V I J E S T I -Hrvatska

Bruxelles, 20. siječnja 2012.
HRVATSKI REFERENDUM ZA ČLANSTVO U EU
Predsjednik Europskih pučana u iščekivanju posvijesnog izbora
Nakon zaključenja pristupnih pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom i potpisivanja i Pristupnog ugovora, Hrvatska će održati odlučujući referendum o tome hoće li postati 28. država članica Europske unije ove nedjelje, 22. siječnja 2012. Predsjednik Europske pučke stranke Wilfried Martens, izrazio je svoje mišljenje uoči referenduma :
„Građani Hrvatske pozvani su ovu nedjelju na povijesni izbor koji će promijeniti njihovu budućnost. Dvadest godina nakon što je Hrvatska ostvarila svoju nezavisnost, EPP i većina Europljana će s velikom pozornošću pratiti odluku hrvatskog naroda ove nedjelje, koja će zasigurno odraziti najbolji nacionali interes. Uvijek sam vjerovao da će pristupom Hrvatske Europa postati potpunija, te se zaista nadam da će ove nedjelje Hrvati s punim povjerenjem podržati svoju europsku budućnost i napokon postati punopravna i ponosna 28. država članica Europske unije,“ naglasio je predsjednik EPP-a.
„Također bih htio iskoristiti ovu priliku i zahvaliti bivšoj Predsjednici Vlade Jadranki Kosor i HDZ-u na ogromnom postignuću tijekom razdoblja pretpristupnih pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom, kao i na potpori od strane HSS-a i ostalih pro-europskih hrvatskih stranaka i političara,“ dodao je Wilfried Martens.
Pres EPP /HIA

17.siječnja 2012.
STAJALIŠTE JEDNOG GRAĐANINA EUROPE
Piše: Dr. Tomislav Đurasović
EU-Referendum nije samo škrto DA ili NE
više

16.siječnja 2012.
MINISTRICA VANJSKIH POSLOVA
Vesna Pusić: »Ne« na referendumu doveo bi Hrvatsku u teško stanje
više

16.siječnja 2012.
Ivan Miklenić: Glas Koncila
Pitanje pred referendum
više

11.siječnja 2012.
EU- HRVATSKA: TREBAMO VIŠE INFORMACIJA
Istina o kojoj se u Hrvatskoj šuti?
više

10.siječnja 2012.
komentar: Mirko Omrčen
ZAŠTO GOVORE KRIVU ISTINU?
U EU sami ćemo odlučivati o svojoj sudbini ! ( Zoran Milanović )
U EU Hrvatska će zadržati svoju suverenost ! ( Ivo Josipović)
više

10.siječnja 2012.
DANSKI NARODNI POKRET
Ulazak u EU veliki je rizik za hrvatsku demokraciju i ekonomslu stabilnost
Danski Narodni pokret smatra da je ovo najgori trenutak za ulazak Hrvatske u zajednicu Europske unije. Prije svega EU postaje sve više centralizirana zajednica i utjecaj Hrvatske će u njoj biti zanemariv. Drugo EU prolazi sada kroz naveću ikad zabilježenu krizu do sada i Hrvatska nema opciju da se izvuće kao Danska.
Danski Narodni Pokret sugerira Hrvatskoj, umjesto EU, ulazak u EFTA-u (Europska udruga slobodne trgovine). Članstvo u EFTA-u omogučuje hrvatskim građanima mogućnost za rad, studij, život, trgovinu sa svim članicama EFTA-e ali i sa zemljama Europske unije kao i građanima EU-a. Hrvati će imati više demokracije i utjecaja unutar članstva EFTA-e. Pri tome hrvatsko gospodarstvo ne mora biti vezano za nedostatke EU monetarne unije i eura. folkebevaegelsen.dk


5.siječnja 2012.
REFERNDUM U HRVATSKOJ
Zahtjev za odbacivanje ugovora o pridruživanju

više



9.prosinca 2011.
POTPISAN UGOVOR
Hrvatska 28. član EU zajednice

BRUXELLES: Danas je u Bruxellesu svečano potpisan Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.
više




1.prosinca 2011.
POVIJESNI DAN ZA HRVATSKU
Izglasan pristupni ugovor,
u EU parlamentu otvoren šampanjc

BRUXELLES:U Europskom parlamentu u Bruxellesu za Hrvatsku je otvoren šampanjac u znak dobrodošlice. Otvorio ga je švedski zastupnik 
Gunnar Hökmark i počastio saborsko izaslanstvo predvođeno Lukom Bebićem. više


29.studeni 2011.
HRVATSKA - EU
Unatoč krizi više od 60 posto Hrvata podržava ulazak u Uniju

više



16.studenog 2011.
EU STANDARDI ZA PUŠAČE
Novim standardima se smanjuje vrijeme gorenja cigareta
Krajem ovog tjedna u Europskoj se uniji počinju primjenjivati novi sigurnosni standardi koji će natjerati duhansku industriju da proizvodi samo cigarete modificirane na način da se same ugase ako su zapaljene i ostavljene bez nadzora.

Od četvrtka, kada novi standardi budu objavljeni u službenom listu EU-a, sve cigarete koje se prodaju na tržištu 27 zemalja članica EU-a moraju imati »ugrađena« dva koluta debljeg papira koji ograničavaju dotok kisika i time usporavaju gorenje i na kraju gase cigaretu. Kad cigareta gori bez nadzora, zapaljeni bi se duhan, kad dođe to tih kolutova, trebao sam od sebe ugasiti. Time se, objašnjava Europska komisija, smanjuje vrijeme gorenja cigarete, pa onda i mogućnost da opušak izazove požar.

Nove sigurnosne mjere dogovorene su na razini EU-a još 2008. godine, ali su proizvođači dobili tri godine za prilagodbu. Promjena su svjesni i u Adris grupi u čijem je sastavu najveći domaći proizvođač duhana.
– Upoznati smo s tom europskom direktivom i promjenama koje stupaju na snagu. Mi na tom tržištu poslujemo i dužni smo poštovati sve propise. Nema nikakve dvojbe da ćemo raditi po pravilima koja propisuje Europska unija, kazao nam je Predrag Grubić, direktor korporativnih komunikacija Adris grupe.

Europska komisija inicirala je promjene sigurnosnih standarda zbog toga što su neugašeni opušci jedan od glavnih uzorka smrtonosnih požara u Europi. Prema podacima kojima raspolaže Bruxelles, cigarete svake godine izazovu više od 30 tisuća požara diljem Europe, s oko tisuću smrtnih slučajeva i više od četiri tisuće ozlijeđenih.
Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija već su ranije počele primjenjivati ovakva sigurnosna pravila, a jedina država članica EU-a koja se u potpunosti prilagodila zasad je Finska. U Finskoj se nova »vrsta« cigareta proizvodi i prodaje od travnja 2010. godine, što je, tvrdi Komisija, smanjilo broj žrtava požara za čak 43 posto. To ukazuje da u Europskoj uniji »svake godine može biti spašeno i do 500 života«, ističu u Komisiji.
Povjerenik EU-a za zdravlje i potrošače John Dalli istaknuo je da »ne postoji sigurna cigareta i, očito, najsigurnije je uopće ne pušiti«. No, ako ljudi odaberu suprotno, onda će, dodao je Dalli, ove mjere potencijalno zaštititi stotine građana od opasnosti od požara.novi list /hia



10.studenoga 2011.
EU ODREDILA DATUM
9. prosinca će biti potpisan pristupni ugovor s Hrvatskom

ZAGREB:Premijerka Jadranka Kosor je pozdravila službenu odluku Europske unije da 9. prosinca, iako kao tehnička Vlada, upravo ona potpiše pristupni ugovor s EU.
Kosor je naglasila da je to velika stvar za Hrvatsku, za njezinu Vladu koja je od blokiranih pregovora uspješno ih završila. Ali kaže da je to i velika stvar za nju osobno. Okupljenim novinarima otkrila je kako je 9. prosinca, osim potpisivanja pristupnog ugovora, njoj i privatno najvažniji datum u životu jer je to rođendan njezinoga sina.
Kazala je i kako će ona biti prvi hrvatski premijer koji će već 9. prosinca sudjelovati na sjednici Vijeća ministara EU. Na upit bi li joj smetalo ako dođe do promjene vlasti, da s njom Ugovor potpiše i potencijalni novi mandatar, Jadranka Kosor rekla je da će on potpisati pristupni pregovor s EU i kako će u izaslanstvu s njom, na njezin prijedlog, kako kaže, biti predsjednik Republike Ivo Josipović. dnevnik.hr /HIA

21.rujna 2011.
UGOVOR O PRISTUPU RH U ČLANSTVO EU
Što je ispregovarano pogledajte u Ugovoru na stranici Vlade

17.rujna 2011.
POLJSKA -HRVATSKA
Poljski premijer donijeo Ugovor o pristupanju Hrvatske EU-u

10.lipnja 2011.
ODLUKA EUROPSKE KOMISIJE
Hrvatska uspješno okončala pregovore za članstvo u Europsku Uniju



BRUXELLES:Danas je Europska komisija dala zeleno svjetlo Hrvatskoj a povjerenik za proširenje Štefan Füle novinarima objavio da su hrvatski pregovori o članstvu u EU uspješno okončani.
Europska komisija je predložila Vijeću EU zatvaranje preostala četiri poglavlja u pregovorima s Hrvatskom, što otvara put da se Hrvatska pridruži Europskoj Uniji kao 28. članica 1. srpnja 2013. godine, ako Vijeće prihvati taj ciljani datum koji je predložila Komisija izjavio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso..

»Ovo je povijesni dan za Hrvatsku i Europsku uniju. Europska komisija je upravo predložila Vijeću EU-a zatvaranje četiri posljednja poglavlja u pregovorima s Hrvatskom. To otvara put da se Hrvatska pridruži EU-u kako 28. članica od 1. srpnja 2013. godine, ako Vijeće prihvati taj ciljani datum koji je predložila Komisija«, kaže se u Barrosovoj izjavi objavljenoj neposredno prije početka konferencije za novinara na kojoj će europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele govoriti o prijedlogu Komisije.

»U ovom značajnom trenutku htio bih zapljeskati hrvatskim vlastima, posebice sadašnjoj vladi, za njihov težak rad posljednjih godina. Još važnije, želio bih čestitati narodu Hrvatske. Priključenje obitelji naroda EU-a je u prvom redu vaš uspjeh. Tijekom svoga posjeta Zagrebu početkom travnja, uvjerio sam da je pristupanje EU-u projekt koji nadilazi poliitčke podjele i obuhvaća cijelo društvo u cjelini, posebice hrvatsku mladež«, ističe Barroso.

- Taj važni korak Hrvatske prema članstvu također je signal ostatku juogistočne Europe: on pokazuje da proširenje funkcionira, da se EU ozbiljno pridržava svojih obveza i da se strukturalne reforme u zemlji isplate. Stoga se nadam da je hrvatski napredak inspiracija našim ostalim partnerima da pojačaju svoje reformske napore i da postignu rezultate na korist svojih naroda. To je također u interesu EU. Kao što sam vidio tijekom moja dva nedavna posjeta regiji, vjerodostojna politika proširenja ostaje naš najvažniji alat za jačanje uzajamne stabilnosti i prosperiteta u jugoistočnoj Europi - stoji se u Barrosovoj poruci.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Durao Barroso iz Moskve je nazvao predsjednicu hrvatske vlade Jadranku Kosor, koja boravi u Londonu, i osobno joj čestitao na povijesnome danu, kada je Europska komisija ministarskom Vijeću EU predložila zatvaranje hrvatskih pregovora. Barroso je, prema priopćenju, pritom posebno istaknuo premijerkin osobiti doprinos zatvaranju pregovora. Predsjednica hrvatske vlade zahvalila je Barrosu, ali i Europskoj komisiji koja je prepoznala sve napore hrvatske vlade i rezultate koje je Hrvatska postigla tijekom procesa pregovora.
Istaknula je da će da će i nakon pregovora hrvatska Vlada nastaviti reformski put.

Predsjednik Ivo Josipović izjavio je danas kako je odluka Europske komisije o zatvaranju hrvatskih pristupnih pregovora važna za hrvatsku povijest, ali i istaknuo da naporima ne smije biti kraj te kako treba nastaviti s reformama i poboljšanju uvjeta života hrvatskih građana. - Zahvalio bih prije svega svima onima koji su pridonijeli tome od samog nastanka Hrvatske države, braniteljima, svim našim građanima koji su gradili europsku Hrvatsku i naravno svima onima koji su kroz ovo vrijeme obnašali javne dužnosti - rekao je Josipović



Što dalje slijedi ?

Trenutak kad Europska komisija objavi da je Hrvatska ispunila sva mjerila u poglavljima označit će kraj jedinstvenog pregovaračkog procesa. Hrvatska je – kao nijedna druga država – prolazila strogu provjeru i procjenu učinjenog, a taj će presedan postati model za proširenje EU. Gotovo 4000 ljudi radilo je na pregovorima, apsolvirano je 35 poglavlja – o dva se nije pregovaralo – koja su osigurala da se Hrvatska prilagodi EU.

Primjer ribarstva

Što je Hrvatska postigla pregovorima? Politiku pregovaranja, odnosno prilagodbe države kandidatkinje, možda najbolje ocrtava poglavlje Ribarstvo, privremeno zatvoreno prije nekoliko dana. Nije samo riječ o preuzimanju zajedničke pravne stečevine, prava i obveza na kojima se zasniva EU nego i o uvjetima i načinima njihove primjene. Kad su, primjerice, hrvatski ribari izrazili strah da će im europska regulativa uništiti posao jer zabranjuje koćarenje na udaljenosti manjoj od tri milje od obale, što bi bilo katastrofalno rješenje u Istri zbog specifičnog podvodnog reljefa, nisu bili u pravu. Hrvatska je uspjela dobiti prijelazno razdoblje u kojem će koćarice smjeti loviti na udaljenosti do milje i pol, s napomenom da – obavi li Hrvatska dodatni posao i načini dobar plan upravljanja ribljim fondom – ta prijelazna razdoblja mogu postati trajna iznimka. Pojednostavnjeno: Hrvatska nije samo preuzela regulativu nego ju je prilagodila svojim potrebama i specifičnostima te interesima. Baš zbog takvih osjetljivih stvari, dio onoga o čemu se pregovaralo još nije poznat široj javnosti jer su poglavlja samo privremeno zatvorena. Država na taj način, objašnjavaju, štiti svoje interese. Ipak, morat će objaviti sažetke onoga što je postignuto pregovorima kako bi građani na referendumu, koji će biti nakon potpisivanja pristupnog ugovora, mogli donijeti odluku jesu li za ulazak u EU ili protiv njega. Snažna informativna kampanja koja tek treba uslijediti morat će do kraja objasniti – i otkloniti – zablude i dezinformacije, poput sad već legendarne tvrdnje da će u EU sir i vrhnje biti zabranjeni.

Objasniti građanima

Hrvatska će morati objasniti građanima prednosti – veća mobilnost ljudi i proizvoda, unutrašnje tržište, bogati fondovi od kojih može profitirati posebno lokalna samouprava... – koje pružaju velike mogućnosti, ali i rizike za one koji se ne budu prilagodili. Na građanima je da iskoriste te prednosti i da se pokrenu. Ili, kako je u intervjuu Večernjem listu objasnio mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Gábor Iván, u njegovoj državi je nakon pristupanja bilo poljoprivrednika koji su od poticaja, umjesto da ih ulažu u proizvodnju, kupovali televizore, automobile...

– Kupiš li auto, izgubit ćeš tržište – sažeo je EU filozofiju.

1. Hrvatski studenti moći će pohađati sveučilišta u EU pod istim uvjetima kao i studenti države u kojoj se sveučilište nalazi

2. Svaki državljanin Hrvatske moći će se preseliti i zaposliti u bilo kojoj od država EU, bez rizika od diskriminacije. Slobodno zapošljavanje u državama EU doći će nakon prijelaznog razdoblja koje može trajati najkraće dvije, a najdulje sedam godina, tijekom kojeg će se Hrvate tretirati kao do sada, odnosno kao radnike iz “trećih zemalja”. Svaka država može tražiti uvođenje prijelaznog razdoblja, no zasad su samo, neslužbeno, takvu mogućnost najavile Italija i Austrija

3. Hrvatski linijski brodari neće imati konkurenciju do 2016., mali brodari do 2014., a potpuna liberalizacija tržišta željezničkih usluga kreće od 2013. Dvije godine nakon pristupanja, hrvatski cestovni prijevoznici neće smjeti nuditi usluge prijevoza između dvaju odredišta unutar zemalja EU, a izvan Hrvatske.

4. Do kraja 2014., kada se ukidaju sva ograničenja sadnje, neće se smjeti saditi novi vinogradi, ali će se smjeti obnavljati stari. Takva je regulativa u cijeloj EU

5. Minimalni prag za ulazak među obveznike PDV-a bit će 35 tisuća eura, umjesto pet tisuća, koliko je to u EU

6. Više proizvoda i veća konkurencija nosi i niže cijene

7. Tvrtke će moći pružati usluge na cijelom području Unije bez obzira u kojoj im je državi članici poslovno sjedište, a građani mogu izabrati najpovoljniju uslugu koja se nudi na unutrašnjem tržištu

8. Hrvatska može računati na pomoć pri prirodnim ili drugim katastrofama, poput požara ili poplave. U Uniji postoji institut međusobne pomoći

9. Hrvatski državljani uživat će diplomatsku i konzularnu zaštitu EU pri putovanju i boravku u inozemstvu

10. Hrvatska će imati 12 zastupnika u Europskom parlamentu, sedam glasova u Vijeću EU, jednog povjerenika u Europskoj komisiji, jednog suca u Europskom sudu pravde te Općem i Revizorskom sudu, a hrvatski postaje 24. službeni jezik EU

11. Brže rješavanje predmeta na sudovima

12. Ukinut će se nulta stopa PDV-a na kruh, lijekove, knjige, novine i znanstvene časopise i morat će se uvesti snižena stopa od najmanje 5 posto

13. Promjena Propisa o kašnjenju u plaćanju, kojom se zateznim kamatama i sankcijama ograničava rok plaćanja na 30 dana

14. Od 2018. primjenjivat će se direktiva o kakvoći zraka u Zagrebu, Rijeci, Sisku i Kutini, do kraja 2013. izgradit će se sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda iz kućanstava, do kraja 2018. mora biti omogućeno da sva voda za piće bude odgovarajuće kakvoće

15. Suce neće smjeti birati politika, depolitizacija policije

16. Poljoprivreda kroz izravna plaćanja dobiva oko 373 milijuna eura u prvoj godini članstva

17. Stranci, državljani EU, neće smjeti kupovaati poljoprivredno zemljište sedam godina nakon pristupanja Uniji, a moguće je produljiti zabranu na još tri godine radi održavanja stabilnosti na tržištu

18. Sirovo mlijeko morat će biti prilagođeno mikrobiološkim standardima od dana ulaska u EU, klaonice i hladnjače prilagodit će se europskim higijenskim pravilima do kraja 2015.

19. EU je za Hrvatsku pripremio 3,5 milijardi eura u prve dvije godine članstva. Ne budemo li znali pripremiti projekte i dokumentaciju te budemo li inertni, novac će propasti

20. Hrvatski će ribari kočaricama moći prići na milju i pol od zapadne obale Istre, sve do zapadnog ulaska u Kvarnerski zaljev iako, prema pravnoj stečevini EU, kočariti se smije na udaljenosti od najmanje tri milje od obale. Ribari zadržavaju tradicionalne alate

21. Marmelade koje nisu izrađene od citrusnog voća prodaju se dok ima zaliha, a onda mijenjaju naziv u džem

22. U hrvatskim vodama istodobno će moći ribariti najviše 25 slovenskih brodova, od toga pet koćarica, a isto toliko hrvatskih u slovenskim teritorijalnim vodama

23. Proizvodna kvota za mlijeko određena je na 765 tisuća tona

24. Opolo, plavac, pelinkovac, lozovača, slavonska šljivovica, samoborski bermet naći će se na europskoj listi kao specifični hrvatski proizvodi, dok je za proizvode s hrvatskim oznakama, poput slavonskog kulena, istarskog pršuta, počeo postupak zaštite. Pekmez je priznat kao specifični lokalni izraz

25. Visina plaća ne ovisi o ulasku u EU, nego o konkurentnosti i uspjehu firme

26. Sloboda kretanja robe podrazumijeva ukidanje carina i taksa s jednakim učinkom, usvajanje zajedničke carinske tarife prema trećim državama, zabranu količinskih ograničenja i mjera s jednakim učinkom te reformu državnih monopola

27. Samim pristupom u članstvo EU neće se ukinuti granična kontrola s državama EU, već će ona biti ukinuta pristupanjem Schengenskom sporazumu, što obično bude u roku od 1 do 2 godine od pristupa

28. Članstvo donosi proizvođačima, poljoprivrednicima... veću konkurenciju


vezane vijesti: