Bosna i Hercegovina

4.rujna 2011.
WIKILEAKS
Amerikanci zbog 3. entiteta izražavali strah
Hiperaktivna američka diplomacija analizirala je hrvatske kandidate na proteklim izborima. Za Božu Ljubića su tvrdili da gubi izbornu potporu, a Ćovićevu kampanju nazvali su nacionalističkom.

Koalicijski pakt između Dodikova SNSD-a i Čovićeva HDZ-a, koji je potpisan uoči prošlogodišnjih općih izbora, na noge je podigao američku diplomaciju, ali i predstavnike najjačih bošnjačkih stranaka u Sarajevu. U pismima američkog Veleposlanstva u Sarajevu, koje je ovih dana na svojim internetskim stranicama objavila organizacija WikiLeaks, vidljivo je kako su se Amerikanci intenzivno bavili susretima predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, o čemu su napravili pozamašnu dokumentaciju. I pismo koje State Departmentu šalje bivši veleposlanik SAD-a u BiH Charles English, navodi kako su se Čović i Dodik susreli nekoliko puta posljednjih mjeseci, što je, kako zaključuju, doprinijelo slabljenju partnerstva HDZ-a BiH i SDA, čiji je predsjednik Sulejman Tihić.

Sukob Tihić-Čović jača Dodika

Jačanje jaza između Čovića i Tihića, ističe u pismu američki veleposlanik, narušava odnose Bošnjaka i Hrvata u FBiH i služi samo Dodikovu cilju da ojača svoju tvrdnju da je RS "bolja polovica BiH". Američka diplomacija ne skriva svoje razočaranje što su Tihić i Čović nakon sporazuma u Prudu zahladili svoje odnose, što je, kako piše u pismu, uvjetovano polemikama oko izbora novoga gradonačelnika Mostara, ali i spora glede imenovanja direktora javnog poduzeća HT Mostar. SDA je zamjerio HDZ-u BiH, stoji dalje u dokumentu, što nije pomagao da se popune ključna mjesta u institucijama vlasti FBiH. Bivši američki veleposlanik u BiH piše kako su od svojih izvora koji predstavljaju političke vođe Hrvata u BiH, doznali da se na Dodika gleda sa simpatija u hrvatskom nacionalnom korpusu, jer on podržava utemeljenje trećega, hrvatskog entiteta. Upravo je savezništvo Čovića i Dodika od američke diplomacije promatrano kroz prizmu stvaranja hrvatskoga entiteta u BiH, zbog čega su izrazili ozbiljnu dozu svoje zabrinutosti. "Nevjerojatno, neki naši informatori su nam kazali da će, ukoliko u RS-u bude održan referendum o odcjepljenju od ostatka BiH, i Hrvati početi tiskati svoje glasačke listiće za referendum o proglašenju trećeg entiteta", stoji u pismu američkog Veleposlanstva.

Ljubić tražio svehrvatski forum

Politička zategnutost između HDZ-a BiH i SDA rezultirala je, ističe se u pismu, zatopljenjem odnosa između SDA i HDZ-a 1990, odnosno stranačkih predsjednika Tihića i Ljubića. Amerikanci su se bavili i projekcijama da će nakon završetka općih izbora u BiH u listopadu 2010. ojačati savezništvo SDA i HDZ-a 1990, čime bi Čovićev HDZ bio gurnut u oporbu. Američko Veleposlanstvo svoje šefove u Washingtonu izvješćuje da je Ljubić prilagodljiviji službenoj vlasti Zagrebu, koja više nema takav utjecaj na političke prilike Hrvata u BiH. Navodi se i da je Božo Ljubić prezentirao ideju o sazivanju svehrvatskog foruma, na kojem bi se trebao "definirati budući put Hrvata". U forum bi ušle stranke potpisnice Kreševske deklaracije, predstavnici akademske zajednice i Katoličke crkve. Istodobno, na forumu bi se definirali ciljevi ustavne reforme i budući položaj Hrvata unutar BiH.
vecernji.ba