Bosna i Hercegovina - arhiv

20. kolovoza 2010.
Manje novca za folklor, a više za strateške projekte Hrvata u BiH
Vrijeme je teško u kojem živimo, ali kada god imamo priliku pomoći, mi zrakoplov šaljemo. Imamo često takve situacije, za njih javnost i ne zna. Meni je Dragan Čović poslao poruku kako se u ovom slučaju radi o jednom djetetu i pitao me za pomoć Ja sam nakon toga nazvala i svakako odobrila pomoć.-Svaki dolazak hrvatske premijerke Jadranke Kosor u BiH izaziva veliku pozornost javnosti. Svi su joj htjeli nešto reći, poručiti, ali i pitati je li Hrvatska zaboravila Hrvate u BiH. Gotovo neumorno je ponavljala kako to nijedna vlada nikada neće učiniti te da RH nikada neće zaboraviti dug prema sunarodnjacima. Iako je ovog puta u protokolu bila upisana samo nazočnost na proslavi 20. obljetnice HDZ-a BiH, premijerka je ipak našla vrijeme i za kratak razgovor za Večernjak. Prije službenog dijela još jednom smo se prisjetili njezina boravka na Večernjakovu pečatu. A onda nešto ozbiljnije teme.E-Evo još jednom ste posjetili BiH. Ovoga puta to je uglavnom ste imali stranačke susrete. Kada ćete kao premijerka nastaviti započete razgovore o otvorenim pitanjima koja postoje između BiH i RH?-Kao što znate, nedavno smo Mi smo kao što znate nedavno održali održali zajedničku sjednicu Vlade RH i Vijeća ministara u Splitu. To je bila povijesna sjednica na kojoj smo dogovorili puno važnih stvari. Najvažnije je što smo stvorili ozračje obostranog povjerenja koje ćemo graditi u budućnosti. Načelno je dogovorena i iduća zajednička sjednica. Ona će biti na teritoriju Bosne i Hercegovine, a i do tada trebamo riješiti određena pitanja koja moramo staviti na dnevni red.- Kakvo je sada ozračje u odnosima dviju država ?-Mislim da je jako dobro. Hrvatska će uskoro završiti pregovore sa EU-om, i bit ćemo dobar susjed koji će iz sve snage pomagati BiH, a svakako i biti i velika podrška na njezinuom europskom putu.I moj dolazak na 20. godišnjicu osnivanja HDZ-a BiH je na tome tragu. Mi kao dvije sestrinske stranke, na temelju sporazuma kojieg smo potpisali, odlučili smo se djelovati na dobrobit BiH i dobrosusjedskih odnosa naših dviju zemalja. naše dvije zemlje-Hrvati u BiH jako su zapamtili Vašu izjavu koju ste kazali na Pečatu: "Imajte vjeru u nas, nećemo Vas iznevjeriti". Je li se što u međuvremenu promijenilo ?-Ne. I sada to isto mogu reći. Mi nećemo zaboraviti Hrvate u BiH, a to je naša ustavna obveza. Naravno, niti i niti jedna vlada ne može preskakati Hrvate u BiH. Smatram da se kroz učvršćenje međusobnih odnosa Bosne i Hercegovine i Hrvatske možemo jačati i položaj Hrvata u BiH. Hrvati u BiH od Hrvatske dobivaju i određenu financijsku pomoć, a i moje, sasvim osobno mišljenje, jest da se u budućnosti ta pomoć treba odnositi na obrazovanje mladih ljudi - koji će ostajati u BiH.-Da, upravo to sam Vas htio pitati. Dobar dio smatramisli da bi možda bilo bolje pomoć koju Hrvatska daje Hrvatima u BiH usmjeriti nase dva -tri strateška projekta, kao što su mostarska bolnica i Sveučilište, umjesto slanja novca na tisuću adresa ?-Sigurno da treba napraviti analizu i odlučiti što je važnije: financirati niz folklornih društava ili nešto drugo. S druge strane, mi kroz ovakav način pokušavamo održati njegovanje tradicije, korijena Hrvata i narodnih običaja. Mislim da tu treba naći neku sredinu, dakle između folklora i kapitalnih projekata, ali i odrediti neke prioritete kako bismo znali da je novac otišao na pravo mjesto. Večernji list

12. kolovoza 2010.
IZIŠAO 5. BROJ GLASILA STOPAMA POBIJENIH  
Humac, 10. kolovoza 2010. (Darko Juka) - Vicepostulatura postupka mučeništva >Fra Leo Petrović i 65 subraće< Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM izdala je 5. broj glasila Stopama pobijenih , a odlučnost urednika koji ovu tiskovinu stvara nedvojbeno je prikazana već na naslovnici gdje se u obrisu fratarskoga habita velikim slovima ispisuje: Nismo se umorili tražiti ih i dostojno pokopati !
Urednik izdanja i vicepostulator fra Miljenko Stojić u Uvodniku izravno najavljuje privođenje kraju pripremnoga razdoblja u njihovu poslu, nastavljajući kako svi vjerujemo da su ubijeni franjevci umrli mučeničkom smrću, ali treba to potkrijepiti dokazima i pričekati da ih Crkva prihvati . Ipak, dok on, razumljivo je, s izrazima poput mučenici istupa oprezno, vjernički je puk uvjeren u blaženost njegovih pobijenih pastira. Tako vjernici na pune dvije stranice svjedoče o uslišanim molitvama, po zagovoru nekih od 66 ubijenih hercegovačkih fratara.
Glasilo Stopama pobijenih , prigovorit će dežurni promatrači, preveć je obojeno izvješćima o iskopavanju mrtvih. No, to mu i jest nakana, upravo pristup potrage za istinom, bez riječi mržnje i sjemena osvete. Preveć - nikako, možda čak i premalo, a premda jako kasno (koliki su umrli svjedoci), srećom nije i prekasno!

Putom dnevničkih zapisa i svjetlopisa pronađenih predmeta, glasilo u tančine donosi izvješća o iskopavanju masovne grobnice u Knešpolju pokraj Širokoga Brijega te uvodi u sada aktualna iskapanja četiriju masovnih grobnica s najmanje dvojicom ubijenih fratara usred Ljubuškoga. Projekt je to u kojemu sudjeluju i forenzičari iz Splita, a uslijedit će još iskapanje i na Biokovu.

U prigodi posjeta Hercegovini, glavni je postulator fra Giovangiuseppe Califano pohodio Vicepostulaturu te u Mostaru vidio krvavu plahtu iz kreveta ubijenoga fra Andrije Topića, kao i knjigu koju je u ruci držao fra Borislav Pandžić dok je gorio na lomači. Nezaboravan je to trenutak, jednak onima iz zapisa fra Ante Marića o kulturocidu na Širokom Brijegu kojega komunisti dvaput razaraju, ili zapisa don Ilije Drmića koji svjedoči kako raznoseći Crkvu na kamenu dozna štošta o širokobriškim pobijenim pratrima .

No, dok se auktori ovih tekstova dotiču prašnjavih stranica vrijednih dnevnika svjedoka stradanja fra Stjepana Naletilića i njegovih sudrugova, gdje piše kako je onomad bilo teško razlikovati partizane od četnika , još su možda i vrjednija svjedočanstva zločinaca, poput izvadaka iz autobiografske knjige Sime Dubajića, ili zapisa o ulozi Milke Planinc u hercegovačkim pokoljima, kao i o svemu onomu što zna, a o čemu šuti, čelni čovjek Subnora BiH Jure Galić.

Na koncu, hercegovački franjevci pozivaju svakoga onoga tko bilo što znade o tragičnim zbivanjima iz 1940-tih neka se javi Vicepostulaturi, putom brzoglasa na broj 039/832-582 ili e-pošte: mostar@pobijeni.info . A na stranicama www.pobijeni.info može se mnogo toga doznati o pobijenim hercegovačkim franjevcima

10. kolovoza 2010.
SJEMENARNA JURIŠIĆ-MILIĆ-BRKIĆ: "Mučenička krv postala je sjeme nove hrvatske politike"
Povodom 18. godišnjice smrti iz zasjede ubijenog generala Blaža Kraljevića i njegovih osam pobočnika, visoko izaslanstvo HSP-a BiH položilo je vijence i zapalilo svijeće kod spomen obilježja na lokalitetu Varda, zapadno od Mostara.
Stanko Primorac Ćane, zastupnik HSP-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i nekadašnji zapovjednik HOS-a u Ljubuškom, u svom govoru je kazao kako HSP BiH, te on kao čovjek koji je zamijenio Blaža Kraljevića, neće odustati od istrage o ovom mučkom ubojstvu.
"Ne možemo se pomiriti s činjenicom da dio pripadnika postrojbe koja je izvršila ovaj zločin i dalje šetaju slobodno ulicama Mostara i nekih drugih mjesta. Obratit ćemo se višim instancama, ako treba i Međunarodnom sudu, no krivci će biti privedeni pred lice pravde, bez obzira što to očigledno određenim strukturama nije u interesu" kazao je Primorac.
Dr. Jurišić se obratio nazočnima kazavši kako nakon Blaža ostaje tuga i duboka praznina zbog tragedije koja se nije trebala dogoditi, no kako ipak ostaju djela i život vrijedan poštovanja te ljudi koji kroz politiku HSP-a BiH čine sve da njegova borba i žrtva ne budu uzaludne. "Kraljević je mlad otišao u svijet i vratio se Hercegovini kada joj je najviše bio potreban. Svojom krvlju ju je natopio, ali i nas sve zadužio. Mučenička krv postala je sjeme nove hrvatske politike", kazao je Jurišić na kraju svog nadahnutog govora.
Nakon polaganja vijenaca, služena je sveta misa zadušnica za Blaža Kraljevića i njegove pobočnike u mjesnoj crkvi u Kruševu, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću HSP-a BiH. Poskok.info

3. kolovoza 2010.
Slučaj Glavaš: BiH još nije dobila presudu Vrhovnog suda
BiH još nije dobila presudu Vrhovnoga suda R Hrvatske kojom je potvrđena krivnja bivšeg saborskog zastupnika Branimira Glavaša za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku, te osuđen na osam godina zatvora, prenose u utorak sarajevski mediji, pozivajući se na izvore u Ministarstvu pravde BiH.
Nakon što od hrvatskoga pravosuđa dobije zahtjev da Glavaš izdržava određenu mu zatvorsku kaznu, bh. pavosuđe mora tu presudu i potvrditi.
Ministar pravde BiH Bariša Čolak već je ranije najavio kako će BiH kada to zatraži Hrvatska provesti odluku o Glavašu, odnosno sukladno Sporazumu o izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima između BiH i RH dostaviti zahtjev nadležnome sudu na daljnje postupanje gdje boravi osoba o kojoj se radi.
Glavaš bi nakon procedure priznavanja sudske presude još jedino imao mogućnost da bira hoće li kaznu izdržavati u hrvatskom ili bh. zatvoru.
Inače, Glavaš je za ponedjeljak bio najavio tiskovnu konferenciju u Mostaru, na kojoj je najavio iznijeti mišljenje o presudi Vrhovnoga suda Hrvatske, međutim, konferencija je otkazana. D. Pašić, Slobodna Dalmacija

8.srpnja 2010.
Krišto - Kosor: Ustavne promjene u BiH nemaju alternativu
Na sastanku se razgovaralo o prijateljskim odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao i o jačanju suradnje između dvije zemlje
Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor razgovarala danas u Banskim dvorima u Zagrebu s predsjednicom Federacije Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto.
Na sastanku se razgovaralo o prijateljskim odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao i o jačanju suradnje između dvije zemlje. Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Borjana Krišto zahvalila je predsjednici Vlade Kosor na osobnoj potpori te na potpori koju Hrvatska daje Bosni i Hercegovini.
Krišto je naglasila kako je nedavno održana zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine stvorila veoma pozitivan odjek u BiH javnosti, što svakako ide u prilog daljnjem jačanju i unapređenju prijateljskih te dobrosusjedskih odnosa između dvije zemlje, piste vecernji list.
Krišto je također upoznala premijerku Kosor s aktualnim političkim stanjem, odnosima i prilikama u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Bosni u Hercegovini te naglasila kako ustavne promjene u BiH nemaju alternative, baš kao i njen put prema euroatlantskim integracijama.
Premijerka Jadranka Kosor naglasila je kako Republika Hrvatska podupire jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu kao državu tri konstitutivna naroda i građana te je i ovom prigodom izrazila podršku Bosni i Hercegovini na putu u euroatlantske integracije. Hercegovina.info



5. srpnja 2010.
Raguž kandidat HDZ-a 1990 i HSP-a za predsjedništvo BiH
MOSTAR - Predsjedništvo HDZ-a 1990 odlučilo je na sjednici održanoj u Sarajevu da će zamjenik predsjednika HDZ-a 1990 Martin Raguž bit kandidat te stranke i HSP-a za člana Predsjedništva BiH dok će predsjednik ove stranke Božo Ljubić predvoditi listu za državni parlament s područja dviju županija u Hercegovini, priopćili su u nedjelju iz HDZ-a 1990. čije je sjedište u Mostaru. HDZ 1990. će nastupiti u koaliciji s HSP-om BiH zbog čega će usuglasiti jedinstvene liste kandidata na razini države i Federacije BiH dok će u većini hrvatskih županija ove dvije stranke nastupiti samostalno. Koalicijske liste ovih dviju stranaka bit će predane središnjem izbornom povjerenstvu u ponedjeljak 5. srpnja kad istječe rok za prijavu lista za predstojeće izbore koji se održavaju u listopadu. Vjesnik


1. srpanj 2010.
Tornado je sve bliže Bosni i Hercegovini
Strahovito nevrijeme praćeno nezapamćenim vjetrom koji je nosio krovove s kuća, lomio drveće, bandere i sve što mu se našlo na putu, zahvatilo je proteklog vikenda sela Maglajani i Petoševci na području općine Laktaši.
I dok pojedini stručnjaci upozoravaju da je nesumnjivo riječ o manjem tornadu, u narodu poznatijem kao pijavica, koji će u sljedećem razdoblju biti sve češći, drugi odbacuju bilo kakvu mogućnost pojave ove vremenske nepogode na našem području. Međutim, pustoš i velika materijalna šteta pokazuju da se u BiH ovakve ekstremne klimatske pojave ne mogu predvidjeti, a samim tim ni spriječiti. O mogućoj pojavi tornada manjeg intenziteta na našem području ne tako davno upozoravao je Fokus, ali su nadležni u Hidrometeorološkom zavodu RS-a to ocijenili bespotrebnim sijanjem straha među ljudima.
Nebojša Kuštrinović, član Odbora za klimatske promjene BiH, ukazao je na činjenicu da su međunarodni eksperti na Međuvladinu panelu za klimatske promjene još prije deset godina prognozirali pojavu manjih tornada na području Europe, pa tako i Balkana, što se i obistinilo. - Ubrzo nakon ovih najava, tornado manjeg intenziteta dogodio se u Njemačkoj. Prije pet godina manji tornado zabilježen je na području Slatine, o čemu svjedoči i zapis Protugradne zaštite RS-a, dok je prije tri godine pijavica zabilježena na području Prijedora. Prije samo 15 dana ova pojava evidentirana je kod Požege u Srbiji, a ovo što se nedavno dogodilo u Laktašima, još jednom potvrđuje da su prognoze međunarodnih eksperata bile točne - istaknuo je Kuštrinović.
On je dodao da će ovakvih pojava ubuduće biti sve više, zbog čega je neophodno preduzeti sve da bi se zaštitilo stanovništvo i smanjile moguće štete. - Najveći problem je što naša zemlja nema nijedan suvremeni meteorološki radar koji bi mogao predvidjeti opasnost, bar nekoliko sati prije nastanka pijavica, kako bi se poduzele mjere zaštite - naglasio je Kuštrinović.
Prema riječima Damira Šantića, dežurnog meteorologa u Federalnom hidrometeorološkom zavodu, u BiH ne postoji odgovarajuća oprema koja može predvidjeti bilo kakve ozbiljne elementarne nepogode, među kojim su i tornada.
- Snaga vjetra u slučaju tornada može se izmjeriti jedino izravno unutar samog vrtloga, što mi nismo u mogućnosti, jer nemamo potrebnu opremu. Naše hidrometeorološke stanice su male i ne mogu da zabilježe ni jači vjetar, a kamoli vjetar koji je karakterističan za tornada - naglasio je Šantić. Večernji list

29. lipnja 2010.
Nova uhićenja zbog napada u Bugojnu
Policajca Tarika Ljubuškića, koji je poginuo u nedjelju u bombaškom napadu u Bugojnu, na gradskom groblju ispratilo je nekoliko tisuća ljudi.
Među njima je bio i predsjedatelj Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, a vjerski obred vodio je poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić, koji je oštro osudio nedjeljni teroristički napad.

Prije i nakon pogreba tisuće ljudi mirnom su šetnjom kroz Bugojno prosvjedovali i izrazili ogorčenost zbog terorističkog napada. Liječnici se i dalje bore za život najteže ozlijeđene policajke Edine Hindić.

Policija bi uskoro trebala završiti ispitivanje pet osoba osumnjičenih za napad, nakon čega će biti predani Tužiteljstvu BiH radi daljnje istrage. Naime, danas su privedene još tri osobe koje su organizatoru napada Naseru Palislamoviću pomagale u bijegu. On je uhićen jučer, prenosi Hina

27.lipnja 2010.
TERORISTIČKI NAPAD
U Bugojnu eksplodirala autobomba, poginula jedna osoba
U snažnoj eksploziji koja je rano jutros potresla Bugojno jedna osoba je poginula, a nekoliko ih je ranjeno.Pričinjena je i znatna materijalna šteta na autimobilima i objketima koji su se nalazili u neposrednoj blizini.

Prema izvješču Federalne televizije eksplozivna naprava je eksplodirala u ranim jutarnjim satima.Meta napada je bila policijska postaje ispred koje je bilo parkirano auto s bombom. Prema nepotvrđenim informacijama bombu su podmetnuli nekolicina lokalnih pripadnika ekstremnog dijela islamske organizacije VEHABIJE a koji su već od ranije zbog nereda u Bugojnu dobro znani bugojsnakskoj policiji.

Podmetnuta bomba, kako se nagađa, trebala je eksplodirati u trenutku kad su policijski djelatnici dolazili na posao.Na svu sreču, u vrijeme eksplozije u policijskoj postaji nije bilo mnogo djelatnika ćime je izbjegnuta još veća tragedija.
Prema neslužbenim informacijama uhapšen je Haris Čaušević Oks koji je i priznao sudjelovanje u ovom terorističkom činu te Džemal Tojagić, za trečom osobom se traga.
Istraga je u tijeku. hia.com.hr

21. lipnja 2010.
Jak potres u Livnu, podrhtavala i Dalmacija
Aparati u Centru za seizmologiju, Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu, registrirali su u ponedjeljak ujutro u 01.13 sati jači potres 110 kilometara zapadno od Sarajeva na području Livna.
Magnituda potresa u centru je iznosila 4,4 Richtera, a intenzitet u epicentru je bio 6 stupnjeva Mercalijeve skale. 
Potresi ove jačine mogu prouzročiti materijalnu štetu, međutim, zasada nema informacija o tomu.
Inače podrhtavanje tla osjetilo se iu Dalmaciji, ali i na tom području nema nikakvih prijava oko šteta. D.Pašić

28. svibnja 2010.
Nakon zasjedanja biskupskih konferencija BiH i Hrvatske, biskupi izIšli pred novinare
Komarica: Jesmo li mi Hrvati za političare ljudi?
U Mostaru je održano dvanaesto, redovito zajedničko zasjedanje biskupskih konferencija BiH i Hrvatske. Posebice se razgovaralo o stanju i položaju hrvatskoga naroda u BiH i dijaspori.
Nedavni sporazum postignut između hrvatske Vlade i oporbe o tomu da u Hrvatskome saboru mogu sjediti maksimalno tri zastupnika dijaspore i da glasovanje u BiH može biti samo na četiri konzularna mjesta, i bh. i hrvatski biskupi smatraju šokantnim.

- Meni se čini da je tu prevladala ideja da se pošto-poto ide u Europu, i to na račun nečega za što je doista nerazumljivo da se odričemo, istaknuo je Marin Srakić, biskup đakovačko-osječki i predsjednik BK Hrvatske.

Mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić kazao je kako je i njega zaprepastio taj dogovor.

- Ako je politika realnost mogućega, onda da vidimo šta je moguće. Međutim, ova mogućnost glasovanja na samo četiri mjesta u konzulatima u BiH, pa to je fizički nemoguće, posebno za Hercegovinu - kazao je Perić.

Banjolučki biskup Franjo Komarica još jednom je ponovio da se već petnaest godina ruše temeljna ljudska prava Hrvata u pojedinim dijelovima BiH. Posebice je istaknuo problem nemogućnosti njihova povratka u rodni kraj na prostor RS-a i u Posavinu:

- Jesmo li mi Hrvati za političare ljudi? Ja ne mogu ne pozvati i prozvati sve one dosadašnje garniture političara i sadašnje garniture kako u BiH, tako i u susjednoj Hrvatskoj, da pokažu svoje ljudsko lice.

Za sadašnje stanje biskup Komarica odgovornim drži i predstavnike međunarodne zajednice koje je pozvao da ne gaze jedan narod, nego da pomognu suživotu u BiH.
S. MARIĆ , Slobodna Dalmacija

3. ožujka 2010.
Željko Komšić i Haris Silajdžić zalažu se za reciprocitet
Reciprocitet optužnica: BiH želi uhititi Dobricu Ćosića
Član Predsedništva BiH Haris Silajdžić oštro je osudio uhićenje u Londonu ratnog člana Predsedništva BiH Ejupa Ganića navodeći kako to predstavlja 'suđenje otporu agresiji koja je izvršena na BiH'.
Silajdžić i predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić su gostujući u emisiji "60 minuta" FTV-a, iznijeli stajalište o potrebi uvođenja reciprociteta i podizanja optužnica protiv tadašnjih čelnika bivše SR Jugoslavije, navodeći kao primjer da se podigne optužnica protiv Dobrice Ćosića.
Srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović je izjavio kako se u 'slučaju Ganić' treba pristupiti u smislu izvršavanja pravde, te dodao kako svi osumnjičeni za ratne zločine moraju odgovarati za to pred nadležnim pravosudnim tijelima.
Iz najjače bošnjačke stranke SDA je priopćeno kako odluka britanskih pravosudnih vlasti o zadržavanju Ejupa Ganića nema pravno utemeljenje i u potpunosti je suprotna bilateralnom sporazumu između BiH i Srbije.
Također je istaknuto kako ovaj potez srbijanskih vlasti ne samo da negativno utječe na odnose između BiH i Srbije, već i pogoršava unutarnju političku situaciju i odnose u BiH, te naglašeno kako se od srbijanskih vlasti očekuje i traži da prvenstveno poštuju svoje međunarodne obveze i uhite Ratka Mladića.
SDA očekuje da Sud Velike Britanije Ganića pusti na slobodu. SDPBiH je također najoštrije osudio uhićenje Ejupa Ganića, navodeći kako nakon uhićenja i pritvaranja Ilije Jurišića, uhićenje Ganića samo pokazuje i dokazuje da susjedna Srbija ne prihvaća pravo i diplomatsko rješavanje sporova koji postoje između dvije zemlje.
Kako su prenijele agencije bivši član ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić, koji je uhićen u Londonu po zahtjevu Srbije ostaje u pritvoru do 29. ožujka. Tužiteljstvo BiH će u najkraćem roku uputiti pravosudnim tijelima Velike Britanije zahtjev za izručenje Ejupa Ganića kao i sve potrebne prateće dokumentacije o istrazi koja se vodi u Tužiteljstvu BiH.
Tužiteljstvo BiH ističe da je isključivo ono nadležno za procesuiranje kaznenih djela ratnih zločine počinjenih u BiH, a za koje su osumnjičeni državljani BiH.
Posebni odjel za ratne zločine radi na predmetu koji je u javnosti poznat kao "Dobrovoljačka ulica", u kojem je donesena zapovjed o sprovođenju istrage, a u sklopu koje je jedan od osumnjičenih i  Ejup Ganić, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH te istaknuto kako će iz tih razloga pravosudnim vlastima Velike Britanije, kao i diplomatskom predstavništvu ove zemlje u BiH, biti upućen zahtjev za izručenje Ganića BiH na daljnje procesuiranje.
Zbog žurnosti situacije, Tužiteljstvo BiH zatražit će i uključivanje drugih nadležnih pravosudnih institucija i institucija izvršne vlasti u BiH prvenstveno ministarstava pravde, sigurnosti i vanjskih poslova BiH, te Interpola u ovaj slučaj.
Tužiteljstvo BiH također postupke u kojima pravosudna tijela Srbije raspisuju tjeralice za državljanima BiH smatra kontraproduktivnim i da takvi gestovi samo štete istragama koje vodi Tužiteljstvo BiH.
DINKO PAŠIĆ

Devetnaest tjeralica
Bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić  uhićen je u nedjelju uvečer na londonskom aerodromu Heathrow na temelju tjeralice koju je za njim izdao beogradski Interpol.
Ministarstvo pravde Srbije također je najavilo kako će nadležnim tijelima Velike Britanije uputiti molbu za ekstradiciju Ganića Srbiji.
MUP Srbije je početkom 2009. godine, po nalogu istražnog suca, raspisao tjeralice za 19 osoba iz BiH, među kojima su članovi ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić i Stjepan Kljuić, zbog napada na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, u svibnju 1992. godine.  Slobodna Dalmacija

22.veljače 2010. u 15:00
Klub Bošnjaka u Vijeću narodne Republike Srpske
stavio veto na Zakon o referendumu
Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske stavio je veto na Zakon o referendumu, koji je nedavno usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Istovremeno, Klub Hrvata nije pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa iako su predstavnici Kluba Hrvata imali primjedbe na tekst zakona. Klub Bošnjaka traži da se zakonom precizira koja pitanja mogu biti referendumska, odnosno u skladu sa nadležnostima Ustava RS i BiH. Predsjednik kluba Edin Ramić je rekao da se referendumom ne mogu tretirati pitanja kao što je teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Klub Hrvata u Vijeću naroda Republike Srpske nije pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa na Zakon o referendumu, iako je imao primjedbi jer nije bilo suglasnosti unutar kluba. Predsjednik kluba Tomislav Tomljanović je rekao da su tri delegata bila za pokretanje vitalnog interese, a pet delegata, koji su ujedno i članovi SNSD-a, bili protiv. Sudeći prema zahtjevima kluba Bošnjaka, izvjesno je da će o ustavnosti Zakona o referendumu na kraju odlučivati Ustavni sud RS-a.
www.dw-world.de

16. veljače 2010.
Broj Hrvata u BiH
Objavljujemo podatke o broju Hrvata u BIH po entitetima, županijama /regijama i općinama za 2009. godinu, te 2 prijedloga za treći entitet. Ovu iscrpnu analizu je izradio gospodin Darijan Grubišić na temelju podataka o broju katolika po župama u BIH, koje je autor uskladio s granicama općina
BROJ HRVATA/KATOLIKA U BOSNI I HERCEGOVINI PO OPĆINAMA, ŽUPANIJAMA I ENTITETIMA (2007./2008./2009. god.) *na temelju blagoslova obitelji

FEDERACIJA BIH

1. Unsko-sanska županija
Općina Bihać 1991. god.= 5. 471
Općina Bihać 2009. god. (župe: Bihać,  Zavalje)=2. 805(51,3%)

Općina Sanski Most 1991. god.(u današnjim granicama)=3. 479
Općina Sanski Most 2009. god. (župe: Sanski Most, Sasina, dio Stare Rijeke)= 288(8,3%)

Općina Ključ 1991. god.=336
Općina Ključ 2009. god. (župe: Ključ)= 15(4,5%)

Općina Velika Kladuša 1991. god.= 707
Općina Velika Kladuša 2009. god. (župe: dio Cetingrada)= 321 (45,4 %)

Unsko- Sanska županija 1991. god.=10. 323
Unsko- Sanska županija 2009. god.= 3. 429 (33,2 %)

2. Hercegbosanska županija
Općina Livno 1991. god.(samo stalni stanovnici)=22.318
Općina Livno 2009. god. (župe:  Bila, Čuklić, Lištani, Livno, Ljubunčić, Odžak-Ćaić, Podhum, Vidoši)=20. 590 (92, 3%)

Općina Tomislavgrad 1991. god.=25. 347
Općina Tomislavgrad 2009. god. (župe:  Rašeljke, Kongora, Seonica, Šujica, Bukovica, Tomislavgrad, Roško Polje, Vinica, Grabovica , Prisoje)=17. 900 (70,6%)

Općina Kupres 1991. god.=3. 827
Općina Kupres 2009. God. (župe: Otinovci-Kupres, Rastičevo,  Suho Polje)=3. 270 (85.5%)

Općina Glamoč 1991. god.= 184
Općina Glamoč 2009. god.(župe: Glamoč)= 960 (522 %)

Općina Drvar 1991. god.= 34
Općina Drvar 2009. god. (župe: Drvar)= 700 (2 059 %)

Općina Grahovo 1991. god.= 219
Općina Grahovo 2009. god. (župe: Grahovo, Uništa)= 230 (105 %)

Hercegbosanska Županija 1991. god.= 51. 929
Hercegbosanska županija 2009. god.= 43. 650 (84, 1%)
3. Zapadnohercegovačka županija
Općina Široki Brijeg 1991. god.= 26. 231
Općina Široki Brijeg 2009. god.(župe:  Buhovo, Crnač, Mostarski Gradac, Izbično, Jare, Kočerin, Ljuti Dolac, Rasno, Široki Brijeg)= 27. 750 (105, 8%)

Općina Posušje 1991. god.= 16. 571
Općina Posušje 2009. god. (župe: Posušje, Rakitno,  Sutina, Vinjani, Vir, Zagorje, Posuški Gradac)= 15. 514 (93,6%)

Općina Grude 1991. god.= 15. 939
Općina Grude 2009. god. (župe: Drinovci, Gorica, Grude,  Ledinac, Ružići, Tihaljina, Raskrižje)=14. 087 (88.4%)

Općina Ljubuški 1991. god.= 25. 180
Općina Ljubuški 2009. god. (župe: Grljevići, Humac, Klobuk,  Studenci, Šipovača-Vojnići, Veljaci, Vitina) =25. 013 (99,4 %)

Zapadnohercegovačka županija 1991. god.= 83. 921
Zapadnohercegovačka županija 2009. god.= 82. 364 (98,2 %)

4. Hercegovačko-neretvanska županija
Općina Mostar 1991. god.= 42. 648
Općina Mostar 2009. god.(župe:Blagaj-Buna,Drežnica,Goranci, Kruševo, Katedralna,Cim, Ilići,Centar-Zalik,Rudnik,Franjevačka, Polog,dio Tepčića-Ploča, Potoci)=  61. 734 (145 %)

Općina Čitluk 1991. god.= 14. 544
Općina Čitluk 2009. god. (župe: Čerin, Čitluk, Gradina, Gradnići, dio Tepčića-Ploča, Međugorje)= 18. 602 (128 %)

Općina Čapljina 1991. god.= 15. 007
Općina Čapljina 2009. god. (župe: Čapljina, Gabela, Gabela Polje, Gorica-Struge, Čeljevo, Domanovići, Dračevo)= 17. 197 (114,6 %)

Općina Stolac 1991. god.(u današnjim granicama)= 5. 678
Općina Stolac 2009. god. (župe: Aldanići, Prenj, Rotimlja, Stolac)=7. 398 (130,3 %)

Općina Neum 1991. god.= 3. 738
Općina Neum 2009. god. (župe: Gradac, Hrasno, Hutovo, Neum)= 5. 278 (141,2 %)

Općina Ravno 1991. god.= 792
Općina Ravno 2009. god. (župe: dio Ravnog, Trebimlja, dio Trebinja)= 425 (53,7 %)

Općina Konjic 1991. god. (u današnjim granicama)= 11. 405
Općina Konjic 2009. god. (župe: Konjic, Glavatičevo, Podhum-Žitače, Obri, Solakova Kula)= 1. 820 (16 %)

Općina Jablanica 1991. god.= 2. 253
Općina Jablanica 2009. god. (župe: Doljani, Jablanica)= 359 (16 %)

Općina Prozor/Rama 1991. god.= 12. 213
Općina Prozor/Rama 2009. god. (župe: Uzdol,Gračac, Prozor, Šćit, Rumboci)= 10. 468 (85,7 %)

Hercegovačko-Neretvanska županija 1991. god.= 108. 278
Hercegovačko-Neretvanska županija 2009. god.= 123. 281 (113,9 %)

5. Srednjobosanska županija
Općina Travnik 1991. god.= 26. 008
Općina Travnik 2009. god.(župe: Dolac, Ovčarevo, Podkraj, Brajkovići, Guča Gora, Travnik, Turbe, Korićani, dio Nove Bile)= 13. 617 (52,4 %)

Općina Jajce 1991. god. (u današnjim granicama) = 15. 865
Općina Jajce 2009. god. (župe: Jajce, Podmilačje)= 8. 986 (56,7 %)

Općina Bugojno 1991. god.= 15. 963
Općina Bugojno 2009. god. (župe: Bugojno, Glavice, Kandija, dio Skopaljske Gračanice)= 5. 413 (33,9 %)

Općina Novi Travnik 1991. god.= 12. 127
Općina Novi Travnik 2009. god. (župe: N. Travnik 1, N. Travnik 2, Pećine, Rostovo, Bučići, Rankovići)= 10. 824 (89,3 %)

Općina Uskoplje 1991. god.= 10. 709
Općina Uskoplje 2009. god. (župe: Uskoplje, Bistrica, dio Skopaljske Gračanice)= 6.  200 (57,9 %)

Općina Fojnica 1991. god.= 6. 639
Općina Fojnica 2009. god.(župe: Fojnica, dio Deževica)= 3. 700 (55,7 %)

Općina Vitez 1991. god.= 12. 679
Općina Vitez 2009. god.(župe: Vitez, dio Nove Bile)= 12. 956 (102,2 %)

Općina Busovača 1991. god.= 9. 089
Općina Busovača 2009. god. (župe: Busovača)= 7. 386 (81,3 %)

Općina Kiseljak 1991. god.= 12. 441
Općina Kiseljak 2009. god. (župe: Brestovsko, Banbrdo-Lepenice, Gromiljak, Kiseljak)= 11. 298 (90,8%)

Općina Kreševo 1991. god.=4. 738
Općina Kreševo 2009. god.(župe: Kreševo, dio Deževica)= 4. 000 (84,4 %)

Općina Dobretići 1991. god.= 4. 807
Općina Dobretići 2009. god. (župe: Dobretići)= 450 (9,4%)

Općina Donji Vakuf 1991. god.= 686
Općina Donji Vakuf 2009. god. (župe: dio župe Bugojno) = 50 (7,3 %)

Srednjobosanska županija 1991. god.= 131. 751
Srednjobosanska županija 2009. god.=  84. 880 (64,4 %)

6. Tuzlanska županija
Općina Tuzla 1991. god.= 20. 581
Općina Tuzla 2009. god.(župe: Par Selo, Breške, Tuzla, Šikara,  Husino, Dragunja, Morančani)= 13. 894   +respektabilan broj  Hrvata ateista (Glas Koncila)

Općina Čelić(bila unutar općine Lopare) 1991. god.= 1. 259
Općina Čelić 2009. god. (župe: Drijenča)= 600 (47,7 %)

Općina Lukavac 1991. god.= 2. 132
Općina Lukavac 2009. god. (župe: Lukavac)= 2. 000 (93,8%)

Općina Živinice 1991. god.= 3. 969
Općina Živinice 2009. god. (župe: Živinice)= 2. 500 + respektabilan broj Hrvata ateista

Općina Gradačac 1991. god. (u današnjim granicama)= 1. 331
Općina Gradačac 2009. god. (župe: Gradačac)= 307 (23,1 %)

Općina Srebrenik 1991. god.= 2. 761
Općina Srebrenik 2009. god. (župe: Špionica)= 1. 500 (54,3 %)

Tuzlanska županija 1991. god.= 32. 888
Tuzlanska županija 2009. god.= 20. 801 + oko 9. 000 Hrvata ateista -Glas Koncila (90,6 %)

7. Zeničko- dobojska županija
Općina Zenica 1991. god.= 22. 651
Općina Zenica 2009. god.(župe: Zenica, Gornja Zenica, Čajdaš, Klopče, Crkvica, dio Brajkovića)=9. 548 (42,2 %)

Općina Usora 1991. god. (u današnjim granicama)= 8. 469
Općina Usora 2009. god. (župe: Sivša, Ularice, Žabljak, dio Doboja-Makljenovac)= 5. 000 (59  %)

Općina Žepče 1991. god. (u današnjim granicama)= 17. 861
Općina Žepče 2009. god.(župe: Žepče, Lug- Brankovići, Lovnica, Bistrica, Radunice, Osova, Globarica,dio Novog Šehera)= 15. 134 (84,7 %)

Općina Maglaj 1991. god. (u današnjim granicama)= 3. 646
Općina Maglaj 2009. god. (župe: Maglaj, dio Novog Šehera)= 764 (21 %)

Općina Zavidovići 1991. god. (u današnjim granicama)= 3. 391
Općina Zavidovići 2009. god.(župe: Zavidovići)= 1. 620 (47,8 %)

Općina Tešanj 1991. god. (u današnjim granicama)= 3. 591
Općina Tešanj 2009. god. (župe:  Jelah)= 1. 200 (33,4 %)

Općina Breza 1991. god.= 861
Općina Breza 2009. god. (župe: Breza)= 450 (52,3 %)

Općina Vareš 1991. god.= 8. 982
Općina Vareš 2009. god.(župe: Vareš, Borovica, Vijaka)= 3. 352 (37,3 %)

Općina Olovo 1991. god.= 653
Općina Olovo 2009. god. (župe: Jelaške, dio Vijake-Magulice, ekspozitura Olovo)=350 (53,6 %)

Općina Visoko 1991. god.= 1. 973
Općina Visoko 2009. god.(župe: ekspozitura Visoko, dio Kraljeve Sutjeske-Bulčići i Bare, dio Gromiljaka-Zagorice)= 500 (25,4 %)

Općina Kakanj 1991. god.= 16. 625
Općina Kakanj 2009. god.(župe: Kraljeva Sutjeska, Kakanj, Haljinići, Vukanovići)= 2. 385 (14,4 %)

Zeničko- dobojska županija 1991. god.= 88. 804
Zeničko- dobojska županija 2009. god.= 40. 303 (45,4 %)

8. Sarajevska županija
Grad Sarajevo 1991. god.(općine Stari Grad, Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo)=24. 280
Grad Sarajevo 2009. god.(župe: Novo Sarajevo, Katedralna, Marijin Dvor, Briješće, Novi Grad-Alipašino, Grbavica, Dobrinja)= 12. 377 (51 %)

*dio katolika u Sarajevu ne izjašnjava se Hrvatima(oko 3. 000), ali postoji i dio Hrvata ateista(oko 3. 000), tako da dobijemo približno gore navedeni broj Hrvata (Glas koncila)

Općina Ilidža 1991. god.= 6. 914
Općina Iližda 2009. god. (župe= Stup)= 3. 500 (50,6 %)

Općina Ilijaš 1991. god.= 1. 713
Općina Ilijaš 2009. god.(župe: Ilijaš)= 272 (15,9 %)

Općina Vogošća 1991. god.= 1. 074
Općina Vogošća 2009. god. (župe: Čemerno-Vogošća)= 344 (32 %)

Općina Hadžići 1991. god.= 743
Općina Hadžići 2009. god. (župe: Tarčin)= 300 (40,4 %)

Sarajevska županija 1991. god.= 34. 741
Sarajevska županija 2009. god.= 16. 793 (48,3 %)

9. Posavska županija
Općina Orašje 1991. god.= 21. 234
Općina Orašje 2009. god.(župe: Kopanice, Orašje, Vidovice, Oštra Luka-Bok, Tolisa)=      16. 629 (78,3 %)

Općina Odžak 1991. god.(u današnjim granicama)= 16. 204
Općina Odžak 2009. god. (župe: Gornja Dubica, Odžak, Posavska Mahala, Potočani, Svilaj, Novo Selo-Balegovac, Prud, dio Brusnice)= 8. 619 (53,2 %)

Općina Domaljevac-Šamac 1991. god. (u današnjim granicama)= 6. 474
Općina Domaljevac-Šamac 2009. god. (župe: Domaljevac, Grebnice)= 5. 233 (80,8 %)

Posavska županija 1991. god.= 43. 912
Posavska županija 2009. god.= 30. 481 (69,4 %)

10. Bosansko-podrinjska županija
Općina Goražde 1991. god.= 83
Općina Goražde 2009. god.(župe: Goražde)= 50 (60,2 %)

Bosansko-podrinjska županija 1991. god.= 84
Bosansko-podrinjska županija 2009. god.= 50 (59,5 %)

FEDERACIJA BIH 1991. god.= 586. 631
FEDERACIJA BIH 2009. god.= 455. 032 (77, 6 %)

REPUBLIKA SRPSKA

1. Banjolučka regija
Općina Banja Luka 1991. god.= 29. 033
Općina Banja Luka 2009. god. (župe: Banja Luka, Barlovci, Budžak, Ivanjska, Marija Zvijezda-Trapisti, Motike, Petrićevac, Presnače, Stratinska, Šimići)= 3. 098 (10,7 %)

Općina Prijedor 1991. god.= 6. 300
Općina Prijedor 2009. god. (župe: Ljubija, Prijedor, Ravska, Šurkovac, dio Stare Rijeke)= 1. 107 (17,6 %)

Općina Oštra Luka/Sanski Most 1991. god.(u današnjim granicama)= 788
Općina Oštra Luka/Sanski Most 2009. god.(župe:dio Stare Rijeke,dio Sasine)=115(14,6 %)

Općina Mrkonjić Grad 1991. god. (u današnjim granicama)= 1. 992
Općina Mrkonjić Grad 2009. god. (župe: Mrkonjić Grad, Liskovica)= 98 (4,9 %)

Općina Kotor Varoš 1991. god.= 10. 640
Općina Kotor Varoš 2009. god.(župe: Kotor Varoš, Sokoline, Vrbanjci)= 346 (3,3 %)

Općina Teslić 1991. god.= 9. 549
Općina Teslić 2009. god. (župe: Bežlja, D. Komušina, G. Komušina, Teslić)= 1. 243 (13 %)

Općina Prnjavor 1991. god.= 1. 737
Općina Prnjavor 2009. god. (župe: Prnjavor, Kulaši)= 484- 218(talijani)= 266 (15,3 %)

Općina Laktaši 1991. god.= 2. 584
Općina Laktaši 2009. god.(župe: Bos. Aleksandrovac,  Mahovljani, Trn)= 228- oko 10(talijani) =218 (8,4 %)

Općina Bosanska Gradiška 1991. god.= 3. 422
Općina Bosanska Gradiška 2009. god. (župe: Bos. Gradiška, Dolina, Nova Topola)= 545-oko 160(talijani)= 385 (11,3 %)

Općina Bosanska Dubica 1991. god.= 488
Općina Bosanska Dubica 2009. god. (župe: Bos. Dubica)= 100 (20,5 %)

Općina Bosanski Novi 1991. god. (u današnjim granicama)= 236
Općina Bosanski Novi 2009. god. (župe: Bos. Novi)= 36 (15,3 %)

Općina Bosanska Kostajnica 1991. god. (u današnjim granicama)= 166
Općina Bosanska Kostajnica 2009. god. (župe: Bos. Kostajnica)= 19 (11,5 %)

Banjolučka regija 1991. god.= 67. 959
Banjolučka regija 2009. god.=   7. 031 (10,3 %)

2. Posavina (RS)
Općina Derventa 1991. god.= 21. 972
Općina Derventa 2009. god. (župe: Bijelo Brdo, Bukovica, Derventa, Kulina, Plehan, dio Žeravca, dio Cera, dio V. Prnjavora-Sočanice)= 616 (2,8 %)

Općina Bosanski Brod 1991. god.= 13. 923
Općina Bosanski Brod 2009. god. (župe: Bos. Brod, G. Močila-Sijekovac, Kolibe, Koraće, Novo Selo, dio Brusnice, dio Žeravca)= 367 (2,6 %)

Općina Doboj 1991. god. (u današnjim granicama)= 10. 158
Općina Doboj 2009. god. (župe: Dragalovci, Foča, dio Doboja, dio Cera, dio V. Prnjavora-Sočanice)= 682 (6,7 %)

Općina Modriča 1991. god. (u današnjim granicama)= 7. 840
Općina Modriča 2009. god. (župe: Garevac, Modriča,  dio Čardaka)= 287 (3,7 %)

Općina Odžak/Vukosavlje 1991. god.= 3. 440
Općina Odžak/Vukosavlje 2009. god.(župe: Pećnik)= 137 (4 %)

Općina Šamac 1991. god. (u današnjim granicama)= 7. 060
Općina Šamac 2009. god. (župe: Bos. Šamac, Srednja Slatina, Hrvatska Tišina, dio Čardaka- Kornica)= 772 (10,9 %)

Općina Pelagićevo 1991. god.(u današnjim granicama)= 7. 100
Općina Pelagićevo 2009. god.(župe: D. i G.Tramošnica,Turić,dio Gradačca)=1. 000(14,1%)

Posavina (RS) 1991. god.= 71. 557
Posavina (RS) 2009. god.=   3. 861 (5,4 %)

3. Sjeveroistočna RS (regija Bijeljina- Pale-Čajniče)
Općina Bijeljina 1991. god.= 517
Općina Bijeljina 2009. god. (župe: Bijeljina)= 105 (20,3 %)

Općina Zvornik 1991. god. (u današnjim granicama)= 105
Općina Zvornik 2009. god. (župe: dio Srebrenice-Zvornika)= 16 (15, 2 %)

Općina Srebrenica 1991. god.= 38
Općina Srebrenica 2009. god. (župe: dio Srebrenice- Zvornika)= 120 (315,8 %)

Općina Pale 1991. god. (u današnjim granicama)= 125
Općina Pale 2009. god. (župe: Pale)= 15 (12 %)

Sjeveroistočna RS (regija Bijeljina- Pale- Čajniče) 1991. god.= 1. 508
Sjeveroistočna RS (regija Bijeljina- Pale- Čajniče) 2009. god.=     256 (17 %)

4. Jugoistočna RS (regija Foča- Trebinje)
Općina Nevesinje 1991. god. (u današnjim granicama)= 153
Općina Nevesinje 2009. god. (župe: Nevesinje)= 25 (16,3 %)

Općina Trebinje 1991. god. (u današnjim granicama)= 434
Općina Trebinje 2009. god. (župe: dio Trebinja, dio Ravnog)= 280 (64,5 %)

Općina Berkovići/ Stolac 1991. god. (u današnjim granicama)= 435
Općina Berkovići/ Stolac 2009. god. (župe: Stjepan Križ)= 0 (0 %)

Jugoistočna RS (regija Foča- Trebinje) 1991. god.= 1. 022
Jugoistočna RS (regija Foča- Trebinje) 2009. god.=     305 (29,9 %)

REPUBLIKA SRPSKA 1991. god.= 142. 046
REPUBLIKA SRPSKA 2009. god.=   11. 453 (8,1 %)

DISTRIKT BRČKO

Distrikt Brčko 1991. god.= 22. 163
Distrikt Brčko 2009. god. (župe: Boće, Brčko, Dubrave, Gorice, Krepšić, Poljaci, Ulice, Zovik)= 6. 757 (30,5 %)

BOSNA I HERCEGOVINA 1991. god.= 755. 883
BOSNA I HERCEGOVINA 2009. god.= 473. 242 (62, 6 %)

BIH- kršteni i umrli

god.     krštenja     sprovodi     stanje
2005.     5214          5869           -655
2006.     5152          5893           -741
2007.     4915          6155         -1240
2008.     4721          6220         -1499

BIH 2005-2008.

Krštenja  /sprovodi / priraštaj
20 002   /24 137    /   -4135

NAPOMENE:
*analiza je izrađena na temelju blagoslova obitelji u prethodnih nekoliko godina
** ovo nisu službeni podaci, ovo je izračun rađen na temelju prikupljanja podataka za svaku župu posebno
*** brojka u zagradi govori koliki je postotak Hrvata 2009. godine u odnosu na 1991. godinu
****općine s manje od 10 Hrvata nisu posebno isticane u ovoj analizi (npr. Sapna-1obitelj,Ljubinje-1obitelj itd.)
*****određen broj BIH Hrvata 1991.izjašnjavao se Jugoslovenima,tako da je pad broja Hrvata u BIH realno veći

2. prijedloga za Treći entitet

Prijedlog 1. ( većinski hrvatska područja i teritorij pod kontrolom HVO-a iza Daytona 1996. god.):
-          županije: ZHŽ, HBŽ, PŽ= 156. 495
-          općine: Čapljina, Čitluk, Neum, Stolac, Ravno, Rama, Žepče, Usora, Jajce, Dobretići= 88. 938
-          dio općina: Mostar/ Zapadni Mostar- dio Bijelog Polja, Jablanica/Doljani, Konjic/Turija- Zaslivlje- Zabrđe, Vitez HVO, Busovača HVO, Kiseljak HVO, Kreševo HVO, N. Travnik HVO, Fojnica HVO, Uskoplje HVO, Travnik/ Nova Bila= 119. 829
-          enklava Sjeverni Vareš- Kraljeva Sutjeska= 5. 352
-          enklava Maglaj/N. Šeher (pripojilo bi se općini Žepče)= 1. 000
-          enklava Brčko HVO- Srebrenik/ Špionica= 7. 402
Ukupno= 379. 016 (80, 1 % - BH Hrvata ušlo bi u treći entitet)

Prijedlog 2. (uključuje i RS, kao i neke veće hrvatske enklave u Federaciji BIH):
-          obuhvaća Prijedlog 1., ali bez općine Drvar= 378. 316
-          enklava zapadni Brod- istočna Derventa-sjeverozapadni Doboj (hrv. sela bez gradova)= 689
-          enklava južni Šamac- Pelagićevo- zapadna Modriča (hrv. sela bez gradova)= 1. 341
-          enklava Ljubija(Prijedor)= 837
-    &n
(Hercegovina.info)

15. veljače 2010.
Predsjednik hrvatske zajednice Herceg-Bosne
Vladimir Šoljić: Herceg-Bosna živi, i čuva identitet Hrvata
Pripreme za održavanje Sabora idu dobro. Nama neskloni nastoje ovom Saboru unaprijed dati negativan predznak. HZ HB bi trebao biti, a dijelom već i jest, središnja institucija za očuvanje identiteta Hrvata u BiH 
Sabor Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, kako je najavljeno, trebao bi se održati za mjesec dana. Kako teku pripreme i hoće li se održati u predviđenom roku razgovarali smo s predsjednikom HZ HB mr. Vladimirom Šoljićem.

- Najava održavanja Sabora HZ HB izazvala je veliki interes sudionika i javnosti, ali otvorila mogućnost za brojne špekulacije. Pripreme za održavanje Sabora idu dobro, ali ćemo puno toga što je ovih dana napisano i izrečeno vezano za HZ HB morati uzeti u obzir što će vjerojatno odgoditi datum održavanja Sabora za kojih desetak dana. Naime, nama neskloni nastoje ovom Saboru unaprijed dati negativan predznak ne praveći razliku između današnje HZ HB i one osnovane neposredno pred minuli rat, te Hrvatskog narodnog Sabora održanog u vrijeme smjene Ante Jelavića.

Koliko je HZ HB nepolitička organizacija i koliko je ovisna o političkim stranakama?
- Uz brojne udruge često se navode epiteti nevladine, nestranačke, nepolitičke organizacije i slično što samo dijelom odgovara stvarnom stanju. Takva situacija je i sa HZ HB. HZ HB je uspostavila primjerene odnose s vodećim političkim strankama Hrvata BiH uz visok stupanja međusobnog uvažavanja i poštovanja. Sadašnji članovi Glavnog vijeća HZ HB pripadaju različitim političkim strankama ali nesporazumi i razlike među tim strankama nisu imale odraza na rad i djelovanje HZ HB što je dobar ali nažalost rijedak primjer. Bez suradnje s hrvatskim političkim strankama u BiH HZ HB ne može uspješno djelovati, ali ti odnosi trebaju imati pravu mjeru da jedni druge ne doživljavamo kao sustav subordinacije.

Kakav je status HZ HB i koji su njezini glavni ciljevi i prioritetne obveze?
- HZ HB bi trebala biti, a dijelom već i je, središnja institucija za očuvanje identiteta Hrvata u BiH. Kako ona nema ni zakonodavnu ni izvršnu vlast njeno djelovanje se ograničava na iniciranje i elaboriranje rješenja za brojna pitanja vezana za tešku i složenu situaciju u kojoj se nalaze Hrvati BiH. U prvoj fazi djelovanja HZ HB, odnosno u vrijeme prijenosa ovlasti s HR HB na institucije FBiH i BiH, HZ HB je bila premosnica za očuvanje statusa brojnih hrvatskih institucija utemeljenih nakon raspada strukture vlasti u BiH u vrijeme rata (Sveučilište, Radio HB, i sl.). HZ HB je bila mjesto susretanja ljudi različitih opcija gdje su se u neformalnim razgovorima razmjenjivala mišljenja i tražila rješenja brojnih problema Hrvata u BiH.

Razmišlja li se o novom vodstvu?
- Glavno vijeće HZ HB je zauzelo stav da se izabere novo vodstvo u kojem bi radi kontinuiteta ostao samo manji broj osoba iz sadašnje strukture. Obavljaju se razgovori s predstavnicima političkih stranaka i institucija kako bi se došlo do najboljih kadrovskih rješenja, a to znači do osoba kompetentnih u stručnom i kredibilni u ljudskom pogledu pri čemu će biti vođeno računa o regionalnoj i svakoj drugoj zastupljenosti.

Važno je dobro surađivati
Hrvati su jedan narod koji ima jednu državu RH, drugu BiH koju dijeli s druga dva konstitutivna naroda, a uz to imaju brojnu dijasporu koja je zadržala duh pripadnosti jedinstvenom hrvatskom narodu.
Posebno je važno pronaći najbolji oblik suradnje države Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom i Hrvatima u njoj, bez obzira koje su hrvatske stranke na vlasti u Hrvatskoj i u BiH.
MARIJAN SIVRIĆ, Slobodna Dalmacija

8.veljače 2010.
Nakon što su združene snage specijalaca upale u gornju maoču
Vehabije iza rešetaka: sedmorici određen pritvor
Sud BiH donio je rješenje u predmetu Nusret Imamović i drugi, kojim se osumnjičenima Nusretu Imamoviću, Safetu Barčiću, Edisu Bosniću, Dževadu Hodžiću, Hajrudinu Ribiću, Senadu Midžiću i Mersedu Čekiću određuje jednomjesečni pritvor.
Oni su, među ostalim, osumnjičeni za kaznena djela: organizirani kriminal u vezi s kaznenim djelima napad na ustavni poredak i ugrožavanje teritorijalne cjeline kao i kaznena djela: izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti i nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija.
Sud je također utvrdio da postoje izvanredne okolnosti, jer se radi o kaznenom djelu za koje se može izreći kazna zatvora deset godina ili teža kazna, a koje je posebno teško s obzirom na način izvršenja ili posljedicu kaznenog djela.
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU-a Valentin Inzko pridružio se mnogobrojnim pohvalama zajedničke akcije koju su policijske agencije provele u Gornjoj Maoči i čestitao im na profesionalizmu koji su pokazale tijekom operacije.
- Ne možemo dozvoliti da u BiH postoje područja u kojima se ne poštuje vladavina prava: ona mora biti na snazi na cijelom teritoriju zemlje i primjenjiva na sve koji predstavljaju prijetnju ustavnom poretku i zakonima BiH - rekao je Inzko.
Kao što je poznato, navedene osobe uhićene su nakon policijske akcije pod nazivom "Svjetlost", u naselju Gornja Maoča, u blizini Brčkog, a u kojoj su sudjelovale združene snage svih policijskih agencija u BiH, s oko šest stotina policijskih službenika.
Bila je to najveća združena policijska akcija u postdaytonskoj BiH. Gornja Maoča je inače poznato vehabijsko selo, koje je više mjeseci bilo pod pojačanim nadzorom domaćih sigurnosnih službi zbog određenih aktivnosti koje su bile usmjerene protiv sigurnosti države, na što su upozoravale i određene strane obavještajne službe.
Gornja Maoča je potpuno izolirano mjesto u kojemu živi vehabijska zajednica po šerijatskom (vjerski zakon islama - op.a.) zakonu.
DINKO PAŠIĆ, Slobodna Dalmacija

14. rujna 2009.
Nostradamus  
Nebojša Radmanović, srpski član predsjedništva: BiH se raspada!
Srpski član Predsjedništva tvrdi kako je BiH korak bliže raspadu nego jedinstvenom funkcioniranju 
Piše DINKO PAŠIĆ
Srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović tvrdi kako je BiH korak bliže raspadu nego jedinstvenom funkcioniranju. Radmanović je beogradskim Večernjim novostima izjavio kako pojedini predstavnici međunarodne zajednice u BiH to dobro znaju i izravno u tomu sudjeluju.
- Riječ je o jednom broju stranaca, koncentriranih oko Ureda visokog predstavnika u BiH, koji su dugi niz godina ovdje i koji su ovdje mali carevi, kakvi nikada ne bi bili nigdje, a pogotovo ne u svojim zemljama. Oni potiču razlike i krize.
Naglašavam da to nisu politike njihovih zemalja, već pojedinaca koji svojim potezima šalju poruku da stranci podržavaju samo Bošnjake, i to je šteta za cijelu BiH - rekao je Radmanović.
U povodu izjave srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, Stranka demokratske akcije je priopćila kako Radmanović, kao najviši državni predstavnik, umjesto da radi na izgradnji funkcionalne BiH, u svojim izjavama priziva njezin raspad.
''Blokada rada institucija BiH, zlouporaba entitetskog veta, blokiranje imenovanja dopredsjedatelja Vijeća ministara i ministra sigurnosti, neusvajanje zakona potrebnih za stavljanje BiH na Bijelu Shengen listu, korištenje entitetskog veta više od 100 puta u posljednjih nekoliko godina, samo su neki od primjera kako SNSD (čiji je član Radmanović op.a.) opstruira državu BiH'', navode iz SDA te poručuju Radmanoviću i ''sličnima da se BiH neće raspasti, jer to neće dozvoliti bh-patrioti, kao što nisu dozvolili ni u razdoblju od 1992 .do 1995. kada su snage podjela bile daleko jače nego sada''.
Prošlotjedni posjet srbijanskog predsjednika Palama i tamošnja događanja dodatno su uzburkala strasti u BiH
Inače, prošlog je tjedna Predsjedništvo BiH, na prijedlog člana Predsjedništva Harisa Silajdžića, kao točku dnevnoga reda razmatralo boravak predsjednika Republike Srbije Borisa Tadića u BiH kojom prigodom je zajedno s premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom otvorio Osnovnu školu ''Srbija'' na Palama.
Silajdžić i predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić su poduprli odluku da se zbog načina organizacije i realizacije toga posjeta uputi prosvjedna nota Srbiji, uz obrazloženje kako je Srbija svjesno ignorirala sve uobičajene diplomatske procedure, čime je ozbiljno narušen suverenitet i međunarodni subjektivitet BiH.
Međutim, zbog nedostatka konsenzusa, razmatranje odluke po automatizmu koji nalaže Poslovnik odgođeno je za iduću sjednicu, a prema dosadašnjoj praksi sasvim sigurno srpski član Predsjedništva Nebojša Radmanović će iskoristiti svoje pravo i staviti veto na takvu odluku.
Iz Radmanovićeva ureda je izraženo ''žaljenje što je jedan društveno koristan događaj i dobronamjeran povod ponovno iskorišten za verbalni napad na Republiku Srpsku i podgrijavanje neprimjerene retorike prema susjednoj državi''.  Slobodna Dalmacija

2. rujna 2009.
Vojna policija BiH u cirkuskim vozilima
Vozila Vojne policije Oružanih snaga BiH obojena su ovih dana u boje bh. zastave u okviru priprema za veliku vježbu NATO snaga koja će početkom rujna biti održana u Banjaluci. Novi vizuelni identitet vozila vojne policije izazvao je, međutim, oprečne reakcije vojnika i oficira.
Većina njih začuđena je zbog odluke vojnog vrha da vozila "išara" žuto-bijelo-plavom kombinacijom, "začinjenom" zvjezdicama!
Pripadnici OS BiH, bez obzira na nacionalnost, slažu se da je novi "imidž" vojne policije, najblaže rečeno, smiješan. Pripadnik OS BiH kaže da su se napokon svi vojnici, i Srbi, i Hrvati, i Bošnjaci, u nečemu složili, jer misle da vozila više liče na cirkuska, nego na vojna, prenosi 24SI.
"Moj kolega, vojni policajac, kaže da ga je sramota da se vozi u ovom automobilu, jer im se smiju gdje god se pojave, i u Sarajevu, i u Banjaluci, i u Mostaru. Zbog toga se osjeća kao klaun", kazao je pripadnik OS BiH za "Press".
Ipak, u vrhu Oružanih snaga tvrde da su bili primorani da izgled vozila vojne policije dovedu u red, jer će ona biti u službenoj pratnju visokih zvanica iz članica NATO-a, koji će od 4. do 17 rujna u banjalučkoj kasarni "Kozara" prisustvovati velikoj telekomunikacijskoj vježbi, nazvanoj "Združeni napor".
Pincom.info

2. rujna 2009.
Trojica policajaca iz BiH članovi zločinačke organizacije
Tijekom zajedničke operacije pravosuđa Bosne i Hercegovine i Srbije, čiji je cilj razbijanje zločinačke organizacije kojoj je na čelu Darko Elez, uhićena su najmanje trojica policajaca iz BiH uključujući i jednog visokog dužnosnika državne Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), prenose u srijedu bosanskohercegovački mediji.
Tužiteljstvo BiH, po čijem su nalogu i obavljena brojna uhićenja na teritoriju te države, nije potvrdilo identitet niti broj osumnjičenih za sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji koji su privedeni. Srbijanska policina potvrdila je kako su uhićene 22 osobe.

Mediji tvrde kako je u BiH uhićeno ukupno 14 osoba.
Među njima je navodno Bojan Cvijan, voditelj Odjela za borbu protiv trgovine narkoticima pri područnom uredu SIPA-e u Sarajevu, pripadnik Granične policije BiH Bojan Veselinović iz Prijedora, te jedan pripadnik posebne policijske postrojbe ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske iz Foče.
Za Cvijana se zna kako je prije prelaska u SIPA-u bio načelnikom odjela kriminalističke policije u Istočnom Sarajevu dok je Veselinović nedavno suspendiran pod sumnjom da je sudjelovao u ilegalnom prebacivanju ljudi preko granice.
Uz njih su, među ostalima, privedeni Blaško Furtula, Davor Dabić i Marko Krajišnik, te Admir Hodžić i Muhamed Ramić iz Sarajeva.
Svi oni od ranije su poznati policiji kao počinitelji kaznenih djela.
Darko Elez, po nepotvrđenim navodima, sumnjiči se da je 2006. godine organizirao pljačku više od milijun eura iz vozila Privredne banke Sarajevo a tereti ga se i kao naručitelja niza ubojstava članova konkurentske zločinačke skupine kojoj je na čelu Đorđe Ždrale. Obje kriminalne skupine djelovale su na širem području Istočnog Sarajeva.
U njihovim je obračunima na brutalan način ubijeno pet osoba.
Mediji podsjećaju kako je do uhićenja Eleza, koji je više od tri godine nesmetano živio u Beogradu, došlo nakon što je početkom tjedna potvrđena optužnica protiv Ždrale.
Đorđa Ždralu bosanskohercegovačkom pravosuđu izručila je Njemačka a on u sarajevskom zatvoru sada čeka početak suđenja po optužnici koja ga tereti da je 2000. godine organizirao ubojstvo Ljubiše Savića Mauzera, tadašnjeg ravnatelja policije MUP-a Republike Srpske. Mauzer je ubijen u zasjedi u Bijeljini. Slobodna Dalmacija

1. rujna 2009.
U BiH u tijeku velika policijska akcija
Na području Bosne i Hercegovine u tijeku je velika policijska operacija čiji je cilj razbijanje zločinačke organizacije, potvrdio je u utorak za Hinu glasnogovornik
tužiteljstva BiH Boris Grubešić.
- U ovome trenutku možemo potvrditi da je uhićeno više osoba među kojima je i značajan broj pripadnika različitih policijskih agencija iz BiH - pojasnio je Grubešić.
Dodao je kako se ova operacija izvodi u suradnji s pravosudnim tijelima Srbije. Također je kazao kako su u operaciju uključene sve policijske agencije koje djeluju u BiH. Potankosti ove operacije očekuju se tijekom dana.

27. kolovoza 2009.
Hrvati većina samo u Agenciji za antidoping kontrolu i u Institutu za akreditiranje
SARAJEVO - BANJA LUKA - Ukupan udio Bošnjaka u čelnim strukturama u svim institucijama BiH iznosi 42,86 posto, proizlazi iz informacije koju je Vijeće ministara usvojio u travnju ove godine.
Naime, prema toj informaciji, od 383 osobe na rukovodećim pozicijama, 163 su Bošnjaci, 113 su Srbi, što čini 29,50 posto, 93 su Hrvati, odnosno 24,28 posto, dok je 12 rukovoditelja iz reda ostalih, a dvoje je neopredijeljeno.
Institucije u kojima Bošnjaci imaju natpolovičnu i dvotrećinsku većinu na rukovodećim pozicijama su ujedno i najznačajnije državne institucije poput Ministarstva vanjskih poslova BiH, odnosno 60 posto, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice sa 62,5 posto, Agencije za državnu službu, odnosno 67 posto, Agencije za rad i zapošljavanje sa 75 posto, Uprave za indirektno oporezivanje sa 56 posto, Agencije za osiguranje sa 100 posto, Direkcije za ekonomsko planiranje sa 67 posto, Ureda agenta Vijeća ministara pred sudom u Strasbourgu sa 67 posto, Državne regulatorne komisije za električnu energiju sa 57 posto, Pravobraniteljstva BiH sa 55 posto, Suda BiH u kojem Bošnjaci imaju 62,5 posto rukovodećih ljudi, te još nekoliko manje značajnih.
Srbi imaju natpolovično učešće rukovodećeg kadra u Upravi za zaštitu zdravlja bilja, Regionalnom odboru željeznica BiH, Uredu za zakonodavstvo Vijeća ministara, Uredu za razmatranje žalbi Vijeća ministara, Centru za priznavanje dokumenata u oblasti visokog obrazovanja, Fondu za povratak, te Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova BiH.
Hrvati imaju više od polovine kadrova na rukovodećim pozicijama samo u dvije institucije, i to u Agenciji za antidoping kontrolu i u Institutu za akreditiranje, prenose Nezavisne.
Velimir Jukić, visoki dužnosnik HDZ BiH, kaže kako postoje brojne institucije gdje Hrvata "nema ni u promilima".
On je precizirao kako je potrebno gledati ne samo na udio zaposlenih na čelnim pozicijama u agencijama i institucijama nego i važnost pojedinih institucija.
- Nisu sve institucije jednako važne, jer imaju neke koje zapošljavaju veliki broj uposlenika i imaju velike nadležnosti, a druge imaju manje usposlenika i manje važnu ulogu - naveo je on i dodao da u mnogim većim i važnijim institucijama skoro da nema Hrvata.
Drago Kalabić, visoki sužnodnik SNSD-a, naveo je da su imenovanja u ranijem periodu vršena "na mig" iz pojedinih veleposlanstava i da je svjesno stvorena situacija da su Bošnjaci na najuticajnijim i najvažnijim pozicijama.
Prema njegovom mišljenju, to će biti riješeno kada bude završen posao sa ustavnim promjenama i izvršen popis stanovništva.
- Kada se pogleda koliko ima Bošnjaka u pojedinim institucijama, čovjek ne zna zašto se diže tolika galama od strane bošnjačkih političara. Njihovo licemjerstvo se posebno vidi u tome što ne žele popis stanovništva, a istovremeno bi direktorima agencija prebrojavali krvna zrnca - rekao je on.
Pincom.info

27. kolovoza 2009.
Vrankić: Laž je da su se zbog moje parcele povukli hrvatski ministri
Državni ministar financija Dragan Vrankić reagirao je na tekst objavljen u sarajevskom
"Dnevnom avazu"u kojemu se tvrdi da je razlog protivljenja hrvatskih ministara promjeni trase koridora Vc "neka parcela koju je kupio Vrankić"

Podsjetimo, hrvatski ministri u Vladi federacije BiH u četvrtak su priopćili da do daljnjeg neće sudjelovati u radu Mujezinovićevog kabineta, a povod za ovakvu odluku hrvatskih ministara bila je odluka Vlade Federacije BiH donesena preglasavanjem o usvajanju prostorne osnove Prostornog plana područja autoceste na koridoru Vc.

Vlada FBiH puca zbog šverca s parcelama?
Naime, hrvatski ministri smatraju da bi provedba ove odluke značila prometno izoliranje Hercegovine, odnosno područja gdje u većini žive Hrvati.
No, u tekstu pod naslovom "Vlada FBiH puca zbog šverca sa parcelama", kojeg je u petak 28. kolovoza objavio "Dnevni avaz" sugerira se nešto posve drugo:
- Prema informacijama koje kruže Vladom, navodno je problem neka parcela koju je kupio Dragan Vrankić. Preko te parcele trebao je proći koridor Vc, nakon čega bi Vrankić prodao taj dio državi za velike pare. Odlukom koja je jučer usvojena to neće biti moguće. Zbog toga su hrvatski ministri ovako burno reagirali, stoji u , koji se poziva na navodni izvor blizak Vladi

Reagiranje ministra Vrankića
- Po oprobanoj matrici kriminaliziranja dužnosnika i naroda manipuliranom informacijom, a što jest zloupotreba medijskog prostora jer mediji formiraju stavove građana i naroda, čitateljima se ne prezentira istina s pravim činjenicama već ih se zatrpava propagandom.
Pozadina raskola hrvatskih i bošnjačkih ministara u Vladi FBiH nisu nikakve parcele po Hercegovini već od prije poznati odnos bošnjačkih ministara u toj vladi prema načinu donošenja odluka koji ne podrazumijeva bilo kakvo uvažavanje hrvatskih stajališta o budućnosti BiH, stoji u Vrankićevom reagiranju.

- Istina je da očito jedna strana, koja se kune u izgradnju multietične BiH a u stvarnosti radi na eliminaciji svega što nije bošnjačko, ne želi graditi južno od Mostara gdje živi većinsko hrvatsko stanovništvo. Plan koji je, po tko zna koji put provodeći političko nasilje nad Hrvatima, usvojila Vlada na posljednjoj sjednici je strategija prometne izolacije tog prostora.
Naime, stalnim mijenjanjem već usvojenih rješenja trase koridora Vc nanosi se velika šteta gospodarstvu i razvitku BiH, jer takve odluke odgađaju realizaciju već dogovorenih kreditnih sredstava kao i stvaranje novih, neopravdanih više desetina milijunskih, troškova za BiH, nadalje se navodi.

- Da bi se izradile potrebne studije potrebne su najmanje dvije godine i novih 10 milijuna eura (oko 19 milijuna KM) a za to vrijeme propadanje odobrenih više stotina milijunski vrijednog kredita (ukupno 480 milijuna eura) što znači gubljenje kreditnih sredstava jer je dogovorena istodobna provedba sva četiri lota za sve četiri dionice. Država je dala jamstva za kreditna zaduženja ovih dionica autoceste i za to će plaćati kamate dok novac neće biti iskorišten.
Avazova pisanja o toj  temi, jasno je, samo su u službi sakrivanja realnih problema te vrste, koja ima zadaću zavaravati domaću i međunarodnu javnost dok se ne realiziraju politički, gospodarski, i svaki drugi interesi otuđenih centara moći u BiH. Zbog svojih nekontroliranih ambicija otuđeni centri moći u BiH postaju realni problem ove zemlje, sa kojima se ozbiljnije trebaju baviti legalne političke strukture u BiH zbog sigurnije budućnosti ove zemlje.
To je još jedna potvrda da je ekonomija ove zemlje u drugom planu u odnosu na interese različitih političkih i inih lobija . Nažalost, pokazuje se kako ciljevi opravdaju sredstva koja se koriste bez obzira na brojne teškoće u kojima se nalazi ova zemlja, zaključeno je u Vrankićevom reagiranju (pincom)

25. kolovoza 2009.
Amerikanci nadziru promjene Ustava BiH: S ovakvim sustavom nećete u NATO!
SARAJEVO -  Već idućeg mjeseca u Bosni i Hercegovini trebao bi biti pokrenut proces promjena Ustava, piše sarajevski "Dnevni avaz", navodeći kako će u ime američke administracije, ustavne promjene pratiti nekadašnji veleposlanik SAD u BiH Clifford G. Bond.
On je nedavno službeno imenovan na poziciju u State departmentu i pred njim je zahtjevan zadatak, piše list.

Sporan sustav odlučivanja
Iako su za američke službenike promjene Ustava bitne za poboljšanje funkcioniranja BiH, one su iznimno važne za još jedan američki interes - ulazak BiH u NATO.
Prema ocjenama avazovih sugovornika iz službenih washingtonskih krugova, punopravno članstvo BiH u NATO-u "nadohvat je ruke".
- Bitno je riješiti pitanje vojne imovine. Moguće je da se to uradi u relativno kratkom roku i da rješenje bude kvalitetno. Dakle, da zadovolji i nas. Ostala pitanja više-manje su tehničke naravi. No, BiH ne može ući u NATO s ovakvim sistemom odlučivanja - kaže jedan od sugovornika lista.

Ojačati Vijeće ministara
Što treba mijenjati u ustavnoj organizaciji BiH, još nije precizirano. Niti će biti tako brzo.
Zna se da se procedure odlučivanja moraju pojednostaviti, da se Predsjedništvo BiH treba djelomično razvlastiti, a Vijeće ministara ojačati, da se broj državnih poslanika treba povećati, možda čak i udvostručiti.
- Uzmite primjer približavanja BiH Europskoj uniji. EU želi imati jednu adresu za razgovore o poljoprivredi, na primjer. Oni hoće da BiH ima ministarstvo poljoprivrede i da državni ministar ne čeka suglasnost svojih entitetskih kolega za projekte. Mi, s druge strane, želimo da BiH što prije uđe u NATO. Ali, suočavamo se s državama koje nas pitaju tko i kako odlučuje u toj zemlji. Hoće li nam se dogoditi da zbog njihovog kompliciranog sistema odlučivanja važne odluke čekaju - navodi službenik.
Ma koliko nekome to zvučalo poražavajuće, entitetsko glasovanje u ovoj fazi promjena Ustava ne bi trebalo biti ozbiljnije razmatrano. Ipak, dio dužnosnika SAD svjestan je da je ono postalo vrlo važan instrument političke borbe i ne veže ga samo za predstavnike jednog naroda.
- Preciznije je reći da se radi o nacionalnom glasovanju. Ono se najčešće zlorabljava. Kako u Zastupničkom domu Državnog parlamenta, tako i u entitetskim parlamentima. I to rade svi - rekao je "Avazov" izvor, a američki službenici uglas ističu da reforma Ustava nema nikakve veze sa zatvaranjem Ureda visokog predstavnika (OHR).

Zatvaranje OHR-a
Naglašavaju da se zna što treba uraditi kada je u pitanju Europska povelja o ljudskim pravima, jasan je i problem da vlast ne funkcionira tako da ekonomija napreduje i štite se ljudska prava, a cijeli sistem u BiH nije kompatibilan sa zahtjevima EU.
Neki od njih ističu da su upravo to tri oblasti promjena Ustava. U Washingtonu se intenzivno razgovara kako "posložiti" ove faze i u kojem roku ih pokušati provesti.
Kako god da se odluči, na ispitu će biti državni zastupnici i politički lideri. Njima će, prije ili kasnije, biti prezentiran prijedlog o kojem moraju odlučiti. Američki službenici naglašavaju da to što bude na stolu neće biti ni blizu tzv. travanjskog paketa.
- Suprotno uvjerenjima, SAD se zalažu za zatvaranje OHR-a. Ta institucija u BiH je već 13-14 godina. Njemu je istekao rok trajanja. OHR treba zatvoriti kada bude ispunjeno pet ciljeva i dva uvjeta. Ironično je da Milorad Dodik, koji se toliko gorljivo zalaže za zatvaranje OHR-a, blokira rješenja koja će dovesti do toga - da se riješe državna i vojna imovina.
A to su jedina krupna pitanja koja su preostala iz paketa 5+2. Kada se ona riješe, proces tranzicije OHR-a u EUSR može početi. Ako se to pitanje riješi, krajem godine OHR bi mogao biti zatvoren.
Naravno, nas zanima da i u tom tijelu budu američki predstavnici. Želimo da oni budu zastupljeni na dosadašnjem nivou. Vidjet ćemo hoće li Raffi Gregorian ostati na toj dužnosti ili neće. Mi smo zadovoljni njegovim radom, on ima našu punu podršku i do njega je da odluči hoće li tražiti novo mjesto u State departmentu ili ostati u BiH - kazao je jedan od dužnosnika iz Washingtona.
Pincom.info

17. kolovoza 2009.
Buško jezero nije radioaktivno
Prema rezultatima analize federalnog Zavoda za javno zdravstvo, voda iz Buškog jezera nije radioaktivna i u njoj nema teških metala.
Kako je kazala ravnateljica hercegbosanskog Županijskoga zavoda Diana Mamić, voda iz najvećeg umjetnog jezera u Europi podvrgnuta je ispitivanju nakon izjava građana da su međunarodne snage tijekom i poslije rata iz helikoptera na dno jezera spuštale nepoznati otpad.
Stanovnici livanjske i duvanjske općine bili su uvjereni da je riječ o opasnom otpadu, ali nakon provedenih istraživanja utvrđeno je da jezero nije radioaktivno, kazala je Mamić.
Fena/Pincom.info

17. kolovoza 2009.
Parlamentarci ne daju svoje paušale
SARAJEVO - Prijedlog za ukidanje paušala i naknada za rad u komisijama zastupnicima i izaslanicima parlamenta BiH neće dobiti podršku članova SNSD-a u državnom parlamentu.
-Ne možemo podržati ukidanje paušala jer je to naknada koju imaju zastupnici u svim parlamentima svijeta. Ne želimo glasati ni za ukidanje naknada za rad u privremenim komisijama jer bi to moglo dovesti do situacije u kojoj nitko ne želi biti član ovih komisija. Znamo koliko je rad komisija važan, stoga ne treba rizikovati s ukidanjem naknada - rekla je Dušanka Majkić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH i Administrativne komisije parlamenta BiH, prenose Nezavisne.
Državni revizori u više navrata upozoravali su kako za isplate paušala nema zakonskog osnova.
Administrativna komisija na idućoj sjednici, nakon okončanja godišnjih odmora, razmatrat će prijedloge za ukidanje zastupničkih paušala koji iznose oko 750 KM mjesečno, te naknada za rad u redovnim i privremenim komisijama. Svaki član privremene komisije ima mjesečnu naknadu oko 500 KM.
- Za članstvo u redovnim komisijama naknada iznosi oko 60 KM i mislim da to nije problem. Problem su privremene komisije koje se osnivaju za svaku sitnicu. Naknada je oko 500 KM, a poslanik ima pravo na naknadu za članstvo najviše dvije ove komisije. Većina poslanika je član više komisija. Mjesečno se za ove namjene izdvoji po 25.000 KM - kaže Remzija Kadrić, predsjedavajući Administrativne komisije parlamenta BiH, koji je i predložio ukidanje ovih naknada.
Pojasnio je kako zastupnici u okviru svojih redovnih zadataka obavljaju i poslove u komisijama pa nema smisla da ih se dodatno plaća.
Kadrić smatra kako i zastupnički paušal treba biti ukinut te da ukupna pripanja poslanika moraju biti značajno smanjena.
- Zastupnici i izaslanici imaju pravo na dnevnicu za dolazak na sjednicu komisije. Dnevnica iznosi oko 50 KM - rekao je Kadrić.
Majkićeva također podržava ukidanje dnevnica, ali ponavlja kako zastupnici i izaslanici SNSD-a neće podržati ukidanje naknada jer je prijedlog došao od Stranke za BiH.
- To je stranka koja je predlagala povlaštene mirovine za zastupnike i izaslanike, a sad govore o uštedama. To je licemjerno, a neće problemi ove zemlje biti riješeni smanjenjem primanja 57 zastupnika i izaslanika parlamenta BiH - istakla je Majkićeva.
Mladen Ivanić, izaslanik u Domu naroda parlamenta BiH, kaže kako će na sjednici Administrativne komisije bh. parlamenta vjerovatno podržati ukidanje naknada.
- Ne mogu se decidno izjasniti jer još nisam vidio prijedlog, ali generalno govoreći, mislim kako ću podržati smanjenje naknada - rekao je Ivanić, naglasivši kako su odluke ove komisije konačne, te da se donose prostom većinom.
Pincom.info

7. kolovoza 2009.
Obrazac za prekršajni nalog u prometu opterećen mnogim nepotrebnim podacima
U ime formulara: prometni policajci dobivaju tajnice!
Za ispunjavanje postojećeg formulara, i to uz cestu, s nogu, policajcima bi trebale - tajnice
Više od 20 minuta treba policajcima kako bi ispunili prekršajni nalog. Ne zbog toga što su policajci nevješti, nego zato što u taj prekršajni nalog moraju upisati zaista mnogo nepotrebnih podataka 
Piše PETAR MILOŠ
Zaustave me prometni policajci pod Mrkodolom i vele da moram platiti kaznu zbog prebrze vožnje. Korektni momci, pa ni meni nije ostalo ništa drugo nego se odmah pomiriti s vlastitim prekršajem, premda mi nije bilo drago platiti kaznu.
No, problemi su počeli kada je policajac počeo ispunjavati obrazac, tzv. prekršajni nalog. Na tom poslu izgubili smo čitavih 25 minuta. Ne zbog toga što su policajci nevješti, nego zato što su morali u taj prekršajni nalog upisati zaista mnogo nepotrebnih podataka.

Birokratska posla
Među tim podacima najviše me iritiralo pitanje: "Ime oca?". U šali sam kazao da nemam oca, pa mi se policajac uljudno ispričao misleći da sam mulac. Još su dodali da ni njima nije jasan toliko obiman prekršajni nalog, ali ga oni moraju poštovati i ispunjavati.
Nismo mi policajci sastavili ovaj obrazac, rekoše mi, a meni na um padoše federalni i županijski sastavljači tog formulara koji je iritantan kako za vozače, tako i za policajce. Za dvadesetak minuta, koliko su mi ispunjavali prekršajni nalog, nas trojica izgubili smo dvadeset minuta po glavi, što će reći jedan radni sat.
Za to vrijeme pored nas je prošlo na desetke prekršitelja, bilo da su vozili prebrzo, bez upaljenih svjetala, nevezani i bez registracija. Sad se vraćam birokratima u federalnom i županijskom MUP-u koji su u klimatiziranim uredima sastavljali prekršajni obrazac.
I umjesto da su napravili takav jednostavan formular u kojemu policajac samo zapiše broj vozačke dozvole i registraciju automobila, iz čega se na temelju tih podataka sve može na računalnoj evidenciji utvrditi, oni traže od policajca da opet piše adresu, osobne podatke, ime oca, marku i tip vozila...
Za Boga miloga, zašto smo plaćali taj JMBG, tu prometnu knjižicu i vozačku dozvolu, sve te kodove i načine identificiranja. Ovako bi prometni policajci, ako se od njih očekuje učinkovitost, trebali sobom voditi na teren tajnice. Neka one ispunjavaju obrasce, dok policajci rade svoj posao.
Usput, prekršajni nalog ispisan je na formatu A4, a u njemu se moraju popuniti 34 rubrike. Bez stola i stolice, nagnuti na haubu automobila. Previše i za onoga tko je sastavljao obrazac. Pa se pitamo zašto policajci naplaćuju prometne prekršaje bez ispunjavanja obrasca. Slobodna Dalmacija

7. kolovoza 2009.
Inzko i Bildt na Korčuli razgovarali o stanju u BiH
Visoki prestavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko i švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt, čija zemlja trenutačno predsjedava Europskom unijom, razgovarali su u četvrtak na Korčuli o stanju u BiH, priopćio je Ured Visokog predstavnika u Sarajevu (OHR).
U priopćenju se navodi kako su Bildt i Inzko ustvrdili da je od posljednje sjednice Vijeća za provedbu mira ostvaren mali napredak u ispunjavanju pet ciljeva i dva uvjeta za tranziciju OHR-a odnosno njegovo pretvaranje u ured Posebnog predstavnika Europske unije (EUSR).
"Trenutačno se ne nalazimo na putu koji vodi ka ispunjenju uvjeta koji moraju biti zadovoljeni do sastanka Vijeća za provedbu mira što će se održati u studenom. Potreban nam je nov pristup kako bi se ostvario napredak", upozorio je Inzko.
Inzko je također obavijestio Bildta o njegovim nedavnim razgovorima s čelnicima političkih stranaka u BiH i izgledima za ustavnu reformu, koja će biti potrebna kao dio procesa integracije Bosne i Hercegovine u EU.
"Otpočinjanjem procesa ustavne reforme na jesen, politički čelnici u BiH bi poslali snažan signal da su spremni preuzeti punu odgovornost za zemlju", izjavio je Inzko.
Švedski ministar vanjskih poslova je ponovno iskazao snažno opredjeljenje EU-a europskoj perspektivi Zapadnog Balkana, te je kazao kako će švedsko predsjedništvo nastaviti usmjeravati pažnju država članica EU-a na reformske procese u Bosni i Hercegovini, naročito na nastojanja da se ispune uvjeti za liberalizaciju viznog režima.
Sarajevski mediji javili su da se Inzko nalazi na odmoru na Korčuli kao gost Bildta, koji na tom hrvatskom otoku ima kuću. foto Reuters, Slobodna Dalmacija

23. srpnja 2009.
Provokacija iz Trebinja: osnovan "Srpski četnički pokret Republike Srpske"
U "Milanu", kako "odmilja" Dubrovčani zovu Trebinje, osnovana je nevladina organizacija "Srpski četnički pokret Republike Srpske".
Tu vijest, koja bi se da je smiješna a ne žalosna mogla svrstati u rubriku "Vjerovali ili ne", prenijela je većina bosanskohercegovačkih i srpskih medija objavivši je više kao upozorenje nego kao šalu.
Razlog ozbiljnosti je srpski četnički vojvoda Siniša Vučinić, pripadnik Srpske radikalne stranke, koji je izabran kao predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje udruge "Srpski četnički pokret Republike Srpske".
Vučinić je je najavio da će pokret biti registriran kao udruga građana te da je jedan od osnovnih ciljeva "njegovanje i baštinjenje četništva kao najznačajnije i najsvjetlije srpske tradicije i promocija četništva kao ideologije budućnosti".
Kako bi to i ostvarili u Trebinju, Banja Luci i Istočnom Sarajevu biti će oformljeni i nastavni centri u kojima će se o četništvu educirati mladi od 16 do 22 godine. Vučinić drži kako će "Srpski četnički pokret Republike Srpske godišnje obučiti oko 10 tisuća mladih četnika.
Na vijest o osnivanju te uduruge i obučavnju 10.000 četnika godišnje još uvijek nisu reagirale vlasti BiH iako bi, tvrde bosansko-hercegovački mediji, "Srpski četnički pokret Republike Srpske" zbog povijesne konotacije trebao biti zabranjen, a neki smatraju i kako je protuustavan.
Anton Hauswitschka / Dubrovački vjesnik, slika Wikipedia, Slobodna Dalmacija

22. srpnja 2009.
Francuzi sa zemljovida izbrisali Bosnu i Hercegovinu, direktor se ispričao
SARAJEVO - Veleposlanstvo Bosne i Hercegovine u Parizu dostavila je Ministarstvu vanjskih poslova BiH pismo službene isprike generalnog direktora Citroëna Frederica Banzeta, priopćeno je iz MVP-a BiH.
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine primilo je 20. srpnja 2009. godine od Veleposlanstva BiH u Parizu, kopiju pisma-odgovora generalnog direktora Citroëna Frederica Banzeta.
Generalni direktor Banzet je odgovorio na prosvjedno pismo koje je veleposlanik BiH u Francuskoj Almir Šahović zajedno sa ambasadorima Republike Hrvatske i Republike Crne Gore uputio predsjedniku kompanije PSA (Peugeot-Citroën) povodom objavljivanja zemljovida, u prospektu CITROËN BUSSINES, sa koje su u potpunosti izbrisane BiH i Crna Gora, a Hrvatskoj je oduzet veliki dio teritorija.
Generalni direktor Banzet se u pismu odgovora službeno ispričao zbog spomenute greške, koja je, kako je navedeno u pismu proizašla zbog angažmana vanjske marketinške agencije za elaboraciju prospekata, te činjenice da nadležne službe u Citroenu nažalost nisu provjerile ispravnost tako elaboriranog prospekta prije distribucije.
Generalni direktor Banzet je informirao Veleposlanstvo Bosne i Hercegovine u Parizu da je po prijemu prosvjednog pisma, naredio obustavu bilo kakve daljnje distribucije spomenutog prospekta, kao i uništavanje svih preostalih kopija spomenutog dokumenta.
Pincom.info

15. srpnja 2009.
Svinjska gripa stigla i u Mostar
MOSTAR - Djevojci koja se jučer javila na Odjel za zarazne bolesti Sveučilišne bolnice u Mostaru urađen je brzi test koji je pokazao da je pacijentica zaražena virusom nove gripe tipa A (H1N1), kazao je tijekom konferencije za novinare u Mostaru epidemiolog Davor Pehar.
Međutim, Pehar je istaknuo kako će se sa sigurnošću moći konstatirati je li djevojka zaražena virusom nove gripe tipa A tek nakon što budu gotovi svi nalazi koji se rede u Sarajevu i čiji se rezultati očekuju tokom dana.
Po Peharovim riječima, jučer su kod pacijentice urađeni svi potrebni pregledi i na temelju određenih parametara propisana joj je terapija. Djevojka se nalazi na kućnom liječenju. Također, i članovima njene obitelji urađeni su brzi testovi koji su potvrdili da oni nisu zaraženi virusom nove gripe tipa A.
Pehar je također kazao kako su mu jutros roditelji oboljele djevojke potvrdili da se ona osjeća dobro.
Govoreći o panici koja se javlja kada se govori o novoj gripa tipa A (H1N1), koja se još naziva i "svinjska gripa", Pehar je istakao kako nema razloga za brigu i da su mediji na neki način predimenzionirali situaciju vezanu uz pojavu nove gripe.
- Svako tko prati događanja vezana uz pojavu nove gripe mogao je uočiti kako je ona slabija od obične gripe koja se javlja svake godine, klinički simptomi su puno slabiji, komplikacije su slabije, a time je i smrtnost manja - naglasio je Pehar.
Inače, 17-godišnja djevojka kojoj je brzi test pokazao kako je zaražena virusom nove gripe tipa A (H1N1) u Mostar je doputovala sa svojom obitelji iz Norveške.
Pincom.info

7. srpnja 2009.
Čestitaju Vladi na kupnji automobila
MOSTAR - Sindikati osnovnog i srednjeg obrazovanja Hercegovačko-neretvanske županije čestitaju Vladi te županije na kupnji tri nova automobila jer na taj način dokazuju da uspješno prevladavaju krizu i neimaštinu.
"Očito kako je vladin program mjera štednje urodio plodom te kako svi korisnici proračuna mogu spokojno dočekati ljeto i jesen sigurni da će nam naša Vlada osigurati neumanjena sredstva za isplatu plaća i ostalih naknada", stoji u ironično intoniranom priopćenju iz Unije neovisnih sindkata F BiH. Pincom.info

30. lipnja 2009.
Premijer RS prepustio pravo na naftni terminal
Izlaz na Jadran: Dodik Rusima daje luku Ploče
Nikome u Pločama nije jasno gdje bi se mogao graditi terminal za naftne derivate. Međutim, činjenica je da je u igri i naftni div 'Lukoil' koji već ima skladišta u luci 
RS polaže pravo na zemljište u Pločama
Vijest o tome da je premijer Republike Srpske Milorad Dodik Rusima dao monopol na sva naftna bogatstva gotovo na polovici teritorija BiH, ali i pravo na gradnju terminala za naftne derivate u luci Ploče, podigla je prašinu u najmlađem mediteranskom gradu.
Iako nikome u Pločama nije jasno na što konkretno Dodik aludira, izbor gdje bi Rusi mogli graditi terminal sužen je na dvije lokacije. Prva su "Naftni terminali Federacije", izgrađeni početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća na 15 hektara lučkoga područja, temeljem samoupravnog sporazuma tadašnjega poduzeća Luka Ploče, koje je osiguralo zemljište i infrastrukturu, te sarajevskog "Energoinvesta", koji je podigao skladišne kapacitete.

Pomorsko dobro
Međutim, Državno odvjetništvo RH uložilo je žalbu na uknjižbu Općinskog suda u Pločama koji je sarajevskoj tvrtki nekadašnje pravo korištenja priznao kao vlasništvo.
U Luci Ploče smatraju da je riječ o pomorskom dobru koje nikako ne može biti predmetom vlasništva, sukladno pozitivnim propisima RH. Kao druga moguća lokacija za gradnju ruskog terminala nameće se brdo Trovro u Rogotinu, od pločanske luke odvojeno nekoliko desetaka metara širokim kanalom jezero Vlaška - more.
Ta priča počela je u rujnu 1963. godine kada je Općinski sud u Metkoviću, temeljem rješenja tadašnje općine Metković, Odjela za privredu i financije, uknjižio gotovo 80 tisuća metara četvornih na brdu Trovro na ime Rafinerije nafte iz Bosanskog Broda!
U rješenju stoji da se lokacija odobrava za izgradnju rezervoarskih skladišta za uskladištenje sirovina i gotovih proizvoda. Prema načinu formiranja parcele može se zaključiti kako je bilo predviđeno da brodovi do brda Trovro dolaze kanalom.
U međuvremenu je ruski naftni div "Lukoil", koji je dogovorom o podnajmu 24 tisuće metara kubičnih skladišnog prostora Luka Ploče Trgovine, jedne od tvrtki kćeri Luka Ploče d.d., već ušao u pločansku luku, kupio Rafineriju u Bosanskom Brodu. Uz to, formirana je nova katastarska općina Rogotin.
Tada je Općinski sud Ploče spomenutu lokaciju uknjižio na RH, pod drugim brojem katastarske čestice, iako se ona sve donedavno u Ministarstvu pravosuđa u k.o. Komin, koja na tome području više ne postoji, vodila na Rafineriju nafte Bosanski Brod.
Ploče su posjetili i odvjetnici iz Bosanskog Broda i raspitivali se o najnovijim promjenama. Zanimljivo, nitko od prijašnjih vlasnika, tijekom izmjere zemljišta u dolini Neretve, nije obilježio parcelu, niti je tražio mišljenje Ministarstva vanjskih poslova na osnovi kojega bi od Ministarstva pravosuđa tražio dozvolu za stjecanje prava vlasništva.
Rafinerija nafte Bosanski Brod vodila se kao nositelj prava korištenja sukladno tada važećem Zakonu o osnovnim vlasničkim pravima i odnosima. No, mogućnost stjecanja prava vlasništva pojavila tek početkom 1997. godine, stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Lučka uprava: RS nema koncesiju
Nikakav pravni subjekt s područja Republike Srpske nije zatražio, niti je dobio koncesiju za izgradnju bilo kakvog terminala na području Luke Ploče.
Ne vidim niti jedan argument na osnovi kojega bi premijer Republike Srpske Milorad Dodig mogao Rusima dati pravo na izgradnju terminala u Pločama - rekao nam je Tomislav Batur, ravnatelj Lučke uprave Ploče koja je zadužena za lučki teritorij.
Premijer RS sinu dao kredit od 1,5 milijuna eura
Transparency International BiH prijavio je predsjednika vlade Republike Srpske Milorada Dodika za sukob interesa, ocijenivši da je zloupotrijebio svoj položaj kako bi sinu osigurao povoljan kredit od milijun i pol eura.
Kako se pojašnjava, ta je banka utvrdila da Dodik, uz premijersku, obnaša i dužnost predsjednika kreditnog odbora Investicijsko-razvojne banke Republike Srpske. Taj je odbor ranije ove godine odobrio tvrtki "Fruit Eco", registriranoj u Laktašima, kredit od tri milijuna konvertibilnih maraka (milijun i pol eura). Suvlasnik te tvrtke koja se, navodno, bavi uzgojem i preradom voća, Dodikov je sin.
Transparency podsjeća na zakonske odredbe, prema kojima ni jedan dužnosnik ne smije koristiti svoj položaj kako bi osigurao materijalnu korist za članove obitelji.
Ante Šunjić , D. Pašić, D. Jerković, Slobodna Dalmacija

29. lipnja 2009.
Hadžiomerović: Nećemo dati da se Mostar kroatizira
MOSTAR - Zahtjev za promjenu Statuta Mostara, kojim bi se omogućilo da se gradonačelnik bira neposredno od građana, a koji je Predsjedništvo HDZBiH prekjučer uputilo visokom predstavniku Valentinu Inzku, pokušaj je da se provede ideja o dominaciji hrvatskog naroda u gradu na Neretvi, ocijenio je  za "Dnevni avaz" Zijad Hadžiomerović, član Predsjedništva SDA i predsjednik mostarskog odbora ove stranke.
On je naveo da je indikativno što lider HDZBiH Dragan Čović ovakvu poruku iznosi uoči zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC) u ponedjeljak u Sarajevu te je istakao kako se boji da iza nje mogu stajati čak i lobiji unutar međunarodne zajednice.
- Situacija je ozbiljna, a odluka Predsjedništva HDZBiH govori da je pronađen povoljan trenutak da se grad kroatizira i da se stari planovi oživljavaju. To nećemo dopustiti. Sam zahtjev HDZBiH nagovještava za koji narod bi funkcija gradonačelnika u Mostaru, koja, de facto, predstavlja izvršnu vlast u ovom gradu, bila zauvijek rezervirana - istakao je Hadžiomerović
On je kazao kako, ipak, ne vjeruje da će visoki predstavnik udovoljiti tom zahtjevu i upustiti se u nešto što bi, kako je naglasio, na koncu predstavljalo i početak prekrajanja države. U Mostaru je, dodao je, zbog specifičnosti situacije u ovom gradu napravljen politički presedan onda kada je bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown 2004. ukinuo općine i nametnuo Statut ( Pincom.info

26. lipnja 2009.
HDZ BiH traži od Inzka da izmjeni Statut Mostara kako bi gradonačelnika birali građani
MOSTAR - HDZ BiH traži od Ureda visokog predstavnika (OHR) izmjenu odredbe Statuta za Grad Mostar, prema kojoj se gradonačelnik bira u Gradskom vijeću Mostara, nakon čega bi Izborno povjerenstvo BiH moglo raspisati nove izbore na kojima bi građani Mostara izravno birali gradonačelnika. Sastav sadašnjeg Gradskog vijeća Mostara ostao bi isti, priopćeno je ove stranke.
Predsjednik HDZ BiH dr. Dragan Čović izvijestio je članove Predsjedništva HDZ BiH kako će u subotu, 27. lipnja 2009. godine, u Sarajevu nazočiti sastanku sa izaslanstvom Kongresa SAD-a koji predvodi uvaženi senator Benjamin L. Cardin i na kojem će lidere ostalih stranaka upoznati s inicijativom HDZ BiH o žurnom sazivanju sastanka lidera HDZ BiH, SDA, SNSD, HDZ 1990, SBiH, SDP, PDP i SDS koji bi trebao biti održan u narednih 15 dana u Mostaru, ako ne bude bilo mogućnosti da se on održi u nedjelju, 28. lipnja 2009. godine.
HDZ BiH ocijenio je sadašnju gospodarsko - političku situaciju u BiH iznimno teškom i potpuno neprihvatljivom, te je nužno žurno napraviti ambijent kako bismo napravili promjene u BiH i stabilnost. Za europsku budućnost BiH u ovom trenutku je ključna reforma Ustava BiH. Novim Ustavom hrvatski narod u BiH mora osigurati istinsku i punu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda.
Pincom.info

17. lipnja 2009.
Stočari ogorčeni krutom primjenom pravilnika i državnom strategijom u borbi protiv bruceloze
Zakonom na tradiciju: gase proizvodnju livanjskoga sira
Prema Pravilniku, dopušta se priprema mliječnih proizvoda samo od termički obrađenog mlijeka, a autohtoni livanjski sir spravlja se od nepasteriziranog mlijeka 
Piše FRANO MIOČ
Hoće li stočari s područja Hercegbosanske županije biti
primorani odustati od proizvodnje livanjskoga sira?
U BiH je počela primjena nove strategije u borbi protiv bruceloze, koja podrazumijeva cijepljenje životinja protiv te opasne zarazne bolesti. Međutim, stočari u Hercegbosanskoj županiji ne pristaju na tu mjeru, bojeći se da bi ona mogla ugroziti njihovu egzistenciju.
Tako se i Fahrudin Milak iz Komorana kod Livna, koji je zbog bruceloze prošle godine ostao bez pedeset ovaca i pet krava, vrlo žestoko protivi spomenutoj namjeri državnih vlasti.

Seljački bunt
- Kako da pristanem na cijepljenje svojih ovaca kad nakon toga mjesec dana ne bih mogao koristiti mlijeko? Od čega će onda moja obitelj živjeti? Isto pitanje postavlja i Tihomir Kasalo iz Suhače, također jedan od uzornijih livanjskih ovčara. U njegovu slučaju nije problem samo mlijeko, nego i janjad koju još uvijek nije prodao, a koju bi, ako bi je cijepio protiv bruceloze, mogao zaklati tek nakon tri mjeseca. Pozivajući se na Pravilnik o mjerama kontrole bruceloze mladih preživara, navode ovih dvojice stočara potvrdila nam je i Dubravka Puđa, šefica županijskog Odjela za veterinarstvo.
No, prema tom istom Pravilniku, a što dodatno ovdašnje stočare dovodi u dosta nezgodnu situaciju, nakon isteka spomenutih vremenskih ograničenja, dopušta se priprema mliječnih proizvoda samo od termički obrađenog mlijeka.
To automatski znači i kraj stoljetne tradicije u proizvodnji autohtonog livanjskog sira, budući da se spravlja od nepasteriziranog mlijeka. Riječ je, dakako, o najkvalitetnijoj i najtraženijoj vrsti livanjskog sira koji ovdašnji stočari sami spravljaju.
Ministar poljoprivrede u vladi Hercegbosanske županije Stjepan Matković i te kako je svjestan situacije u kojoj se nalaze ovdašnji stočari, ali naglašava je to državna strategija koja se treba provoditi i na prostoru ove županije.
- Oni koji se ovome protive imaju mogućnost da im se životinje cijepe u kolovozu ili rujnu ove godine, ako im to nešto znači. No, ako uopće ne pristaju na ovo cijepljenje, moraju prihvatiti svu odgovornost na sebe u slučaju da se ova bolest proširi ili da se, ne daj Bože, prenese na ljude, tako se barem navodi u Pravilniku.
Tihomir Kasalo, pak, ističe kako sa sadržajem spomenutog Pravilnika nitko od stočara u ovome kraju zapravo nije ni upoznat. No, prije njegova donošenja, odnosno prije usvajanja cjelokupne nove strategije u borbi protiv bruceloze, on misli da je i stočare trebalo nešto pitati.
Inače, prije nekoliko dana u livanjsku su Veterinarsku stanicu stigle tisuće doza cjepiva protiv bruceloze, ali još se nije čulo da je neki od ovdašnjih stočara pristao na cijepljenje svojih životinja.
Slobodna Dalmacija

12. lipnja 2009.
Na tisuću mailova stigli dokazi da je Haag sakrio dokumente o genocidu
SARAJEVO - Međunarodni sud u Hagu (ICTY) postigao je Sporazum sa Srbijom i Crnom Gorom o zaštiti dokumenata koje su ključni dokaz srpsko-crnogorske agresije na BiH i počinjenog genocida!  Ovo  je sinoć na izvanrednoj konferenciji za novinare u Sarajevu ustvrdio  prof. dr. Smail Čekić, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.
To, kako je rekao, potvrđuju dva dokumenta Haškog suda koja su jučer elektronskom poštom poslana na više od tisuću adresa širom svijeta pod naslovom "Dokumenti na osnovu kojih je optužena Florens Hartman".
Radi se o dva dokumenta od  20. rujna 2005. i 6. travnja 2006. godine.  Dokumente potpisuju poznati suci Teodor Meron i Fausto Pokar. Podsjetimo, proces pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu po tužbi BiH protiv SCG za genocid otpočeo je 26. veljače 2006. godine.
Čekić je pojasnio da se uglavnom radi o zapisnicima i stenogramskim bilješkama "Vrhovnog saveta obrane SR Jugoslavije". Između ostalog, u tim dokumentima se navodi izjava predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića da "mi u BiH danas kontroliramo 72 posto teritorija".
- Pretresno vijeće Haškog tribunala odbilo je zahtjev SCG za zaštitnim mjerama, kojim se zabranjuje uporaba ovih dokumenata na suđenju po tužbi BiH za genocid. Žalbeno vijeće je te mjere u dva navrata odobrilo.  Riječ je o Sporazumu o skrivanju dokumenata, što samo po sebi predstavlja krivično djelo. Cilj je očito bio da se sakriju najrelevantnija dokumenta, koja bi mogla posebno ugroziti SCG.  Odobrene su zaštitne mjere SCG, zbog, kako je navedeno, zaštite njihovih nacionalnih interesa u vezi s procesom koji se vodi pred Haškim sudom - rekao je Čekić, a prenosi sarajevski Dnevni avaz.
Predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirović rekao je da se znalo da je postignut jedan ovakav sporazum, ali da se prvi put susrećemo s autentičnom dokumentacijom. Znanstveni savjetnik Instituta prof. dr. Muhamed Šestanović naglasio je da nakon otkrivanja ovih dokumenata trebao biti obnovljen postupak u tužbi BiH protiv SCG za genocid.
Pincom.info

8. lipnja 2009.
Identificiran Fra Maksimilijan Jurčić
Humac, 8. lipnja 2009. (Vicepostulatura) - Hercegovačka franjevačka provincija nikada nije prestala tragati za svjedočenjima o okolnostima pogubljenja i posmrtnim ostatcima svojih pobijenih članova. Činila je to i u komunističko vrijeme, pa makar noću pred nosom milicije, kao što je bilo u slučaju fra Maksimilijana Jurčića. Zahvaljujući tome u posljednje vrijeme identificirana su četvorica hercegovačkih franjevaca. Najprije je identificiran fra Melhior Prlić (30. prosinca 2005.), nakon njega identificirani su fra Zdenko Zubac (27. listopada 2006.) i fra Julijan Kožul (15. siječnja 2007.). Posljednji identificirani je fra Maksimilijan Jurčić (15. svibnja 2009.).
Evo njegova kratkog životopisa. Rođen je 9. listopada 1913. u Ružićima. Roditelji su mu: Jozo i Matija r. Ćorluka. Franjevački habit obukao je 29. lipnja 1932. na Humcu. Vječne zavjete položio je 2. srpnja 1936. u Mostaru, a za svećenika je zaređen, također u Mostaru, 2. srpnja 1936. Kad su ga komunisti uhitili 28. siječnja 1945., službovao je kao pomoćnik učitelja novaka i župni vikar na Humcu. Najprije je bio zatvoren u tamnici u Ljubuškom, a onda je, prilikom bijega komunističke vojske pred braniteljima Širokog Brijega, zajedno s 40-ak civila odveden prema Vrgorcu gdje su svi poubijani na 2 različita mjesta.
Fra Maksimilijana Jurčića komunisti su ubili s još 5-oricom, najvjerojatnije civila. Po trojicu su ih pokopali u 2 škrape, na lokaciji Belića gumno, lijevo i desno od puta koji vodi prema vrgoračkom polju i selu Kotezi. Vrgorčani su čuvali uspomenu na njihovo pogubljenje i zahvaljujući živoj svjedokinji M. E., koja je to prenijela i na svoje potomstvo, uspjelo se doći do mjesta gdje bi vrijedilo početi istraživati njihova posljednja počivališta. Vlasnici zemljišta nisu imali ništa protiv pa su radovi započeli 11. listopada 2008. U ime Vicepostulature postupka mučeništva "Fra Leo Petrović i 65 subraće" (Vicepostulatura), na čijem je čelu vicepostulator fra Miljenko Stojić, vodio ih je član povjerenstva Vicepostulature za istraživanje i prikupljanje građe fra Ante Marić, koji je inače vodio i iskapanje drugih pogubljenih franjevaca. Ispred Odjela za patologiju i sudsku medicinu KB Split (Patologija) stručni dio otkapanja vodila je Marija Definis Gojanović. Pomagao je i arheolog Tihomir Glavaš. Svojim sudjelovanjem u otkapanju doprinijeli su i mjesni župnik fra Petar Vrljičak, gradonačelnik Boris Matković, ravnatelj policije Ivan Kalajžić te sudac Stanko Grbavac. O svemu je opširno izvijestio portal Vicepostulature www.pobijeni.info. Nakon što su 17. listopada završeni radovi tijela su prenesena na Patologiju u Split. Budući da su kosti bile previše trošne, postupak identifikacije zahtijevao je mnogo više vremena nego inače.
Svakako treba spomenuti da su sve nabrojane identifikacije obavljene na Patologiji u Splitu. Učinili su to Marija Definis-Gojanović, Davorka Sutlović i njihovi suradnici. Postupak identifikacije pobijenih hercegovačkih franjevaca dotični su obradili u stručnom članku i objavili u poznatom stručnom časopisu Croatian medical journal, a i u knjizi koju je uredio fra Ante Marić Tragom ubijenih hercegovačkih franjevaca. Članak je pobrao najviše stručne ocjene i ušao kao nastavno gradivo Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Inače, identifikacija fra Melhiora Prlića (30. prosinca 2005.) prva je identifikacija Patologije u Splitu, odnosno na prostorima bivše Jugoslavije, posmrtnih ostataka nekoga iz vremena II. svjetskog rata te je to početak današnjeg studija forenzike na Sveučilištu u Splitu. Stoga ne stoji tvrdnja koja se ovih dana pojavila u nekim javnim glasilima da je to identifikacija 5 žrtava II. svjetskog rata pronađenih u masovnoj grobnici u Škofjoj Loki u Sloveniji.
Posmrtni ostatci fra Maksimilijana Jurčića bit će pokopani u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu, a ostatci do sada neidentificiranih civila na mjesnom groblju u Vrgorcu. Točan nadnevak pokopa ovisi o brzini sređivanja potrebne dokumentacije i nekih drugih pripremnih radnji.
Ovo je početak iskapanja masovnih grobnica u Vrgorcu. Na Novom groblju nalazi se jedna velika masovna grobnica s 40-ak civila dovedenih iz ljubuške tamnice. Nadamo se da će se vrgoračke i ljubuške društvene vlasti što prije složiti oko početka iskapanja te odrediti gdje se može dati krv za uzimanje DNK uzorka u svrhu uspoređivanja s DNK uzorkom otkopanih iz masovne grobnice. Vicepostulaturi se već prijavilo dosta osoba iz Hercegovine koje traže svoje najmilije pobijene u II. svjetskom ratu na području Vrgorca.
Fra Miljenko Stojić

5. lipnja 2009.
Čović pozvao na bojkot koncerta Lepe Brene u Mostaru
MOSTAR- Prilikom obilježavanja 19. godišnjice utemeljenja središnjice HDZ-a BiH Mostar, čelni čovjek ove stranke Dragan Čović  se dotaknuo i koncerta Lepe Brene, kao i Lipanjskih zora, manifestacije kojom se obilježava obljetnica oslobađanja Mostara od okupacije srpskocrnogorskih rezervistai bivše.
Naglasio je kako ga je prilikom dolaska na obilježavanje zaustavio jedan stariji član stranke, koji ga je zamolio da ne dopusti organiziranje koncerta Lepe Brene u vrijeme obilježavanja manifestacije Lipanjske zore.
"Mi kao stranka nikad nismo ništa zabranjivali, pa tako nećemo zabraniti ni Brenin dolazak u Mostar, nego ćemo pozvati sve Hrvate da odu na obilježavanje Lipanjskih  zora, te da se na taj način prisjetimo onoga što se događalo prije sedamnaest godina na ovim prostorima", istaknuo je Čović, kako prenosi mostarski Dnevni list.
Govoreći o bivšim članovima HDZ BiH, ne prozivajući nikog posebno, Čović je poručio kako su oni dobrodošli, ali da svi oni, kao i sadašnji članovi, moraju pokazati određeni vid tolerancije, jer je HDZ sada, prema njegovim riječima, odlično organizirana stranka koja broji više od 20.000 članova.
Prvi čovjek HDZ-a se također osvrnuo i trenutačna politička zbivanja, kazavši kako je žalosno da Hrvati danas na političkoj sceni imaju čak sedamnaest stranaka, a da je najtužnije što osim HDZ-a nema nijedne druge jake stranke.
"Broj stranaka bi se trebao smanjiti, jer to nije dobro. Nama je potrebna još jedna jaka stranka, koja će biti desno orijentirana", naglasio je Čović.
Osim njega u prepunom Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače prilikom obilježavanja 19. godišnjice središnjice HDZ-a Mostar prisutnima su se također obratili Ilija Filipović, predsjednik Županijskog odbora ove stranke, te Denis Lasić, koji je kao predsjednik Gradskog odbora HDZ-a bio i domaćin cijele manifestacije.
Lasić se osvrnuo na sve težu situaciju u gradu koji već ni osam mjeseci nema gradonačelnika, kazavši kako će Mostar uskoro dobiti čelnog čovjeka i da će tu dužnost obavljati Ljubo Bešlić, bivši i budući gradonačelnik.
Pincom.info

1. lipnja 2009.
Nakon tri godine odbijen zahtjev Ive Mira Jovića
Ustavni sud protiv hrvatskog TV kanala
Ustavni sud Bosne i Hercegovine iz formalnih je razloga u subotu odbacio zahtjev bivšeg člana BiH predsjedništva Ive Mire Jovića za ocjenom ustavnosti zakonskog rješenja o javnom RTV sustavu BiH, koji nije predvidio radio-televizijski program i na hrvatskome jeziku, javili su u nedjelju bosanskohercegovački mediji.
Ivo Miro Jović podnio je zahtjev prije tri godine držeći da su Hrvati u neravnopravnom položaju u odnosu na Srbe i Bošnjake, jer na državnoj televiziji nemaju program na svome jeziku.
Odluka je donesena na temelju Pravila Ustavnog suda BiH, prema kojima se zahtjev odbacuje ako sjednici suda ne nazoči svih devetero sudaca, a pritom njih najmanje petero ne glasuju identično o prijedlogu.
"S obzirom na to da predsjednica suda Seada Palavrić i sudac Mirsad Ćeman nisu mogli sudjelovati u radu u ovom predmetu, a podnositelj zahtjeva Ivo Miro Jović nije dobio potporu pet sudaca za usvajanje zahtjeva, niti je pet sudaca glasovalo protiv njegova zahtjeva, smatra se da je zahtjev odbijen", navodi se u objašnjenju Ustavnoga suda BiH.
Ustavni sud BiH sastavljen je od po dvojice predstavnika Bošnjaka, Hrvata i Srba, te trojice međunarodnih sudaca.
Jović je izjavio da su za njegov prijedlog glasovali hrvatski i srpski suci, a troje međunarodnih bilo je protiv. "Za takvu odluku im je trebalo tri godine", zaključio je Jović.
"Dio međunarodne zajednice ne želi stabilan mir u BiH, nego stalno potenciraju krizu koju ne žele riješiti."
Tijekom 2008. u Parlamentarnoj skupštini BiH prihvaćen je prijedlog da se započne uspostava programa na hrvatskome jeziku pri državnom javnom servisu, no osporili su ga bošnjački zastupnici.
Slobodna Dalmacija

18. svibnja 2009
Jajce nije dobilo prolaznu ocijenu za upis na UNESCO-ovu list
SARAJEVO - Stručna UNESCO-ova komisija ICOMOS u cijelosti je negativno ocijenila Nominacijski file Jajca za upis na Listu svjetske baštine te ustvrdila da Jajce ne ispunjava nijedan od uvjeta za upis na Listu, kazala je danas u Sarajevu predsjedavajuća Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Amra Hadžimuhamedović.
Ona je na konferenciji za medije u Sarajevu, po okončanju posljednje sjednice Komisije, pojasnila da svaki ICOMOS-ov izvještaj čine dva segmenta. Prvog sačinjavaju stručnjaci koji zaključke donose samo na osnovu prezentirane dokumentacije, dok su drugi segment oni stručnjaci koji obilaze nominirane lokalitete.
Prva grupa stručnjaka dala je potpuno negativan stav o upisu Jajca na UNESCO-ovu Listu te ocijenila da "Jajce ima osrednju regionalnu vrijednost".
Nešto blažu i otvoreniju ocjenu Nominacijskog file-a dala je druga skupina stručnjaka, s uputama o neophodnosti intenziviranja poslova na obnovi Jajca, uklanjanja bespravne gradnje te potrebi izmjene granice nominiranog područja. Njihov zaključak, istaknula je Hadžimuhamedović, predstavlja sugestije o poboljšanju stanja u Jajcu.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH stoga je zaključila da će Predsjedništvu BiH predložiti da se kandidatura za upis Jajca na Listu svjetske baštine UNESCO-a povuče. To je ocijenila trenutno najmudrijim potezom.
Hadžimuhamedović je kazala da je Komisija tijekom zasjedanja dobila informaciju o potpunom pucanju svih zidova Hasan Kjafijine džamije u Pruscu, koja je obnovljena nakon rata. Stručnjaci komisije u nedjelju su obišli lokalitet, a potpuni će izvještaj o uzrocima oštećenja biti priopćen do kraja ovog tjedna.
Kako je počeo rad na izradi nominacijskog file-a za stećke, zaključeno je da se entitetskim vladama predloži formiranje zasebnog programa nekropola sa stećcima radi uvođenja programa njihove zaštite. To je prvi projekt koji će BiH kandidirati pred UNESCO zajedno s Hrvatskom i Srbijom.
Članovi Komisije sastali su se i s predstavnicima Turske komisije za građenje te Turske agencije za razvoj, razgovarajući o pristupanju drugoj fazi obnove Mosta "Mehmed-paše Sokolovića" u Višegradu.
Prva je faza već realizirana te je Turska za istražne radove već izdvojila 80.000 dolara, a 280.000 dolara za izradu kompletne projektne dokumentacije. Uslijedit će druga faza obnove tog mosta u milijunskoj vrijednosti.
Lista ugroženih spomenika BiH proširena je s tri nova dobra. To su Povijesno područje - Nekropola sa stećcima Opara, općina Novi Travnik (FBiH), Graditeljska cjelina - Jajce kasarna u Sarajevu, općina Stari Grad (FBiH) te Graditeljska cjelina - Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici, općina Tuzla (FBiH).
Dvanaest je novih dobara proglašeno nacionalnim spomenikom. To su povijesno područje - Nekropola sa stećcima Bistro, općina Novi Travnik (FBiH), povijesno područje - Nekropola sa stećcima Opara, općina Novi Travnik (FBiH), povijesno područje - Nekropola sa stećcima, krstačama i nišanom na lokalitetu Kaurlaš u Zagrlju, općina Novi Travnik (FBiH), povijesno područje - Sedam grobnica i stari nišani na lokalitetu Dobro selo u naselju Sudići, općina Čajniče (RS), kulturni pejzaž - Nekropola sa stećcima na lokalitetu Dolovi, nišani, ostaci objekta te nekropola sa šest stećaka podno sela Umoljani, općina Trnovo (FBiH), grupa objekata Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu, općina Stari Grad (FBiH), graditeljska cjelina - Jajce kasarna u Sarajevu, povijesna građevina - Kuća Damić u Radićevoj ulici broj 10 u Sarajevu, povijesna građevina - Hram Svetog proroka Ilije u Puračiću, općina Lukavac, povijesna građevina - Crkva Presvetog trojstva u Sarajevu, općina Novo Sarajevo, te graditeljske cjeline - Turkovića kuća u Stocu (FBiH) i Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici, općina Tuzla (FBiH).
Pincom.info/ Fena

21. travnja 2009.
Osuđeni za zločine u Grabovici još na slobodi
SARAJEVO - Udruženje stradalnika "Grabovica 93" traži od vlasti BiH da Nihada Vlahovljaka, Seada Karagića i Harisa Rajkića, bivše pripadnike Armije RBiH osuđene na po 13 godina zatvora zbog ratnog zločina u selu Grabovica, odmah upute na izdržavanje kazne.
"Svakom normalnom čovjeku je nezamislivo da se odgovorni za ratne zločine slobodno šetaju. Zamislite kako je tek obiteljima žrtava, stoga od suda i vlasti očekujemo da ih odmah upute na izdržavanje kazne. Nastavit ćemo istrajavati na pravdi za sve nevine žrtve i očekujemo da odgovorni budu kažnjeni a presuda provedena", rekao je Josip Drežnjak, predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika "Grabovica 93"
Presude kojim su Vlahovljak, Karagić i Rajkić proglašeni krivim za ratne zločine i osuđeni na po 13 godina zatvora postale su pravosnažne prije više od sedam mjeseci ali zbog prenapučenih zatvora još nisu upućeni na izdražavanje kazne.
"Oni moraju biti upućeni na izdržavanje kazne u zatvor zatvorenog tipa. Jedini takav zatvor u FBiH je u Zenici i u njemu nema mjesta. U zeničkom zatvoru ima mjesta za 1.500 zatvorenika a tamo se nalazi oko 1.800 osuđenika za najteža krivična djela koji služe višegodišnje zatvorske kazne. Iako se radi o specifičnom slučaju jer je riječ o osuđenim za ratne zločine jednostavno trenutno nemamo mogućnosti da ih pošaljemo na odsluženje kazne", rekao je Nezavisnim novinama Entoni Šeperić, glasnogovornik Ministarstva pravde FBiH.
Dodao je kako će u narednih mjesec dana prenamjenom i dogradnjom zatvora u Tuzli, Orašju i Zenici biti osiguran prostor za smještaj oko 220 osuđenika za teška krivična djela.
"To neće riješiti problem jer u FBiH oko 1.200 osuđenih čeka na odlazak u zatvor. Problem će biti riješen tek kada izgradimo zatvor zatvorenog tipa u Mostaru. Gradanja će početi vrlo brzo ali neće biti završena u jednoj godini", istakao je Šeperić.
Županijski sud u Mostaru u ljeto 2007. godine osudio je Nihada Vlahovljaka, bivšeg zapovijednika voda 9. motorizirane brigade Armije RBiH, i vojnike Seada Karagića i Harisa Rajkića na po 13 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen u selu Grabovica kod Mostara 1993. godine. Njih trojica osuđeni su za smrt tri člana obitelji Zadro - Ivana, Matije i Mladena, ubijenih 9. rujna 1993. godine u dvorištu obiteljske kuće.
Presudu Županijskog suda u Mostaru u rujnu prošle godine potvrdio je Vrhovni sud FBiH.
Pincom.info

15. travnja 2009
Pet priča u užem izboru za nagradu Stjepan Džalto
Prosudbeno povjerenstvo književne nagrade Stjepan Džalto, koja se ove godine dodjeljuje prvi put,  između pristiglih kratkih priča na natječaj odabrao je pet priča u uži izbor. To su: priča pod naslovom Alkemičar, pristigla pod šifrom A183914, Prah u Kanaanu (šifra: Jerihon), Dijagnoza: patka, Pismo nulte kategorije (šifra Zapostavljeni), te priča Koje su boje đavli (šifra: Milj Emin). 
Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: dr Antun Lučić, predsjednik, te Lucija Milišić i Tomislav Šarić, članovi, u svibnju će odabrati najbolju kratku priču i proglasiti pobjednika prvog natječaja za književnu nagradu Stjepan Džalto, koja će, uz plaketu, dobitniku donijeti i novčani iznos od 500 KM, a  organizator natječaja, Hrvatska uzdanica iz Uskoplja, odabrane priče tiskat će u zasebnoj knjizi
(Hrvatska Uzdanica Uskoplje)

15. travnja 2009.
Skandalozno: Četvorica Hrvata osuđena bez uvida u dokaze
SARAJEVO - Četvorica Hrvata Marko Radić, Dragan Šunjić, Damir Brekalo i Mirko Vračević osuđeni su na dugotrajne zatvorske kazne, (ukupno 80 godina), a da Sud BiH uopće nije razmotrio dokaze, te iskaze svjedoka tužiteljstva i obrane. Ovo proizilazi iz odgovora predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso na podnesak pritvorenika Draga Šunjića u kojem stoji:
U vezi s vašim podneskom od 22.3.2009 i od 29.3 2009., kojim ste iznijeli prigovor na ponašanje suca ovog suda Gluhajić Staniše u predmetu x-KR-05/149, te istakli da prvostupanjska presuda u ovom predmetu još uvijek nije izrađena u pismenoj formi, obaviještavam vas da su u konkretnom predmetu optužene 4 osobe, kojima je stavljeno na teret 60 radnji izvršenja za krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172 stav 1. KZ BiH. U predmetu je saslušano 85 svjedoka,4 vještaka, te u sudski spis uvedeno 347 materijalnih dokaza, što predstavlja obimnu činjeničnu građu.Kako je sud dužan savijesno ocijeniti svaki dokaz, kako pojedinačno, tako i u vezi sa ostalim dokazima, pismena presuda još uvijek nije izrađena u zakonom predviđenom roku iz naprijed navedenih opravdanih razloga. U potpisu predsjednica Suda Meddžida Kreso.
Podsjetimo Dragan Šunjić osuđen je na 21 godinu zatvora, bez da su- što ovim dopisom predsjednica Suda neizravno priznaje- savjesno ocijenjeni dokazi protiv Šunjića i ostale trojice osuđenika.
Na ovaj slučaj upozorila je i nevladina organizacija Croatia Libertas koja ističe kako posjeduje materijalne dokaze kako "Sudom BiH manipulira paralelna i paraobavještajna, ilegalna i nezakonita bošnjačka tajna služba AID (Agencija za istraživanje i dokumentiranje) koja ilegalno snima procese po ugovorima sa sudom" što, kako ističu, samo potvrđuje njihove sumnje kako je Sud BiH pod utjecajem bošnjačkog političkog kruga.
-Nacionalna struktura Suda BiH je poražavajuća te nema pariteta, konsenzusa i rotacije i kreće se od preko 90% u korist Bošnjaka. Ocjenjujemo rad ovoga suda popuno lošim te ističemo kako se radi o koncentraciji pravosuđa u rukama samo jednog naroda što je protuustavno, navodi Croatia Libertas.
Na djelu su, po mišljenju CL-a, kršenja temeljnih ljudskih prava pritvorenika Suda BiH nad kojima se primjenjuje retroaktivni zakon, ne dozvoljavaju se zakonom predviđene procedure, ne postoji presumpcija nevinosti što rezultira izricanjem drakonskih kazni isključivo za  Hrvate i Srbe koji su do sada ukupno dobili nešto manje od 3.000 godina zatvora, dok u pritvoru Suda BiH nema niti jednog jedinog Bošnjaka osumnjičenog za ratne zločine.
-Indikativno je i da se osumnjičeni bošnjački ratni zločinci nalaze na visokim državnim funkcijama protiv kojih postoje svjedoci i dokazi, ali ih Tužiteljstvo BiH odbija procesuirati što ocjenjujemo skandaloznim, ističe u priopćenju Croatia Libertas. 
Najavljuju kako će ukoliko se nastavi ovakav odnos prema pritvorenicima, organizirati masovne prosvjede pred Sudom BiH zajedno sa svim nevladinim organizacijama u BiH te građanski neposluh.
R. I. / Pincom.info

14. travnja 2009.
Jelavićeva otmica otvorila pitanje zaštite granica u BiH
Otmica Ante Jelavića i činjenica da je on dva puta uspio neopaženo prijeći granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske dovodi u pitanje učinkovitost Granične policije BiH i njezinu spremnost i sposobnost da zaštiti granice države, upozoravaju u utorak bosanskohecegovački mediji.
Oni su se tako pridružili kritikama na račun Granične policije koje je već iznio ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović najavljujući pokretanje istrage kako bi se utvrdilo kako je i gdje Jelavić prešao granicu i je li u tome bilo propusta graničnih policajaca. Utvrde li se propusti, Sadović je najavio sankcije.
Iz Granične policije BiH priopćeno je tek kako "nemaju nikakvih informacija" o tome da je Jelavić prelazio granicu.
- Potvrdi li se da je ta osoba (Jelavić) u proteklom razdoblju prešla granicu bit će izvršene potrebne provjere - izjavila je glasnogovornica GP BiH Sanela Dujković.
Ravnatelj GP BiH Vinko Dumančić tvrdi kako policija čini sve što može no nitko od nje ne treba očekivati da "pokrije" svaki pedalj granične crte s Hrvatskom duge tisuću i 100 kilometara.
- Na svakog graničnog policajca dolazi po kilometar i pol granice i nemoguće je očekivati da se oni uhvate za ruke i ne dopuste da se granica prijeđe mimo njih -kazao je Dumančić kako ga citira "Dnevni avaz".
Dodao je kako je sasvim moguće da se Jelavića "prošvercalo" u BiH u prtljažniku automobila jer nije realno očekivati da se baš svako vozilo temeljito provjerava.
Granična policija BiH imao nešto manje od 1600 uposlenika i oni osim granične crte nadziru i 89 legalnih graničnih prijelaza.
Po postojećim procjenama, granicu s BiH moguće je ilegalno prijeći na više od stotinu mjesta.
Zbog problema s kontrolom granice zabrinuti su i u Parlamentu BiH.
- Činjenica da se u svakom trenutku može prijeći granicu bez većih problema i to ilegalno trebala bi nas krajnje zabrinuti", izjavio je zamjenik predsjedatelja Odbora za sigurnost i obranu Parlamenta BiH Slobodan Šaraba kako ga citira "Oslobođenje".
Zastupnik u Domu naroda Ivo Miro Jović drži kako granice moraju biti otvorene jer "ovo nije doba hladnog rata" no suglasan je kako se moraju poduzeti mjere kojima će se spriječiti kriminalce u njihovim nakanama.
Slobodna Dalmacija

10. travnja 2009.
Ante Jelavić: Pobjegao sam otmičarima
ZAGREB - "Pobjegao sam im. Valjda zbog njihove nesmotrenosti. Ostavili su me na jedno sat vremena samog. Nije to bila moja hrabrost, jednostavno se tako dogodilo", izjavio je noćas iza ponoći Ante Jelavić novinarima okupljenim pred zgradom Miramarskoj ulici u Zagrebu gdje ga je čekala zabrinuta obitelj
Tamo ga je, nakon gotovo 36-satne drame, dopratila policija. Jelavić je novinarima otkrio i da su ga otmičari držali na području Rame u Bosni i Hercegovini, a upitan o tome tko ga je oteom bivši član predsjedništva BiH odgovorio je: "Riječ je o jednom dijelu zagrebačkom krim-miljea. Oni su bili izvršitelji, a vjerojatno i nalogodavci."
Ključnu ulogu u njegovu oslobađanju, doznajemo, odigrao je navodni pritisak nekoliko osoba iz hercegovačkog lobija, koji borave u Zagrebu. Riječ je navodno o Vinku Žuljeviću Klici i umirovljenom generalu HVO-a Stanku Sopti Baji.

Izvori bliski istrazi sumnjaju da je ova otmica bila isplanirana kao upozorenje Anti Jelaviću.
Ante Jelavić, bivši predsjednik HDZ-a BiH, otet je u srijedu poslijepodne u Zagrebu dok je na tržnici u Utrinama kupovao namirnice za Uskrs. Nepoznati otmičari od njegove su supruge zatražili isplatu milijun eura, potvrdili su nam izvori bliski istrazi. Policija je u četvrtak popodne priopćenjem potvrdila samo to da je dobila obavijest o Jelavićevom nestanku, ali da "ne žele nagađati" o motivima i načinu nestanka.

Supruga Iva Jelavić rekla je da je ona prijavila policiji nestanak.
- Nestao je jučer između dva i četiri popodne s tržnice u Utrinama. Ne znam tko ga je oteo, prerano je za nagađanja - izjavila je za Jutarnji. Nije htjela potvrditi da ju je u srijedu navečer nazvao suprug i rekao da otmičari traže milijun eura.
- U pitanju je život, u pitanju je glava moga supruga - kazala je Iva Jelavić u telefonskom razgovoru, odbijajući iznijeti pojedinosti kako ne bi naštetila istrazi.
U istragu o otmici ili nestanku bivšeg generala HVO-a i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine bile su uključene policije i obavještajne službe Hrvatske i BiH, kao i tužiteljstva obiju država.
Prema izvorima bliskim istrazi, zabrinutoj supruzi javio se oko 21 sat u srijedu s broja mostarske mobilne mreže, i prenio joj zahtjeve otmičara koji traže isplatu milijun eura u zamjenu za njegov život. Razgovor je trajao nekoliko minuta, a istražitelji pretpostavljaju da se Jelavić u to vrijeme nalazio u BiH na području Livna. Njegov mostarski odvjetnik Josip Muselimović dodao je kako je Jelavić supruzi rekao da se nada da će mu otmičari dopustiti da se telefonom javi i idućeg dana.
Doznajemo da je Jelavić otet prije nego što je dospio do svog parkiranog džipa, gdje mu je ostao i mobitel. U automobilu je ostavio šunku kupljenu u mesnici Fiolić, i vratio se na tržnicu po salatu. Otmičari su ga najvjerojatnije presreli pri povratku do džipa. Pretpostavlja se da je sjeo u automobi otmičara ne pružajući nikakav otpor. Upravo zbog načina na koji je kidnapiran, pred očima brojnih građana pred tržnicom i bez znakova otpora, sumnja se da je među otmičarima bilo osoba koje je Jelavić poznavao.
Policije i tajne službe obiju država danas su provjeravale sve informacije, obavljale razgovore s potencijalnim očevicima otmice ali i s njegovim prijateljima i donedavnim političkim suradnicima. Do danas poslijepodne policija nije imala popis potencijalnih osumnjičenika, a odbila je potvrditi čak i to da je riječ o otmici.

'Jelavića sam ponekad viđao na utrinskoj tržnici'
ZAGREB - Kupovao je voće kod jedne kumice, ponekad je dolazio ovdje na plac, dobro znam tko je i viđao sam ga sigurno - ispričao je jučer jedan prodavač na tržnici Utrina, na kojoj je Ante Jelavić u srijedu otet.
Prodavači su raspravljali o Jelaviću i čudili se kako je moguće oteti čovjeka ispred toliko ljudi.
- Ma to se sigurno dogodilo negdje ispred tržnice. Nemoguće je da su ga odvukli sa štanda i da to nitko ne vidi - pričale su kumice.
Na tržnici su jučer kumice, prodavače i vlasnike raznih dućana i lokala ispitivali policajci u civilu. 
- Bili su tu sinoć oko 20.30 sati i pitali jesmo li jučer oko 13, 14 sati primijetili nešto sumnjivo - ispričale su djelatnice kioska. Policajci su išli od lokala do lokala, od štanda do štanda, od čovjeka do čovjeka.
Ipak, većina zaposlenih na utrinskoj tržnici Antu Jelavića nikada tamo nije vidjela. Kažu, dobro im je poznat iz medija, ali tvrde da kod njih nije kupovao.   M. Batinica
Jelavić je od jeseni 2005. živio u Zagrebu. Pobjegao je iz BiH dva dana prije izricanja presude na suđenju za milijunske pronevjere u Hercegovačkoj banci, iako je prethodno bio na slobodi zahvaljujući jamčevini od 250.000 eura. U Zagrebu je živio povučeno, i u stalnom strahu da će biti izručen BiH. Legalno to nije bilo moguće, jer Hrvatska ne izručuje svoje državljane. Njegovi prijatelji zato sumnjaju da je otet kako bi bio predan policiji BiH, slično kao što je 2005. crnogorska policija uhitila i izručila Sarajevu Momčila Mandića, ratnog ministra pravosuđa RS. No izvori Jutarnjeg bliski vrhu istrage odlučno to demantiraju.
- Sigurno je da se hrvatske institucije nisu i neće koristiti nezakonitim sredstvima. Ante Jelavić je državljanin RH, i nitko nema pravo da ga neovlašteno, nasilno i bez sudske odluke izručuje organima druge zemlje! - potvrdio je Jutarnjem jedan od dužnosnika uključenih u istragu. 
Zagrebačkog gradskog pročelnika Davora Jelavića danas je šokirala informacija o nestanku Ante Jelavića. Obojica su odrasla u selu Podprolog kraj Vrgorca.
- Kuće naših pokojnih roditelja su jedna pokraj druge. Prvi smo susjedi, a moja majka, Milka Jelavić, porodila je Antu. O njemu mogu reći sve najbolje - prisjetio se Davor Jelavić. Kaže da se Jelavić posljednjih godina potpuno povukao i posvetio obitelji.
- Potpuno se izolirao i posvetio djeci i obitelji. Mislim da je u mirovini  - kazao je Jelavić. Koliko mu je poznato, nije se bavio ulaganjima u nekretnine.
Ante Jelavić je na tržnicu u Utrinama običavao ići u svom luksuznom terencu marke BMW X5

Želio ulagati u nekretnine
ZAGREB - Od svibnja 2005. Ante Jelavić nedostupan je institucijama Bosne i Hercegovine. Iz susjedne države pobjegao je i prije nego što je za njega izdan uhidbeni nalog.
Otada se Jelavić nalazi na području RH, odakle se prvo javio novinarima jednog zagrebačkog tjednika kojima je dao intervju, a potom nastavio život umirovljenika na regularno prijavljenim adresama u Splitu i Zagrebu.

Posjeduje dva stana u Splitu od 300 četvornih metara, a u Zagrebu jedan od oko 120 kvadrata.
Vlasnik je i terenca BMW X5 u najluksuznijoj verziji opreme koji je, na dan otmice, parkirao u blizni tržnice Utrine. Odlazak na tržnicu, a potom u kafić VIP te šetnje savskim nasipom i druženje s bivšim političkim istomišljenicima u kafićima Višeslava Vukojevića (sina bivšeg ustavnog suca Vice Vukojevića) bili su mu uobičajeni rituali.
Prema nekim izvorima, u zagrebačkoj upravi, gdje ima rođake na utjecajnim mjestima, raspitivao se o mogućnosti ulaganja u nekretnine na području metropole.
Odustao je, navodno, nakon poznatog skandala s bacanjem bombe u dvorište obiteljske kuće Ivića Pašalića, što je odjeknulo među hercegbosanskim dužnosnicima i umirovljenim generalima, od kojih većina danas u Zagrebu "preživljava" od poslova s nekretninama ili od zaštitarstva. 
Nekretninama se bavi Ante Baković, nekadašnji Jelavićev savjetnik, šef tajne službe i kum, u poduzetništvu s nekretninama na moru je Miroslav Prce koji je s Jelavićem rukovodio Ministarstvom obrane Federacije BiH, Stanko Sopta Baja, bivši zapovjednika 2. gardijske brigade HVO-a, vlasnik je luksuznog stana u zagrebačkoj Importanne Galleriji, gdje četvorni metar prostora vrijedi više od 4000 eura, dok je Vinko Žuljević Klica, umirovljeni zapovjednik HVO-a, postao jedan od najmoćnijih zaštitara u Zagrebu i Hrvatskoj.
Iz izvora bliskih HDZ-u BiH, može se doznati da je "generalski lobi iz Herceg Bosne" odigrao važnu ulogu u pridobivanju glasova Hrvata iz BiH na prošlim parlamentarnim izborima te da je stvorio politički pakt s HDZ-om dr. Ive Sanadera, kao i savez s uredom zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. 
G. Malić, V. Nezirović, I. Radoš, D. Krajač, D. Krstanović, Jutarnji list

9. travnja 2009.
Ante Jelavić otet usred Zagreba, otmičari zvali iz Jablanice
ZAGREB - Bivši hrvatski član Predsjedništva BiH Ante Jelavić otet je jučer poslijepodne ili sinoć pod nerazjašnjenim okolnostima na nepoznatoj lokaciji, najvjerojatnije u Zagrebu.
Informaciju je kasno sinoć potvrdio jedan bliski Jelavićev prijatelj, no pojedinosti o tome kako se to dogodilo za sada nema.

Redakcija Pincom.info nazvala je Jelavića na njegov broj mobitela s kojeg nam se javio prošle godine kako bi demantirao informacije koje su o njemu objavljene. Tada nam je rakao: doći će vrijeme, kada ću sve otkriti. Ponudili smo mu, tada intervju, kada odluči progovoriti.
Jelavića smo danas oko 11: 30 ponovo nazvali na taj broj. Na poziv se umjesto njega javila telefonska tajnica: "Osoba koju ste nazvali je isključila mobitel ili trenutno nije dostupna, bio je odgovor koji smo čuli

 Otmičari traže otkupninu?
Kako prenosi nekoliko bosanskohercegovačkih dnevnih listova, otmičari su se navodno javili obitelji tražeći otkupninu od milijun eura, a poziv je po nekim tvrdnjama stigao iz Sarajeva. Kako se doznaje, članovi obitelji kasno sinoć dali su izjavu u policiji koja je već provjeravala i Jelavićeve telefonske kontakte posljednjih dana.
Kako je ispričala njegova supruga, nazvao ju je sinoć sa prepaid broja i rekao joj kako je otet i kako za njegovo puštanje na slobodu otmičari traže čak milijun eura otkupnine. Signal mobitela sa kojega je stigao poziv lociran je na području BiH, između Mostara i Sarajeva, u Jablanici.
Izvor u glavnom ravnateljstvu policije bio je bez komentara o navodima da je Jelavić otet. Neslužbeno se doznaje da policija provjerava ove informacije i da je u ovoj fazi istrage vrlo suzdržana. Potvrđuje to i informacija da je glasnogovornica Policijske uprave zagrebačke Aleksandra Ljuba, na pitanje o tome je li zagrebačkoj policiji sinoć ili jutros prijavljen nestanak ili otmica Ante Jelavića, odgovorila da na to pitanje trenutno ne može odgovoriti niti može komentirati napise u medijima.
Koliko je poznato, Jelavić se nakon dolaska u Hrvatsku potpuno povukao iz političkog i javnog života. Dugo se krio na nepoznatoj lokaciji u strahu da ga bošnjačka tajna služba ne bi otela i odvela na suđenje u Sarajevo.

Nepravomoćno osuđen
Podsjetimo, bivši hrvatski član Predsjedništva BiH i čelnik HDZ-a BiH nakon prvostupanjskoga postupka koji je režiran pod vodstvom sudaca iz međunarodne administracije koja upravlja BiH sredinom 2005. nepravomoćno je osuđen na zatvorsku kaznu od devet i pol godina. Nakon žalbe koju je podnio njegov braniteljski tim Apelacijsko vijeće sastavljeno od domaćih sudaca ukinulo je presudu i optužnicu te naredilo vođenje novoga postupka zbog navodnih zloporaba oko rada Hercegovačke banke iz Mostara.
Jelavić je najprije odlukom bivšeg visokog međunarodnog predstavnika u BiH Wolfganga Petritscha 2001. smijenjen s pozicije hrvatskog člana Predsjedništva zbog političke pobune Hrvata iz BiH u projektu Hrvatske samouprave. Tada su Hrvati napustili sve institucije u vlasti zbog izborne prijevare i inženjeringa, a protiv Jelavića i nekoliko drugih bliskih suradnika vođen je i sudski postupak zbog 'rušenja ustavnoga poretka'. Presudom su oslobođeni svih optužbi.
Pincom.info

8. travnja 2009.
Dodik zaprijetio Amerikancima: Ne ulazite u avanturu!
BANJA LUKA - Predsjednik Vlade Republike Srpske (RS) Milorad Dodik rekao je da administracija američkog predsjednika Baracka Obema ne bi trebala imenovati svog specijalnog izaslanika za Balkan i BiH jer za to ne postoje realne potrebe.
- Trebalo bi se u okviru institucija tražiti rješenje i to je moguće, ukoliko zahtjevi za sveobuhvatnim promjenama nisu iracionalni i irealni - rekao je Dodik novinarima u Banjoj Luci nakon sastanka s delegacijom njemačkoga Marshallovog fonda.
Dodik je istakanu da Amerika treba nastaviti ohrabrivati domaće institucije i lidere da rade na kompromisu i dijalogu, a ne nametati određena rješenja. On je izrazio uvjerenje da će tako i biti.
Premijer RS naglasio je da je dobro što Sjedinjene Države, kao vodeća svjetska sila, zadržava pozornostu na BiH i što je uključena na očuvanju mira i stabilnosti, ali da određena politička pitanja i politički razvoj trebaju pripasti lokalnim čimbenicima u čitavoj regiji.
- U tom pogledu, i ja računam na racionalnost američke administracije - dodao je.
Prema njegovim riječima, ako bi se SAD odlučile na drugačiji pristup, oni koji to urade morat će podijeliti sudbinu uspjeha i neuspjeha takvog izbora.
On je napomenuo da je BiH lobiranjem, kojim se u posljednje vrijeme pokušao osigurati stalni pritisak, potpuno nepotrebno vraćena na dnevni red mnogih svjetskih foruma.
- BiH se ne razlikuje od onog što je bila prije nekoliko godina, ima svoja teška politička pitanja koja ljudi u BiH trebaju riješiti konsenzusom i kompromisom - smatra Dodik.
On je rekao da, koliko mu je poznato, američka administracija uporno insistira na Daytonskom mirovnom sporazumu, ocijenivši da je problem što se "ne primjenjuje Sporazum već njegov duh".
Dodik je naglasio da računa na racionalnost američke administracije i njezine politike, vjerujući da joj ne treba nova avantura, koja bi mogla da naiđe na određene poteškoće sa stanovišta zadanih ciljeva, ukoliko budu iracionalni.
Prema njegovim riječima, to je teško reći, pogotovo Amerikancima koji su navikli na uspjehe na mnogim poljima, a pogotovo u BiH.
Agencije/Pincom.info

6. travnja 2009.
"Bijeli papir": Hrvatima, Bošnjacima i Srbima po trećina vlasti
 SARAJEVO - Katolička crkva u BiH za buduće ustavne promjene postavila je uvjete kojima se traži da u entitetima svakom narodu bude zajamčena trećina vlasti, a istovremeno da na lokalnoj razini  bude zadržano načelo "jedan čovjek, jedan glas".
To bi značilo da bi Hrvati, Srbi i Bošnjaci, bez obzira na brojnost, imali isti broj pozicija u administraciji, policiji, obrazovanju, dok bi u općinama vlast bila dijeljena prema broju osvojenih glasova. Treći zahtjev je da na državnoj razini sva tri konstitutivna naroda imaju mogućnost ulaganja veta.
Ovo su uvjeti koje je iznio kardinal Vinko Puljić u veljači tijekom posjete Washingtonu, gdje se susreo s predstavnicima hrvatskih udruženja i nekoliko američkih dužnosnika, uključujući i kongresmene Chrisa Smitha i Georgea Radanovicha, te senatora Marka Begicha, saznaje Dnevni avaz.
Ipak, Puljić se nije izjašnjavao o budućem teritorijalnom uređenju zemlje, spominjući samo "federalnu razinu, regionalne zajednice i općine". Pri tome, kardinal Puljić ocijenio je da je daytonsko uređenje BiH neadekvatno, posebno za hrvatski narod.
- Danas je hrvatska zajednica praktično nemoćna i potčinjena Srbima u RS i Bošnjacima u FBiH - navodi se u dokumentu pod nazivom "Bijeli papir", koji je nakon posjete kardinala Puljića izdala Nacionalna federacija američkih Hrvata (NFCA), krovno udruženje koje okuplja Hrvate u SAD. 
Kao razlog za donošenje novog ustava, odnosno kao nedostatak daytonskog uređenja, navedeno je da se 67 posto prognanih Hrvata nije vratilo svojim kućama i da od prijeratnih 820.000 sada u BiH živi njih oko 460.000.
U Posavini, na području RS, živjelo je 220.000 Hrvata, a sada ih ima samo 13.000, koji su izloženi stalnim uznemiravanjima, napadima i pljačkama. I u FBiH stvari nisu mnogo bolje. Hrvati su preglasani na svim razinama: federalnom, kantonalnom i općinskom - navodi se u dokumentu.
Na kraju se zaključuje da je cilj ovog dokumenta da se skrene pažnja na ove probleme i pomogne kardinalu Puljiću i Katoličkoj crkvi da ostvare ciljeve u BiH te se dodaje da je u tome potrebna "podrška SAD i drugih zemalja, uključujući i susjede BiH".
U dokumentu se tvrdi i da su Hrvati obeshrabreni, uplašeni i da se neprekidno iseljavaju u Hrvatsku i zapadne zemlje.
U posljednje dvije godine 500 katoličkih obitelji napustilo je Sarajevo. Kardinal Puljić istakao je da su mu brojni bošnjački lideri, politički i vjerski, govorili: vi Hrvati imate svoju zemlju, Hrvatsku, a ovo je naša - navodi se u dokumentu NFCA-e.
Pincom.info

1. travnja 2009
Počelo suđenje za ubojstvo 200 Hrvata i Bošnjaka iz Prijedora
Pred Sudom Bosne i Hercegovine u Sarajevu u ponedjeljak je počelo suđenje osmorici bosanskih Srba optuženih za ubojstvo više od 200 Hrvata i Bošnjaka s područja Prijedora u kolovozu 1992. godine.
Optužnica tereti Damira Ivankovića, Zorana Babića, Gordana Đurića, Milorada Radakovića, Milorada Škrbića, Ljubišu Ćetića, Dušana Jankovića i Željka Stojnića da su kao pripadnici policije bosanskih Srba na na Korićanskim stijenama na području Vlašića iz kolone zarobljenika izdvojili više od 200 Hrvata i Bošnjaka i zatim ih strijeljali.
Riječ je o osobama koje su prije toga bile zatočene u logorima na području Prijedora a likvidirane su kada ih se vodilo na navodnu razmjenu.
Tužiteljica Slavica Terzić obrazlažući optužnicu istaknula je kako je u ovom slučaju riječ o udruženom zločinačkom pothvatu čiji je rezultat "gnjusno ubojstvo" velikog broja zarobljenika.
Zastupnici obrane u uvodnim riječima nisu osporavali da su zločini navedeni u optužnici počinjeni, no ustvrdili su kako osmorica optuženih u njima nisu izravno sudjelovala.
Najavljeno je kako će tijekom suđenja svjedočiti više desetaka neposrednih svjedoka zbivanja na Korićanskim stijenama.
Slobodna Dalmacija

20. ožujka 2009.
BiH podijeljena na pet regija
 SARAJEVO - Na službenoj web stranici Misije BiH pri UN-u, koju je kreirala i objavila Američko-bosanska fondacija za kulturu, BiH je predstavljena kao zemlja sa pet regija.
Ova web stranica dio je promocije BiH u kampanji za nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a. Za kampanju Ministarstvo vanjskih poslova BiH (MVP) nije dobilo traženih 650.000 KM, a nikada nije data ni suglasnost za službeno aktiviranje web stranice naše misije u UN-u.
Posjetiteljima se na web stranici nude geografski i turistički podaci o regijama: centralna Bosna, Hercegovina, Sarajevo, te o Sjevernoistočnoj i Sjeverozapadnoj regiji.
Među nekoliko linkova za bh. institucije na web stranici je i link za vrhovni sud, iako ovakva institucija u BiH ne postoji, a otvaranjem ovog linka posjetitelj dobije web stranicu Suda BiH.
Ivan Barbalić, veleposlanik u Misiji BiH pri UN-u, uputio je nedavno pismo Predsjedništvu, Vijeću ministara i MVP-u BiH, gdje izražava zabrinutost u vezi sa pripremama za nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a.
Barbalić smatra kako bi trebala  postojati bolja koordinacija između nadležnih institucija, te da Misija BiH pri UN-u trenutno nije spremna za ovo članstvo jer nedostaju odgovarajući ljudski i tehnički uvjeti. Zbog svega Barbalić ističe kako bi trebalo održati hitne konsultacije. Veleposlanik BiH u UN-u očekuje kako će im iz MVP-a dostaviti plan dolaska novih diplomata u ovu misiju, uz jasno definiranje njihovih zadataka, prenose Nezavisne novine.
Barbalić ističe kako nije dobio odgovor iz MVP-a za eventualni angažman magistra međunarodnog prava, ali je, suprotno njegovom mišljenju, pijanista i predsjednik Američko-bosanske fondacije za kulturu Saša Toperić angažiran kao savjetnik za promociju bez jasno navedenog opisa poslova iz Ministarstva vanjskih poslova.
Toperića je nedavno za savjetnika imenovao po ugovoru o djelu Sven Alkalaj, ministar vanjskih poslova BiH, dok je njegov zamjenik Ana Trišić-Babić kazala kako ovo imenovanje nije u skladu sa zakonom, jer se diplomati ne mogu angažirati ovim ugovorom.
Pincom.info

27. ožujka 2009.
Kamenovana crkva u Sarajevu
 SARAJEVO - U noći s utorka 24. na srijedu 25. ožujka nepoznate osobe kamenovale su crkvu Svetog Luke Evangeliste u ulici Bosanska bb u Sarajevu, općina Novi Grad. Tom prigodom razbijen je jedan prozor, javila je KTA.
Ovo nije prvi slučaj kamenovanja ove crkve koja je još u izgradnji. U noći s nedjelje 22. ožujka na ponedjeljak 23. ožujak, crkva je kamenovana i tada su razbijena tri prozora. Policija je izvršila uviđaj i uradit će sve da počinitelji budu pronađeni, potvrdili su iz MUP-u Kantona Sarajevo.
Zanimljivo je da se ova crkva nalazi u neposrednoj blizini tzv. saudijske, džamije Kralja Fahda, koja se smatra neformalnim centrom vehabitskog pokreta u BiH.
Pincom.info

26. ožujka 2009.
Pronađene snimke zločina u Drvaru
BANJA LUKA - Policijski djelatnici SIPA-inog Centra za istraživanje ratnih zločina danas su na području Banje Luke izvršili pretres stambenog objekta koji je u vlasništvu Milana Gvere.
Tijekom pretresa pronađen je videozapis čiji se sadržaj odnosi na ratne zločine počinjene na području općine Drvar u periodu od 1992. do 1995. godine.
Akcija je izvedena po naredbi Suda BiH, a uz asistenciju policijskih djelatnika Regionalnog ureda SIPA-e u Banjoj Luci, te ovlaštenih osoba MUP-a RS-a. Izvještaj o izvršenom pretresu biti će dostavljen Sudu BiH.
Pincom.info

24. ožujka 2009.
Otkrivena masovna grobnica Ljubušaka
VRGORAC - Zastrašujuća tajna, skrivana 64 godine, isplivala je na površinu. U novom vrgoračkom groblju otkrivena je masovna grobnica sa 30 do 40 ubijenih Ljubušaka, žrtava partizanskoga zločina iz 1945. godine.
Ljubušake, među njima žene i starce, pokupili su komunisti pri povlačenju iz Ljubuškoga u veljači 1945. Među njima je bio fra Maksimilijan Jurčić, ujak saborskoga zastupnika Ljube Jurčića, čiji su ostatci, s još dva kostura, otkriveni prošle godine.
- Fra Makso je izdvojen od puka, ubijen podno župnoga dvora, a 30-ak Ljubušaka pobili su ljubuški partizani u novom groblju, ostavivši ih u jami pokraj tamošnje kapelice. Nesnosan zadah otkrio je zločin te je zapovijeđeno, danas pokojnom grobaru Filipu Rogliću da zatrpa tijela i šuti o tomu - kazuje nam vrgorački župnik fra Petar Vrljičak, pokazujući nam zaraslu livadicu s kamenjem usred groblja.
Stariji Vrgorčani još ponešto znaju, ali je nevjerojatno koliko je živ strah pa rijetki govore, dok mladi nemaju pojma o stratištu nadomak grada.Tihi je Vrgorac poprištem čak tri velika zločina iz Drugoga svjetskoga rata.
Upavši u to mjesto, partizani su 15. lipnja 1942. masakrirali vrgorački puk, što je poznato kao 'Lipanjske žrtve'. Franjevci su tamo iskopali dvije manje grobnice s po tri kostura, ali ova s Ljubušacima nadmašuje sve do sada oktriveno.Obitelji žrtava i pojedini franjevci odavna pokušavaju ishoditi odobrenja za iskopavanje, ali je jako čudno da ni RH, ranije ni Herceg-Bosna, a ni FBiH e ne pokazuju zanimanje za te kosture koji, skoro 20 godina od sloma zločinačke Jugoslavije, leže zatrpani u bijednoj jami.
Fra Petar ističe dobru volju vrgoračkih vlasti koje su, ipak, nemoćne same nešto napraviti. Fra Vjeko Vrčić, 96-godišnji franjevac iz Imotskoga, bio je župnikom u Metkoviću 1945. godine. Potom je službovao u Imotskom, a onda u Vrgorcu od 1967. do 1982.
- Potražio me je taj časni Roglić i povjerio mi tajnu od koje sam se zgrozio. Godine šutnje su ga izjedale pa mi je, usprkos opasnosti, došao s riječima: 'Molim te pomoli se za ove koje sam ja zatrpao'. Otada smo svake godine, na Dušni dan, pohodili jamu, gdje bih molio za žrtve - kazao nam je vitalni fra Vjeko, a mjesto zločina danas jednako tako obiđe i fra Petar, piše Večernji list.
Ubojstvo fra Maksimilijana Jurčića i još 30 ljudi navodno je još u Domovinskom ratu priznao stanoviti ljubuški partizan Konjhodžić, a fra Vjeko se prisjetio kako se to zbivalo pred kraj rata.
- Ljubuški su partizani pri povlačenju došli po mladoga fra Bernardina Kambera iz župnoga dvora u Vrgorcu koji se, po savjetu don Andrije Radonjića, snašao kazavši da će se povlačiti s vrgorskim brigadama. Fra Bernardin je začuo pucnjavu ispod župne kuće kada su ubili fra Maksu.
Narod je pričao da su ga tukli - kazuje nam fra Vjeko.Fra Janko Bubalo u knjizi 'Apokaliptični dani' opisuje kako su ustaše i domobrani čvrsto držali liniju od Proboja do Domanovića. - Partizani su se panično, bez metka, povukli u Vrgorac i Metković, a iz ljubuškoga su zatvora na brzinu potjerali četrdesetak nevino zatvorenih ljudi pa su ih sve pogubili čim su ušli u Vrgorac, kod groblja - zapisuje fra Janko.
Florijan Boras u svojoj knjizi 'Spomenica ljubuškim žrtvama' ustvrđuje kako je u Ljubuškom tijekom i netom nakon Drugoga svjetskog rata poginulo i ubijeno oko 2460 osoba, svaki 10. žitelj. Fra Vinko Dragičević s Humca upozorava da ima još neistraženih grobnica za koje se zna.
Pincom.info

23. ožujka 2009.
U BiH zimska turistička sezona gotovo u cjelosti podbacila
Ovogodišnja zimska turistička sezona u Bosni i Hercegovini gotovo je u cjelosti propala, a manjak gostiju zabilježen u siječnju i veljači neće moći nadoknaditi ni obilne snježne padaline u ožujku, procjena je turističkih organizacija u toj zemlji.
Prema statističkim pokazateljima, koje u ponedjeljak prenosi "Dnevni avaz", na planinama u BiH u prosincu 2008. bilo je za četvrtinu manje gostiju nego u istom mjesecu 2007. godine, dok ih je u siječnju bilo za 11 posto manje nego istog mjeseca prethodne godine.
U siječnju, ključnom mjesecu za zimski turizam, na planinama u BiH bilo je tek nešto više od 30 tisuća gostiju.
Među gostima ove sezone prevladavali su oni iz Srbije, kojih je bilo 34,3 posto, dok su gosti iz Hrvatske bili na drugom mjestu, s udjelom od 20 posto. Slijede Crnogorci i Slovenci, dok je oko 25 posto gostiju bilo iz drugih država.
Muamera Šehić, glasnogovornica poduzeća "ZOI 84" koje upravlja kapacitetima na Bjelašnici i Igmanu, potvrdila je kako su tijekom ove zime zabilježili "ogromne gubitke".
"Zabilježili smo ogromne gubitke a koliko znam i u ostalim centrima slično je stanje", kazala je Šehić pravdajući takvo stanje nedostatkom snijega.
Snježni topovi, koje je na početku sezone "ZOI 84" instalirala na Bjelašnici, nisu bili ni od kakve koristi jer nije bilo novca za njihovu uporabu.
Predrag Lopatić iz Turističke organizacije Istočno Sarajevo, na čijem teritoriju je Jahorina, proteklu sezonu zbog nedostatka snijega opisao je kao elementarnu nepogodu. Slobodna Dalmacija

1 -2 - 3 - 4 - 5