Premijer Plenković: Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem do sada smo proveli preko 34 tisuće projekata

Premijer Plenković: Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem do sada smo proveli preko 34 tisuće projekata

Govoreći o direktnoj potpori pet slavonskih županija, premijer Plenković istaknuo je da je do sada ugovoreno preko 20 milijardi kuna za brojne važne projekte.  "Mi smo do sada kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem proveli preko 34 tisuće projekata", naglasio je. Naveo je da se provodi 67 razvojnih projekata vrijednih 12 milijardi kuna, na temelju Razvojnog sporazuma. Danas će se uručiti i niz novih ugovora, među ostalima i 36 novih ugovora iz Programa ruralnoga razvoja u iznosu od 13,8 milijuna kuna, koji će doprinijeti unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje, razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti, podizanju kvalitete nasada i korištenju obnovljivih izvora energije. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Pitomači 14. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.  
 
Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“.  Do sada su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru, Našicama, Pleternici i Okučanima.
 
Otvarajući sjednicu Savjeta, premijer Plenković rezimirao je dosadašnju suradnju u tom formatu i sustavni dijalog istaknuvši da je Projektom Slavonija, Baranja i Srijem uspostavljen stabilan, sustavan i strukturiran okvir suradnje i dijaloga na realizaciji projekata za pet slavonskih županija, koji daje puno rezultata.
 
Govoreći o ciljevima i zadacima iz Programa Vlade, premijer se osvrnuo na 2022. godinu kazavši kako je ona bila izuzetno uspješna u pogledu njihovog ispunjavanja.
 
"Naime, mi ćemo za doslovno 11 dana postati članica europodručja i Schengenskoga prostora. Time Hrvatska zaokružuje proces dublje integracije u Europsku uniju", naglasio je.
 
Bez potpore bespovratnih europskih sredstava svi ovi projekti ne bi bili mogući
 
Pritom je istaknuo da upravo ljudi u Slavoniji, koja je teško propatila u vrijeme Domovinskog rata, znaju koliko takva potpora potrebna i nužna za razvoj istoka Hrvatske, ravnomjerni regionalni razvoj, ulaganja u infrastrukturu, poduzetništvo, poljoprivredu, zaštitu okoliša i sve moguće druge projekte.
 
To ne bi bilo moguće u ovoj mjeri bez načela solidarnosti i zajedničkih mehanizama iz Europske unije, dodao je, bilo kroz kohezijsku ili poljoprivrednu politiku bilo kroz višegodišnji financijski okvir.
 
Ove smo godine, dodao je, krenuli i u provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, podsjetivši da je prije godinu i pol dana Hrvatska dobila dodatnih 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta EU iduće generacije. 
Dosad smo primili 2,2 milijarde eura, ili 40 posto ukupnih sredstava koja su nam namijenjena do 2026. godine, kazao je premijer Plenković, za dodatna ulaganja u gospodarstvo, poduzetništvo, obrazovanje, promet, zdravstvo, zgradarstvo, obnovu i tako dalje.
 
Premijer Plenković kazao je da je 2022. bila i godina u kojoj smo živjeli u isprepletenim posljedicama Covid krize te ruske agresije na Ukrajinu koja je izazvala energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske. 
Zbog toga je Vlada, naglasio je, nakon što je očuvala radna mjesta i gospodarstvo u vremenu Covida, krenula u nove intervencije s paketima mjera ukupno vrijednim 26 milijardi kuna, spriječila poskupljenja struje i plina tijekom jeseni i zime te smanjila troškove naftnih derivata.  Sve se to radi kako bi građani i gospodarstvo mogli proći kroz ovaj vrlo zahtjevan i kompleksan period.
 
Postignuća Projekta Slavonija, Baranja i Srijem
 
Govoreći o direktnoj potpori pet slavonskih županija, premijer Plenković istaknuo je da je do sada ugovoreno preko 20 milijardi kuna za projekte, usmjerenim ka ostanku ljudi u Slavoniji, pomoći ekonomskom razvoju, zapošljavanju i tako dalje. "Mi smo do sada kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem proveli preko 34 tisuće projekata", naglasio je. Naveo je da se provodi 67 razvojnih projekata vrijednih 12 milijardi kuna, na temelju Razvojnog sporazuma.
Značajna sredstva uložena su u restrukturiranje, modernizaciju, povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, unaprjeđenje života u ruralnim sredinama, a od 2016. do danas odobrena je potpora u iznosu većem od 7 milijardi kuna, dok je isplaćeno šest milijardi kuna.
 
Za razvoj slatkovodnog ribarstva za 36 projekata ugovorena je potpora od više od 114 milijuna kuna. 
Danas će se, najavio je premijer Plenković, uručiti 36 novih ugovora iz Programa ruralnoga razvoja u iznosu od 13,8 milijuna kuna, koji će doprinijeti unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje, razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti, podizanju kvalitete nasada i korištenju obnovljivih izvora energije.
 
Socijalna politika – posebno uspješan Projekt "Zaželi"
 
Kada je riječ o socijalnoj politici, značajna su sredstva investirana u pet slavonskih županija za unaprjeđenje socijalnih usluga i brigu o najranjivijim skupinama društva, osobito za djecu i starije.
Kroz program Učinkoviti ljudski potencijali ugovoreno je 1.100 projekata vrijednih 2,5 milijardi kuna. 
U okviru prve dvije faze Poziva "Zaželi", kojeg je premijer ocijenio jednim od najuspješnijih i najboljih, na području slavonskih županija financirana su 303 projekta vrijedna 840 milijuna kuna. Zaposleno je 6.800 žena, a potpora i pomoć pružena je za više od 37.000 starijih i nemoćnih osoba. 
Danas će se, dodao je, dodijeliti 72 ugovora ukupne vrijednosti 65,4 milijuna kuna koji će omogućiti zapošljavanje još 150 žena i skrb o još 8.000 krajnjih korisnika. U razvoj zdravstvene infrastrukture od početka provedbe Projekta Slavonija ugovoreno je 48 projekata vrijednih 392 milijuna kuna – primjer su Opća bolnica u Viroviticu, dnevna bolnica i dnevna kirurgija u KBC-u Osijek, dnevna bolnica i dnevna kirurgija u Memorijalnoj bolnici u Vukovaru.
 
Prometna povezanost jedan od ključnih preduvjeta ravnomjernog regionalnog razvoja
 
Glede prometne povezanosti, koja je ključna za hrvatsko gospodarstvo i za kvalitetu života, premijer Plenković podsjetio je da se prije manje od mjesec dana otvorila dionica koridora Vc od 25 kilometara između Osijeka i Belog Manastira. Ostalo je još pet kilometara do mađarske granice, čime će Hrvatska u potpunosti imati puni profil autoceste kroz Slavoniju i u konačnici spojiti Budimpeštu i Ploče. 
Nastavit će se, najavio je, s realizacijom ključnih projekata – poput brze ceste Farkaševac-Bjelovar-Virovitica, zatim autocesta do Požege te srijemska granična transverzala, te cesta od Križevaca prema Koprivnici.
 
Na taj će se način, u prometnom smislu, napraviti ogromni iskoraci za Hrvatsku i praktički do 2030. riješiti pitanje prometne povezanosti kao jednog od ključnih preduvjeta za ravnomjeran regionalni razvoj. 
U okviru Plana oporavka danas će u Pitomači, najavio je premijer, ministar Butković potpisati ugovor o izgradnju nove skele "Križnica", vrijedan više od 6,8 milijuna kuna, koji će omogućiti bolju povezanost Pitomače.
 Što se tiče vodno-komunalne infrastrukture, premijer Plenković naveo je brojne projekte modernizacije. 
Do sada su završena tri velika projekta, u vrijednosti od 311 milijuna kuna – projekt poboljšanja vodno-komunalne aglomeracije Virovitica, zatim poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Županja te regionalni vodoopskrbni sustav Osijek.
 
Velika ulaganja u obrazovanje
 
Kada je riječ o obrazovanju, premijer Plenković naveo je da je do sada diljem Hrvatske uloženo 2 milijarde kuna u obnovu i izgradnju 498 vrtića, dok je u pet slavonskih županija uloženo 378 milijuna kuna u 147 ulaganja. Iz Plana oporavka, dodao je, uložit će se dodatnih 244 milijuna kuna. 
U osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje u tih je pet županija uloženo 689 milijuna kuna.
U tom je kontekstu premijer Plenković spomenuo i kapitalnu odluku Vlade o 544 milijuna kuna za besplatni obrok za svih 311 tisuća osnovnoškolaca u Hrvatskoj. Time je postavljen preduvjet, zajedno s već osiguranim besplatnim udžbenicima i besplatnim prijevozom, za ostvarivanje boljih rezultata i ishoda obrazovnog procesa djece, čime u konačnici postaju globalno konkurentniji. 
Govoreći i cilju i važnosti današnjeg sastanka, premijer Plenković naveo je koncept politike višerazinskog upravljanja zemljom što znači veću ulogu i odgovornost županija i gradova kroz korištenje sredstava u idućoj financijskoj perspektivi.
 
Smisao Vladine politike ravnomjernog regionalnog razvoja
 
"Smatramo da nitko bolje od vas ne može procijeniti koji su to prioriteti za vaš razvoj. Mi možemo prepoznati osnovne konture, ali u formuliranju tih detalja projekata i u što i kako ulagati, možete pomoći vi koji ste najbliži i najodgovorniji prema svojim građanima", kazao je premijer Plenković. 
Zato je, dodao je, cijeli rad na ovoj financijskoj omotnici bio koncipiran vodeći računa o novim mogućnostima kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, kroz ITU mehanizam, kroz ulaganja u potpomognuta i brdsko-planinska područja, kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike, kroz Program za ribarstvo i akvakulturu te kroz Europski socijalni fond. 
Nakon što smo u prethodnom desetljeću riješili sve nacionalne zadaće, naglasio je premijer Plenković, sada kao država i društvo moramo perfektuirati gospodarstvo, socijalnu situaciju, funkcionalnost institucija, jačati pravne države i borbu protiv korupcije te pozicionirati ulaganja na takav način da se može živjeti u bilo kojem kraju Hrvatske i biti približno jednak kada je riječ o mogućnostima.   
"To je smisao naše politike ravnomjernog regionalnog razvoja i cijela bit ovoga što radimo. Tako na neki način nadomještamo one objektivne poteškoće s kojima se upravo Slavonija susretala u godinama koje su iza nas", poručio je premijer Plenković istaknuvši da će se nastavkom dijaloga kroz ovaj format pridonijeti kvaliteti života građana u Slavoniji i dugoročnoj demografskoj revitalizaciji. 
 Na sjednici u Pitomači članovima Savjeta predstavljene su informacije o mogućnostima ulaganja na području Slavonije, Baranje i Srijema u financijskoj perspektivi 2021.-2027., zatim ulaganja i nove mogućnosti do 2027. u poljoprivredi i ribarstvu te ulaganja iz Europskog socijalnog fonda, nove mogućnosti za jedinice lokalne i regionalne samouprave u okviru ESF+ te najava poziva za izgradnju i opremanje centara za starije osobe iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti.
 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.