Bašćanska ploča pronađena je kao dio crkvenog poda u crkvici Svete Lucije u Jurandvoru, kraj Baške na otoku Krku, u Kvarnerskom zaljevu.

Posrijedi je kameni spomenik (isklesan bijeli vapnenac) visok 99,5 cm, širok 199 cm, a debeo od 7,5 do 9 cm. Izvorno je kao lijevi plutej oltarne pregrade, septuma, stajao u spomenutoj crkvi Svete Lucije, barem do 1752. g., kada je posljednji put zasvjedočeno da oltarna pregrada stoji. Kasnije je ploča postavljena na pod, kao svojevrsna nadgrobna ploča, gdje ju je 1851. prvi uočio, i na nju upozorio, kao na važan filološki spomenik, tadašnji krčki bogoslov Petar Dorčić..
Gornji dio ploče zauzima bordura u obliku lozice, a na preostalom dijelu slijedi tekst na glagoljici od stotinjak riječi u 13 redaka. Hrvatski su se filolozi usuglasili da je vrijeme nastanka Baščanske ploče prijelaz iz XI. u XII. st. Tekst na ploči koji govori o darivanju hrvatskog kralja Zvonimira, povijesni je dokument jer svjedoči da se vlast hrvatskog kralja protezala i na područje Krka koji je pripadao Bizantskoj Dalmaciji. Zvonimir je poklonio ledinu samostanu sv. Lucije i navodi za to svjedoke. Bašćanska ploča je i važan izvor za hrvatsku kulturnu i političku povijest. Osim zabilježenih imena vladara, velikaša, na njoj je najstariji sačuvani spomen hrvatskog nacionalnog imena na hrvatskom jeziku kralj hrvatski.
Godine 1934. Bašćanska je ploča prenesena u Zagreb na konzervaciju u atrij Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti gdje se i danas nalazi. U crkvi sv. Lucije danas se nalazi kopija.
Replike Baščanske ploče danas se rade kao izvorni hrvatski suvenir.

Kategorije | O nama | Vijesti | Hr. brandovi | Oglasnik | Hr. iseljenici | Radio | Linkovi | Kontakt