Ulazak u EU omogućio je hrvatskim poduzetnicima povećanje izvoza, što je ključni razlog zašto je Hrvatska kronične minuse na tekućem računu platne bilance i proračuna pretvorila u suficit i tako smanjila zaduženost javnog sektora, poduzeća i stanovništva, rekao je prvi čovjek HGK. Istaknuo je ekonomist Goran Šaravanja na konferenciji za medije “Top 10” koju je održala HGK – Županijska komora Dubrovnik, s ciljem sumiranja učinaka desetogodišnjeg članstva Hrvatske u Europskoj uniji.
Šaravanja je istaknuo kako su sredstva iz EU svakako doprinijela tom razduživanju, ali što je još važnije, natjerala su nas da strateški promišljamo politike koje vodimo.
„Kada vidimo koliko smo se brzo oporavili od duboke recesije izazvane pandemijom, u usporedbi s recesijom nakon svjetske financijske krize, jasno je koliko je hrvatsko gospodarstvo stabilnije i otpornije, ne samo kao članica NATO-a i EU, ali i kao članica europodručja i Schengena. Od ulaska u EU otvoreno je 200.000 radnih mjesta, većina njih u privatnom sektoru. Prvi put u povijesti imamo manjak radne snage, dakle pridruživanje razvijenim zemljama Zapada.Došlo je do smanjenja duga privatnog sektora, te je smanjena razlika u kamatama koje zadužuju domaći poduzetnici i građani, odnosno izjednačila se s kamatama u ostatku Zapadne Europe, “ rekao je Šaravanja
Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž predstavila je učinke europskih fondova po sektorima, istaknuvši da su najveći učinci ostvareni kroz Europski kohezijski fond preko kojeg je Hrvatska ulagala u prometnu infrastrukturu.
"Vrijedi istaknuti Pelješki most, Zračnu luku Dubrovnik, LNG terminal te brojne luke, marine i prometnice koje su Hrvatsku učinile dostupnijom. Također, 200.000 kućanstava dobilo je pristup pitkoj vodi i kanalizaciji, što bi realno, bez europskih sredstava, nisu bile moguće", istaknuo je Raguž.
Hrvatska je u financijskoj perspektivi 2014. – 2020. ugovorila 14,04 milijarde eura ili 123,92 posto mogućih sredstava, od čega je do sada iskorišteno 85 posto, a do kraja ove godine taj će se podatak dodatno poboljšati, čemu moramo biti iznimno važni. ponos.
"Hrvatska je neto korisnica europskih fondova, gdje je u deset godina iz tih fondova ostvarila 10 milijardi prihoda. BDP po stanovniku prema prosjeku EU 2013. iznosio je 61 posto, a 2022. 73 posto", rekao je Raguž.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je Dubrovačko-neretvanska županija sa 742 milijuna eura povučenih u prethodnoj financijskoj perspektivi jedna od vodećih županija po iskorištenosti sredstava koja su joj na raspolaganju.
Predsjednica ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić istaknula je dug put koji je Hrvatska prošla u pretpristupnom procesu kako bi postala punopravna članica.
„Ulaskom u EU Hrvatska je napredovala u svim segmentima društva: razvilo se civilno društvo, što smo mogli vidjeti na primjeru projekta Golf na Srđu, otvorilo se tržište s preko 500 milijuna potrošača, povećalo se kretanje ljudi. omogućeno je s naglaskom na mlade koji se kroz program Erasmus mogu obrazovati diljem EU, a najvažnije je da je ulaskom u eurozonu smanjen kreditni rizik za gospodarstvo i građane Što nas čeka u sljedećih deset godina je veći rad na povjerenju u pravni sustav, ubrzanje sudskih procesa i smanjenje birokracije i administracije, što se može postići uvođenjem digitalizacije", zaključio je Trojić.
