Bosna i Hercegovina - arhiv

29. studenoga 2007.
Francuski investitori pozvani da ulažu u BiH
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, u okviru službene posjete Francuskoj, sastao sa jučer u Parizu s tridesetak direktora velikih francuskih kompanija okupljenih u Udruženje poslodavaca MEDEF International, koje okuplja oko 750 velikih francuskih kompanija, s kojima je razgovarao o aktualnoj situaciji u BiH, unapređenju ekonomskih odnosa dviju zemalja i proširenju suradnje francuskih i bh. privrednika. Informirao je sugovornike o makroekonomskim pokazateljima u BiH i pozvao ih da investiraju, posebno u sektoru infrastrukture, elektroenergetskog sistema, turizma i bankarstva, priopćilo je Predsjedništvo BiH.
(Investitor.ba)

26. studenoga 2007.
HDZ BiH zahvalio glasačima
MOSTAR - Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajednice HDZ BiH na današnjoj je sjednici u Mostaru raspravljalo o aktualnim političkim prilikama u BiH, aktivnostima na izradi ustava BiH te rezultatima izbora za Sabor Republike Hrvatske.

HDZ BiH zalaže se za novi ustav BiH, brže usvajanje reformi ključnih za budućnost zemlje i što učinkovitije poboljšanje gospodarsko-socijalnih prilika u BiH. Pristupanje BiH Europskoj uniji, NATO-u i drugim euroatlantskim integracijama vrhunski su prioriteti politike HDZ-a BiH, jer su jamstvo dugoročne političke stabilnosti BiH te  gospodarskog i socijalnog napretka, stoji u priopćenju iz te stranke.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH zahvalila se svim biračima koji su sudjelovali na izborima za Sabor Republike Hrvatske u XI. izbornoj jedinici, a posebno onima koji su svoj glas dali listi HDZ.

Sjednica Središnjeg odbora HDZ-a BiH bit će održana 10. prosinca 2007. godine u Mostaru, stoji u priopćenju. Pincom.info

26. studenoga 2007.
HDZ 1990: Hrvati u BiH još jednom pokazali svoju snagu
MOSTAR - HDZ 1990 uputio je priopćenje za javnost u kojem se zahvaljuju svojim članovima, simpatizerima kao i svima drugima koji su dali svoj glas za listu HDZ-a za Hrvatski sabor.

Također se zahvaljuju i medijima na korektnom praćenju izborne kampanje HDZ-a na području BiH.

"Hrvatski narod u BiH velikim odzivom na ove izbore još jednom je pokazao svoju snagu i želju za sudjelovanjem u donošenju važnih odluka za svoju budućnost", navodi se u priopćenju HDZ-a 1990.

Predsjednik te stranke Božo Ljubić uputio je čestitku predsjedniku HDZ-a RH Ivi Sanaderu na postignutoj izbornoj pobjedi. Pincom.info

23. studenoga 2007.
Hrvati - nema trećeg entiteta, Srbi - nema odcjepljenja, Bošnjaci - nema unitarne države   
SARAJEVO - Američki veleposlanik u BiH Charles English Hrvatima je poručio da nema trećeg entiteta, Srbima da nema odcjepljenja, a Bošnjacima da ne trebaju računati na unitarnu državu.
"Hrvati moraju prihvatiti da nikada neće biti daljnje etničke podjele ove već podijeljene zemlje. Bošnjaci moraju shvatiti da kreiranje politike koja se zasniva na vladavini većine može rezultirati samo većim nepovjerenjem i novim etničkim sukobima te ne može dovesti do stabilne demokracije. Srbi moraju prihvatiti da odcjepljenje bilo koje vrste - političko, ekonomsko ili simbolično - neće unaprijediti njihove interese", naglasio je English dodavši da međunarodna zajednica to neće tolerirati i da će takvi pokušaji završiti neuspjehom. On je to kazao na tribini u povodu godišnjice Daytonskog sporazuma koju je prekjučer u Sarajevu organizirao Filozofski fakultet. Englisheve izjave, prema prvim reakcijama, najviše su pogodile Hrvate. Srbi tvrde da oni nikad nisu ni govorili o odcjepljenju, dok Bošnjaci ponavljaju da im unitarizacija ni dominacija nad druga dva naroda nije ni kraj pameti.

Hrvatsko neslaganje
Martin Raguž, zamjenik predsjednika HDZ-a 1990., ne slaže se s komentarima američkog veleposlanika kada je u pitanju hrvatska pozicija. "Njihovo je pravo da kažu kako vide uređenje jedne zemlje i odnose u njoj, ali je i naše pravo da kažemo svoje viđenje", ustvrdio je Raguž. Napomenuo je da bi i English i svi ostali trebali poći od činjenice da je ova zemlja podijeljena na dva entiteta i da Bošnjaci već sada dominiraju u Federaciji. "Mi želimo mijenjati te odnose i doći u situaciju da imamo iste instrumente odlučivanja. Ne govorimo ni o podjeli zemlje ni o odcjepljenju. Nek' on kaže kako vidi poziciju Hrvata kao jednakopravnog naroda", kazao nam je Raguž. Niko Lozančić, zamjenik predsjednika HDZ-a BiH, rekao je da nije analizirao ove Englisheve izjave. "Danas sam razgovarao s Englishem i to nije spominjao. Mislim da oni podržavaju svaku odluku o kojoj se dogovore sva tri naroda", kazao je Lozančić.

Betoniranje Daytona
Izvršni tajnik SNSD-a Rajko Vasić smatra da je izjava američkog veleposlanika ustvari betoniranje Daytonskog sporazuma. "To što je rekao Hrvatima može se tumačiti da nema federalne jedinice s hrvatskom većinom ili etnički čiste hrvatske jedinice. Ne znam što je English mislio, ali ja nisam shvatio da su hrvatske stranke tražile etnički čistu jedinicu. To što je rekao Bošnjacima je sasvim u redu jer i mi se stalno borimo protiv unitarizma i centralizma. Srbima je poručio da nema odcjepljenja, međutim mi nikad nismo govorili o odcjepljenju", rekao je Vasić.
Amir Zukić, glavni tajnik SDA, naglasio je da je ono što je English kazao ustvari forma koju svi trebaju prihvatiti. "Mi smo svjesni toga i ne želimo nikakvu dominaciju", rekao je Zukić u potpunosti podržavajući stavove američkog veleposlanika.

Sanja Bjelica(Dnevni list.ba) 

21. studenoga 2007.
Danas obljetnica daytonske tragedije
Daytonski sporazum najviše je donio Srbima jer im je osigurao državu u državi na polovici teritorija BiH, Bošnjacima dominaciju u drugom entitetu RS-a, dok su Hrvati dobili -ništa.
MOSTAR - Na današnji dan, prije 12 godina, parafiranjem mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, službeno je okončan troipogodišnji rat. Sporazumom, koji je parafiran u vojnoj bazi, u američkom gradiću Dayton, nakon trotjednih pregovora rukovodstva BiH, Hrvatske i tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, uz američko posredovanje, BiH je podijeljena na dva entiteta -Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

Sporazum su, u prisustvu tadašnjeg američkog državnog tajnika Vorena Kristofera, parafirali predsjednik Predsjedništva R BiH, te predsjednici Srbije i Hrvatske - Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman.

Tri tjedna kasnije, 14. prosinca 1995. godine, Izetbegović, Tuđman I Milošević sporazum su potpisali u Jelisejskoj palači u Parizu. Sva trojica glavnih aktera Daytonskog sporazuma u međuvremenu su preminuli.

Najtraženiji haški optuženici za ratne zločine u BiH - Radovan Karadžić i Ratko Mladić, još su na slobodi.

Daytonski sporazum najviše je donio Srbima jer im je osigurao državu u državi na polovici teritorija BiH, Bošnjacima dominaciju u drugom entitetu Federaciji BiH, dok su Hrvati dobili -ništa.

Obljetnicu Daytona Srbi su danas proslavili otvaranjem velebnog zdanja novog administrativnog središta Republike Srpske u Banja Luci, dok Hrvati obljetnicu Daytonskog sporazuma mogu obilježavati kao, za njih, tragičan događaj.

21.11.2007.
Pincom.info

20. studenoga 2007.
EU poručila liderima u BiH: Ne rušite državu !
Vijeće ministara Evuropske unije izrazio je duboku zabrinutost pogoršanjem političke situacije u BiH. Ministri su zatražili od političkih lidera da prestanu rušiti osnove države i da omoguće njeno funkcioniranje i reforme.
BRUXELLES - Vijeće ministara Evuropske unije izrazio je duboku zabrinutost pogoršanjem političke situacije u BiH. Ministri su zatražili od političkih lidera da prestanu rušiti osnove države i da omoguće njeno funkcioniranje i reforme.

Vijeće ministara je ponovilo punu podršku visokom predstavniku EU Miroslavu Lajčaku i naglasio potrebu da sve strane, uključujući Republiku Srpsku, u potpunosti poštuju i odmah primijene njegove odluke, ističe se u zaključcima.

Vijeće ministara EU pozdravio je "Deklaraciju iz Mostara od 28. listopada, postignuti dogovor političkih vođa BiH, koji može poslužiti kao polazište za ponovno povoljno angažiranje stranaka u koalicionoj (centralnoj) vladi".

Od potpisnika tog dogovora je zatraženo da "sprovedu nužnu akciju", a dužnosnici na zasjedanju su prenijeli da se tom dogovoru iz Mostara pridaje veliki značaj i da će svi međunarodni činitelji, a posebno EU, uložiti sve napore da se dođe do opipljivijih rezultata.

Šefovi diplomacija EU su stavili do znanja da "sporazum o policijskoj reformi, u skladu s tri načela EU, i dalje ima ključno prvenstvo i jedan je od četiri nužna uvjeta za dalji napredak ka Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU".

Također su pozdravili odluke Vijeća za sprovođenje Daytonskog sporazuma i predočili da na "političke vođe te zemlje pada odgovornost za to da se zaustavi podrivanje temelja države, kao i da se osigura puno djelovanje državnih ustanova i potsticanje reformi, presudno važnih za napredak BiH".

Vijeća za opća pitanja i vanjske poslove EU (GAERC), koje se također sastalo jučer u Bruxellesu, priopćilo je da je sigurnosna situacija u BiH stabilna.

Vijeće je navelo da sa zabrinutošću prati razvoj političkih zbivanja u BiH i ponovo naglašava da EUFOR i dalje pruža podršku, ali je spreman  odgovoriti na svaki mogući izazov koji bi ugrozio sigurnost zemlje.

Vijeće je  pozdravilo odličnu suradnju među različitim faktorima Europske zajednice koji djeluju u BiH i ponovio da će u sklopu tog angažmana EU zadržati vojnu nazočnost dokle je god to potrebno i tako dati svoj doprinos održanju sigurnog okruženja.

Vijeće za opća pitanja i vanjske poslove EU odlučio je  produžiti Misiju EUPM-a do 31. prosinca 2009. godine.

Vijeće je zaključio da je EUPM učinio značajan napredak kada je riječ o razvoju održivog policijskog uređenja, ali da njihov cilj da BiH uspostavi održivu, profesionalanu i multietničku policijsku službu koja će djelovati u skladu s europskim standardima još nije postignut.

20.11.2007.
Pincom.info

19. studenoga 2007.
Mesić želi biti sljedeći visoki predstavnik u BiH
Aktualni hrvatski predsjednik Stjepan Mesić mogao bi biti idući visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Sam Mesić potvrdio je Večernjem listu da bi nakon isteka drugog predsjedničkog mandata rado prihvatio dužnost visokog predstavnika u BiH. 
SARAJEVO - Aktualni hrvatski predsjednik Stjepan Mesić mogao bi biti idući visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Sam Mesić potvrdio je Večernjem listu da bi nakon isteka drugog predsjedničkog mandata rado prihvatio dužnost visokog predstavnika u BiH.
Uvjet je, kaže, da ga posluži zdravlje i da sve strane u BiH prihvate njegovo imenovanje.

Iako bi prije godinu dana, kada se međunarodna zajednica pripremala za zatvaranje OHR-a, ovakav scenarij bilo teško zamisliti, danas je on potpuno realna opcija, tvrdi Večernji list. Naime, sadašnja eskalacija političke krize u BiH uvjerila je i međunarodnu zajednicu da će barem još nekoliko godina morati biti snažno prisutna u BiH. OHR će vjerojatno u predstojećem razdoblju doživjeti određene transformacije, ali nije vjerojatno da će ta ili neka slična međunarodna institucija koja je naslijedi, prestati postojati do 2010. godine, kada završava Mesićev drugi predsjednički mandat.

Procjene da bi Miroslav Lajčak mogao biti posljednji međunarodni povjerenik u BiH također su dovedene u pitanje. Kako sada stvari stoje, Srbi bi vrlo rado vidjeli leđa slovačkom diplomatu. No, nije realno očekivati da međunarodna zajednica tako brzo odustane od Lajčaka. Njemu će, sasvim sigurno, biti ostavljeno dovoljno vremena da pokuša obaviti posao zbog kojeg je i došao u Sarajevo. O uspješnosti njegove misije i razvoja situacije u BiH isključivo ovisi hoće li se za dvije do tri godine ukazati potreba za novim međunarodnim povjerenikom.

Lajčakovim imenovanjem međunarodna zajednica je pokazala da rješavanje bosanskohercegovačkog problema želi prepustiti osobi kojoj jezik, mentalitet i politička prošlost ove zemlje nisu strani. Zato bi i eventualni Lajčakov nasljednik trebao biti slavenskog podrijetla. Svojedobno se kao kandidat za visokog predstavnika spominjao i bivši slovenski predsjednik Milan Kučan, ali on nije pokazao velik interes za tu funkciju. 

Mesić se stoga nameće kao logično rješenje. Riječ je o političaru s golemim iskustvom i međunarodnim ugledom. Odličan je poznavatelj prilika u BiH i vrlo omiljen u većem dijelu bosanskohercegovačke javnosti. Bošnjaci ga vole, Hrvati poštuju, a i Srbi imaju sve manje rezervi prema njemu,piše Večernji list. Svi se slažu da je Mesić prijatelj BiH. Rezerve koje Srbi imaju prema Mesiću mogle bi se smanjivati proporcionalno s rastom netrpeljivosti prema aktualnom visokom predstavniku.

19.11.2007.
Pincom.info

16. studenoga 2007.
FT: Građani BiH zbog straha od rata masovno kupuju namirnice
Trenutno, među Bosancima i Hercegovcima vlada strah, a taj strah može se usporediti s onim koji je ovim prostorima dominirao i 1991. godine. Taj strah možete vidjeti na ulicama BiH i u supermarketima.

SARAJEVO - Dok je Kosovo u centru pažnje javnosti Europe pa i ostatka svijeta, diplomate koji borave na Balkanu tvrde da stvarna prijetnja ovom dijelu Europe leži u jednom drugom "kutu bivše Jugoslavije" - u Bosni i Hercegovini.

"Dvanaest godina nakon okončanja krvoprolića, u BiH se čuju glasovi o mogućoj erupciji nasilja u narednih nekoliko mjeseci", stoji u današnjem članku Neila Macdonalda i Stefana Wagstyla koji objavljuje Financial Times.

Nerma Jelačić, direktorica Balkanske istraživačke mreže (BIRN) u razgovoru za FT izjavila je da žestoka nacionalistička retorika koja trenutno vlada bh. političkom scenom plaši građane i stvara paniku.

"Trenutno, među Bosancima i Hercegovcima vlada strah, a taj strah može se usporediti s onim koji je ovim prostorima dominirao i 1991. godine. Taj strah možete vidjeti na ulicama BiH i u supermarketima. Ljudi masovno kupuju ulje i brašno, a cijene osnovnih životnih namirnica divljaju i ne prestaju rasti", objasnila je Jelačić.

Plan Europske unije kojim se BiH treba približiti članstvu ne može biti realiziran sve dok se ne riješi trenutna politička kriza koja se bliži svom vrhuncu.

"BiH je najteži slučaj u ovoj regiji- čak teži i od samog Kosova. Mislim da će EU uskoro odustati od BiH uzimajući u obzir podijeljenost zemlje. To je država koja ne funkcionira", smatra Janez Janša, premijer Slovenije.

Zapadni dužnosnici pak tvrde da, iako je politička kriza u BiH zabrinjavajuća, ne postoji realan rizik od novih sukoba.

Zapovjednik EUFOR-a u BiH, njemački kontraadmiral Hans-Jochen Witthauer smatra da osnovni rizik predstavljaju "lokalni sukobi među etničkim skupinama", ali da ozbiljniji sukobi nisu za očekivati. Ova izjava je hrabra, s obzirom da Witthauer zapovjeda trupom od 2.500 vojnika, a devedesetih godina prošlog stoljeća u BiH je bilo 60.000 pripadnika NATO snaga.

Pozitivno razrješavanje situacije se ne nazire. Nakon što je nekoliko dana intenzivno trajala konfliktna retorika među političkim liderima u BiH, nakon što je uslijedila ostavka predsjedavajućeg Vijeća ministara Nikole Špirića koja je označila pad vlade koja nikada i nije baš uspravno stajala, skoro svi relevantni faktori odgovorni za ovakvo stanje povukli su se u svoje kabinete ili otputovali u daleke zemlje dok građani pune svoje ostave skupim jestivim uljem.

16.11.2007.
Pincom.info

15. studenoga 2007.
Ekskluzivno: Priprema se uhićenje Milorada Dodika
"Procijenjeno je da će sklanjanje Dodika kao kriminalca izazvati puno manje otpora u javnosti Republike Srpske, nego njegova smjena dekretom samog visokog predstavnika, kaže izvor Pincom.info-a.
MOSTAR - I dok neki mediji već otvoreno najavljuju smjenu Milorada Dodika, Pincom.info saznaje od respektabilnog izvora u međunarodnim krugovima da Dodik ipak neće biti smijenjen. Dodik će, tvrdi naš izvor, biti uhićen i zatvoren zbog kriminalnih djela koje je počinio u duljem vremenskom razdoblju, od rata, preko svoga prvog mandata do sadašnjih premijerskih dana  na čelu Vlade Republike Srpske.

Naš sugovornik tvrdi da je to mnogo lakši put da se bh politička scena oslobodi političara koji je postao simbol  blokade reformskih procesa u BiH.  Naime,  međunarodni čimbenici su odavno u posjedu  obimne dokumentacije koja teško kompromitira Milorada Dodika u njegovim "poslovnim" aktivnostima, njega i njegovih najbližih suradnika i prijatelja.  Također prema ovom izvoru postoje dokazi da je Milorad Dodik "kupio" i neke političare iz suparničkih stranaka, čak i  lidera jedne političke stranke kojemu je na više banaka prebacio izvjesne sume novca.

Prvi korak u političkoj likvidaciji Milorada Dodika se već izvodi kroz njegovu kompromitaciju u medijima upravo kao političara sklona raznim malverzacijama pa i fizičkim likvidacijama neposlušnih kao što je to objavila FTV u prošloj emisiji "60 minuta". U tom kontekstu valja promatrati i izjavu visokog predstavnika Miroslava Lajčaka kako će se ispitati povezanost političara s podzemljem.

"Procijenjeno je da će sklanjanje Dodika kao kriminalca izazvati puno manje otpora u javnosti Republike Srpske, nego njegova smjena dekretom samog visokog predstavnika. Dakle, zaključak je, da ako Dodik već mora otići, onda neka ide kao lopov, a ne kao političar koji odbija reforme, kaže izvor Pincom.info, koji je zamolio za diskreciju.

Institucije Bosne i Hercegovine ne funkcioniraju, a što bi  ubrzo moglo prerasti u potpunu paralizu države. Visoki predstavnik međunarodne zajednice Miroslav Lajčak izjavio je da ima spreman odgovor na svaki scenarij koji bi se mogao pojaviti. Navodno su u igri i vojni planovi za EUFOR.

Čini se da je mnogi bliži scenarij koji se može prikazati kao potpuno legalan. Ostaje još samo pronaći nekoga tko će zakonito podnijeti kaznenu prijavu, a onda uhititi Dodika. Nasljednika za njegovu poziciju će se pronaći, ako treba i na izvanrednim izborima. Očito Dodiku preostaje vrlo kratko vrijeme da prihvati odluke visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, ili da se suoči s akcijama  pravosudnih organa.

Zašto se čeka s otkrivanjem i procesuiranje korumpiranih političara sve do onoga časa kad prestanu služiti međunarodnih krugovima, pravo je pitanje i uzrok mnogih zala u Bosni i Hercegovini.

15.11.2007.
M.Antunović / Pincom.info

15. studenoga 2007.
Kupres spreman za skijaše
Cijela Hercegbosanska županija osvanula je jutros pod snijegom, čija je visina bila od desetak cm u Livnu i Tomislavgradu, do 50 cm na Kupresu.
Čini se da je nedavni snijeg bio upozorenje zimskoj službi u ovoj županije, pa je ovaj drugi snijeg dočekala spremna. Većih problema ni zastoja na putovima nije bilo, a osim djece, snijegu su se najviše obradovali vlasnici kupreških hotela i skijališta, piše tomislavcity.

- Ovaj snijeg nam je došao kao naručen, jer smo i planirali ovaj vikend otvoriti skijašku sezonu. Mi smo se dobro pripremili, gostiju i zainteresiranih ljubitelja zimskih sportova i bijele idile ima dovoljno, pa je sada, kako ja to znam reći, sve u Božjim rukama. Lani je zimska sezona ovdje podbacila, nije bilo snijega, pa ipak su nam ove zime u sezoni sve sobe u motelu rezervirane. Najviše naših gostiju dolazi iz Dalmacije, Slavonije, ali i iz cijele Hrvatske-kaže vlasnik i direktor "Adria-ski" Zvonko Bagarić i dodaje kako su u ovom motelu i SRC, u odnosu na prošlu godinu, poboljšane usluge, sagrađena je novu četverosjedna žičara kojom će se uvelike smanjiti gužve te povećati protok skijaša na Čajuši.

- Osim ovoga truditi ćemo se da i u svim ostalim segmentima posebnih ponuda i usluga budemo u korak ili korak ispred ostalih. Jedan od takvih poteza, koji je trenutačno u fazi realizacije je i uvođenje bežičnog interneta u hotel, čime ćemo još dodatno poboljšati naše usluge, kaže Bagarić.

15.11.2007.
Pincom.info

14. studenoga 2007.
Donosimo integralni tekst Platforme za novi Ustav BiH HDZ 1990.
Pincom.info prvi objavljuje integralni tekst Platforme za novi Ustav BiH koji je usvojio Sabor HDZ 1990. održan u subotu u Mostaru.
MOSTAR- Pincom.info prvi objavljuje integralni tekst Platforme za novi Ustav BiH koji je usvojio Sabor HDZ 1990. održan u subotu u Mostaru.

PLATFORMA ZA NOVI USTAV BiH (usvojena na 1. saboru HDZ1990 10.11. 2007. u Mostaru)

Došlo je vrijeme da narodi i građani BiH u demokratskoj proceduri donesu novi ustav BiH.  Sadašnji Ustav BiH je oktroirani ustav. On je sastavni dio  Daytonskog mirovnog sporazuma, nastao kao izraz međunarodne  volje koja je željela tim sporazumom zaustaviti rat. Taj Daytonski ustav  odraz je tadašnjih odnosa političkih snaga i u njegovim okvirima i rješenjima nije moguće izgraditi BiH kao modernu demokratsku državu ravnopravnih naroda i građana, koja će  biti sposobna prihvatiti i provesti  europske demokratske standarde i pokrenuti ljudske i prirodne resurse koje BiH ima.

Daytonski ustav koji BiH kao državu tri ravnopravna naroda ustrojava kroz asimetričnu strukturu; s dominacijom Srba u Republici Srpskoj i Bošnjaka u Federaciji BiH, ne može osigurati temeljni preduvjet za stabilnost i samoodrživost, a to je puna institucionalna i stvarana ravnopravnost tri naroda i svih građana.
Sadašnja ustavna struktura koja ne osigurava na isti način prava naroda i pojedinaca je apsolutno neracionalna i neučinkovita, sastavljena od pet razina vlasti s enormno visokim udjelom javne potrošnje GDP ( oko 60 postotaka) ne može jamčiti funkcionalnu državu.

Novi Ustav BiH povijesna je nužnost i uvjet daljnjeg demokratskog razvoja kao  i opstanaka BiH kao države tri ravnopravna naroda.

S obzirom da je BiH država tri ravnopravna konstitutivna naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba i nacionalnih manjina i ravnopravnih građana  najbolje državno uređenje za BiH je federalno državno uređenje.
Zbog toga se zalažemo da se BiH organizira kao federalna država unutar koje bi se federalne jedinice formirale temeljem etničkog ali i ostalih važnih kriterija kao što su zemljopisni, gospodarski, prometni povijesni itd.

Smatramo da je došlo vrijeme da narodi i građani preuzmu odgovornost za vlastitu sudbinu. To nije moguće bez širokog konsenzusa i donošenja novoga ustava BiH.

OBLIK UREĐENJA

Federalizam je najefikasniji model državnog ustrojstva u suvremenom svijetu čak i kod jednonacionalnih država. Federalizam bi bio najbolji model državnog uređenja i za višenacionalnu Bosnu i Hercegovinu.

BiH bi bila složena država od više federalnih jedinica. Načela i kriteriji po kojima bi se jedinice ustrojile kao i njihov broj je središnje mjesto ustavne reforme, a postizanje konsenzusa oko toga od presudne važnosti. Etnički kriterij jest i mora biti na prvom mjestu, jer je riječ o multietničkoj državi. Jasno da se i ostali kriteriji moraju respektirati.

FEDERALNA VLAST

Federalne (savezne ili središnje) institucije vlasti bi imale jasno definirane ovlasti koje bi bile neophodne za normalno funkcioniranje države i njezinu poziciju u međunarodnim odnosima:  vanjska politika, vanjskotrgovinska politika, carinska politika, monetarna politika, obrana, sigurnosna politika, poljoprivredna politika, financiranje institucija i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine, funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava...

ZAKONODAVNA VLAST

Federalni parlament: dva doma,  Zastupnički, od zastupnika izabranih na općim izborima, i Doma naroda na osnovi pariteta ( svakako brojniji od sadašnjih 15 zastupnika) izabranih posredno od legitimnih predstavnika naroda. Domovi bi usvajali sve zakonske akte. Dom naroda mora imati efektivno pravo veta.

IZVRŠNA VLAST

Predsjedništvo:  Na čelu izvršne federalne vlasti je Predsjedništvo od tri člana predstavnika konstitutivnih naroda od kojih je jedan predsjedavajući, a druga dva su njegovi zamjenici. Rotacija po nacionalnoj osnovi bi bila nakon svakih izbora. (Alternativa: rotacija članova Predsjedništva nakon svake trećine mandata).

Članovi Predsjedništva bi se birali posredno u Federalnom parlamentu pri čemu treba osigurati mehanizam biranja koji jamči svakom narodu izbor njihovog legitimnog predstavnika. Predsjedništvo bi imalo ingerencije nad vanjskom politikom i obranom.

Vlada: sastavljena na paritetnom modelu, s predsjednikom iz naroda iz kojeg nije predsjednik  Predsjedništva ili Parlamenta. Vlada bi morala imati dovoljno kompetencija i mehanizme za djelotvornu vladavinu unutar ovlasti koje ima federalna vlast.

Obrana: Predsjedništvo i Vlada bi vodili brigu o obrani. Najbolja solucija za  BiH jest članstvo u NATO-u kao kolektivnom jamcu sigurnosti. Manje vojne postrojbe bi mogle služiti za potrebe civilne zaštite u slučajevima prirodnih katastrofa i za mirovne misije.

Sigurnost: na državnoj razini bilo bi Ministarstvo sigurnosti i sigurnosne agencije (državna granična policija, obavještajna agencija, posebna jedinica za borbu protiv organiziranog kriminala, antiteroristička jedinica i sl. Ostale policijske strukture i upravni poslovi bile bi u federalnim jedinicama.

SUDSKA VLAST

Vrhovni i Ustavni sud bi bili najviša sudska instanca na razini države.

Ustavni sud bi imao po tri suca iz svakoga naroda i jednog predstavnika nacionalnih manjina.

Vrhovni sud imao bi ovlasti u postupcima po žalbama i izvanrednim pravnim lijekovima. Privremeno bi imao i Odjel za ratne zločine

Ostala pravosuđe na razini federalnih jedinica na sudovima u dva stupnja.

FEDERALNE JEDINICE

BiH je federacija sastavljena od federalnih jedinica. Federalne jedinice bi imale sve ovlasti koje nisu izričito u domeni savezne države. Imale bi parlament i vladu, sudstvo i policiju, ovlasti u gospodarstvu, prostornom uređenju, obrazovanju, kulturi, informiranju, zdravstvu i sl. koje bi financirale  iz svojih izvornih prihoda.
Broj federalnih jedinica ne može biti manji od tri.

Lokalna samouprava

Općine i gradovi bi bile jedinice lokalne uprave i samouprave. Imale bi brojnije i jače ovlasti nego što ih imaju sad. Lokalna infrastruktura, komunalne usluge izgradnja i financiranje predškolskih ustanova, kulturnih i socijalnih ustanova. Općine bi imale i neke izvorne prihode i pravo na participaciju u kantonalnim i saveznom proračunu.

14.11.2007.
Pincom.info

13. studenoga 2007.
Condoleezza Rice s podsmjehom govorila o BiH
WASHINGTON - Američka državna tajnica Condoleezza Rice u intervju za Dallas Morning News iz Teksasa doslovce je ismijala Bosnu i Hercegovinu. 

Nakon izlaganja o mirovnim misijama američkih snaga diljem svijeta, Rice se dotaknula Balkana ocijenivši da poslijeratni razvoj događanja u BiH i na Kosovu nije tekao kako se očekivalo jer BiH "ima tri predsjednika, tri policije i tri vojske" zbog čega ne funkcionira kao prava država, dok Kosovo "još nema ekonomiju".

"Kosovo, suštinski, još nema ekonomiju. BiH još nije prava država prema načinu na koji funkcionira. Ima tri predsjednika. Tri predsjednika! Tri policije i tri vojske", rekla je Rice kroz smijeh.

Istaknula je kako je ideja bila da se na Balkanu zaustavi rat, ocijenivši da tranzicija nije dala tako dobre rezultate.

Transkript razgovora državne tajnice s uredničkim timom Morning Newsa u kojem se Rice nakon izjava o Bosni i Hercegovini počinje smijati objavljen je i na stranici State Departmenta.

13.11.2007.
Pincom.info

12. studenoga 2007.
Amfore iz Hutova blata nemoguće prebrojati
Količina fragmenata amfora, koje su bile teret jednog od dva broda nađena u Hutovom blatu, tolika je da ih je za sada nemoguće prebrojati, izjavila je danas za Agenciju Fena voditeljica stručnog tima mr. Snježana Vasilj.

Mr. Vasilj je navela kako je od nastavka podvodnih arheoloških radova na lokalitetu Desilo, gdje su u ožujku pronađena dva prva ikad otkrivena ilirska broda, stara 2.200 godina, iz vode također izvađeno 150 čepova amfora sa žigovima radionica.

Posebno je istaknula kako je s dubine od 6,9 metara izvađena izvrsno očuvana željezna sjekira, a ovaj nalaz je ocijenila "fenomenalnim".

Sjekira je nađena uz rebra jednog broda, zajedno s fragmentima keramike s neke fine strukture. Članovi stručnog tima misle kako ova sjekira nije bila teret brodova nego da je starija od njih i da je ilirskog porijekla.

Podvodni arheološki radovi u Hutovom blatu, u kojima sudjeluju i ronioci Ronilačkog kluba Neretva iz Mostara te stručnjaci Hrvatskog restauracijskog zavoda - Odsjek za podvodnu arheologiju trajat će do srijede, a financira ih Federalno ministarstvo kulture i sporta.

Pincom.info
Foto: Dnevni list

12. studenoga 2007.
Hrvati ' 91. bili većina u 19., a sada u 21. općini u BiH
I koliko god zbog svoje disperziranosti Hrvatima, kao kriterij ne ide u prilog popis stanovništva iz 1991. tako im ne odgovara ni trenutan demografska slika prema kojoj je sve manje općina u srednjoj Bosni u kojoj Hrvati imaju većinu.
MOSTAR - Sabor HDZ 1990. , na subotnjem je zasjedanju, prihvatio koncept stranačkog povjerenstva o federalnom uređenju zemlje, prema kojem bi BiH bila organizirana kao federalna država sastavljena od najmanje tri federalne jedinice. Dominantan kriterij za određivanje područja koje bi obuhvaćale federalne jedinice, kako je zapisano, bio bi etnički. Time je to postao obvezujući dokument za rukovodstvo ove stranke, u budućim pregovorima o novom ustavu i administrativnoteritorijalnom (pre)uređenju zemlje.

I HDZ BiH, koja s HDZ 1990. predstavljaju većinsku volju Hrvata u BiH zalaže se za federalistički koncept, koji predviđa tri federalne jedinice s bošnjačkom, hrvatskom i srpskom većinom, uz Sarajevo koje bi, kao glavni grad BiH, bio pod izravnom upravom savezne države.

Ni jedna ni druga stranka nisu se međutim izjasnile o tome bi li određujući etnički činitelj za pripadnost pojedinih općina nekoj od federalnih jedinica bio popis stanovništva iz 1991. ili trenutna demografska slika.

'91 Mostar većinski bošnjački grad

Ako bi se prihvatili podaci iz popisa stanovništva iz 1991. kao kriterij za određivanje područja federalnih jedinica, tada mnoge općine u BiH u kojima su sada Hrvati većina ne bi ušle u sastav hrvatske federalne jedinice, uključujući i Mostar, kojeg Hrvati smatraju svojim političkim, gospodarskim, i sveučilišnim središtem.

Osim Mostara, u kojem je prije rata živjelo oko 1 posto više Bošnjaka nego Hrvata ( 43.856 Bošnjaka, 43.037 Hrvata)  u sastavu hrvatske federalne jedinice ne bi bili ni Kupres gdje je 1991. živjelo 4.864 Srba i 3.813 Hrvata, Stolac, u kojem je bilo 8.101 Bošnjak i 6.188 Hrvata, Žepče, gdje su Bošnjaci također bili većina (10.820 Bošnjaka i 9.100 Hrvata), no granice te općine u međuvremenu su izmijenjene, i Jajce u kojem je prije rata živjelo 17.380 Bošnjaka i 15.810 Hrvata.

No, zato bi u sastavu hrvatske federalne jedinice bile općine Bosanski Šamac, čije je veći dio u sastavu RS i Bosanski Brod, također u sastavu RS. Uz Orašje i Odžak to su jedine četiri posavske općine u kojima su Hrvati prije rata bili većinski narod.

Upitna hrvatska većina u Novom travniku i Busovači

Ako bi kriterij za pripadnost federalnoj jedinici bio trenutna demografska slika, premda se taj kriterij teško može koristiti bez vjerodostojnih podataka (popis stanovništva nakon 1991. u BiH nije proveden) u sastav hrvatske federalne jedinice ušli bi Mostar u kojem sada živi skoro 10 posto više Hrvata nego Bošnjaka, Stolac, gdje su Hrvati također većina, Kupres i Žepče, no ne i Bosanski Brod i Bosanski Šamac.

Upućeniji u trenutno stanje nacionalne strukture stanovništva u središnjoj Bosni upozoravaju međutim kako zbog kontinuiranog "curenja" Hrvata iz središnje Bosne više nije sigurno da Hrvati čine većinu u Busovači i Novom Travniku, pa bi te općine mogle ostati izvan hrvatskog entiteta.

I koliko god zbog svoje disperziranosti Hrvatima, kao kriterij ne ide u prilog popis stanovništva iz 1991. tako im ne odgovara ni trenutan demografska slika prema kojoj je sve manje općina u srednjoj Bosni u kojoj Hrvati imaju većinu. Sada se sa sigurnošću može tvrditi da Hrvati u Bosni čine većinu jedino u Kreševu, Kiseljaku, Vitezu, Žepču i Usori, te Orašju i Odžaku u Posavini.

Općinske granice na štetu Hrvata

Ne treba međutim zaboraviti kako su komunisti u bivšoj Jugoslaviji,  "krojili" općinske granice tako da Hrvati u što manjem broju općina čine većinu. Tako  primjerice hrvatska sela uz rub "Mostarskog blata", udaljena tek nekoliko kilometara od Mostara nisu ušla u sastav mostarske općine, ali zato jeste primjerice bošnjačko selo Drežnica, udaljeno preko 30 kilomatara od hercegovačkog središta

Sadašnja nepovoljna demografska slika Hrvata u središnjoj Bosni posljedica je rata, ali  i činjenice da jedino Hrvati u BiH nemaju svoju federalnu jedinicu, kojima su na institucionalni način mogli spriječiti demografsku propadanje.

RS bi se trebala odreći djala Posavine i Istočne Bosne

Ako bi sve tri strane u BiH prihvatile federalni koncept uređenja BiH, a kao kriterij za pripadnost pojedine općine odgovarajućoj federalnoj jedinici nacionalnu strukturu prema popisu stanovništva 1z 1991. godine Srbi bi se, odnosno Republika Srpska, po tom kriteriju trebali odreći Bratunca, Doboja, Foče, Lukavca, Rogatice, Višegrada, Vlasenice, Zvornika, Srebrenice, koji su sada u sastavu RS-a.

Popis iz 1991.

Prema popisu stanovništva iz 1991. Hrvati su bili većina u sljedećim općinama: Busovači, Čapljini, Čitluku,Grudama, Kiseljaku, Kreševu, Livnu, Ljubuškom, Neumu, Novom Travniku, Odžaku, Orašju, Posušju, Prozoru, Širokom Brijegu, Tomislavgradu, Vitezu, Bosanskom Šamcu i Bosanskom Brodu.

Trenutna demografska slika

Sa velikom vjerojatnoćom se može tvrditi da su Hrvati danas većina u sljedećim općinama: Mostaru, Stocu, Ravnom, Čapljini, Neumu, Čitluku, Grudama, Kiseljaku, Kreševu, Livnu, Ljubuškom, Kupresu, Odžaku, Orašju, Posušju, Prozoru, Širokom Brijegu, Tomislavgradu, Vitezu, Žepču i Usori.

Zanimljivo je da, premda se broj Hrvata u odnosu na predratno razdoblje prepolovio (danas ih u BiH, prema neslužbenim podacima živi oko 450.000) broj općina u kojima su Hrvati većina se povećao s 19 na 21.

Milan Šutalo / Pincom.info

9. studenoga 2007.
Ana Pavić: Moj sin Vlado u Moskvi je ubijen greškom
TUZLA - Umirovljenica Ana Pavić (62), majka preksinoć u Moskvi ubijenog bh državljanina s hrvatskom putovnicom Vlade Pavića (34), tvrdi da je njezin sin žrtva nesretnih okolnosti i da ga je ubojica zamijenio s nekim. U svojoj kući u zaseoku Debelo Brdo u Ši Selu kod Tuzle, pred brojnom rodbinom i prijateljima ispričala je da se sa sinom čula na dan njegove smrti.

Bio je veseo, kratko smo pričali. Pitao me za zdravlje i trebam li što. Ne znam da je s nekim bio u zavadi kroz suze je novinaru Večernjeg lista pričala majka Ana Pavić. Njezin sin Vlado Pavić u Rusiju je otišao 1994. kao radnik sarajevskog građevinskog poduzeća Vranica i tamo se, kako bi sačuvao glavu u ratu, pridružio šest godina starijem bratu Anti.

Ničim nije dao do znanja da je u problemima. Poslije ubojstva, dva puta sam se čula s Antom, koji mi je rekao kako je posrijedi tragična pogreška i ja u to vjerujem.

Sve Vladine stvari, torbica, novčanik i nešto novca, ostali su pokraj njega, a ubojice su pobjegli, kaže majka Ana Pavić. Nitko je do sada iz Ministarstva vanjskih poslova BiH ili bilo kojeg drugog državnog tijela nije obavijestio o događaju. Tužnu vijest javio je bratić Franjo Pranjić. Vlado je u Tuzli bio u srpnju, na godišnjicu smrti oca Tome.

Kad god bi došao, okupljao nas je, šalio se i radio roštilj. Bio je veseljak i miroljubiv, tako da nitko od nas ne vjeruje da je bio povezan s kriminalnim krugovima ispričala je Večernjem listu rođakinja obitelji Pavić. Po priči Ane Pavić, Vlado se trebao oženiti Ruskinjom Lenom, s kojom se čula nekoliko puta prije njegove smrti. Sada je najviše zanima kada će iz Rusije dopremiti sinovljevo tijelo, te hoće li s tim biti ikakvih prepreka.

Ne želim da mu kosti trunu u tuđoj zemlji. Želim ga pokopati ovdje, pokraj oca, jecajući je ispričala Ana Pavić, nestrpljivo očekujući daljnje vijesti o tragičnom događaju u Rusiji.

Pincom.info

7. studenoga 2007.
Dodik: Ne odustajemo od policije RS, pa makar nas EU izolirala
SARAJEVO - Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik ponovo je u srijedu izjavio kako ni pod koju cijenu neće odustati od stajališta da taj entitet mora zadržati svoju policiju, dodavši kako je za to spreman platiti bilo koju cijenu, uključujući izolaciju od Europske unije.

"Policija RS je neupitna, jer RS čini ustavnu strukturu zemlje", kazao je Dodik novinarima u Banjoj Luci komentirajući odluku Europske komisije da zbog izostanka dogovora o reformi policije u Bosni i Hercegovini odloži parafiranje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s tom zemljom.

Dodik je istaknuo kako nema nakanu dopustiti da se pod izlikom reforme ukine entitetska policija.

Ustvrdio je kako su suglasnost za to, temeljem potpisa na Mostarsku deklaraciju, dali i lideri ostalih vladajućih stranaka kada su prihvatili odrednicu da će ustroj policije biti sukladan ustavnom ustroju zemlje.

Odgovarajući na pitanje o mogućem otvaranju rasprave o izmjenama Ustava BiH, kakvu je u utorak najavio predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, Dodik je kazao kako i reformirani ustav mora za osnovu imati Daytonski sporazum, a time i potvrditi opstanak RS.

Pincom.info

6. studenoga 2007.
Silajdžić: Hrvatska zastava na Kleku atak na BiH
SARAJEVO - Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdžić smatra da postavljanje hrvatskih zastava na vrhu poluotoka Klek i dva Školja od strane HSP-ovih aktivista predstavlja atak na suverenitet Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnosti člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića redakciji portala Pincom.info.
  U priopćenju se navodi kako bi se hrvatska vlada trebala ograditi od ovakve provokacije.
"Zabrinjavajuće je da ova stranka vjeruje da može dobiti glasove povredom suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH", smatra Silajdžić.
''Ove teritorije su nesumnjivo u sastavu Bosne i Hercegovine i bit će zaštićene od svih ataka", navodi se u priopćenju.
Pincom.info

5. studenoga 2007.
Sanski Most: Obilježena obljetnica ubojstva desetorice Hrvata
Na seoskom putu za Škrljevitu grupa naoružanih i uniformiranih Srba presrela spomenute katolike, koji su se vraćali s mise iz Sanskog Mosta - a bio je Dušni dan, 2.11.1992., i bez ikakva povoda i razloga poubijali ih. 
SANSKI MOST -  U subotu je bilježena je 15. obljetnica strijeljanja 10-orice civila Hrvata-katolika iz sela Škrljevita kod Sanskog Mosta. Ubijena su devetorica: Ivo Tutić (1931.), Bone Tutić (1937.), Tomo Potalec (1950.), Karlo Tadić (1952.), Žarko Nikić (1958.), Pero Nikić (1959.), Ante Tutić (1960.) Dragan Tadić (1967.), Josip Banović (1971.), a jedan od strijeljanih Grgo Stojić (1968.), iako teško ranjen, preživio je i bio nazočan na ovom obilježavanju te ničim izazvane tragedije nedužnih ljudi.

Koncelebriranu misu zadušnicu za pobijene župljane, koji su pripadali župi Sasina kod Sanskog Mosta, predvodio je banjolučki biskup mons. Franjo Komarica. Misa je bila na seoskom groblju do kojeg se moglo doći samo uz izuzetne napore, jer su svi putni prilazi ovom gorskom selu potpuno uništeni. Selo je do rata imalo oko 70 domaćinstava s oko 260 žitelja, a već 15 godina nema ni jednog stanovnika.

Na kraju misnog slavlja, kojem je prethodila pobožnost križnog puta, biskup je izmolio molitve za pokojne nad jamom, gdje su najprije bili zakopani svih devetorica strijeljanih.

Zatim su se svi po bespuću uputili na mjesto stradanja u selu Donji Kruhari pod Glamošnicom, gdje je pored jednog potoka na seoskom putu za Škrljevitu grupa naoružanih i uniformiranih Srba presrela spomenute katolike, koji su se vraćali s mise iz Sanskog Mosta - a bio je Dušni dan, 2.11.1992., i bez ikakva povoda i razloga poubijali ih.

Na tom je mjestu otkriveno spomen obilježje s imenima svih strijeljanih. Za podizanje tog spomen obilježja posebno su zaslužni načelnik općine Sanski Most g. Sanjin Halimović, Udruga logoraša iz Sanskog Mosta te Mjesna zajednica Šehovci. Uz načelnika g. Halimovića te predstavnik Udruge logoraša i MZ Šehovci na otkrivanju spomen obilježja bili su nazočni i osobni izaslanik predsjedavajućeg predsjedništva BiH g. Željka Komšića, g. Željko Knez te nekoliko dužnosnika iz Vlade Federacije BiH i Unsko-sanske županije. Nazočnima su se obratili načelnik općine g. Halimović, izaslanik predsjednika Komšića g. Knez te biskup Komarica, koji je predmolio i prikladne molitve za pokojne kao i za mir i slogu među narodima.

U svom obraćanju prisutnima biskup Komarica je, među ostalim, rekao: "Mi danas govorimo o mještanima katoličkog-hrvatskog sela Škrljevita, a znademo da nažalost ima još "Škrljevita" i to ne samo na strani jednog naroda i jedne crkvene ili vjerske zajednice. Žrtva je žrtva i u principu ne trpi predznaka ni nacionalnog, ni vjerskog, ni rasnog. Prožeti kršćanskom porukom, pa ako hoćete i kršćanskom kulturom, mi smo pozvani da budemo vjerodostojni kršćani i kad je u pitanju Škrljevita i njezine žrtve! A to uključuje dvoje: spremnost na praštanje i odlučnost poštivati uspomenu na ove nedužne žrtve".

Pincom.info/ KTA

5. studenoga 2007.
U Banja Luci pripremaju referendumske listiće, BiH prijeti raspad
"Branislav Đurić vlasnik je tiskare u Banja Luci. Proteklog tjedna je vlada RS-a zatražila od njega predračun troškova za tiskanje formulara potrebnih za referendum. Ukoliko Kosovo, kaže Đurić, 10. prosinca proglasi neovisnost, onda ćemo i mi...

BONN - Njemački listovi pišu o zaoštravanju krize u Bosni i Hercegovini i pripremama za referendum u Republici Srpskoj. Ako Kosovo proglasi neovisnost, istim putem bi mogao krenuti i manji bh. entitet, prenosi Deutsche Welle u ponedjeljak.

List Die Welt, u izdanju od vikenda, donosi članak pod nazivom "Bosni prijeti raspad" u kojem piše kako će Republika Srpska slijediti Kosovo na putu u neovisnost.

"Branislav Đurić vlasnik je tiskare u Banja Luci. Proteklog tjedna je vlada RS-a zatražila od njega predračun troškova za tiskanje formulara potrebnih za referendum. Ukoliko Kosovo, kaže Đurić, 10. prosinca proglasi neovisnost, onda ćemo i mi putem referenduma postati neovisni. Ankete pokazuju kako bi u tom slučaju 90 posto stanovnika ovog entiteta glasovalo za odvajanje od BiH. Ako Kosovo može postati neovisnost, može i RS, smatra i beogradski politolog Dragan Krstić. Kako bi izbjegla takav razvoj situacije, uvjeren je Krstić, međunarodna zajednica pokušava oslabiti bh. entitete a potom ih i ukinuti", piše Die Welt.

List se osvrće i na mjere visokog predstavnika Miroslava Lajčaka i piše kako je "Lajčaku trn u oku bilo što su ministri iz RS-a svojim nedolaskom ometali rad vlade".

"Nije mu se dopalo ni miješanje Srbije u unutarnje poslove BiH. I ostavka državnog premijera Nikole Špirića uslijedila je po savjetu Beograda. Njegove mjere, ponavlja Lajčak, usmjerene su k poboljšanju efikasnosti rada vlade, nisu protiv RS-a i nemaju ništa s Kosovom. I veleposlanici SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije odlučili su se na oštar diplomatski korak. Uložili su prosvjednu notu Srbiji zato što Beograd pitanje Kosova povezuje s izgradnjom državnih struktura u BiH", donosi list Die Welt.

Pincom.info

31. listopada 2007.
Kardinal s Englishom: Provaljuju nam u crkve i župne kuće
SARAJEVO - Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić primio je danas  u nastupni posjet novog američkog veleposlanika gosp. Charlesa Englisha.

 Izražavajući mu dobrodošlicu u Bosnu i Hercegovinu, kardinal Puljić između ostalog je upoznao veleposlanika Englisha s aktualnim stanjem Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini ukazujući na njezinu otvorenost za suradnju na dobrobit svih posebno u zaštiti prava svih građana Bosne i Hercegovine.

 Posebno je ukazao na provale u katoličke crkve i župne kuće koje se sustavno događaju u posljednje vrijeme što stvara nesigurnost kod svećenika i vjernika. Istaknuo je važnost uspostavljanja struktura policije na državnoj razini koja bi bila jamstvo osobne sigurnosti i sigurnosti imovine. Zahvljujući na dobordošlici, vleposlanik English je izrazio spremnost na suradnju ističući kako je dijalog jedini put koji Bosnu i Hercegovinu vodi ka Europi.

Pincom.info / KTA

30. listopada 2007.
Rehn: Pelješki most nije u nadležnosti EU-a
BRUXELLES - Izgradnja mosta kopno - Pelješac, kao i otvorena granična pitanja između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ne spadaju u nadležnost Europske unije niti EU financira taj projekt, stoji u odgovoru europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna zastupniku Europskog parlamenta.

"Projekt pelješkog mosta, kao i neka otvorena pitanja oko granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine... spadaju izvan nadležnosti Zajednice. Osim toga, Komisija ne financira projekt pelješkog mosta", stoji u pisanom odgovoru povjerenika Rehna zastupniku Wolfgangu Bulfonu iz Stranke europskih socijalista (PES). Rehn kaže da iz toga razloga Komisija nije ovlaštena intervenirati u pitanjima koja iz toga proizlaze.

Bulfon je Rehnu uputio pitanje u pisanom obliku o tome kakva je ocjena Europske komisije u vezi s izgradnjom mosta kopno - Pelješec i određivanja morske granice između Hrvatske i BiH.

U nastavku odgovora, Rehn dodaje da Komisija "smatra dobrosusjedske odnose kamenom temeljcem Procesa stabilizacije i pridruživanja.

Komisija stoga i dalje potiče obje zemlje da sva otvorena bilateralna pitanja rješavaju u duhu dobrosusjedskih odnosa i da rade u pravcu njihova rješavanja", kaže se u Rehnovom odgovoru, prenijela je Hina.
Pincom.info

29. listopada 2007.
Međunarodna zajednica pripremila novi paket mjera za krizu u BiH
Međunarodna zajednica pripremila je paket novih mjera kojima će reagirati na krizu u BiH nastavi li se pogoršavati stanje.
SARAJEVO -  "Međunarodna zajednica pripremila je paket novih mjera kojima će reagirati na krizu u BiH nastavi li se pogoršavati stanje. Dalja radikalizacija stanja u BiH neprihvatljiva je za cijelu međunarodnu zajednicu", izjavio je njemački veleposlanik Michael Schmunk navode banjalučke Nezavisne novine.
"Ako netko misli da stvarno treba izazivati međunarodnu zajednicu onda mora računati na ozbiljne mjere", kazao je Schmunk.
Izrazio je očekivanje kako će jučerašnji dogovor šest čelnika političkih stranaka sa sastanka s Visokim predstavnikom Miroslavom Lajčakom koji je održan u Mostaru pomoći smirivanju stanja u zemlji.

Pincom.info

25. listopada 2007.
Lajčak: Ne bojim se refernduma u RS
BRATISLAVA - Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Miroslav Lajčak izjavio je kako se ne boji da bi Republika Srpska mogla raspisati referendum o nezavisnosti, jer je to neustavno, a on ima oruđa da se protiv toga bori.

"Referendum o nezavisnosti ne mogu proglasiti jer je to neustavno, a za takve slučajeve ja imam oruđe. Protiv mojih odluka može prosvjedovati samo onaj kome bi smetalo kada bi institucije u BiH funkcionirale. Neka se sada pokaže tko za koga igra", rekao je Lajčak za slovački list SME.

Rekao je kako ne razumije zašto su dužnosnici bosanskih Srba namjerno pogrešno interpretirali najnovije mjere koje je poduzeo kako bi učinio efikasnijim rad vlade i parlamenta.

"Nisam ni taknuo Dayton, a ni u kom slučaju nisam smanjio ustavnu zaštitu nijednog od naroda", rekao je Lajčak.

24.10.2007.
Pincom.info / Beta

25. listopada 2007.
Kardinal Puljić: Danas molite za domovinu Bosnu i Hercegovinu
SARAJEVO - Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić pozvao je da se danas posebno moli za domovinu Bosnu i Hercegovinu.

>Ovo je već šesta godina kako pozivam sve vjernike, svećenike, redovnike i redovnice na molitvu za Domovinu na dan smrti posljednje bosanske kraljice Katarine Kotromanić-Kosača. Neka se i ove godine 25. listopada u svim župama slavi sv. Misa za Domovinu<, napisao je u službenom dopisu kardinal Puljić, koji će danas slaviti Misu u crkvi Ara Coeli u Rimu u kojoj je sahranjena bosanska kraljica Katarina Kotromanić-Kosača.

25.10.2007.
Pincom.info/ FTV

23. listopada 2007.
Ljubić: Neće biti preslagivanja vlasti u županijama
Predsjednik HDZ 1990. dr Božo Ljubić izjavio je da dogovor s Čovićem znači partnerstvo i suradanju, no odbacio je mogućnost da kao posljedica dogovora s Čovićem dođe do promjene vlasti.

MOSTAR - Neumski dogovor lidera HDZ BiH Dragana Čovića i HDZ 1990. Bože Ljubića s predsjednikom HDZ Hrvatske Ivom Sanaderom neće rezultirati preslagivanjem vlasti od općina do državne razine, izjavio je predsjednik HDZ 1990 dr Božo Ljubić u intervju Večernjem listu.

Predsjednik HDZ BiH dr Dragan Čović  jučer je nazočio sjednici Zapadnohercegovačkog ( županijskog) odbora stranke u Širokom Brijegu. U priopćenju ove stranke, izdatom nakon sastanka, navedeno je kako će "težište suradnje u kontekstu dogovora iz Neuma biti usmjereno na rekonstrukciju vlasti u ovoj žuapniji u narednom razdoblju".

U zapadnohercegovačkoj županiji na vlasti je koalicija HDZ 1990- HSP Đapić -Jurišić, NS Radom za boljitak, dok je HDZ BiH u oporbi.

Predsjednik HDZ 1990. dr Božo Ljubić izjavio je da dogovor s Čovićem znači partnerstvo i suradanju, no odbacio je mogućnost da kao posljedica dogovora s Čovićem dođe do promjene vlasti. Na pitanje hoće li biti promjena vlasti na primjerice županijskoj razini, kratko je odgovorio: - Ne

-Kako će teći evolucija ovog procesa, to danas nitko ne može reći. Ako ćemo se natjecati natječimo se u dobrom, surađivati trebamo u interesu čovjeka i naroda. Svatko tko zagovara približavanje( dva HDZ-a,op.aut.) ali na jasnim načelima i osnovi imat će u meni saveznika, izjavio je Ljubić na pitanje o mogućem ujedinjenju dva HDZ-a.

Govoreći o rezultatima dogovora njega i predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića s hrvatskim premijerom Sanaderom o podržci izbornoj listi HDZ Hrvatske u 11. izbornoj jedinici ( dijaspora i BiH) Ljubić je kazao kako  maksimalnom mobilizacijom birača u BiH i u dijaspori realno je očekivati da HDZ Hrvatske ostvari 6 mandata na predstojećim parlamentarnim izborima.

- Ako bi postotak izlaska na izbore u RH bio manji u odnosu na 11 izbornu jedinicu, možda i više, kazao je Ljubić. Ocijenio je kako izgledi ostalih stranaka ili nezavisnih listi da "dobace" do mandata nisu veliki. Smatra da bi bilo mudro da i ostali podrže Sanaderovu listu jer se, kako je kazao, ovdje ne radi o odmjeravanju stranaka u BiH već o potpori politici koja će najbolje predstavljati interese Hrvata iz BiH i općenito izvan Hrvatske.

Podsjetimo predsjednici HDZ BiH i HDZ 1990. dr Dragan Čović i dr Božo Ljubić na sastanku s premijerom Hrvatske i predsjednikom HDZ Hrvatske Ivom Sanaderom održanim u nedjelju u Neumu obećali su podržati listu Sanaderovog HDZ-a, na kojoj će se naći i kandidati koje oni predlože. Čović i Ljubić dogovorili su suradnju i partnerstvo u rješavanju važnih pitanja koja se tiču položaja Hrvata u BiH.

23.10.2007.
Pincom.info

28. kolovoza 2007.
Hercegovina ponovno u plamenu
Na području zaseoka Oštrac u Rakitnom pored Posušja danas je izbio požar većih razmjera koji je za sada opožario dva do tri hektara guste borove šume, doznajemo u Centru za dojavu i promatranje Civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije
MOSTAR - Na području zaseoka Oštrac u Rakitnom pored Posušja danas je izbio požar većih razmjera koji je za sada opožario dva do tri hektara guste  borove šume, doznajemo u Centru za dojavu i promatranje Civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije.
''Požar u Oštracu ne prijeti ljudima i materijalnim dobrima, no vatra se širi prema velikom području guste borove šume, površine od oko 250 hektara. Naše ekipe su na terenu i čine sve kako se vatra ne bi proširila dalje na šumu. Očekujemo kako ćemo do kraja dana ovaj požar ipak staviti pod kontrolu'', kazali su nam u Centru, dodavši kako su vatrogasci u potpunosti ugasili požar koji se tijekom nedjelje približio nadomak kuća u naselju Bučina u Ljubuškom.
Na području Mostara danas su zabilježena četiri požara. Kako doznajemo iz Vatrogasne službe Mostar, trava i nisko raslinje gorili su na području Bišće polja i Rodoča, kao i u Raškoj Gori te Udovicama između Mostar i Čitluka.
''Požari u Rodoču i Bišće polju su bili manjih razmjera i ugašeni su, no požar koji je izbio u Udovicama između Mostara i Čitluka je većih razmjera i vatra je blizu ceste. Poslali smo ekipe i pratimo razvoj događaja. Ekipe smo poslali i u Rašku Goru, sjeverno od grada gdje očekujemo skoro lokaliziranje požara'', kazali su nam u Vatrogasnoj službi Mostar.
Prava drama odvijala se danas poslijepodne u Čitlučkoj općini na području sela Gradinići gdje je vatrena stihija došla do kuća. U neposrednoj opasnosti od vatre nalazilo se cjelokupno stanovništvo ovoga sela i okolnih mjesta u što se uvjerila ekipa Bljeska koja je svjedočila nadljudskim naporima mještana i vatrogasaca iz Ljubuškog, Mostara, Čitluka da se spase kuće i ljudski životi. Vatra se pojavila kod deponije u Čitluk Selu odakle je nošena vjetrom krenula prema Čitluku. Na putu vatrenoj stihiji našlo se desetak gospodarskih objekata, veleprodaja, privatnih kuća, skladište pirotehnike Mirnovec, benzinske crpke i selo Gradinići gdje je vatra zaustavljena. Vatra je opožarila i sve uokolo skladišta pirotehnike, ali na svu sreću do najgorega nije došlo. I ostali su gospodarski objekti spašeni zahvaljujući pravovremenih intervencijama vatrogasaca i stanovništva

14. kolovoza 2007.
Hrvati se vraćaju samo za blagdane
SARAJEVO - Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u sarajevskom naselju Stup jedno je od glavnih i najvećih marijanskih svetišta u BiH i blagdan Velike Gospe tradicionalno je slavlje i prigoda da se na tisuće, ne samo katolika, okupi 15. kolovoza na misi koju, kad god to može, predvodi kardinal Vinko Puljić. Tako će biti i ove srijede, Stup se užurbano priprema dočekati nekadašnje župljane koje je rat i potraga za poslom rasuo diljem svijeta.
Župnik Ivo Paradžik očekuje dolazak desetak tisuća Stupljana i vjernika iz susjednih župa. Nažalost, oni će se tu kratko zadržati, dan ili koji više, podsjetiti se na lijepe trenutke provedene u svojim kućama, čuti neku novu priču i vratiti se svojoj zbilji negdje daleko od Sarajeva gdje su sagradili novi dom i gdje zarađuju kruh.

Na Stupu nema perspektive
Niti danas na Stupu nema baš pozitivnih vibracija. Od nekadašnjeg "malog Rima" ostalo je vrlo malo, iako će župnik Ivo Paradžik reći da je strmoglavi trend prodaje kuća i zemlje zaustavljen, ali "krvna slika" se ne obnavlja jer mladi perspektivu na Stupu ne vide.
"Još uvijek se prodaje zemlja, međutim to više nije trend. Imamo čak i slučajeva da netko od Hrvata, koji zbog posla živi u Sarajevu, traže zemljište za gradnju kuće. To pokazuje da je posao za sarajevske Hrvate pa i za druge, glavni problem. Ne znam čija je to strategija i politika, no, pokazuje se da je za održivi povratak i ostanak potreban posao pa onda krov nad glavom.
Dolaze mi mladi ljudi ili njihovi roditelji i u očaju govore: 'Župniče, ima li posla nije bitno koliko košta", kazao je župnik Ivo.Trenutačno, prema popisu župnog ureda, na području župe Uznesenja Blažene Djevice Marije živi oko 3.100 hrvatskih obitelji i uglavnom su to starije osobe koje žive od mirovine. No, ima i svijetlih primjera pokretanja obiteljskog biznisa i obrađivanja plodne zemlje. "Na Stupu živi oko 150 djece uzrasta od jedne do devet godina te od 200 do 300 srednjoškolaca i studenata. Problem je i dječji vrtić koji je u izgradnji, a za njegov završetak
potrebno je skupiti još oko 500.000 maraka. Očekujemo da ćemo ga završiti u idućoj godini i u njemu će biti smješteno stotinjak djece te pučka kuhinja", naglasio je župnik Paradžik koji je istodobno i dekan sarajevskog dekanata.

Više umrlih nego rođenih
I upravo se na Stupu, kako župnik voli reći, najvitalnijoj župi, godišnje krsti oko trideset beba, što je više nego u svim župama sarajevskog dekanata. Ali, nažalost, umire više osoba nego što se rađa, pa je tako u ovoj godini umrlo dvadeset osoba više nego se rodilo. Prošle godine Republika Hrvatska je u okviru financijske pomoći Hrvatima u BiH župi Uznesenja Blažene Djevice Marije donirala 100.000 maraka, ove godine takve injekcije neće biti jer nitko sa Stupa nije niti kandidirao neki od projekata koje podupire Hrvatska. U takve spada i studentski dom kojeg na Stupu gradi don Ante Jelić i čiji su temelji iskopani. Za dalje morat će se pronaći novac.
Životna stvarnost sarajevskih Hrvata je surova i borba za preživljavanje ne trpi baš puno emocija. Od zraka se ne živi, to je dobro poznato, međutim kada bi se politička i ekonomska strategija preokrenula u cilju istinskog i održivog povratka nitko ne dvoji da bi se "krvna slika", ne samo ovoga područja, prvo stabilizirala, a u budućnosti i popravila.

Nakon 16 godina svi na okupu
Među Stupljanima koji nikada nisu napuštali kuću je, osim tijekom ratnih razaranja, Vidak Ilić iz naselja Otes. Njegova djeca su daleko od Stupa i Sarajeva. "Jedan sin mi je u Zagrebu, drugi u Londonu, a treći u Australiji. Nakon punih 16 godina po prvi put smo se u obiteljskoj kući okupili u siječnju ove godine. Nažalost, ovdje nema posla i mladi ljudi odlaze. Vrlo je malo zaposlenih Hrvata, a i mnogi koji su radili ostali su bez radnih mjesta. Na stotine i stotine dunuma zemlje je prodano i ljudi su otišli uglavnom u Hercegovinu odakle su prije rata većinom i došli tražeći posao. Znam da je u Sarajevu za svakog veliki problem zaposlenje i to je manje više isto za sve narode, međutim, uočljivo je da ni hrvatske tvrtke koje ovdje otvaraju predstavništva i pogone ne vode baš puno brige o zaposlenja Hrvata", kazao je Ilić. Kakva je to strategija i politika, ne znam. Svaka pomoć je dobrodošla, ali za naš opstanak u Sarajevu je ipak najvažniji posao i to bi za nas bila prava pomoć", kazao je Vidak Ilić. Uvijek je lijepo vratiti se rodnoj grudi, makar to bilo i nakratko.  Dnevni list

14. kolovoza 2007.
Tisuće vjernika hodočaste Gospi
MOSTAR - Kolone hodočasnika iz cijele zemlje i svijeta uputit će se u marijanska svetišta u zemlji, kako bi na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije u svojoj nebeskoj zaštitnici potražili utočište, mir i utjehu.
Velika Gospa posebno se časti u Hercegovini, koja vrvi marijanskim svetištima, a iz najstarijeg Marijina svetišta u Širokom Brijegu pobožnost se, zahvaljujući franjevcima, proširila diljem Hercegovine. Tako se Velika Gospa danas proslavlja u Posušju, župi Seonica u duvanjskom kraju, Čitluku, Trebižatu, Rami itd., a nezaobilazno svetište u novije vrijeme je i Međugorje.

Zaštitnica Hercegovačke franjevačke provincije
Upravo zbog jake vjere širokobrijeških franjevaca i prema Gospi, koja je stoljećima obraćala narod, prolivena je nevina krv fratara na Širokom Brijegu, čime je, kaže mostarski gvardijan fra Mate Dragičević, to svetište dodatno dobilo na snazi, pa ga danas pohode tisuće vjernika iz zemlje i inozemstva. Samo preksinoćnoj misi u tom svetištu nazočilo je 15 tisuća duša. Velika Gospa zaštitnica je Hercegovačke franjevačke provincije, a taj je blagdan usko vezan uz Franjevački red, budući da su ga baš franjevci prvi počeli obilježavati, čak prije nego što je to učinila službena Crkva.
Fra Mate Dragičević kaže kako nije slučajno da se Velika Gospa, pored brojnih njezinih svetkovina kroz godinu, časti na poseban način. Velika Gospa, kazao je, svetkovina je nade, jer govori o Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo - dušom i tijelom. Marija je prva, budući da je bila potpuno vjerna Bogu, službenica Gospodnja čitav svoj život, uznesena na nebo dušom i tijelom, a obični čovjek vezan za Mariju i sam se nada Kraljevstvu Nebeskom. Slavljenje Velike Gospe u Hercegovini, kaže gvardijan, usko je vezano i uz povijesna događanja na našim prostorima - progon, mučeništva, patnju, kroz koju su se vjernici još više vezali uz Mariju, tražeći u njoj majku, koju nam je Isus ostavio po Ivanu.

Post, molitva, hodočašćenje
U narodu su, kaže gvardijan, ostali običaji da se za Veliku Gospu priprema devetnicom, molitvom, postom, da joj se zavjetuje za zdravlje potomstva i obitelji, tjelesni i duhovni napredak. Slavljenje devetnice prije samog blagdana odvajkada je tradicija na našim prostorima, a dan uoči Velike Gospe ranije je bio i crkveno propisani post, što danas više nije slučaj. Unatoč tome, u narodu je ostao uvriježen post kroz devetnicu ili pak na današnji dan.
Na sam blagdan vjernici hodočaste u marijanska svetišta, uzimajući na sebe odricanje, žeđ, glad i muku hodanja, neugodnosti noćenja, težinu i napor sve kako bi se približili Mariji iz Nazareta te zadobili utjehu za svoju rasplakanu dušu.

Biskup predvodi misu u Nevesinju
Na blagdan Velike Gospe bit će slavljena sveta misa i na temeljima u ratu porušene župne crkve u Nevesinju. Naime, župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju taj dan slavi svoju nebesku zaštitnicu. Svetu misu tom će prigodom u 11 sati, s okupljenim svećenicima, slaviti mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, koji će i blagosloviti temelje nove crkve. Nakon misnog slavlja bit će upriličeno i pučko veselje.

MEĐUGORJE Šest misa na hrvatskom
U Međugorju, u crkvi Sv. Jakova, prema riječima župnika fra Tomislava Pervana, svete mise na hrvatskom jeziku na blagdan Velike Gospe bit će slavljene u 6, 7, 8, 9 i 11 sati, te večernja u 19 sati. Fra Tomislav je napomenuo kako se svaki dan, tri puta, u crkvi sv. Jakova održava prigodna sveta ispovijed, i to ujutro, zatim u 13 sati, te prije i za vrijeme večernje svete mise. Na Veliku Gospu posebno će svečano biti i u Posušju, gdje će se sliti raseljeni puk sa svih strana svijeta. Danas u 18 sati posuškim ulicama proći će vjernička procesija, nakon čega će se služiti i mise uočnica Velikoj Gospi. Svete mise u franjevačkoj crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru na Veliku Gospu bit će služene kao i nedjeljom.

ŠIROKI BRIJEG Danas mimohod s kipom
Fra Ivan Boras, župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo na Širokom Brijegu, kaže nam kako će danas, na samu uočnicu Velikoj Gospi s početkom u 17.30 biti organiziran mimohod s kipom širokobriješke Gospe kroz grad, a svečana sveta misa bit će slavljena u 20 sati u župnoj i samostanskoj crkvi. Na sam blagdan Velike Gospe mise će biti slavljene u 5, 6, 7, 8, 9, 10, te u 11 sati, kada će biti slavljena svečana sveta misa, koju će predvoditi fra Miljenko Šteko, vikar Hercegovačke franjevačke provincije.

KOMUŠINA Kardinal predvodi misno slavlje
Gospino svetište Vrhbosanske nadbiskupije Komušina-Kondžilo kod Teslića na svetkovinu Uznesenja BDM također će biti mjesto susreta tisuća hodočasnika. Svečano misno slavlje danas, na uočnicu blagdana, s početkom u 18 sati predvodit će kardinal Vinko Puljić. Na svetkovinu će u župnoj crkvi od 7 sati ujutro biti mogućnost za ispovijed, a u 9 sati krenut će svečana procesija s čudotvornom slikom Gospe Kondžilske ispred župe crkve do brda Kondžilo. Svečano misno slavlje na Kondžilu predvodit će pomoćni biskup vrhbosanski mons. dr. Pero Sudar. Posebno svečano bit će također i u svetištu Gospe Olovske u Olovu te u crkvi otaca trapista Marija Zvijezda kod Banje Luke.

Kristina Spajić, Dnevni list

13. kolovoza 2007.
Defile u nošnjama oduševio turiste
MOSTAR - Više od 450 sudionika iz deset kulturno-umjetničkih društava s područja naše zemlje i Hrvatske okupilo se na tradicionalnoj smotri folklora u Blagaju. Ovogodišnji 24. susreti prijateljstva Blagaj 2007. okupili su više od 1.500 gledatelja, koji su i ove godine oduševljenje manifestacijom pokazali sudjelovanjem u plesanju tradicionalnog kola u samoj završnici. "Među gledateljima je bilo i starijih i mlađih, a završnica programa bila je kolo u koje su se uključili i stari i mladi gledatelji. Narod je jednostavno željan zabave, voli vidjeti i upoznati stare običaje, po kojima su živjeli naši stari", kazao je Nihad Jašarević, predsjednik KPD Blagaj. Program manifestacije započeo je defileom svih sudionika preko Starog mosta, gdje je upriličeno bacanje karanfila u rijeku Neretvu. Kada su sudionici smotre obučeni u narodne nošnje svojih krajeva prelazili preko Starog mosta turisti su se oduševili, čak ih ni kiša nije spriječila da ih fotografiraju i snimaju. Defile u narodnim nošnjama nastavljen je Fejićevom ulicom do trga Musale, odakle su se sudionici organiziranim prijevozom uputili u Blagaj, gdje su obišli prirodne ljepote. Pokrovitelj ovogodišnje smotre bila je potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Spomenka Mičić, koja je ovom prilikom izrazila zadovoljstvo i želju za održavanjem više takvih manifestacija. "Sljedeće godine naše društvo obilježava 60 godina postojanja, tako da ćemo se potruditi organizirati još bogatiju i svečaniju smotru folklora, u kojoj će sudjelovati kulturno-umjetnička društva iz Hrvatske i Crne Gore. Također, planiramo da manifestacija traje dva dana", naglasio je Jašarević.
Na ovogodišnjoj smotri sudjelovali su KUD Rudar iz Lukavca, KUD Sevdah Vučkovići, GFA "Bugojno" iz Bugojna, FA Panonija Tuzla, DKB Preporod Dubrovnik, GFA "Maglaj" iz Maglaja, BZK Preporod Prozor, KUD Mladost Srebrenik, KUD "Karaula" iz Karaule te sami organizator.

Marija Medić, Dnevni list

10. kolovoza 2007.
FENOMENI UZ PETO IZDANJE WEST HERZEGOWINA FESTA
Kultni događaj ljeta
Fenomen West herzegowina festa, putujućeg festivala amaterskog stvaralaštva, jedinstven je na prostorima BiH, ali i u susjednoj Hrvatskoj. Rijetkost je naići na festival koji svake godine mijenja mjesto održavanja, te konstantno podiže ljestvicu kvalitete, kako organizacije, tako i sadržaja.

A sve je počelo tako nevino. Na bazenu u Širokom Brijegu nekolicina mladih, među njima Gordan Gogo Bogdan i Nikola Galić, 2001. godine organizirali su festival stvaralaštva mladih. Raspisali su natječaj za kratku pjesmu, bendove, privukli publiku iz susjednih mjesta i ušli u legendu. Već iduće godine festival je bio događaj ljeta za mlade, talentirane i željne zabave. Mjesto održavanja ponovno je Široki Brijeg, a na natječaj su se prijavljivali i filmovi. Neformalna zabava prvog izdanja već iduće ljeto postala je "event" s glavom i repom.

Uhodanu organizaciju i poznato okružje Galić i Bogdan godinu kasnije odlučuju zamijeniti za adrenalin i neizvjesnost ceste. Sele kompletnu karavanu u Ljubuški, na Centar malih sportova. Festival je trebao trajati tri dana, ali je kiša pokvarila jednu večer, te se sve sabilo u dva dana.

Četvrto izdanje WHF-a gnijezdo je svilo u Posušju. Ta tri dana, usprkos kiši koja se sručila na glave posjetitelja prve večeri, a koji su ipak ostali do kraja, prometnula su se u istinski hercegovački Woodstock, kako smo tada pisali. Filmovi, nastupi bendova, druženje, kampiranje, tri prekrasna dana mladosti u Posušju WHF su definitivno potvrdila kao festival kojeg se mora uzeti za ozbiljno. Ma koliko neki o tomu šutjeli.

Ovogodišnje festivalsko izdanje u Grudama, koje je sinoć počelo, sudeći po prijašnjim iskustvima, trebalo bi ljestvicu kvalitete podignuti barem milimetar više. Međutim, ako bude kao i lani, bit će opet fenomenalno. A. KARAMATIĆ

Program za petak
20.28 Otvaranje druge večeri festivala

20.35 Glazbeni program izvan konkurencije: WHF ORCHESTRA (Ljubuški/Mostar/Široki Brijeg)

21.05 Filmovi izvan konkurencije: UNPLUGGED (Široki Brijeg)
- autor Stjepan Mihaljević

21.08 Filmovi u konkurenciji: BILO JEDNOM U BiH (Posušje) - Želimir Bakula, IZ HERCEGOVINE NA MARS (Široki Brijeg) - K. Dominković i A. Ćužić, MOJ DEDO PJESNIK (Ljubuški) - Lucija Boras, MP3 (Široki Brijeg) - Ivan Mandić Icce, MAMA, HVALA TI ZA RUČAK (Široki Brijeg) - Tomislav Ćavar, MACHO TRIP(ICE) (Široki Brijeg) - Vlado Kraljević, GLAVOM U ZID (Široki Brijeg) - Ivan Pavičić, ZADOVOLJŠTINA (Grude) - Mario Marić i Ivan Jasak, ZAPIS IZ MOJE SOBE (Kotor/Crna Gora) - Nikoleta Petrović, FOLLOWING WRONG GOD (Mostar) - Ivo Bandić, ŠTO JE ANCHO SNIMIO (Široki Brijeg)
- Andrija Zeljko.

22.16 Glazbeni program u konkurenciji: GREED (Osijek/Hrvatska), QUARTET MODERATO CANTABILE (Ljubuški), ORION (Široki Brijeg), ZVUČNI ZID (Čapljina), BLITZ & SAFAD & BIG SMOKE (Travnik), MAYDAY (Široki Brijeg), KUD NARODNE MOŠNJE (Ljubuški), BLIS (Široki Brijeg)

Slobodna Dalmacija

8.kolovoza 2007.
Požari na jugu Hercegovine ne jenjavaju
MOSTAR - Tijekom jučerašnjeg dana na području Ivanice opet je buknuo požar. Stanje je bilo teško jer vatra gori na granici s Hrvatskom. "Vatra za sada ne prijeti proširivanjem na teritorij Hrvatske jer je naši vatrogasci drže pod kontrolom", rekao je dežurni operativac Federalne uprave civilne zaštite. U tom požaru stradali su uglavnom šuma i nisko raslinje, a veliki tim za procjenu šteta je još uvijek na terenu. Iz Federalne uprave civilne zaštite izrazili su nadu da požar neće prijeći na stranu susjedne države zbog svih događanja ovih dana oko dubrovačkih požara.

Trebinje opet u plamenu
Trebinjski vatrogasci jučer su gasili tri velika požara na području te općine. Najteže je bilo na području Dživarskog poljica, gdje je zabilježen požar najvećih razmjera koji je prijetio i kućama, a teško stanje bilo je u selu Biograd gdje je vatra stigla na nekoliko metara od prvih kuća, ali ipak je uspješno lokalizirana. Veliki požar u Viduši, na granici općina Trebinje i Ljubinje, koji je zahvatio oko stotinu hektara visoke šume i već nekoliko dana bukti, stavljen je pod kontrolu. U gašenju požara u općini Trebinje, osim mještana, vatrogascima su pomogli i pripadnici Civilne zaštite, Šumskoga gazdinstva, kao i zaposleni u komunalnom poduzeću i trebinjskom Vodovodu. Na području Mostara jučer su izbila tri požara, i to na Kantarevcu, u Vrapčićima i na Gubavici. Vatra na Gubavici i u Vrapčićima bila je nešto većeg intenziteta, ali nije ugrozila lokalno stanovništvo.

Vatra u Dubrovniku pod kontrolom
Bitka s vatrenom stihijom i dalje se nastavlja. Požar na području Dubrovnika ni četvrti dan nakon izbijanja još uvijek nije potpuno ugašen. Najveći problem predstavlja činjenica da su sva tri kanadera na servisu pa ne mogu gasiti vatru. Trenutačno je stanje na požarištu pod kontrolom, gori samo nekoliko manjih požara. Jučer je najteže bilo na području prema Gružu i Sustjepanu gdje se s vatrom "borilo" 80 vatrogasaca. Stanje u Dubrovačkoj županiji i dalje je teško, neka naselja i tijekom jučerašnjeg dana nisu imala električnu energiju.

Dragan Bradvica, Dnevni-list.ba

7. kolovoza 2007.
Al-Quaida na poziv vlasti sudjelovala u ratu i obučavana u BiH
U knjizi Schindler otkriva dio zagonetke o transformaciji al-Quaide od izolirane borbene skupine u globalnu smrtonosnu prijetnju i do sada neproučenu ulogu radikalnog islama u konfliktu u BiH.

WASHINGTON - John Schindler s američkog mornaričkog koledža, autor knjige o terorizmu, izjavio je da je al-Quaida sudjelovala u ratu u BiH od 1992. do 1995. godine i da je tu zapravo oblikovana kao moderna teroristička organizacija.

U intervjuu za mrežu CNN Schindler tvrdi kako je članove al-Quaideu BiH pozvala tadašnja vlast, te da su u BiH imali kampove za obuku.

Autor knjige "Nesveti teror: Bosna, al-Quaida i rađanje svjetskog džihada" (Unholy Terror: Bosnia, Al-Qa'ida, and the Rise of Global Jihad) tvrdi kako su teroristi koji su izvršili napad na SAD u rujnu 2001. i obučavani u BiH.

"U knjizi Schindler otkriva dio zagonetke o transformaciji al-Quaide od izolirane borbene skupine u globalnu smrtonosnu prijetnju i do sada neproučenu ulogu radikalnog islama u konfliktu u BiH i zabrinjavajući doprinos američke politike rastu al-Quaide ", navodi se u uredničkom osvrtu na knjigu naslovljenu "Bosna - bojno polje al-Quaide koju je podržavala Clintonova administracija", prenose Nezavisne.

"Rat u BiH od 1992. do 1995. uvelike je pogrešno interpretiran na Zapadu...do sada. U "Nesvetom teroru" John Schindler, profesor strategije na Mornaričkom ratnom koledžu i bivši analitičar Nacionalne sigurnosne agencije i službenik kontraobavještajne službe, daje revidiranu procjenu rata u BiH, osvjetljavajući njegovu ključnu ulogu u razvoju radikalnog islamskog terorizma", navodi se u osvrtu.

Dodaje se kako je "dugo skrivana istina da je BiH odigrala istu ulogu za al-Quaidu devedesetih koju je Afganistan odigrao osamdesetih, osiguravajući bojno polje na kojem su se mudžahedini mogli obučavati za objavu svetog rata".

Schindler objašnjava kako je Osama bin Laden eksploatirao rat u BiH za svoje vlastite ciljeve, kao i zabrinjavajući nivo podrške američke vlade mudžahedinima u BiH - isto kao što je bilo učinjeno i s afganistanskim mudžahedinima.

"Ponavljanje grešaka iz Afganistana doprinijelo je kontraudaru epskih proporcija: Kalid šeik Muhamad, koji je planirao napade na SAD, i dvojica pilota otmičara veterani su bosanskog džihada", kaže se u osvrtu.

Navodi se da knjiga "Nesveti rat" daje zastrašujući odgovor da je rat u BiH bio jezgro rasta bin Ladenovog globalnog džihada.
"To je zastrašujuće, ne toliko zbog tragedija rata, koliko zbog onih tragedija koje su se desile pod nosom američke vlade - u to vrijeme uz američko suučesništvo", kaže se u osvrtu.

U knjizi se govori i kako je Clintonova administracija, u suradnji s Iranom, tajno snabdijevala bosanske mudžahedine, uključujući al-Quaidu, milijunima dolara u oružju i opremi.

Pincom.info

6. kolovoza 2007.
Zbogom srpanjskim vrućinama!
SARAJEVO - Nakon tropskih vrućina koje su vladale u srpnju, u cijeloj zemlji je došlo do naglog zahlađenja. Jutarnje temperature su pale do 11 stupnjeva u Sarajevu te u Hercegovini do 20 stupnjeva.
Rana jesen u Sarajevu
Na Bjelašnici je jučer u 8 sati izmjerena temperatura zraka od samo 2 stupnja. Jesenske temperature su natjerale Sarajlije da ponovno oblače džempere i jakne. Nagli pad temperature prouzrokovao je i povećan broj pacijenata u Hitnoj pomoći, gdje se svakodnevno javljaju kronični bolesnici koji imaju problema s krvnim tlakom te trbušnim tegobama. Prema riječima dežurnog meteorologa Federalnog meteorološkog zavoda Anera Čerkića, ovakav pad temperatura nakon tropskih vrućina u srpnju je normalan.
"Prethodni mjesec je bio iznimno vruć te je stoga i nastupio ovakav pad temperatura. U pravilu je srpanj topliji od kolovoza. Temperature su u Bosni pale i za 20 stupnjeva, a u Hercegovini za deset stupnjeva", istaknuo je Čerkić.

Nema vrućina u Hercegovini
Jučer je u Hercegovini bilo sunčano, a u Bosni pretežno oblačno sa slabom kišom. U Sarajevu je temperatura zraka u 14 sati bila 13 stupnjeva, u Mostaru 22, dok je u Neumu bila 27 stupnjeva. Temperatura mora u Neumu bila je 23 stupnja. Prema prognozi meteorologa, danas se očekuje sunčano vrijeme uz malu oblačnost. Jutarnje temperature u Bosni će biti 10, u Hercegovini do 20, a najviša dnevna od 24 do 32 stupnja. U Sarajevu će u popodnevnim satima padati kiša. Prema riječima Anera Čerkića, statističke analize predviđaju da će kolovoz u pogledu temperatura biti nešto viši iznad višegodišnjeg prosjeka - 18,9 stupnjeva, s tim da se ne očekuju vrućine poput srpanjskih.
Ukupna količina padalina bit će ispod višegodišnjeg prosjeka - 70 l/m2 . Srednja temperatura za kolovoz iznosit će za Mostar 24,8 stupnjeva.
Dina Zahirović, Dnevni list

6. kolovoza 2007.
Turisti nakon Hrvatske u posjetu Hercegovini
MOSTAR - Hrvatske turističke agencije ovih dana su pretrpane rezervacijama turista koji žele posjetiti Mostar i Međugorje. To su za naš list potvrdili i djelatnici turističkih agencija Atlas, Generaltourist, Kalipso, Kantun te Dubrovnik-service iz Dubrovnika i agencija Nik iz Šibenika, koji u svojoj ponudi nude jednodnevan izlet za ova mjesta, a cijena aranžmana se kreće i do 400 kuna za jednu osobu. Djelatnik Atlasove agencije nam je rekao da je ogromna zainteresiranost turista za ova mjesta te da agencija dnevno pošalje tri, a ponekad i četiri autobusa za ova mjesta. "Vlada velika zainteresiranost, pogotovo za Međugorje, zovu nas i osobe iz drugih zemalja, a najviše iz Hrvatske. Tri puta tjedno naši autobusi voze za Mostar i Međugorje, a svaki put su popunjeni do posljednjeg mjesta", potvrdio nam je djelatnik Atlasa.

Brojne rezervacije
Atlasova ponuda za Mostar i Međugorje sastoji se od jednodnevnog izleta, čija je cijena 380 kuna za Mostar i 340 kuna za Međugorje za jednu osobu. "U tu cijenu uključen je prijevoz autobusom, pratnja lokalnog vodiča i ručak. A program posjeta se sastoji od obilaska Starog grada i kulturno-povijesnih spomenika te zanimljivih dijelova grada u Mostaru. Što se tiče Međugorja, ponuda se sastoji - odlazak na brdo Križevac, posjet mjestu ukazanja Gospe pored Svetog križa, a oni koji ne žele na Križevac mogu ostati na misi u crkvi te nakon vraćanja turista s Križevca, zajedno obići Međugorje", kazao je djelatnik ove agencije.
Djelatnica turističke agencije Kalipso također nam je potvrdila da i u ovu agenciji stižu brojne rezervacije za Mostar i Međugorje. Cijena jednodnevnog izleta iznosi 400 kuna, u koju je uključen ručak i prijevoz. Svaki tjedan barem jedanput posjetimo ta mjesta, iako se ponekad dogodi da nekoliko puta tjedno s više autobusa dođemo u ta mjesta", istaknula je djelatnica agencije Kalipso.

Prevelike cijene
Prema nekim informacijama, za mnoge turiste, koji bi željeli posjetiti Mostar i Međugorje, cijena jednodnevnog izleta predstavlja problem, jer je za njihov džep prevelika. Cijene se kreću od 315 do 400 kuna, što u konvertibilnim markama iznosi oko 100 maraka. Međutim, djelatnici spomenutih agencija su nam rekli da te cijene nisu velike, s obzirom da se radi o Mostaru, čiji je Stari most uvršten u UNESCO-ovu listu kulturne baštine i predstavlja veličanstveno djelo arhitekture, i Međugorju, mjestu gdje se ukazala Gospa, jednom od najvećih hodočasničkih mjesta u svijetu. "Cijene nisu velike jer za nekoliko stotina kuna na jednome mjestu turisti vide i ljepotu graditeljstva i dožive unutarnji mir, jer svi koji su posjetili Međugorje su nam poslije rekli da su osjetili Gospinu nazočnost i da cijena toga ne može biti velika", naglasila nam je djelatnica agencije Dubrovnik-service.

Merzina Hodžić, Dnevni list

2. kolovoza 2007.
PODMETNUTI POŽARI -
Zapale šumu pa grade zgrade i vinograde
MOSTAR - Zastupnici u Hrvatskom saboru su nedavno povukli pitanje o podmetanju požara radi koristoljublja. Naime, postoji mogućnost da netko namjerno podmeće požare kako bi naknadno te izgorjele šumske površine iskoristio kao građevinsko zemljište koje će kupiti po dosta nižoj cijeni. S obzirom da naša zemlja ima slične zakonske okvire kao i Hrvatska, pitanje je izbijaju li i kod nas požari iz ovakvih i sličnih razloga.
"O tom pitanju ne mogu mnogo reći, ali ovoliki broj požara nije odavno zabilježen pa postoji mogućnost da je velik broj požara namjerno podmetnut, no u razloge ne bih ulazio", rekao nam je dežurni operativac Federalne uprave civilne zaštite.

Prenamjena šumskih površina
Često se u javnosti za sve optužuje građevinska mafija. Postupak je jednostavan: privatnici koji posjeduju šumu teško je mogu pretvoriti u građevinsko zemljište zbog mnogobrojnih dozvola koje moraju pribaviti. Te dozvole država će izdati jedino u slučaju kada je od državnog interesa prenamjena te šumske površine. Međutim, situacija se uvelike mijenja u slučaju požara. Kada šuma postane zgarište, dovoljna je promjena lokalnog prostornog plana, odnosno odluka lokalnih vlasti na koju je lako utjecati.
Prema pretpostavkama brojnih stručnjaka, mnogi požari u Hercegovini se podmeću kako bi se na tim površinama mogli graditi novi vinogradi. Civilna zaštita i vatrogasci, pa čak ni policija, nam nisu mogli potvrditi da u BiH postoje takvi slučajevi, ali također nitko ne isključuje tu mogućnost.

Podmetanje požara
Susjedna nam Hrvatska radi na donošenju zakona po kojem se šumska zgarišta neće moći prenamijeniti pet godina nakon požara, a kako će se BiH boriti s tim problemom, ostaje nam vidjeti. Vatrogasci također sumnjaju u podmetanje požara.
"Smatramo da je 90 posto požara podmetnuto, ali ne možemo tvrditi jesu li namjerno ili slučajno podmetnuti", rekli su iz Vatrogasne službe Mostar. Prije samo nekoliko dana je i načelnik Uprave policije MUP-a RS-a Nijaz Smajlović potvrdio kako policija sumnja da su gotovo svi veći požari u istočnoj Hercegovini podmetnuti. Činjenica je da su mnogi požari planuli zbog ljudskog nemara, odnosno paljenjem vatre na otvorenom koja bi se pod velikim vrućinama brzo proširila. Međutim, dosta požara ipak podmeću i piromani. No, dok se u susjednim zemljama radi na uhićenju i kažnjavanju takvih osoba, u BiH nije zabilježen nijedan slučaj uhićenja piromana.

Izgorjelo oko 6000 hektara šume
Prema podatcima Federalne uprave civilne zaštite, u posljednjih petnaestak dana vatra je "progutala" 5930 hektara šume i niskog raslinja. "U tom razdoblju na području BiH zabilježeno je 499 požara, od kojih je 488 bilo na otvorenom području, a 11 požara na raznim objektima", potvrdili su iz Federalne uprave civilne zaštite. Požari su zahvatili čak 43 općine, a stanje prirodne nepogode od požara bilo je proglašeno u općinama Čapljina, Čitluk, Neum i Stolac. Tijekom jučerašnjeg dana nije zabilježen niti jedan veći požar. Procjene šteta su u tijeku i kompletni podatci se očekuju za nekoliko dana.

Dragan Bradvica, (www.dnevni-list.ba)

1. kolovoza 2007.
Liječnici iz BiH u Libiju za 2.000 dolara
Kolektivna medijska histerija koja je proteklih dana potresala Europu zbog slučaja bugarskih medicinskih sestara nije nimalo zasmetala brojnim liječnicima i ostalom medicinskom osoblju iz BiH da posao potraže širom Libijske Džamahirije.

SARAJEVO - Kolektivna medijska histerija koja je proteklih dana potresala Europu zbog slučaja bugarskih medicinskih sestara nije nimalo zasmetala brojnim liječnicima i ostalom medicinskom osoblju iz BiH da posao potraže u nekoj stručnim kadrom deficitarnih bolnica širom Libijske Džamahirije.

Opća bolnica Clinic Bir Alosta Milad u libijskom glavnom gradu Tripoliju preko bh agencija za zapošljavanje traži veći broj liječnika iz BiH i bližeg okruženja koji bi, kako stoji u oglasu, radili za plaću od 1.800 do 2.000 dolara u tehnički moderno opremljenoj bolnici, piše Večernji list.

Ugovor o zapošljavanju zasniva se na godinu dana, s mogućnošću njegova produžetka. Svakom liječniku klinika snosi troškove zrakoplovne karte, vize, radne dozvole i troškove stanovanja. Radno je vrijeme, najvjerojatnije zbog velikih vrućina i tamošnjih religijskih običaja, raspoređeno u dvije faze; prva od 9.30 do 13.30, a druga od 15.30 do 19.30 sati.

Prije ostvarenja primamljive financijske zarade poslodavac inzistira na probnom roku u trajanju od šest mjeseci, na što se plaća tzv. avans 20 posto od iznosa spomenute plaće.

Prolazak kroz probni rok od šest mjeseci, doznajemo Večernjak, nije strogo definiran ako liječnik, ili bilo koji drugi medicinski djelatnik, u libijskoj bolnici pokaže svoju stručnost puno ranije. Bolnica je, stoji u oglasu, a sudeći po broju internetskih prijava velik je broj zainteresiranih iz BiH i susjedstva, velika i moderno opremljena, radi 24 sata, ima odličnu reputaciju, a posjećuje je velik broj pacijenata iz Libije.

U sindikatu zdravstvenih djelatnika Federacije BiH priznaju da velik broj liječnika traži posao u inozemstvu i da je Libija u zadnje vrijeme, kako se otvara Europi i svijetu nakon ukinuća sankcija UN-a, postala jedno od odredišta gdje žele pronaći posao.

No koliko njih trenutačno radi ili planira tamo pronaći posao teško je procijeniti. Pogotovo su cijenjena odredišta u naftom bogatim državama, kao što su Emirati, Saudijska Arabija, Katar.
Njih velik broj posao nalazi i u Hrvatskoj, gdje se mahom šalju na specijalizaciju, ali se nakon završetka više ne vraćaju. Ako se usporedi da prosječna plaća liječnika u BiH bez dodataka iznosi svega 800 KM, logično je zašto je Libija postala odredište u kojem se medicinski kadar iz BiH i okruženja želi barem i na godinu dana zadržati. Pincon.info

31. srpnja 2007.
Cijena kvadrata stana i do 5000 maraka

 SARAJEVO - Cijene stanova u BiH, a naročito u većim gradovima kao što su Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Zenica i Tuzla su u velikom porastu, potvrđeno nam je u agencijama za promet nekretninama. Prema riječima Asima Vražalice, vlasnika Agencije za promet nekretninama "Sant" iz Sarajeva, cijene četvornog metra stambenog prostora u staroj gradnji u Sarajevu iznose i do 3000, a u novogradnji one dostižu cijenu i od 5000 maraka. Prema njegovu mišljenju, te cijene su za običan narod prevelike.
"Još prošle godine četvorni metar stana iznosio je 800 maraka, a danas je ta cijena dostigla brojku od čak četiri ili pet tisuća maraka, što zaista nije realno, jer ima vlasnika koji precjenjuju svoje vlasništvo", smatra Vražalica.

Dijaspora ima najviše novca
Prema Vražalicinim riječima, moralo je doći do poskupljenja stanova jer su migracije stanovništva ogromne, veliki broj ljudi je doselio u Sarajevo, grad se dosta širi, a ponuda stanova je mala.
"To je glavni uzrok povećanja cijena, jer da je u ponudi tisuću stanova onda bi zasigurno došlo barem do stanke na sadašnjim cijenama", ističe Vražalica i dodaje da ljudi iz dijaspore najviše kupuju stanove u Sarajevu, zbog toga što oni imaju najviše novca. Vražalica nam je potvrdio kako će u Sarajevu u ovoj godini doći do još većih povećanja ovih cijena, čak i do 50 posto jer je u planu izgradnja novih stambenih površina.
"Već na jesen će biti u prodaji 850.000 četvornih metara stanova u Vogošći, a isto takvo naselje se već gradi na Dobrinji", kaže Vražalica.

Potražnja za manjim stanovima
Vito Sesar, vlasnik agencije "Sesar" iz Mostara, rekao nam je kako je i u Mostaru došlo do povećanja cijene stanova i to iz istih razloga kao i u Sarajevu.
"Manja ponuda utjecala je na to da je cijena četvornog metra starije gradnje sa 800 porasla na 1.300 maraka", ističe Sesar i dodaje da se cijena četvornog metra novije gradnje popela i na 2.000 maraka. Prema riječima Senke Gatarić-Vasilić, vlasnice Agencije Euroagent iz Banje Luke, cijena četvornog metra stambenog prostora u staroj gradnji prošle godine kretala se oko 1.200 maraka, dok u ovoj godini ona iznosi i do 1.700 maraka. "Najveća potražnja je za jednosobnim i dvosobnim stanovima i garsonijerama. Što se tiče stanova u novoj gradnji, cijena njihovog četvornog metra prošle godine kretala se do 2.000 a sada i do 2.200 maraka", ističe Gatarić-Vasilić i dodaje da vlasnici građevinskih tvrtki kažu da je do poskupljenja došlo zbog povećanja cijena materijala za izgradnju stanova.

Ista situacija u Zenici i Tuzli
U Zenici i Tuzli također je došlo do povećanja cijena stanova. Prema riječima djelatnice u agenciji Aleph iz Zenice, danas cijena četvornog metra iznosi oko 1200 maraka, dok je još prošle godine ta cijena bila upola manja. "Prošle godine smo imali veću ponudu stanova tako da vlasnici nisu precjenjivali te stanove", istaknula je djelatnica ove agencije. I u agenciji za nekretnine u Tuzli su nam potvrdili da je zbog manje ponude došlo do povećanja cijene četvornog metra i do 1500 maraka.

Merzina Hodžič,(Dnevni-list.ba)

30. srpnja 2007.
Prijeti nam bijela kuga
MOSTAR - U Bosni i Hercegovini natalitet konstantno opada. Od 1996. do 2006. broj rođenih beba opao je s 46 na 32.000 godišnje. U BiH sada ima oko četiri milijuna stanovnika, ali strahuje se da bi do 2050. moglo živjeti 25 posto stanovnika manje nego danas. Ipak, prave podatke znat ćemo tek za četiri godine kada se planira popis stanovništva. Pad prirodnog priraštaja devedesetih godina prošlog stoljeća, kao plod ratnih događanja na našim prostorima bio je očekivan, ali osjetan pad nataliteta posljednjih godina i to u oba entiteta je zabrinjavajući, upozoravaju demografi. Stručnjaci kažu da su razlozi za to mnogostruki, ali da su na prvome mjestu loša ekonomska situacija i politička nestabilnost u zemlji.

Nitko neće rađati
Zbog velike nezaposlenosti sve manji broj mladih se odlučuje stupiti u brak, a pogotovo rađati djecu. Zbog nestabilne političke situacije mladi sve više razmišljaju o odlasku iz BiH, a ne o zasnivanju obitelji. Zato Bosni i Hercegovini sve ozbiljnije prijeti "bijela kuga", odnosno depopulacija (smanjenje) stanovništva. Prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku te Vijeća za demografsku politiku Republike Srpske bijela kuga već je zahvatila prostor RS-a gdje je u prošloj godini zabilježena negativna stopa prirodnog priraštaja od 1,5 promila, dok je u Federaciji BiH nešto bolja demografska situacija, ali je i ovdje posljednjih godina stopa nataliteta manja od stope mortaliteta.

Stalno opadanje prirodnog priraštaja
Prema procjenama, u Federaciji živi 2.327.446 stanovnika, izbjeglo je 520.747, žena je 1.188.581, muškaraca 1.138.885. Što se tiče starosti po određenim dobnim skupinama, u Federaciji živi 419.677 djece mlađe od 14 godina, 1.579.875 je između 15 i 64 godine, a starijih od 65 godina je 327.914. Rođeno je 21.309, a umrlo je 17.908 osoba. U Federaciji je sklopljeno 12.702 braka. To su sve podatci za prošlu godinu. Na prvi pogled, podatci i ne izgledaju tako loše pogotovu jer je u prošloj godini sklopljeno 847 brakova više nego u 2005. Ali zabrinjavajuće je to da stopa prirodnog priraštaja u BiH posljednjih godina konstanto opada, jer usporedo s opadanjem stope nataliteta i raste stopa mortaliteta. Tako je u prošloj godini u Federaciji rođeno 3.401 dijete više nego što je umrlo ljudi. Tako je od stope koja je 1991. iznosila 8,9 prirodna stopa priraštaja pala na 1,1 u 2005., odnosno 1,3, koliko je iznosila prošle godine. Neke općine, uglavnom u mjestima u kojima je lošija gospodarska situacija i gdje je teže pronaći posao, počele su izdvajati iz proračuna novac kojim pomažu (i stimuliraju) obitelji s troje i više djece s u prosjeku 100 do 200 maraka mjesečno, a osnivaju se i fondovi u koji se prikupljaju ova sredstva kako bi potaknule mlade da stupaju u brak i rađaju više djece.
Predrag Zvijerac, (Dnevni-list.ba)

27. srpnja 2007.
POŽARI OKO NEUMA U GAŠENJU VATRE NI FEDERALNE NI DRŽAVNE POMOĆI
Nad Hercegovinom hrvatski kanaderi
Hrvatski kanaderi su ove prostore nadlijetali 15 puta, čime su požari stavljeni pod kontrolu, kaže neumski načelnik Đuro Obradović

Dok se vatrogasci sjevernih dijelova FBiH uglavnom odmaraju, opožarenim prostorima Neuma i zapadne Hercegovine pomoć pristiže iz Republike Hrvatske, prije svega zbog širenja požara na teritorij susjedne države.
Po riječima načelnika općine Neum Đure Obradovića, kada je u pitanju federalna pomoć, Civilna uprava FBiH je tek odobrila preko ministarstva sigurnosti, da hrvatski kanaderi, koje je odobrila Vlada Republike Hrvatske, mogu nadlijetati opožarene prostore neumske općine. U ovoj općini je i dalje na snazi stanje elementarne nepogode, a za sada pomoć, u gašenju požara, iz naše države, kaže on, pristiže tek iz susjednih hercegovačkih općina.
Gasitelji iz Nove Gradiške, Stona...

-Hrvatski kanaderi su ove prostore nadletjeli petnaestak puta i to je bio ključni trenutak da se požari stave pod kontrolu. Pomoć nam je pristigla i iz Stona, ali i iz sjevernih dijelova Hrvatske, tu je desetak vatrogasaca iz Nove Gradiške -kaže načelnik Obradović.
Vatrogasci iz Nove Gradiške su došli jer, kako kažu, na njihovu prostoru djelovanja ovih dana nisu imali požara.
-U duhu dobrosusjedskih odnosa s BiH došli smo pružiti pomoć neumskom kraju, tu je desetak vatrogasaca i dva vatrogasna vozila. Uspjeli smo lokalizirati požar na velikom prostoru -kaže vatrogasac iz Nove Gradiške Mladen Šaš.
-Nekoliko vatrogasnih vozila je pristiglo iz Čapljine i Mostara, tako da uz lokalno stanovništvo za sada požare držimo pod kontrolom -nagalašava načelnik Općine Neum Đuro Obradović.
Nova vlada Hercegovačko-neretvanske županije još nije formirana, a ona u tehničkome mandatu skoro ne postoji. Po riječima glasnogovornika Vlade u tehničkome mandatu Pere Pavlovića, Vlada tek reagira ako Civilna uprava ima dovoljno razloga za proglašenje elementarne nepogode u cijeloj Županiji
-Budući da stanje nije alarmantno, i dalje je sve u nadležnosti Civilne uprave -kaže Pavlović.
Kako stvari stoje, može se zakljičiti da se federalne i državne vlasti u BiH ponašaju kao da je požar izbio i da pustoši sve ispred sebe u nekoj susjednoj državi. Požari u Neumu i zapadnoj Herecegovini, zbog nezainteresiranosti i neučinkovitosti domaćih vlasti, veća su sramota za federalne vlasti, nego što će to na kraju biti materijalna šteta. Emil KARAMATIĆ, Slobodna Dalmacija

27. srpnja 2007.
Reuters: Bosna prodaje novu zamisao kao turistički raj
Slika mijenja zapadnjačku sliku o ovoj zemlji kao ratom uništenoj, neprijateljski raspoloženoj i brutalnoj u sliku o zemlji mira i ljepote i velikodušnog gostoprimstva.

Novi počeci - Bosna omogućava pogled u prošlost - topla dobrodošlica, rukotvorine, organska hrana stvarajući hit za turiste koji tragaju za različitim vrstama odmora.

Smješteno na južnim obroncima planine Bjelašnice, bosansko selo Umoljani je i novo i drevno, počeo je Reuters priču o bosanskom selu.

Uništeno tijekom rata 1992-95, njegove kamene i drvene kolibe su obnovljene. Njegovo ljubazno stanovništvo, rukotvorine i organska hrana su pogled u prošlost i hit za turiste koji tragaju za različitim vrstama odmora.

Dolazak turista u BiH u prvih četiri mjeseca 2007. je skoro 20% više nego prošle godine u istom razdoblju i studija Svjetske Turističke Organizacije je predvidjela da će Balkan imati treću na svijetu stopu porasta do 2020.

Drevni krajolik Umoljana je jedan od mnogih prirodnih dragulja uvrštenih u novu seriju reklama za promociju Bosne kao turističkog odredišta pod sloganom ''Uživaj život''.

Tv spotovi su puni osjećaja mira i spokoja, skromne zabave. Preplanuli mladi ljudi jašu konje, voze kajak po prelijepoj prirodi, jedu i piju u sjeni drevnih spomenika pod vedrim nebom.

Slika mijenja zapadnjačku sliku o ovoj zemlji kao ratom uništenoj, neprijateljski raspoloženoj i brutalnoj u sliku o zemlji mira i ljepote i velikodušnog gostoprimstva.

''Kampanja Uživaj život već daje rezultate a jedan od najvećih dostignuća je da ljudi više ne povezuju Bosnu s ratom.'' rekao je Haris Bašić, predsjednik Agencije za promociju stranih ulaganja koji stoji iza kampanje.

Divlja ljepota

Kada je otvorio svoju gostionicu u Umoljanima 2005 Emir Fatić nije očekivao da će početi ostvarivati profit za par godina.

Za tri mjeseca novac je počeo pristizati, kako su stotine zaljubljenika u prirodu počeli dolaziti, neki čak iz dalekih zemalja kao što su Australija i Novi Zeland.

''Moja ideja je bila da ne otvaram nešto kao hotel ili restoran nego da se radije držim tradicije i promoviram naše prirodne ljepote'' rekao je 52-godišnji seljak. ''Unatoč početnom skepticizmu ispao je jako dobro''

Centralna banka Bosne i Hercegovine kaže da je turizam donio oko 900 milijuna KM prošle godine kada je po službenim statistikama zemlju posjetilo oko 500 000 turista. Strana gospodarska komora tvrdi da je udio turizma u bruto nacionalnom proizvodu 2006 bio 1.3%

Život u Umoljanima, nekih 1.300 m uz Bjelašnicu je čvrsto povezan s tradicionalnim seljačkim poslovima, poljoprivredom, ratarstvom, ovčarstvom. Nekoliko domaćinstava uzgaja organsku hranu, dok lokalne žene prodaju pletene vunene čarape i džempere, hvaleći se kako je njihov talent u pletenju neusporediv.

Divlja ljepota oko sela je izvanredna. Strme pješačke staze, zimi prohodne samo uz čizme za snijeg, vode do ostataka drevnih naselja i srednjovjekovnih spomenika, zvanih sječci, koji su smješteni na neravnim, visokim planinskim obroncima karakterističnim za Dinarske Alpe.

U dolini potok Studeni vijuga kroz polja završavajući na velikom vodopadu u kanjonu Rakitinice.

Prirodni raj

Svjetski pustolovni turizam  predviđen u studiji Australskog Sveučilišta Griffith  iznosi oko 500 milijardi dolara godišnje, a kako Bosna glasi kao neotkriveno, nepokvareno odredište mogu će je da dobije značajan dio tog kolača.

Dvije putničke agencije su već na tržištu, a British Airways pokrenuo je letove iz Gatwika za Sarajevo tri puta tjedno.

''Odmah nakon rata, British Airways radije bi letjeli na Mjesec nego u Sarajevo'' rekao je britanski reporter John Bell. ''Vremena su se promijenila.''

Tim Clansy, Amerikanac koji vodi eko-turističku grupu Green Visions, rekao je kako Umoljani mogu poslužiti kao primjer kako bosansko selo može zaraditi za život bez da napusti tradiciju. Clansy, koji je došao u Bosnu kao radnik humanitarne pomoći 1992, dobio je ideju za posao kada je krenuo pješačiti s ostalim humanitarnim radnicima.

''Bosna je prirodni raj'' rekao je Clansy. ''Na jako malom prostoru, 52 000 m2, nalazi se dramatična promjena krajolika koji omogućuje razne aktivnosti u prirodi kao što su pješačenje, planinarenje, vožnja biciklom, rafting ili paraglajding.''

''Skoro polovna zemlje je šuma, kanjon rijeke Tare je najdublji kanjon u Jugoistočnoj Europi, s i mediteranskom i alpskom (planinskom) klimom.i toliko vode, što i jeste bit svega'' rekao je Clancy.

''Ali Bosna nije odredište za masovni turizam, za one koji traže luksuz i hotele s pet zvjezdica. To je pravo mjesto za aktivne turiste, za srednju klasu, za profesionalce željne planinarenja i doživljaja nečeg novog, nečeg interesantnog'', rekao je Clancy.

Pincon.info

26. srpnja 2007.  
U F BiH osam energetskih objekata do 2020. godine
Stranke F BiH ne mogu se dogovoriti o gradnji elektroenergetskih objekata
Akcijskim planom prestruktiranja elektroenergetike u Federaciji BiH planirano je do 2020. godine sagraditi osam velikih elektroenergetskih objekata, četiri hidroelktrane i četiri termoelektrane, rekao je ministar energetike, rudarstva i industrije u Vladi F BiH Vahid Hećo. Dodao je kako F BiH ima velike neiskorištene mogućnosti u rezervama ugljena i hidropotencijalima kojima se treba nadomjestiti očekivani nedostatak električne energije u budućnosti. Od planiranih osam velikih elektroenergetskih objekata šest bi trebalo biti u sustavu Elektroprivrede BiH, a dva u sustavu Elektroprivrede HZ Herceg Bosne. Hećo je dodao kako je u BiH iskorišteno samo 38 posto mogućnosti proizvodnje električne enregije od snage vode rijeka. Premijer F BiH Nedžad Branković je ustvrdio kako Vlada F BiH neće donositi nikakvu odluku o gradnji velikih elektroenergetskih objekata bez suglasnosti parlamenta F BiH. Do sada je rasprava o vladinom dokumentu održana u Zastupničkom domu Skupštine F BiH, ali bez konkretnih zaključaka. Do sada su se o gradnji velikih elektroenergetskih objekata izjasnili u Stranci demokratske akcije ustvrdivši kako su suglasni da se grade objekti, ali smatraju spornim ugovor o gradnji hiroelektrana na Neretvi koji su koncesijski dodijeljeni sarajevskoj tvrtki Intrade energija u većinskom vlasništvu slovenskog kapitala. Iz SDA su suglasni i na vladin plan pripajanja rudnika ugljena Elektroprivredi BiH te na gradnju i rekonstruktuiranje termoelektrana Kakanj, Tuzla, Bugojno i Kongora kod Tomislavgrada, te hidroelektrana Livno, Ustikolina, Vranduk i Rmanj. U SDA smatraju kako Vlada F BiH za gradnju velikih elektroenergetskih objekata treba pronaći strateškog partnera. "Federacija BiH i privatni investitori formirali bi zajedničko poduzeće, elektroenergetski objekti i postrojenja bili bi u vlasništvu države, koja bi zadržala i pravo upravljanja i otplatu investicije strateškom partneru do 50 posto po tržišnoj cijeni", smatraju u SDA.
Zatražili su od premijera Nedžada Brankovića preispitivanje ugovora prethodne vlade Ahmeta Hadžipašića od 26. rujna prošle godine o proglašenju javnog interesa, pripremi gradnje elektroenergetskih objekata, izboru strateškog partnera i dodjeli koncesija. Sporni ugovor predviđa gradnju hidroelektrana u gornjem toku rijeke Neretve, što je izazvalo valiki otpor javnosti, posebno udruženja za zaštitu okoliša i lokalne zajednice u Konjicu. Kako je rekao ministar energetike, rudarstva i industrije u Vladi F BiH, planirana je gradnja osam velikih elektroenergetskih objekata, a njihovi bi vlasnici bile elektroprivrede u Sarajevu i Mostaru te strateški partneri koji bi ulagali novac u njihovu gradnju. "Vrijednost tržišta energije u BiH iznosi oko 2,5 milijardi eura. Imamo oko 38 posto iskorištenih hidropotencijala. Elektroprivreda BiH pokriva tržište od oko 47 posto, Elektroprivreda HZ Herceg Bosne oko 19, a Elektroprivreda Republike Srpske oko 34 posto", rekao je Hećo. U buduće velike elektroenergetske objekte BiH bi uložila prirodne mogućnosti, odnosno ugljen i vodu te infrastrukturu, a strateški partneri tehnologiju, opremu te novac za građenje objekata. Hećo je upozorio kako vijek trajanja postojećih termoelektrana u F BiH istječe 2009. godine. Sklapanjem suradnje sa strateškim partnerom, prema Hećinim riječima, F BiH bi dobila novih 1770 mW električne energije, a ukupna vrijednost investicije iznosila bi oko 2,7 milijardi eura. Gradnjom osam velikih elektroenergstkih izvora F BiH bi imala objekte snage 2573 mW električne energije, rekao je ministar. Gorden Knezović    (www.poslovni.hr)

26. srpnja 2007.  
Utemeljena Obrtnička komora Federacije BiH
MOSTAR Na inicijativu Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta u ponedjeljak je u Mostaru osnovana Obrtnička komora Federacije BiH. Za predsjednicu je izabrana Ivana Dujmović, a za predsjednika Skupštine Izet Ždralović. Ministar razvoja, poduzetništva i obrta u Vladi F BiH Velimir Kunić ustvrdio je kako će udruživanje obrtnika stvoriti bolje uvjete za primjenu Zakona o obrtu i zajedničko zastupanje interesa obrtnika. Zakon o obrtu u F BiH usvojen je 2002. godine. U F BiH je registrirano 48 tisuća obrtničkih radnji, a posebno značenje pridaje se razvoju tradicionalnih zanata. Gorden Knezović    (www.poslovni.hr)

25. srpnja 2007.
Hrvatska izdvojila više od 27 milijuna kuna
MOSTAR- Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o raspodjeli sredstava za financiranje obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih programa i projekata Hrvata u BiH. Ovom odlukom raspodijeljeno je 27,300.000 kuna, i to 15,000.000 kuna za projekte iz programa kulture, zatim 10,800.000 kuna za obrazovanje i 1,500.000 kuna za projekte zdravstva. Odluka koju je potpisala potpredsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor stupila je već na snagu i u roku od sljedećih 15 dana počet će se s isplatom sredstava projektima koji su prošli na natječaju. Najviše sredstava je dodijeljeno uglavnom samostanima, crkvama te župnim uredima, no nisu zakinute ni škole i drugi projekti. Dnevni list će sljedećih dana donijeti popis svih projekata koji su dobili sredstva. U današnjem broju donosimo popis projekata iz područja kulture, dok u sutrašnjem broju donosimo popis projekata Hrvata u BiH iz oblasti zdravstva i obrazovanja. Najviše sredstava dobila je Matica hrvatska Mostar 400.000 kuna, zatim župni ured Marije Majke Crkve, katedrala Mostar 300.000 kuna, MZ Ponijevo, Žepče 300.000 kuna, Općina Čapljina 350.000 kuna, franjevački samostan sv. Petra i Pavla Tuzla 250.000 kuna, franjevački samostan Tomislavgrad 200.000 kuna, franjevački samostan Gorica, Livno 200.000 kuna te Franjevački muzej i Galerija Gorica, Livno 200.000 kuna.

PROGRAMI I PROJEKTI IZ PODRUČJA KULTURE

1. Banjolučka biskupija, Banja Luka 80.000
2. Franjevački samostan Petrićevac, Banja Luka 50.000
3. Župni ured Petrićevac, Banja Luka - izgradnja crkve 100.000
5. Župni ured Petrićevac, Banja Luka - obnova prostora za mlade 40.000
6. Klanjateljice Krvi Kristove, Banja Luka 30.000
7. Župni ured Pohoda BDM, Banja Luka 20.000
8. Župni ured Budžak, Banja Luka 50.000
9. Župni ured Prečistog Srca Marijina, Bijeljina 25.000
10. Sestre Klanjateljice Krvi Kristove, Bihać 25.000
11. KUD župe sv. Ante Padovanskog, Gornja Močila, Bosanski Brod 70.000
12. Župa sv. Ilije Proroka, Bosanski Brod 310.000
13. Župni ured sv. Mihovila Arkanđela, Kolibe, Bosanski Brod 70.000
14. Župni ured Presvetog Srca Isusova, Novo Selo, Bosanski Brod 50.000
15. Župa Uznesenja BDM, Koraće, Bosanski Brod 70.000
16. Udruga žena župe Tišine "Majka hrvatske Tišine", Tišina, Bosanski Šamac 30.000
17. Župa Materinstva BDM, Tišina, Bosanski Šamac 40.000
18. Župni ured sv. Franje Asiškog, Srednja Slatina, Bosanski Šamac 30.000
19. Župni ured sv. Jakova Markijskog, Grebnice, Bosanski Šamac 70.000
20. Franjevački samostan sv. Ante, Dubrave, Brčko - izgradnja crkve 35.000
21. Franjevački samostan sv. Ante, Dubrave, Brčko - gradnja galerije 35.000
22. HKUD "Župa Zovik", Gornji Zovik, Brčko 40.000
23. Župni ured Zovik, Gornji Zovik, Brčko 20.000
24. HKD Napredak, Breza 8.000
25. HKD Napredak, Bugojno 100.000
26. Koordinacija udruga Domovinskog rata, Bugojno 15.000
27. Samostan Školskih sestara franjevki, Bugojno 50.000
28. Župni ured Glavice, Bugojno 30.000
29. Župni ured sv. Ilije Proroka, Kandija, Bugojno 70.000
30. Župni ured sv. Ante Padovanskog, Bugojno 50.000
31. HKD Napredak, Busovača - nabavka narodnih nošnji 40.000
32. HKD Napredak, Busovača - dovršenje Doma kulture 30.000
33. Radio Busovača, Busovača 40.000
34. Župni ured sv. Ante Padovanskog, Busovača 70.000
35. Župni ured Podhum - Žitače, Buturović Polje 35.000
36. HKUD Klis, Buturović Polje 15.000
37. HKUD Seljačka sloga, Trebižat, Čapljina 50.000
38. HKUD "Leopold", Čapljina 40.000
39. HKUD "Luke", Višići, Čapljina 30.000
40. HKUD "Sv. Ante-Dretelj", Čapljina 20.000
41. Mjesna zajednica Gabela, Čapljina 25.000
42. Ustanova "Založba kralja Tomislava", Čapljina 100.000
43. Župa sv. Josipa Radnika, Domanovići, Čapljina 100.000
44. HKUD "Brotnjo", Čitluk 30.000
45. Informativni centar "Mir", Međugorje, Čitluk 25.000
46. Kulturno-informativni centar Čitluk 25.000
47. Matica hrvatska, Čitluk 20.000
48. Župni ured sv. Blaža, Gradnići, Čitluk 70.000
49. Župni ured sv. Stjepana, Čerin, Čitluk 100.000
50. Franjevački samostan Plehan, Derventa 100.000
51. Udruga povratnika u Bosansku Posavinu "Feniks", Derventa 40.000
52. Zajednica povratnika Bosanske Posavine, Derventa 100.000
53. Hrvatski kulturni centar, Domaljevac - nabavka opreme 35.000
54. Hrvatski kulturni centar, Domaljevac - nabavka opreme za knjižnicu 35.000
55. Župni ured sv. Josipa, Drvar 100.000
56. Franjevački samostan Fojnica, Fojnica 100.000
57. Kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec", Bakovići, Fojnica 50.000
58. HKD Napredak, Glamoč 20.000
59. Udruga "Sv. Ilija Prorok", Glamoč 40.000
60. Župni ured Uznesenja BDM, Gornji Vakuf-Uskoplje 40.000
61. Samostan sestara franjevki, Gornja Tramošnica, Gradačac 30.000
62. Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo, Gračanica 30.000
63. Kulturno-umjetničko društvo Sloga, Gorica, Sovići, Grude 40.000
64. Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika, Gorica, Sovići 60.000
65. Matica hrvatska Grude 35.000
66. Narodna knjižnica Grude 25.000
67. Kulturno-umjetničko društvo "Sv. Ivan Krstitelj", Ružići, Grude 30.000
68. Župni ured Ružići, Grude 40.000
69. Izvorna folklorna grupa Sloga, Guča Gora 40.000
70. Župni ured, Šimići, Ivanjska 25.000
71. Župa Uznesenja BDM, Ivanjska 40.000
72. Župni ured sv. Marka Evanđeliste, Ilijaš 25.000
73. Župa Bezgrešnog Začeća BDM, Jablanica 40.000
74. Župa sv. Ilije Proroka, Doljani, Jablanica 40.000
75. Franjevački samostan sv. Luke, Jajce 70.000
76. HKD Napredak, Jajce - uređenje knjižnice 20.000
77. HKD Napredak, Jajce - oprema folklorne sekcije 20.000
78. Župa sv. Ive Krstitelja, Podmilačje, Jajce 100.000
79. Župa Dobretići, Dobretići, Jajce 70.000
80. Općina Dobretići, Jajce 20.000
81. Gradska biblioteka Kakanj 15.000
82. HKD Napredak, Kakanj 20.000
83. Narodno sveučilište, Kiseljak 40.000
84. HKD Napredak, Kiseljak 25.000
85. Hrvatska radiotelevizija, Kiseljak 100.000
86. Župni ured Imena Marijina, Gromiljak, Kiseljak 50.000
87. Kulturno-športsko društvo "Zavičaj", Konjic 25.000
88. Franjevački samostan, Konjic 50.000
89. Župni ured sv. Ivana Krstitelja, Konjic 40.000
90. Udruženje građana Naša nada, Kotor Varoš 20.000
91. Udruga građana "Sv. Rok", Zabrđe, Kotor Varoš 20.000
92. Župni ured Rođenja BDM, Kotor Varoš 30.000
93. Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska - zaštita građe 80.000
94. Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska - uređenje dvorane 50.000
95. HKUD "Zlosela-Kupres", Suho Polje, Kupres 30.000
96. Hvidra, Kupres 35.000
97. Javno poduzeće Radio Kupres, Kupres 90.000
98. Župni ured Suho Polje, Kupres 100.000
99. Franjevački samostan Kreševo 70.000
100. Župni ured Deževice, Kreševo 25.000
101. Franjevački samostan Gorica, Livno 200.000
102. Franjevački muzej i Galerija "Gorica", Livno 200.000
103. HKUD "Dinara", Livno 30.000
104. KUD "Kamešnica", Podhum, Livno 50.000
105. Matica hrvatska, Livno 20.000
106. Župa Rođenja BDM, Ljubunčić, Priluka, Livno 25.000
107. Župa Bezgrešnog Začeća BDM, Vidoši, Livno 35.000
108. HKD Napredak, Lukavac 30.000
109. Župa Presvetog Srca Isusova, Šurkovac, Ljubija 25.000
110. Franjevački samostan sv. Ante, Humac, Ljubuški 100.000
111. Hrvatska zvirička zajednica, Zvirići, Studenci, Ljubuški 50.000
112. HKUD "Studenčica", Studenci, Ljubuški 25.000
113. HKD "Sv. Ante", Humac, Ljubuški 25.000
114. KUD "Herceg Stjepan", Ljubuški 25.000
115. KUD "Sveti Marko", Klobuk, Ljubuški 25.000
116. Udruga građana "Mostarska vrata", Ljubuški 30.000
117. Udruga "Stara Teskera", Teskera, Ljubuški 70.000
118. Župa i svetište Presvetog Srca Isusova, Studenci, Ljubuški 40.000
119. Župa sv. Josipa Radnika, Grljevići, Vitina, Ljubuški 35.000
120. Župni ured Klobuk, Klobuk, Ljubuški 35.000
121. Župni ured sv. Paškala, Vitina, Ljubuški 100.000
122. Župni ured Pohođenja BDM, Veljaci, Vitina, Ljubuški 50.000
123. HKUD "Gromovnik", Novi Šeher, Maglaj 30.000
124. HKD Napredak, Modriča 30.000
125. Župa Marije Majke Crkve, Garevac, Modriča 50.000
126. Župni ured Modriča 50.000
127. Župni ured Gospe Žalosne, Čardak, Garevac, Modriča 30.000
128. Biskupski ordinarijat, Mostar 80.000
129. Bratovština sv. Nikole Tavelića, Buna, Mostar 30.000
130. Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Mostar 25.000
131. Fram Ziral, Mostar 30.000
132. HKD "Goranci", Mostar 20.000
133. Hrvatska matica iseljenika u Federaciji, Mostar 25.000
134. Hercegovačka radiotelevizija, Mostar 100.000
135. Hrvatska kulturna zaklada, Mostar - izdavanje knjiga 15.000
136. Hrvatska kulturna zaklada, Mostar - izdavanje knjige 20.000
137. Hrvatska kulturna zaklada, Mostar - izdavanje knjige 30.000
138. Hrvatska glazba, Mostar 30.000
139. Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH, Mostar 30.000
140. HKUD "Sv. Ante Cim", Mostar 30.000
141. HKD "Rodoč", Rodoč, Mostar 25.000
142. HKD "Mladost", Polog, Mostar 20.000
143. Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM, Mostar 180.000
144. Kazališno-filmska udruga "Oktavijan", Mostar 50.000
145. Lutkarsko kazalište, Mostar 200.000
146. Matica hrvatska, Mostar 400.000
147. Media direkt, Mostar 30.000
148. Molitveno-kulturna zajednica "Sveta Barbara-Rudnik", Mostar 15.000
149. Narodna knjižnica, Mostar 30.000
150. Narodna knjižnica, Mostar 30.000
151. Radio Herceg Bosne, Mostar 100.000
152. Simfonijski orkestar Mostar 70.000
153. Udruga hrvatskih novinara BiH, Mostar 30.000
154. Udruga građana Dijalog, Mostar 50.000
155. Udruga obitelji poginulih i nestalih branitelja u Domovinskom ratu, Mostar 80.000
156. Zajednica županijskih udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata, Mostar 30.000
157. Župa Presvetog Srca Isusova, Potoci, Mostar 30.000
158. Župna crkva Proroka Ilije, Kruševo, Mostar 80.000
159. Župni ured Marije Majke Crkve - katedrala, Mostar 300.000
160. Župni ured Ploče Tepčići, Kruševo, Mostar 30.000
161. HKUD "Kruševo", Kruševo, Mostar 25.000
162. HKUD "Gradac", Gradac, Neum 30.000
163. Općina Neum 70.000
164. Zaklada - fondacija "Ruđer Bošković - Donja Hercegovina", Neum 30.000
165. Župa Gospe od Zdravlja, Neum 50.000
166 Društvo "Hrvatska žena - Kraljica Katarina", Novi Travnik 30.000
167. Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo, Novi Travnik 40.000
168. Mjesna zajednica Rankovići, Novi Travnik "RIJE" 25.000
169. Mjesna zajednica Šenkovići, Novi Travnik 30.000
170. Radio postaja Novi Travnik, Novi Travnik 30.000
171. Župni ured Presvetog Trojstva, Novi Travnik 30.000
172. Župni ured sv. Josipa, Rankovići, Novi Travnik 30.000
173. Župni ured sv. Ilije Proroka, Rostovo, Novi Travnik 40.000
174. HKD Napredak, Odžak - nabavka narodnih nošnji 20.000
175. HKD Napredak, Odžak - izdavanje zbornika i snimanje filma 20.000
176. Udruga žena "Zoričanka", Zorice, Odžak 20.000
177. Župa Imena Marijina, Svilaj, Odžak 50.000
178. Župni ured sv. Josipa, Gornja Dubica, Odžak 30.000
179. Svetište Majke Božje, Olovo 50.000
180. KUD "Ravnica", Oštra Luka - Bok 25.000
181. Mjesni odbor Donja Mahala, Orašje 35.000
182. Mjesni odbor Oštra Luka, Orašje 50.000
183. Franjevački samostan Tolisa, Orašje 100.000
184. HKUD "Dr. Krunoslav Draganović", Matići, Orašje 30.000
185. Udruga filmski festival "Dani hrvatskog filma", Orašje 50.000
186. KUD "Tomislav", Tolisa, Orašje 25.000
187. Radio postaja Orašje, Orašje 25.000
188. Župni ured Donja Tramošnica, Tolisa, Orašje 80.000
189. Župni ured Gospe od Anđela Tramošnica Gornja, Orašje 80.000
190. Župni ured Kopanice, Orašje 40.000
191. HKUD "Fra Petar Bakula", Posušje 25.000
192. Park prirode Blidinje, Masna Luka, Posušje 30.000
193. Franjevački muzej "U kući oca mojega", Posušje 30.000
194. HKD Napredak, Posušje 20.000
195. Radio Posušje, Posušje 25.000
196. Župa Bezgrešnog Začeća BDM, Posušje 100.000
197. Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo, Prozor 25.000
198. HKUD "Donja Rama", Gračac, Prozor-Rama 25.000
100. HKUD "Uzdol", Uzdol, Prozor-Rama 30.000
200. Matica hrvatska, Prozor-Rama 15.000
201. Narodna knjižnica Rama, Prozor-Rama 20.000
202. Franjevački samostan Rama - Šćit, Prozor-Rama 180.000
203. Župni ured sv. Ivan Krstitelja, Uzdol -uređenje knjižnice 50.000
204. Župni ured sv. Ivan Krstitelja, Uzdol - obnova crkve 30.000
205. Župni ured sv. Franje Asiškog, Rumboci, Prozor-Rama 30.000
206. Radio Rama, Prozor-Rama 25.000
207. Župa Rođenja BDM, Ravno 60.000
208. Župa Uznesenja BDM, Sanski Most 30.000
209. Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene, Sarajevo 35.000
210. Franjevački samostan sv. Ante, Sarajevo 35.000
211. Franjevački medijski centar Svjetlo riječi, Sarajevo 30.000
212. Matica hrvatska, Sarajevo 50.000
213. Matica hrvatska Sarajevo 30.000
214. Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Sarajevo 15.000
215. Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo 50.000
216. Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije, Sarajevo 50.000
217. Samostan Bezgrešne Kraljice Karmela, Stup, Sarajevo 70.000
218. Župa sv. Luke Evanđeliste, Sarajevo 40.000
219. Župni ured sv. Ilije Proroka, Čemerno, Vogošća, Sarajevo 35.000
220. Župni ured sv. Ivana Krstitelja, Tarčin, Sarajevo 35.000
221. HKUD "Dubrave", Aladinići, Stolac 25.000
222. Matica hrvatska Stolac 25.000
223. Običan radio, Stolac 30.000
224. Župa sv. Ilije Proroka, Stolac 150.000
225. Župa sv. Ilije Proroka, Stolac 25.000
226. Župni ured Prenj, Stolac 50.000
227. Župni ured Svih Svetih, Aladinići, Crnići, Stolac 100.000
228. HKD Napredak, Srebrenik 30.000
229. Hrvatska glazbena unija, Široki Brijeg - nabavka opreme 20.000
230. Hrvatska glazbena unija, Široki Brijeg Festival 25.000
231. Hrvatska športsko-kulturna udruga "Viganj", Kočerin, 20.000
232. HKUD "Blaćani", Jare, Biograci, Široki Brijeg 25.000
233. HKUD "Jare", Jare, Široki Brijeg 40.000
234. HKUD "Brda", Izbično, Široki Brijeg 25.000
235. HKUD "Hercegovac", Široki Brijeg 25.000
236. HKUD "Dobrkovići", Široki Brijeg 25.000
237. JP "Radiopostaja Široki Brijeg", Široki Brijeg 25.000
238. Kino klub "Amater", Široki Brijeg 30.000
239. KUD "Mokro", Mokro, Široki Brijeg 20.000
240. HKUD "Uzarići", Široki Brijeg 20.000
241. Lovački savez Herceg Bosne, Široki Brijeg 30.000
242. Matica hrvatska Široki Brijeg 30.000
243. Narodna knjižnica Široki Brijeg 15.000
244. Udruga pisaca "Široki pogledi", Široki Brijeg 20.000
245. Župa sv. Josipa Radnika, Izbično, Široki Brijeg 20.000
246. Župa sv. Ane, Ljuti Dolac, Široki Brijeg 30.000
247. HKUD "Crnašnica'', Knešpolje, Široki Brijeg 20.000
248. HKUD "Vrila", Mostarski Gradac, Široki Brijeg 20.000
249. HKUD "Svi Sveti", Jare, Široki Brijeg 25.000
250. Humanitarna kulturna udruga "Kraljica Katarina", Teslić 50.000
251. Franjevački samostan Tomislavgrad 200.000
252. HKUD "Fra Mijo Čuić", Tomislavgrad 30.000
253. HKUD "Sarajlije", Tomislavgrad 30.000
254. HKUD "Sitan tanac", Šujica, Tomislavgrad 20.000
255. JP "Radio Tomislavgrad", Tomislavgrad 50.000
256. Samostan - Duhovni centar "Karmel sv. Ilije", Prisoje, Tomislavgrad 130.000
257. Udruga pjevača - klapa Delminium, Tomislavgrad 30.000
258. Župni ured sv. Ivana Krstitelja, Roško Polje, Tomislavgrad 100.000
259. Župni ured Seonica, Mesihovina, Tomislavgrad 90.000
260. HKD Napredak, Travnik 25.000
261. KUD "Stjepan Radić", G. Dolac, Travnik 30.000
262. Hrvatski kulturni centar, Nova Bila, Travnik 40.000
263. Župni ured sv. Ivan Krstitelj, Travnik 35.000
264. Župni ured sv. Josipa, Turbe, Travnik - obnova crkve 80.000
265. Župni ured Brajkovići, Han Bila, Travnik - obnova crkve 50.000
266. Župni ured Brajkovići, Han Bila, Travnik - obnova doma 30.000
267. Hrvatsko kazalište, Travnik 30.000
268. Franjevački samostan sv. Petra i Pavla, Tuzla 250.000
269. HKD Napredak, Tuzla 25.000
270. JU Narodna i univerzitetska biblioteka "Derviš Sušić", Tuzla 15.000
271. KUD "Izvorna folklorna skupina", Dokanj, Tuzla 15.000
272. Radio difuzija "Soli", Tuzla 50.000
273. Župni ured sveta Ana, Par Selo, Tuzla 60.000
274. HKD Napredak, Usora 20.000
275. HKUD "Usorski običaji", Usora 20.000
276. JP Radio Usora, Usora 40.000
277. KUD "Izvor", Žabljak, Usora - izrada narodnih nošnji 30.000
278. KUD "Izvor", Žabljak, Usora - izdavanje knjige 20.000
279. Mjesna zajednica Bejići, Usora 20.000
280. Mjesna zajednica Žabljak, Usora 100.000
281. Općina Usora 30.000
282. Župa sv. Ante Padovanskog, Sivša, Usora 100.000
283. Župni ured Žabljak, Usora 50.000
284. Udruženje građana "Oživjeti umjetnost - Art animo", Vareš 30.000
285. Hrvatski radio "Bobovac", Vareš 35.000
286. List Vareških Hrvata "Bobovac", Vareš 15.000
287. Mjesna zajednica Vijaka, Vareš 30.000
288. Župa sv. Mihovila Arkanđela, Vareš 40.000
289. KUD "Seljačka sloga", Vidovice 25.000
290. Župni ured sv. Vida, Vidovice 40.000
291. Franjevački samostan, Visoko 100.000
292. Radiopostaja Vitez, Vitez - nabavka opreme 30.000
293. Radiopostaja Vitez, Vitez - oprema dvorane 20.000
294. Radiopostaja Vitez, Vitez - rad Dječjeg kazališta 15.000
295. Župni ured sv. Jurja, Vitez. Kruščica 50.000
296. Mjesna zajednica Pećnik, Vukosavlje 40.000
297. Župni ured sv. Josipa, Zavidovići 30.000
298. HKD Napredak, Zenica - sanacija zgrade 30.000
299. HKD Napredak, Zenica - obnova narodnih nošnji 30.000
300. Opća biblioteka Zenica 15.000
301. Župni ured sv. Ilije, Zenica 40.000
302. Župni ured Srca Isusova, Čajdraš, Zenica 30.000
303. Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata BiH, Žepče 12.000
304. V "Ognjište", Žepče 20.000
305. HKUD "Naši korijeni", Bistrica, Žepče 20.000
306. JU "Dom kulture", Žepče - obnova Doma kulture 50.000
307. JU "Dom kulture", Žepče - nabavka opreme za radiopostaju 25.000
308. Župni ured Marije Pomoćnice kršćana, Globarice, Žepče 40.000
309. Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Sarajevo 20.000
310. Župa Krista Kralja, Hutovo 50.000
311. RKTŽU Sv. Josip Lištani, Livno 90.000
312. Mjesni odbor Rujani 100.000
313. Mjesna zajednica Slipčići 60.000

(www.dnevni-list.ba)

25. srpnja 2007.
Zašto je vojska šutjela o zločinima mudžahedina?
Ukazano je na kontradiktornosti u načinu izvještavanja pretpostavljenih zapovjedništava o događajima u kojima su sudjelovali mudžahedini na prostoru Travnika u ljeto 1993. godine.

DEN HAAG - Pretresno vijeće koje vodi predmet protiv Rasima Delića ukazalo je u nastavku iskaza Osmana Fuške, bivšeg referenta za sigurnost u zapovjedništvu 306. brdske brigade Armije BiH, na kontradiktornost u načinu izvještavanja pretpostavljenih zapovijedništava o događajima u kojima su sudjelovali mudžahedini na prostoru Travnika u ljeto 1993., piše Oslobođenje.

Vijeće je, naime, zanimalo zašto su časnici za sigurnost te brigade o nekim krivičnim djelima za koje su mudžahedini bili odgovorni izvještavali, a o nekima nisu. Ukazano je na dva izvještaja koja su nastala u razmaku od nepuna dva mjeseca.

U izvještaju koje je svjedok u kolovozu 1993. uputio pretpostavljenim zapovjedništvima - Operativnoj grupi Bosanska Krajina i zapovjedništvu Trećeg korpusa Armije BiH - govori se o određenim "paljevinama za koje su odgovorni mudžahedini".

Također se navodi da oni već "duže vrijeme stvaraju probleme", te se od pretpostavljenih zapovjedništava traže instrukcije za rješenje problema o kojem je, kako je napisano u tom dokumentu, "ranije više puta izvještavano".

S druge strane, piše Oslobođenje, u izvještaju pretpostavljenim zapovjedništvima o zločinu počinjenom nad 25 hrvatskih civila i vojnika HVO u Bikošima kod Maljina, upućenom na iste adrese samo dva mjeseca kasnije, u listopadu 1993., mudžahedini se uopće ne spominju.

Danskog suca, Frederika Harhoffa, zanimalo je zašto se o paljevinama za koje su bili odgovorni mudžahedini izvještavalo, a o zločinima koje su oni činili šutjelo.

Svjedok je odgovorio da on kao referent nije mogao odlučivati ni o čemu, te da je radio "prema naređenjima". A naredbe su, kako je ranije svjedočio, stizale od njegovog pretpostavljenog Asima Delalića.

Obrana generala Delića je u dodatnom ispitivanju nagovijestila mogućnost da je Delalić dobio "određene instrukcije" koje svjedoku nisu poznate. Nije, međutim, rečeno o kakvim i čijim instrukcijama je riječ.

Pincom.info

24. srpnja 2007.
Međugorska Gospa dio lanca "ustaške tradicije" u Hrvatskoj!?
I za neobaveštene ovo "pojavljivanje Gospe" nije nikakva neukusna šala i nikakvo pervertiranje (izopačavanje) osnovnog ljudskog i verskog pijeteta, već još jedna vredna indicija...

Piše: Alenko ZORNIJA

Banjalučki "Glas Srpske" već neko vrijeme objavljuje feljton pod naslovom "Korijeni genocida".

Sadržaj feljtona su zapravo dva priloga o genocidu, objavljena u Zborniku radova s Četvrte Međunarodne konferencije o Jasenovcu, održane 30. i 31. svibnja ove godine u Banja Luci.
Kako navode priređivači, prvi je Predgovor, pod tim naslovom, dr Milorada Ekmečića, o povijesnim korijenima genocida 1941-1945, nad Srbima, Židovima i Romima.

"Korijeni povijesti genocida 1941-1945. godine su u dubokoj prošlosti vezani za one motive koji su konstituirali modernu hrvatsku naciju", naveo je Ekmečić u svom predgovoru, a i inače se u feljtonu manje-više mogu pročitati stvari koji su desetljećima služile za nabacivanje "povijesne krivnje" hrvatskom narodu - naravno s jasnim dnevnopolitičkim ciljem nametanja srpske hegemonije u bivšoj zajedničkoj državi.

Ipak, dio feljtona o fenomenu Međugorske Gospe posebno je neukusan. Uostalom, pročitajte:
...

Spominjanje "Pojavljivanja Majke Božije" u Međugorju nipošto nije nikakva neukusna šala, niti izopačavanje osnovnog ljudskog i vjerskog pijeteta, već indicija koliko je i ustaška tradicija dio jednog nepredvidivog uzročnog lanca u istoriji Hrvatske.

Korisno je setiti se i franjevačkog "pojavljivanja Gospe" u Međugorju, 1981. godine, četrdeset godina od početka prvog hrvatskog secesionističkog rata (u okviru i pod okriljem Drugog svetskog rata), kao i deset godina pre drugog secesionističkog rata na istom tlu i sa istim lokalnim frontovima - pod okriljem, kao što je poznato, prvo Nemačke i Vatikana a potom i ostalih "NATO-demokratija".

I za neobaveštene ovo "pojavljivanje Gospe" nije nikakva neukusna šala i nikakvo pervertiranje (izopačavanje) osnovnog ljudskog i verskog pijeteta, već još jedna vredna indicija, koliko je i ustaška tradicija (ovde - na primeru bh. franjevaca) deo jednog neprevidivog kauzalnog (uzročnog) lanca u istoriji Hrvatske i Balkana.

U oblasti Međugorja postoji, od kraja 16. veka srpski manastir Žitomislić a od 1937. godine, u njegovoj blizini, i veliki franjevački manastir Široki Brijeg. Ustaše dolaze već 24. juna 1941. godine, hapse, muče i ubijaju svih sedam srpskih monaha iz Žitomislića. Nešto kasnije, u neposrednoj blizini, ustaše ubijaju preko 3.000 srpskih muškaraca, žena i dece. Jedan od istaknutih hrvatskih učesnika ovog pokolja je i Mate Ivanković, iz bliže okoline.

Na taj isti dan, četrdeset godina kasnije, tvrdi šestoro hrvatske dece da im se na tom istom mestu ukazala Majka Božija, što odmah potvrđuje i njihov duhovni staratelj, franjevački fratar Marko Zovko, a glavni svedok i govornik ove grupe "vidovite" dece je unuka pomenutog ustaškog masovnog ubice Mate Ivankovića. Majka Božija je, kako franjevci i deca tvrde, i govorila deci, npr. 1. marta 1984. godine: "Iz posebnih razloga, ja sam izabrala ovu parohiju (...) i želim da je vodim..."

Iako ovo "pojavljivanje Gospe" nije priznato od strane zvanične crkve, iako 1990. godine vatikanski kardinal Ratzinger (danas papa Benedikt XVI) zabranjuje hodočašće u Međugorje - pored ostalog i jer se Majka Božija u svojim "porukama" "... umešala, u korist franjevaca, u jednu svađu između franjevaca i mirnog klira, između fratara i sveštenstva..." zahvaljujući deviznom prilivu od strane oko deset miliona hodočasnika i turista godišnje, ova oblast je ekonomski procvetala.

Naravno da je blasfemično (bogohulno) čak i pomisliti, da se ime Majke Božije zloupotrebljava u privredne i turističke svrhe. Naravno da je patološki, čak i pretpostaviti da su reči, pripisane Majci Božijoj"... iz posebnih razloga, ja sam izabrala ovu parohiju (...) i želim da je vodim...", u namernoj vezi sa ustaškim krvavim pirom nad pravoslavnim Srbima od pre četrdeset godina. Naravno da je perverzno i tragično, da milioni hrišćanskih katoličkih vernika iz čitavog sveta hodočaste, u očekivanju Božije svetlosti i milosti, na mesto zločinačkog masovnog ubistva preko 3.000 Srba i sedam pravoslavnih monaha. Naravno da je i pomisao, da je Majka Božija "izabrala" unuku jednog od ustaških ubica, da prenosi njene reči, jedna nemoralna apologetika ustaštva i jedno stravično i neljudsko podrugivanje žrtvama.

Međutim, hrvatski rimokatolički klir je imao jedan vrlo svojstveni način, kako nam potvrđuju njihovi sopstveni istorijski izvori, da i u ustaško vreme iskaže svoje verovanje i poštovanje Majke Božije. Tako se hrvatskim vernicima obznanjuje već mesec dana po proklamovanju NDH:
"Iznad naše mlade i slobodne Hrvatske se pojavila slika djevičanske Majke Božije, kao znak na nebu. Djevica dolazi da posjeti svoju Hrvatsku. Ona želi, u svojoj materinskoj odjeći, da vidi ponovo rođene u Hrvatskoj, upravo pri hiljadugodišnjem jubileju katoličanstva u Hrvatskoj. Ona se ponovo spušta na zastavu naše slobode, da bi zauzela svoje staro mjesto (...) Hrvatska Boga i Marije, iz starih vremena, ponovo je nastala..."

Ovo glorifikovanje "izabranog hrvatskog naroda" i, istovremeno, crkveno legitimisanje ustaškog preuzimanja vlasti, možda bi se na samom početku NDH - iako je genocid, kako svedoče brojni (ne-srpski) očevici, već bio u punom jeku - još nekako i dalo objasniti tradicionalnom simbiozom versko-klerikalne i patriotsko-političke gorljivosti hrvatskog klira. Kako, međutim, objasniti vest iz istih katoličkih novina, od septembra iste godine: "I ponovo se, na istočnom nemačkom frontu, takođe bori i Majka Božija za fašizam!"

Pincom.info

24. srpnja 2007.
Humanost: Mario Zeko, stručni suradnik pri Ministarstvu prometa i razvitka
Vlade RH
GRIJEH JE NE POMOĆI OVIM OBITELJIMA- JUNACIMA
  Frano Matić
  "Slomio sam se kad sam vidio u kakvim uvjetima žive ovi ljudi a uz sve to
neshvatljiva su njihova jaka volja i optimizam u bolje sutra.

Nemam rijeći za tu njihovu borbu u svakom danu. Jedino što sam s ljudskei
božje strane mogao učiniti za te ljude jeste pokrenuti akciju pomoći koja je
malih, ali ne tako nebitnih, razmjera istiće Mario Zeko stručni suradnik na
provedbi programa pomoći Vlade RH za povratak Hrvata u BiH (pri Ministarstvu mora -turizma -prometa i razvitka) nakon što je pokrenuo vrijednu akciju pomoći za dvije brojne hrvatske obitelji u općini Prozor-Rama.

Stigli kamioni

Pri ranijem obilasku terena u toj općini, a u sklopu odjele donacije Vlade
RH, Mario je upoznao obitelji Ćurdo iz sela Gračanica, koja ima osmoro djece te obitelj Baraban sa čak trinaestero djece. Ubrzo su se u tu akciju
uključili brojni pojedinci i institucije u BiH i Hrvatskoj, pa su u
Prozor-Ramu već i stigli prvi kamioni s hramno, odjećom, kućnim
potrpštinama, školskim priborom (djeca iz obje obitelji su odlikaši...)

Obitelj Baraban živi 20-tak kilometara od Rame i kamion nije mogao doći do njihova doma pa im je pomoć uručena u zgradi općine.
Uz dirljiv susret, pomoć je uručena u prave ruke, i to je samo početak jedne kvalitetne skrbi za tu obitelj, koja je odr srca zahvalila svome prijatelju Mariu Zeki i njegovim kolegama.

I obitelj Ćurdo zahvatio je pozitivan šok kad su im donatori dovezli veću
količinu hrane , odjeće, kućnih potrepština, higjenski pribor , bicikl i
krevte "za prvu ruku".

Bez doma

Ta obitelj još nema svoj krov nad glavom  pa svi žive u jako ne uvjetnim
prostorijama stare ambulante (nema vode ni kupaonice) u selu Gračanica kod Prozora-Rama. U tijeku je izgradnja kuće iz programa Ministarstva za prometa i razvitka RH.

Obje obitelji dobile su i određenu novčanu pomoć a pomočnik ministra
Zdravstva BiH, Zdravko Beljo sa suradnicima obećao je pomoć pri opremanju nove kuće kako bi napokon živjeli normalnim životom poručuje Mario Zeko, koji je dosad jednostavno "pregazio" cijelu BiH i odradio brojne projekte pomoći Hrvatima povratnicima.

Humanitarnu akciju su podržali i pomogli Federalno ministarstvo za izbjegle
i prognane, Mato Bajkuša, ispred općine Kiseljak, poduzeće Protekt Prom iz
Zagreba, MVP Kuprse, Ramska Zajednica Zagreb, Pro Matić iz Zagreba, Željko Benger iz Stubičkih Toplica i drugi.

Humanitarna akcija se nastavlja, svi koji se žele pomoći mogu se izravno
javiti g. Mariu Zeki mariozeko@net.hr

(Većernji List /BiH izdanje).

23. srpnja 2007.
Bugojno: 'Teroristički motivirani' napadi na katoličko groblje
Općinski odbor HDZ BiH Bugojno je najozbiljnije zabrinut za sigurnosnu situaciju u Bugojnu i to ponajprije zbog ''teroristički motivirano'' i učestalog skrnavljenja grobova na katoličkom groblju u Sultanovićima, na izlazu iz Bugojna u smjeru Uskoplja.

BUGOJNO - Općinski odbor HDZ BiH Bugojno je najozbiljnije zabrinut za sigurnosnu situaciju u Bugojnu i to ponajprije zbog ''teroristički motivirano'' i učestalog skrnavljenja grobova na katoličkom groblju u Sultanovićima, na izlazu iz Bugojna u smjeru Uskoplja.

''Na izvanrednoj, proširenoj sjednici, OO HDZ Bugojno sa predstavnicima koordinacije Udruga HVO HB, proisteklih iz domovinskog rata, i predstavnicima vjerskih institucija, OO HDZ Bugojno  u svezi novonastale situacije glede  učestale devastacije pojedinačnih grobnih mjesta, oštećenja i devastacije spomen obilježja poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima općine Bugojno traži od nadležnih općinskih, županijskih, federalnih i državnih organa te od predstavnika EUPM-a i Međunarodne zajednice žurno pokretanje istražnih radnji i privođenju pravdi počinitelja, skrnavljenja spomen obilježja i pojedinačnih grobova i  RKT groblja 'Sultanovići' u Bugojnu'' - priopćeno je iz ove stranke.

''Ovi događaji se ponavljaju već peti put u posljednja dva mjeseca, a u subotu navečer je u necivilizacijskom  obliku doživjelo kulminaciju skrnavljenja grobova i devastacije spomen obilježja palim hrvatskim braniteljima, što ima sve značajke planiranog i teroristički motiviranog napadaja na osjećaje Hrvata Bugojna i sve građane našeg grada bez obzira na vjeru i naciju'' - priopćeno je iz HDZ BiH.

Iz ove stranke su uvjereni kako će hrvatski puk Bugojna ostvariti svoja temeljna prava garantirana Ustavom i međunarodnim konvencijama i deklaracijama te da će ''OSTATI I OPSTATI'' na svojim stoljetnim ognjištima.

''Stoga tražimo posjetu svih naslovljenih čimbenika kako bi zajednički radili na narušenom osjećaju sigurnosti kako Hrvata tako i Bošnjaka, Srba i Ostalih građana Bugojna'' - zaključuju iz ove stranke.

Pincom.info

23. srpnja 2007.
BH Airlines u potrazi za strateškim partnerom
Direktor BH Airlinesa je rekao kako Vlada F BiH ne želi prodati svoju zrakoplovnu tvrtku
SARAJEVO Direktor jedine zrakoplovne tvrtke u BiH - BH Airlinesa - Nudžeim Redžica najavio je kako će ta tvrtka pokušati naći strateškog partnera međunarodnim natječajem. Rekao je kako je razgovarao s predstvnicima tvrtki iz Italije, Malezije i Turske, a poziv će biti poslan i na adrese europskih avioprijevoznika za koje se vjeruje da imaju interesa za ulazak u parnerske odnose s BH Airlinesom. "Jasno je kako BH Airlines ne može samostalno poslovati bez gubitaka", rekao je Redžica dodavši kako i Jat i Croatia Airlines, premda veće tvrtke od sarajevske, posluju s gubitcima. Direktor BH Airlinesa je rekao kako Vlada F BiH ne želi prodati svoju zrakoplovnu tvrtku nego je zainteresirana za strateško povezivanje, odnosno kroz formiranje novoga poduzeća u kojemu bi BH Airlines imao 50 posto vlasništva. BH Airlines održava stalne linije s Njemačkom, Švicarskom, Turskom i Makedonijom. Iako je lani broj prevezenih putnika povećan za 17 posto, to je još daleko od prometa koji bi poduzeću osigurao poslovanje bez gubitaka. Istodobno s aktivnostima na stabiliziranju BH Airlinesa, Vijeće ministara BiH priprema institucije za preuzimanje kontrole nad zračnim prostorom BiH jer država kontrolira samo donje nebo, a srednje i gornje Hrvatska i Srbija. G.K.,  www.poslovni.hr

20. srpnja 2007.
Mostar već dva dana najtopliji grad u Europi
MOSTAR - Prema informacijama koje je objavila internetska stranica specijalizirana za meteorologiju WeatherOnline, Mostar je jučer i prekjučer bio najtopliji grad u Europi s izmjerenih 42 stupnja Celzijeva u hladu.
Federalni klimatolog Dženan Zulum rekao je da će temperatura u sljedeća tri dana biti identična kao u protekla dva te da zahlađenja nema ni na vidiku.
"Teško je reći koji će od dana koji predstoje biti najtopliji. U sljedeća tri do četiri dana zadržat će se vrlo toplo vrijeme, i danas se očekuje temperatura od 42 stupnja", kazao je Zulum. On naglašava da već tri dana u Mostaru vladaju tropske noći, odnosno da temperatura ni noću ne pada ispod 20 stupnjeva, što će se i nastaviti.

Povećan broj intervencija
U Hitnoj pomoći na Carini dežurni liječnik Senad Međedović rekao nam je kako je u posljednja tri dana broj pacijenata koji se javljaju za pomoć zbog kolapsnih stanja porastao za 30 posto. Također, naglašava da se bez prijeke potrebe ne izlazi vani između 9 i 18 sati.
"Nemoguće je normalno funkcionirati. Ovako visoke temperature, osim što ugrožavaju živote građana, prijete i normalnom odvijanju života", kazao je dr. Međedović dodavši da je stanje zabrinjavajuće. U spomenutoj hitnoj službi prekjučer je zabilježeno 70 kolapsnih stanja, dok je jučer do podneva pomoć zatražilo 20 uglavnom mlađih osoba. Dr. Međedović naglašava da prava najezda u hitne pomoći kreće u poslijepodnevnim satima, jer starije osobe, uglavnom narušenog zdravlja, tek tada uspiju doći do ove službe i zatražiti pomoć. Sve relevantne institucije u gradu upozorile su građane na oprez.

Poštedite radnike
Glasnogovornik Vlade HNŽ-a Pero Pavlović kazao nam je da, kada su u pitanju visoke temperature, županijski Stožer civilne zaštite nije zasjedao. "Građani Mostara i ranije su bili izloženi ovakvim temperaturama, no nikada nije bilo proglašavano stanje ugroženosti ljudi zbog visokih temperatura. Ono što možemo sugerirati poslodavcima jest da posao organiziraju u okviru zakona, ali i da pokušaju što manje ljude izlagati ovakvim vrućinama", kazao je Pavlović.
Rekordi u temperaturama, padalinama i drugome stalno se obaraju u Mostaru, no još nije oboren apsolutni maksimum koji je u Mostaru postavljen daleke 1901., kada je u hladu izmjereno 46,2 stupnja. Statističke analize ukazuju da će srpanj u pogledu srednje temperature biti iznad višegodišnjeg prosjeka, a ona bi trebala iznositi oko 25 stupnjeva Celzijevih.
Ljeto će, prema prognozama federalnih meteorologa, biti po srednjim temperaturama iznad višegodišnjeg prosjeka. Najtopliji dio ljeta bi trebao biti zadnja dekada srpnja i prva dekada kolovoza, kada se očekuju i najviše temperature. Vrijeme će uglavnom biti dosta promjenljivo, ali s kraćim izrazito toplim epizodama.

Vanja Bjelica, Dnevni list

19. srpnja 2007.
Čitluk: Zbog požara elementarna nepogoda
Stanje elemntarne nepogode proglašeno je na području općine Čitluk doznaje Pincom.info iz stožera Civilne zaštite Hercegovačko neretvanske županije.

ČITLUK - Stanje elemntarne nepogode proglašeno je na području općine Čitluk doznaje Pincom.info iz stožera Civilne zaštite Hercegovačko neretvanske županije.

''Zbog ugroženosti ljudskih života i materijalnih dobara, prouzročenih nizom požara, na prijedlog Civilne zaštite općine Čitluk, načelnik općine Ino Jerkić je proglasio stanje elementarne nepogode u ovoj općini'', potvrdio je i glasnogovornik stožera Civilne zaštite HNŽ Pero Pavlović.

Prema njegovim riječima, zbog proglašenja elementarne nepogode, Županijski stožer Civilne zaštite HNŽ je zatražio prebacivanje vatrogasnih postrojbi s područja Jablanice, Prozor-Rame i Stoca, ali i ostalih gradova u HNŽ, na područje Čitluka.

Kako doznajemo, tijekom jučerašnjeg dana i sinoć, najteže stanje je bilo na području Dobrog sela, između Mostara i Čitluka, jer se mjesto našlo gotovo u vatrenom obruču.

Iz Vatrogasne postaje Mostar upozoravaju građane kako posebna opasnost od požara prijeti između 10 sati ujutro i 17 poslijepodne, te da se u tom periodu ''ni pod koju cijenu ne igraju s vatrom''.

Također, iz Vatrogasne postaje Mostar zahvaljuju mještanima Dobrog sela na izvanrednoj podršci koju se pružili vatrogascima pri gašenju požara u njihovom mjestu.

Pincom.info / R.I.

18. srpnja 2007.
Deklaracija bez potpisa
Na pitanje novinara znači li ova deklaracija težnju Hrvata za trećom federalnom jedinicom, ili nekom vrstom federalizacije države, Ljubić je odgovorio kako ne želi robovati terminima.

POSUŠJE - Iako je bilo najavljeno da će čelnici pet stranaka s hrvatskim predznakom sastanku u Posušju potpisati Deklaraciju o načelima promjena Ustava BiH, to se nije dogodilo.

Sastanku su nazočili čelnici HSP-a Đapić Jurišić Zvonko Jurišić, HDZ 1990. Božo Ljubić, NS Radom za boljitak Jerko Lijanović i predsjednik HSS BiH Marko Tadić, dok se sastanku nije odazvao predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.

- Budući Čović, iz opravdanih razloga, danas nije bio s nama, nema smisla potpisivati ovu deklaraciju. No, potpisat ćemo je u drugoj polovini kolovoza u zgradi Parlamenta BiH u Sarajevu. I danas smo potvrdili kako se slažemo oko suštinskih načela ove deklaracije, izjavio Zvonko Jurišić, koji je bio i domaćin sastanka.

Novinarima je u Posušju prvi puta i službeno presdstavljen sam sadržaj deklaracije, u kojoj se, između ostaloga, ističe kako se Hrvati zalažu za decentraliziranu BiH ustrojenu kroz tri razine vlasti na temelju europskih kriterija.

- Ustrojstvo tzv. srednje administrativno-teritorijalne razine vlasti bi se temeljilo na etničkim, zemljopisnim, prometnim, gospodarskim i povijesnim čimbenicima. O tim načelima više nema razgovora ni pregovora, jer ovo su načela jedine moguće BiH, rekao je Ljubić, naglasivši kako su ta načela prihvatljiva i Bošnjacima i Srbima.

Na pitanje novinara znači li ova deklaracija težnju Hrvata za trećom federalnom jedinicom, ili nekom vrstom federalizacije države, Ljubić je odgovorio kako ne želi robovati terminima, no naglasio je kako bi srednja razina vlasti morala imati zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Također je dodao kako je sadašnja dvoentitetska BiH jednostavno neodrživa.
Jerko Lijanović je naglasio kako je načela koja su hrvatski čelnici usuglasili, prezentirao članovima svoje stranke koji dolaze izreda Bošnjaka i Srba.

- Njima su ova načela bila prihvatljiva, što nam daje ohrabrenje. Ostavili smo ovaj dokument na razini načela, kako bismo lakše mogli ući u pregovore s Bošnjacima i Srbima. Ova deklaracija je izraz naše želje za što kvalitetnijim dogovorom, rekao je Lijanović.

U Čovićevu nedolasku na sastanak nema nikakvih skrivenih namjera, potvrdio je glasnogovornik HDZ BiH, Mišo Relota.

- Čović je morao nazočiti sjednici Fakultetskog vijeća, jer je profesor na Strojarskom fakultetu mostarskog Sveučilišta, dodavši kako je termin održavanja sastanka lidera pet stranaka bio malo pomjeran tako da čelnik HDZ-a BiH nije mogao biti na dva mjesta u isto vrijeme.

J. Gudelj / Pincom.info
Foto: Pincom.info

17. srpnja 2007.
Hrvatski kanal ili privatno ili nikako
"Ovaj prijedlog vodi etničkoj segregaciji i to nikada neću dopustiti. Ako netko želi TV samo na jednom jeziku i samo za jedan narod onda može, sukladno tržišnoj ekonomiji, napraviti privatnu tv kuću i tu neće biti nikakvih ograničenja", rekao je Lajčak u Mostaru...

MOSTAR - Visoki predstavnik Miroslav Lajčak usprotivio se zahtjevu hrvatskih dužnosnika za uspostavom zasebnog radiotelevizijskog kanala na hrvatskome jeziku na javnoj RTV oko čega su protekloga tjedna bošnjački ministri preglasali hrvatske kolege u federalnoj Vladi, prenosi Hina.

"Ovaj prijedlog vodi etničkoj segregaciji i to nikada neću dopustiti. Ako netko želi TV samo na jednom jeziku i samo za jedan narod onda može, sukladno tržišnoj ekonomiji, napraviti privatnu tv kuću i tu neće biti nikakvih ograničenja", rekao je Lajčak u Mostaru na upit novinara o inicijativi hrvatskih dužnosnika.

Na posljednjoj sjednici Vlade Federacije prvi put u novome sazivu bošnjačke su kolege, koji imaju većinu, preglasali hrvatske ministre. O ovome pitanju suglasni su ministri iz oba HDZ-a u BiH.

"Radi se o legitimno artikuliranom stajalištu hrvatskog naroda. Vjerujem da će prevladati razumijevanje o važnosti toga pitanja, a Hrvati ostvariti pravo na svoje medije jer na to imamo pravo po svim međunarodnim dokumentima", rekao je ministar turizma i okoliša Federacije BiH Nevenko Herceg.

Ustavni sud Federacije BiH odbacio je dijelove Zakona o RTV sustavu Federacije BiH ocjenujući kako je štetan po interese Hrvata u BiH. Prihvaćanje zakona o javnom RTV servisu jedan je od 16 uvjeta BiH za zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom.

Pincom.info

17. srpnja 2007.
Dulić: Prihvaćamo BiH, ali želimo specijalne veze s RS-om
Dulić je rekao kako će Srbija u skladu s tim kako će njezini susjedi iz regije djelovati po priznavanju ili ne budućeg statusa Kosova kreirati buduće odnose i veze.

BANJA LUKA - Svako tko pokušava dovesti u vezu pitanje statusa Kosova i pitanje statusa Republike Srpske ne čini dobro niti Srbiji niti BiH niti RS-u, izjavio je danas u Banja Luci Oliver Dulić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije, te naglasio da se ta dva procesa moraju razlučiti.

"Jedan je proces koji postoji u BiH u vezi s razgovorima o ustavnim promjenama, a mi to pratimo s velikom pažnjom i želimo da se entiteti dogovore i reformiraju svoju državu da postane funkcionalnija", kazao je Dulić u izjavi novinarima nakon razgovora s predsjednikom Narodne skupštine RS-a Igorom Radojičićem.

To je dogovor koji trebaju postići narodi u BiH u obostranom interesu i uz suglasnost oba entiteta.

Dulić je rekao kako će Srbija u skladu s tim kako će njezini susjedi iz regije djelovati po priznavanju ili ne budućeg statusa Kosova, ili unilatarnog priznanja ukoliko do njega dođe, kreirati buduće odnose i veze.

"Jako je važno da naši prijatelju u regiji shvate da se Srbija danas nalazi u problemu i da shvate da se, kada se priča o mogućim opcijama za Kosovo koje su danas aktualne u međunarodnoj zajednici, radi o kršenju međunarodnih prava, prije svih prava na nepovredivost granica", kazao je Dulić navodeći kako bi to sigurno moglo imati negativne implikacije na regiju.

On očekuje da će budući pregovori o statusu Kosova biti pravi pregovori te se nada da će Beograd i Priština postići trajni dogovor koji će definitivno stabilizirati regiju i omogućiti ono što je nužno - povijesno pomirenje srpskog i albanskog naroda i kreiranje jednog prostora za zajedničku budućnost, koja je europska budućnost.

Dulić je istaknuo i da je prošlo vrijeme emotivnih veza, a došlo vrijeme pravih veza koje moraju postojati između dva naroda.

"Mi u potpunosti prihvaćamo BiH kao cjelovitu državu, ali inzistiramo da s RS-om imamo pravo na specijalne i paralelne veze, jer je to ono što je omogućio Daytonski sporazum", kazao je Dulić i dodao da će se Srbija u budućnosti potruditi da produbljuje veze i s drugim dijelom BiH jer smatraju da je to u interesu svih naroda.

Naglasio je da njegova država želi pomoći narodima u BiH da što prije riješe svoja statusna pitanja i okrenu se budućnosti koja mora biti bolja.

Predsjednik Skupštine RS-a Radojičić rekao je da je razgovarano o ustavnim promjenama u BiH, te drugim nužnim reformama, a upoznao je srbijanskog kolegu i o Razvojnom programu koji je usvojen u RS-u.

Bilo je riječi i o suradnji u skladu sa Sporazumom o specijalnim i paralelnim vezama Srbije i RS-a, te u skladu s tim suradnji dvaju parlamenata koja bi se putem odbora trebala intenzivirati na jesen.

Pincom.info / Fena

16. srpnja 2007.
Mozak balkanske al-Qaide u BiH?
Pravi identitet Safeta Ćatovića ostaje nepoznat. Banjalučki Fokus tvrdi kako na to pitanje najbolje i najtočnije mogu odgovoriti bošnjačke vlasti u Sarajevu, a posebno Haris Silajdžić.
SARAJEVO - Američki obavještajni izvori već neko vrijeme raspolažu podacima o čovjeku koji se u BiH koristi imenom Safet Ćatović, koji je ključna figura terorističke, islamističke mreže u Bosni i Hercegovini, piše banjalučki Fokus.
List navodi kako je Ćatović ujedno i koordinator svih ekstremističkih akcija i terorističkih operacija, koje se vode i planiraju iz balkanskih uporišta islamističkih terorističkih organizacija.
Čovjek kome su vlasti BiH izdale dokumente pod imenom Safet Ćatović glavni je Al Qaida čovjek na Balkanu.
Sudeći prema dokumentima koje muslimanske obavještajne službe u BiH skrivaju od Ureda visokog predstavnika EU, lice pod imenom Safet Ćatović, a koji je stvarno bio rođen, živio i bio državljanin BiH, poginuo je tijekom ratnih sukoba s pripadnicima VRS.
Osoba pod tim imenom identificirana je kao žrtva u jednoj grobnici u okolini Sarajeva. O tome govore i dokumenti obavještajnih službi, u izvještajima o obavljenim ekshumacijama i identifikacijama žrtava sahranjenih u masovnim grobnicama oko Sarajeva.
Osoba koja danas koristi ime Safet Ćatović i dokumente F BiH, tijekom rata u BiH radio je u Veleposlanstvu BiH pri UN.
Obavljao je važne dužnosti i bio član mnogih ekstremističkih organizacija, za koje se i danas u SAD sumnja kako su dio organizacione i financijsko-mobilizacijske mreže Al Qaide.
Tako je bio član i dobro pozicioniran u Balkanskom muslimanskom udruženju, u međunarodnoj "humanitarnoj" organizaciji "Benevolence International Foundation (BIF)". Upravo za tu "humanitarnu organizaciju" SAD smatraju da je jedna od glavnih u financijskoj mreži terorističke islamističke organizacije.
Prilikom istrage američke vlade protiv te "humanitarne" organizacije i njezinih dužnosnika, Safet Ćatović se pojavljuje u ulozi glasnogovornika te islamističke organizacije osumnjičene za sudjelovanje u terorističkim operacijama.
Pravi identitet Safeta Ćatovića ostaje nepoznat. Banjalučki Fokus tvrdi kako na to pitanje najbolje i najtočnije mogu odgovoriti bošnjačke vlasti u Sarajevu, a posebno Haris Silajdžić. Pincom.info

16. srpnja 2007.
Radmanović: Zapostavljeni Hrvati napokon se probudili
Radmanović je rekao da su Hrvati, kao konstitutivni narod, zapostavljeni u odnosu na druga dva naroda, te da je njihova deklaracija jedan od doprinosa budućim raspravama o ustavnim promjenama.
BANJA LUKA - Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović izjavio je kako BiH neće biti ni podijeljena, ni zavađena ako se prihvati realnost sadašnjeg Ustava BiH, a to je da je BiH decentralizirana zemlja, prenosi Srna.
On je rekao kako se na uvažavanju takve realnosti, kao i činjenice da postoje duboke podjele u društvu, može napraviti Ustav BiH koji će zemlju učiniti efikasnijom kada je riječ o euroatlantskim integracijama.
"Ne bude li toga, neće biti ni ustavnih promjena i zemlja će biti još više podijeljena i još više posvađana", ocijenio je Radmanović u intervjuu za Glas Srpske.
Komentirajući hrvatsku deklaraciju o ustavnim promjenama, rekao je kako mu se čini "da se određeni broj političkih predstavnika Hrvata konačno probudio i stavio u funkciju zaštite hrvatskih nacionalnih interesa u BiH", što je dobro.
On je ponovio da su Hrvati, kao konstitutivni narod, zapostavljeni u odnosu na druga dva naroda, te da je njihova deklaracija jedan od doprinosa budućim raspravama o ustavnim promjenama.
Nema govora o ukidanju policije
Kao pregovarač o reformi policije iz SNSD-a, Radmanović je ponovio kako kada je riječ o lokalnim policijskim snagama nema govora o ukidanju policije RS.
Naveo je kako je za SNSD moguć i prihvatljiv prenos ovlaštenja u ovoj oblati u smislu donošenja zakona koji će regulirati organizaciju policijskih struktura na razini BiH, te da je prihvatljivo i prenošenje ovlaštenja u smislu stvaranja konsolidiranog proračuna za policijske snage na razini BiH.
"To znači da će proračun biti planiran o evidentiran u organima BiH, ali da dio koji se odnosi na lokalne policijske snage RS ide preko republičke Vlade. Radni odnosi i kadrovska politika ostali bi u nadležnosti Srpske", rekao je Radmanović.
On je dodao da je za SNSD prihvatljivo i zajedničko zapovjedanje svim policijskim snagama u kojima bi sudjelovali i predstavnici RS, kao i zajednički poslovi u vezi sa školovanjem.
Naučiti političare da se dogovaraju
Radmanović je poručio da međunarodna zajednica, koja je mnoge odluke donijela na štetu RS, mora izbjeći ulogu suca između strana u BiH i da shvati da, ukoliko želi stabilno stanje u BiH i regiji, mora prepustiti da se dogovore domaći političari.
Govoreći o upotrebi bonnskih ovlaštenja od strane novog visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, Radmanović je ponovio da je od Lajčaka, kao poznavatelja balkanskih prilika, očekivao da će nastaviti politiku svog prethodnika i da će naučiti domaće političare da se dogovaraju, a ne da on u ime njih donosi odluke i nameće zakone.
Radmanović je rekao da Predsjedništvo može uspješno da djelovati, pod uvjetoma da se drži svojih ustavnih nadležnosti, bez obzira na oprečna mišljenja njegovih članova o mnogim političkim pitanjima.
Radmanović ne vjeruje da se u radu Predsjedniptva BiH mogu očekivati krupnije promjene od kada je dužnost predsjedavajućeg preuzeo Željko Komšić, zato što predsjedavajući nema ništa veća ustavna ovlaštenja u odlučivanju od druga dva člana.
"Predsjedavajući ne može suštinski promijeniti rad Predsjedništva, a pogotovo ne može to da učini kada je u pitanju donošenje odluka, jer o njima odlučuju sva tri člana ravnopravno", rekao je Radmanović.
Guranje pod tepih
On je rekao da su netačna mišljenja prema kojima je, dok je bio predsjedavajući, "neke stvari gurao pod tepih".
"Točno je samo to da sam dok sam bio predsjedavajući pokušavao izbjeći raspravu o političkim pitanjima o kojima se sukobljavaju političari u BiH, pa i članovi Predsjedništva, ali to nisu bila pitanja koja se tiču ustavne nadležnosti Predsjedništva BiH", objasnio je Radmanović.
On je naglasio da je uvjeren da se članovi Predsjedništva manje-više slažu o krupnim pitanjima važnim za BiH, ali da razlike postanu očigledne kada se počne rasprava o dnevno-političkim pitanjima.
Prema njegovim riječima, BiH je "zaista zavađena zemlja, jer jedan broj političara mnogo bolje djeluje kada se svađa i to se posebno odnosi na sarajevski politički krug". Pincom.info

13. srpnja 2007.
Devedeset posto građana nezadovoljno stanjem u BiH i traži "velike promjene"
Rezultati opsežnog jednogodišnjeg ispitivanja javnog mnijenja u BiH, koje je proveo istraživački institut Oxford International u mnogim aspektima su bili iznenađujući i predstavljaju izazov mnogim uvriježenim mitovima o BiH.
SARAJEVO - Rezultati opsežnog jednogodišnjeg ispitivanja javnog mnijenja u BiH, koje je za Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) proveo istraživački institut Oxford International uz financijsku podršku nizozemske vlade u mnogim aspektima su bili iznenađujući i predstavljaju izazov mnogim uvriježenim mitovima o BiH.
Rezultati ovog istraživanja, urađenog na uzorku od 3.580 građana BiH pod nazivom "Glas tihe većine", koje su danas na konferenciji za novinare u Sarajevu predstavili rezidentna predstavnica UNDP-a Christine McNab, njen zamjenik Stefan Preisner i nizozemski veleposlnik u BiH Karel Vosskuehler, pokazuju da su građani BiH za razliku od političara mnogo otvoreniji za promjene, ali su pritom i oni opterećeni mnogim kontradikcijama i problemima.

Zadovoljni osobnim životom
Studija otkriva zanimljivu oprečnost kada se uporede procjene zadovoljstva osobnim životom i procjene situacije u zemlji. S jedne strane gotovo tri četvrtine ispitanika su izjavili da su svojim osobnim životom zadovoljni ili prilično zadovoljni, ali je s druge strane, kada je u pitanju država, devet od deset ispitanika okarakteriziralo situaciju prilično ili jako lošom. Mišljenje o situaciji u zemlji je obilježeno i sviješću o stagnaciji, jer 70 posto ispitanika smatra da je trenutna situacija u BiH gotovo ista kao prije godinu dana.
Ispitanici imaju više povjerenja u policiju nego u bilo koju drugu instituciju. Ukupno gledano, postoji povjerenje u Javni TV servis i općinske organe vlasti, što upućuje na zaključak da većina ljudi svoj život definira lokalno.

Devedeset posto vjeruje da je javni sektor korumpiran
Devet od deset ispitanika vjeruje da je javni sektor korumpiran i isto toliko ih vjeruje da dužnosnici općenito na položaje ne dolaze na osnovu stručnosti. Više od dvije trećine ispitanika također misli da je većina međunarodnih organizacija u BiH korumpirana. Međutim, konkretna iskustva s korupcijom u proteklih 12 mjeseci su u velikoj suprotnosti s mišljenjem o njenom postojanju, jer ogromna većina ispitanika nije mogla navesti konkretne slučajeve korupcije u javnom sektoru niti u gospodarstvu.
Gotovo devet od deset ispitanika prihvata bh. identitet, ali postoji manjina od 14,2 posto (većinom Srba i u manjem broju Hrvata), koji se isključivo identificiraju sa svojom etnoreligijskom skupinom. Neki od njih su raseljene osobe koje se nikad nisu vratile u prijeratne domove. Ove osobe s isključivim identitetom su manje sklone mirnim oblicima političkog djelovanja, a dvostruko sklonije korištenju nasilja kako bi postigli političke ciljeve. U izvještaju se sugerira da ove osobe predstavljaju segment bh. društva koji zahtijeva pomno praćenje kod bilo kakvih značajnijih promjena, posebno ustavnih, prenosi Fena.

Nepovjerenje na najnižoj razini
U BiH je došlo do sloma društvenog povjerenja, jer samo 7,2 posto ispitanika smatra da se drugim ljudima može vjerovati. U poređenju s drugim zemljama, uključujući one kao što je Irak, BiH se u ovom segmentu nalazi na dnu. Ljudi u BiH također ne očekuju da će njihovi sugrađani pokazati visoki sttupanj korektnosti. Velika većina mladih želi emigrirati u inozemstvo ako im se za to ukaže prilika.
Odnos između birača i svijeta politike u BiH nije odnos aktivnog interesa i angažmana. Moglo bi se reći da je neangažiranost temeljna odrednica između građana i politike. Nijedna druga zemlja u tranziciji nema sličnu proporciju ispitanika koji navode da uoće nisu zainteresirani za politiku (24 posto). Slabo interesiranje za politiku najviše se odnosi na mlade i osobe s niskom stručnom spremom.
Traže velike promjene

Među građanima BiH postoji velika spremnost za promjene. Devet od deset ispitanika favorizira "veliku promjenu", polovina odbacuju daytonski ustav, dok gotovo tri četvrtine žele promjenu sustava vlasti. Međutim, postoje velike razlike između pojedinih bh. naroda. Dok 70,3 posto Hrvata i 59,2 posto Bošnjaka smatra da Daytonski mirovni sporazum nije postigao uspjeh, 68,3 posto Srba misli suprotno. Uprkos razlikama u vezi s modelom budućeg uređenja BiH, "tiha većina" je više zainteresirana za različite varijante jedinstva nego za podjelu.
Prema većini ispitanika, glavna snaga BiH za budućnost su mladi ljudi i ljudski resursi općenito. Snažno je uvjerenje (71 posto) da budućnost BiH u osnovi leži u članstvu u Europskoj uniji, što istovremeno ocrtava i nisku nivo povjerenja u institucije vlasti. Stiče se dojam da građani BiH vizije i rješenja traže izvan zemlje.

Kako je na kraju prezentacije istaknuo zamjenik rezidentne predstavnice UNDP-a Stefan Preisner, istraživanje je pokazalo da ljudi u BiH imaju mnogo više zajedničkog od onoga što ih razdvaja.

Pincom.info

12. srpnja 2007.
Ovogodišnji skokovi najbolji dosad
MOSTAR - Pred Mostarcima su 441. visinski skokovi sa Starog mosta, koji će, kako je najavljeno, biti najbolji od svih dosadašnjih.

"Očekujemo bolji posjet i zabavu nego što je to bilo proteklih godina. Imamo opravdanih razloga vjerovati u to jer svake godine je sve bolje", kazao je glasnogovornik Kluba skakača u vodu "Mostari" Saša Oručević.

Tradicionalni skokovi, po kojima je Mostar nadaleko poznat, bit će upriličeni u nedjelju, 29. srpnja s početkom u 16 sati. Natjecatelji će, kao što je to već poznato, nastupiti u dvije kategorije - skokovi na glavu i na noge. Točan broj skakača koji će sudjelovati na skokovima još nije poznat, kazao je Oručević, iz razloga što još nije gotov popis sudionika. Popis, potvrdio nam je, još uvijek nije kompletiran jer na natjecanje dolazi veliki broj skakača iz susjednih zemalja. Iako će se skokovi sa Starog mosta održati 29. srpnja, cijela manifestacija sa svim popratnim sadržajima započet će u petak, 27. srpnja. "Cijeli festival će trajati tri dana i bit će kao i prethodnih godina prepun događanja. Bit će svega, počevši od bakljade, skokova s bakljama, skokova za juniore, preko šlaufijade, pa sve do natjecanja za najljepšu tetovažu s motivom Staroga mosta i sl.", dodao je Oručević. Mostarci se već nekoliko godina za vrijeme skokova ispod Staroga mosta okupljaju i na kavi iz džezve od nekoliko stotina litara. Za Skokove sa Staroga mosta vlada veliko zanimanje, a prošle je godine samo glavnu manifestaciju pratilo oko 30.000 ljudi. Prošlogodišnji pobjednik skokova sa Starog mosta bio je Mostarac Lorens Listo.  

Dalibor Drlje (www.dnevni-list.ba)

11. srpnja 2007.
" Žene u crnom" u Srebrenici: Oprostite nam za zločin počinjen u naše ime
SREBRENICA - Na komemorativnom skupu u Potočarima nije bilo dužnosnika Srbije. Podršku majkama Srebrenice dalo je višečlano izaslanstvo Udruženja "Žene u crnom" iz Srbije.

Predsjednica Udruženja Staša Zajević je istakla:  Polaganjem vijenca na kojem piše "Oprostite nam - Žene u crnom Srbije" želimo izraziti našu orgomnu solidarnost i suosjećanje s obiteljima žrtava. Ovim priznajemo da je genocid u Srebrenici državno organizirani zločin i da je država iz koje dolazimo umiješana u taj zločin.

Tražimo odgovornost i kažnjavanje počinitelja ovog najvećeg zločina, počinjenog u naše ime. Svojim dolaskom izražavamo ogromnu podršku obiteljima žrtava u njihovom zahtjevu o specijalnom statusu za Srebrenicu. Smatramo da ovaj grad mora pripadati bošnjačkom narodu; žrtvama genocida i da ne može Republika Srpska imati ingerenciju nad ovom teritorijom, budući da ništa nije učinila da kazni počinitelje genocida.

Inače nevladina organizacija "Žene u crnom" obilježila je sinoć na Trgu Republike u Beogradu 12. obljetnicu od genocida počinjenog u Srebrenici. Okupljeni su nosili plakate s natpisima "Da ne zaboravimo genocid u Srebrenici", "Za sve žrtve rata", a natpis "Nikad više" bio je ispisan na više stranih jezika.

Tijekom skupa oko 60 aktivista i simpatizera te organizacije zapalilo je svijeće u spomen žrtvama tog zločina i dijelilo letke prolaznicima, u kojima se podsjeća na događaje od prije 12 godina u Srebrenici. Skup je prošao bez incidenta, a okupljene je osiguravala policija. Ranije jučer "Žene u crnom" su pozvale vlasti u Srbiji da izruče preostalu trojicu optuženih za ratni zločin počinjen u Srebrenici.

Ta organizacija je u priopćenju podsjetila na odgovornost vlasti Srbije za nesprječavanje genocida i za nekažnjavanje počinitelja, kao i Republike Srpske (RS) za taj zločin.

"Žene u crnom" podržale su zahtjev Inicijativnog odbora za poseban status općine Srebrenica, u skladu sa Zakonom o Memorijalnom centru "Potočari - Srebrenica".

Podrška je upućena i tužbi Udruženja majki iz Srebrenice protiv Vlade i Ministarstva obrane Nizozemske i protiv UN, koji su, kako se u priopćenju navodi, doprinijeli genocidu u Srebrenici.

11.10.2007.
Pincom.info

11. srpnja 2007.
TOMISLAV GRAD KARDINAL JOSIP BOZANIĆ PREDVODIO MISNO SLAVLJE NA BLAGDAN sv. NIKOLE TAVELIĆA
Neka vam mučenik Nikola bude uzor!
Mučenik Nikola Tavelić trebao bi biti uzor današnjim vjernicima i svećenicima, ponovio je više puta na misnom slavlju u dvorištu tomislavgradske spomen-bazilike kardinal Josip Bozanić te naglasio kako je današnji svijet ispunjen mnogim modernim herezama i krivim gledanjima na život, što treba smjelo otkrivati

PIŠE MILAN VUKADIN

Svečanim misnim slavljem koje je pred više tisuća vjernika predvodio zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić u nedjelju je proslavljen blagdan sv. Nikole Tavelića, zaštitnika župe Tomislav Grad. Svečanost je započela tradicionalnom procesijom tomislavgradskim ulicama, a veliko misno slavlje održano je u dvorištu tomislavgradske spomen-bazilike podignute u sjećanje na tisućitu obljetnicu krunidbe prvog hrvatskog kralja Tomislava.

Uz brojne svećenika, časne sestre, vjernike i visoke političke dužnosnike, koje su predvodili predsjednik županijske vlade dr. Nediljko Rimac, predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto, veleposlanik RH u BiH Josip Vrbošić i tomislavgradski načelnik Zdravko Prka, u svečanoj povorci i ovoga su puta bili članovi ovdašnjih kulturno-umjetničkih društava odjeveni u narodne nošnje duvanjskoga kraja. Kip svetoga Nikole Tavelića u procesiji su i ovoga puta nosili pripadnici Hajdučke družine Mijata Tomića.

U prvom dijelu svoje propovijedi kardinal Bozanić podsjetio je na bogatu povijest duvanjskoga kraja i na predan pastirski rad i žrtvu prvog hrvatskog sveca i mučenika Nikole Tavelića koji bi, kako je više puta ponovio kardinal Bozanić, trebao biti uzor današnjim vjernicima i svećenicima.

Govoreći o izazovima modernoga vremena koji stoje pred onima koji bi i danas željeli slijediti put Isusa Krista, kardinal Bozanić je u svojoj propovjedi posebno naglasio potrebu prepoznavanja i smjelog otkrivanja današnjih hereza i krivih pogleda na život.

Krivo gledanje na dar života

"Današnji je svijet doista ispunjen mnogim herezama, mnogim krivim vjerovanjima i krivim izborima. Želimo li ostati vjerni Kristu i sv. Nikoli Taveliću, valja nam u prvom redu biti osjetljivima na pojave koje se doista mogu nazvati modernim herezama - kazao je tom prigodom kardinal Bozanić dodavši da u moderne hereze, među ostalim, spadaju: krivo gledanje na dar života, krivo gledanje na obitelj, a s krivim gledanjem na obitelj povezano je i krivo gledanje na materijalno. U moderne hereze kardinal Bozanić ubrojio je i krivo gledanje na našu noviju povijest. Jer, kako je u Tomislav Gradu kazao zagrebački nadbiskup, teško je pojasniti kako se moglo dogoditi da i šezdeset godina nakon završetka Drugoga svjetskog rata mnogima još uvijek kao da nije jasno što se zapravo dogodilo kako za vrijeme rata tako i nakon njegova završetka u provođenju komunističke revolucije.

Nije li i to izraz moderne hereze, krivog gledanja i namjernog manipuliranja prošlošću pod krinkom raznih ideologija? - upitao je u svojoj propovjedi kardinal Josip Bozanić.

Folklor, ganga i Mate Bulić

Nakon mise uslijedilo je tradicionalno pučko veselje na kojemu je uz nastup brojnih folklornih skupina, gangaša i guslara, glazbena zvijezda dana bio Mate Bulić. Središnjom nedjeljnom proslavom ujedno je završila i ovogodišnja duhovno-kulturna manifestacija "Prvi hrvatski sabor i dani sv. Nikole Tavelića".

Proslavljen Dan općine

Na blagdan sv. Nikole Tavelića proslavljen je i Dan općine Tomislav Grad. Skromna je svečanost započela polaganjem vijenaca pokraj spomenika podignutog u sjećanje na poginule i nestale u Domovinskom ratu. Potom je održana svečana sjednica tomislavgradskog Općinskog vijeća. Osim protokolarnih pozdravnih govora predsjednika Vijeća Ivice Matića i pristiglih gostiju, načelnik općine Zdravko Prka govorio je o uspjesima postignutim unatrag godinu dana, koje, ruku na srce, osim njega i njegovih najbližih suradnika malo tko primjećuje.
Slobodna Dalmacija

9. srpnja 2007.
Marš mira krenuo ka Srebrenici, Carla nepoželjna
Najava glavne tužiteljice Carle del Ponte da će nazočiti komemoraciji u Potočarima 11. srpnja naišla je na oštro reagiranje članica Udruge "Majke enklava Srebrenice i Žepe".

SREBRENICA / SAPNA - Više od tisuću sudionika krenulo je u nedjelju prema Srebrenici iz mjesta Sapna u sjevernom dijelu Bosne kako bi i na taj način odali počast žrtvama genocida što su ga nad Bošnjacima tog područja u srpnju 1995.godine počinile postrojbe bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića.

Ovaj pohod pod nazivom Marš mira već godinama se organizira uoči obljetnice srebreničke tragedije a tijekom tri dana njegovi se sudionici podsjećaju na pokušaj proboja Srebreničana prema teritoriju pod nadzorom armije BiH nakon što su srpske snage okupirale zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda započeviši masovna smaknuća zarobljenih Bošnjaka.

Ovo putovanje odvija se stazama dugim 105 kilometara a tijekom pohoda sudionici marša će se zaustavljati kod čak 39 masovnih grobnica pronađenih nakon rata.

Sudionici Marša mira u srijedu stižu u Potočare kod Srebrenice gdje će sudjelovati na središnjoj komemoraciji žrtvama genocida iz 1995. godine.

U Potočarima se očekuje 30.000 ljudi

Očekuje se kako će ovoga 11. srpnja u Potočarima biti više od 30 tisuća ljudi.

Tom prilikom bit će pokopani posmrtni ostaci još 440 srebreničkih žrtava identificiranih tijekom proteklih godinu dana.

Vjerski obred po tradiciji će predvoditi poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić.

Najavljeno je kako će u komemoraciji sudjelovati i glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carla del Ponte.

Cralu neće dočekati "raširenih ruku"

Najava glavne tužiteljice Carle del Ponte da će nazočiti komemoraciji u Potočarima 11. srpnja naišla je na oštro reagiranje članica Udruge "Majke enklava Srebrenice i Žepe". Članice te udruge nisu oduševljene dolaskom Carle del Ponte u Potočare i smatraju da ona zasigurno neće biti dočekana "raširenih ruku".

Nepovjerenje i razočarenje obitelji ubijenih Srebreničana u rad glavne tužiteljice Haškog tribunala Carle del Ponte ove godine veće je nego ikada do sada.

"Osim mnogih njenih pustih obećanja kako će Karadžić i Mladić biti uhićeni, mi do sada nismo dobili ništa. Jedno vrijeme smo vjerovali u Carlu del Ponte i njezina obećanja da će uraditi nešto na rješavanju tog problema, ali vidimo da od svega toga nema ništa. Ponekad mi se čini da se ona poigrava s našim osjećanjima", kazala je Kada Hotić, zamjenica predsjednice Udruge "Majke enklava Srebrenice i Žepe".

Predsjednica Udruge Munira Subašić istaknula je da se ona u proteklim godinama najviše od svih u BiH naslušala neispunjenih obećanja Carle del Ponte. Subašić je kazala kako se ona, da je na mjestu Carle del Ponte, ne bi uopće pojavila na komemoraciji u Potočarima 11. srpnja.

Subašić je kazala kako bi del Ponte u takvom slučaju trebala reći da ne želi dolaziti jer se stidi svih žrtava i svih mrtvih.

Mi joj nećemo zabraniti dolazak u Potočare, ali je nećemo ni primijetiti ako bude došla, kazala je Munira Subašić.

Pincom.info

6. srpnja 2007.
Komšić na čelu Predsjedništva BiH
U Sarajevu je održana sjednica Predsjedništva BiH na kojoj je obavljena primopredaja dužnosti predsjedajućeg. Tu je dužnost, prema načelu rotacije, od Nebojše Radmanovića preuzeo hrvatski član predsjedništva Željko Komšić. Komšić će na toj dužnosti ostati idućih osam mjeseci.

Komentirajući rad državnog vrha u proteklih osam mjeseci, Komšić je rekao kako je činjenica da je bilo "određenih neslaganja", no pritom je istaknuo kako ona proistječu iz ustroja BiH takvoga kakav je. Komšić i bošnjački član predsjedništva Haris Silajdžić već su došli u otvoreni sukob sa srpskim članom Radmanovićem kada su u lipnju uputili pismo glavnom tajniku Ujedinjenih naroda Ban Ki-moonu tražeći provođenje mjera kojima bi se poništili rezultati genocida u Srebrenici odnosno poštovala presuda Međunarodnog suda pravde (ICJ).

Komšić je danas ipak iskazao zahvalnost Radmanoviću na njegovu vođenju Predsjedništva u proteklih osam mjeseci, istaknuvši kako je srpski član državnog vrha to činio s "puno mudrosti i političkog takta".

Prije primopredaje dužnosti iz Komšićeva ureda je najavljeno kako će on tijekom mandata predsjedatelja posebnu pozornost posvetiti položaju hrvatskog naroda u BiH s ciljem da "ne dopusti njegovo pretvaranje u nacionalnu manjinu".

Željko Komšić je na dužnost člana Predsjedništva BiH izabran kao kandidat Socijaldemokratske partije BiH (SDP), a stranke s hrvatskim predznakom do sada su mu uglavnom osporavale legitimitet u zastupnju interesa bosanskohercegovačkih Hrvata. HRT

6. srpnja 2007.
Julijana Mikulić Jurković najbolja menadžerica u regiji
Nagrada za najmarketing menadžer regije uručena je Julijani Mikulić Jurković iz Mostara, koordinatoru Marketing/PR BiH Hypo Alpe-Adria-Banke, a Miji Brajkoviću uručena je i prva specijalna nagrada "zlatni globus".

SARAJEVO - U organizaciji Neovisne agencije iz Zenice i Europskog udruženja menadžera, sinoć je u Narodnom pozorištu u Sarajevu održana ceremonija dodjele priznanja "Menadžer godine BiH, jugoistočne i srednje Europe", na kojoj je priznanje dobilo 30 najmenadžera iz 12 europskih zemalja.

Za ovu prestižnu nagradu nominirano je oko 2000 uspješnih menadžera te manji broj ljudi koji nisu izravno uključeni u biznis, ali svojim djelovanjem imaju značajan utjecaj na kretanja u biznisu.

Nagrada za najmarketing menadžer regije uručena je Julijani Mikulić Jurković iz Mostara, koordinatoru Marketing/PR BiH Hypo Alpe-Adria-Banke, kao i Jasminu Imamoviću, Milanu Bandiću i Ševkiji Okericu, dok je Miji Brajkoviću uručena i prva specijalna nagrada "zlatni globus", koja prema riječima organizatora simbolizira njegov uspješan menadžerski rad svjetske razine.

Među ostalim dobitnicima, žiri je u kategoriji dobitnika priznanja za jugoistočnu Europu nagrade dodijelio za različite gospodarske oblasti šestorici menadžera i njihovih kompanija u BiH.

Nagrade su dobili Tihomir Fajdetić - "Holdina Sarajevo", Faruk Hadžipašić - "Bira Bihać", Hamdo Katica - "BH Telecom", Pantelija Dakić - "Elektroprivreda Republike Srpske", Adem Ibrahimpašić - "Bihaćka pivovara" i Haris Neimarlija - "Rudnik mrkog uglja Kakanj".

Iz oblasti medija, za najgledaniji i najslušaniji elektronski medij priznanja su dobili Federalna televizija (Jasmin Duraković) i Radio Stari Grad (Adnan Osmanagić), kao i Elvira Begović, generalna direktorica Nezavisne novinske agencije ONASA, dok su Specijalna priznanja uručena i za najnačelnike u BiH, Jasminu Imamoviću (Tuzla) i Zdravku Krsmanoviću (Foča).

Žiri za dodjelu nagrade je sastavljen od neovisnih stručnjaka iz ekonomske i društvene oblasti, a njegov predsjednik je je Mustafa Omanović, stručnjak UN-a.
Pincom.info

5. srpnja 2007.
Karadžiću se iz RS u vrećama nosili milijuni
Nekadašnji ministar pravde RS, Momčilo Mandić, javno je tvrdio kako je Radovanu Karadžiću iz tog paketa predano 113 milijuna njemačkih maraka i to u vrećama.
BANJA LUKA - Za vrijeme dok je Gojko Kličković obavljao dužnost premijera Republike Srpske zabilježeni su brojni primjeri nezakonitog iznošenja novca iz RS, čiji je najveći dio najvjerojatnije završio kod Radovana Karadžića.

Klićković, koji je zbog bog međunarodne potjernice nedavno izručen BiH, kad je bio predsjednik Vlade RS, ostvario je dobre veze s pojedinim crnogorskim tajkunima. Posao mu je posebno cvjetao tijekom unosnog šverca naftom i cigaretama, prenosi crnogorski tjednik Monitor.

Iako je potvrdio kako nema nekih nekretnina, Okružni sud Istočno Sarajevo tereti bivšeg premijera RS za ogromne pronevjere. Tako mu se stavlja na teret da je zajedno s Draganom Spasojevićem, bivšim direktorom Carina RS, opljačkao 6.873.331 KM . Tereti se i za pronevjeru 6.750.652 KM .
Kličković se smatra odgovornim i za upad RS u platni promet SRJ, kada je iz Beograda "povučeno" 230 milijuna njemačkih maraka. Veliki dio tog novca, kako se sumnjalo, proslijeđen je haaškom bjeguncu Radovanu Karadžiću. Nekadašnji ministar pravde RS, Momčilo Mandić, javno je tvrdio kako je Radovanu Karadžiću iz tog paketa predano 113 milijuna njemačkih maraka i to u vrećama.
Bivši premijer RS izjavio je ranije sarajevskim medijima kako je Vlada RS trebala da za 300.000 dolara angažira čuvenog američkog odvjetnika Ramsesa Clarka za obranu Karadžića, u slučaju da se nađe iza haaških rešetaka.

"Procijenili smo da bi ta cifra mogla izaći na 1,5 miljuna dolara. Sve je išlo preko Strobea Talbota, Albrihtinog pomoćnika koga je kontaktirao Crnogorac, Dragan Hajduković, koji se kretao u tim krugovima. Najvažniji čovjek kojeg je Hajduković trebao angažirati za Radovanovu obranu bio je jako uticajan američki diplomat Henry Kissinger, koji je trebao osigurati da se ispoštuju Radovanovi zahtjevi" rekao je Kličković, dodajući da je sam Karadžić želio ići u Haag kao slobodan čovjek.

Kličković tvrdi kako je bio prisutan kada je u srpnju 1996. godine potpisan ugovor kada je visoki predstavnik u BiH Carl Bildt zahtijevao preko Richarda Holebruckea da se potpiše dokument o Karadžićevom povlačenju sa svih dužnosti, te obećanju da se neće pojavljivati u medijima, i da ga neće proganjati međunarodna zajednica.
"Nakon dva dana usuglašavanja sporazum je potpisan. Ja sam ga potpisao, jer mi je rečeno da kao premijer RS moram biti jamac da će biti ispoštovan. Sporazum su potpisali Šainović i Milošević, a Karadžić je na poleđini naveo da prihvaća navedeno i da se žrtvuje za opstanak RS", svjedoči Kličković.
Zbog pretpostavke da je novac koristio za pomaganje haaških optuženika, bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, siječnja 1998. odlučio da Kličković "ne može obavljati javne dužnosti". Uz to mu je zabranio kandidiranje i na izborima.
Pincom.info

5. srpnja 2007.
Tisuće motorista na svadbi u Mostaru
MOSTAR - Osim što su nedavno sudjelovanjem u humanitarnoj akciji za Mariju Soče pokazali da imaju velika srca, mostarski motoristi će ovaj vikend još jednom pokazati svoju originalnost.
Naime, u subotnje poslijepodne u Mostaru bit će upriličeni prvi bajkerski svatovi. Svadba je, kazali su nam motoristi, prva takve vrste na prostoru bivše države, a bit će upriličena u sklopu dvodnevne motorijade koju tradicionalno organizira Motoklub Neretva.

Tako će svadbeno veselje mostarskog bajkera Senada Behrama Švabe uveličati njegovi prijatelji iz Srbije, Hrvatske, Švicarske, Nizozemske, Slovenije, Njemačke, kao i motoristi iz svih bh. gradova.

Najposjećenija motorijada dosad

Željko Martinović, predsjednik Motokluba Neretva, rekao nam je kako će se Švabino vjenčanje održati u subotu u 18 sati, a nakon čega će svi bajkeri zajedno s mladom napraviti tradicionalni defile ulicama Mostara. Defile kroz grad, tradicionalno se vozi Titovom ulicom do hotela Ero, a onda do starog bajkera Plane.

"Oko 15 sati idemo po mladu i dovodimo je u motokamp u Ortiješu. Tu ćemo se okititi i krenuti na vjenčanje", kazao je Martinović. Napomenuo je kako je to dosad najbrojnija motorijada, te da samo iz Srbije dolazi 100 motora te da se Švaba odlučio na nesvakidašnji potez, koji do sada nije viđen na ovim prostorima.

Svadbeno veselje uveličat će i nezaobilazne striptizete, a isključivo stari dobri rock pjevat će nekadašnji Cod band, odnosno sadašnji Taksi bend te bend iz Herceg Novog, kao i mnoge mostarske rock grupe.

Hvala policiji i Hercegovačkom pivu

Mostarska motorijada i ove godine okupit će mnoge ljubitelje brze vožnje. Okupljanje motorista počinje večeras i traje petak i subotu. "Zahvalio bih policiji što imaju sluha za ovakav događaj, kao i našim prijateljima iz Hercegovačkog piva koji su jedini podržali ovo druženje", kazao je Martinović dodavši kako posebnu zahvalnost duguju i JP za Vodno područje slivova Jadranskog mora.

"Oni koji nam nikada nisu izašli u susret, a koji bi trebali brinuti za ovu manifestaciju jesu ljudi iz Turističke zajednice Mostara i HNŽ-a. Trebali bi malo više skrenuti pozornost na događanja koja promoviraju Mostar na pravi način. Za vikend u motokampu će biti prisutni ljudi iz cijele regije i Europe, a Turistička zajednica ne želi imati sluha za takvo što", naglasio je Martinović. Također je rekao da veliku ispriku duguju građanima zbog motorista koji divljaju gradom, a koji ne nose boje Motokluba Neretva, te da to nisu pravi ljubitelji motora, nego pojedinci kojima je cilj pokazivati se s motorom od kafića do kafića. Na kraju Martinović je pozvao ljubitelje dobre glazbe, brze vožnje i motora da dođu u petak i subotu u Motokamp u Ortiješu i dožive dobru zabavu. Vanja Bjelica, (www.dnevni-list.ba)

4. srpnja 2007.
Haški osuđenici stižu u domaće zatvore !?
BEOGRAD - Glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla del Ponte nagovijestila je u Bruxellesu da će glavnom tajniku Ujedinjenih naroda Ban Ki-moonu predložiti da haški osuđenici za ratne zločine ubuduće izdržavaju kazne u zemljama iz kojih potječu, saznaje današnja beogradska "Politika".
Kako saznaje "Politika", nova inicijativa Del Ponteove, iznijeta na sastanku u Centru za europsku politiku, utjecajnom briselskom institutu, zapravo je rezultat njene nedavne posjete Beogradu, gdje je obavila niz razgovora s najvišim dužnosnicima Srbije, kao i s operativcima zaduženim za traženje preostalih odbjeglih haških optuženika.
Analize sigurnosnih službi Srbije ukazuju da bi suradnja Beograda s Haškim tribunalom bila pospješena mogućnošću da se oni koje je optužio taj sud, ukoliko budu bili osuđeni u Haagu, vrate u Srbiju ili Republiku Srpsku na odsluženje kazne.
U tom smislu postoje i inicijative da se Biljani Plavšić, nekadašnjoj predsjednici RS-a, omogući da iz švedskog zatvora, gdje sada služi kaznu po presudi Haškog tribunala, dođe u zatvor u Srbiji.
Italijanska država nedavno je omogućila pilotu bivše JNA Emiru Šišiću da kaznu izdržava u zatvoru u Srbiji, objavljeno je na siteu "Politike", prenio je Tanjug. (pincon.info)

3. srpnja 2007.
Specijalci blokirali ugostiteljske objekte u Zenici, akcija i u Goraždu
Naoružani specijalci od ranih jutarnjih sati u blokadi drže ugostiteljske objekte "Atlantis" i "Monaco". Prema neslužbenim informacijama akcija je povezana s akcijama koje se trenutno vode na području još dvije županije.

ZENICA - Pripadnici Specijalne jedinice Federalnog ministarstva unutarnjih poslova jutros su u središtu Zenice blokirali ugostiteljske objekte čiji je vlasnik N.K. iz Zenice.

Naoružani specijalci od ranih jutarnjih sati u blokadi drže ugostiteljske objekte "Atlantis" i "Monaco", a na meti istrage je i stambeni objekt vlasništvo N.K. u naselju Bilmišće.

"Službenici MUP-a Zeničko-dobojske županije ne sudjeluju u ovoj akciji i prema nama dostupnim informacija, tijekom akcije nisu zabilježeni nikakvi incidenti", izjavio je Feni Dragoljub Subotić, inspektor MUP-a ZDŽ-a.

Prema neslužbenim informacijama akcija u Zenici, povezana je s akcijama koje se trenutno vode na području još dvije županije.

Federalna televizija javila je kako se akcija odvija i u Goraždu, a riječ je o akciji suzbijanja organiziranog kriminala.

U Zenici policija pretresa više stambenih i poslovnih objekata. FTV neslužbeno saznaje da su, između ostalog, u pitanju objekti u vlasništvu Nasera Krujeziua. Akcija u Goraždu provedena je na imanju Muhameda Alija Gašija.

Pincom.info

3. srpnja 2007.
Vatra hara Hercegovinom
MOSTAR - Hercegovinom u proteklih nekoliko dana haraju požari, a vatrogasne postrojbe iako slabo opremljene bore se na razne načine kako bi utišale vatrenu stihiju širom južne Hercegovine. Slab, ali neprestan vjetar u mnogome doprinosi širenju požara, a i vatrogasci tvrde da, osim ljudskog nemara i nepažnje, vjetar predstavlja njihovog najvećeg neprijatelja.

Pod kontrolom požar nadomak Hodbine
Veliki požari su proteklih dana zabilježeni na Vranjevićima, Kvanju i Malom polju pokraj Mostara te Klepcima, Čeljevu i Zvirovićima nadomak Čapljine. Sedam mostarskih vatrogasaca s dva vatrogasna vozila jučer je dežuralo na Rotimlji, gdje su umirivali požar kako ne bi prešao na južni dio ceste i proširio se na naselje Hodbina nadomak Mostara. Kako nam je potvrdio Marinko Petrić, inženjer zaštite u Vatrogasnoj postrojbi Mostar, požar je pod kontrolom i sigurnost naselja nije u pitanju.
"Požar je pod kontrolom, no vatra je izašla na vrh brda gdje je teren nepristupačan zbog mina. Ne znamo u kojoj mjeri je miniran i ne smijemo slati ljude da ga gase", kazao je Petrić napominjući da je požar na području Mostara krenuo u petak oko podne.

Saniran požar u Zvirovićima kod Čapljine
Također, tijekom jučerašnjeg dana lokaliziran je požar na predjelu Sportskog rekreativnog centra Buna gdje je gorjelo nisko raslinje na samom ulazu u centar. Mnogi prisutni koje smo zatekli na Buni rekli su nam da je do požara najvjerojatnije došlo zbog ljudske nepažnje, ali i zbog vjetra koji već danima puše u Hercegovini.
"Požar je krenuo iz Malog polja, i proširio se prije nekoliko dana i na ovu lokaciju.
Vatrogasci i mještani su pumpama ugasili požar da ne dođe do kuća, ali vjetar stalno raspiruje vatru. Nije nas bilo mnogo strah jer nije bilo vatre, no čuli smo da su gorjele nenaseljene kuće u obližnjem zaseoku", kazao je Alija Bikijević.
I mještani Zvirovića nadomak Čapljine u posljednja dva dana strahovali su od požara i vjetra, a njihov strah bio je opravdan jer se vatra širila prema kućama, no situacija je ipak stavljena pod kontrolu, što su nam jučer i potvrdili čapljinski vatrogasci.

V. Bjelica i D. Drlje, (www.dnevni-list.ba)

29. lipnja 2007.
Schilling na odlasku: Entitetsko glasovanje štetno za Hrvate
Jedan narod, aludirajući pri tom na hrvatski, uopće ne može zaštiti svoje interese uporabom mehanizma većinskog glasovanja zastupnika iz jednog entiteta u Parlamentu BiH naprosto stoga što nema dovoljan broj svojih zastupnika, kazao je Schilling.

SARAJEVO - Njemački političar Christian Schwarz-Schilling koji sljedećeg tjedna napušta dužnost visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu izjavio je da je razočaran ponašanjem političara u toj zemlji od kojih je očekivao da će pokazati više odgovornosti prema vlastitim građanima no izrazio je uvjerenost da će napretka u BiH ipak biti jer je to želja ogromne većine.

"Očekivao sam da će domaće vlasti pokazati više odgovornosti za upravljanje ovom zemljom", kazao je Schwarz-Schilling na oproštajnoj konferenciji za novinstvo u Sarajevu dodajući da su se neki bosanskohercegovački političari "krajnje neodgovorno ponašali".

Podsjetio je da je još na početku mandata prije 17 mjeseci jasno naznačio da neće posezati za širokim ovlastima osim ukoliko bi to bilo nužno za osiguranje pune suradnje s Haškim sudom ili ukoliko bi bili uroženi mir i stabilnost zemlje a takvo stajalište zastupao je svo vrijeme svog mandata.

Odgovarajući na pitanje osjeća li se osobno odgovornim za zastoj reformi u BiH i političku krizu u toj zemlji, Schwarz-Schilling je kazao da stanje ipak nije tako crno kako ga se ponekad prikazuje.

Za propast pregovora o ustavnoj reformi okrivio je razdoblje predizborne kampanje i uspostave vlasti.

"Na to se u ovoj zemlji potrošilo 14 mjeseci. Tada niste imali s kim ozbiljno razgovarati", kazao je njemački političar.

Istaknuo je da je reforma ustava BiH ipak neizbježna jer je Daytonski sporazum postavio samo okvir za ustavno uređenje a ono, kako je sada, uopće nije funkcionalno.

Kao primjer naveo je činjenicu da jedan narod, aludirajući pri tom na hrvatski, uopće ne može zaštiti svoje interese uporabom mehanizma većinskog glasovanja zastupnika iz jednog entiteta u Parlamentu BiH naprosto stoga što nema dovoljan broj svojih zastupnika.

Baš kao i ustavna, prije ili kasnije mora se provesti i reforma policije a da bi se to dogodilo političari u BiH morat će pokazati više odgovornosti i udvostručiti napore koje su do sada u to ulagali.

"Uvjeren sam da će moj nasljednik Miroslav Lajčak tim procesima dati nužnu novu dinamiku", kazao je Schwarz-Schilling dodajući da slovačkog diplomata smatra "nevjerojatno sposobnom i dinamičnom osobom".

Schwarz-Schilling je upozorio da se u međunarodnoj zajednici stanje u BiH neopravdano zapostavlja zbog Kosova a neki političari u BiH i Srbiji opet koriste unutarnje probleme u BiH kao mehanizam za pritiske za rješavanje kosovskog pitanja.

Schwarz-Schilling 2. srpnja napušta BiH i odlazi u Berlin. Najavio je međutim da će nakon toga ponovno dolaziti u BiH s kojim ga vežu mnoge niti no objasnio je da će tada biti isključivo privatna osoba.

www.pincon.info

29.lipnja 2007.
EUFOR pretresao kuću Radovana Karadžića na Palama

BANJA LUKA - Pripadnici EUFOR-a u BiH uz asistenciju Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske vrše pretres stambenih prostorija na Palama Ljiljane Zelen-Karadžić, supruge haškog optuženika Radovana Karadžića, potvrdila je za Fenu Tamara Despenić, glasnogovornica MUP-a RS-a.

Precizirala je da će nakon akcije EUFOR dati službeno priopćenje, a da samo jedan broj pripadnika MUP-a RS-a vrši asistenciju tokom pretresa.

Pincom.info

28. lipnja 2007.
UNESCO ODLUČIO
Mostar ostaje na listi
MOSTAR - Mostar ostaje na UNESCO-ovoj listi zaštićene kulturne baštine, odlučeno je jučer na sjednici Odbora UNESCO-a na Novom Zelandu.
Ovu informaciju gradonačelniku Mostara Ljubi Bešliću potvrdila je veleposlanica BiH u Parizu Željana Zovko koja je bila na sjednici Odbora UNESCO-a na Novom Zelandu, na kojoj se odlučivalo o sudbini Mostara.

  Čekaju se konkretne instrukcije

"Zadovoljstvo mi je reći kako je Mostar pobijedio i da se nije našao na listi ugroženih spomenika, nego ostao kao spomenik zaštićene kulturne baštine. Ovakav potez UNESCO-a uslijedio je nakon obećanja da će se poštovati sva pravila njihovih stručnjaka", rekao je Bešlić objasnivši da će država poduzeti sve korake i mjere koje su stručnjaci UNESCO-a preporučili nakon posljednjeg posjeta Mostaru. Preporuke istih stigle su prije dva dana u Ured UNESCO-a u Sarajevu, no niti jedna državna institucija, kao ni investitor, još nije dobila dokument prema kojem bi se dalje ravnala u rješavanju problema uklapanja hotela Ruža u ambijent stare gradske jezgre.

Komentirajući posljednju UNESCO-ovu odluku vezanu uz Mostar, predsjednik Državne komisije za suradnju s UNESCO-om Sead Avdić rekao je da Mostaru nikada nije prijetilo skidanje s UNESCO-ove liste te da se sada treba poraditi na preporukama UNESCO-ovih stručnjaka.

Na potezu država

Predstavnik investitora hotela Ruža Edin Batlak naglasio je da Mostar nije bio ugrožen zbog hotela Ruža. "Cijela situacija se pretvorila u bespotrebno dizanje tenzija. Puno se energije potrošilo na objašnjavanja umjesto da smo je usmjerili na konstruktivnu priču. Nažalost, dvije građevinske sezone su nam propale, a Mostaru je za dvije sezone dalje elitni hotel", kazao je Batlak. Dodao je da se netko u državi mora pozabaviti pitanjem konstruktivnosti pristupa rješavanju problema.

Gradonačelnik Bešlić objasnio je da se suradnja s UNESCO-om zasniva na državnoj razini te da o ozbiljnosti svih institucija u zemlji ovisi suradnja s ovom svjetskom institucijom. Naglasio je da će svaki problem, pa i korekcije na hotelu Ruža koje će uskoro uslijediti, biti lako rješiv ako se bude radilo zajedno kao prošli put.

"Obećana su sredstva iz državnog proračuna za Stari grad, ali se ništa nije uradilo. Nadam se da će ova UNESCO-ova odluka potaknuti državnu Vladu da se u idućoj proračunskoj godini nađu sredstva za Mostar", rekao je Bešlić.

Vanja Bjelica (www.dnevni-list.ba)

28. lipnja 2007.
Predsjedništvo BiH: Nema Pelješkog mosta dok se ne riješi granica
"Dnevni avaz" tvrdi kako se rasprava o mostu za Pelješac naknadno našla na dnevnom redu sjednice Predsjedništva te da je uvrštena po hitnom postupku temeljem zahtjeva predsjednika Vlade Federacije BiH Nedžada Brankovića.
SARAJEVO - Gradnje mosta za Pelješac ne može biti sve dok se ne riješi pitanje morske granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ocjena je koju u četvrtak prenose sarajevski dnevni listovi izvješćujući o stajalištu Predsjedništva BiH da od Vijeća ministara te zemlje zatraži dodatne informacije o mjerama koje se poduzimaju na ovom planu.

Predsjedništvo BiH u srijedu je iza zatvorenih vrata raspravljalo i o najavljenoj gradnji mosta za Pelješac odnosno o odluci Vlade Hrvatske o raspisivanju natječaja za granju ovog mosta. U priopćenju koje je potom objavljeno stoji kako državni vrh BiH drži da se "ne smiju poduzimati nikakve jednostrane akcije prije nego se uspostavi međudržavna granica BiH i Hrvatske na moru i to na temelju Međunarodne konvencije o moru".

"Dnevni avaz" tvrdi kako se rasprava o mostu za Pelješac naknadno našla na dnevnom redu sjednice Predsjedništva te da je uvrštena po hitnom postupku temeljem zahtjeva predsjednika Vlade Federacije BiH Nedžada Brankovića.

On je navodno tražio da Predsjedništvo poduzme mjere u zaštiti državnog interesa jer je Hrvatska donijela odluku o raspisivanju natječaja za gradnju mosta bez suglasnosti bosanskohercegovačke strane.

"Prvo granica pa most za Pelješac", naslov je kojim "Avaz" svojim čitateljima prenosi ocjenu o stajalištu države BiH prema ovom pitanju.

Na isti način o tome piše i "Oslobođenje" koje dodaje kako se od Vijeća ministara BiH očekuje da posebno razmotri trenutačno stanje u vezi s ovim problemima a Predsjedništvu dostavi potpunu informaciju s prijedlogom konkretnih mjera.

Bošnjački ministri u Vijeću ministara Safet Halilović i Tarik Sadović ranije su uskratili suglasnost za gradnju mosta za Pelješac bez koje Hrvatska ne može početi izvedbu tog projekta. Oni su inicirali da se to poveže s pitanjem morske granice odnosno statusa otočića Veliki i Mali Školj te vrha poluotoka Klek koje Hrvatska smatra svojim teritorijem. (www.pincon.info

27. lipnja 2007.
Banja Luka: Djeca plaćaju 'porez na visinu'!
Banjalučki klinci koji se žele osvježiti u gradskom komplesu bazena "Akvana", a pritom su viši od svojih vršnjaka, pri ulasku u bazene prinuđeni su plaćati porez na svoju visinu, piše banjalučki "Fokus".
Vjerovali ili ne, uprava "Akvane" mališane ne razlikuje od starijih po strarosnoj granci, kao što je slučaj u ostatku svijeta, već po - visini. Tako maloljetnici uzrasta do 150 centimetara zadovoljstvo kupanja plaćaju nešto više od pola cijene ulaznice odnosno četiri i pol KM, dok oni koji su makar za centimetar viši od jedan i pol metar plaćaju punu kartu kao i odrasli, a koja iznosi sedam maraka.
Direktorica "Akvane", Vanja Spremo, kaže da u upravi nisu sretni ovakvim potezom, ali da nisu imali izbora, jer djeca dolaze bez legitimacija pa njihovu starost nije bilo moguće odrediti. Ima, kaže, i zloupotreba.

- Nemoguće je odrediti koliko dijete ima godina, pa smo kao kriterij uveli visinu. Istina, to koriste mnogi stariji sugrađani, koji izgledaju mlađe, a niskog su uzrasta.
- U takvim situacijama naše radnice na ulazu procjenjuju koliko je netko star pa na osnovu toga naplaćuju kartu za dijete ili za odrasle - kaže Spremo ne objašnjavajući kako je za odrasle bez dokumenata moguće procijeniti starost, dok za djecu nije.
Naglašava kako će se ovo pitanje uskoro naći na sjednici Upravnog odbora koji određuje poslovnu politiku. Ishod bi lako mogao biti da se cijene za djecu, kojih je na bazenima najviše, izjednače s onima za odrasle.
Nada Grahovac, ombdusmenka nije krila iznenađenje ovom informacijom.

- Nikada nam se nitko nije obratio po tom pitanju. Ne mogu reći radi li seo povredama prava djece dok ne dobijem službeni odgovor od uprave "Akvane". Morat će objasniti na osnovu čega su uveli takvu granicu - poručila je Nada Grahovac uz obećanje službenog stava čim ispita situaciju na terenu.
Cijena cjelodnevne karte za "nisku djecu" je ista kao i za stare preko 65 godina života i iznosi četiri i pol marke. Toliko košta i poslijepodnevna karta za odrasle, koji za cijeli dan kupanja moraju izdvojiti sedam maraka, što podrazumijeva i iznajmljivanje opreme i korištenje sportskih terena.

Pincom.info

26. lipnja 2007.
GOSPI U POHODE U HERCEGOVAČKOM SVETIŠTU
PROSLAVLJENA 26. OBLJETNICA UKAZANJA
Međugorje: Stotinu tisuća hodočasnika
U međugorskom svetištu slavile su se mise na 16 svjetskih jezika za hodočasnike koji su stigli iz 40 zemalja svijeta. Ipak, ova je obljetnica bila rekordna po posjetu hrvatskih hodočasnika koji su stizali i vozilima i pješice
Marijan SIVRIĆ
U Međugorju je u ponedjeljak pred više od sto tisuća hodočasnika svečano proslavljena 26. obljetnica Gospina ukazanja. U svetištu su se slavile mise na čak 16 svjetskih jezika. Pod vedrim nebom iza crkve domaći i inozemni svećenici su ispovijedali brojne hodočasnike.

Vjernici su tijekom dana stalno posjećivali Podbrdo, mjesto prvog Gospina ukazanja, i brdo Križevac, te klečeći ili bosi u kolonama obilazili oko Gospina kipa u dvorištu međugorske crkve.

Za razliku od prošle jubilarne, ove godine bilo je nešto manje inozemnih hodočasnika. Glavni razlog tomu je, kažu, ovogodišnja proslava 90 godina ukazanja u Fatimi. Hodočasnici su stigli iz 40 zemalja. Najbrojniji su bili Talijani, a manje skupine stigle su iz Amerike, Argentine, Australije, Afrike...

Najsvečanije su, u žuta odijela s kapama, bili odjeveni hodočasnici s Tahitija, a lako su se mogli prepoznati i već tradicionalni posjetitelji Korejci.

Ova godina je zato bila rekordna po posjetu hrvatskih hodočasnika koji su stigli autobusima iz cijele Hrvatske. Unatoč velikoj vrućini, brojni su hodočasnici iz hercegovačkih i dalmatinskih mjesta stigli pješice. Na proslavi je bilo i svih šest vidjelaca Gospe Kraljice Mira.

- Gospa Kraljica Mira je kazala kako je cilj njezinih ukazanja da ovdje svi budu sretni i da svi na kraju budu s njom u nebu. Gospina ukazanja su snaga ovog našeg vremena. Ona je ovdje došla da spasi ono što je najsvetije, najvrjednije, a to su naš život, naše obitelji - kazao je tijekom sv. mise međugorski svećenik fra Ljubo Kurtović.
Pučku svetu misu predvodio je novi provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivan Sesar.
Slobodna Dalmacija

21. lipnja 2007.
HODOČAŠĆE MISNA SLAVLJA OVOGA VIKENDA UZ 26. OBLJETNICU GOSPINA UKAZANJA
Sto tisuća vjernika stiže u Međugorje
Veliki broj mladih sa svih strana Hercegovine, južne Hrvatske i dijela Bosne, bosi će doći u Marijansko svetište
Marijan SIVRIĆ

U nedjelju 24. i ponedjeljak 25. lipnja u župi Međugorje svečano će se, mnoštvom misnih slavlja, ispovijedi i pričesti, proslaviti 26. obljetnica Gospina ukazanja. Već u subotu od ranog jutra rijeke hodočasnika pješaka slijevat će se prema Međugorju. Dobar dio njih bit će mladi koji će bosonogi stići sa svih strana Hercegovine, južne Hrvatske i dijela Bosne, i pohrliti u ovo, u svijetu poznato Marijansko svetište. Iz inozemstva, sa svih strana svijeta, stići će brojni hodočasnici zrakoplovima, autobusima i osobnim vozilima.

Po tradiciji za ova dva-tri dana međugorsku župu posjeti više od sto tisuća hodočasnika. Hodočasnički putovi ovih dana vodit će do Crkve, Podbrda - mjesta Gospina ukazanja, Križevca, Gospina kipa, groba fra Slavka Barbarića... Hodočasnici će se željeti susresti i s vidiocima i od njih tražiti preporuke Majci Božjoj Kraljici mira. U nedjelju 24. lipnja organizira se tradicionalna "Hodnja mira" od Humca do 15 km udaljenog Međugorja. Polazak je pješice u 6 sati ujutro ispred crkve sv. Ante. Dolazak u Međugorje je u 10 sati, kada će pred crkvom sv. Jakova biti blagoslov Presvetim Oltarskim Sakramentom. Večernju svetu misu u 19 sati u subotu, 23. lipnja, predvodit će splitski provincijal fra Željko Tolić. Na uočnicu Gospina ukazanja, u nedjelju, večernje misno slavlje u 19 sati predvodit će provincijal Bosne Srebrene fra Mijo Džolan. Inače, toga dana na hrvatskom jeziku misna slavlja bit će još u 8 i 11 sati. A tijekom dana misna slavlja služit će se i na većini svjetskih jezika.

Na samu 26. obljetnicu Gospina ukazanja, u ponedjeljak 25. lipnja, mise na hrvatskom slavit će se u 5, 6, 7, 8, 9, 11, 16, a središnje misno slavlje bit će u 19 sati i predvodit će ga fra Zoran Senjak, bolnički kapelan u Novoj bolnici Dubrava u Zagrebu. Mise na drugim svjetskim jezicima u ponedjeljak slavit će se tijekom cijelog dana.

Redarska služba
Iz Župnog ureda Međugorje mole vozače da u ove dane voze oprezno, budući da će na prilaznim cestama biti rijeke hodočasnika. Uz to, apelira se na poštivanje putnog režima i mjera koje policija i redarska služba budu tih dana uveli u župi Međugorje.

Slobodna Dalmacija

20. lipnja 2007.
Lagumdžija: Hrvati u BiH nisu dijaspora
Hrvati u BiH nisu dijaspora i trebaju glasovati na izborima u svojoj zemlji. Izjavio je to u Zagrebu predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija podupirući ideju svog domaćina predsjednika SDP-a Hrvatske Zorana Milanovića.

"Hrvati iz BiH nisu nikakva dijaspora, nikakva hrvatska dijaspora u BiH, to je narod koji je tamo oduvijek. BiH je domovina Hrvata iz BiH i oni u načelu trebaju glasovati na izborima u BiH jer je to njihova zemlja i ostat će njihova zemlja", kazao je Lagumdžija na konferenciji za novinare nakon susreta s Milanovićem na kojem je sudjelovao i član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić.

Na pitanje novinara hoće li pozvati Hrvate iz BiH da ne izađu na hrvatske izbore u studenom, Lagumdžija je odgovorio da je osnovni interes SDP-a BiH pobjeda SDP-a na izborima u Hrvatskoj. Istaknuo je i da želi i vjeruje u pobjedu SDP-a Hrvatske.

Komšić je rekao da se danas razgovaralo i o pitanju ustava BiH i ustavnih reformi. "Pozicija SDP-a BiH  nedvosmislena je; sva su tri konstitutivna naroda BiH ravnopravna na cijelome teritoriju BiH i budućnost BiH i stabilizacija regije neodvojive su od pitanja ravnopravnosti ustavnog uređenja BiH kao normalne, europske države u kojoj su svi njezini građani i sva tri naroda svoj na svome", rekao je Komšić.

Milanović je kazao da je sastanak s kolegama iz prijateljske i sestrinske stranke SDP-a BiH bio povod za razgovor o pitanjima o kojima inače razgovaraju; o međusobnim odnosima, odnosima Hrvatske i BiH, o ustavnom i pravnom položaju Hrvata u BiH u svjetlu razgovora o ustavno-pravnom statusu BiH. HRT

19. lipnja 2007.
Grabovica: Vehbija Karić naredio da se Hrvati ubijaju i bacaju u Neretvu
On je rekao da je Ramiz Delalić Ćelo nakon masakra rekao kako su njegovi vojnici doslovno shvatili kada im je general Vehbija Karić rekao da ubijaju i bacaju u Neretvu Hrvate iz Grabovice, ako se budu protivili što ulaze u njihove kuće!

MOSTAR - Na Županijskom sudu u Mostaru jučer je svjedočenjem šestero svjedoka nastavljeno suđenje Nedimu Vlahovljaku, Harisu Rajkiću i Seadu Karagiću, svi iz Sarajeva, zbog ratnog zločina nad hrvatskim civilima u selu Grabovica kod Jablanice u rujnu 1993. godine. Vlahovljak, Rajkić i Karagić su bili pripadnici Devete motorizirane brigade Prvog korpusa Armije BiH.
Svjedoci su Sudskom vijeću kojim je predsjedavao sudac Hamo Kebo ispričali ono čemu su sami svjedočili ili što su u to vrijeme čuli o zločinima počinjenim u Grabovici, no nisu dovodili optužene u izravnu vezu sa počinjenim zločinima.
Svjedok Emin Zebić, zapovjednik Policijske postaje Jablanica rekao je da je, nakon što je od svojih podređenih dobio potvrdu o ubojstvima u Grabovici, o svemu obavijestio ministra unutrašnjih poslova Bakira Alispahića, koji je u njegovoj nazočnosti razgovarao sa generalom Seferom Halilovićem.
Alispahić je, rekao je Zebić, insistirao da se slučaj istraži. Dobio je saznanja da su zločin počinile jedinice Ramiza Delalića Ćele i Mušana Topalovića Cace. Zebićev zamjenik, Ahmed Salihamidžić, inače otac našeg proslavljenog nogometaša Hasana, kazao je kako je 9. rujna 1993. pokušao ući u Grabovicu nakon što je lokalna policija dobila informacije da tamo ima ubijenih civila hrvatske nacionalnosti i kako su te zločine počinili pripadnici jedinice Ramiza Delalića Ćele.
Posvjedočio je kako vidio tragove krvi na mostu u Grabovici, a na okolnim njivama bilo je leševa mještana. Savjetovano im je da ne ulazi u Grabovicu jer su borci Ramiza Delalića Ćele nasilni i kako se ''neće živi vratiti''.
Salihamidžić je kazao da je kasnije napravio spisak od 30 ubijenih Hrvata. On je rekao da je Ramiz Delalić Ćelo nakon masakra rekao kako su njegovi vojnici doslovno shvatili kada im je general Vehbija Karić rekao da ubijaju i bacaju u Neretvu Hrvate iz Grabovice, ako se budu protivili što ulaze u njihove kuće!
Svjedok Ahmet Kaliman iz Sarajeva, koji je u to doba bio u jedinici Ramiza Delalića Ćele je posvjedočio kako je, dok se vraćao iz Jablanice u Grabovicu, vidio nekoliko leševa kako leže licem okrenuti prema zemlji u blizini Neretve.

''Ćelo je zbog toga postrojio vojsku i htio je naći odgovorne. Čuo sam kako je doveo i dva preživjela dječaka da prepoznaju počinitelje. No ja to nisam vidio, jer sam tada bio na putu za Jablanicu'' - kazao je Kaliman.
Sulejman Vujanović, također iz Sarajeva, kojega je Ćelo imenovao za zapovjednika voda 105. motorizovane brigade kaže kako je naredbe primao direktno od Ćele.
''Tri autobusa vojnika su došla u Grabovicu. Nas četiri ili pet se smjestilo u jednu kuću u kojoj su bile dvije žene. Ujutro sam otišao u izviđanje u selo Brda. Kad sam se navečer vratio vidio sam da nema žena. Nisam pitao što se dogodilo, ali sam znao da nešto nije u redu. Tek sutra dan mi je bilo jasno da u selu nema civila'' - posvjedočio je Vujanović.
Još je svjedočila i medicinska vještakinja Marija Definis, inače uposlena na KB Split, kazavši kako je glava jednog od civila iz Grabovice bila smrskana.
Podsjećamo, pripadnici Armije BiH su 9. rujna 1993. ubili 33 mještanina Hrvata, o čemu postoje svjedočenja braće Gorana i Zorana Zadre koji su u trenutku kada se zločin dogodio bili malodobni dječaci.
J.Gudelj / Pincom.info

19. lipnja 2007.
Vodopad Kravice - ljubuška Nijagara
LJUBUŠKI - Temperatura u Ljubuškom, koja je već u prijepodnevnim satima prešla 35 stupnjeva, magičnu granicu koja u kasnoproljetnim danima vikenda opustoši gradske ulice, natjerala je zaljubljenike prirode na slapove Kravice. Svi oni koji su nedjelju odlučili provesti na jednoj od najljepših ljubuških lokacija i tamo potražiti spas od vrućine te se koliko-toliko osvježiti u tome su i uspjeli.

Osvježenje uz Trebižat

Ugodna hladovina ugostiteljskih objekata te voda koja se slijeva niz sedre nastale stoljetnom igrom prirode bile su mamac i za one koji su, dolaskom na Kravicu, odlučili nedjeljnu kućnu kuhinju zamijeniti restoranskom. Neki su zaključili kako nema boljeg ručka od onog spremljenoga na roštilju pod vedrim hercegovačkim nebom, u dobrom društvu i uz simfoniju kapi rijeke Trebižat sazdane u slapove ljubuških Kravica. I dok su se jedni "pekli", što pod suncem, što od blizine roštilja, drugi su ih blaženo promatrali ispruženi na ručnicima. Iako je vani bila "pasja vrućina", samo su najhrabriji odlučili osvježenje potražiti u ledenoj vodi Trebižata. Ostali su ih zavidno pogledali zaključivši kako treba pričekati vrele ljetne dane da se odvaže na osvježenje. I dok su se neki hladili u debeloj hladovini, a oni najhrabriji u vodi, bilo je i onih koji su nastojali spriječiti dječju radoznalost i razigranost da ne završi u Trebižatu.

Od Pariza do Kravica

Osim brojnih posjetitelja, na Kravicama će vas u toplim danima uvijek dočekati i divlje patke koje čine društvo braći Vukšić, inače vlasnicima tamošnjih ugostiteljskih objekata. Iako su Ljubušaci na njih odavno navikli, one svaki put iznova zadivljuju najmlađe, ali i strane posjetitelje. Jedna od njih je i dvadesetosmogodišnja Francuskinja Lucie Mazoit koja se, u želji za promjenom, doselila u BiH i zaposlila u jednoj sarajevskoj školi kao profesorica engleskog jezika. Iako radi u Sarajevu, ljubav je pronašla u Ljubuškom pa joj se vikendi sastoje od putovanja na toj relaciji, a o Kravici nam je kazala: "Priroda je predivna. Ovaj mir i ljepota, ma tko što govorio, ipak se u Francuskoj ne mogu pronaći. Svaki put kada dođem na Kravice otkrijem neki novi kamenčić i neku novu kap vode koji me iznova oduševe. Uz svog momka Nelka, ali i ovu prirodu, doslovce napunim baterije za idući radni tjedan.

"4+" iz Solina

Iako Kravice dnevno posjećuju brojni turisti, većinom oni koji se iz Međugorja vraćaju svojim kućama, danas je jedna skupina posebno privukla pozornost. Bili su to članovi Udruge roditelja s četvero i više djece "4+" iz Solina, kojima je ovo već četvrta godina za redom da posjećuju Ljubuški i Kravice. Ne skrivajući zadovoljstvo ponovnim dolaskom u ovaj "zemaljski raj", kolektivno su zaključili da su se u Kravice zaljubili već na prvi pogled i kako je to razlog njihova, sada već, četverogodišnjeg vraćanja na ovo područje.

Gorana Jelavić, Dnevni list

18. lipnja 2007.
BiH prijeti tužbom Hrvatskoj
SARAJEVO, ZAGREB - Član bosanskohercegovačke Državne komisije za granice Mugdin Čukle izjavio je kako bi BiH mogla tužiti Republiku Hrvatskom Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu zbog nedavno raspisanog natječaja za izgradnju mosta kopno - Pelješac.
"Razgraničenje na moru između Hrvatske i BiH nije završeno i zbog toga se mora prekinuti svaka aktivnost. Ako Hrvatska to ne prihvati, onda BiH mora tražiti svoje rješenje preko suda, a ne arbitražom", izjavio je Čukle za mostarski Dnevni list.
U vezi izgradnje mosta kopno - Pelješac, prema Čuklinim riječima, treba riješiti i pitanje tzv. ravnih linija. Kazao je kako je Hrvatska, koristeći taj pojam iz bivše Jugoslavije koji je uređivao unutarnje vode, praktično zatvorila BiH unutar svojih voda.
"To je nezakonito i suprotno Međunarodnoj konvenciji o pravu mora. Mi iz Komisije za granice to smo i naveli u svojoj informaciji, ali je ipak izostala snažna politička reakcija", rekao je Čukle, misleći na reakcije bosanskohercegovačkih političara.
Nakon nedavnog raspisivanja natječaja za izgradnju mosta kopno - Pelješac hrvatska je Vlada priopćila da su uklonjeni svi nesporazumi s BiH u vezi tog mosta, odnosno da su ispunjeni svi uvjeti koje je tražila bosanskohercegovačka strana, piše Dnevni list. No, kada je Hrvatska pristala na sve zahtjeve o visini mosta, BiH je tražila da se u paketu riješi i pitanje morske granice. Pincom.info

18. lipnja 2007.
Neum pun gostiju
NEUM - Na graničnim prijelazima BiH već su registrirane veće gužve i zastoji jer su se mnogi ovog vikenda uputili prema moru. To nam je potvrdio i dežurni granični službenik na prijelazu Doljani. Prema riječima dežurnoga službenika, na prijelazu Doljani već dolazi do kraćih zastoja jer su se, preko granice, već otegle kolone automobila punih turista.

"Još uvijek je stanje u granicama normale, ali tek je sezona počela. Od idućeg tjedna očekujemo veće gužve na graničnom prijelazu Doljani", rekao nam je dežurni službenik.

Prema riječima Semira Temima, zamjenika direktora Turističke zajednice HNŽ-a, ove godine se u Neumu očekuje rekordni posjet turista iz raznih dijelova svijeta. "Siguran sam da će Neum ove godine biti sto posto pun", naglasio je Temim dodavši da sezona još nije ni počela kako treba, a već je veliki broj turista posjetio Neum. "Samo što je taj broj, kao i svake godine, teško izmjeriti jer veliki broj turista odsjeda na crno", rekao nam je Temim naglasivši kako je Mostar posjetilo dosta turista, što nije uobičajeno za to razdoblje.

Veliki broj turista od idućeg tjedna

Prema riječima Semira Temima, veliki broj turista već je posjetio jedini bh. grad na morskoj obali. "Turistička zajednica HNŽ-a je svojim prezentacijama nastojala učiniti sve kako bi privukla što veći broj posjetitelja na bh. obalu", rekao nam je Temim dodavši da su u tome uspjeli jer već mnogi dolaze u ovu županiju da vide njezine prirodne ljepote.

Prema riječima Zdravka Hribaršeka, šefe recepcije u hotelu Zenit u Neumu, u ovom hotelu je veliki broj ležaja već zauzet. "Naši kapaciteti su većinom popunjeni, ali tek od idućeg tjedna očekujemo veći broj gostiju. U ponedjeljak nam dolaze naš redovni gosti iz Poljske, Češke i Slovačke", istaknuo je Hribaršek.

Rezervacije za sljedeće razdoblje

"U hotelu Stella također ima puno gostiju", rekla nam je Jasna Maslać dodavši da nema gužve jer i kod njih tek od početka do kraja sljedećeg tjedna počinje prava sezona.

"Imamo veliki broj rezervacija od 23. lipnja. Imamo najbolju ponudu, tako da gostiju kod nas nikad nije malo", rekla nam je Jasna Maslać. Ivica Matić, šef recepcije hotele Neum, rekao nam je da je njihov hotel popunjen do posljednjeg mjesta, a u hotelu Sunce, prema riječima Marija Blagoja, šefa recepcije, situacija još nije najbolja što se tiče posjeta, ali dosta mjesta popunjeno je rezervacijama u idućem razdoblju.

Cijene
Najskuplja rezervacija je u hotelu Sunce gdje noćenje s doručkom za jednu osobu, u polupansionu, u razdoblju do 18. kolovoza, iznosi 119 maraka. Međutim, prema riječima Marija Blagoja, ta cijena i nije velika s obzirom na ponudu koju hotel ima. Noćenje u polupansionu s doručkom, za jednu osobu, u hotelu Neum iznosi 71 marku, a doplata za pansion je 15 maraka. Noćenje u hotelu Zenit u polupansionu iznosi 48 maraka, a doplata za pansion je 22 marke. U hotelu Stella, polupansion za jednu osobu, od 23. lipnja pa dalje, iznosi 61 marku, dok je doplata za pansion petnaest maraka.
Merzina Hodžić, (www.dnevniu-list.ba)

15. lipnja 2007.
Bh. Hrvati s Hrvatskom ulaze u Europsku uniju
MOSTAR - Najave promjene zakona i hrvatskog Ustava, koje bi u konačnici dovele do toga da Hrvati u BiH izgube status hrvatske dijaspore, neće utjecati na činjenicu da oni ostaju građani Republike Hrvatske. Naime, mogućim oduzimanjem statusa dijaspore Hrvati u našoj zemlji bi izgubili pravo glasa na hrvatskim izborima, ali bi kao konstitutivan narod u BiH zadržali državljanstvo Hrvatske. Budući da pregovori Hrvatske s EU-om napreduju veoma dobro te da se očekuje njezin ulazak u Uniju za nekoliko godina, bh. Hrvati s dvojni državljanstvom će praktično postati prvi građani BiH koji će se nazivati i građanima Europske unije.

Bh. Hrvati prvi u EU
Kako nam je kazao Frano Marojević, glasnogovornik Europske komisije u našoj zemlji, Hrvati u BiH koji imaju državljanstvo Hrvatske će, pravno gledajući, automatski postati građani Europske unije.
"Svi državljani jedne države koja je ušla u EU dobit će iste putovnice", kazao je Marojević dodavši da na to neće utjecati činjenica da će Hrvati BiH živjeti izvan granica Unije.
"Daleko od toga da će Hrvati u BiH biti jedini u Uniji koji imaju dvojno državljanstvo. Ima slučajeva da državljani EU-a žive negdje drugdje", objasnio je Marojević, a kao primjer je uzeo Mađare koji žive u Rumunjskoj.
Dodao je da već spomenuta priča o ukidanju statusa dijaspore Hrvatim u BiH nema utjecaja na Sporazum o dvojnom državljanstvu koji je potpisan između naše zemlje i Hrvatske. Kao neke od prednosti koje će bh. Hrvati imati ulaskom matične zemlje u Uniju je pravo života i rada u drugim zemljama EU-a. Ipak, napomenuo je da neke zemlje Unije ne otvaraju odmah svoje tržište novim članicama.

Vize ostalim građanima
Ipak, ostalim građanima naše zemlje ulazak Hrvatske u EU mogao bi stvoriti problem. Naime, iako postoji sporazum prema kojem građani BiH ne trebaju vizu za ulazak u Hrvatsku, to će se promijeniti. Marojević je kazao da će Hrvatska morati uskladiti svoje zakonodavstvo s europskim i prema tome za ulazak u Hrvatsku će biti potrebne vize.
Glasnogovornik Europske komisije izrazio je nadu da će se problem viza za bh. državljane do ulaska Hrvatske u EU ipak riješiti. Isto to predviđa i Tomislav Limov, član Predsjedništva SDP-a. Smatra da će ulaskom Hrvatske u Uniju stvari poput prelaska granice s CIPS-ovom iskaznicom doći pod znak pitanja. Istaknuo je da je za najveći broj zemalja državljanima BiH, nažalost, potrebna viza te da bi se to moglo dogoditi i s Hrvatskom.
Dario Pušić (www.dnevni-list.hr)

15. lipnja 2007.
Biskup Komarica održao misno slavlje pred 10.000 vjernika
LJUBUŠKI - Pred oko 10.000 vjernika, pristiglih iz svih krajeva Hercegovine i južne Dalmacije u franjevački samostan i župu sv. Ante Padovanskog na Humcu, održano je svečano misno slavlje u povodu blagdana svetog Ante i zaštitnika ove župe, koje je predvodio biskup banjolučki Franjo Komarica. Komarica je pozvao vjernike da sreću ne traže po svijetu, nego da se okrenu svom unutarnjem miru jer im jedino on može biti izvor sreće i životnog zadovoljstva. "Štovanje sv. Ante i njegov lik u mnogima je prepoznat kao izvor mira, zaštite i duhovne obnove, a koliko je sv. Ante značajan za ovaj kraj i koliko ga ljudi štuje, pokazuje iz godine u godinu nazočnost vjernika na proslavi blagdana", kazao je biskup Komarica, dodavši da sv. Ante nije samo omiljeni svetac katolika, nego i nekršćana.

Zaštitnik nemoćnih, gladnih i sirotinje
Uz biskupa Komaricu, misnom slavlju bili su nazočni i gvardijan humačkog samostana fra Miro Šego, brojni župnici župe sv. Ante, kao i predstavnici političkog života općine Ljubuški i ZHŽ-a. "Zagovor sv. Ante kod Boga sigurno su mnogi osjetili i u duhovnim i u tjelesnim potrebama, a od milja ga mnogi nazivaju svecem nadležnim za izgubljene stvari. Uz lik Majke Božje i Isusa, u skoro svakoj katoličkoj crkvi naići ćete na lik sv. Ante kojega se redovito prikazuje s djetetom u jednoj ruci i Biblijom u drugoj ili s kruhom. Ništa od toga nije slučajno i mnogi kod sv. Ante traže zagovor baš za djecu", poručio je biskup Komarica naglasivši kako je baš sv. Ante zaštitnik nemoćnih, gladnih, zapostavljenih i sirotinje. U nastavku svoje propovijedi biskup Komarica kazao je da je sv. Ante svojim oštrim nastupom i pravednom riječi prema svojim suvremenicima mnoge od njih natjerao na preobraćenje, pa ga možemo nazvati i svecem nadležnim za izgubljene ljude, društvene slojeve, pogrešne društvene sustave i zabludjele.
Hercegovce resi čvrsta vjera
"Kao što je sveti Ante pomagao svima kojima je bila potrebna pomoć, pomažite i vi jedni drugima. Ne odgađajte pomoć za sutra jer je ono sutra moje, a ne tvoje. Danas uradite ono što možete jer sutra već može biti kasno", poručio je biskup Komarica nazočnim vjernicima pozvavši ih da budu sol koja "soli" zemlju kako bi ona bila ugodno ozračje za življenje dovijeka. Na kraju svoje propovijedi banjolučki biskup Franjo Komarica zatražio je od vjernika više odlučnosti u iskazivanju vjere i Isusova nauka kazavši kako je Hercegovina područje koje se kroz generacije resilo nepokolebljivom i čvrstom vjerom, ali u posljednje vrijeme ipak nedostaje civilne odlučnosti u propagiranju tog istog apostolskog nauka. "Hvala vam što ste došli u ovolikom broju, posebice onima koji su bosonogi hodočastili ovom svecu iz udaljenih krajeva Hercegovine i Dalmacije. Čuvajte svoju vjeru, živite u skladu s Isusovim učenjem i neka vas čuva sveti Ante Padovanski", pozdravio je na kraju svečanog misnog slavlja nazočne vjernike biskup Franjo Komarica.
I najmlađi pronašli zabavu
Budući da je blagdan sv. Ante dan kada se u Ljubuški "slije" rijeka vjernika i iz okolnih mjesta, već dan prije samoga blagdana u Ljubuški su stigli i brojni prodavači pa se na brojnim štandovima našlo za svakoga ponešto. Ipak, najveća gužva zavladala je na onim štandovima s pečenom janjetinom i ćevapčićima, a kako blagdan sv. Ante u pravilu prate visoke temperature, mjesto u debeloj hladovini čuvalo se kao "oči u glavi". I najmlađi su pronašli zabavu za sebe, naravno, na štetu roditeljskog novčanika.
Kardinal Puljić služio misu u Žepču
U Žepču se također tradicionalno slavi patron župe, a slavlje je uveličao uzoriti vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić koji je predvodio pučku misu. Kardinal Puljić je iskoristio prigodu i okupljenom puku, a bilo ga je nekoliko tisuća, uputio jasnu poruku značaja ovog blagdana. Širom BiH jučer je proslavljen blagdan sv. Ante. U našoj državi čak 25 župa i samostanska crkva na Bistriku u Sarajevu posvećene su sv. Anti Padovanskom. Kako se i najavljivalo, na Bistriku se okupilo nekoliko tisuća vjernika. Slično je bilo i u Busovači, Bugojnu, Vukanovićima, Dobretićima, Prnjavoru, Bukovici kod Dervente, Lukavcu, Sivši, Drijenču, Rastičevu, Gračacu i Žitačama (www.dnevni-list.ba)

15. lipnja 2007.
Delić se vraća u haški pritvor
Raspravno vijeće Haškog suda naredilo je bivšem zapovjedniku Glavnog stožera Armije BiH Rasimu Deliću da se 25. lipnja vrati u haški pritvor. Razlog je početak suđenja zakazan za 9. srpnja.
Delić je na privremenu slobodu pušten 6. svibnja 2005., nakon što je Vlada BiH pružila jamstva za oslobađanje. Optužnica ga tereti za zločine koje su od lipnja 1993. do rujna 1995. počinili pripadnici jedinice El Mudžahid.
Ta je jedinica, prema tužilaštvu, osnovana po njegovom naređenju, a potom podređena komandi Trećeg korpusa. Delić se tereti po načelu komandne odgovornosti jer nije spriječio i kaznio zločine koje su počinili mudžahedini. (HRT)

14. lipnja 2007.
UCJENA DIO BOŠNJAČKIH MINISTARA ŽELI 'TRGOVINU' S HRVATSKOM
Morska granica za pelješki most
Nadam se da će razlike biti prevladane do završetka natječaja za gradnju mosta, te da će Vijeće ministara do kraja kolovoza prihvatiti protokol, kazao nam je Božo Ljubić, ministar prometa i komunikacija
Zlatko TULIĆ
Nakon što je Republika Hrvatska raspisala međunarodni natječaj za izbor graditelja mosta Kopno - Pelješac, pojedini bošnjački političari, konkretno Safet Halilović, ministar za ljudska prava, te Tarik Sadović, ministar sigurnosti, ponovno su potegnuli pitanje granice, osobito one na moru koja još uvijek nije riješena.

Podsjećanja radi, spomenuta dvojica ministara prije nekog vremena zaustavili su i potpisivanje protokola o gradnji mosta, u kojem su precizirane obveze Republike Hrvatske prema zaštiti okoliša u teritorijalnim vodama BiH. Ministar Halilović smatra kako Hrvatska ne bi smjela graditi most bez suglasnosti BiH.

No, kako je politička suglasnost u svim segmentima života u BiH postala Sizifov posao ili, kratko rečeno, nemoguća misija, to se zorno vidi i iz izjave ministra prometa i komunikacija u BiH Bože Ljubića. U kratkom razgovoru za naš list Ljubić je potvrdio kako unutar Vijeća ministara BiH postoje razlike razlike oko protokola, te da on pripada skupini ministara koji drže da gradnja mosta i sporazum o granicama između dvije države nisu nužno povezani.

- Nadam se da će ove razlike u Vijeću ministara biti nadvladane do završetka natječaja za gradnju mosta, te da će Vijeće ministara do kraja kolovoza prihvatiti protokol. Bitno je zadovoljiti dva principa: prvi je pravo Hrvatske na povezivanje svog teritorija i pravo BiH za nesmetan prolaz iz Neumskog zaljeva - ističe Ljubić.

Pozivajući se na mišljenja stručnjaka, ministar Ljubić tvrdi da sporazum o granicama ne treba vezati uz protokol o gradnji mosta. On svoju tvrdnju potkrjepljuje činjenicom kako su ponuđeni gabariti, visina mosta od 55 metara te razmak nosećih stupova od 200 metara , u potpunosti zadovoljili članove ekspertnog tima BiH. Međutim, bošnjački političari, posebno članovi Komisije za granice i dalje smatraju kako su status Malog i Velikog škoja, te vrh Kleka, koji navodno Hrvatska svojata, ključni problem koji koče potpisivanje protkola.

S druge strane, član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je kako će Hrvatska, ako nastavi inzistirati na gradnji mosta na dosadašnji način, dovesti do spora s BiH koji bi mogao završiti međunarodnom arbitražom. Slobodna Dalmacija

13. lipnja 2007.
Postrojba kojoj nijedna linija nije probijena!
POSUŠKI GRADAC - Svetom misom i polaganjem vijenaca kod spomen-ploče na osnovnoj školi u Posuškom Gradcu na blagdan sv. Ante, 13. lipnja, prigodno će se obilježiti petnaesta obljetnica prve profesionalne postrojbe HVO-a pukovnije "Ante Bruno Bušić". Obilježavanje obljetnice, koje počinje svetom misom u 10 sati u župnoj crkvi u Gradcu, ove su godine organizirali i pomogli preživjeli članovi postrojbe, Općina Posušje i županijsko Ministarstvo za pitanja branitelja. Pukovnija "Ante Bruno Bušić" prisegu domovini položila je na blagdan sv. Ante davne 1992. u krugu spomenute škole koja je tih ratnih dana služila kao vojarna.

Ratni put pukovnije
Postrojba je izrasla iz bojne "Knez Branimir", a prerastanjem u pukovniju ustrojene su posuška bojna "Damir Martić", livanjska "Ferdo Sučić", širokobriješka "Ivica Jelčić - Čarls" i uskopaljska "Zvonko Krajina". Naknadno je ustrojena i bojna "Andrija Tadić" u opkoljenom Žepču. Bušići su, iako slabo i nedostatno opremljeni naoružanjem i opremom, išli gdje je bilo najteže. Zapamtili su ih dobro neprijatelji oko Mostara i Livna. To je postrojba kojoj nikad linija obrane nije probijena, niti su Bušići ikada iza sebe ostavili poginulog ili ranjenog suborca. Krajem 1993. te početkom 1994. pukovnija je prerasla u 1. gardijsku brigadu "Ante Bruno Bušić" te je za njezino sjedište, nakon Posuškoga Gradca i mostarske vojarne Helidrom, odabrana vojarna "Božan Šimović" u Čapljini.

Desetci poginulih
U mirnodopskom razdoblju postrojba je preustrojem Oružanih snaga BiH postala dio 1. gardijske oklopne brigade Vojske Federacije. Više od tisuću pripadnika postrojbe je ranjeno, neki i po nekoliko puta, desetci su poginuli. U pripremi za Oluju, Bušići su napali kotu 1422 u zapadnoj Bosni. Usprkos žestokim borbama za kotu gdje su se nalazile zloglasne Pantere iz Bijeljine, Bušići jedini put nisu prošli. Ni Pantere se tada nisu bolje provele, a "dug" im je vraćen prilikom oslobađanja Jajca kada su im Bušići nanijeli teške gubitke da su Pantere nakon toga prestale postojati kao postrojba. Danas se Bušići okupe tek za obljetnicu, a ostatak godine većina ih je zaboravljena od svih. Kako god se branitelji danas tretirali, Bušići mogu biti ponosni na pripadnost ovoj legendarnoj postrojbi.

Ratne operacije
Gardisti ove brigade, Livnjaci, Duvnjaci, Bugojanci, Posušani, Ramljaci, Uskopljani, Travničani, Kuprešaci, Žepčaci, Gruđani, Mostarci, Širokobriježani, Čitlučani, Čapljinci, Ljubušaci i brojni drugi pod zapovjedništvom Željka Glasnovića sudjelovali su u operacijama "Skok 1. i 2.", "Zima", "Ljeto 95", "Oluja", "Maestral", "Južni potez". Oslobodili su Kupres, Šipovo, Mrkonjić, Jajce, Grahovo, Drvar, a kraj ratnih operacija dočekali su na Manjači gdje ih je politika zaustavila.

Hrvoje Marić, (www.dnevni-list.ba)

12. lipnja 2007.
Policija Draganu za strica Radovana nudila Ferrari i mjesto centra u NBA
"Ne budi glup, ako pristaneš da radiš za strance, dobit ćeš toliko para da ćeš moći kupiti Ferrari." Ako treba, sredit ćemo ti da igraš centra u NBA ligi. Kaži što hoćeš, sve što poželiš imaš!"
BEOGRAD - Dragan Karadžić, bratić haaškog bjegunca Radovana Karadžića, koji je prekjučer uhićen u Banja Luci, kaže za Press kako mu je policija Republike Srpske ponudila da radi za jednu stranu obavještajnu službu i pomogne u uhićenju svog strica.

Dragana Karadžića, sina Luke Karadžića, policajci su uhitili u banjalučkom zatvoru, gdje je došao posjetiti svog prijatelja Vladimira Ilića, inače bivšeg tjelohranitelja Radovana Karadžića.

- Nisam mogao vjerovati kad su mi u zgradi MUP-a policajci koji su me uhitili ponudili da radim za stranu obavještajnu službu! Sve sam mogao pomisliti, svašta sam mogao očekivati, ali to nikako, rekao je Dragan Karadžić, dodavši kako su mu policajci nudili "kule i gradove" samo ako pristane na suradnju sa stranom agenturom.

- Objašnjavali su mi kako su oni toliko moćni da mi mogu sve osigurati. Rekli su mi: "Ne budi glup, ako pristaneš da radiš za strance, dobit ćeš toliko para da ćeš moći kupiti Ferrari." Ako treba, sredit ćemo ti da igraš centra u NBA ligi. Kaži što hoćeš, sve što poželiš imaš!" To sve su mi pričali onako mrtvi ozbiljni... na trenutke mi je sve to bilo jako smiješno, otkrio je Milošević detalje pregovora.
- Rekao sam im kako mi tako nešto ne pada na pamet i u šali dodao da pošto sam pustio stomak ne mogu prihvatiti da igram centra u najjačoj košarkaškoj ligi na svijetu, jer bi se svi smijali mom izgledu, kaže Dragan.
Rekao je kako nije pitao za koju su ga obavještajnu službu vrbovali i dodao kako je zgrožen činjenicom da policija RS-a radi za strane službe i kako je "vrlo čudan način na koji je uhićen".

- U zatvorskom restoranu s dvojicom prijatelja čekao sam druga kojem smo došli u posjetu, kad su upali policajci RS u civilu. Sve službenike i one koji su se tu zatekli istjerali su napolje, a meni su rekli da moram poći s njima. U zatvoru su me saslušavali neka tri-četiri sata. Kad su vidjeli da nema šanse da pristanem na njihovu ponudu da radim za strance, bili su neprijatni i postavljali su mi svakakva pitanja. Zamislite, čak su me pitali i koliko zarađujem, kako ide posao u mojoj pekari, koliko kruha proizvodimo, koliko prodamo... Ipak, neće me uplašiti i neće mi oni određivati gdje ću ići i koga ću posjećivati, zaključuje Dragan Karadžić.

Beogradske novine pišu kako zapadni diplomatski krugovi zahtijevaju od vlasti u Srbiji i RS da izvrše "frontalni udar na Karadžiće", kako bi što prije uhitili Radovana.
- Budući svi obavještajni podaci ukazuju na to da se Radovan Karadžić skriva uz podršku članova svoje obitelji, procjena je da bi oni mogli utjecati na njegovo brže uhićenje. Zapad zato traži da se svi članovi obitelji Karadžić drže pod prismotrom, da se privode i po mogućnosti zadržavaju u pritvoru, rekao je izvor Pressa blizak MUP-u Srbije.
S druge strane, u policiji Republike Srpske nisu željeli komentirati ove navode.

Pincom.info

12. lipnja 2007.
Besplatno liječenje za bh. građane tijekom ljetovanja
SARAJEVO/BANJA LUKA - Sporazumima koje je naša zemlja potpisala s Hrvatskom i Crnom Gorom, svim građanima BiH koji su zdravstveno osigurani omogućeno je pravo na besplatno liječenje tijekom ljetovanja u ove dvije zemlje.
S druge strane, oni koji nemaju zdravstveno osiguranje troškove liječenja plaćaju po cjeniku za strane državljane.

Kako ostvariti pravo na liječenje?
Kako nam je priopćeno iz Fonda za zdravstveno osiguranje Republike Srpske, na osnovi potpisanih ugovora osiguranicima Fonda se omogućuje da s određenom potvrdom koriste neophodnu zdravstvenu zaštitu za vrijeme boravka u drugoj državi ugovornici. Istodobno, sporazum također može dati pravo osiguranicima iz druge države ugovornice da za vrijeme boravka u našoj zemlji koriste neophodnu zdravstvenu zaštitu, bez plaćanja usluga liječenja.
Ova oblast je na isti način regulirana i u Federaciji, i to preko Zavoda za zdravstveno osiguranje. Ono što osiguranici prije odlaska na odmor u Crnu Goru ili Hrvatsku moraju učiniti jest u podružnicama Fonda, odnosno Zavoda za zdravstveno osiguranje, podignuti obrazac na osnovi kojeg ostvaruju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu u ovim zemljama.

Osiguranje turističkih agencija
U Crnoj Gori, odnosno Hrvatskoj, građani na osnovi ovog obrasca dobivaju bolesnički list koji im služi kao zamjena za zdravstvenu knjižicu i on pokriva troškove svih hitnih i neophodnih liječničkih intervencija. Kako kažu u Zavodu, odnosno Fondu, iznimno mali broj građana BiH koristi ovu mogućnost. Što se tiče građana koji posredstvom turističkih agencija putuju na odmor u neke druge zemlje, ova oblast je drukčije uređena. Naime, neke agencije nude mogućnost uplate osiguranja koje pokriva troškove nužnih medicinskih tretmana, dok određene agencije u svom pravilniku strogo naglašavaju da sve eventualne troškove liječenja, kao i troškove posebnog prijevoza i smještaja, snosi putnik i agencija nema ništa s tim.

Tanja Čalić (www.dnevni-list.ba)

11. lipnja 2007.
Brutalna opstrukcija povratka u Posavini
SARAJEVO - Povratak u našoj zemlji još uvijek nije završen i, kako sada teku stvari, za okončanje tog procesa bit će potrebno još nekoliko godina. Slavko Marin, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, rekao je da na povratak još čeka veliki broj osoba.
"Na rekonstrukciju svojih domova i povratak u njih čeka još 123.717 osoba, odnosno oko 40.000 obitelji u BiH", kazao je Marin. Također je napomenuo da je za okončanje povratka potrebno još oko milijardu maraka ili, prema sadašnjoj dinamici obnove, oko osam godina.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice trenutačno realizira projekte iz prošle godine. Koliko sredstava mogu povratnici očekivati u ovoj godini i u koja područja će se ta pomoć uglavnom plasirati?
- Prema svim pokazateljima, u BiH se godišnje rekonstruira oko 5.000 stambenih objekata. Prosječna cijena po objektu je od dvadeset do dvadeset pet tisuća maraka. Povratak prognanika, odnosno povratnika, financira se iz više izvora. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u proračunu za ovu godinu izdvojilo je 1,4 milijuna maraka. Entitetske vlade trebale bi osigurati po četiri milijuna te Distrikt Brčko 1,3 milijuna maraka, dakle to je nešto više od 10 milijuna. Međutim, ta sredstva će biti operativna tek kada se potpiše sporazum o udruživanju sredstava za zajednički fond BiH, a to očekujemo do kraja lipnja. Želim istaknuti značajnu pomoć međunarodne zajednice, primjerice samo Razvojna banka donira osam milijuna maraka za zatvaranje kolektivnih centara (Grude, Čapljina i dr.). Tu je i program OPEC u vrijednosti od oko osam milijuna dolara. Naravno, prijateljska Republika Hrvatska svake godine značajno pomaže povratak.

Koliko će Hrvatska u ovoj godini izdvojiti za obnovu kuća u BiH?
- Republika Hrvatska u ovoj godini će donirati građevinski materijal za rekonstrukciju oko 650 obiteljskih domova u vrijednosti od 25 milijuna kuna. Javnost to treba znati jer to je najveća konkretna pomoć neke prijateljske zemlje. Svi pričaju o politici, mudruju, a Hrvatska nam samozatajno i konkretno pomaže. Nažalost, svi radije pričaju o nekim negativnim stvarima, a kada se na djelu ispunjavaju obećanja i pokazuje prijateljstvo, onda kao da je to normalno i o tome se malo priča. Od konca 2001. Hrvatska je pomogla u obnovi oko 2.000 kuća u BiH.

Ipak, građevinski materijal nije sam po sebi dovoljan za održivi povratak. Hoće li se na državnoj razini strategija povratka mijenjati i hoće li posao dobiti prednost pred obnovom kuća?
- Jasno nam je kako obnova kuća nije dovoljna da se ljudi i zadrže u svojim prijeratnim prebivalištima, međutim, otvaranje radnih mjesta u nadležnosti je općina, županija i entiteta. Tržište i ukupni politički i sigurnosni ambijent determiniraju ulaganja i teško da, barem u sadašnjim ustavnim i političkim prilikama, Vijeće ministara može značajnije utjecati na tzv. održivi povratak. Nedavno je federalna Vlada raspisala javni oglas za podnošenje prijava/zahtjeva iz programa održivog povratka koji je konkretna potpora održivog povratka, a tiče se pomoći u otvaranju radnih mjesta i zapošljavanju povratnika.

S jedne strane kuće se obnavljaju, a velika područja, kao primjerice Posavina, nemaju niti električne energije?
- Nažalost, to je bolna činjenica i za takvo što nema opravdanja, očigledno je da su tu radi o politikantstvu i brutalnoj opstrukciji povratka. Neshvatljivo je da veliki dio Posavine, pa i druga područja u istočnoj Bosni nemaju elementarne uvjete za život, kao što su struja, voda, asfalt, kanalizacija i sl. U ovakvim odnosima vlast na državnoj razini teško može značajnije intervenirati, sve je to do entitetskih i općinskih vlasti, i oni očigledno imaju drukčije interese od politike povratka.

Nadzor distribucije pomoći
Koje će općine dobiti pomoć u obnovi kuća i može li Vaše ministarstvo nadzirati potrošnju tih sredstava?
- Predviđeno je da u ovo godini pomoć u građevinskom materijalu dobije 65 općina. Listu općina koje će dobiti pomoć utvrđuje Povjerenstvo za raseljene osobe, dok općinska vijeća vrše odabir osoba kojima će se obnavljati stambeni objekti. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice preko jedne osobe može u nekoj mjeri nadzirati distribuciju pomoći, makar objektivno postoji mogućnost manipulacije i politikantstva.

11. lipnja 2007.
Tornada uskoro u Bosni i Hercegovini
Klimatske promene u BiH postaju sve izraženije, pa stručnjaci ne isključuju pojave elementarnih nepogoda kao što su nezapamćene oscilacije temperature, ali i cunami i tornado!
Banja Luka je 11. svibnja ove godine bila najtopliji grad u Europi. Klimatolog Meteorološkog zavoda Federacije BiH Željko Majstorović tvrdi za Nezavisne novine da bi se tornado mogao pojaviti i u BiH, tim prije jer je prošle godine prvi tornado zabilježen u susjednoj Hrvatskoj.

On je istaknuo kako je globalno zatopljenje uzrok svega, ali da ni obustavljanje ljudskih aktivnosti koje ga prouzrokuju ne bi moglo popraviti načinjenu štetu.
U srpnju i kolovozu se očekuju najviše temperature u BiH, dok će lipanj biti umjereno topliji nego inače.
"Komitet za klimatske promene BiH uradio je pilot procene klimatskih promjena na našim prostorima. Prema tim procjenama predviđen je globalni porast temperatura i na neki način u sljedećih 100 godina klima bi u našim krajevima mogla biti ravna klimi sjeverne Grčke", ističe Kuštrinović.

Na prostoru BiH krajem svibnja je zabeležen slučaj da su u 24 sata tri osobe poginule od udara groma, na tri različita kraja, što je ranije bila rijetkost.
"Evidentno je da u poslednje vrijeme 'zahvaljujući' upravo ovim klimatskim promjenama i toj velikoj promjenjivosti vremena, oluje s grmljavinom i gromovima su sve češće", navodi Majstorović.
Pincom.info

11. lipnja 2007.
Ostvaren cilj Dana trgovine
VITEZ - Prvi tjedan manifestacije Dani trgovine BiH, koja se od 1. do 30. lipnja održava u Vitezu, završen je. Za Dane trgovine BiH, koji se već šest godina zaredom održavaju u tom gradu, kažu da je jedna od najvećih, ako ne i najveća gospodarska manifestacija ove vrste koja se uopće organizira u našoj zemlji. Prema riječima predsjednika Organizacijskog odbora Franje Rajkovića, prvi tjedan i sve aktivnosti predviđene za to vrijeme prošle su prema očekivanjima, a očekivanja su, kaže on, bila prilično visoka.

Promoviranje trgovine
"Sama tribina kojom su otvoreni ovogodišnji Dani trgovine bila je na visokoj razini", kazao je Rajković zahvalivši Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na generalnom pokroviteljstvu, ali i ministru Slobodanu Puhalcu, koji je imao zapažen referat, jednako kao i prof. dr. Ante Domazet. "Glavni cilj cjelokupne manifestacije Dani trgovine bio je dodatno promovirati trgovinu, promovirati je u smislu da ona bude pokretač sveukupnog biznisa", istaknuo je Rajković dodavši kako je samo u ovih sedam dana zabilježen i pojačan posjet poduzećima u Poslovnom centru 96 i PC 96-2.

Popust tijekom trajanja manifestacije
Do kraja Dana trgovine BiH, koji će trajati do 30. lipnja, predviđeno je održavanje i drugih sadržaja, kojima je manifestacija dodatno obogaćena. Ono što je posebno zanimljivo za kupce, koji će do kraja mjeseca posjetiti neki od prodajnih centara u Vitezu, jesu snižene cijene artikala, koji se mogu pronaći u poduzećima kao što su FIS, Economic, Ecos, CM - Cosmetic Market i drugima.

15. 6. - Dan medija - proslava 15. godišnjice Radiopostaje Vitez i 60. broja lista Privrednik uz koncert na središnjem gradskom trgu i nastup grupe Regina i okrugli stol o temi "Mediji i marketing u BiH"
16. i 17. 6. - teniski turnir
19. 6. - prezentacija Vodiča za instalatere centralnoga grijanja
21. 6. - kazališna predstava Gradskog kazališta mladih Vitez
22. 6. - šahovski turnir
23. 6. - košarkaški turnir
25. do 30. 6. - malonogometni turnir
27. 6. - okrugli stol "Trgovina u funkciji proizvodnje"
29. 6. - skupština Udruženja trgovaca BiH
30. 6. - stolnoteniski turnir

Dragana Sivonjić (www.dnevni-list.ba)

8. lipnja 2007.
Silajdžiću nije jasno zašto love Karadžića i Mladića
Silajdžić je, za BBC, kazao kako mu nije poznato gdje se kriju dvojica najtraženijih haških bjegunaca, te da mu zapravo nije jasno zašto ih još uvijek love "kad je njihov projekat tako dobar da se u njega ne smije dirati".
LONDON - Britanska televizijska mreža BBC u središnjoj informativnoj emisiji objavila je razgovor s članom Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem. Novinare BBC je interesiralo mišljenje Silajdžića o kosovskom problemu i utjecaju statusa Kosova na događanja u Republici Srpskoj, a pitali su ga i o izgledima za uhićenje Radovana Karadžić i Ratka Mladića.
Silajdžić je kazao kako mu nije poznato gdje se kriju dvojica najtraženijih haških bjegunaca, te da mu zapravo nije jasno zašto ih još uvijek love "kad je njihov projekat tako dobar da se u njega ne smije dirati".
 
Silajdžić je kazao kako u Bosni i Hercegovini postoji svijest o tome da pojedini politički krugovi u Beogradu pokušavaju javno ili tajno dovoditi u vezu rješenje statusa Kosova i statusa Republike Srpske, te da oni trebaju prestati s takvim pokušajima i ostaviti BiH na miru.
 
Kazao je takođe da međunarodnu zajednicu treba stalno podsjećati da se Kosovo i manji bh. entitet ne mogu porediti jer je RS nastala na genocidu.
"Svaka članica međunarodne zajednice ne smije priznavati rezultate genocida, jer je to njena obveza", objasnio je Silajdžić pred kamerama BBC i poručio kako se od njih očekuje da rade na tome da se posljedice genocida u BiH otklone.
 
Haris Silajdžić prokomentirao je za sarajevsko Oslobođenje i Dodikove prijetnje da će ga tužiti zbog izjava o genocidu u Srebrenici.
"Njegova je namjera ušutkati one Bošnjake koji su ostali živi, da ne mogu ništa reći kao i mrtvi", kazao je Silajdžić i poručio da će on nastaviti govoriti o genocidu jer je to njegova obveza prema žrtvama i onima koji su ga birali.

Silajdžić tvrdi da će nastaviti  podsjećati međunarodnu zajednicu na njihovu obvezu da ne priznaju rezultate genocida, kao i na obvezu da ih otklone.

Pincom.info

8. lipnja 2007.
Petnaest godina od oslobođenja Mostara
MOSTAR - Ovih dana navršava se petnaest godina otkako je Hrvatsko vijeće obrane u pobjedonosnoj akciji od srpsko-crnogorskog agresora oslobodilo grad Mostar, veći dio općine Mostar i dolinu rijeke Neretve. Da bi se jubilarna obljetnica što dostojnije obilježila, jučer je ponovno zasjedao Organizacijski odbor manifestacije Lipanjske zore 1992.-2007., koji je i usvojio i program manifestacije koja će se održavati u idućih dvadeset dana - do 26. lipnja. Prema riječima glasnogovornika manifestacije Veselka Čerkeza, 15. obljetnica bit će obilježena na dostojanstven način i to će biti prilika prisjetiti se časnih, poniznih i teških dana. "Jubilarna 15. obljetnica zaslužuje da se prisjetimo svih naših poginulih hrvatskih branitelja. Te dane ne smijemo i ne možemo zaboraviti. Na ovaj način moramo se prisjetiti naše pobjede nad agresorom koji nam je htio uzeti domove i slobodu", istaknuo je Čerkez dodavši da je za 22. lipnja planirana središnja manifestacija kada će se u mostarskoj katedrali održati sveta misa za poginule hrvatske branitelje, a nakon toga će se položiti vijenci pred spomenikom poginulim hrvatskim braniteljima ispred Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače.
Čerkez je naglasio da u Organizacijskom odboru očekuju da će pokroviteljstvo nad ovogodišnjom manifestacijom preuzeti predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto, a supokroviteljstvo Vlada Federacije BiH. Uz Organizacijski odbor manifestacije i mostarske Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Herceg-Bosne, kao suorganizator manifestacije, kao i protekle godine, očekuju se Grad Mostar i Hercegovačko-neretvanska županija. Lipanjske zore počinju sutra svetom misom za sve poginule hrvatske branitelje u groblju na Ševaš njivama.

Program obilježavanja 15. jubilarne obljetnice Lipanjske zore 1992. - 2007.

Četvrtak, 7. lipnja -Obilježavanje početka akcije Lipanjske zore.
10.00 - Sveta misa za poginule hrvatske branitelje (Ševaš njive - groblje).
11.30 - Središnji skup zahvale hrvatskim braniteljima, spomen-obilježje u Počitelju.

Nedjelja, 10. lipnja - Obilježavanje obljetnice oslobođenja Huma.
17.55 - Polaganje vijenaca kod Velikoga križa na brdu Hum.
18.00 - Sveta misa na Humu za poginule branitelje IV. bojne.
18.30 - Prijateljevanje nazočnih.

Ponedjeljak, 11. lipnja - Vojarna "Stanislav Baja Kraljević".
09.15 - Polaganje vijenaca na spomen-obilježje u vojarni "Stanislav Baja Kraljević".
09.30 - Sveta misa za poginule hrvatske branitelje.

Ponedjeljak, 11. lipnja - Obilježavanje akcije oslobođenja Orlovca.
17.00 - Polaganje vijenaca na brdu Orlovac.
17.45 - Polaganje vijenaca pred spomenikom poginulim hrvatskim braniteljima u Ilićima.
18.00 - Sveta misa u Domu sv. Franje u Ilićima.

Ponedjeljak, 11. lipnja - Rodoč i Jasenica
19.00 - Polaganje vijenaca na spomen-obilježje u Rodoču.
19.30 - Polaganje vijenaca na spomen-obilježje u Gornjoj Jasenici.
20.00 - Polaganje vijenaca na spomen-obilježje u Donjoj Jasenici.

Dalibor Drlje (www.dnevni-list.ba)

6. lipnja 2007.
Novi recept: BiH ustrojiti s tri kantona poput Švicarske
Kantoni ne bi imali teritorijalni kontinuitet, ali bi u svome sastavu imali općine koje bi se na referendumu o tome izjasnile. Prijedlog je izradio politolog mr. sc. Željko Vukić iz Züricha.

MOSTAR - I dok se očekuje početak vrlo neizvjesnog drugog kruga ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini, političkim strankama dostavljen je studiozan prijedlog preustroja zemlje koja bi se na srednjoj razini umjesto dva entiteta sastojala od tri kantona (op.a. hrvatski županija uokviruje značajno uže značenje) u kojima bi jedan od triju naroda imao većinu, koji bi, kao i općine te savezna država, imali zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.

Pritom kantoni ne bi imali teritorijalni kontinuitet, ali bi u svome sastavu imali općine koje bi se na referendumu o tome izjasnile. Prijedlog je izradio politolog mr. sc. Željko Vukić iz Züricha, koji na tamošnjem Sveučilištu dovršava doktorat i specijalizira politološko pitanje zapadnog Balkana, piše Večernji list.

"Polazeći od ovih nekoliko najvažnijih pretpostavki može se sa znanstvenom potporom postaviti teza o formiranju srednje razine u Bosni i Hercegovini kao tri ravnopravna kantona - na načelu okupljanja već formiranih općina s većinskim nacionalnim stanovništvom određenog naroda.

Teritorijalna (ne)povezanost takvih cjelina, kao rezultanta narodnih volja dotičnih općina, nije nikakva nužnost - jer sva tri kantona funkcioniraju u učinkovitoj saveznoj državi", navodi u prijedlogu mr. Vukić, koji uspoređuje nekoliko sustava i zaključuje da je na BiH kao višenacionalnu državu najpriličnije primijeniti kombinaciju švicarskog i belgijskog modela. Na čelu izvršne vlasti kantona bio bi premijer s vladom, zakonodavnu vlast predstavljao bi Sabor ili Skupština, a imao bi i sudsku vlast. Iz kantonalnih skupština birali bi se zastupnici u državnome Domu kantona, koji bi imao 51 zastupnika.

Po tome rođenom Posavcu, srednja razina vlasti u BiH bila bi mjerodavna u provođenju zakonskih odluka, kontroli glavnih financijskih tijekova, školstva, zdravstva, kulture, medija, socijalne skrbi, unutarkantonalne sigurnosti, graditeljstva, kantonalnih cesta.... Istododbno, savezna bi država imala predsjednika i dva dopredsjednika, saveznu vladu i premijera. Pincom.info

5. lipnja 2007.
Poruka Milanoviću: Nitko ne smije rušiti prava Hrvata u BiH
MOSTAR - Izbor Zorana Milanovića za predsjednika hrvatskoga SDP-a te njegov budući odnos prema Hrvatima u BiH stranke s hrvatskim predznakom u BiH različito komentiraju. Glavni tajnik HDZ-a 1990. Josip Merdžo naglasio je kako je ustavna pozicija Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH jasna, piše Večernji list.
Više brige za Hrvate
"No kako će se Milanović prema njoj odnositi ostaje da se vidi. Tko god bio u hrvatskoj vladi treba voditi značajniju brigu za Hrvate u BiH", poručio je Merdžo.
U HDZ-u BiH drže kako je Milanovićeva pobjeda ipak iznenađenje te da je riječ o trijumfu novih lica u hrvatskom SDP-u. Glasnogovornik HDZ-a BiH Mišo Relota ističe kako će HDZ-ov kandidat Ivo Sanader pobijediti na predstojećim izborima, što je i želja HDZ-a BiH.
U toj stranci nedopustivim smatraju Milanovićeve izjave da Hrvati izvan Hrvatske ne bi trebali glasovati na predstojećim izborima. Predsjednik Glavnoga stana HSP-a Đapić-Jurišić, Željko Asić pozitivnim je ocijenio što Zoran Milanović nema komunističku prošlost.
Pravaši Milanovićeve izjave da Hrvatima izvan Hrvatske treba onemogućiti sudjelovanje na hrvatskim izborima karakteriziraju kao dnevno-političke. U SDP-u su svjesni da jedino HSP i HDZ mogu dobiti povjerenje birača u 11. izbornoj jedinici, pa takve izjave treba promatrati u tom kontekstu, zaključio je Asić.
HSS BiH pozdravlja Milanovićev izbor za predsjednika SDP-a Hrvatske, ali i demokratske standarde koje je SDP uveo na stranačkoj pozornici u Hrvatskoj i ovom djelu Europe. Što se tiče Milanovićeva odnosa prema Hrvatima u BiH, dopredsjednik HSS-a Ante Čolak navodi kako neovisno o Hrvatskoj Hrvati u BiH trebaju graditi autohtonu političku scenu.
Bandić bi bio bolji
- Nerealno je očekivati da će netko drugi umjesto nas riješiti probleme Hrvata u BiH - jasan je Čolak.
U HSS-u podržavaju Milanovićevu izjavu da Hrvati u BiH kao konstitutivan narod ne bi trebali sudjelovati na izborima u Hrvatskoj u 11. izbornoj jedinici, koja se odnosi na dijasporu.

U Hrvatskom bloku BiH smatraju da neće biti nekih značajnijih promjena Milanovićevim izborom te da je to samo kontinuitet stare SDP-ove politike. Glavni tajnik te stranke Ivica Petrović navodi kako bi za Hrvate u BiH možda bilo bolje da je pobjedu odnio Milan Bandić

Pincom.info

1. lipnja 2007.
Haag: Preživjeli Srebreničani predali tužbe protiv Nizozemske i UN-a
HAAG - Obitelji žrtava ubijenih u Srebrenici podnijeli su danas Sudu u Haagu građansku tužbu protiv Nizozemske i Ujedinjenih naroda zbog njihove suodgovornosti za zločine koje su u Srebrenici srpnja 1995. godine počinile vojne i policijske snage RS-a.

Nizozemski odvjetnički tim koji zastupa nekoliko tisuća Srebreničana navodi da je u posljednje tri godine razvijena snažna optužnica protiv nizozemske države i UN-a koji se smatraju djelomično odgovornim za pad enklave i genocid koji je uslijedio.

Nizozemska je odbila ključnu zračnu podršku vlastitim trupama u obrani Srebrenice pod UN-ovim mandatom 1995. godine, omogućujući snagama bosanskih Srba da odvedu i masakriraju između osam i deset tisuća Bošnjaka, izjavili su odvjetnici.

Odvjetnici, koji zastupaju oko 6.000 rođaka srebreničkih žrtava, optužili su u ponedjeljak nizozemsku državu i Ujedinjene nacije, koje djelimično krive što su omogućile da se ubojstva ogode.  Tijekom rata 1992-95. u BiH, Srebrenica je proglašena zaštićenom zonom i čuvala ju je nizopzemska vojna jedinica koja je služila u okviru većih snaga UN-a u BiH. Slabo naoružani nizozemski vojnici, bez odgovarajuće zračne podrške i pod vatrom, bili su prisiljeni prepustiti enklavu snagama bosanskih Srba koje su odvele i masakrirale bošnjačke muškarce i dječake koji su se oslonili na zaštitu nizozemskih vojnika. "Kratko prije pada zaštićene zone zračnu podršku je opstruirala sama Nizozemska", navode odvjetnici Axel Hagedorn i Marco Gerritsen iz nizozemske firme Van Diepen Van der Kroef u pisanom podnesku oblasnom sudu u Haagu, koji je bio dostupan Reutersu.

Glasnogovornik ureda nizozemskog premijera Jana Petera Balkenendea izjavio je u petak da nizozemska država neće imati nikakvih komentara dok ne primi zakonske dokumente.  Obitelji srebreničkih žrtava, koje su revoltirane neuspjesima da se dvojica glavnih osumnjičenika privedu pravdi, traže priznanje i nadoknadu za tu tragediju.Nizozemska država uvijek je tvrdila kako su UN napustile njene trupe jer im nisu dale zračnu podršku, ali javni dokumenti pokazuju da je mreža nizozemskih vojnih dužnosnika unutar Zaštitnih snaga UN-a blokirala zračnu podršku jer su strahovali da bi njihovi vojnici mogli biti pogođeni iz "prijateljske vatre", tvrde odvjetnici. 

"Ova 'nizozemska linija' održavala je blizak kontakt s Haagom, kršeći UN-ovu komandu i kontrolu", izjavio je Hagedorn Reutersu u interviewu.

"Pogrešna je predstava da su nizozemski vojnici bili ostavljeni od Ujedinjenih nacija. To je bila odluka visokorangiranih nizozemskih časnika zajedno s nizozemskom državom da se odbace zahtjevi za zračnom podrškom", dodao je Gerritsen.

Zračna podrška mogla je zadržati snage bosanskih Srba i zaustaviti njihovo napredovanje, tvrde odvjetnici.

Nakon što su zahtjeve za zračnom podrškom prvobitno odobrili UN-ovi dužnosnici, nizozemska država učinila je sve što je bilo u njenoj moći da poništi to odobrenje.

Odvjetnici tvrde da UN treba kriviti što nisu pokušale uvjeriti Nizozemce da se ne opozove zračna podrška.

Nizozemska vlada predvođena Wim Kokom podnijela je ostavku u 2002. nakon što je izvještaj o masakru okrivio političare da su poslali nizozemske vojnike u nemoguću misiju.

Ipak, pokušaji obitelji da traže odštetu od nizozemske vlade odbijani su jer je vlada negirala svako pitanje o svojoj kompetenciji, izjavili su odvjetnici, dodajući kako UN također nisu odgovorile na zahtjeve obitelji.

Predsjednica Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa" Munira Subašić izjavila je Agenciji Fena kako obitelji žrtava ubijenih očekuju da će tužba u kratkom roku biti riješena u njihovu korist.

Preživjeli Srebreničani smatraju kako nizozemska vlada i UN moraju prihvatiti jedan dio svoje odgovornosti, jer se genocid u Srebrenici nije dogodio slučajno. Genocid se dogodio, kako ističu, pod zaštitom UN-a i pred očima cijelog svijeta.

-Nakon 12 godina njihove šutnje vrijeme je da progovore i da pravda dođe na našu stranu, istaknula je Subašić.

Kada je riječ o navodnoj mogućnosti otvaranja pregovora s nizozemskom vladom o izvansudskoj nagodbi, Subašić navodi:

"Našu djecu ne može nitko platiti, ali se može i dogovoriti ako će oni priznati svoju krivicu".

Obitelji žrtava ubijenih održale su u Haagu i prosvjedni marš, te zajedno s odvjetničkim timom predali pravne dokumente nizozemskoj vladi.

Srebreničanke će u poslijepodnevnim satima nazočiti u Haškom tribunalu izjašnjavanju o krivici haškog bjegunca Zdravka Tolimira, odgovornog za zločine u Srebrenici.

4.6.2007.
Pincom.info / Fena

1. lipnja 2007.
Uhićen general Zdravko Tolimir, Mladićeva desna ruka
Policija RS uhitila je danas jednog od najtraženijih haških bjegunaca generala Vojske RS Zdravka Tolimira, koji je optužen za genocid u Srebrenici.
BANJALUKA - Policija RS uhitila je danas jednog od najtraženijih haških bjegunaca generala Vojske RS Zdravka Tolimira, koji je optužen za genocid u Srebrenici.
Tolimir je uhićen u poslijepodnevnim satima na području između Srebrenice i Bratunca u RS te Ljubovije u Srbiji nakon što je pokušao nelegalno preći granicu.
Glasnogovornica Haškog tribunala Olga Kavran potvrdila je "Nezavisnim" kako je premijer RS Milorad Dodik  poslijepodne obavijestio glavnu hašku tužiteljicu Carlu del Ponte da su vlasti RS uhitile Tolimira.
"U tijeku je njegovo prebacivanje za Haag. Ne znamo točno kada će Tolimir stići u Haag", rekla je Kavranova. U MUP-u RS nisu željeli davati informacije o uhićenju Tolimira.
"Bit ćete na vrijeme obaviješteni", rekao je kratko ministar policije RS Stanislav Čađo.
Predsjednik Nacionalnog vijeća za suradnju s Haškim tribunalom Rasim Ljajić izjavio je da su u akciji uhićenja sudjelovali pripadnici MUP-a RS i policija Srbije.
"Akcija je počela oko 14.45, a rezultirala je uhićenjem haškog bjegunca na teritoriji RS", rekao je Ljajić.

Doveden u zgradu MUP-a RS
Prema neslužbenim informacijama, Tolimir je poslije uhićenja doveden u zgradu MUP-a RS u Banjaluci u koju su kasnije stigli šef Tajništva Vlade RS za suradnju s Haškim tribunalom Jovan Spaić i predstavnici Haškog tribunala.
Tolimir je rođen 1948. godine u Glamoču i tijekom proteklog rata bio je jedan od najbližih pomoćnika generala Ratka Mladića, zadužen za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba Vojske RS.
Tolimir, koji je u vrijeme rata obavljao dužnost pomoćnika zapovjednika za obavještajno-sigurnosne Glavnog štaba VRS, optužen je za genocid, udruživanje radi vršenja genocida, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona ili običaja ratovanja. Optužnica protiv Tolimira potvrđena je 10. veljače 2005. godine, a objelodanjena 25. veljače iste godine.
Pored Tolimira, na istoj optužnici nalazili su se Milan Gvero i Radivoje Miletić, koji su ranije uhićeni. U toj optužnici njima trojici je na teret stavljano pet točaka za ubojstvo, progone, nečovječno postupanje i deportaciju bošnjačkog stanovništva iz Srebrenice i Žepe u srpnju 1995. godine.
Optužnica je u dva navrata mijenjana, te je 15. kolovoza 2006. godine Pretresno vijeće Haškog tribunala naložilo da se predmet Zdravka Tolimira razdvoji od ostalih s obzirom na to da je u bjekstvu.
Haški tribunal je za ratne zločine počinjene u ratu na prostoru bivše Jugoslaviji do sada podigao optužnice protiv 161 osobe, od kojih je, ako se izuzme Tolimir, pet još u bjekstvu. Riječ je o generalu Ratku Mladić, bivšem predsjedniku RS Radovanu Karadžiću, Goranu Hadžiću, Vlastimiru Đorđeviću i Stojanu Župljaninu.

General Tolimir, prema medijskim napisima, bio je organizator mreže skrivanja gnerala Ratka Mladića.
Del Ponte, Rehn i Solana pozdravili uhićenje Tolimira

Glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla del Ponte pozdravlja uhićenje bivšeg generala Vojske Republike Srpske Zdravka Tolimira i nada se da će uskoro biti uhićeni i Ratko Mladić i Radovan Karadžić, izjavila je večeras Beti njena predstavnica Olga Kavran.
I Europski povjerenik Olli Rehn je "pozdravio vijesti potvrđene od Haškog suda da je uhićen general Zdravko Tolimir" i ocijenio da je to "važan korak ka izvođenju pred pravdu svih preostalih odbjeglih optuženika".
Uhićenje bivšeg generala Vojske RS Zdravka Tolimira je za EU veoma važan i povoljan razvoj kako na unutrašnjopolitičkom polju u Srbiji i RS tako i za njihove buduće odnose s EU, izjavila je agenciji Beta Christina Gallach, glasnogovornica visokog predstavnika EU Javiera Solane.
Ona je dodala da je EU tijekom dana bila upoznata s operacijom uhićenja Tolimira i najavila, čim se sutra službeno oglasi Haški sud, šire priopćenje visokog predstavnika Solane.

Uveo "Bosanski omert"

Podsetimo, mediji su već pisali da je Zdravko Tolimir među jatake uveo zavjet šutnje nazvan "bosanskom omertom", koja nije prekršena ni kad su neki od uhićenih pomagača davali iskaze. Očekujući njihova uhićenja u proljeće prošle godine, Tolimir je nekima od njih naložio da pred istražnim organima šute dvadesetak dana, taman da se shema skrivanja izmjeni i da podaci koje uhićeni pruže budu beskorisni, piše beogradski Kurir.
Koliko je ovaj bivši "bezbjednjak VRS" vodio računa, svedoči i podatak da su svi štekovi u kojima je Mladić ranije boravio po Beogradu temeljno i profesionalno čišćeni od otisaka prstiju, dlaka i ostalih tragova, tako da ni policija nije mogla odmah da pronaći tragove boravka odbjeglog generala. Mjere opreza išle su dotle da čak ni voda u WC nije bila povlačena dok u okolici nije bilo dovoljno bučno, a sve kako ne bi bilo primjećeno da u stanu ima nekoga.

Poremećen mu centar za ravnotežu
Inače, kako je Kurir već pisao, Zdravko Tolimir je u veljači ove godine imao krvarenje u moždanim krvnim sudovima, a u pitanju je bio recidiv, jer on odranije ima problema s glavom i centrom za ravnotežu. Tada se špekuliralo da je bio potpuno onesposobljen da organizira mrežu pomoći najtraženijem haškom optuženiku Ratku Mladiću(Pincom.info )

1 -2 - 3 - 4