetko viđenu odlučnost i ustrajnost, gotovo tvrdoglavost, možda je taj koji i u športskom životu Diega Maradone dokazuje te hrvatske gene. A već kad sam spomenuo Binayána Camposa, želim napomenuti da je taj vrli argentinski intelektualac bio velik prijatelj Hrvata, te da je dva puta posjetio Hrvatsku tijekom Domovinskog obrambenog rata. Umro je prije nekoliko mjeseci, a odnio je sa sobom gorčinu činjenice što ga je službena Republika Hrvatska zaboravila, vrijeđala potpunim ignoriranjem, od trenutka kad su se u njoj počele zbivati negativne promjene:  otkad je predsjednik dr. Tuđman teško obolio, a posebice poslije njegove smrti, kad su se počeli nizati na vlasti ljudi kojima nije do hrvatskog suvereniteta. Prvo se vrijeđalo veoma brojne hrvatske prijatelje strance, a zatim su se počeli također  raskidati mostovi s hrvatskim iseljeništvom, kako bi što veći broj njih digao ruke od Hrvatske i njene  sudbine. Rezultati takve strategije, na vidjelu su i danas. (.)
Maradona je, u međuvremenu, postao i društvenim fenomenom, ne toliko po uspjesima - jer zbog dobi već dugo ne igra, koliko zbog simpatija koje ga prate, zbog skandala, droge, apsolutnih poremećaja metabolizma, kontradikcija, te doslovce komatoznih stanja u koja je upadao i iz kojih je živ, bistar i radišan znao uskrsnuti. Danas je director técnico argentinske nacionalne nogometne vrste.
Čovjek brojnih kontradikcija, čak je upućivao čitulje Papi. Pješke je hodočastio 60 km od Buenos Airesa do svetišta Gospe Lujánske, zaštitinice Republike Argentine. Kad je izišao iz jednog od duljih komatoznih stanja, rekao je: ''Jednostavno, Bog od mene traži da ostanem ovdje još neko vrijeme." Vjernik je Diego Maradona uvijek bio i jest, makar su droga i spretna igra Fidela Castra koja ga je odvela na Kubu i tamo obavila odličnu promidžbenu i psihološku akciju, doprinose Maradoninim jadima.
U svim svjetskim redakcijama, već je godinama pripremljena opširna vijest o smrti Maradone. Samo joj treba dodati nekoliko redaka, nadnevak i detalje. Međutim, svakih desetak dana novinari moraju sjesti za računalo kako bi dodavali retke o njegovu radu. Prema tome, ta velika športska ličnost svih vremena, i dalje razbija sve kalupe predvidljivosti.
Za sve nas, Zvonimir Magdić napisao je ovu doista krasnu knjigu, približio nam je Maradonu a posebice je još jednom približio Argentinu Hrvatskoj. Dobro  je to učinio, ljudski, onako kako i Hrvatska i Argentina to zaslužuju.
Domagoj Ante PETRIĆ

22. travnja 2009.
MVPEI uzvraća
Oprez pri putovanju u Veliku Britaniju
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija u ponedjeljak je promijenilo preporuku hrvatskim državljanima za putovanje u Veliku Britaniju i sada im savjetuje oprez zbog mogućih terorističkih napada u toj zemlji.
VPEI svoju preporuku počinje navodom kako nema saznanja koja bi ukazivala na potrebu odgode putovanja u Veliku Britaniju, ali se zatim savjetuje oprez zbog mogućih terorističkih napada. "Ipak, savjetujemo oprez zbog činjenice da je Velika Britanija bila izložena terorističkom napadu u Londonu u srpnju 2007. godine. Tijekom proteklih godina bilo je i nekoliko pokušaja organiziranja novih terorističkih napada globalne terorističke mreže Al-Kaide. Ponovno su aktivne disidentske skupine IRA-e u Sjevernoj Irskoj, koje su u prošlosti napadale različite ciljeve i na području Velike Britanije", savjetuje MVPEI. Preporuka je objavljena 20. travnja i vrijedi do daljnjeg.
Britansko ministarstvo vanjskih poslova nedavno je na svojoj službenoj stranici upozorilo državljane Ujedinjenog Kraljevstva da u Hrvatskoj postoji prijetnja od terorizma i organiziranog kriminala te im poručuje kako bi i turisti mogli biti izloženi napadima jer su oni "neselektivni" i mogu se dogoditi na "mjestima na kojima ima i stranih turista". "Ipak, stopa kriminala u Hrvatskoj je niska, a nasilni su zločini rijetki", istaknuo je britanski Foreign Office.Britansko veleposlanstvo u Zagrebu objasnilo je 16. travnja da London svojim građanima nije savjetovao da izbjegavaju bilo koji dio Hrvatske, već da u toj zemlji postoji latentna teroristička prijetnja i organizirani kriminal, no da je u njoj stopa kriminala niska, a nasilan zločin rijedak.(Liderpress)

21. travnja 2009.
Prvi let hrvatskih pilota u operaciju ISAF
Prvi put u povijesti HRZ-a hrvatski je transportni zrakoplov AN-32B krenuo na područje NATO vođene operacije ISAF u Afganistanu
ZAGREB - Izaslanstvo Oružanih snaga na čelu sa zapovjednikom Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, brigadnim generalom Vladom Bagarićem, u ponedjeljak je u 9 sati poletjelo s vojnog djela Zračne luke Zagreb u Afganistan. Prvi put u povijesti HRZ-a hrvatski je transportni zrakoplov AN-32B krenuo na područje NATO vođene operacije ISAF u Afganistanu. >S generalom Bagarićem u izaslanstvu OS RH otputovali su brigadni general Slaven Zdilar, brigadni general Nikola Škunca i dvije posade aviona<, objavila je Služba za odnose s javnošću MORH-a.
Uz posjet pripadnicima hrvatskog vojnog kontingenta u Kabulu, pripadnici Hrvatskog ratnogh zrakoplovstva obavit će provjeru dostignutih sposobnosti strateškog prijevoza i potpore našim snagama na području Afganistana.
Ruta letenja je Zagreb - Osijek - Incirlik (Republika Turska) - Baku (Azerbejdžan) - Mazar-e Sharif (Afganistan). Na putu za Afganistan planiran je odmor posade i noćenje u zračnoj luci Incirlik u Turskoj. Hrvatski transportni vojni zrakoplov krenut će iz Afganistana prema Zagrebu, 25. travnja, istom rutom, najavili su predstavnici MORH-a.
Po dolasku u Afganistan izaslanstvo HV-a izvest će prelet iz Mazar-e Sharifa u Kabul, gdje će posjetiti Zapovjedništvo 13. CROCON- a, hrvatskog kontingenta u misiji ISAF.
>Ovim letom se testira letačka sposobnost transportnog aviona AN 32B te se uvježbavaju dvije posade koje će u slučaju potrebe biti pripravne odletjeti u Afganistan i obaviti zadaću<. [M. Franičević], Vjesnik

21. travnja 2009.
Predan hrvatski odgovor na Rehnov prijedlog
Hrvatski prijedlog utemeljen je na tri načela: razdvajanje graničnog pitanja od pregovaračkog procesa, nastavak naših pregovora, dakle hitna deblokada tih pregovora, i rješavanje graničnog pitanja u skladu s međunarodnim pravom, pred međunarodnim pravosudnim tijelom, rekao je ministar Jandroković nakon sastanka s Rehnom
BRUXELLES - Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković sastao se u ponedjeljak popodne u Bruxellesu s povjerenikom Europske komisije za proširenje Ollijem Rehnom i predao mu hrvatski odgovor na njegov prijedlog za rješavanje hrvatsko-slovenskog graničnog prijepora i nastavak hrvatskih pristupnih pregovora.
>U skladu s najavama ja sam danas predao hrvatski prijedlog o tome kako mi vidimo rješenje ovog pitanja, kako nastaviti hrvatske pregovore i riješiti granično pitanje. Naš prijedlog je utemeljen na tri načela, jedno je razdvajanje graničnog pitanja od pregovaračkog procesa, drugo je nastavak naših pregovora, dakle hitna deblokada tih pregovora, i treće je rješavanje graničnog pitanja u skladu s međunarodnim pravom, pred međunarodnim pravosudnim tijelom<, rekao je ministar Jandroković nakon sastanka s Rehnom, koji je trajao više od sat vremena.
Jandroković je dodao da će sada Komisija proanalizirati hrvatski prijedlog, kao što to čini i sa slovenskim, te najavio da će se ponovno uskoro sastati s povjerenikom Rehnom i slovenskim kolegom Samuelom Žbogarom te s predstavnicima predsjedničke trojke EU-a.
Češko je predsjedništvo u ponedjeljak potvrdilo da će se predsjednička trojka Europske unije - Francuska, Češka i Švedska - sastati u srijedu u Bruxellesu s hrvatskim i slovenskim ministrima vanjskih poslova te s povjerenikom Rehnom kako bi razgovarali o rješavanju slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora.
Na tom sastanku češko predsjedništvo predstavljat će ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg, buduće švedsko predsjedništvo državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Frank Belfrage, a prijašnju predsjedateljicu Francusku državni tajnik za europske poslove Bruno Le Maire.
Rehn je na posljednjem sastanku s hrvatskim i slovenskim ministrima vanjskih poslova 25. ožujka iznio novi prijedlog za rješenje graničnog spora, što bi trebalo omogućiti nastavak hrvatskih pristupnih pregovora.
Iz slovenskih izvora proteklih je dana procurilo u javnost kako povjerenik predlaže da se granični prijepor riješi ad hoc arbitražom do kraja ove godine. Po tom prijedlogu, predsjednika arbitražnog povjerenstva predložila bi Europska komisija, on bi izabrao još dva člana, a po jednog člana imenovale bi Hrvatska i Slovenija. Obje države trebale bi se unaprijed obvezati da će prihvatiti rješenje arbitražnog povjerenstva, a hrvatski pristupni pregovori trebali bi se odblokirati čim se postigne dogovor o arbitraži.
Sastanak predsjedničke trojke EU-a s ministrima vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije i povjerenikom Rehnom održava se samo dva dana prije predviđene Međuvladine konferencije o pristupanju, održavanje koje je još neizvjesno budući da se zbog slovenske blokade ne može otvoriti ni zatvoriti nijedno od poglavlja. Iz izvora češkog predsjedništva rečeno je za Hinu da će se o održavanju te pristupne konferencije odlučivati nakon sastanka u srijedu.

Rehn: Što prije deblokirati pregovore
Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu kako očekuje da će se tijekom ovotjednih razgovora u Bruxellesu >smanjiti područje neslaganja< između Hrvatske i Slovenije u vezi s prijedlogom Europske komisije za rješavanje njihova graničnog prijepora. >Nadam se da ćemo se približiti tome da smanjimo područje neslaganja tijekom razgovora u srijedu<, izjavio je Rehn. >I hrvatski i slovenski odgovori na posljednji kompromisni prijedlog Europske komisije vrlo su ozbiljni i intelektualno temeljito pripremljeni. Sada to proučavam zajedno s pravnicima Europske komisije i svojim savjetnicima<, rekao je Rehn. >Moj je cilj pronaći način za rješavanje graničnog pitanja i deblokirati hrvatske pristupne pregovore što je prije moguće i mislim da bismo trebali iskoristiti ovu prigodu kako bismo postigli taj cilj<, rekao je Rehn. Bruno Lopandić, Vjesnik

21. travnja 2009.
Kampovi u Hrvatskoj i sjevernoj italiji najtraženiji na tržištu
Dobra sezona pod šatorima na Jadranu
Iako su naši kampovi skuplji od drugih, ove godine bilježe dobar buking, uložili su i u podizanje kvalitete, pa se čini da u tom vidu turizma recesija neće uzeti preveliki danak 
Kampovi će, po svemu sudeći, najmanje osjetiti posljedice recesije i manjeg broja putovanja, pri čemu upravo kampovi u Hrvatskoj i sjevernoj Italiji trenutno najbolje stoje na europskom kamping-tržištu, rečeno je proteklih dana na sastanku Europske udruge kampista.
Takvom statusu očigledno nije naškodila ni vrlo nepovoljna informacija o tome kako su naši kampovi u 2009. godini "skočili" za jedno mjesto na ljestvici najskupljih u Europi, pa su sada na visokom četvrtom mjestu, umjesto lanjskog petog koje smo imali. Skuplji od naših su jedino kampovi u Italiji, Španjolskoj i Danskoj.

Odličan početak za Uskrs
No, odlično započeta sezona u hrvatskim kampovima za Uskrs, kada je samo u Istri boravilo oko 10 tisuća kampista, mogla bi ove godine rezultirati s oko 13 milijuna turističkih noćenja u kamp-kućicama i pod šatorima na Jadranu, procjenjuju u Kamping udruzi Hrvatske.
Time bi kamping i u 2009. godini zadržao dosadašnju razinu turističkog prometa kod nas s minimalnim padom od svega nekoliko postotaka, što je rijetko dobra vijest u turističkim krugovima posljednjih mjeseci.
U nekim istarskim kampovima trenutno je booking i do 25 posto bolji nego lani, što jest mali uzorak, ali ipak pokazuje da bi sezona "pod šatorima" mogla biti dobra, a najviše gostiju očekujemo iz Njemačke, Italije, Slovenije i Nizozemske - kaže Adriano Palman, direktor Kamping udruženja Hrvatske.

Dalmacija pravo otkriće
Iako je polovica ukupnih kapaciteta u kampovima Hrvatske smještena u Istri, Dalmacija je posljednjih godina za europske kampere pravo otkriće, tvrdi Jerko Sladoljev, član Uprave Europske federacije kamping-udruga - EFCO, a daleko ispred svih je kamp "Zaton" kod Nina u vlasništvu "Turisthotela" iz Zadra koji je nositelj svih najvećih kamping priznanja ADAC-a i jedan od lidera u Europi.
Jednostavno, Dalmacija je izvrsno krenula u ulaganja i podizanje kvalitete u kampovima i to je tržište prepoznalo. Kamp Vira na Hvaru ima četiri zvjezdice, koliko i kamp "Nevio" na Pelješcu koji iduće godine planira ići na pet kamperskih zvjezdica kao znak najveće svjetske kvalitete usluge.
Kamp "Soline" u Biogradu napravio je lani tržišni skok s 50 posto većim prometom u samo jednoj godini, slično je i s kampom "Šimuni" na Pagu - kaže Sladoljev.
Upravo zbog iskoraka dalmatinskih kampova u ovoj godini, Svjetska kamping organizacija FICC izabrala je Zaton za mjesto Svjetskog skupa kampista početkom lipnja, gdje će se naći predstavnici više od 300 klubova kampista sa svih kontinenata, dok će "Solaris" kod Šibenika u isto vrijeme biti domaćin Svjetskoj federaciji nudista.

Nijemci prvi
U Hrvatskoj ima 224 tisuće mjesta u kampovima, od čega najviše u Istri - 113 tisuća, na Kvarneru 40 tisuća, dok je u Dalmaciji daleko ispred svih ostalih po broju kampova Zadarska županija sa 27.898 kamp-mjesta, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 13 tisuća kamp-mjesta. Trećinu svih noćenja u našim kampovima naprave Nijemci, dok su na drugom mjestu Slovenci, pa Nizozemci i Talijani.

Popunjeni 61 dan godišnj
Iako se kampovi kod nas još uvijek tretiraju kao "nadopuna" smještaju u čvrstim objektima, podaci govore kako u njima sezona traje duže nego u privatnim apartmanima i sobama. Naime, prosječna popunjenost kampova je 61 dan godišnje, dok je privatnih soba tek 41 dan, a nautičkih luka 23 dana godišnje. Hoteli su, pak, prosječno popunjeni 129 dana godišnje.
34,8 eura je dnevna cijena boravka u hrvatskom kampu za tročlanu obitelj
300 klubova kampista sa svih kontinenata okupit će se početkom lipnja u Zatonu na skupu Svjetske kamping organizacije
Ružica MIKAČIĆ, Slobodna Dalmacija

17. travnja 2009.
Na Plitvicama otvoren prvi europski Winnetouland
RAKOVICA - "Winnetouland", indijanski rezervat i jedinstveni europski turistički projekt otvoren je u zaštićenom parku prirode Baraćeve spilje naslonjenom na Nacionalni park Plitvička jezera u općini Rakovica.
Dvadesetak vigvama raspoređeno je u Malo i Veliko indijansko selu u čijem središtu gori logorska vatra, a nedaleko je totem. Detalji poput skalpova, životinjskih lubanja i krzna izloženih ispred vigvama daju mističnost naselju na proplanku oko kojeg se u polukrugu nalazi šumica i potok.
Jedan vigvam pretvoren je u mali muzej Jadran filma u kojem su predstavljeni rekviziti korišteni u snimanju filam o poglavici Winnetou, koji je sniman i na ovom području.
Između ostalog, posjetitelji će moći vidjeti jedini preostali sačuvani kanu korišten u filmu. Između dva naselja nalazi se koral s desetak ponija, oko kojeg se stvarala poprilična gužva.
Investitor Bečanin porijeklom iz Zadra, Hajduk Mrdalj, u projekt kojeg je nadahnuo serijal o poglavici Winnetou njemačke produkcije sniman od 1963. godine, je do sada uložio oko 500 tisuća eura, a voditelj Marin Lerga kaže kako je ovo samo početak stvaranja brenda za koji je uvjeren da će postati europska atrakcija.
- Tri godine živi ovaj projekt, on se selio, sve dok nismo pronašli ovu lokaciju kraj šume i vode, gdje mobiteli nemaju signala. Tužna je činjenica da turistička sezona kod nas traje samo dva mjeseca, a apartmani zjape prazni preostalih deset. Na ovom mjestu u blizini Plitvica sezona je otvorena gotovo cijelu godinu - kaže glavni menadžer Marin Lerga.
Posjetitelji će ovdje, osim razgledavanja indijanskih predmeta, dodaje Lerga, moći provesti aktivan obiteljski, i to ne samo dnevni odmor. Uz to, moći će se okušati u bacanju lasa i potkova, gađanju iz luka strijelom, ispiranju zlata, jahati ponija, naučiti razne tradicionalne indijanske vještine.  Budućim posjetiteljima u ponudi je i noćenje u vigvamu te  piknik u indijanskom selu.
- Poruka svega je povratak prirodi, bijeg od sadržaja koje nudi moderno društvo. Ovdje nema devastacije prirode. Amerikanci, kada gledaju filmove o Winnetou čude se kako je njihova zemlja lijepa. Kinezi danas gledaju te filmove i misle da gledaju Ameriku. Vrijeme je da ljudi doznaju da je projekt realiziran u Hrvatskoj te da on postane naš nacionalni projekt - smatra Lerga.
Nedaleko apaškog sela niknut će i pravi kaubojski grad u kojem će biti saloon, banka te drugi prepoznatljive vizure "teksaških metropola" iz prošlosti.
Indijansko selo trebalo bi biti otvorenu dok to bude dozvoljavale vremenske prilike, barem do listopada, a bit će ispunjen prigodnim programom svih mjeseci. Dan otvorenja obilježili su indijanci i poznati njemački country band Maveric Country Show. 
Mario Pušić, Siniša Sunara, Jutarnji list

15. travnja 2009.
Asteroid dobio ime po Zagrebu
Asteroid, koji su u ožujku 2008. godine otkrili mladi hrvatski astronomi Aleksandar i Stefan Cikota, imenovan je kao (187700) Zagreb.
Naime, kada se otkrije neki asteroid i precizno odredi njegova orbita, prema pravilniku Međunarodne astronomske unije (IAU), otkrivač ima pravo predložiti njegovo ime. Blizanci Cikota, 20-godišnji studenti fizike na Sveučilištu Zurich, svoje su otkriće odlučili imenovati prema glavnog gradu Hrvatske. 
Asteroid (187700) Zagreb giba se u glavnom asteroidnom pojasu, između Marsa i Jupitera brzinom od oko 18,2 kilometra u sekundi. Za jedan obilazak oko Sunca potrebno mu je 4,4 godine. Procjenjuje se da je promjer toga nebeskog tijela između dva i tri kilometra.
Asteroid (187700) Zagreb otkriven je 2. ožujka 2008. godine sa zvjezdarnice La Sagra koja se nalazi na visini od 1613,8 metara na brdu Sierra de La Sagra u Andaluziji.  Ta je zvjezdarnica s  radom započela krajem 2006. godine, a bavi se isključivo istraživanjem i otkrivanjem malih tijela Sunčeva sustava.
Zajedno s kolegama sa zvjezdarnice La Sagra Aleksandar i Stefan Cikota dosad su otkrili preko 2300 novih asteroida. Upravo zahvaljujući velikom broju mjerenja i otkrića ta  zvjezdarnica od kolovoza 2008. godine nosi status "sky survey". - Mi smo prvi amaterski tim kojim ima status 'sky survey', a s oko 100.000 astrometrijskih mjerenja mjesečno trenutno spadamo među pet najproduktivnijih zvjezdarnica na svijetu - rekao je Stefan Cikota.

Aleksandar i Stefan Cikota rođeni su u Osijeku, ali su se kao dvogodišnjaci s roditeljima preselili u Švicarsku. Nakon 9,5 godina života u Švicarskoj doselili su u Zagreb gdje su završili osnovnu i srednju školu. Strast prema astronomiji otkrili su kao 12-godišnjaci sudjelujući na Višnjanskoj školi astronomije. Tamo su 2003. godine upoznali njemačkog astronoma amatera Reinera M. Stossa, eksperta za astrometriji i fotometriju asteroida, koji je surađivao sa zvjezdarnicom na Malllorci na projektu izrade robotiziranih teleskopa te imao pristupe tim teleskopima.
- Upravo na tim teleskopima na Mallorci, tijekom Višnjanske škole astronomije 2004, stekli smo imali prva iskustva u lovu na asteroide. Krajem 2006. godine, kada je sagrađena zvjezdarnica na La Sagri,  nastavili smo suradnju sa zvjezdarnicama na Mallorci i La Sagri, te smo od početka uključeni u projekt koji se bavi otkrivanjem asteroida - pojasnio je Aleksandar Cikota koji je u siječnju ove godine na konferenciji Američkog astronomskog društva (AAS) predstavio poster o projektu istraživanja supernova.
Riječ je o projektu na kome je Aleksandar Cikota u ljeto 2008. godine surađivao na NASA-inu Space Telescope Science Institute (STScl) u Baltimore kao jedan od 16 studenata izabranig među 450 kandidata. Tanja Rudež, Jutarnji list

14. travnja 2009.
Bozanićeva uskrsna poruka: U Kristovu križu sadržan je najveći "profit"
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je uskrsnu poruku u kojoj upozorava kako se u sadašnjem društvenom trenutku veoma duboko usađuje osjećaj straha, glasno predviđaju poteškoće i nesigurnost, sve do zatvaranja u ozračje nepodnošljive budućnosti, pa se gotovo može govoriti "o ideologiji krize".
Kardinal smatra kako smo pozvani djelovati hrabro i predano u borbi protiv siromaštva i nepravde, posvuda gdje je ugrožen i obescijenjen život, jer nada koja nam je darovana obvezuje nas na obnavljanje društva, na unošenje svjetla evanđelja u naše vrijeme i prostor, kako bi svijet postao gostoljubivim domom svakom čovjeku.
"Sadašnja financijska kriza govori o dubljoj krizi sustava gospodarske, političke i kulturne moći. Pogađa pojedince, obitelji i čitava društva te sve poziva na preispitivanje načina rada i života", tvrdi Bozanić, dodajući kako je potrebno objektivno upozoriti na uzroke koji su do ovoga doveli, sa sviješću da smo kao kršćani pozvani biti nositelji nade, ne samo riječima nego i djelima.
Napominje kako su "u kontekstu ideologiziranja krize i generiranja govora koji sustavno usađuje malodušje" vjernici pozvani da, kao Crkva i kao pojedinci, svjedoče blizinu svima koji su u potrebi.

Podsjećajući kako je svako vrijeme istodobno i zahtjevno i teško, ali i radosno i lako, Bozanić navodi da kriza o kojoj se danas govori, s motrišta onoga društva koje je na ljestvici vrijednosti visoko, a negdje i najviše postavilo financijski profit, ima svoje izvorište u činjenici ograničenosti takvoga profita, u neodgovornosti i neosjetljivosti za čovjeka i za cjelovitost ljudskoga življenja.
"Profit sužen samo na financijsku korist pojedinca ili skupine te na materijalnu dobit postaje nijekanje svoga smisla, noseći sa sobom opasnost da razgrađuje sve odnose u ljudskom društvu", ističe kardinal. Dodaje kako je u Kristovu križu sadržan najveći "profit", najveće djelo za druge, ne ostavljajući sebi nikakvu materijalnu korist.
"U tome pristupu zaradi kao iskorištavanju drugoga ili nastojanju da se živi iskorištavajući druge nema mjesta. Smisao kršćanskoga života na ovom svijetu nalazi se u nastavljanju Božjega djela otkupljivanja svijeta", tvrdi Bozanić.
Upozorava kako se u društvu u kojemu izgleda sve zatvorenija mogućnost novih planova, zajedničkoga hoda i žrtve osmišljene dobrotom, gubi vedrina, polet i očekivanje novosti.
"Dobiva se dojam kao da su o svemu drugi već odlučili i da se ništa ne može promijeniti. To izaziva zatvorenost, pesimizam, povlačenje u sebe i besmisleno kruženje u samosažaljivosti", kaže, napominjući kako Uskrs, u svojoj punini neočekivane Radosne vijesti, pruža novost života sa svojim iznenađenjima, vrijednostima, među kojima se nalazi i žrtva.
Iz Kristova vazma izranja i smisao budućnosti, mijenjajući lice povijesti i dajući novi uvid u sve što narušava mir, kaže kardinal, dodajući kako uskrsnuće mijenja lice povijesti i opečaćuje ju kršćanskim biljegom.
Po Bozanićevim riječima pozvani smo djelovati hrabro i predano u naviještanju evanđelja i u borbi protiv siromaštva i nepravde, posvuda gdje je ugrožen i obescijenjen život.

Upozorava kako se na nekim razinama u odgoj djece površno i neodgovorno unose potpuno neprimjereni sadržaji, a zatim se čudimo zbog zastrašujućih posljedica nasilja i zlostavljanja. Zato poziva obitelji da budu odgovorne i ne prepuštaju svoju djecu, svoje najdragocjenije blago, kao plijen onima kojima je najmanje stalo do dobra njihove djece.
"Ekonomski i društveni potresi", kako ističe u nastavku poruke, "redovito se prelamaju na leđima radnika".
"Dok tvrtke ostvaruju profite, nema nikakvog razloga stvarati tehnološke viškove i otpuštati zaposlenike", tvrdi, dodajući kako su i banke u Hrvatskoj dužne dati veći doprinos hrvatskom gospodarstvu, osobito obiteljskom i malom poduzetništvu, ali, kako napominje, visoke kamatne stope to ne obećavaju.
Bozanić smatra da su državne i lokalne vlasti pozvane tako voditi društveni život da se potrebnim zakonima i drugim mjerama zaštite najslabiji i najugroženiji. Poziva poslodavce da prigodom zapošljavanja paze na dostojanstvo majkâ, jer, kako kaže, nerijetko se događa da se žene, majke i buduće majke zapošljava na takav način da ih se bez posebnih poteškoća brzo može i otpustiti.
U zaključnom dijelu poruke čestitajući Uskrs, kardinal Bozanić napominje: "Riječi uskrsne čestitke neka odjeknu u nosivim institucijama hrvatskoga društva i u srcima najodgovornijih za postavljanje i čuvanje temelja pravednosti, zajedništva i solidarnosti koje prepoznaje odsjaj Kristove istine". Slobodna Dalmacija

14. travnja 2009.
Rehnov prijedlog još aktualan
Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta počeo je iza zatvorenih vrata raspravu o aktualnim odnosima s Hrvatskom. Na sjednici sudjeluje i ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar.
Da je posljednji prijedlog europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna o posredovanju još uvijek aktualan, potvrdio je uoči početka sjednice predsjednik Odbora Ivo Vajgl. Kako su ocijenili neki sudionici prije početka sjednice, za Sloveniju bi bio korak natrag u inicijativi Europske komisije ako se iz medijacijskog procesa doista povuče Marti Ahtisari.

Ahtisaarijeva pljuska Sloveniji
Premijer Borut Pahor i ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar prošlog su tjedna, nakon sjednice vlade, izjavili da će informaciju o tzv. Rehnovoj inicijativi, vezanoj uz rješavanje graničnog prijepora s Hrvatskom i deblokadu hrvatskih pristupnih pregovora, uputiti u raspravu parlamentarnom odboru za vanjsku politiku. Vlada će o toj inicijativi ponovno raspravljati tek nakon što europskom povjereniku za proširenje odgovor na njegov posljednji prijedlog uputi Hrvatska.
Žbogar je najavio da će o tome uskoro opet razgovarati s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem, osobito u svjetlu najavljenog novog susreta premijera Pahora i Ive Sanadera. Dodao je da datum susreta još nije usklađen. HRT

10. travnja 2009.
Vodice - meka medicinskog turizma
ZAGREB - Na području vodičkog SRC-a Račice uskoro bi trebala početi gradnja Centra medicinskog turizma koji bi objedinio hotelsko-turističke usluge i medicinske sadržaje visoke kategorije, kao wellness te spa tretmane, a očekuje se da bi u punom pogonu bio za najkasnije tri godine.
Projekt, koji bi trebao stajati od 20 do 30 milijuna eura, pokrenuli su Grad Vodice i zagrebački Šibenčani, među kojima je mnogo liječnika, smatrajući da je medicinski turizam u Hrvatskoj podcijenjen, s obzirom na brojne pogodnosti, od nižih cijena do klime. Danas u Hrvatskoj medicinski turizam u ukupnom turističkom prihodu sudjeluje s jedva jedan posto. 
Sve se zasad svodi isključivo na individualnu organizaciju pojedinih poliklinika ili ambulanti koje oglasima u stranim novinama ili na internetu prodaju svoje usluge.

Produljenje sezone
- Već su nam se javili potencijalni investitori iz Hrvatske, ali i iz inozemstva koji imaju iskustva sa sličnim projektima - kaže doc. dr. Miljenko Bura, inače liječnik u KBC-u Zagreb, koji je i jedan od organizatora prve hrvatske konferencije medicinskog turizma koja će se krajem mjeseca održati u Vodicama.
Ističe da se u Centru predviđa radiološka i endoskopska dijagnostika, interna medicina, hemodijaliza, barokomora, zahvati dnevne kirurgije, estetska kirurgija, rehabilitacija te vrhunske stomatološke usluge. Očekuje se da će Centar biti privlačan korisnicima sa zapada, posebno SAD-a i Velike Britanije gdje su zdravstvene usluge i do desetak puta skuplje.
Jedan od idejnih tvoraca projekta prof. dr. Mato Bartoluci naglašava da je ukupna vrijednost medicinskog turizma u svijetu oko 60 milijardi dolara, a 2010. godine očekuje se gotovo 100 milijardi. U medicinskom turizmu najviše se troši na stomatološke usluge, i to oko 41 posto, a još toliko na ortopediju, kardiologiju, kardiokirurgiju i neurokirurgiju, dok se za estetsku kirurgiju troši 19 posto novca.
- Samo Amerikanci u 2007. godini potrošili su na zdravstvene usluge izvan SAD-a 17 milijardi dolara - kaže Bartoluci. Očekivani rast medicinskog turizma je oko 20 do 25 posto godišnje i tu za Hrvatsku ima mjesta, smatraju inicijatori ideje Centra medicinskog turizma. Oni također smatraju da se slični centri trebaju pokrenuti i u drugim područjima na Jadranu, ali i u unutrašnjosti zemlje.  S obzirom na to da su hrvatski liječnici cijenjeni i u Europi, doc. dr. Bura smatra da neće biti nikakvog problema prodati njihove usluge i na europskom, ali svjetskom tržištu. Naglašava da će lokalna zajednica također imati višestruku korist jer bi tako postojeći hoteli u Vodicama mogli produljiti sezonu, a njezini građani imali bi posebne pogodnosti kod pružanja usluga.

Inozemni klijenti
Predlagači projekta čak smatraju da bi neke države mogle plaćati liječenje svojih građana u takvim  hrvatskim turističkim centrima jer bi im to bilo jeftinije nego "kupovanje" usluga u vlastitim medicinskim centrima.

Cijene usluga

- porculanska kruna za jedan zub
Hrvatska: od 1400 do 2000 kuna 
Zapadna Europa:  5000 kuna

- kvalitetnija plomba
Hrvatska: od 350 do 400 kuna
Zapadna Europa: 1000 kuna

- zubni implantat
Hrvatska: 7000 kuna
Zapadna Europa: 14.000 kuna

- povećanje dojki  
Hrvatska: 20.000 kuna
Zapadna Europa: 40.000 kuna

- ugradnja kuka  
Hrvatska: 33.245 kuna
Zapadna Europa: 50.000 kuna

- promjena koljena
Hrvatska:  38.750 kuna
Zapadna Europa: 60.000 kuna 
Goranka Jureško, Jutarnji list

10. travnja 2009
Procesije smo održali unatoč svim režimima'
Marko Pavičić Kotin skupio 404 jedinstvene fotografije križonoša
GRAD - Vrbanjanin Marko Pavičić Kotin (79), autor knjige "Za križem - u riječi i slici", stanovnike otoka Hvara ugodno je iznenadio izložbom fotografija križonoša iz dosadašnjih procesija "za križen", koje su po mnogočemu jedinstvene na cijelom svijetu. Tako su se u župnoj dvorani u Vrbanju našle čak 404 sličice križonoša iz Vrbanja, Svirača, Pitava, Vrisnika, Vrboske i Jelse, pa su brojni posjetitelji s mnogo emocija, razgledajući dokumentarne fotografije koje su nastale u posljednje 83 godine, tražili upravo "svoje" križonoše.

Autentični dokazi
- Barba Marko nije profesionalni fotograf, on je samo jedan vrijedan čovjek koji je posljednja četiri desetljeća uložio mnogo truda prikupljajući fotografije križonoša. Zato nije ni čudo da je na njegovim panoima više od 400 sličica, a svaka od njih zapravo je svjedočanstvo pobožnosti i čvrste vjere koja je utkana u biće našega škoja - istaknuo je župnik don Ivica Babić prigodom otvaranja izložbe.
Križonoša Miće Gamulin Kuze iz Jelse nosio je križ 1926. Ta je fotografija najstarija Luka Bojanić iz Vrisnika najstariji je križonoša općenito. Križ je nosio 1934., kad je imao 83 godine
A vlasnik fotografija, koji je čak dva puta nosio Sveti križ, za sebe i pokojnog brata Luku, projekt je realizirao s početnih 12 fotografija - no bio je uporan i po pet-šest puta odlazio u pojedine kuće skupljajući autentične dokaze o višestoljetnoj tradiciji na Otoku sunca.

Objava fotomonografije
Na najstarijoj je sličici križonoša Miće Gamulin Kuze iz Jelse (1926.), a zanimljiva je i ona Luke Bojanića iz Vrisnika koji je 1934., s čak 83 godine, nosio raspelo na svojim plećima. - U procesijama se nose križevi i od 10 do 18 kilograma stazom dugačkom oko 20 kilometara. One se kreću kroz šest mjesta u krug smjerom kazaljke na satu a da se nigdje ne susreću niti sustižu. Održale su se čak pet stoljeća unatoč raznim režimima i pritiscima. Eto, na sličici iz 1940., kada je jelšanski križonoša bio Ante Gamulin Lampo, vidimo policijota koji prati procesiju. A na fotografiji iz 1943. za vrbovačkim križonošom Lukom Gabelićem išlo je samo 12 ljudi jer talijanska komanda nije dopustila više - kaže Pavičić.
Jedina godina kada se na Hvaru "za križen" nije hodilo bila je ratna 1944., ali tada su Hvarani procesiju organizirali u zbjegu (El Shatt). Sve sličice koje je prikupio marljivom Vrbanjaninu poslužit će za objavljivanje fotomonografije o križonošama.
Mirko Crnčević, Jutarnji list

8. travnja 2009
Oživljavanje Isusovih muka preraslo je u tradiciju
U Imotskom Isus živi po deseti put
Kada je krajem devedesetih godina prošlog stoljeća grupa vjernika imotske župe svetoga Franje, zajedno sa svojim župnikom fra Antom Babićem, iznijela ideju da se u Imotskom organizira prikaz živih slika Muke Isusove, nitko tada ni u snu snio nije da će taj čin deset godina postati imotska korizmena putovnica u svijet.
U početku petnaest-dvadeset sudionika, oskudne odore, nesnalaženje... a danas pred izvedbe desetih jubilarnih Živih slika Muke Isusove, nešto što zapravo i prelazi imotske okvire.
Više od tri stotine kostimiranih glumaca amatera svih populacija, obrazovanja i godišta, cijele obitelji, Imoćani koji žive i rade izvan svoga grada, sve se to uz jedinog profesionalnog glumca Tomislava Martića u ulozi Isusa Krista, a koji znade kazati da je Imoćanin, u najljepšem dobu godine spoji u jedinstvenu sliku najpotresnijih događanja u povijesti ljudskog roda.

Svi sudjeluju
Lista se Biblija po trgovima i ulicama Imotskog, vraćaju se scene Posljednje večere, Getsemanskog vrta, suđenja Poncija Pilata...
Ljudi obrasli u duge brade, koje se već s početkom godine puštaju kod apostola i židovskih svećenika, odore iz vremena od prije dva tisućljeća, sve vjerno kopirano. I ono najimpresivnije: svi ti glumci stope se s tisućama vjernika koji u miru, dostojanstveno, prate Isusa od Getsemanskog vrta u franjevačkom vrtu u okružju župne crkve svetoga Franje do Golgote, mitske imotske utvrde Topana.
Tamo razapinjanje Isusa, jecaji, grmljavina, uskrsnuće, jednom riječju fascinantno.
Deseti prikaz Isusove Muke u Imotskom popraćeno je ove godine i snimanjem Milenijske fotografije Šime Strikomana, koji je sve sudionike odjevene u biblijske odore snimio na središnjemu gradskom trgu. Svojim tijelima su napravili veliki križ, simbol patnje i uskrsnuća.
napisao i snimio: Braco Ćosić, Slobodna Dalmacija

Pravo prvokupa
Dosad su stranci mogli kupovati nekretnine na području RH samo uz suglasnost Ministarstva pravosuđa, koje ih je prosljeđivalo jedinicama lokalne samouprave, a one su uglavnom na to šutjele - kaŽe tajnik Županije Dane Maretić. I u takvim su okolnostima strani drŽavljani (s područja EU-a) ipak kupovali nekretnine, a danas za to ne trebaju nikakvu suglasnost i izjednačeni su s hrvatskim drŽavljanima. Zaštićene su stare gradske jezgre, tako što na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara jedinice lokalne samouprave imaju pravo prvokupa, ali, reći će Maretić, nemaju novca! Isto vrijedi i za zemljište na otocima.
DAVORKA BLAŽEVIĆ , Stanko Ferić , Slobodna Dalmacija

8. travnja 2009.
Stipe Božić nakon 30 godina opet na Krovu svijeta, u društvu ženske ekspedicije
Od svih alpinističkih pothvata, Stipi Božiću, alpinistu, snimatelju i putopiscu, najteži je bio onaj iz 1979. godine, kada se prvi put popeo na Mount Everest, kao 85. čovjek u povijesti kojemu je to uspjelo.
- U meni se pokrenula sva sila emocija, čak sam i zaplakao kao malo dijete - priznao je naš Stipe, koji je na putu za Nepal u povodu 30. obljetnice penjanja svoje ekipe na Everest.
On je tada osvojen prvi put s teže, zapadne strane.
- Obilježavanje obljetnice održat će se u podnožju te planine. Bazni logor će nam biti nešto niže radi prenapučenosti jer ove godine se pod Everestom našao rekordan broj ekspedicija. Logor će brojiti gotovo 500 ljudi koji će se pokušati popeti s nepalske strane planine. Naš će cilj biti susjedni vrh Pumori koji Šerpe zovu Neudana kći ili Everestova kćerka. Visok je 7161 metar, a s njega se pruža jedan od najspektakularnijih pogleda na Everest - kazao je Božić, dodajući kako će nedostajati nekoliko članova ekspedicije koji, nažalost, više nisu među živima, poput Ang Phua. On se pri silasku s vrha okliznuo i poginuo.
Stipe je, naime, te 1979. godine osvojio Everest s ekipom sastavljenom od dvadesetak penjača iz Hrvatske, Slovenije i BiH. Imali su 18 tona opreme, koju je punih 19 dana nosilo 750 lokalnih nosača, sve do 5300 metara nadmorske visine.

Najkritičniji trenutak
- Kolega Viki Grošelj danas često zna reći kako mu na sadašnjim ekspedicijama sve više nedostaje duh zajedništva kakav je godine 1979. vladao pri usponu na najvišu planinu svijeta - dodaje Božić prisjećajući se da su tada bili doslovce odsječeni od svijeta.
Pisma su putovala od baze do prve pošte danima, a teški radiouređaji bili su nepouzdani. Primjerice, radioamateri morali su loviti brodove čiji su radiooperateri poruke prenosili dalje.
Nakon 40-ak dana aklimatizacijskih ciklusa, snježnih lavina, temperatura i do 40 ispod nule, vjetra koji je nekad znao puhati i do 200 kilometara na sat, ekipa je stigla na vrh.
- Ne može se zamisliti sažetiji prizor sreće od trenutka kad penjač stupi na vrh "krova svijeta". Biti u tom trenu "najviši" čovjek na svijetu, nagrada je za sve rizike i napore koji su prethodili. No to je i najkritičniji trenutak u penjačevu životu, jer dosegnuti vrh samo je pola puta koji treba prijeći. Mnogo opasnija polovica je silazak u podnožje planine - kaže Božić, na kojeg je taj uspon imao snažan utjecaj, te mu je promijenio život.
- Koliko god sam do tada penjanje shvaćao kao igru i način ispunjavanja slobodnog vremena, ipak je ono sve više utjecalo na moju svakodnevicu. Premda se i danas još uvijek borim protiv toga da alpinizam potpuno ne ovlada mnome, svejedno teško odolijevam ostati po strani. Potpuno predavanje penjanju i planinama smatram vrlo opasnim - otkriva ovaj 58-godišnji alpinist.
Nekadašnje zlatno doba himalajizma teško se može ponoviti, kaže nam, iz prostog razloga što su gotovo sve velike stijene i grebeni svladani pa je prostora za nove uspjehe sve manje. S druge strane, naglo se povećalo zanimanje za uspon na Everest s najlakših strana, južne i sjeverne, a razvio se i vodički biznis.  Slobodna Dalmacija

7. travnja 2009.
U Nacionalnom parku zadovoljni brojem gostiju
Paklenica već bilježi 1500 posjetitelja
Ostali nacionalni parkovi i parkovi prirode na zadarskom području dosad službeno nisu zabilježili ni jedan posjet: NP Sjeverni Velebit otvara se u drugoj polovici travnja, a Telašćica brojne goste očekuje u ljeto 
Božana Sviličić
Osim Nacionalnog parka Paklenice, koji je u prvom tromjesečju ove godine obišlo 1500 posjetitelja, ostali nacionalni parkovi i parkovi prirode na zadarskom području dosad službeno nisu zabilježili ni jedan posjet.
 - Telašćicu je dosad posjetilo možda desetak ljudi, koje smo u park, upravo zbog toga što ih je bilo malo, pustili besplatno. Veći broj turista očekujemo za Uskrs, a naravno, najveći je broj posjeta u ljetnim mjesecima, kazali su nam u Upravi Parka prirode Telašćica.
Park je prošle godine zabilježio rekordnih 160.000 posjetitelja, te se očekuje da će jednak, ako ne i veći broj turista i do kraja ove godine obići park koji je jedan od najposjećenijih u Hrvatskoj. Svoje skorašnje otvaranje još čeka i Nacionalni park Sjeverni Velebit, koji je prošle godine posjetilo oko 13.000 gostiju.
 - Zbog visokog snijega, park je zatvoren do polovice travnja. Tek prošlog tjedna uspjeli smo ga obići motornim saonicama, tako da prve goste očekujemo tek oko prvog svibnja - kazao je Milan Nekić, direktor Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, koji također očekuje jednaku posjećenost kao i prošle godine. Nacionalni park Paklenicu prošle su godine pak posjetila ukupno 115.943 posjetitelja.
 - Među dosadašnjih 1500 posjetitelja, 20 posto je stranaca, a 80 posto domaćih turista. No, s obzirom na broj dosadašnjih posjeta, zasad ne možemo praviti usporedbe s istim razdobljem prošle godine jer je Uskrs lani bio u ožujku, tako da je tada bilo i više posjetitelja. Zasad smo zadovoljni posjetom, a veći broj posjetitelja očekujemo za Uskrs i nakon njega - kaže Dragica Jović iz NP Paklenica.
Nada se da će tome pripomoći i ovogodišnji novi projekt TZ-a Starigrad "Aktivni odmor 2009.", koji objedinjuje sve "outdoor" aktivnosti na podvelebitskom području.

Tragovima Winnetoua
S uskrsnim blagdanima u Starigrad-Paklenici počinje prva ovogodišnja manifestacija "Tragovima Winnetoua", kad će se okupiti obožavatelji filmova o Winnetouu. U vrijeme prvosvibanjskih praznika, u NP-u Paklenica održat će se jubilarni 10. put i međunarodno natjecanje u brzom penjanju "Mammut Big Wall Speed Climbing Paklenica 2009.", uz niz pratećih događanja, poput sajma planinarske i penjačke opreme, filmskog festivala, penjačkog natjecanja za djecu te zabavnog programa.  Slobodna Dalmacija

7. travnja 2009.
Jezerinac: u NATO-u veća mogućnost ostvarenja našeg katolištva
Vojni ordinarij Juraj Jezerinac uputio je uskrsnu poruku vjernicima, pripadnicima Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj u kojoj ističe da se ulaskom u NATO-savez "pruža još veća mogućnost ostvarenja našeg katolištva".
"Poštujući svačije uvjerenje, mi kršćani u vojno-redarstvenim snagama po svom krštenju želimo s radošću živjeti svoje poslanje u svijetu izvršavajući sve svoje obveze ne poradi straha, nego po savjesti jer smo povjerovali Isusu Kristu svjesni da time njemu služimo", navodi u poruci Jezerinac.
Kako napominje upravo "u tome vidimo i radost našeg ulaska u NATO asocijaciju, gdje nam se pruža još veća mogućnost ostvarenja našeg katolištva jer upravo u tim asocijacijama otkrivamo, na opipljiv način, pripadnost velikoj obitelji naroda".
Po njegovim riječima, to je prisutno u mirovnim misijama gdje sudjelujemo, gdje, služeći se istom crkvom, svatko na svojem jeziku slavi Boga i stvara zajedništvo i bratstvo "sinova Božjih".
Vojni ordinarij Juraj Jezerinac zaželio je svim pripadnicima Vojnog ordinarijata sretan i blagoslovljen Uskrs te da pridonesu dobru Oružanih snaga i redarstvenih služba Republike Hrvatske. Slobodna Dalmacija

6. travnja 2009.
Hrvatski otočni proizvod
Proizvodi 19 otočnih proizvođača kojima je Ministarstvo mora dodijelilo oznaku Hrvatski otočni proizvod predstavit će se ovaj tjedan na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Cilj je popularizacija kvalitetnih otočnih proizvoda te poticanje potrošača na njihovu kupnju i korištenje.
Na zagrebačkom Trgu će se predstaviti vina s Visa, Korčule, Pelješca, Hvara i Krka, maslinova ulja s Brača, Dugog otoka i Korčule, sirevi s Paga, Dugog otoka i Krka, brački fini sapuni i osvježivači za kožu lica i tijela, rapska torta, korčulanski tradicionalni kolači, viški hib, proizvodi od creske vune, viški džemovi i likeri, proizvodi od lavande s Raba.
Riječ je o ekološkim proizvodima koji potječu s ograničenih otočnih lokaliteta i rade se u malim serijama, a odlikuju se kvalitetom, tradicionalnošću i otočnom izvornošću. , Vjesnik

6. travnja 2009.
Unatoč krizi hrvatski hotelijeri optimistični
Na Zagrebačkom velesajmu (ZV) večeras je završen Međunarodni sajam turizma CroTour, na kojem je od 1. travnja sudjelovalo 272 izlagača iz Hrvatske i još 24 zemlje. Direktorica Zagrebačkog velesajma Katja Luka Kovačić ocijenila je kako je ovogodišnji sajam bio uspješan, što pokazuje i odziv većega broja izlagača nego lani, kojih je unatoč krizi bilo stotinjak više.

Unatoč krizi Plitvička jezera očekuju miljuntog posjetitelja
O uspješnosti sajma govori i vrlo dobra posjećenost gotovo svih stručnih skupova na kojima su predstavnici turističke industrije razmatrali trenutačnu situaciju hrvatskoga turizma na stranim tržištima, uz zaključak da će ova sezona u Hrvatskoj najvjerojatnije donijeti minuse, ali i uz optimizam, da se uz dobru pripremu svih u sektoru mogu izbjeći veliki minusi, istaknuto je tijekom sajma.

Također je zaključeno da hrvatskom turizmu, posebno hotelijerstvu trebaju državne mjere za financijsko olakšavanje poslovanja, koje bi ovu sezonu, a posebno onu 2010. godine, osnažile.Predstavnici Svjetske turističke organizacije i drugih europskih marketinških turističkih stručnjaka na Sajmu istaknuli su kako Hrvatska ima prednost pred svojim mediteranskim konkurentima jer je blizu većini europskih tržišta, te su procijenili da cijene nikako ne bi trebalo puno snižavati.

Domaći i strani izlagači na sajmu turizma CroTour predstavljali su svoju turističku ponudu, a neki hotelijeri i agencije davali su popuste od pet do deset posto onima koji su svoje odmore rezervirali tijekom sajma.Prvi put u sklopu toga sajma održan je i skup o turističkom novinarstvu u Hrvatskoj, kao i Burza poslova, na kojoj su turistički poslodavci u direktnim razgovorima pregovarali s potencijalnim zaposlenicima u turizmu.

Među stranim izlagačima zapažen nastup imalo je Veleposlanstvo SAD-a, Turska, Tunis i Španjolska, kao i predstavnici Bosne i Hercegovine i Vojvodine, dok je među domaćim najbolji nastup ocijenjen predstavnika sa šibenskoga područja.Međunarodni sajam turizma CroTour održavao od 1. do 5. travnja, prvi puta kao samostalni sajamski projekt, u čiju je promociju ove godine Zagrebački velesajam uložio 50 posto više novca nego lani. Liderpress

3. travnja 2009.
Hrvatski sabor donio rebalans proračuna; dio manjinaca protiv
Hrvatski sabor donio je danas rebalans državnog proračuna za ovu godinu, kojim su proračunski prihodi smanjeni sa 124 milijarde na 116 milijardi kuna, a rashodi sa 126,9 na 121,5 milijardi kuna.
Dio zastupnika nacionalnih manjina, iako pripadaju vladajućoj koaliciji, uskratili su potporu rebalansu.
Za Vladin prijedlog rebalansa glasovalo je 79 zastupnika, protiv je bilo njih 59 zastupnika, a suzdržano dvoje (HSS-ovac Stipe Gabrić Jambo i zastupnica češke manjine Zdenka Čuhnil).
Prije glasovanja, Milorad Pupovac kazao je da SDSS rebalans neće podržati jer, iako sudjeluje u Vladi i parlamentarnoj većini, nije bio pozvan sudjelovati u njegovoj izradi.
- Glavni problem više nije samo novac, glavni je problem možemo li se dogovarati o stvarima od zajedničkog interesa", kazao je.
U Vladi navode da je rebalans rađen uz projekciju pada BDP-a u ovoj godini za 2 posto, inflaciju od 2,6 posto, te da će predviđenim rebalansom deficit proračuna iznositi 1,4 posto BDP-a, a deficit konsolidirane javne potrošnje 1,6 posto BDP-a.
Rebalansom je predviđeno smanjenje rashoda za 5,4 milijarde kuna - sa 126,9 na 121,5 milijardi kuna. Pritom se kod plaća planira smanjenje za 1,4 milijarda kuna, bez zdravstva gdje se još 400 milijuna kuna planira uštedjeti bez novog zapošljavanja.
Tako bi, po procjenama Vlade, ukupne uštede zbog vraćanja osnovice plaća na prošlu godinu i nepovećanja zapošljavanja u zdravstvu, bile 1,8 milijarda kuna.
Rebalansom su planirane uštede na materijalnim rashodima u iznosu od 883 milijuna kuna, subvencijama 318 milijuna, pomoćima danim u inozemstvu od 519 milijuna kuna, te na drugim rashodima 700 milijuna kuna.
Rebalansom se planiraju osam milijarda kuna manji prihodi proračuna, te su s ranije planiranih 124 milijarda kuna smanjeni na 116 milijarda kuna.
Najveći podbačaj prihoda u Vladi očekuju kod PDV-a i planirani prihod od tog poreza manji je za 3,9 milijarda kuna. Smanjenje prihoda očekuje se i od doprinosa i to za 2,2 milijarde kuna, te od trošarina za 780 milijuna kuna.
U Vladi ističu kako je cilj rebalansa proračuna očuvanje socijalnih prava, odnosno zaštita socijalno najugroženijih, te da se neće dirati mirovine, sredstva za socijalnu skrb, porodiljne naknade i dječji doplatak.
Prije glasovanja o rebalansu, vladajuća većina je na prijedlog Vlade odbila svih 19 amandmana zastupničkih amandmana koje je podnio HNS i njima tražio preraspodjelu ukupno 536 milijuna kuna.
HNS-ovci su tražili da se više državnog novca uloži u razvoj i zapošljavanje, u borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije te u poticanje radno intenzivnih industrijskih grana. Po tom prijedlogu 150 milijuna kuna za različite namjene uzeli bi s poticaja za poljoprivredu, a drvnoj i tekstilnoj industriji dali bi dodatnih 100 milijuna kuna, koje bi uzeli od brodogradnje.
Ostali klubovi i zastupnici suzdržali su se od podnošenja amandmana. Slobodna Dalmacija

3. travnja 2009
Bit će posla: NATO-ova torba puna hrvatskih sendviča i sokova
Članstvo Hrvatske u NATO-u imat će velikog utjecaja i na hrvatsko gospodarstvo. Osim što će Hrvatsku svrstati u red zemalja sigurnih za investiranje, za hrvatske tvrtke koje se bave vojnom proizvodnjom značit će i puno više.
U Hrvatskoj postoji barem 10-ak tvrtki koje već zadovoljavaju visoke NATO-ove standarde. Među njima su karlovačka tvrtka HS Produkt, koja se svojim pištoljima pozicionirala na američko tržište, zatim Šestan-Bush iz Preloga kod Čakovca, koja proizvodi jednu od najboljih vojnih kaciga u svijetu, KROKO International, proizvođač vojne i policijske opreme, Čateks iz Čakovca, proizvođači vojnih čizama Inkop iz Poznanovca, Borovo iz Vukovara...
Visoki standardi
Sve tvrtke koje zadovoljavaju visoke standarde saveza mogle bi već idućeg tjedna biti uvrštene na listu službenih dobavljača saveza. Njihovi proizvodi ući će u katalog NAMSA-e (NATO Maintenance and Supply Agency), NATO-ove organizacije za nabavu i opremanje, i svaki proizvod dobit će skladišni broj, odnosno NATO stock number.

- Mi nismo ni svjesni koliko to znači ne samo za hrvatsku vojnu proizvodnju nego i za gospodarstvo u cjelini. Do sada smo se probijali na razne načine, ali sada nam se u potpunosti otvara novo tržište. Čim postanemo članica NAMSA-e, dobit ćemo na uvid sve natječaje i moći ćemo se prijaviti za opremanje vojske bilo koje zemlje članice NATO-a - rekao nam je Alojz Šestan, direktor i vlasnik tvrtke Šestan-Bush.
Ističe kako će hrvatskim tvrtkama na ruku ići i pravilo NATO-a da sve nove članice imaju prioritet u plasmanu svojih proizvoda. Svoju šansu dobit će i ostale hrvatske tvrtke, pod uvjetom da zadovolje visoke NATO-ove vojne i civilne standarde.
- NATO nije samo vojni savez. To je ponajprije velika organizacija u kojoj će svoju šansu moći dobiti i građevinske, prehrambene i ostale tvrtke, odnosno sve one koje kvalitetom zadovoljavaju visoke standarde - ističe Šestan.
Ako NATO odluči graditi vojnu bazu u bilo kojem dijelu svijeta, pogotovo u jugoistočnoj Europi, priliku za posao mogle bi dobiti i hrvatske tvrtke. Svoje tržište mogao bi naći i Vuteks iz Vukovara, koji proizvodi pokrivače za inozemna tržišta i zadovoljava visoke standarde. Velike šanse ima i hrvatska prehrambena industrija.
Podravka iz Koprivnice afirmirala se kao tvrtka koja će pakirati suhe dnevne obroke za potrebe NATO-a, ali i Jamnica, koja je već dobila posao opskrbe NATO-ovih snaga mineralnom vodom i sokovima.
SNJEŽANA DUKIĆ

Gaćice iz Imotskoga
Neke naše tvrtke mogu se pohvaliti da su već sudjelovale u opremanju NATO-ovih snaga. Tako je prije nekoliko godina tvornica za proizvodnju rublja Trimot, iz Imotskoga, proizvodila donje rublje za snage NATO-a. Nakon što je proglasila stečaj, tvrtka je još neko vrijeme nastavila raditi za NATO, ali zanimljivo je da u isto vrijeme nije mogla proizvoditi donje rublje za HV "jer je bila u stečaju".
Nakon pet godina stečaja, tvrtka se oporavlja te s 200 tisuća eura ugovorenog posla mjesečno nastoji održati likvidnost i zadržati svih 206 radnih mjesta. Uz posao za stranog naručitelja, Trimot odnedavno proizvodi donje rublje i za potrebe Oružanih snaga RH. Slobodna Dalmacija

2. travnja 2009.
Kolinda Grabar Kitarović: Ostvaren cilj svih naših vlada od stjecanja neovisnosti
Ovo je povijesni trenutak u kojem je Hrvatska postala članica NATO-a, predana vrijednostima, interesima i načelima naših saveznika, istaknula je Grabar Kitarović
WASHINGTON - Predaja instrumenata o ratifikaciji vladi SAD-a, kojom je Hrvatska postala članicom NATO-a, povijesni je trenutak i predstavlja postizanje cilja kojem su težile sve hrvatske vlade od uspostave neovisnosti, rekla je u srijedu hrvatska veleposlanica u SAD-u Kolinda Grabar Kitarović na prigodnoj svečanosti u State Departmentu.
Veleposlanica Grabar Kitarović i albanski veleposlanik u SAD-u Aleksander Sallabanda na svečanosti su predali instrumente o nacionalnoj ratifikaciji svog članstva u NATO-u zamjeniku državne tajnice Jamesu Steinbergu, čime su službeno postale članice Saveza.
"Ovo je povijesni trenutak u kojem je Hrvatska postala članica NATO-a, u cijelosti predana vrijednostima, interesima i načelima svih naših saveznika. Članstvo u NATO-u bilo je cilj svih naših vlada od stjecanja neovisnosti<, kazala je veleposlanica Grabar Kitarović.
"Euroatlantska orijentacija bila je i ostaje temeljni okvir kroz koji Hrvatska ostvaruje svoje nacionalne ciljeve", naglasila je.
Čestitajući Albaniji, hrvatska veleposlanica je istaknula da će ulazak dviju zemalja u NATO "donijeti prosperitet i stabilnost u jugoistočnu Europu", koji će se u cijelosti realizirati kada sve zemlje regije postanu članicama NATO-a i EU-a.
Grabar Kitarović istaknula je i >snažno vodstvo SAD-a u proširenju NATO-a" i zahvalila na >svoj potpori, savjetima i prijateljstvu koje je SAD pokazao prema Hrvatskoj na putu u NATO".
Primanje Hrvatske u NATO uživalo je dvostranačku potporu u američkom Kongresu te kod predsjednika i drugih najviših dužnosnika sadašnje i prethodne administracije, a u pripremama za članstvo ključnu ulogu odigrala je suradnja kroz Jadransku povelju, dodala je. >Hrvatska je odlučna preuzeti svoj dio odgovornosti za sigurnost i stabilnost u svijetu, uključujući Afganistan i druga mjesta<, kazala je. Ističući da je Hrvatska prošla transformaciju od zemlje koja je primala do one koja pruža sigurnost i koja danas stoji uz bok SAD-u i drugim saveznicima, kazala je da Hrvatska taj uspjeh duguje svojem vodstvu i narodu, te onima koji su dali živote za njezinu slobodu.
"Dopustite mi da vam pružim jamstva da možete računati na Hrvatsku kao na odgovornog i pouzdanog saveznika", rekla je na svečanosti veleposlanica Grabar Kitarović.
Zamjenik američke državne tajnice James Steinberg u svom je istupu ocijenio kako je ulazak u NATO "golemo postignuće na samo za vlade Hrvatske i Albanije već i za njihove narode".
Ponosni smo na vaša postignuća i pozdravljamo doprinos koji dajete regionalnoj stabilnosti i važnoj misiji NATO-a u Afganistanu, kojoj predsjednik Barack Obama i državna tajnica Hillary Clinton posvećuju veliku pozornost, rekao je.
Čestitajući Hrvatskoj i Albaniji, Steinberg je izrazio predanost nove američke administracije politici >otvorenih vrata" i daljnjem širenju NATO-a na "sve europske zemlje koje pokažu aspiraciju za članstvo i ispune kriterije". Izrazio je >duboku predanost SAD-a dugoročnoj stabilnosti< jugoistočne Europe, za koju je ocijenio važnim daljnje širenje NATO u regiji.
"Kao članica NATO-a Albanija je spremna preuzeti sve izazove i odgovornosti koje sudjelovanje u Savezu podrazumijeva", rekao je veleposlanik Sallabanda, posebno zahvalivši vladi SAD kao najzaslužnijoj za članstvo njegove zemlje u NATO-u. Vjesnik

2. travnja 2009.
Hrvatski put u NATO
U proljeće 1994. godine hrvatsko izaslanstvo boravilo je u sjedištu NATO-a u Bruxellesu i tom prigodom izrazilo želju za sudjelovanjem u Partnerstvu za mir. Pet godina poslije, u travnju 1999., na summitu u Washingtonu Hrvatska prvi put sudjeluje u svojstvu promatrača. Godinu poslije, 25. svibnja 2000. u Firenci potpisuje okvirni dokument Partnerstva za mir i odmah zatim dobiva status pridružene članice u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.
Dvije godine poslije sa zasjedanja ministara vanjskih poslova država članica u Reykjaviku u Zagreb je upućen poziv za sudjelovanje u Akcijskom planu za članstvo (MAP). U Tirani 2. svibnja 2003. ministri vanjskih poslova Albanije, Hrvatske, Makedonije i SAD-a potpisuju Američko-jadransku povelju.
Američki Kongres krajem 2005. prihvatio je rezoluciju kojom se podupire ulazak Hrvatske u NATO. Deklaraciju sličnog sadržaja 30. svibnja 2006. godine donosi i Parlamentarna skupština NATO-a. Njome se Hrvatskoj i svim drugim članicama Američko-jadranske povelje daje potpora za što skoriji ulazak u Sjevernoatlantski savez.
U studenome 2006. godine na summitu u Rigi deklaracijom je zaključeno da se na summitu 2008. u Bukureštu u članstvo NATO-a pozovu one zemlje koje ispunjavaju standarde i mogu pridonijeti euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti. Jedna od njih je i Hrvatska.
Hrvatska i Albanija dobile su pozivnicu 3. travnja 2008. godine na summitu u Bukureštu. U Bruxellesu je 9. srpnja 2008. 26 veleposlanika zemalja članica NATO-a potpisalo protokol o proširenju Saveza na Hrvatsku i Albaniju. Time predstavnici tih dviju zemalja mogu sudjelovati na gotovo svim sastancima Saveza. Zatim je slijedio proces ratifikacije u zemljama članicama NATO-a.  HRT

2. travnja 2009.
Izbori 17. svibnja
Na sjednici idućeg tjedna Vlada će donijeti odluku o raspisivanju lokalnih izbora, koji će se održati 17. svibnja. Odluka će na snagu stupiti 15. travnja, najavljeno je vladinoj današnjoj sjednici. Premijer Ivo Sanader rekao je kako, s obzirom na trenutačnu gospodarsku situaciju, nema razloga za dugotrajnu izbornu promidžbu.
Državni tajnik Središnjega državnog ureda za upravu Antun Palarić podsjetio je da se popisi birača mogu provjeriti i elektroničkim putem, slanjem SMS-a s jedinstvenim matičnim brojem građana na broj 5454.

Odbijeni proračunski amandmani
Vlada je odbila svih 19 zastupničkih amandmana na prijedlog rebalansa državnog proračuna.
Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac zatražio je da se razmotri mogućnost da stavke za obnovu i povratak budu pošteđene smanjenja. Uzelac je predložio da se Vlada dodatno konzultira sa SDSS-om kako bi se iznašle mogućnosti da se ne diraju stavke predviđene za obnovu i povratak izbjeglica. Naglasio je da je riječ o ranjivoj društvenoj kategoriji, jednako ranjivoj kao i umirovljenici, rodilje i socijalni slučajevi.
Premijer Ivo Sanader uzvratio je da se s koalicijskim partnerima razgovora tijekom cijele godine te da će se i dalje razgovarati. No, svi moraju biti svjesni da moraju podnijeti dio tereta krize, dodao je.

Tko steže remen?
SDSS-ovi saborski zastupnici zatražili su da se odustane od rebalansom predviđenog smanjenja od 280 milijuna kuna na proračunskim stavkama za obnovu i povratak. Najavili su da će u protivnom biti protiv rebalansa. Zastupnici drugih manjina najavili su mogućnost da se solidariziraju s njihovim zahtjevima.

Čestitka građanima, zahvalnost braniteljima
Posebnom izjavom Vlada je čestitala je građanima ulazak Hrvatske u NATO. Sanader je poručio je da je Hrvatska time ispunila polovicu svojih strateških vanjskopolitičkih ciljeva. Preostalih 50% bit će ostvareno ulaskom u EU, dodo je. Sanader je još jednom izrazio uvjerenje u skoro uklanjanje prepreka pregovorima o ulasku u EU.
Vlada je u izjavi izrazila posebnu zahvalnost hrvatskim braniteljima, bez kojih ne bi bilo samostalne i suverene Hrvatske, a posebno onima koji su položili živote u obrani domovine.
Ulaskom u NATO, RH se pridružuje savezu koji štiti i promiče zajedničke vrijednosti slobode, mira, demokracije, vladavine prava, slobodnog i socijalnog tržišnog gospodarstva, ljudskih i manjinskih prava. Vlada RH i ovom prigodom iskazuje svoju potpunu privrženost tim vrijednostima, kao i spremnost da ulaskom u punopravno članstvo u NATO solidarno pridonese očuvanju i promicanju temeljnih načela i ciljeva Sjeveroatlantskog saveza, stoji u izjavi.
Uz ojačanu sigurnost, Vlada od ulaska u NATO očekuje i da će pridonijeti razvoju hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini. Mjerodavne institucije na državnoj i lokalnoj razini Vlada poziva da 7. travnja, prigodom podizanja hrvatske zastave u sjedištu NATO-a, diljem Hrvatske istaknu državne simbole. HRT

1. travnja 2009.
Srpske "barikade" za Croatia Airlines
Srpske zrakoplovne vlasti ne dopuštaju hrvatskoj zrakoplovnoj kompaniji Croatia Airlines da za redovitu liniju Zagreb-Priština koristi prelijetanje preko srbijanskog zračnog prostora.
Iako bi po logici to bila najkraća ruta, Croatia Airlines je prisiljena do Prištine letjeti zaobilaznom rutom, i to iz Zagreba preko talijanskog Brindisija i Albanije do Kosova. Zbog toga let do Prištine traje pola sata duže, čime hrvatska zrakoplovna tvrtka godišnje gubi pola milijarde eura.
Zbog zabrane korištenja srbijanskog zračnog prostora Croatia Airlines ima problema i sa slijetanjem u Zračnu luku Osijek u uvjetima smanjene vidljivosti, osobito u jesen i zimi, jer instrumentalni prilaz Osijeku zadire u srbijanski zračni prostor.
Svi ti problemi riješili bi se bilateralnim sporazumom za čije potpisivanje u ovom trenutku Srbija pokazuje puno veći interes nego Hrvatska.
Inače, Croatia Airlines proteklu je godinu završila s ukupnim gubitkom od 89 milijuna kuna. Na negativni rezultat najviše je utjecala cijena goriva, ali i globalna ekonomska kriza, istaknuo je direktor tvrtke Ivan Mišetić na konferenciji za novinare.
S. DUKIĆ, Slobodna Dalmacija

9. travnja 2009.
HHO optužio Boljkovca za likvidaciju 210 ljudi nakon Drugog svjetskog rata
Hrvatski helsinški odbor optužio je bivšega ministra unutarnjih poslova RH Josipa Boljkovca za sudjelovanje u teškim ratnim zločinima na karlovačkom području po završetku Drugoga svjetskog rata, kojom prilikom je likvidirano najmanje 210 ljudi.
Temeljeći Boljkovčevu krivnju na navodnim dokumentima UDBA-e među kojima je, po njihovim tvrdnjama, i nalog za smaknuće s njegovim potpisom, zamjenik predsjednika HHO-a Ivan Zvonimir Čičak pozvao je državne organe da naprave što trebaju, jer napokon imaju u rukama <čvrst dokaz za nešto o čemu se već dugo priča>.
Već u sljedećem trenutku, međutim, Čičak je izrazio sumnju u pokretanje istrage protiv Boljkovca, jednako kao i protiv Josipa Manolića kojega bi, po njegovu mišljenju, također trebalo ispitati jer je od 1948. do 1963. bio šef svih zatvora u Hrvatskoj.
- Bojim se da u Hrvatskoj nema političke volje da se otkriju ove tajne. Vlast ne radi posao kao što ga nije radila ni prije petnaest godina nakon što su počinjeni zločini u Domovinskom ratu. Osjećam se jednako kao za Tuđmanova režima kada također nije bilo volje da se zločini procesuiraju. Na snazi je isti mentalni sklop, ali s drugim predznakom', ogorčeno je ustvrdio drugi čovjek HHO-a Ivan Zvonimir Čičak.   D.K.      

Boljkovac: Nisam kriv ni za čiju smrt

Nisam kriv ni za čiju smrt jer nisam imao jurisdikciju da o tome odlučujem. Čičak je čovjek o čijem moralu neću pričati za novine, a sve ovo je osveta zbog mojeg svjedočenja u Osijeku i Zagrebu protiv Šeksa i Glavaša, kao zbog intervjua Dragi Pilselu. To je laž - odgovorio je prvi ministar policije slobodne Hrvatske Josip Boljkovac, te poznati antifašist na optužbe predsjednika HHO Ivana Zvonimira Čička da je odgovoran za smrt više od 200 ljudi u vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća.
Boljkovca inkriminira i dokumentom koji ga povezuje sa smrću Dugorešanina Ivice Petraka. U dokumentu datiranom na 1. prosinca 1945. godine Boljkovac teško optužuje Dugorešanina Ivicu Petraka za suradništvo s okupatorom, te tvrdi "kako je riječ o ustaškom pobočniku i banditu koji je bio u osobnom kontaktu s ustaškim poglavnikom Antom Pavelićem".
Pobrojao je njegove "zločine", te izvješće, koje je potpisao kao šef punomoćstva OZN-e za Okrug Karlovac, završio riječima:
- Mi predlažemo da se Petraka na svaki način likvidira pošto isti je poznat kao stari bandit, proučite dobro njegove molbe i optužbe koje je slao za partizane i njihove suradnike kojih nismo svih niti naveli u obrazloženju.
Nedugo nakon dopisa Petrak je strijeljan, njegova obitelj prognana, a sva imovina nacionalizirana.
- Petrak je bio glavni izvor podataka za Dugu Resu i u Petrakovoj kući je nađen dragocjeni materijal zazidan u zidu. Za to su znali agenti Josip Zgurić, Stenišćak iz Jastrebarskog, te Dugarešanin Cahun. Petrak je bio zatvoren u okružnoj policiji, otud je pobjegao, poslije je uhvaćen, a saslušavao ga je ?ovjek u okružnoj policiji Ignjatije Vukić, koji je i vodio istragu. Osudio ga je okružni sud kao zločinca. Tada sam bio općinski policajac. Nikada u okružnoj policiji radio nisam. Općinska policija nije mogla donijeti takovu odluku - kaže Josip Boljovac.
Upitan da komentira da li je predlagao likvidacije, Boljkovac je rekao da "je bio dužan reći o saznanjima koje je imao".
Mario Pušić/EPEHA

Manolić: Čičak je jalan

Josip Manolić u potpunosti je odbacio sve optužbe zamjenika predsjednika HHO-a Ivana Zvonimira Čička.
- Taj čovjek iznio je nevjerojatne laži. Na krilima izmišljotina novinarke Dunje Ujević, koja me prozivala bez ijednog dokaza, sad Čičak, s govornice HHO-a, proziva mene da sam sudjelovao u likvidacijama i bio vođa nekakvih koncentracijskih logora u Hrvatskoj - tvrdi Manolić.
Objašnjava kako je bio šef izvršenja sankcija od 1948. do 1966. godine, ali da nije sudjelovao ni u kakvim likvidacijama niti je u Hrvatskoj postojao bilo kakav logor, a Goli otok je bio pod jurisdikcijom Beograda.
- Mislim da je Čičak jalan jer ga nismo stavili na visoko mjesto u izvršnoj vlasti 1990. godine, pa se sad sveti. Šime Đodan mu je tad rekao da ne može biti ni podvornik u Vladi, a kamoli ministar. Nije uspio proći ni u Podsusedu na izborima, jer je za njega glasovalo samo 28 ljudi - uvjerava Manolić.
A. B. KRILE

Predsjednikovi kompanjoni

Čičak ne dijeli ni stav da je riječ o starcima kojima ne bi trebalo suditi.
- Je li Simo Dubajić star, jesu li stari Ašner, Artuković ili Šakić? To su sve bili stari ljudi - kazao je Čičak, ističući kako zakon mora biti jednak za sve, bez obzira na politički predznak i je li riječ o "Predsjednikovim kompanjonima".
- Ako misle drugačije, neka Sabor na prijedlog Predsjednika proglasi aboliciju za sve partizane - rekao je, podsjetivši da su ljudi u poraću ubijani bez suđenja, na temelju političke procjene.

'Takmičenje u likvidaciji bande'

Čičak je novinarima podijelio i dokument Ministarstva unutrašnjih poslova FNRJ, "Predmet Josip Boljkovac - Karlovac", s popisom 210 žrtava.
U rukom pisanom dokumentu navode se imena ljudi, mjesto iz kojeg dolaze te opaske: ustaša policajac, ustaša koljač, čuveni koljač, koljač gestapovac, divlji ustaša, ustaški agent, organizator pokolja, žandar gestapovac, vješao, ustaški špijun, pljačkaš...
Uglavnom je riječ o ljudima s karlovačkog područja i Like, a od Dalmatinaca tu je ime "ustaša iz Drniša Josipa Gavrilovića i Stipe Krajnovića, domobrana Mate Grubišića iz Splita, ustaša Ivana Klepića iz Drniša, Jakova Permana iz Knina"...
Zanimljiva je i najava za kotar Ogulin da će se u razdoblju od 18.6. do 18.8.1947. organizirati "mjesečno takmičenje zajedno sa narodnom milicijom u pogledu likvidiranja bande na terenu". Slobodna Dalmacija

3. travnja 2009.
Za Simom Dubajićem raspisana tjeralica
Protiv Sime Dubajića, osumnjičenog za masovno ubojstvo najmanje 13.000 ratnih zarobljenika, uglavnom ustaša i domobrana, na Kočevskome rogu u Sloveniji 1945. danas je pokrenuta istraga, određen mu je pritvor i za njim je raspisana tjeralica. Istragu protiv 86-godišnjeg bivšeg partizanskog majora, osumnjičenog za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, pokrenuo je istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić.
Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo Dubajića sumnjiči da je od 26. svibnja do 5. lipnja 1945. kao komandant mehaniziranog odreda 4. Jugoslavenske armije osnovao posebnu grupu od 70-ak vojnika te rukovodio transportom zarobljenika od Kočevja do mjesta egzekucije na Kočevskom rogu. Tužiteljstvo tvrdi da je po njegovoj zapovjedi ubijeno najmanje 13.000 ratnih zarobljenika koji su bačeni u prirodne jame, a nakon čega je na njih još bačen eksploziv kako bi se dokrajčili preživjeli.
Dubajiću je pritvor određen jer je nedostupan i zbog teških okolnosti izvršenja kaznenog djela za koje ga se tereti.
Istražni sudac za njim je raspisao i tjeralicu, a očekuje se da će MUP preko zagrebačkog Ureda Interpola uskoro raspisati i međunarodnu tjeralicu.
Dubajić je rodom iz Kistanja kraj Knina, državljanin je Srbije i prema pisanju srbijanskog i hrvatskog tiska prije nekoliko dana je zbog lošeg zdravstvenog stanja smješten u bolnicu u Beogradu, gdje je živi posljednjih godina.
Teško je očekivati da će ga Srbija izručiti, no, po Sporazumu o suradnji i progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, koje su hrvatsko i srbijansko tužiteljstvo potpisali 2007., moguće je da kazneni progon preuzme srbijansko pravosuđe, kao što je to, temeljem istog sporazuma, nedavno učinilo crnogorsko pravosuđe procesuirajući odgovorne za mučenje civila i ratnih zarobljenika s dubrovačkog područja u logoru Morinju.
U istrazi protiv Dubajića sudac Devčić trebao bi saslušati nekoliko svjedoka iz Slovenije i stručnjaka za razdoblje Narodnooslobodilačke borbe (NOB) i partizanski pokret. Tužiteljstvo je predložilo i ispitivanje 84-godišnjeg Ivana Gugića, koji je bio partizan u XI. dalmatinskoj brigadi iz koje su odabrani pripadnici posebne jedinice koja je počinila masovno ubojstvo na Kočevskome rogu. On je još 1953. u Rimu dao iskaz u kojem je kao najodgovornijega za taj zločin prozvao Dubajića, a o tome bi najvjerojatnije u istrazi trebao svjedočiti videolinkom iz Australije, gdje živi.
Tvrdnje da je Dubajić organizirao i zapovijedao posebnom partizanskom jedinicom koja je u proljeće 1945. počinila zločine na Kočevskome rogu tužiteljstvo temelji i na opsežnoj dokumentaciji, među ostalim, arhivskoj građi te njegovoj autobiografiji "Život, grijeh i kajanje: Od Kistanja do Kočevskog roga" iz 2006., novinskim člancima i televizijskim snimkama u kojima je priznao zločin.

31. ožujka 2009.
Za nekoliko dana odluka o istrazi protiv Sime Dubajića
Predmet protiv Sime Dubajića, osumnjičenog za masovno ubojstvo najmanje 13.000 ratnih zarobljenika, uglavnom ustaša i domobrana, na Kočevskome rogu u Sloveniji 1945., preuzeo je istražni sudac zagrebačkoga Županijskog suda Krešimir Devčić, koji će za nekoliko dana odlučiti o zahtjevu tužiteljstva za istragom, pritvaranjem i raspisivanjem međunarodne tjeralice za 86-godišnjim državljaninom Srbije rodom iz Kistanja, u blizini Knina.
- Odluke ću donijeti nakon što proučim istražni zahtjev koji sam jučer dobio od zagrebačkoga Županijskog državnog odvjetništva - rekao je za Hinu istražni sudac Devčić, inače i glasnogovornik tog suda.
Tužiteljstvo je u istražnome zahtjevu predložilo da se ispita nekoliko svjedoka iz Slovenije i stručnjaka za razdoblje Narodnooslobodilačke borbe (NOB) i partizanski pokret. Taj stručnjak još nije određen, a najvjerojatnije će to biti netko iz Hrvatskoga državnog arhiva, kazao je Devčić.
Predloženo je i ispitivanje 84-godišnjeg Ivana Gugića, koji je bio partizan u XI. dalmatinskoj brigadi iz koje su odabrani pripadnici posebne jedinice koja je počinila masovno ubojstvo na Kočevskome rogu.
On je još 1953. u Rimu dao iskaz u kojem je kao najodgovornijega za taj zločin prozvao Dubajića, a o tome će, najvjerojatnije videolinkom iz Australije, gdje živi, svjedočiti i u istrazi.
Tvrdnje da je Dubajić organizirao i zapovijedao posebnom partizanskom jedinicom koja je u proljeće 1945. počinila zločine na Kočevskome rogu tužiteljstvo temelji i na opsežnoj dokumentaciji, među ostalim, arhivskoj građi, njegovoj autobiografiji "Život, grijeh i kajanje: Od Kistanja do Kočevskog roga" iz 2006. te na novinskim člancima i televizijskim snimkama u kojima je priznao zločin.
Brojku od najmanje 13.000 ubijenih zarobljenika tužiteljstvo temelji na dokumentima pisanim u stožeru 5. britanskog korupsa generala A. R. Loua, gdje se spominje "evakuiranje 10.000 hrvatskih zarobljenika" te još oko 3000 civila. Ti su zarobljenici predani 4. jugoslavenskoj armiji u dogovoru s Dubajićem, tada majorom i zapovjednikom mehaniziranog odreda.
Dubajić je taj dokument objavio u autobiografiji, gdje je priznao da je prije preuveličavao broj žrtava na nekoliko desetaka tisuća. U knjizi je napisao i da su zapovijed za likvidaciju izdali Ivan Matija Maček, Maks Baće i Jovo Kapičić te da je pokolj počinila XI. dalmatinska brigada u kojoj je komesar bila jedina premijerka u bivšoj Jugoslaviji 85-godišnja Milka Planinc. Ona je, pak, u javnosti nekoliko puta opovrgnula bilo kakvu povezanost sa zločinima.
Tragajući za svjedocima i dokazima protiv Dubajića tužiteljstvo je surađivalo s nekoliko država nastalih na području bivše Jugoslavije, posebice Slovenijom, te s nekim drugim državama, primjerice Mađarskom, iz koje je trebao svjedočiti važan svjedok koji je u međuvremenu umro.

Na području Kočevskoga roga u Sloveniji nakon završetka Drugoga svjetskog rata ubijeno je, po nekim procjenama, najmanje 30.000 vojnih zarobljenika, među kojima 13.000 Hrvata.
Riječ je okoji su vraćeni iz Austrije, a zatim su završili na dan ili dva u logoru u Šentvidu, u blizini Ljubljane. Zarobljenici su vlakovima prevezeni iz Šentvida na područje Kočevja te pobijeni i bačeni u jame.
Simo Dubajić umirovljen je kao potpukovnik JNA, živi u Beogradu i, po pisanju tiska, teško je bolestan. Početkom 90-ih bio je jedan od organizatora pobune Srba u Hrvatskoj.
Godine 1993. karlovačko vojno državno odvjetništvo protiv njega je podiglo optužnicu zbog terorizma jer je u studenome 1990. okupio grupu koja je postavila barikade na cesti Obrovac-Gračac i organizirala oružane straže koje su pucale po civilima.
Slobodna Dalmacija

11. ožujka 2009.
Ivan Božinović, preživjeli sa Križnog puta: Ubijali su i zbog krivog pogleda
Vojnike su odvajali od civila, ubijali hladnim oružjem, a onda ih zatrpavali u rovovima, govorilo se o jamama i napuštenim rudnicima 
Suznih očiju i drhtava glasa osamdeset petogodišnji Ivan Božinović Gabrijelov iz Prološca prepričao nam je sve strahote sa slovenskih stratišta koje je on kao partizanski zarobljenik osobno prošao i svjedočio im, a pukim slučajem preživio. Na stravičnu priču iz mladosti podsjetile su ga slike iz Barbarina rova, koje ovih dana gleda u medijima.
Kaže, tada se glava gubila samo zbog krivog pogleda, jauka ili jakog uzdaha! - Četrdeset druge mobiliziran sam u domobrane i nakon tri-četiri mjeseca obuke ovdje na Kamenmostu dobio sam prekomandu u Koprivnicu, gdje su nas čekale ustaške uniforme. U ustašama sam, pored Koprivnice, bio na službi u Bjelovaru, sve do povlačenja 1945. godine.

Spas u civilnom odijelu
Posljednju borbu s partizanima imali smo u okolici Maribora, a poslije smo se povukli prema Klagenfurtu, u Austriji, gdje je i dogovorena predaja, to je bilo 15. svibnja. Tada su nam rekli da potražimo civilna odijela, a ja sam dobio gotovo novu domobransku jaketu.
Kad smo predani partizanima, na mene se okomio jedan mladić, bio je u civilu, sav prljav i u poderanoj odjeći. Pod prijetnjom oružja morao sam mu dati svoje novo odijelo, a ja sam obukao njegove dronjke, koji su mi kasnije spasili život!
Kad smo došli u logor, odvajali su civile od vojnika, vojnike su otpremali, u blizini ubijali hladnim oružjem, a one koji su odvedeni dalje - strijeljali! Zatrpavali su ih po rovovima, pričalo se o jamama i napuštenim rudnicima...
Nas u civilu otpremili su na teretni vlak i tada sam od svojih susjeda posljednji put vidio Antu Grabovca Purkića, on je stradao, a Marko Jukić iz Luga, on je nekako izvukao živu glavu. S nama su bili još neki momci iz Lokvičića, Mustapići, Joguni, pa neki sa Sviba i Aržana, oni su svi završili u jamama...

Ubijala nas žeđ
Zastaje Ivan, a tužnu i dramatičnu priču prekida konstatacija da krvnike koji su poubijali tisuće i tisuće nedužnih civila, razoružanih zarobljenika, nikad nije stigla zaslužena kazna. Tu nije kraj stravične priče. Njegova grupa vlakom je dovezena do Zagreba, točnije u Dugo Selo, i tu počinje križni put.
- Od Dugog Sela smo pješačili kroz cijelu Slavoniju do Osijeka, u Srijemsku Mitrovicu, Zemun... Imali smo stotine stanica, na kojima je bilo batinanja. Oni koji nisu umrli od iscrpljenosti, gladi i žeđi, umrli bi od batina. Žeđ je bila neizdrživa.
Neki su se od žeđi bacali u bunar. Kad su nas smjestili u logor, u Srijemskim Karlovcima, tek smo tada dobivali redovne obroke. Tek pred kraj 1946. godine Ivan Božinović se vratio u svoj Proložac, sa stravičnim iskustvima II. svjetskog rata. Sa slikama stradanja desetljećima živi, a slike slovenskih stratišta duboko su u njemu ukorijenjene i kaže: Neka se napokon istina iščupa zaboravu! Slobodna Dalmacija

9. ožujka 2009.
Koliko je žrtava?
Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko u Sloveniji su, na mjestu novootkrivene masovne grobnice, odali počast u ime Hrvatske.
Slovenski mediji smatraju da bi broj žrtava u napuštenom rudniku Barbarin rov, u selu Huda Jama kod Laškog, mogao biti znatno veći od dosad poznatog. Do sada su otkriveni posmrtni ostaci oko 400 žrtava. U prvoj otkopanoj galeriji rudnika Trbovlje-Hrastnik moglo bi biti skriveno još tisuću žrtava. Galerija je između dvije jame, jedne duboke 35 i druge duboke 40 m.
Pirotehničari ovih dana ispituju teren, a u rudnik treba uvesti i struju zbog lakše istrage. Tek tada će se znati i tko su žrtve, iako se neslužbeno pretpostavlja da su većina Hrvati. Identifikacija će biti teška zbog raspadanja tkiva tijela prekrivenih vapnom. U Savezu boraca Narodnooslobodilačke vojske Slovenije za ovaj pokolj krive Tita.

Zašto se Türk ne pokloni žrtvama?
Inače, RTV Slovenije javlja da je Slovenska narodna stranke (SLS) zatražila ostavku i ispriku od predsjednika Danila Türka. On je na jučerašnjoj proslavi Međunarodnog dana žena u Trbovlju, na pitanje novinara što misli o masovnoj grobnici u Hudoj jami, odgovorio da ne bi govorio o drugorazrednim temama. Nakon toga je upitan smatra li da su poslijeratno zločini drugorazredna tema, odgovorio je da oko toga postoje političke manipulacije.
Slovenska narodna stranka (SLS) i stranka Nova Slovenija (NSi) od Türka, ali i od premijera Boruta Pahora zahtijevaju javnu osudu poslijeratnih zločina i iskazivanje počasti žrtvama komunističkih vlasti. HRT

6. ožujka 2009.
Slovenija: Žrtve masovnog smaknuća ubijene su plinom
Mjesto pronalaska mumificiranih tijela u nekadašnjem rudniku Barbarin rov kod Laškog obišla slovenska državna tužiteljica. Prvi nalazi slovenskih patologa ukazuju na to kako su žrtve najvjerojatnije slovenski i hrvatski domobrani te ustaše
Dva dana nakon što je u nekadašnjem rudniku Barbarin rov kod Laškog pronađeno više stotina mumificiranih tijela žrtava i njihovih kostura, na mjesto pronalaska izašla je državna tužiteljica Barbara Brezigar. Tužiteljica je nakon obilaska izjavila kako je "zatečena groznim prizorom", naglasivši kako će biti "jako teško otkriti počinitelje, ako su oni još uvijek živi".
Pored tužiteljice, rudnik je obišao i Marko Štrovs, vođa sektora za vojna groblja pri slovenskom ministarstvu rada. Štrovs je potvrdio kako se u rudničkim jamama nalazi između 200 i 300 mumificiranih tijela na kojima se ne vide prostrijelne rane, pa se stoga pretpostavlja kako su žrtve ugušene plinom. Također, Štrovs je kazao kako su vlasti znale za tu masovnu grobnicu od početka prošle godine te da se o toj "tabu temi šaputalo" odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Nakon što su vlasti doznale za masovnu grobnicu, krajem lipnja prošle godine počela su iskapanja, te su radnici naišli na rovove zasute zemljom. Nakon što je zemlja raskopana, radnici su naišli na niz betonskih zidova na kojima su zabravljena vrata. Kad su radnici otvorili vrata, pojašnjava Štrovs, nađena su mumificirana tijela posuta glinom i vapnom.
Patolozi koji su također obišli mjesto pronalaska navode kako su potpuno gola tijela mumificirana, budući da je čitav prostor hermetički zatvoren. Prvi nalazi slovenskih patologa ukazuju na to kako su žrtve sustavno ubijane plinom, a najvjerojatnije se radi o slovenskim domobranima i pripadnicima Bijele garde kojom je za vrijeme Drugog svjetskog rata zapovijedao general Leon Rupnik, a koji su tu dovedeni iz obližnjeg logora. Prve ekspertize ukazuju kako bi među tijelima mogli biti i zarobljeni hrvatski domobrani i ustaše.
Tu priču potvrdio je i jedan stariji stanovnik obližnjeg sela kojem su komunističke vlasti naredile da prevozi zarobljenike kamionom do rudnika. Nakon što je "odradio posao", mještaninu, koji želi ostati anoniman, oficiri OZNA-e su naredili da o svemu šuti.
Ravnateljica ljubljanskog Studijskog centra za ljudska prava Andreja Valič kazala je kako su mumificirana tijela nepobitni dokaz da se u poslijeratnom vremenu dogodio ratni zločin. No s obzirom na protok vremena, pojasnila je Valič, bit će vrlo teško utvrditi porijeklo žrtava i njihovih krvnika. Ona pretpostavlja kako su najvjerojatnije svi dokumenti o ubojstvima u rudniku uništeni ili dobro skriveni u nekom beogradskom arhivu. Vanja Majetić, Vjesnik

5. ožujka 2009.
Tko su žrtve u grobnici pokraj Laškog?
Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) u  priopćenju od Državnog odvjetništva RH zahtijeva da odmah pokrene istragu vezanu uz posmrtne ostatke žrtava likvidacije poslije završetka 2. svjetskog rata, koji su otkriveni u rovu nekadašnjeg rudnika ugljena u blizini Celja u Sloveniji. Kažu, među ubijenima je i velik broj Hrvata.
Udruga u priopćenju ističe da je šokirana i zgrožena najnovijim podatkom o posmrtnim ostatcima žrtava likvidacije, koji su pronađeni u rudniku nedaleko od Laškog. Čudi nas da je u povodu ovog najnovijeg otkrića, u kojem su žrtve i mnogobrojni nevini Hrvati, izostalo i priopćenje hrvatskog političkog vodstva, a poglavito predsjednika Republike Stjepana Mesića, koji se zalaže da svi zločini budu kažnjeni.
Ovo je tek jedna od 600 do sada otkrivenih grobnih mjesta s posmrtnim ostatcima žrtava poraća u Sloveniji i naprosto je nevjerojatno da još nitko nije odgovarao ni za jednu nevinu žrtvu, pa čak nije provedena ni istraga, dok je s druge strane Državno odvjetništvo RH iznimno agilno u procesuiranju navodnih zločina iz hrvatskog Domovinskoga rata, stoji u priopćenju. HRT

Policija ga je punih 60 godina nakon zločina, u travnju 2007. godine, prijavila zbog odgovornosti za smrt više od 140 ljudi. Između ostalog on je kao šef Rejonsko obavještajnog centra (ROC) tijekom veljače 1945. godine pripremio likvidaciju 17 civila na ulazu u pećinu u mjestu Kremen.

U razdoblju od svibnja do kolovoza 1945. godine, on je, kao opunomoćenik povjerenstva Odsjeka za zaštitu naroda (OZN) za područje Slunja i Plaškog, odgovoran za likvidaciju 75 osoba, te još 18 osoba s drugih područja bivše Jugoslavije. Tijekom kolovoza i rujna 1946. godine, OZN-a za kotar Slunj, kojoj je na čelu bio Zinaić, odgovorna je za likvidaciju još 31 osobe s područja Slunja i okolice.

Nakon akcije Oluja Zinaić je odselio u Beograd, a sa sobom je odvezao pun kamion dokumenata, vrlo važnih za povijest Slunjskog kraja, te ih ustupio tamošnjem Državnom arhivu. U ratu je četničku odoru zamjenio partizanskom, te bio krvnik mnogim Hrvatima, a nakon rata punih pedeset godina ostao je strah i trepet za mještane Slunja i okolice.
Mario Pušić, Jutarnji list

1 - 2 - 3