V I J E S T I Hrvatska

22.11.2012.
NAKON PRESUDE
Država krenula s naplatom potraživanja, Sanaderu blokirana preostala ne blokirana imovina

Prema presudi u predmetu HYPO banka Ivo Sanader, osim 10 godina zatovra mora platiti državi 3,5 milijuna eura. Teško da će to i uspjeti jer je mu je već blokiran znatan dio imovine zbog slučaja Fima Medija.
Ovaj put Sanaderu su blokirani bankovni računi, obiteljska kuća, poslovni prostori u Zagrebu, stan u Splitu, vinograd kraj Zaprešića, 400 umjetnina i grobno mjesto. Ukupne vrijednosti 20-tak milijuna kuna. U slučaju INA-MOL nije utvrđeno da je 10 milijuna eura mita stiglo do Sanadera pa ne mora ništa ni vratiti.
'U cijeloj toj igri, kad govorimo o nezakonitom odljevu novca, stvari su fiktivne. Bit svega su ti računi. Disperzija manjih novčanih iznosa na puno računa kriminalistički nazivamo sustav 'štrumpfova'', kazao je kriminalist Dubravko Klarić aprenijeo dnevnik.hr.

Sud je u slučaju INA-MOL utvrdio samo dio takozvanih 'štrumfova'. Isplata MOL-ovih 5 milijuna eura išla je preko dviju posredničkih off shore kompanija na Cipru. Novac je prebačen u švicarsku off shore kompaniju Roberta Ježića. On tvrdi da je novac bio Sanaderovo mito, a drugih 5 milijuna, za koji su već postojali fiktivni ugovori, nije primio jer se uplašio istrage. Sumnju je bacio na Sanaderovog brata Flavija. Ježić je kazao kako će novac uplatiti u roku od trideset dana. Taj rok istječe za 5 dana, a apelu suca Turudića Ježić još nije udovoljio. 'Tek kada imamo pravomoćnu izvršnu sudsku odluku, onda se temeljem nje može ići uprisilno izvršenje', kaže Devčić.
Bez dragovoljne predaje novca, Ježićeva moralnost i vjerodostojnost ozbiljno će biti poljuljani. Robert Ježić, točnije Dioki kojem je tada bio vlasnik,donirao je novac predsjedničkim kandidatima na posljednjim izborima. Andrija Hebrang dobio je 300 tisuća kuna, a Nadan Vidošević, Dragan Primorac i Ivo Josipović po 200 tisuća kuna. Aktualni predsjednik Ivo Josipović već je nekoliko puta rekao kako će novac vratiti u proračun dokaže li se da je ilegalno stečen.

Podsjetimo


ZAGREB: Ivo Sadader, bivši hrvatski premijer 20.studenog na Županijskom sudu u Zagrebu proglašen je krivim u predmetu Ina-Mol i Hypo. Sudsko vijeće kojim je predsjedavao sudac Ivana Turudić osudilo ga je na jedinstvenu kaznu 10 godina zatvora.Uz to Sanader mora vratiti državi 3,5 milijuna eura.
Sanader je proglašen krivim za zloporabu položaja, ratno profiterstvo i primanje mita u aferi Hypo i Ina-Mol. Za Sanadera ovo nije kraj, čekaju ga još tri sudska procesa.
S obzirom da mu je izrečena kazna veća od pet godina Ivo Sanader je istog dana propračen u pritvor u Remetincu (Zagreb).

18.6.2012.
SUĐENJE IVI SANADERU
Ivan Jarnjak: HDZ je vršio isplate izvan žiro računa, novac je pribavljao Mladen Barišić

ZAGREB - U nastavku suđenja u slučaju Fimi media, u kojemu se bivšeg premijera i bivšeg predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera, HDZ te još četvero tereti za nezakonito izvlačenje novca iz državnih tvrtki i institucija i punjenje HDZ-ovog >crnog fonda<, bivši glavni tajnik i član predsjedništva HDZ-a Ivan Jarnjak rekao je kako je stranka plaćala račune za mobitel i kćeri Ive Sanadera.

Svjedočeći na zagrebačkom Županijskom sudu Jarnjak je ispričao, da je jednom došao račun za telefon u iznosu od 120.000 kuna. Prisjetio se kako mu je blagajnica stranke tada rekla da ima puno službenih telefona i upozorila ga da se račun za mobitel plaća i za Sanaderovu kćer Petru.
>Za nekoliko dana nazvao me Sanader i pitao me u čemu je problem. Rekao sam mu da su troškovi previsoki i da to nećemo moći izdržati, na što mi je on odgovorio 'ostavi, bez brige' <, kazao je Jarnjak.
Svjedok je također ispričao da ga je vozač Vinko Lacić s kojim je često putovao, upozorio da se u stranci vrše isplate nekim ljudima mimo žiro računa stranke. O tome je, kazao je Jarnjak, pitao računovotkinju Branku Pavošević, a ona mu je rekla da njoj predsjednik stranke Ivo Sanader daje popis s iznosom novca i osobama kojima treba isplatiti taj novac, a da novac osigurava Mladen Barišić.Kazao je pritom kako je čuo i za isplate za neke medije, koje nisu mogle biti provedene preko žiro računa.
Bilo je govora o TV Z1 i Osječkoj televiziji. Jarnjak rekao da Predsjedništvo HDZ-a nije usvojilo završni račun za 2005. i 2006. godinu.Objasnio je da je odluke o finacijsko-materijalnom poslovanju donosilo stranačko Predsjedništvo, ali ako bi predsjednik stranke to uvrstio u dnevni red. U suprotnom odluku je mogao donijeti samo predsjednik stranke.Za izvor plaćanja mimo žiro računa stranke Jarnjak je prvi put čuo kada mu je Pavošević rekla da će joj rizničar HDZ-a, šef carine Mladen Barišić dati novce za plaćanja po nalogu predsjednika.
Spomenuo je situaciju kada mu je bivši ministar financija Ivan Šuker rekao; >ne bu dobro< za HDZ, jer je dobio informaciju da se na carini broje neki >penezi<. Kada je kasnije pitao Šukera o tome, kazao mu je da o tome više ne bi razgovarao.Svjedok je ispričao i da su se sjednice Predsjedništva stranke prestale snimati kada je to zatražio Sanader i da su onda povremeno vodili zapisnike Sunčana Glavak i Josip Šarić.
Suđenje se nastavlja tijekom kojeg će se ispitati i drugi svjedoci i ranijeg vodstva HDZ-a. (novilist/HIA -portal)



17.6.2012.
SLUČAJ PLANINSKA
Plan bijega: Sanader htio do SAD-a s milijunima koje mu je dao Fiolić


foto: Ivo Sanader, Stjepan Fiolić, Jerko Rošin

Afera Planinska, priča o nejasnoj prodaji zgrade u Zagrebu, mogla bi se pretvoriti u jednu od najvećih korupcijskih priča u Hrvatskoj. Veću čak i od Fimi medije, koja je razotkrila koruptivni model prema kojem je Ivo Sanader godinama vladao zemljom i strankom.

Znao je da ga istražuju

Zaključak je to koji se nameće nakon što je Stjepan Fiolić, turopoljski mesar i nekada najšutljiviji saborski zastupnik HDZ-a, odlučio nadopuniti svoju obranu. Točnije, odlučio je USKOK-u detaljno ispričati kod koga je završilo 26,4 milijuna kuna od prodaje zgrade u Planinskoj ulici u Zagrebu. Fiolić je, neslužbeno se čuje, prstom upro u Ivu Sanadera, kazavši da je velik dio tog novca završio upravo kod bivšeg premijera. No ono što u toj priči posebno bode u oči, vrijeme je kada je, prema Fiolićevim tvrdnjama, novac završio u Sanaderovim džepovima. Naime, dosadašnji tijek istrage u slučaju Planinska, gdje USKOK osim Fiolića još sumnjiči Sanadera te Petra Čobankovića, prodaju Fiolićeve zgrade po znatno višoj cijeni Ministarstvu regionalnog razvoja, smješta pred kraj ožujka, odnosno početak travnja 2009. U skladu s time, isplata Fiolića bila je u travnju 2009. E sad, ako se Fiolićeve optužbe na račun Sanadera, odnosno njegove tvrdnje da je novac od prodaje zgrade predao bivšem premijeru, pokažu točne – a neslužbeno se doznaje da su Fiolićeve tvrdnje potkrijepljene isplatnicama te svjedocima koji su navodno nazočili primopredajama novca – Sanader će se naći u ozbiljnim problemima. Jer sve to zapravo znači da je spomenuti novac od Fiolića tražio i dobio, samo tri mjeseca prije no što je naprasno dao ostavku na mjesto premijera. Drugim riječima, sve gore navedeno zapravo implicira da je Sanader odlazak pomno planirao i to mjesecima prije nego što je svojom odlukom šokirao javnost. Za Sanadera ovakav bi rasplet događaja posebno bio poguban jer bi to zapravo značilo kako je on znao da ga se istražuje zbog korupcije te je jednostavno odlučio – pobjeći sa što više državnog novca u svom džepu.

Da je Sanaderovo ponašanje bilo pomno planirano, proizlazi i iz još nekih navoda Fiolićeva iskaza. Fiolić je, prema neslužbenim informacijama, bio čuvar djela Sanaderovog blaga, odnosno osobnog bogatstva kojem istražitelji u trag pokušavaju ući još od prosinca 2010. Konkretnije, Fiolić je, kako se neslužbeno doznaje, priznao da je na Sanaderov zahtjev skrio pet slika Vlahe Bukovca, vrijednih oko 230.000 eura. I to malo prije no što je ovaj odlučio pobjeći u Austriju, a potom i Ameriku.


Kolekcija satova od 150.000

Fiolićev iskaz na taj odlazak u Austriju baca sasvim novo svjetlo, jer proizlazi da je i njega Sanader pomno isplanirao, prije toga na sigurno sklonivši, kako se sumnja, otprilike 4 milijuna kuna osobne imovine. Osim već spomenutih Bukovčevih slika, Sanader je na sigurno pospremio i kolekciju skupocjenih satova čija se vrijednost procjenjuje na otprilike 150.000 eura. Ako je vjerovati neslužbenim informacijama, Sanader ju je na čuvanje povjerio svom vjernom prijatelju Jerku Rošinu, koji je, među ostalim, imovinom jamčio i za Sanaderov izlazak iz istražnog zatvora. Kad je riječ o novcu, USKOK Sanadera tereti za znatnu štetu, odnosno u sudskim postupcima koji su pokrenuti protiv njega radi se o oko 92 milijuna kuna. Konkretnije, u slučaju Hypo tereti ga se da je uzeo 3,7 milijuna kuna provizije, u slučaju Ina-MOL, tereti ga se da je uzeo 10 milijuna eura mita, a u slučaju Fimi media na teret mu se stavlja da se osobno okoristio sa 15 milijuna kuna. Obzirom na velik dio tog novca nije nađen istražitelji sumnjaju da ga je Sanader što potrošio, što pospremio na neke od tajnih računa koji nisu utkriveni.

vecernji.hr



30.4.2012.
SLUČAJ PLANINSKA
Ispitivanje Stjepena Fiolića se nastvlja
Danas se nastavlja ispitivanje bivšega HDZ-ovog saborskog zastupnika i vlasnika lanca mesnica Stjepana Fiolića. Trebalo bi se rasvijetliti komu je Fiolić dao 15 milijuna kuna koje je podignuo dva dana nakon što je spornu zgradu u Planskinskoj ulici u Zagrebu prodao Hypo leasingu.

Fiolić je u iscrpnome osmosatnom svjedočenju USKOK-ovim istražiteljima u petak, kada je i pušten na slobodu, navodno priznao da je zajedno s bivšim
p remijerom Ivom Sanaderom osmislio prodaju zgrade u Planinskoj ulici. Time je ostvario korist veću od 26 milijuna kuna. Kako je taj novac raspoređen i tko je koliko dobio, Fiolić bi istražiteljima tek trebao otkriti. Fiolić je drugoosumnjičeni u slučaju Planinska. Trošnu zgradu u Planinskoj ulici Fiolić je u travnju 2009. prodao Hypo leasingu. Samo mjesec dana poslije Vlada je financijskim lesingom uzima u desetogodišnji najam po cijeni znatno većoj od tržišne. I to za Ministarstvo regionalnog razvoja koje se nikad nije uselilo. Ugovor o leasingu potpisao je tadašnji ministar Petar Čobanković. HRT

-----------

20.4.2012.
KONTRAVERZNA PRODAJA ZGRADE VLADINI
Uhićen bivši HDZ-ov zastupnik Stjepan Fiolić
Stjepan Fiolić uhićen je u petak oko 19 sati u svojoj obiteljskoj kući u Maloj Mlaki pokraj
Zagreba. To je potvrdio njegov odvjetnik Ante Madunić koji je, u vrijeme dok je policija po USKOK-ovu nalogu odvodila uhićenog Fiolića, novinarima rekao da su USKOK-ovi istražitelji pretražili kuću i sve poslovne prostore gospodina Fiolića te su ga nakon toga uhitili i prepratili u Sjenjak, a ujutro će biti vjerojatno priveden na Županijski sud u Zagrebu pred istražnog suca.
USKOK-ovi istražitelji u  pretrazi Fiolićeve kuće i poslovnih prostora nisu pronašli nikakve tajne dokumente. To je potvrdio odvjetnik Madunić, a osim mobitela ništa drugo nisu ni oduzeli. A na upit je li njegov branjenik iznenađen uhićenjem, Madunić je rekao da bi ovakva situacija svakog iznenadila. A njegov je branjenik bio u Istri, kući se vratio tek oko 17 sati i tamo su ga dočekali djelatnici USKOK-ovi istražitelji i policija koji su cijeli dan pretraživali njegove obiteljske i poslovne prostore. Oko njegova imanja u Mlaki i poslovnog carstva u Hrašću sve je bilo uobičajeno i ništa nije nagoviještalo da se unutra nalaze USKOK-ovi istražitelji.
Na upit novinara što se njegovu branjeniku stavlja na teret, Madunić je rekao da jedino što smije reći jest to da su o tome već pisali mediji, radi se o zgradi u Planinskoj ulici u Zagrebu, a detalje, iskreno rečeno, ne znam ni ja.

Podsjetimo, sporna je kupnja zgrade u Planinskoj ulici u Zagrebu od 2700 četvornih metara koja je pripadala Fiolićevoj tvrtki Mesnice Fiolić i Centru za reprodukciju, a koju je Vlada 2009. kupila po dvostruko većoj cijeni od realne (62 milijuna kuna).
Bivši HDZ-ov saborski zastupnik nije zgradu prodao izravno Ministarstvu regionalnog razvoja. Najprije ju je uzela Hypo leasing Croatia s kojom je Vlada sklopila ugovor i unajmila zgradu procijenjenu na 62 milijuna kuna. Leasing je uzet na 10 godina, od 2010. do 2019., što je dodatno povećalo proračunski trošak za iznos PDV-a, kamate i druge troškove leasinga.

Zbog sumnje u malverzacije kojima je državni proračun oštećen za oko 26 milijuna kuna pod istragom je i tadašnji ministar regionalnog razvoja Petar Čobanković, čije je ministarstvo bilo formalni kupac zgrade, te sam Fiolić. Kao osumnjičenik Čobanković je ispitan još prije desetak dana. Iskaz je, doznajemo, davao punih šest sati, no ono što je rekao tužiteljima nije promijenilo njegov status osumnjičenika. Čobanković je zasad ipak u boljoj poziciji od Fiolića za kojega je u petak određeno privođenje i pretraga poslovnih prostorija. vecernji.hr

26.4.2012.
SUĐENJE SANADERU U SLUČAJU INA-MOL
Davor Štern svjedoči na suđenju Sanaderu
Predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern trebao bi danas svjedočiti na suđenju bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu u slučaju Ina - MOL.
Nekoliko hrvatskih predstavnika u Upravi i Nadzornom odboru Ine posvjedočilo je da nakon izmjena međudioničkog ugovora koji je Sanaderova vlada potpisala s MOL-om Hrvatska nema utjecaja u Ini, odnosno da strateški partner MOL ima znatno veći utjecaj nego vlasnički udio.

Sanaderu se sudi zbog sumnje da je za 10 milijuna eura mita Mađarima prepustio upravljačka prava u Ini, a u združenom ga se postupku tereti i za ratno profiterstvo zbog uzimanja provizije od austrijske Hypo banke.
Umjesto u velikoj dvorani zagrebačkoga Županijskog suda, u kojoj se inače vodi postupak, rasprava će se iznimno održati na Općinskom kaznenom sudu.hrt

---------------------------------
17.4.2012.
SUĐENJE SANADERU U SLUČAJU "FIMA MEDIA"
Drugi dana suđenja, ispitan Mladen Barišić
Barišić: Ivi sam nosio novce; Sanader: Ovo je bajka i fikcija!


Krivnju priznali:Jurak, Barišić, Pavošević, i Ivanković u ime Fimi medije.
Krivnju odbacili: Sanader, Maček i u ime šestooptuženog HDZ-a Sesvečan

Bivši rizničar HDZ-a Mladen Barišić, koji je priznao USKOK-ovu optužnicu da je novcem državnih poduzeća i institucija izvučenim preko marketinške agencije Fimi media punio HDZ-ov >crni fond<, danas nije želio iznositi svoju obranu na zagrebačkom Županijskom sudu ističući da će se braniti šutnjom.

>Koristit ću svoje zakonsko pravo i braniti se šutnjom<, kazao je Barišić pred sudskim vijećem sutkinje Ivana Čalić koja ga je, kao prvog od četiri optuženika koji su priznali nedjelo, pozvala da iznese svoju obranu.Budući da Barišić nije želio svjedočiti na glavnoj raspravi sudsko vijeće odlučilo je pročitati njegove ranije iskaze iz istrage i pregledati snimke ispitivanja u USKOK-u.
Sutkinja Čalić kazala je da će se iskazi čitati odnosno pregledavati kronološki, počevši od snimke Barišićeva prvog svjedočenja u USKOK-u 29. rujna 2010.

U prvim snimkama Barišić se branio šutnjom, a 3. studenoga je počeo govoriti. Ustvrdio je da je Sanaderu bio običan poštar, iako se ljudima činilo da on ima utjecaj visokog političkog dužnosnika. Po Barišićevim riječima, kada je izgubio poziciju u Carinskoj dužnosti, očekivao je da će većim angažmanom u stranci dobiti bolji budući položaj. Sam Sanader ga je zamolio da se angažira i postavio ga je na mjesto rizničara koje dotad nije postojalo. Tijekom jednog razgovora sa Sanaderom, sjetio se Nevenke Jurak koja je dosta toga radila za HDZ a posao nije naplaćivala, te predložio njen angžaman.

Barišić je govorio i o sastanku u Vladi s predstavnicima velikih državnih tvrtki, gdje je rečeno da se treba poslovati s Fimi Mediom. Milan Bandić i Ivo Sanader dogovorili su se oko televizije Z1, na način da HDZ dobije 50 posto upravljačkih prava s ciljem da te tvrtke preusmjere dio sredstava za marketing na Z1. Zbog toga su osnovali novu tvrtku.Barišić tvrdi da se nakon tog sastanka pročulo za Fimi Mediu, te su mu se ljudi javljali na telefon i dolazili osobno, a on bi im objašnjavao na koji način treba raditi.
Sjeća se da je Sanader osobno kontaktirao predsjednike uprava, iako se ne može sjetiti točno koga. Sjetio se Josipa Protege, kojemu je Sanader rekao da osigura posao Fimi Mediji. Barišić je osobno kontaktirao Ivana Mravka iz HEP-a, te upravu Hrvatske lutrije.

Do sredine 2009. na taj način Barišić je od Nevenke Jurak preuzeo 32 milijuna kuna, a možda i više. Taj novac je uzimao u kovaretama. O ničemu nije vodio evidenciju, tvrdi Barišić. Najveći dio novca preuzimao je na kraju Ivo Sanader. Tako mu je jednom prilikom Barišić odnio u Kozarčevu dva milijuna eura. Objasnio  je da mu treba novac za lobiranje za ulazak u EU. 'Služio sam mu kao tajnica', rekao je Barišić. Dogovor je bio - što više zaradi Fimi Media, to će se više davati HDZ-u, jer se sve nije moglo financirati redovnim sredstvima.
Na dan kada je Ivo Sanader obznanio da odlazi s vlasti, pozvao je Barišića u Vladu, gdje ga je dočekao s Jadrankom Kosor. Sanader je tada rekao Kosor da Barišić ima nešto novca kojega može upoterbijebiti za izbore. U tom trenutku imao je u blagajni 300 tisuća eura i dva milijuna kuna.
'Kosor nije ništa komentirala, a moj dojam je bio da je bila uplašena i da nije znala da li da uzme taj novac', svjedočio je Barišić. Sanader je potom kontaktiroa Barišića da uzme taj novac, ali ovaj mu se nije javio i to je trajalo poprilično dugo. Potom se Barišiću javio Bačić rekavši mu da novac donese na blagajnu HDZ-a.Prema Barišićevim riječima, Sanader je Kosorici rekao da se izbori ne mogu dobiti  redovnim sredstvima, već novcima ispod stola, s time da u ukupnom omjeru treba biti dvije trećine novca ispod, a trećina na stol.

Pazeći da se ne primjeti poslovanje HDZ-a i Fimi Medie, tvrtka Masol iza koje, tvrdi Barišić, stoji Ratko Maček, odrađivala je evente za HDZ. Dio se plaćo legalno putem računa, a dio Mačeku u gotovini. Barišić je primijetio da Masol nabija cijene HDZ-u i na to je upozorio Ivu Sanadera...Barišić je u nastavku čitanja iskaza poimenice govorio o svojim kontaktima s čelnicima javnih poduzeća koja su poslovala s Fimi medijom, a neki od tih slučajeva predmet su drugih kaznenih postupaka. Sanaderov odvjetnik prigovorio je istinitosti Barišićevog iskaza, a pridružio mu se i Sanader.

>Dok sam slušao ovo činilo mi se kao da slušam neku fikciju, bajku, jer nisam vodio ni stranku ni Vladu na ovaj način<, rekao je Sanader. Istinitosti je prigovorio i Mačekov odvjetnik. vjesnik.hr

-----

16.4.2012.
Počeo sudski proces za najveću do sada korupcijsku aferu" Fima media"
ZAGREB: Na zagrebačkome Županijskom sudu danas je započelo suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu u slučaju "FIMA MEDIA" največe korupcijske afere do sada.
Zbog ove afere na optuženičkoj klupi je i donedavno vladajuća politička stranka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). Sanaderu, HDZ-u, bivšim dužnosnicima te stranke - glasnogovorniku Ratku Mačeku, rizničaru Mladenu Barišiću i blagajnici Branki Pavošević te vlasnici marketinške agencije po kojoj je slučaj dobio ime Nevenki Jurak sudii se pred vijećem sutkinje Ivane Čalić.


Sanader je, prema optužnici, u džep spremio oko 15 milijuna kuna, a HDZ se tereti da je pribavio 31 milijun kuna nepripadne imovinske koristi.
Zamjenica ravnatelja USKOK-a Željka Mostečak u uvodnoj je riječi najavila da će dokazati kako je Sanader kao šef HDZ-a rasporedio članove udruženja na funkcije koje su bitne u stranci, Barišića kao rizničara, Mačeka kao šefa izborne kampanje i Pavošević kao blagajnicu i tako je imao nadzor nad cijelim planom. HDZ-ov odvjetnik Budin danas je tvrdio da stranka nije znala, a time ni dala odobrenje, za stvari koje joj nisu bile u interesu.

Čedo Prodanović, njegov odvjetnik, iskoristio je zakonsko pravo da uvodni govor iznese tek nakon što tužiteljstvo izvede dokaze. Sutkinja Ivana Čalić primijetila je da je riječ o prijedlogu na rubu zloporabe i da će takva praksa usporiti proces.
Konkretno to znači da će tužiteljstvo iznijeti dokaze i pozvati svjedoke, a svi svjedoci koje su predložile obje strane morat će se pozivati dva puta.

Prodanović se pobunio i rekao: Ne može zakonsko pravo graničiti sa zloporabom. Mi smo zauzeli takav stav da ćemo svoju obranu dati kasnije. To je uvjetovano neuobičajenim postupanjem do sada. Naši su razlozi strategijski. Jasno nam je da to sudu stvara poteškoće, ali nama su najbitnija prava našeg branjenika.
Zbog istog razloga svoj će uvodni govor tek naknadno iznijeti i Ratko Maček, odnosno njegov odvjetnik.
Odvjetnik Davorin Budin koji zastupa HDZ kazao je pak, kako će tijekom dokaznog postupka dokazati da ne postoji odgovornost HDZ-a.

- Stav je od početka jasan, ne osjećamo se krivima. Dokazivat ćemo da je kroz interne akte status odgovorne osobe za materijalno i financijsko poslovanje bitno drukčije nego što kaže optužnica. Dokazat ćemo da je crna blagajna nastala izvan strukture stranke i stranačkih tijela te da postoje dva sustava odlučivanja, s jedne strane Predsjedništvo i NO stranke, a s druge strane ovo koje optužnica implicira.
Dokazat ćemo da je glavni tajnik HDZ-a odgovorna osoba za financijske poslove unutar stranke. Dokazat ćemo da odluke donosi Predsjedništvo, a provodi glavni tajnik HDZ-a. Odluku o načinu funkcioniranja crnog fonda ne donosi Predsjedništvo, nije donosilo Predsjedništvo, nije bilo upoznato s tim. Nitko od članova Predsjedništva nije mogao uočiti postojanje crnog fonda, što ćemo dokazati financijskom dokumentacijom, nalazima državne revizije.
Nakon završetka prvog ročišta u predmetu Fimi medija HDZ-ov odvjetnik objasnio je da u uvodnom govoru nije želio krivnju prebaciti na glavnog tajnika Ivana Jarnjaka.

- Na nikoga nismo prebacivali krivnju već smo kroz odnos Predsjedništva HDZ-a, Nadzornog odbora i glavnog tajnika objašnjavali pojam odgovornosti.
Obrana prve političke stranke koja se našla na optuženičkoj klupi polazi od stajališta da Sanader nije mogao javnim poduzećima naređivati kao predsjednik stranke nego isključivo kao predsjednik Vlade. Obrana također smatra da su inkriminirana djela, odnosno troškovi koje je HDZ isplaćivao u suprotnosti s interesima Hrvatske demokratske zajednice i nema osnove za kazneno djelo ako se npr. plaćanjem pjevačima da ne pjevaju nije stekla nepripadna imovinska korist za stranku već upravo, tvrdi obrana, suprotno, stranci je takvim radnjama načinjena šteta.Suđenje se sutra nastavlja iskazivanjem optuženika koji su priznali krivnju. Svoje će iskaze tako dati Mladen Barišić, Nevenka Jurak i Branka Pavošević čiji su odvjetnici u uvodnim riječima kazali kako se nadaju da će njihova priznanja pomoći izricanju presude. vecernji.hr

16.prosinca 2011. u 17:40
NAKON ODLUKE ŽUPANIJSKOG SUDA
Ivo Sanader izašao na slobodu, poručio je dokazat ću svima svoju nevinost!

ZAGREB: »Sretan sam ponovo biti sa svojom obitelji kojoj zahvaljujem na potpori. Zahvaljujem prijateljima koji su jamčili za mene. Prijateljstvo nikada neću iznevjeriti. Konačno se pridružujem svom odvjetničkom timu u radu, jer želim dokazati svoju nedužnost pred hrvatskim pravosuđem. Zahvaljujem svim znanim i neznanim ljudima koji su mi izrazili potporu i uključivali u svoje molitve«, izjavio je Ivo Sanader novinarima, nakon što je nešto prije 16:00 sati izašao iz Remetinca

Zamoljen za komentar o parlamentarnim izborima, Sanader je poručio kako će se svi morati naviknuti da ubuduće neće davati političke izjave. »Usredočit ću se na najvažniju stvar – dokazati nevinost pred hrvatskim pravosuđem. Što se politike tiče, nemam nikakvih poruka«, rekao je Sanader, dajući jasno na znanje da tako skoro ne namjerava davati izjave i intervjue.Ranije danas, nakon što je vijeće zagrebačkog Županijskog suda utvrdilo da su ispunjeni svi uvjeti, odlučeno je da se Sanadera danas poslijepodne pusti iz zatvora u Remetincu.
Sanaderovi jamci uplatili su 300.000 eura u gotovini i upisane su hipoteke na nekretnine koje su založili njegovi prijatelji i supruga. Nakon što se obvezao da se neće kriti i napuštati boravište Sanader se vratio u Remetinec kako bi uzeo svoje stvari, razdužio se i oko 16 sati izašao na slobodu. Sanader je sudu predao putovnicu te na snazi ostaje ranije određena mjere opreza Sanaderovog obveznog javljanja sucu istrage svakog mjeseca.U slučaju kršenja bilo kojeg od uvjeta jamstva Sanader će biti vraćen u istražni zatvor, a u slučaju bijega jamčevina vrijedna 12,4 milijuna kuna prešla bi u vlasništvo države. vjesnik.hr /hia

6.prosinca 2011.
PRAVOSUĐE
Ustavni sud odlučio, Sanader izlazi iz pritvora
ZAGREB:Ustavni sud je danas ukinuo pritvor bivšemu premijeru Ivi Sanaderu te naložio sucu istrage da mu najkasnije do ponedjeljka pritvor eventualno zamjeni nekom drugom mjerom opreza. Podsjetimo Sanader je već prije mjesec  i pol dana kao zamjensku mjeru predložio 12,4 miljuna kuna jamčevine za koju su svojom imovinom garantirali njegova supruga Mirjana, prijatelji Luka Bebić, Mario Zubović i Jerko Rošin, kao i nogometaš Tomo Šokota te direktor NK Lokomotiva Božidar Šikić.

Ustavni sud svoju je odluku donio povodom ustavne tužbe Sanaderovih branitelja koji su smatrali kako su Sanaderu  produžetkom pritvora povrijđena ustavna prava. Sanader se u pritvoru nalazi od 18. srpnja ove godine kada je Hrvatskoj izručen iz Austrije, a od tada mu je pritvor produljivan dva puta. Najprije zbog opasnosti od bijega te utjecaja na svjedoke, da bi mu, kao što je to Uskok bio i tražio, od prije mjesec i pol dana pritvor bio određen isključivo zbog opasnosti od bijega. Naime, Uskok je u međuvremenu saslušao sve svjedoke na koje je Sanader prema njihovom mišljenju mogao utjecati. Sanaderovi odvjetnici su već prije mjesec i pol dana, odnosno prije posljednjega produljenja pritvor,a podnijeli svoju prvu ustavnu tužbu iz istoga razloga. Nju je ustavni sud odbacio, no već  i tada je u svojemu riješenju naveo kako je potrebno s puno više obzira određivati pritvor, budući se radi o krajnjoj mjeri koja se treba izricati samo iznimno.

Nakon što je sudac istrage Krešimir Devčić prije mjesec i pol dana odbacio jamčevinu od 12,4 miljuna kuna te Sanaderu produljio pritvor za još dva mjeseca, te nakon što je izvanrspravno vijeće suda potvrdilo sučevu odluku, Sanaderova obrana je podnijela novu ustavnu tužbu, gotovo indentičnu kao i prije, no sada "ojačanu" i argumentom jamčevine. Sanader bi tako na slobodu teoretski mogao već sutra, te bi na nastavak suđenja u četvrtak mogao doći sa slobode, no najvjerojatnije se to zbog tehničkih pitanja neće dogoditi. 
Sudac istrage svoju odluku mora donijeti do ponedjeljka, a najvjerojatniji razvoj događaja je da će  sud prije toga tehnički morati stvaiti "plombu" na imovinu kojom se garantira da Sanader neće pobjeći, što bi moglo potrajati dan ili dva. O odluci o Sanaderovom puštanju iz pritvora kao vrlo izvjesnom već se neko vrijeme govorilo u krugovima dobro upućenim u slučaj, a pogotovo nakon prva odluke ustavnoga suda  koja je vrlo jasno dala naslutiti u kojemu smjeru idu razmišljanja Ustavnoga suda. Ustavni sud je odlučio, Sanader izlazi iz pritvora, i na ovu odluku nema pravo žalbe.

24.studeni 2011.
SA SUDJNJA IVI SANADERU
Sanaderova obrana ispitala Matu Granića,
ustanovljene nedoslijednosti u izjavama
ZAGREB: Danas je održano završeno suđenje Ivi Sanaderu zbog optužbe za primanja provizije od Hypo banke te zbog ratnog profiterstva. Danas je svjedočio i je bivši  ministar vanjskih poslova
 Mate Granić, kojeg su ispitali Sanaderovi odvjetnici. 
Granić je izjavio Sanader vodio sve dogovore oko kredita s austrijskom bankom, prvom koja je u ratno vrijeme došla na hrvatsko tržište.
Ne zna je li austrijska Hypo banka, nakon što je sredinom 90-ih Hrvatskoj odobrila kredit za kupnju zgrada veleposlanstava, bilo komu isplatila proviziju, za što se sudi njegovu tadašnjem zamjeniku.
Sanaderova obrana nekoliko je puta dovela u pitanje Granićeve izjave tvrdeći da su donekle izmijenjene u usporedbi s prvim iskazom na ispitivanju u Uskoku.
Ivo Sanader nije osobno ispitivao svojeg bivšeg šefa Granića.
Jedan od Sanaderovih odvjetnika Čedo Prodanović ustvrdio je da Granić mijenja svoj iskaz: Na prvom ispitivanju kazali ste da ste ministar postali '93. i da ste u jesen dobili pismo. Onda kažete da ste za Hypo prvi put čuli 1994. godine, tj. krajem 1993. ili početkom 1994. A onda da su vas u jesen 1993. suradnici obavijestili o Hypu. 

"Čvrsto stojim iza onog što sam danas rekao"
Granić je odgovorio da je sve to bilo prije 17 godina i da govori o onome čega se sjeća. Sjećam se detaljno, recimo, Daytonskog sporazuma, a ovog sam se morao prisjetiti. Čvrsto stojim iza onog što sam danas rekao, rekao je Granić.
Prodanović tvrdi da je Granić namjerno skratio rok od primanja prvog pisma bivšeg austrijskog ministra vanjskih poslovaAloisa Mocka, koji je Hrvatskoj preporučio poslovanje s tom koruškom bankom, do Sanaderova uključivanja u posao.Pojavio se interregnum od godine i pol dana u kojem Sanader nije uopće participirao pa se postavlja pitanje tko je, kazao je Prodanović.
Nevjerojatnim je ocijenio i Granićevu tvrdnju kako ne zna da je u to vrijeme poglavar Koruške bio kontroverzni Joerg Heider, iako je Granić rekao da je s koruškim poglavarom te direktorom Hypo banke Wolfgangom Kultererom bio na večeri.
"Granić pogrešno naveo vrijeme" 

Sanader je osporio i Granićevu tvrdnju da je dužnost zamjenika ministra vanjskih poslova uz političku bila i operativna funkcija, kao i dio Granićeva iskaza u kojem je ustvrdio da mu je Sanader rekao da bi se u posao s dobivanjem kredita trebao uključiti i iseljenik Laxa. Sanader je rekao da je Granić pogrešno naveo vrijeme kada je uključen u posao ishođenja kredita, ističući da su u vrijeme kada mu je Granić prepustio pregovore s austrijskim bankarima svi uvjeti bili dogovoreni. Rekao je da unatoč dužnosti zamjenika nije mogao čitati ministrovu poštu, osim ako mu je on nije pokazao.
Iz Granićeva iskaza doznalo se da je i osobno 1999. podigao stambeni kredit od tadašnjih 300.000 njemačkih maraka u Hypo banci iako u poslovnicu nije ni morao ući jer mu je sve formalnosti obavio upravo Sanader. Pet godina poslije, kada je izašao iz politike i osnovao konzultantsku tvrtku, jedan od klijenata bila mu je upravo Hypo banka koja mu je za usluge isplatila ukupno 200 tisuća eura. Na upite obrane Granić je rekao da je samo prvi put u USKOK došao na njihov poziv, dok je na ostala dva ispitivanja došao samoinicijativno, jer se u međuvremenu prisjetio nekih važnih detalja. Granić je rekao i da ne zna je li Hypo banka bilo komu isplatila proviziju za povoljan kredit, te ustvrdio da je unatoč tomu što je kao ministar morao potpisati kredit, cijeli posao vodio njegov zamjenik Sanader.


"Poslove oko realizacije kredita vodio Sanader"
Granić je na posljednjem ročištu, prošloga petka, izjavio kako je sve poslove oko realizacije kredita s austrijskom Hypo bankom vodio njegov tadašnji zamjenik Sanader. Nastavak sudjenja zakazan za 8. prosinca. hrt

17.studenog 2011.
5.POJAVLJIVANJE U SUDNICI
Sudac Turudić: Zsolt Hernadi ne može biti svjedok
Na današnjem sudjenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu koje je održano na Županijskom sudu u Zagrebu sudac Ivan Turudić izjavio da Hernadija USKOK vodi kao okrivkjenika te da neće biti ispitan u svojstvu svjedoka.Ostali svjedoci će biti ispitani uključujući i Maria Čerhaka, vlasnik restorana u kojem je snimljen sastanak Sanadera i Hernadija. O spornoj snimci kao dokazu sudsko vijeće će naknadno odlučiti (pogledati prethodna 1-4 sudjenja dolje).
Sudac je kao dokazni materijal u postupku sudjenja prihvatio današnji prijedlog tužitelja, riječ je o pismu Wolfganga Kulterea koje je on upitio upravi Hypo banke.


Tužiteljov stav o svjedocima
Što se tiče drugih svjedoka, tužiteljstvo se ne protivi ispitivanju Pankretića, Uzelca, Matulović Dropulić, Friščića i Mačeka, no,
rečeno je da se protive svjedočenju Flavija Sanadera i Josipa Petrovića koji je savjetnik u INA-i. Laptoš smatra i kako Mačeka i Šterna ne bi trebalo ispitivati o ulasku ruske kompanije u INA-u, a smatra i da Luka Bebić smije svjedočiti no ne o okolnostima koje se tiču političkih odluka političkih tijela poput Sabora ili istražnog povjerenstva za INA-u.

Još jedan dokazni prijedlog
Tužiteljstvo ima još jedan dokazni prijedlog, a do njega su došli 11. studenog, rečeno je na sudu. Riječ je o pismu preporuke koje je Wolfgang Kulterer uputio Upravi Hypo banke. Tužitelji tvrde kako je pismo dokaz da je Sanader ostvario ono što je Kultereru obećao, a to je da će Hypo imati u Hrvatskoj povlašteni položaj.


Obrana predložila 14 svjedoka
Ranije utros obrana Ive Sanadera predložila je svjedočenje predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija koji je bivšem premijeru navodno dao mito, ali i pet dodatnih svjedoka iz vodstva MOL-a. 
Obrana također predlaže i ispitivanje SLobodana Uzelca, Božidara Pankretića, Josipa Friščića, brata bivšeg premijera Flavia Sanadera, Luke Bebića, Marine Matulović-Dropulić, Ratka Mačeka, Davora Šterna, Josipa Petrovića te Zdenke Pogačić.

Traže i dodatno ispitivanje svjedoka koje je predložio USKOK: Damira Polančeca, Roberta Ježića, Ivana Šuker i Maria Čerhaka, a predložili su i dokaze, koji, kažu, ukazuju na to da je Sanader bio već unaprijed limitiran sadržajem ugovora INA-MOL, te da nije imao mnogo manevarskog prostora prilikom sklapanja. hrt

10.studenog 2011.
4. POJAVLJIVANJE NA SUDU
Današnje suđenje obilježeno sukobom Sanadera sa sucom Turudićem
ZAGREB - Suđenje Ivi Sanaderu nastavljeno danas u 9.30 sati na Županijskom sudu u Zagrebu.
Današnju raspravu obilježio je sukob između Sanadera i sucaIvana Turudića. Nakon što se izjasnio da se ne osjeća krivim Sanader je htio opširno iznijeti argumente za tu svoju tvrdnju. No sudac ga je prekinuo podsjetivši ga da nije u fazi iznošenja obrane. 

"Niste u poziciji da postavljate pitanja,već samo da odgovarate na njih, ustvrdio je sudac".
Sanader je, kao i na prethodnom ročištu, ponovio da su mu ugrožena prava. No nakon 15 minutne pauze koju je odredio sudac, Sanader je rekao kako su mu konzultacije dobro došle jer su mu odvjetnici objasnili o čemu je riječ. Nije znao da obranu smije iznositi tek nakon uvodnih riječi. Rekao je i kako nije htio dovesti u pitanje autoritet suca. 
Odvjetnica Jadranka Sloković izjavila je da se obrana protivi uvrštavanju u spis snimke ručka Sanadera i Hernadija u jednom zagrebačkom restoranu. Ako snimka postane dokaz, podnijet ćemo tužbu Ustavnom sudu, ali i Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, istaknula je. Smatra da je snimka trebala biti uništena te da su njome povrijeđene i ustavne odredbe o zaštiti privatnosti.
Uskokova tužiteljica  Tamara Laptoš na sudu je odbacila tvrdnje obrane da je snimka nezakonit dokaz jer ga u suprotnom, kako je rekla, Uskok ne bi ni predao sudu. Dodala je i da bi vlasnik lokala snosio sankcije da nije postupio na zahtjev tužiteljstva. Konačnu odluku o dokazima koji će se izvesti na suđenju bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a sud bi trebao donijeti na idućem ročištu koje je zakazano za četvrtak 17.studenog. Među Uskokovim dokaznim prijedlozima su i dva računa iz restorana u kojem su se sastali Hernadi i Sanader od 4900 i 1500 kuna. 

U slučaju Hypo tužitelji traže uvođenje novog svjedoka koji navodno ima saznanja o dolasku Wolfganga Kulterera u Zagreb 2004. godine, a navodno je prisustvovao i susretu Kulterera i Sanadera na parkiralištu u Klagenfurtu krajem 2004.
U uvodnoj riječi Sanaderov odvjetnik Prodanović rekao je kako su se o prvoj točki optužnice već očitovali, a u drugoj točki imaju dva prigovora. 
Prvi je da je optužnica podignuta na temelju iskaza samo jednog svjedoka Roberta Ježića. Tereti ga se za uzimanje i primanje mita, a nema iskaza svjedoka koji je pregovarao o primanju mita, niti Hernadija koji je mito navodno dao, rekao je Prodanović. Što se tiče ugovora s MOL-om Uskok nije dokazao da je on zaista štetan za Hrvatsku, tvrdi Prodanović. Ponovio je da su za zaključenje tih ugovora suglasnost dali svi članovi užeg kabineta Vlade, predsjedništvo HDZ-a i koalicijski partneri. Nakon današnjeg ročišta Prodanović je izjavio da će obrana pozvati kao svjedoka Zsolta Hernadija koji je Sanaderu navodno dao 10 milijuna eura mita za prepuštanje mađarskoj naftnoj kompaniji upravljačkih prava u Ini.

A na pitanje hoče li za svjedoka pozvati i premijerku Jadranku Kosor s obzirom na to da je tvrdnja obrane kako su s detaljima spornog ugovora bili upoznati, među ostalima, i članovi Vladina užeg kabineta, Prodanović je rekao da će o tome odlučiti do idućeg ročišta. HIA

9.studenog
Bivšem premijeru Ivi Sanaderu u istom će se postupku, osim za ratno profiterstvo u aferi Hypo, u četvrtak početi suditi i za uzimanje 10 milijuna eura mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji MOL prepustio upravljačka prava u Ini, doznaje se iz izvora sa zagrebačkog Županijskog suda.

7.studenoga 2011.
3.DAN SUDJNJA:
Bivšem premijeru Ivi Sanaderu potvrđena i druga optužnica, vazana je za slučaj Ina -Mol
Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu, kojim je predsjedala sutkinja Jasna Smiljanić, u ponedjeljak je nakon sjednice potvrdilo optužnicu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera u slučaju INA-Mol.
Uskok je na sjednici predložio da se ta, druga optužnica protiv Sanadera, spoji s onom prvom u slučaju Hypo, pa bi se Sanaderu zajedno sudilo za ta dva slučaja. U slučaju Hypo Sanader je, podsjetimo, optužen da je 1995. od istoimene austrijske banke uzeo 3,6 miljuna kuna provizije, dok mu se u slučaju Ina-Mol inkriminira da je 2008. i 2009. godine s direktorom mađarskog Mola dogovorio mito od 10 milijuna eura, za što je Sanader u Vladi 'izlobirao' da se Molu daju veća upravljačka prava u Ini. Odluku o spajanju optužnica trebalo bi donijeti izvanraspravno vijeće suda. Obrana, pak, smatra da se spajanje trebalo napraviti davno prije.
>Radi stvaranja privida veće kriminalne količine vodi se pet postupaka, a mogla su se voditi samo dva<, rekao je Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović.
Zamjenica ravnatelja Uskoka Tamara Laptoš u ponedjeljak je objasnila zbog čega je tek sada Uskok zatražio da se postupci objedine. >U ovome slučaju bilo je više okrivljenika, pa u to vrijeme nije bilo uvjeta za spajanje postupka<, rekla je tužiteljica. Naime, Uskok je istragu u slučaju Ina-Mol pokrenuo najprije protiv Ive Sanadera, ali i bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca te predsjednika Mola Zsolta Hernadija. Protiv Polančeca istraga je obustavljena, pa je Polančec umjesto okrivljenika postao Uskoku jedan od ključnih svjedoka u tom predmetu. Postupak protiv čelnika Mola ustupljen je, pak, mađarskom pravosuđu, tako da se na kraju na optužnici našao samo Sanader.

Najveća bitka, barem koliko se to moglo iščitati iz izjava tužiteljice i odvjetnika budući da se ročište održalo iza zatvorenih vrata, vodila se o spornoj snimci na kojoj je navodno snimljen sastanak Roberta Ježića, Zsolta Hernadija i Ive Sanadera u zagrebačkom restoranu Marcellino, a koja bi, ako je sud prihvati kao dokaz, mogla biti jedan od krucijalnih dokaza tužiteljstva. Naime, na toj snimci je, prema Uskokovim tvrdnjama, sastanak na kojem je dogovoreno mito za Sanadera, a postojanje navodne snimke otkrio je nakon podizanja optužnice Jutarnji list.

Premda snimka nema audiozapisa, ako bi sud takvu snimku prihvatio kao dokaz, ona bi bila priličan vjetar u leđa Uskokovim optužbama budući da bi potvrđivala iskaz Roberta Ježića, najvažnijeg Uskokova svjedoka u ovom slučaju, da se dogodio takav sastanak tadašnjeg premijera i glavnog direktora Mola. Ježić je dosad kao potvrdu svojih tvrdnji dao račun iz Marcellina koji je platio Hernadi, no, naravno, iz računa nije vidljivo tko je sve bio na ručku, dok je s videosnimkom sasvim druga priča. No, odluka o tome hoće li snimka biti uvrštena u spis kao dokaz ili ne, kako neslužbeno doznajemo, u ponedjeljak nije donesena.
Uskokov prijedlog da se snimka uvrsti u spis kao dokaz vijeće je odbilo, ali samo iz formalnih razloga. Naime, snimku je Uskok, nakon otkrića Jutarnjeg lista, pribavio tek nakon što je podignuo optužnicu, a vijeće je u ponedjeljak odlučilo da o novim dokazima neće raspravljati, nego će odluka o tome hoće li snimka biti uvrštena u spis biti donesena na sljedećem tzv. pripremnom ročištu. Ako je sud i uvrsti u spis, o njezinoj pravnoj valjanosti najvjerojatnije će se tek naknadno raspravljati tijekom suđenja. Zamjenica ravnatelja Uskoka Tamara Laptoš ustvrdila je u ponedjeljak novinarima da su svi dokazi protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zakoniti, pa i snimka njegova sastanka s predsjednikom Uprave Mola Zsoltom Hernadijem.
Obrana je pak u izjavi za novinare energično osporavala zakonitost snimke po više osnova. >Smatramo i dalje da je riječ o nezakonitim dokazima, da je nesporno da se do te snimke došlo kršenjem više zakona i da je taj dokaz protuustavan i protuzakonit te smatramo da neće postati dio sudskog spisa. Nesporno je da se ti materijali nisu mogli čuvati dvije godine. Riječ je o snimci nadzorne kamere koja je služila isključivo za zaštitu objekta te je s prestankom svrhe za koji je snimljena trebala biti uništena<, rekla je Sanaderova odvjetnica Jadranka Sloković, dodavši da je ta snimka manipulacija i kršenje Zakona o tajnosti osobnih podataka.vjesnik.hr

4.studenoga 2011.
2.DAN SUDJNJA: ispitani prvi svjedoci
Nikica Valentić: Samo je Mate Granić mogao potpisati ugovor s Hypo bankom
Drugog dana suđenja Sanaderu za ratno profiterstvo u aferi Hypo nastavljeno je ispitivanjem prvih svjedoka. Tužitelji su najavili 19 svjedoka, a obrana zasad šuti. Uz bivšeg premijera Ivicu Valentića, pozvani su Sanaderov suradnik iz Ministarstva vanjskih poslova Miroslav Kovačić te direktorica Elana Božena Ključarić.
Pred sudskim se vijećem se prvi pojavio bivši premijer Nikica Valentić koji je kazao da ugovor o kreditu , za koji je Ivo Sanader navodno dobio milijunsku premiju, nije mogao potpisati nitko osim ministra na temelju odluke koju potpisuje premijer, dodajući da je uvjeren da je odluku o spornom kreditu potpisao Mate Granić, tadašnji ministar Vanjskih poslova.
Opširan iskaz Valentić je počeo opisom situacije u Hrvatskoj 1994. kada je državi, kako je rekao, prijetio gospodarski kolaps, a inflacija je bila i 40 posto mjesečno.
Iako je glavna zadaća Valentićeve vlade bio gospodarski oporavak, na vladinim se tijelima razgovaralo i o potrebi zaduživanja za kupnju diplomatskih predstavništava Hrvatske u svijetu.
»Tržište je bilo divlje. Stranih banaka još nije bilo, kamate su se kretale od 1,5 i 2 posto za kredite domaćih banaka pa se može reći da je godišnja kamata bila od 15 do 20 posto«, rekao je Valentić. Dodao je da je problem veleposlanstava otvorio tadašnji ministar Granić, koji se zalagao za dizanje kredita. Vlada je potom tražila suglasnost Ministarstva financija, a dogovor je bio da se pristupi realizaciji kredita za kupnju veleposlanstava s rokom otplate ne kraćim od 7-8 godina.
Valentić se prisjetio da je u to vrijeme i on čuo za Hypo baku, kao malu pokrajinske banku iz Austrije, kod koje je kamata bila ispod 10 posto, što je bilo vrlo povoljno za tadašnje hrvatske prilike, gdje je kamata bila i do 20 posto.
Na pitanje Sanaderove obrane Valentić je kazao da ugovor o kreditu nije mogao potpisati nitko osim ministra na temelju odluke koju potpisuje premijer, dodajući da je uvjeren da je odluku o spornom kreditu potpisao Granić.
Upitan je li u postupku dobivanja tog kredita ikakvu ulogu imao bivši austrijski ministar unutarnjih poslova Alois Mock Valentić je kazao da se s njim par puta sastao, ali da mu nikada nije ništa spomenuo.

»Ne znam jesam li kasnije čuo u kuloarima da je intervenirao, ali nije mi izravno ništa rekao. Tvrdim da mi ministar, predsjednik, niti zamjenik ministra (Ivo Sanader) o tome nisu govorili«, ustvrdio je.
Sanader se tereti da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova od Hypo banke uzeo 3,6 milijuna kuna provizije, što je on nakon čitanja optužnice s »gnušanjem« odbacio. Posebno se protivio tvrdnji iz optužnice da je ratni profiter. Njegova obrana ustvrdila je da će na sudu dokazati kako je glavni pregovarač s Hypom bio Granić koji će svjedočiti 11. studenog.U nastavku suđenja ispitat će se Sanaderov bivši suradnik iz Ministarstva vanjskih poslova Miroslav Kovačić i bivša direktorica »Elana« Božena Ključar.

3.studenoga 2011.
1.DAN SUDJENJA
Ivo Sanader odbio optužbe da je ratni profiter
ZAGREB: Nakon što je bivši premijer Ivo Sanader u petak 28.listopada iz sudnice odveden u bolnicu i podvrgnut pretragama, prvo suđenje je obavljeno danas. Rasprava je počela u 9:30 u velikoj dvorani Županijskog suda u Zagrebu. U pratnji dvaju policijskih terenca Sanader je, prema već uobičajenoj praksi, kombijem pravosudne policije iz Remetinca nešto prije 9 sati dovezen do kolnog sudskog ulaza u Petrinjskoj ulici. Bivši je premijer u sudnicu doveden u tamnom odijelu s prugastom kravatom. Zbog štake kojom se pomaže u hodu ponovno nije imao lisice na rukama.
Suđenje je počelo predstavljanjem sudskog vijeća, nakon čega je predsjednik vijeća Ivan Turudić uzeo osnovne i imovinske podatke od optuženika. Nakon čitanja optužnice, tužiteljica je iznijela uvodni govor. Ne smatram se krivim za djela koja mi se stavljaju na teret. Tim je riječima bivši premijer Ivo Sanader s optuženičke klupe odgovorio na optužnicu koju je pročitala USKOK-ova tužiteljica Tamara Laptoš.

Zatim se Sanader obratio sudu. 
Na svim visokim državnim dužnostima koje sam obnašao bila mi je strana svaka pomisao o uzimanju provizija. S gnušanjem odbacujem optužbe da sam bio ratni profiter. Uvijek sam služio na dobrobit zemlje, rekao je bivši premijer kojemu se sudi zbog ratnog profiterstva i optužaba da je sredinom 90-ih uzeo 3,6 milijuna kuna provizije od zajma koji je Hrvatska dobila od austrijske Hypo banke.

Bivši premijer je danas rekao da ima doktorat znanosti, zaposlen je u Hrvatskom saboru uz plaću oko 16.000 kn. Od imovine ima udjele u dvije hrvatske tvrtke, ušteđevinu, "renault 8" iz 1967. te udio u konzalting kompaniji u Austriji. U Hrvatskoj je s 47,5% suvlasnik tvrtke Alia savjetovanje, suvlasnik tvrtke Perbujac, a u Austriji Prima consultinga. Ima i zbirku umjetnina, koja je procijenjena na milijun i pol kuna. Sanader je rekao i da je u JNA imao čin desetara, u Domovinskom ratu bio član Vlade i član kriznog stožera za srednju Dalmaciju te da je, dok je bio intendant HNK u Splitu, dobio čin pukovnika Hrvatske vojske i više odlikovanja.

Radi pauze suđenje je prekinuto u 10.35 a sudac Ivan Turudić je najavio nastvaka u 11.45.

10.48 Počeo je nastavak rasprave. Svjedočenja prvih svjedoka, među kojima su Mate Granić i Nikica Valentić, najavljena su za sutra. Prelazi se na dokazni postupak, koji je počela tužiteljica Tamara Laptoš iznoseći prijevode dopisa odvjetničkog ureda iz Klagenfurta, isplatnice iz 1995. godine, kao i dopis Eugena Laxe direkciji Hypo banke.
10.41 Čeka se početak nastavka rasprave.
10.36 Predsjednik vijeća sudac Turudić odredio je stanku do 11.45 sati.
10.27 – I na kraju, DORH nije dostavio ključne dokumente koji idu meni u prilog i što je bio po zakonu dužan. Ta financijska ponuda iz kolovoza 1994. glasila je na Matu Granića, a ja sam uključen puno kasnije. Po onome što znamo, nema razlike između financijske ponude iz kolovoza '94. i onog potpisanog 1995. Na kraju želim reći  da pomoćnik ministra vanjskih poslova nema ovlasti bilo kome što obećati jer nije ni ministar, ni premijer, niti guverner HNB-a. Ovo je konstrukcija koja mi se želi prišiti nakon 20 godina služenja Republici Hrvatskoj na koje sam ponosan – zaključio je Sanader.

10.22 Sanader je iznio i svoju ulogu o istrazi o Hypo banci u Austriji gdje je, kako kaže, ispitan samo u svojstvu svjedoka. Osporio je i vjerodostojnost nabrojenih  svjedoka i njihove iskaze o njemu. – Riječ je o jednoj konstrukciji Državnog odvjetništva koja nema veze sa životom – kazao je Sanader.
10.17 – Najprije želim zahvaliti svom odvjetničkom timu za iznošenje moje obrane. Ja nikad nisam tražio ni primio proviziju za kredit Hypo banke. Na svim dužnostima koje sam obnašao vodio sam se idejom da je časno služiti svojoj domovini. Zato s gnušanjem odbacujem ovakve optužbe da sam ratni profiter – kazao je Sanader. Objasnio je i svoju ulogu u ratu i kako je čin pukovnika primio od tadašnjeg vrhovnog zapovjednika dr. Franje Tuđmana 1993. godine zbog pregovora sa srpskim teroristima o puštanju naših 400 gardista zarobljenih u Kninu.
– Nisam se dosad time hvalio, neću ni ubuduće, ali samo želim razjasniti svoju ulogu u Domovinskom ratu, koja je bila takva kakva je i ja sam u tom trenutku napravio što se od mene tražilo – kazao je Sanader.

10.11 Obrana će dokazati, kazao je Prodanović, da je gospodin koji se predstavljao kao Eugen Laxa postojao, što se pokušava osporiti, te kako je preko njega Hypo banka isplatila i brojne druge provizije. Sanader nije imao osnove dobiti bilo kakvu proviziju jer, s obzirom na funkciju zamjenika ministra vanjskih poslova, nije mogao dati relevantno obećanje da će ih uvesti na bankarsko tržište. On nije imao takve ovlasti. Smatramo da je optužnica utemeljena na indicijama.
10.06. Sanader nije bio glavni pregovarač u slučaju dobivanja kredita od Hypo banke, mi tvrdimo da je glavni pregovarač bio tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić i to u dogovoru s predsjednikom Tuđmanom koji je istaknuo i potrebu podizanja kredita u to vrijeme.
10.04 Prodanović se osvrnuo i na Sanaderov čin pukovnika.– Gospodin Sanader nije stekao čin pukovnika u loži splitskog HNK. On je obavljao važne ratne dužnosti na području Dalmacije, o čemu će vam sam reći u svojem obraćanju – istaknuo je Prodanović.
9.57 Obrana će dokazati da ne postoji kaznena odgovornost za inkriminirano kazneno djelo, počeo je izlaganje Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović. Na početku je upozorio na problem retroaktivnosti zakona o ratnom profiterstvu jer 1994. godine, kada se to događalo, nije bio u legislativi.
– Postavlja se i pitanje primjene zakona o nezastarijevanju kaznenog djela ratnog profiterstva u ovom slučaju jer još nismo čuli na koji je način ratno profiterstvo ovdje počinjeno. Mi takvu korelaciju ovdje ne vidimo – kazao je Prodanović i nastavio s iznošenjem uvodne riječi obrane. Obrana smatra da se ratno profiterstvo u ovom slučaju koristi kako bi se premostio problem zastare.

9.48 Uvodni govor iznosi tužiteljica Laptoš. U svom izlaganju obrazlaže na koji je način Sanader dobio proviziju Hypo banke te navodi svjedoke, među kojima najviše Eugena Laxu i Roberta Tafru. Spomenula i povlašteni položaj koji je Sanader obećao Hypo banci. Sanader je prema optužbi zatražio, a potom i primio nezakonitu proviziju od 7 milijuna šilinga, odnosno 3,6 milijuna kuna. To je bilo krajem 1994. godine, kada je u Hrvatskoj trajao Domovinski rat i sve okolnosti tada u Hrvatskoj karakteriziraju ovo djelo kao ratno profiterstvo.
9.47 Sanader se izjasnio da će se o optužnici očitovati na kraju dokaznog postupka.
9.46 Turudić: Jeste li razumjeli optužbu? Sanader: Jesam.
9.45 Tužiteljica Tamara Laptoš čita optužnicu kojom se Sanadera tereti za spomenuta kaznena djela.
9.44 Sudac Turudić pozvao je tužiteljicu da pročita optužnicu i pozvao Sanadera da ustane, pod uvjetom da može stajati. Počinje čitanje optužnice.
9.42 – Imam čin pukovnika HV-a – rekao je Sanader.
– Imam i više odličja, od Spomenice Domovinskog rata do drugih odličja – dodao je. – Nisam ranije osuđivan.
9.40 Sanader sjeda za govornicu i sucu Turudiću daje osobne podatke, ime i prezime, bračni status, zanimanje...– Imam udjele u trgovačkim društvima, nešto ušteđevine, stari Renault 8 iz 1967., a u Austriji sam suvlasnik jedne tvrtke – kazao je Sanader na pitanja o imovinskom stanju. Kazao je i da ima zbirku umjetnina koja je prije godinu i pol dana procijenjena na 1,5 milijuna kuna.
Kao posljednje zaposlenje naveo je posao zastupnika u Hrvatskom saboru s plaćom od oko 16 tisuća kuna.
9.35 Počinje zasjedanje, nitko nema primjedbe na sastav sudskog vijeća.
9.32 U sudnicu ulaze sudac Ivan Turudić i ostatak sudskog vijeća.
9.28 Ivo Sanader ušao je u sudnicu. Ovaj je put u odijelu, a u ruci nosi zeleni fascikl i izgleda pomalo umorno.
9.24 Odvjetnici Ive Sanadera Jadranka Sloković, Čedo Prodanović i Goran Suić ulaze u sudnicu. Prije ulaska u sudnicu odvjetnik Prodanović najavio je da će se Sanader obratiti sudskom vijeću.
9.11 Sudnica je još uvijek prazna. Mjesta polako zauzimaju televizijske ekipe i novinari, čiji je ulazak u zgradu suda znatno bolje organiziran nego prije tjedan dana. Očekuje se ulazak odvjetnika i samog Sanadera te početak suđenja. Optužnicu će pročitati tužiteljica Tamara Laptoš, nakon čega će odvjetnički tim Ive Sanadera dati uvodni govor.
8.57  Ivo Sanader pod policijskom pratnjom stigao je iz Remetinca na Županijski sud u Zagrebu. vecernji.hr

31.listopada 2011.
SANADER NAPUSTIO BOLNICU
Nalazi nisu dobri ali zdravlje nije ugroženo
Nakon što je bivši premijer Ivo Sanader u petak 28.listopada iz sudnice odveden u bolnicu Rebro u Zagrebu podvrgnut je detaljnim pretragama.Danas u prijepodnevnim satima napravljena je još jedna kontrola. Oko 9 sati odveden je na pretragu srca a nakon što su pregledi bili gotovi nešto iza 13 sati vračen je u pritvor. Današnji nalazi ergometrije kao i oni koji su načinjeni proteklih dana, potvrdio je kardiolog koji je Sanadera pregledao, nisu pokazali normalne vrijednosti rada srca no njegovo zdravlje nije neposredno ugroženo te ne zahtijeva nikakvu hitnu intervenciju. Sanaderov odvjetnik Goran Sujić, također je potvrdio da Sanaderovo zdravlje nije kritično kritično te kako se nada da će, uz obvezne kontrole i pridržavanje terapije, Sanader biti sposoban za suđenje u četvrtak.

28. listopada 2011. objavljeno u 10:59
SUĐENJE
Prvo suđenje prekinuto, Sanader odvezen u bolnicu
Zbog lošeg zdravstvenog stanja Ive Sanadera suđenje se odgađa za 3. studeni.

ZAGREB: Na Zagrebačkom županijskom sudu u Zagrebu u 9:30 počinje prvo suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu. Bivšeg premijera USKOK tereti za ratno profiterstvo i uzimanje 3,6 milijuna kuna provizije od zajma koji je austrijska Hypo banka dala Hrvatskoj. O ovoj optužbi danas će se bivši premijer očitovati pred sucem Ivanom Turudićem. Optužbu zastupa zamjenica ravnatelja USKOK-a Tamara Laptoš. Sanadera brane odvjetnici Jadranka Sloković, Čedo Prodanović i Goran Suić. Proglasi li Sanadera sud krivim, prijeti mu kazna od 10 godina zatvora.

Veliko zanimanje medija i građana
Za suđenje Sanaderu vlada nezapamćeno zanimanje medija, posebice stranih. Od zagrebačkog Županijskog suda akreditaciju je zatražilo oko 200 novinara, fotoreportera i snimatelja, među kojima je i osam ekipa iz inozemstva, od BBC-a, Reutersa do kineske državne novinske agencije Xinhua.
Za suđenje su zainteresirani i obični građani, pa je petero studenata i umirovljenika, zatražilo da im se omogući praćenje suđenja. Članovi Sanaderove obitelji neće doći na sud. Izravnog prijenosa iz sudnice neće biti, jer je sud procijenio da bi prijenos neke svjedoke doveo u povlašteni položaj.  HIA

10.20 - Suđenje Ivi Sanaderu je odgođeno do 3. studenoga. Sudsko vijeće prihvatio je medicinsko vještačenje prema kojemu Sanader nije raspravno sposoban. Zaključujući ročište sudac Ivan Turudić je kazao da nije uredu što optuženik koronarni pregled nije obavio prije početka sušenja. Za sada to nećemo tumačiti kao namjeru odugovlačenja postupka iako ste imali dva i pol mjeseca da sanirate svoje stanje, a računali ste na odluku suca istrage o ukidanju zatvora na što niste mogli utjecati, ustvrdio je Turudić.

10.05 - Vještak Vladimir Gašparović je odgovorio kako smatra da Sanader nije sposoban za suđenje. Dodao je da mu je danas planirana hospitalizacija u klinici za kardiologiju KBC-a Zagreb. Naime, bivši premijer se sucu Turudiću ispričao što na suđenje nije došao u odijelu. Kazao je kako ima kardioloških poteškoća te da mu je rečeno da danas ide u bolnicu.

9.50 - Počelo je suđenje. Nakon što je obavio konzultacije s odvjetnicima Sanader je sjeo na optuženičku klupu. Optužen je za ratno profiterstvo u slučaju uzimanja 3,6 milijuna kuna provizije od zajma koji je Hypo banka dala Hrvatskoj.

9:10 Ivo Sanader pod policijskom pratnjom stigao na stražnji ulaz suda u Petrinjskoj ulici u Zagrebu.

17. listopada 2011.
PRAVOSUĐE
Iako mu prijatelji žele pomoći Sanader ne ide na slobodu uz jamčevinu

slika:iz arhiva
Nakon što je Vjesnik objavio da su Ivo Sanader i njegov odvjetnički tim uspjeli naći jamca za eventualno puštanje iz pritvora uz jamčevinu, neki su Sanaderovi prijatelji potvrdili da su spremni sudjelovati u takvom 'projektu'. Jerko Rošin izjavio je, na primjer, da je spreman sudjelovati u plaćanju jamčevine te da su spremni i mnogi drugi. No, teza o oslobađanju bivšeg premijera iz pritvora je, pravno gledajući, zapravo smiješna.
Prvo, Ivo Sanader je od pet slučajeva u kojima sudjeluje kao glavni osumnjičenik zasad optužen u dva predmeta. Od ta dva predmeta, samo je u jednom optužnica postala pravomoćna - slučaj uzimanja provizije u kreditu Hypo banke Ministarstvu vanjskih poslova od 3,6 milijuna kuna. Drugi slučaj, primanje mita od 10 milijuna eura za pogodovanje mađarskom Molu za preuzimanje Ine, još čeka i optužnicu i njezinu eventualnu pravomoćnost. Ostala tri predmeta, famozna Fimi medija, blindirani BMW i nezakonito poslovanje u HEP-u, tek trebaju dobiti svoj pravosudni nastavak.

U takvim uvjetima jednostavno nije moguće već sad, i to za jedan predmet koji je obilježen pravomoćnom optužnicom, odrediti jamčevinu, tvrde pravni stručnjaci. Kad bi nadležni sud ovog trenutka i odredio jamčevinu, ona ne bi mogla pokriti sve slučajeve u kojima se Sanader spominje kao ključni igrač. Tko zna, možda mu optužnica za ratno profiterstvo i nije ključna. A procesno gledajući, možda bi sa slobode smanjio utjecaj svjedoka, prikrio još neke dokaze ili na neki treći način utjecao na postupak u ostalim slučajevima. Zato jamčevina i ne može doći u obzir sve dok se u svim predmetima koji se vode protiv bivšeg premijera ne dođe do faze pravomoćnosti optužnice.
Zakon o kaznenom postupku u nekoliko paragrafa rješava pitanje jamčevine. Ključno je da jamčevinu određuje mjesno i stvarno nadležan sud pred kojim se postupak vodi. Kako je Županijski sud u Zagrebu i jedno i drugo, nemoguće je zamisliti da bi sudac prvog slučaja (kuloari tvrde da je riječ o Ivanu Turudiću, šefu Uskokova odjela na kaznenom odjelu zrinjevačkog suda) odlukom o jamčevini ugrozio suđenja koja će voditi njegovi kolege. Osim toga, da bi se zahtjev za jamčevinom uopće raspravio, potrebno je da se oformi sudsko vijeće, a to još nije učinjeno.

Sud je taj koji određuje visinu jamčevine. Zakonskom definicijom zapravo je istražni zatvor iskazan u količini eura. Dva milijuna? Na Županijskom sudu u Zagrebu smatraju da je to netko 'okinuo' od oka. Spor, koji po prvim računicama vrijedi oko 300 milijuna kuna (odnosno malo manje od 40 milijuna eura), naznačenom svotom jamčevine ne može biti pokriven. A čak i kad bi sve bilo tako kako se govori, priča ostaje pričom sve dok sudsko vijeće ne počne zasjedati.
Može li se slučaj Sanader staviti na iskušenje zakonske odredbe - »ako je jamstvo niže od novih okolnosti utvrđenih u postupku, optuženik se vraća u pritvor, a dana jamčevina se vraća«? Nitko u ovom slučaju zapravo i nije zainteresiran za jamčevinu. Jedan bijeg osumnjičenika izvan sudskog dosega nacionalnih sudova puno je jednostavnija priča od bijega jednog optuženika. I nikakva visina jamčevine tu sramotu da im Ivo Sanader nakon svega pobjegne ne bi mogla isprati.vjesnik/HIA

30.rujna 2011. u 15:30
Ivi Sanaderu potvrđena prva optužnica
Sada se očekuje očitovanje Sanaderovih branitelja.

ZAGREB: Nakon dvostanog ročišta zatvorenog za javnost, USKOK-ova tužiteljica Tamara Laptoš brojnim je novinarima okupljenim ispred zagrebačkog Županijskog suda rekla da je optužno vijeće potvrdilo optužnicu zbog ratnog profiterstva te da je zadovoljna tom odlukom. Spis će sada biti dostavljen drugom vijeću koje će odrediti pripremno ročište na kojem će se odrediti početak suđenja, dodala je.

Prema optužnici Ivo Sanader je, kao zamjenik ministra vanjkih poslova Mate Granića, primio 3,6 milijuna kuna provizije od zajma koji je austrijska Hypo banka sredinom 90-ih odobrila Hrvatskoj.

Sanaderov dolazak na sudu obilježene su velikim pojačanjem sigurnosnih mjere .
Bivši premijer dovezen je u crnom policijskom kombiju mercedes, koji je u pratnji vozila pravosudne policije ušao u dvorište suda kroz stražnji ulaz. Optužno vijeće, suprotno uobičajenoj praksi, zasjedalo je u dvorani istražnog centra u prizemlju, a svi hodnici kojima je bivši premijer prolazio bili su ispražnjeni.




30.rujna 2011.
IVO SANADER,PRVA POJAVA NA SUDU
Optužno vijeće odlučuje o pravomočnosti optužnice za primanje mita
Sanader :Žele me diskreditirati i eliminirati iz javnog života


“Meni je u potpunosti neprihvatljivo da me se tereti za neku navodnu štetu koja je napravljena Hrvatskoj, a zapravo nije napravljena Hrvatskoj. Jer, ako je bilo neke provizije, onda tu proviziju nije platila Republika Hrvatska, nego Republika Austrija, što znači da, ako je bilo nekakve štete, ona je učinjena Republici Austriji. Naime, proviziju nije platilo hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova ni hrvatska Vlada, nego navodno austrijska banka, što znači da je šteta ondje počinjena. Poričem da sam počinio to djelo... Ovdje je riječ o slučaju otprije 17 godina koji je izvučen iz arhivske prašine... Tu je riječ o konstrukciji kojom se mene želi politički diskreditirati i ocrniti pred javnošću... Time me se praktično želi eliminirati iz javnog života...”, kazao je, među ostalim, dr. Ivo Sanader, bivši hrvatski premijer i bivši predsjednik HDZ-a, ljetos tužiteljicama USKOK-a.

Prvi put na sudu

Dio je to njegove obrane koja je prije malo više od mjesec dana postala sastavni dio prve optužnice podignute protiv Sanadera. Riječ je o slučaju Hypo u kojom se bivši premijer tereti za zloporabu položaja i ovlasti “tešku” 3,6 milijuna kuna. Konkretnije, Sander je optužen da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova od kraja 1994. do 22. ožujka 1995. dogovarao kredit s Hypo bankom za gradnju hrvatskih veleposlanstava po svijetu. U tim je dogovorima, smatra USKOK, uzeo spomenutu proviziju, a kako se sve to odvijalo u vrijeme dok je Hrvatska bila u ratu, bivši premijer postao je i prva osoba koja je u Hrvatskoj optužena kao ratni profiter.

Što od spomenutih USKOK-ovih tvrdnji te Sanaderova nijekanja optužbi u slučaju Hypo stoji, a što ne, znat će se nakon današnjeg dana i odluke o optužnici koju će donijeti optužno vijeće pod presjedanjem sutkinje Tanje Pavelin Borzić. Naime, Sanader će danas u 13 sati, prvi put od izručenja Hrvatskoj, imati priliku izići pred optužno vijeće kako bi mu zajedno sa svojim braniteljima Čedom Prodanovićem i Goranom Suićem objasnio svoje stavove.

Sve je to zbog njemačkog

Optužno vijeće razmotrit će sve argumente obrane i optužbe, nakon čega će odlučiti je li optužnica protiv Sanadera pravomoćna. A među argumentima koji će biti predstavljeni optužnom vijeću naći će se i sažetak Sanaderove obrane, ali i sažeci iskaza 17 svjedoka, koliko ih je tijekom istrage ispitano, te popis svih provedenih dokaza. Objašnjavajući ljetos USKOK-ovim tužiteljicama zašto smatra da nije počinio kazneno djelo, Sanader je, među ostalim, kazao da je on u cijeli posao uključen jer – dobro govori njemački.

– Bilo mi je poznato da se želi uzeti kredit jer je te 1994. Hrvatska bila u ratu. Velik dio zemlje bio je okupiran, pa je i velik postotak proračuna išao na vojsku i oružje, tako da za diplomaciju nije bilo novca. Možda ga je bilo i nepristojno tražiti s obzirom na to da smo bili u ratu i da je bio potrebniji za vojsku. Osim toga, Srbija je nakon raspada bivše Jugoslavije uzela 98 posto zgrada veleposlanstava, dok je hrvatska diplomacija uspjela zadržati samo jednu ili dvije zgrade – kazivao je Sanader dalje u obrani.

Dodatno je objasnio kako je odluka o podizanju kredita za kupnju zgrada veleposlanstava donesena nakon razgovora s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom.
– Tuđman je rekao Mati Graniću da imamo naše iseljenike koji mogu pomoći, pri čemu mu je spomenuo Eugena Laxu. Nakon toga Granić je meni kazao da je riječ o iseljeniku koji može pomoći, koji kotira vrlo visoko u masonskim krugovima i koji je već pomagao u vezi s međunarodnim priznanjem Hrvatske. Rečeno mi je i da predsjednik od tog iseljenika (Laxe, nap. a.) traži da pomogne u pripremanju međunarodne zajednice na našu vojnu operaciju (Oluja, nap. a.) – kazao je, među ostalim, Sanader.

Bivši je premijer dalje u svojoj obrani objasnio kada se i s kime iz Hypo banke sastao te kako je tada doznao da se za posao dobiva provizija. No, tvrdio je Sanader, provizija nije bila namijenjena njemu, nego Laxi, a iznosila je pet posto.

Sanader Hypu obećao povlašteni položaj

Gunter Striedinger svjedočio je kako je bila riječ o kreditu od 20 milijuna nekadašnjih DEM te kako je taj kredit u konačnici isplaćen. Kazao je i da je isplaćena provizija, no nije se mogao očitovati kome i u kolikom iznosu. Inače, u pisanim bilješkama Odjela inozemnih financija Hypa navodi se kako je Sanader u razgovoru u četiri oka obećao Wolfgangu Kultereru da će Hypo banka u daljnjim financiranjima za Republiku Hrvatsku imati povlašten položaj.

23.rujna 2011.
Podignuta druga optužnica: Sanader optužen za primanje mita




Protiv bivšeg premijera Ive Sanadera USKOK je podignuo drugu optužnicu. Tereti ga se da je kao premijer 2008. primio 10 milijuna eura od predsjednika uprave MOL-a Szolta Hernadija kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini te iz poslovanja izuzeo plinski biznis.

Sanader optužen za ratno profiterstvo
USKOK je na svojim internetskim stranicama objavio kako je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv Sanadera zbog počinjenja kaznenog djela primanja mita. Predložio je oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi u iznosu od 10 mil. eura. Saboru je upućen zahtjev za skidanje imuniteta Sanaderu.

Mađari preuzimaju Hernadija
Prije podizanja optužnice Državno odvjetništvo nije uspjelo dobiti iskaz osumnjičenog Hernadija, iako su ga zatražili od mađarskih kolega. Prema pisanju medija u obrazloženju odbijenice je navedeno da bi prenošenje traženih podataka ugrozilo sigurnost Republike Mađarske. Dvadesetak dana kasnije, navodno je postignut dogovor da se kazneni progon Hernadija prepusti Mađarskoj.

USKOK bez dokaza za Polančeca
Uz Sanadera, koji je po USKOK-ovim tvrdnjama primio mito kako bi zlouporabio premijerski položaj i MOL-u prepustio upravljanje nad hrvatskom naftnom kompanijom, te Hernadija, u ovoj je aferi do nedavno bio osumnjičen i bivši potpredsjednik vlade Damir Polančec. No, USKOK je odustao od njegova kaznenog progona jer u istrazi nije pronašao dokaze da bi Polančec pomogao Sanaderu u zlouporabi položaja. HRT



21.rujna 2011.
KRIMINALNE RADNJE
Bajić traži istražni zatvor za čelnika MOL-a Hernádia



ZAGREB - Na zagrebački Županijski sud bi ovog tjedna trebala stići druga USKOK-ova optužnica protiv bivšega hrvatskog premijera Ive Sanadera, za zloporabu položaja i ovlasti dok je bio predsjednik Vlade RH te primanja mita od 10 milijuna eura. No, uz optužnicu bi, piše Jutarnji list, mogao stići i prijedlog za određivanje istražnog zatvora suokrivljenom glavnom izvršnom direktoru mađarskog MOL-a Zsoltu Tamásu Hernádiju. Budući je Hernádi nedostupan hrvatskim vlastima, USKOK mora od suda tražiti određivanje istražnog zatvora kako bi se za njim mogla raspisati međunarodna tjeralica. To znači da bi već sljedećeg tjedna prvi čovjek mađarske naftne kompanije i jedan od najmoćnijih ljudi u Mađarskoj, mogao postati lice s Interpolove tjeralice, kojemu bi svaki prelazak granice matične države mogao predstavljati uhićenje i izručenje Hrvatskoj.

Šteta za Hrvatsku

Državno odvjetništvo RH ima i mogućnost razdvajanja postupka protiv Hernádija i prepuštanje njegova procesuiranja mađarskom pravosuđu. Upravo to je na određeni način predložilo mađarsko tužiteljstvo kada je u srpnju ove godine odbilo ispitati Hernádija kao osumnjičenika po zahtjevu DORH-a za međunarodnom pravnom pomoći. Možda upravo zbog odbijanja suradnje mađarskih tijela, uz obrazloženje da se radi o “zaštiti mađarskih nacionalnih interesa”, u DORH-u odbace tu mogućnost te se odluče podići optužnicu protiv Hernádija i inicirati raspisivanje međunarodne tjeralice. No, još je moguće i postizanje kompromisnog rješenja i prepuštanje Hernádijeva progona Mađarima.
USKOK je istragu u slučaju Ina - MOL otvorio 10. lipnja ove godine protiv Sanadera, Hernádija i Damira Polančeca. Sanader je, prema optužbi USKOK-a, početkom 2008., kao predsjednik Vlade RH, s predsjednikom uprave mađarskog MOL-a Zsoltom Hernádijem dogovorio da će za 10 milijuna eura “poduzeti sve” kako bi se MOL-u kao 47-postotnom vlasniku INE predao prevladavajući utjecaj nad hrvatskom kompanijom te ujedno iz nje izdvojio nerentabilni plinski biznis.

U istražnom nalogu navodi se da je Sanader nakon dogovora s Hernádijem, znajući da će zaključenjem takvih ugovora nastupiti šteta za proračun RH, tražio od Damira Polančeca da u pregovorima s predstavnicima MOL-a o izmjenama i dopunama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine, postigne dogovor da Vlada RH prepusti potpunu kontrolu MOL-u nad Inom.jutarnji.hr

31. kolovoza 2011.
Podignuta prva optužnica : Sanader optužen za ratno profiterstvo




ZAGREB: pred Županijskim sudom u Zagrebu USKOK je podignuo prvu optužnicu protiv Ive Sanadera. Bivši premijer je optužen je za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti vezano uz Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva, pretvorbe i privatizacije. Optužen je da je 1994. i 1995. od Hypo banke tražio i dobio proviziju od 3,5 miljuna kuna jer je posredovao da MVP dobije kredit za kupnju zgrada veleposlanstava.
USKOK je u optužnici predložio oduzimanje protupravno stečenih sredstava.
Istraga protiv Sandera u ovom slučaju pokrenuta je početkom ožujka ove godine, nakon što je austrijsko državno odvjetništvo u Klagenfurtu, na zahtjev DORH-a, predalo iz Hypo banke izuzetu dokumentaciju povezanu s mogućim zlouporabama prilikom pregovora i zaključenja ugovora o kreditu. Sumnja se da je Sanader proviziju dogovarao s Wolfgangom Kultererom i Guenterom Striedingerom, bivšim čelnicima banke koji su se našli pod istragom austrijskih tijela kaznenog progona.
Inače, protiv Sanadera USKOK je pokrenuo istragu vezano za pet afera. Najveća je ona vezana uz Inu, u kojoj se tereti da je dobio 10 milijuna eura mita kako bi MOL-u predao upravljačka prava u Ini. Sumnjiči se i u slučaju Fimi medije, za izvlačenje više od 100 milijuna kuna iz ministarstava i javnih poduzeća. Sanader se za zloporabu položaja i ovlasti tereti i u slučaju nezakonitog poslovanja HEP-a s Diokijem. Bivši premijer, koji je u istražnom zatvoru u Remetincu, odbacio je sve optužbe te najavio da će se aktivno braniti. HRT

29.kolovoza 2011.
SUMNJA U MITO OD 10 MILIJUNA EURA
Ivu Sanadera ispituju u Remetincu o Ini i MOL-u

Ivo Sanader, bivši hrvatski premijer koji je već više od mjesec i pol smješten iza rešetaka zatvora u Remetincu, u utorak bi ponovno trebao izaći na megdan USKOK-ovim tužiteljicama. Točnije, one bi ga tog dana u 13.30 sati u Remetincu trebale ispitati o svemu što zna vezano za slučaj Ina - MOL, potvrdio je Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović.

Milijunsko mito
USKOK Sanadera sumnjiči da je za mito od 10 mil. eura predao mađarskom MOL-u upravljačka prava nad Inom. Osim Sanadera osumnjičenici su u tom slučaju Damir Polančec, bivši potpredsjednik Vlade, koji je svoj iskaz na tu temu USKOK-u dao prije nekoliko tjedana, te Zsolt Hernadi, direktor MOL-a. Polančeca se sumnjiči da je, ne znajući za mito koje je ponuđeno Sanaderu, u zabludu doveo Vladu, koja je zatim MOL-u prepustila upravljačka prava nad nacionalnom naftnom kompanijom. Problem je u tome što upravljačka prava koja je MOL dobio nisu bila razmjerna MOL-ovu udjelu u Ini. Što se pak tiče Hernadija, on je osumnjičen da je Sanaderu dao spomenuto mito i, koliko je poznato, on do sada nije ispitan iako je USKOK preko međunarodne pravne pomoći tražio njegovo ispitivanje u Mađarskoj.

Slučaj Ina - MOL našoj je javnosti godinama izuzetno zanimljiv jer nikada nije objašnjeno zašto su Mađari dobili tolika upravljačka prava. Zbog tog je slučaja bilo sazivano i saborsko povjerenstvo pred kojim su iskazivali i Polančec i Sanader, no stvari ni nakon toga nisu bile jasnije.

Vladine odluke
Polančec, koji ima i svojih pravnih problema jer mu se trenutačno sudi za aferu Podravka i osuđen je u dva slučaja, u više svojih javnih istupa u medijima papagajski je ponavljao da su se sve odluke o Ini donosile u Vladi te kako su svi koji su nazočili tim sjednicama bili svjesni kakva su i kolika prava Mađari dobili. On je tvrdio da stoga nitko nije bio doveden u zabludu.Što će pak o toj temi reći Sanader, tek će se vidjeti. Sigurno je samo to da je u dva dosadašnja ispitivanja, vezano za slučajeve Fimi medije i Hypa, sve optužbe iznesene protiv sebe odbacio. Ni u jednom od ta dva slučaja nije htio odgovarati na pitanja tužiteljica, pa se može pretpostaviti da će tako biti i ovaj put.vecernji.hr

Sigurnosne procjene

Da je svih 30 jednokrevetnih ćelija u Remetincu postalo dvokrevetnima, potvrdili su i u Upravi za zatvorski sustav. Ravnatelj mr. sc. Branko Peran na upit je odgovorio da je “savjetodavno vijeće upravitelja zatvora u Zagrebu 25. srpnja donijelo odluku kojom se sve preostale male sobe za smještaj zatvorenika u kojima trenutačno boravi po jedan zatvorenik prenamijene u sobe za smještaj dva zatvorenika”. O odluci, realiziranoj dan nakon donošenja, obaviješten je Središnji ured Uprave za zatvorski sustav, a Peran kaže da su razmještaji obavljeni sukladno sigurnosnim procjenama.
To znači da se dobro vodilo računa koga će s kime smjestiti, pogotovo tko će postati sustanar nekom od zatvorenika ocijenjenih sigurnosno rizičnima, na koje bi drugi zatvorenici mogli i verbalno i fizički nasrnuti (u toj je kategoriji i Ivo Sanader). Da Hrvatskoj nedostaje zatvorskih kreveta, postalo je jasno još 2006. kada je smještajni kapacitet probijen za petstotinjak mjesta pa su na kraju te godine u zatvorima bile 3833 osobe. Danas je situacija još gora, mjesta ima za 3351 zatvorenika, a unutra ih je više od 5300.

Štrajk glađu?

U veljači 2009. donesen je i akcijski plan kojim je predviđeno povećanje smještajnih kapaciteta u Remetincu i Glini te gradnja nove kaznionice i zatvora u Šibeniku koja će, bude li sve išlo po planu, biti dovršena 2016. Iako su novim rasporedom u Remetincu prijašnji stanari samica ostali u zakonom propisanim okvirima po kojima svakoj osobi u ćeliji pripada četiri četvorna i deset kubičnih metara prostora (jednokrevetna ćelija površine je 10,6 kvadrata), doznajemo da nisu svi do neki dan samci bili blagonakloni prema sustanarima. Jedan od onih čiji su odvjetnici zatražili preispitivanje donesene odluke te povrat u prijašnje stanje jest i Sanader. Navodno nije usamljen u takvom zahtjevu koji je uslijedio nakon razmještaja, a navodno je jedan od zatvorenika zbog novonastale situacije i počeo štrajk glađu. No, te informacije Uprava za zatvorski sustav ne potvrđuje.

Bivšeg premijera u zatvoru posjetio njegov svećenik

Što se pak tiče bivšeg premijera Sanadera, njega je, dan nakon ispitivanja USKOK-ovih tužitelja, posjetio - svećenik. Radi se o dušebrižniku kod kojega je Ivo Sanader išao i dok je bio na slobodi. No, je li Ivu Sanadera, kojemu supruga Mirjana i kćeri Bruna i Petra još nisu bile u posjetu u Remetincu, svećenik obišao kao prijatelj ili kao dušebrižnik, ostalo je nepoznato.

19.srpnja 2011.
Sanadeov prvi zatvorenički dan u Remetincu
Odvjetnici Ive Sanadera Čedo Prodanović i Goran Suić danas su oko 11 sati posjetili Sanadera u Remetinačkom zatvoru.Posredstvom odvjetnika bivši premijer je uputio poruku javnosti kako se on dobrovoljno vratio u Hrvatsku i da nije došao u osvetničku misiju.
Sanader se nije žalio na uvjete u zatvoru, a vidno je i smršavio jer navodno vježba.
Sinoć su mediji prenijeli kako je Sanader ozlijedio i nogu zbog čega se nagađalo hoće li mu trebati liječnička kolica za ulazak u zatvor.
Odvjetnici su tvrdili da im nije poznato kako je bivšem premijeru prošla prva noć u pritvoru u Remetincu. No mediji su prenijeli kako je smješten u ćeliji od deset kvadrata i da je u njoj spavao sam, nakon rutinskog pregleda kod liječnika po dolasku u zatvor.


18.srpnja 2011. objavljeno u 22:30

20. prosinca 2010
Odvjetnici sutra putuju u Salzburg
Zagrebački odvjetnički ured Suić-Lovrić-Klobučar danas će sudu i USKOK-u predati punomoć za zastupanje bivšeg premijera Ive Sanadera, a sutra će ga posjetiti, nakon čega će se s njegovim braniteljem iz Austrije dogovoriti o ponudi jamčevine u zamjenu za njegovo puštanje na slobodu tijekom ekstradicijskog pritvora.

Prerano je govoriti o našim budućim koracima, pa i o tome kada ćemo ponuditi jamčevinu, no svakako ćemo to razmotriti na sastanku s bečkim ovjetnikom Wernerom Suppanom, rekao je za Hinu odvjetni Goran Suić, kojemu je Sanader prošlog tjedna potpisao punomoć za zastupanje.
U hrvatskim medijima danas je objavljeno da su austrijski sudovi, za razliku od hrvatskih, skloni ekstradicijski pritvor zamijeniti jamčevinom. Glasnogovornica državnog odvjetništvu u Salzburgu prošlog je tjedna izjavila kako nije poznato želi li Sanader ponuditi plaćanje jamčevine, ali i da puštanje uz jamčevinu u ovom trenutku nije vjerojatno jer u njegovu slučaju postoji mogućnost skrivanja činjenica i utjecaja na svjedoke, za što nije predviđeno puštanje uz jamčevinu.
Hrvatska je zatražila Sanaderovo izručenje jer ga sumnjiči za udruživanje s ostalim osumnjičenima u korupcijskoj aferi Fimi medija te zbog zloporaba položaja i ovlasti u slučaju nezakonitog poslovanja HEP-a i Diokija.

USKOK je protiv njega pokrenuo istragu, a sudac istrage zagrebačkoga Županijskog suda odredio mu je jednomjesečni istražni zatvor zbog opasnosti od bijega i utjecaja na svjedoke.
U međuvremenu je i austrijsko državno odvjetništvo pokrenulo istragu protiv njega zbog kaznene prijave jedne banke iz Innsbrucka, koja ga sumnjiči za pranje novca.

17. prosinca 2010
Austrijski Uskok istražuje Sanadera
Nakon što je jučer državno odvjetništvo u Salzburgu objavilo postojanje kaznene prijave protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera za pranje novca -  Državno odvjetništvo u Innsbrucku pokrenulo je istragu u slučaju Sanader.

Glasnogovornik insbruškog državnog odvjetništva Hansjörg Mayr izjavio je agenciju APA, kako je istražni spis proslijeđen državnom odvjetništvu zaduženom za korupciju u Beč. Glasnogovornica državnog odvjetništva nadležnog za korupciju Eva Habicher izjavila je za APA-u da još nisu dobili spis te da će više informacija o svemu imati u ponedjeljak.

U slučaju Sanader pojavile su se nove informacije, a to je prijava jedne banke iz Innsbrucka o pranju novca, izjavila je jučer državna odvjetnica u Salzburgu Barbara Feichtinger. Sada kada je otvorena istraga i moguća optužnica za austrijsko pravosuđe Sanader postaje prioritet i postupak izručenja je neizvjestan. Podsjetimo, i istražno povjerenstvo koruške Skupštine za slučaj Hypo banke odlučilo je da će ispitati Sanadera, najvjerojatnije 22. prosinca.

Dodajmo da je HTV od visokog izvora iz hrvatskog istražiteljskog tima doznao kako je Sanader na dva tajna računa u inozemstvu stavio najmanje 1,3 milijuna eura. Zbog istrage, službenih detalja nema, no doznajemo da su računi locirani u Austriji i SAD-u. U medijima se navodi da policija provjerava račune još 14 članova šire obitelji bivšega premijera, i to od Austrije, preko Lihtenštajna i Švicarske do SAD-a. HRT