06.5.2013.
NAJAVA -POZIV
Komemoracija žrtvama komunističkog zločina Bleiburg 1945. -2013.
Ovim putem Vas želimo još jedanput podsjetiti na komemoraciju koja se od 1951. godine održava u organizaciji Počasnog bleiburškog voda, pod pokroviteljstvom Ureda za inozemnu pastvu Hrvatske biskupske koferencije, u austrijskom Bleiburgu. VIŠE


15.4.2013.
PRVI IZBORI ZA EU PARLAMENT U REPUBLICI HRVATSKOJ
Tko je odgovoran za financijsku i političku štetu koja je nanesena Republici Hrvatskoj?
Ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja Hrvatska ne postaje samo privlačna turistička članica nego i zemlja puna apsurda i nepromišljenosti. U razmaku od samo mjesec dana organiziraju se dvojni izbori, izbori za Europski parlament i opći izbori u Republici Hrvatskoj. VIŠE


06.4.2013.
NAJAVA
Glazbena noć Saveza hrvatskih društava u Berlinu.
Savez hrvatskih društava Berlina priprema 6. Blistavu noć klasike. Ove godine će berlinski Hrvati i njihovi prijatelji Nijemci, uživati u kvalitetnoj glazbenoj večeri u berlinskom dvorcu Charlottenburg, u nedjelju 21. travnja 2013. Koncert počinje u 18 sati. 

VIŠE




06.4.2013.
Na Floridi se ponovo otvara hrvatski klub "Kralj Tomislav"
Otvorenje Hrvatskog društvenog kluba „Kralj Tomislav“u Deerfield Beachu na Floridi će uveličati i Trio Dalmatino s folklornim ansamblom iz New Yorka. Novi predsjednik kluba je stomatolog Danko Grgas, koji ga vodi na zadovoljstvo svih članova i tzv. "snowbirdsa", tj. hrvatskih iseljenika iz Kanade koji u velikom broju ondje zimuju. VIŠE


01.4.2013.
SRIJEMSKA MITROVICA
U katedrali održano središnje uskrsno euharijstijsko slavlje
Hrvati izvan Hrvatske slave Uskrs. U Srijemskoj Mitrovici u Srbiji središnje euharistijsko slavlje održano je u katedrali Svetog Dimitrija a predvodio ga je biskup Đuro Gašparović đakona i mučenika. VIŠE

24.2.2013.
INA VUKIĆ PISALA AUSTRALSKOJ PREMIJERKI: PAZITE NA JEREMIĆEVE ZAMKE
Hrvatski iseljenici lobirat će protiv Jeremićevih nastupa.
Ina Vukić iz Sydneya pisala australskoj premijerki da ne dopusti Jeremićev nastup na tematskoj sjednici.
"Obraćam vam se kao australska državljanka i molim vas da 10. travnja u Općoj skupštini UN-a, gdje će se održati tematska sjednica pod službenim nazivom "Uloga međunarodnih kaznenih sudova u ostvarivanju pravde i pomirenja između naroda", naša zemlje upotrijebi svoj utjecaj kao članica Svjetske organizacije te ne dopusti da u važnoj raspravi i govorima sudjeluju predstavnici onih zemalja članica UN-a čiji su građani osuđeni za ratne zločine na međunarodnim sudovima i oni koji podržavaju politiku koja je dovela do masovnih zločina protiv čovječnosti. Držim da nije primjereno ni to da u raspravi sudjeluje i Vuk Jeremić, predsjednik Opće skupštine UN-a jer je on državljanin Srbije". Tu je poruku profesorica Ina Vukić, urednica političkog bloga "Croatia, the War and the Future" iz Sydneyja napisala u pismu australskoj premijerki Juliji Gillard poslanom u Canberru 18. veljače.

Marš na Drini

- Kopiju pisma uz zamolbu da i oni lobiraju kod premijerke poslala sam i lideru australske oporbe Tonyju Abbottu jer u Australiji živi gotovo 300 tisuća građana hrvatskog podrijetla i značajan je naš utjecaj u političkom životu ove zemlje pa vjerujem da će moje pismo biti ozbiljno razmotreno. Vuk Jeremić na agresivan način koji nije omiljen u zapadnim diplomatskim krugovima promiče interese Beograda na East Riveru i uvjerena sam da će i 10. travnja njegov nastup na tematskoj sjednici biti usmjeren prema "izjednačavanju krivnje" i prozivanju međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije jer je hrvatske generale proglasio nevinima i Hrvatsku oslobodio od zločinačke stigme. Takvo Jeremićevo ponašanje je nedopustivo i stoga sam kao australska državljanka pisala svojim političarima i predložila da se ozbiljno pripreme za Jeremićeve zamke u Općoj skupštini UN-a - komentirala je Vukić za Večernji list motiv svog pisma.

Vukić drži da bi potaknuti njenim primjerom predstavnici hrvatskih udruga i pojedinci iz svih zemalja u svijetu gdje živi brojno hrvatsko iseljeništvo poput SAD-a, Kanade, Njemačke, Francuske i drugih, trebali poslati pisma sličnog sadržaja svojim političarima i predstavnicima kako bi se 10. travnja u Općoj skupštini UN-a održala objektivna i konstruktivna rasprava a ne Jeremićeva diplomatska podvala kojoj je svijet već svjedočio kad je u siječnju povodom proslave pravoslavne Nove godine u sjedištu UN-a izvedena pjesma "Marš na Drini". Zbog tog Jeremićevog "smišljenog propusta" žaljenje je izrazio čak i glavni tajnik Ban Ki Moon kojem su burne reakcije poslale obitelji žrtava genocida u Srebrenici i organizacije bošnjačkih iseljenika u SAD i Kanadi. Kad je Ban Ki Moon saznao u koje je svrhe korištena ta pjesma brzo je i s internetskih stranica UN-a skinut "Marš na Drinu" a otkriveno je da sporna skladba nije ni bila navedena u službenom programu što je dodatno razotkrilo Jeremićev stil rada i bahatost u ponašanju jer je vlastite političke i lobističke interese pretpostavio ugledu Ujedinjenih naroda.

Večernji list saznaje da hrvatski državni vrh i diplomacija još razmatraju koliku će pažnju posvetiti Jeremićevoj tematskoj sjednici u New Yorku te postoje dva razmišljanja ili procjene. Jedno je da se taj skup na određen način ignorira a paralelno se djeluje takozvanom tihom diplomacijom jer "gubitnik ima pravo da se ljuti, drugo mu ne ostaje a Hrvatska je u Haagu pobijedila". Drugi bi stil bio "glasniji", odnosno na East Riveru bi se ukazao netko značajan iz političkog vrha poput ministra pravosuđa, vanjskih poslova ili predsjednikov izaslanik koji bi uz predstavike hrvatske diplomacije u UN-u poslali poruku da smo zemlja koja je surađivala u radu haaškog suda i kroz sudske procese potvrdila svoju i nevinost hrvatskih generala koji su prošli dugogodišnju haašku kalvariju.

Interesi i frustracije

Nakon što su Gotovina i Markač kao slobodni građani stigli u Hrvatsku 16. studenoga prošle godine Vuk Jeremić je iz UN-a "prijetio" da je ogorčen i će sazvati sjednicu na kojoj će se "saznati istina". Manipulatorskim stilom je želio Srbiji i srpskoj dijaspori poručiti da je svojim utjecajem i funkcijom inicirao sjednicu za "simboličan" datum 10. travnja koji je opet podmetnuo neopreznoj UN administraciji a prava je istina da je skup o radu međunarodnih kaznenih sudova planiran još u listopadu prošle godine.

Najveći dio međunarodne zajednice, potvrđeno je Večernjem listu na East Riveru, osuđuje ponašanje Vuka Jeremića poručujući da bi čovjek na tom položaju trebao zanemariti osobne interese, osjećaje i frustracije. Vuk Jeremić kao predsjednik Opće skupštine UN-a je u pravu kad kaže da je "iskoristio svoje suvereno pravo i zakazao tematsku raspravu" a nadajmo se da će i Hrvatska pametno iskoristiti svjetsku političku pozornicu da dodatno utvrdi ono što je zaključeno u Haagu. Bilo bi neozbiljno propustiti prigodu da svijet još jednom čuje tko je bio agresor a tko je branio svoj teritorij i ljude kao što smo idealnu šansu za to izgubili kad je Hrvatska bila nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a te kao predsjedavajuća u prosincu 2008. za tematsku raspravu izabrala terorizam a ne rad haaškog Tribunala koji nas je tada kočio na ulasku u EU zbog takozvanih topničkih dnevnika.

vecernji.hr

19.2.2013.
MAKEDONIJA
Hrvatska delegacija posjetila Makedoniju

Delegacija iz Hrvatske u sustavu Marin Knezović, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI), Diana Mašala Perković, pravna savjetnica HMI, te pretstavnici općine Rešetari : Zlatko Aga načelnik , Milka Perković predsjednica Vjeća, Ivan De Villa, predsjednik KLD „ Rešetari“ i Ivana Prakaturović profesorica osnovne škole „ Ante Starčević" posjetila je Ilinden u Makedoniji. Posjet je organiziran povodom potpisanog sporazuma o prijateljstvu i suradnji između općina Rešateri u Hrvatskoj i općine Ilindine u Makedoniji u okviru nadležnosti jedinica lokalne samouprave (lokalna samouprava, kultura, obrazovanje, znanost i istraživanje, informatika, turizam i druga područja od međusobnog interesa).

Hrvatska delegacija posjetila je općinu Ilinden, prigradsko naselje grada Skopja gdje je srdačno primljena od strane domaćina Žike Stojanovskog,  gradonaćelnika općine Ilinden, Dejana Bogdanovskog, šefa kabineta i predstavnika Zajednice Hrvata  u RM Snježane Trojačanec i Ljerke Totch Naumove.

Tijekom dvodnevnog boravka od 7- 9 veljače , delegacija je obišla više lokacija u općini Ilinden i upoznala se s mogućnostima i potencijalima ekonomskog razvoja.
Posjetili su dio privrednih subjekata, uspješne tvrtke RIO kafe, Deni internacional ,Pekabesko i kapitalne objekte općine te osnovnu školu „Goce Delčev“i modularnu školu.
Delegacija je obišla i manastirski kompleks u Deljardovcima u kojem je smeštena manastirska crkva   Sv. Đorđi s bogatom zbirkom freski.
Svojm gostima domaćini su novootvorenom Domu kulture u općini Ilinden priredili   izložbu akademskog slikara, hrvatskih korijena, Dubravka Naumova , koji živi u Kanadi. Izložba  naslovljena „Zbogom infinitiv“ obišla je Paris, Bruxselles, i renomirane kulturne manifestacije Skopsko i Ohridsko ljeto. O izložbi umjetnika Naumova koja obuhvaća 15 slika izrađenih na akvarel papiru u kombiniranoj tehnici, crtež, tuš, pastel i akrilit, s implementiranim detaljima u kolažu kao i parformaciju same pozadine ,  govorila je mr.sc. Antoaneta Štefanćić iz odjela za kulturu grada Skopja .
Hrvatsku delegaciju primio je veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Makedoniji prof.dr.sc.Zlatko Kramarić i ministrar savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu dr.sc.Stjepan Glas.gdje su im  gosti poklonili sva izdanja s Rešetaračkih susreta poezije .
S oduševljenjem je prošla  i posjeta Katoličkoj Katedrali „Presveto srce Isusovo „s  ponekom  Molitvom,  prijam kod biskupa dr.sc.Kire Stojanova i monsinjora Antuna Cirimotića. i nezaboravnih domaćih hrvatskih  specijaliteta   koje su časne sestre napravile za goste.
U bogatoj  agendi koju su pripremili domaćini iz općine Ilinden   bio je obilazak znamenitosti grada Skopja, među kojima  i nezaboravni posjet Spomen domu  Majke Terezije
Delegacija iz Hrvatske pokazala je veliko interesiranje za Hrvate koji žive u Makedoniji.Srdačan je bio susret u Zajednici Hrvata gdje se gostima obratio predsjednik ZHRM Ivan Bradić.Susret je protekao u razgovoru s članovima ZHRM o njihovom životu , radu, odradi projekata. Ivan De Villa, tom prigodom, uručio je bivšoj predsjednici  ZHRM Snježani Trojačanec plaketu za dugogodišnju suradnju i uputio  pozive  pjesnicima za sudjelovanje  na Rešetaračkim susretima  pjesnika.u mjesecu rujnu.
Zbilja je bilo divno vidjeti koliko radosti Hrvatima iz Skopja su donijeli gosti iz ravne Slavonije i veliku čast za nazočnost  pretstavnika HMI.
Mr.sc.Ljerka Totch Naumova /Hia-portal

02.2.2013.
GRADIŠČANSKI HRVATI
Gradiščanski Hravti održali svoj tradicionalni bal
U organizaciji Hrvatskoga gradišćanskog kulturnog društva i Hrvatskog centra u Beču održan je tradicionalni 66. bal gradišćanskih Hrvata . Bal je održan 19.siječnja u obnovljenom bečkom hotelu Schoenbrunn. Na balu se okupilo više od 1100 Hrvata koji žive u Beču i njihovih gostiju iz domovine i inozemstva te prijatelja Austrijanaca.

Bal je otvoren glazbenim projektom Raspodija na plavom Dunavu aranžera i glazbenika Filipa Tyrana u kojem su nastupili mladi glazbenici iz Gradišća. U ponoć su nastupili i hrvatski glazbenici Zlatan Stipišić Gibonni i džez-pijanist Matija Dedić. 
Nakon toga na programu je bila moliško-hrvatska kadrila s moliškim glazbenim sastavom Croa Tarantata - pokazujući tradicionalnu povezanost i suradnju gradišćanskih i moliških Hrvata iz Italije.(hia-portal)

01.2.2013.
NJEMAČKA
Skup Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj
Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj organizira godišnji skup koji će se održati u srijedu 06. veljača 2013. s početkom 18,30 sati u CCI Rheinhessen u Mainzu.
Prijave za sudjelovanje primaju se do 4.veljače. Za više informacija kontakt je na web stranici http://www.kwvd.de


01.2.2013.
SLOVAČKA
Hrvatska sela u Slovačkoj ponovno imaju hrvatsko kazalište
U hrvatskim selima u slovačkoj u Jandrofu i Čunovu ponovo je oživljena kazališna scena. Ponovo oformljena kazališna skupina pod vodstvom Brane Wolfa na Štefanje i Tri kralja nakon Božića je izvale tri šaljive predstave  Susret po ljeti, Klare Wolf, Weidingerov Gumi servis te Božićni objed.

foto:crkva u Čunovu

Izvođenjem ovih predstava oživljena je i obnovljrena već 25 godina zamrznuta
kazališna tradicija u hrvatskim selima u slovačkoj. Zanimanje za glumu pokazali su jednako mladi i stari stanovnici sela a osobiti interes su iskazali za postavljanje komedijske scene. hia-portal

13.1.2013.
MOJA NJEMAČKA PRIĆA
Hrvati u Njemačkoj - između asimilacije i integracije.
objavio:Deutsche Welle
Hrvati pripadaju u doseljeničke skupine koje u prosjeku najdulje borave u Njemačkoj. Iako pokušavaju sačuvati svoj nacionalni identitet, nove generacije govore njemački bolje nego hrvatski.

"Prilagodio sam se njemačkom načinu života, ali u srcu sam ostao Hrvat", kaže Robert Buljat smješkajući se. Ima 36 godina i rođen je u Njemačkoj gdje živi i danas, a prvih jedanaest godina života proveo je s bakom u Hrvatskoj. Nakon što su 1968. godine Njemačka i bivša Jugoslavija potpisale Sporazum o emigraciji radnika, njegovi su roditelji sa samo dva kovčega otišli put Njemačke. Jezik nisu znali. Međutim, bili su marljivi i ubrzo su otvorili vlastiti restoran u Ludwigshafenu na Bodenskom jezeru koji je nudio tada vrlo popularan "balkanski roštilj". Posao je išao odlično, štoviše, Robertovi roditelji morali su toliko raditi da su bili prisiljeni poslati svog sina baki i djedu u Hrvatsku.
Bilo je to uobičajeno za jugoslavenske gastarbajtere u Njemačkoj. I oni sami su sebe smatrali "privremenim radnicima", a namjera im je bila zaraditi nešto novaca u inozemstvu te se zatim vratiti u domovinu. No, roditelji Roberta Buljata svoj bi boravak u Njemačkoj uvijek iznova produžavali. Kad je Robertu bilo 10 godina i kad su preselili u Bonn, shvatili su da se njihov privremeni boravak pretvorio u trajni. Robert je u Bonnu pohađao školu i završio izobrazbu za elektrotehničara.

Zadovoljni u Njemačkoj

Ovakav dvostruki identitet prilično je raširen među Hrvatima u Njemačkoj, objašnjava berlinska sociologinja Inga Stampfer koja je provela studiju o integraciji njemačkih Hrvata. "80 posto hrvatskih ispitanika smatra da su u Njemačkoj jako dobro prihvaćeni, a preko 60 posto njih zadovoljno je svojim životom", objašnjava Stampfer. "Iako 13 posto ispitanika ima i njemačko državljanstvo, samo dvije osobe izjašnjavaju se kao Nijemci", kaže sociologinja. Iz studije zaključuje da su se Hrvati "u većini aspekata prilagodili njemačkoj većini, no pritom su zadržali svoj hrvatski identitet".
Ipak, i ovdje postoje razlike: dok je prvoj generaciji gastarbajtera hrvatski identitet bio od velikog značenja, drugoj, a pogotovo trećoj generaciji taj je identitet ravnopravan s njemačkim. I za Roberta Buljata ovo je jasna stvar: "Moj materinski jezik je hrvatski, ali na njemačkom često mnogo bolje mogu izraziti ono što želim reći", kaže on.

Zajednička komunikacijska platforma

Taj fenomen itekako je poznat Adolfu Polegubiću. On je glavni urednik časopisa "Živa zajednica" koji izlazi u Frankfurtu. Časopis je počeo izlaziti prije 30 godina, a cilj mu je bio informirati ljude o djelovanju hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj. "No, mnoge hrvatske katoličke zajednice odavno su se pretvorile u hrvatske kulturne centre", objašnjava Polegubić. "Oni su aktivni i na području vjere i na području hrvatske kulture ili jezika."

Studija sociologinje Inge Stampfer je, pak, pokazala da su "Hrvati izrazito heterogena skupina". I upravo stoga list "Živa zajednica" želi biti zajednička komunikacijska platforma, medij za razmjenu iskustava u društvenom životu. Uz to, list objavljuje tekstove i na njemačkom jeziku: "Želimo doprijeti do svih generacija, a jasno nam je da je to nemoguće postići samo hrvatskim jezikom, jer mlađe generacije bolje govore njemački nego hrvatski", pojasnio je glavni urednik Polegubić.

Hrvati su u njemačkom društvu obično neupadljivi i slove kao dobro integrirani u njega. Procjenjuje se da u Njemačkoj živi oko 350.000 hrvatskih doseljenika i njihovih potomaka. U zemlji su proveli u prosjeku 30 godina i time se ubrajaju u doseljeničke skupine s najduljim boravkom u Njemačkoj. Unatoč tome, njih 225.000 zadržalo je hrvatsku putovnicu. Ovo se uklapa u zaključak studije Inge Stampfer: "Hrvati su primjer da asimilacija nije nužan preduvjet za potpunu integraciju."

Višestruki identitet

Robert Buljat u Njemačkoj živi duže od 25 godina, no svoje se hrvatske putovnice nije želio odreći te nema njemačko državljanstvo: "Nisam to nikada htio, nisam o tome ni razmišljao. Nikada mi nije trebalo." Nakon školovanja radio je 13 godina kao elektroničar. Međutim, cijelo vrijeme sanjao je o nečem drugom: "Svi koji me poznaju znaju što želim. Kada sam poželio otvoriti vlastiti restoran, bilo mi je 13 ili 14 godina. Ovo se nije promijenilo do danas." To što nije njemački državljanin nije mu predstavljalo prepreku u ostvarenju planova. Čak se i njegovoj banci, koja načelno ne daje kredite za ugostiteljstvo, svidjela njegova poslovna ideja te mu je odobrila kredit koji je prikriven kao kredit za kupnju automobila.

A njegova ideja nema veze niti s Hrvatskom niti s Njemačkom: Robert Buljat uvjeren je da su dani "balkanskog roštilja" prošli pa je u Bonnu otvorio španjolski restoran u kojem je, uzgred rečeno, bez rezervacije gotovo nemoguće dobiti stol. To što je kao njemački Hrvat otvorio takav restoran ne smatra nimalo proturječnim. Njegov stav prema tome sasvim je moderan: svojeg dvostrukog identiteta je svjestan, a ostalo je samo posao. (ww.dw.de/HIA)


08.1.2013.
HRVATSKI SVJETSKI KONGRES O SLUČAJU NOVINARKE KRIŠTO
HRT udara na slobodu govora i na slobodu javnog djelovanja novinara.

Hrvatski svjetski kongres (HSK),krovna udruga Hrvata u iseljeništvu oštro osuđuje kršenje slobode medija i ljudskih prava na HRT-u . HSK iskazuje potporu urednici i voditeljici emisije Slika Hrvatske Karolini Vidović Krišto te izražava ozbiljnu zabrinutost stanja demokratičnosti u Hrvatskoj, čiji se deficiti ovaj put manifestiraju u postupanju državne radiotelevizije, HRT-a.

Podsjetimo , HRT je zbog emitiranog priloga Pedofilija kao temelj spolnog odgoja? ukunuo emisiju Slike Hrvatske a protiv urednice Karoline Vidović Krišto najavio "oštre mjere" ."Čudimo se činjenici, da se HRT u svojem priopćenju od 30.12.2012. ispričao hrvatskoj javnosti i ogradio od stavova iznesenih u emisiji Slika Hrvatske pod nazivom Pedofilija kao temelj spolnog odgoja?, koja se - kako se naglasilo - "emitira za iseljenike", te prijetio "oštrim mjerama" protiv svoje novinarke. Smatramo kako je isprika HRT-a neprikladna, neprimjerena i suvišna, jer se želi stvoriti dojam da je
Karolina Vidović Krišto neprofesionalno ili tendenciozno radila svoj posao. Iznošenje različitih stajališta i informacija u vezi trenutno vrlo kontroverzne debate oko "rodno-spolnog odgoja" je uobičajen postupak objektivnog informiranja građana, kojeg bi javna televizija trebala podržati! U prošlosti smo u više navrata doživljavali stvarna kršenja novinarske etike na državnoj radioteleviziji, gdje je HRT propustio očitovati se u bilo kojem obliku.

Karolina Vidović Krišto na HRT-u se već godinama kroz svoj profesionalni rad zauzima za interese i perspektivu iseljenih Hrvata, sa svojim prilozima i emisijama integrativno informira hrvatsku i inozemnu javnost, prikazuje život kako u domovini tako i izvan nje, te doprinosi povezivanju iseljene i domovinske Hrvatske, odnosno integriranju Hrvata izvan RH. Karolina Vidović Krišto izuzetno je cijenjena u iseljeništvu i zaslužuje najbolje ocjene za svoje dosadašnje emisije i svoj ukupni rad za brojno iseljeništvo. Trenutne reakcije u medijima i na društvenim mrežama pokazuju, da Karolinu Vidović Krišto i njezin rad podržava velik broj Hrvata, što u domovini što izvan RH, te da postoji veliko nezadovoljstvo s radom HRT-a, stoji u priopćenju Hvratskog svjetskog kongresa.

HSK traži od HRT-a odgvor na pitanja.

Radi pripreme postupaka među hrvatskim iseljeništvom i informiranja mjerodavnih institucija EU-a te europske javnosti molimo da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

- Tko je i na osnovi koje odredbe odlučio da se ukine emisija Slika Hrvatske? Ukoliko je riječ o gremiju unutar HRT-a, tko su njegovi članovi?
- Zašto je se HRT ispričao hrvatskoj javnosti za emitiranje emisije Slika Hrvatske?
- Kako je Karolina Vidović Krišto po Vama "narušila pravila struke i zloupotrijebila položaj" sa svojom emisijom?
- Kakve "oštre mjere" namjeravate provoditi prema novinarki HRT-a Karolini Vidović Krišto?

Ukidanjem formata Slika Hrvatske nestaje emisija, koja nije samo namijenjena hrvatskoj javnosti nego, štoviše, brojnom hrvatskom iseljeništvu po svijetu i koja je uživala visoki ugled kod istog. Ukidanje emisije i progon urednice i novinarke Karoline Vidović Krišto prouzrokovala je veliko nezadovoljstvo kod Hrvata
izvan RH. Podržavamo davno predstavljen koncept 24-satnog, višejezičnog, međunarodnog, integrativnog, multikulturnog, free-to-air programa "Slika Hrvatske", koji bi promovirao Hrvatsku u svijetu te integrirao Hrvate izvan RH a koji bi se u Hrvatskoj redovno emitirao na četvrtom programu HRT 4.



04.1.2013.
USPJEŠNI HRVATI U SVIJETU
Wande S. Radetti uspješna poslovna žena iz New Yorka
objavljeno: u Croatia Airilnes putnom časopisu

Kao dinamičan i spretan stručnjak za putovanja te komunikativna i uspješna poslovna žena, Wanda S. Radetti, vlasnica i osnivačica tvrtke VISITCROATIA.com - Tasteful
Croatian Journeys, česta je putnica.Tu šesterostruku dobitnicu nagrade Conde
Nat Travelera, vrhunski svjetski specijalist za odredišta za Hrvatsku (što je svojevrsni Oscar putničke industrije), u Hrvatsku često vračaju ne samo posao, nego i srce.Kažemo vračaju, jer Wanda je rođena u Hrvatskoj.

VIŠE