2. veljače 2010.
Proizvodi branitelja kao brend
Na jednom od najprometnijih zagrebačkih raskrižja, Držićeve i Branimirove ulice, predstavljen je novi projekt braniteljske zadruge Studium. Naime, da bi dodatno pospješilo rad braniteljskih zadruga, Ministarstvo branitelja je u suradnji s dizajnerom Borisom Ljubičićem izradilo i zaštitni znak proizvoda braniteljskih zadruga kako bi braniteljski proizvodi bili što prepoznatljiviji, ako zadovolje uvjete kvalitete.
Grad Zagreb ustupio je oglasni prostor, a Ministarstvo branitelja financijski podupire rad braniteljskih zadruga, koje na ovaj način nezaposlenim braniteljima omogućuju plasman proizvoda na tržište, pod zajedničkim nazivom BRAND - braniteljski brend. Ovaj plakat predstavlja ponos domovine, što zapravo znači da želimo afirmirati braniteljsku ulogu u stvaranju domovine. On je veseo, vedar, ima crveno-bijele-plave boje, ima kvadrate, kao osnovicu hrvatskog identiteta, rekao je dizajner Ljubičić. HRT

31.prosinca 2010.
Doček Nove godine za svačiji džep
Uz organizirane dočeke na glavnim trgovima na otvorenom nova 2011.  dočekat će se i u brojnim hotelskim i ugostiteljskim objektima te klubovima. Dobar posjet očekuje se u Dubrovniku, gdje su otvoreni gotovo svi hoteli, a doček na otvorenome organizira se na Stradunu. Stradun je zvijezda spektakla - naziv je novogodišnjeg programa koji će trajati tri dana, a počet će tradicionalnom kolendom Stradunom i gradskim ulicama na Staru godinu 31. prosinca. Novu 2011. godinu Dubrovčani i njihovi gosti dočekat će uz bogat zabavno-glazbeni program i veliki vatromet.

29. prosinca 2010.
Novi ministri dobili potporu Sabora
Na izvanrednoj sjednici Sabor je potvrdio promjene u Vladi. Petar Čobanković postao je potpredsjednik za gospodarstvo umjesto Ivana Šukera. Povjerenje mu je dao 81 zastupnik, jedan je bio suzdržan, a 51 protiv.  Gordan Jandroković je, sa 81 glasom za, jednim suzdržanim i 55 protiv, postao novi potpredsjednik Vlade. Domagoj Milošević postao je potpredsjednik Vlade za investicije. Dobio je 81 glas za, jedan je bio suzdržan, a 55 ih je bilo protiv. Martina Dalić postala je nova potpredsjednica Vlade i ministrica financija. Povjerenje joj je dao 81 zastupnik, jedan je bio suzdržan, dok ih je 57 bilo protiv. Davor Božinović dobio je potporu 80 zastupnika, jedan je bio suzdržan, a 56 protiv. Postao je novi ministar obrane.  Jasen Mesić novi je ministar kulture. Dobio je potporu 81 zastupnika, jedan je bio suzdržan, a 51 protiv. Branko Bačić je sa 82 glasa za i 56 protiv postao novi ministar zaštite okoliša, prostornog uređenje i graditeljstva. Novoimenovani potpredsjednici Vlade i ministri zatim su pred Saborom položili prisegu.

29. prosinca 2010.
Suradnja policija Hrvatske i Srbije
Hrvatska i srbijanska policija poslije podne će razmatrati plan suradnje u idućoj godini. Glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec najavio je da se nakon javne prezentacije očekuje i potpisivanje Protokola o osnivanju zajedničke kontaktne službe na graničnome prijelazu Bajakovo-Batrovci.
Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko u postaji granične policije na Bajakovu sastat će se sa srbijanskim ministrom unutarnjih poslova Ivicom Dačićem.O planu suradnje hrvatske i srbijanske policije za 2011. godinu, uz Karamarka i Dačića, razgovarat će i šefovi policija Oliver Grbić i Milorad Veljović.  HRT

28. prosinca 2010.
Motiv za rekonstrukciju gospodarski oporavak, a ne Uskokove istrage
Premijerka je o rekonstrukciji Vlade najprije u ponedjeljak ujutro izvijestila članove Predsjedništva HDZ-a, a zatim uoči konferencije za novinare i koalicijske partnere.
»Temeljni kriterij za rekonstrukciju Vlade je osvježenje, unošenje nove snage za provedbu glavnih ciljeva u 2011. a to je gospodarski oporavak, izlazak iz gospodarske krize i završetak pregovora o ulasku u EU. Dolazi jedna relativno mlada ekipa koja treba donijeti osvježenje i polet i vjerujem da će se to prepoznati. Mislim da životopisi ministara koji dolaze i sve što su dosad radili dokazuju da je to tako.
Rekonstrukciju Vlade do kraja godine premijerka Kosor najavila je 26. rujna tijekom posjeta sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, no sve do ponedjeljka nije se željela očitovati o imenima ministara koji bi mogli napustiti Vladu niti o njihovim nasljednicima, o kojima su mediji uveliko spekulirali.

28. prosinca 2010.
Riječko rodilište treće u Europi
Po kvaliteti rodilište u Rijeci odmah je iza onih u Oslu i Haagu. U Hrvatskoj je jedinstveno po tome što nudi porod u vodi
RIJEKA - U riječkom rodilištu koje je ove godine proglašeno trećim najboljim javnozdravstvenom rodilištem u Europi iza onih u Oslu i Haagu, rođeno je 238 djece manje nego lani. Upravo je 2009. godina s 3307 poroda bila rekordna u proteklih deset godina. Jedan od pokazatelja krize je i manji broj poroda, no riječki je natalitet ipak popravljen u posljednji trenutak, jer su u ovom mjesecu čak dvaput rođene trojke.
»Perinatalni statistički podaci riječko rodilište svrstavaju na treće mjesto po kvaliteti rada u Europi, no brojevima se ne može izraziti ono zbog čega riječke mame rado rađaju ovdje«, kaže voditelj odjela porodništva u riječkom KBC-u dr. Nebojša Sindik.

27. prosinca 2010.
Sanaderu još mjesec dana pritvora
Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader ostaje u pritvoru još mjesec dana, kao što se i nagađalo. Ostaje u pritvoru zbog mogućeg bijega i uništavanja dokaza. Ukinut mu je pritvor po trećoj osnovi, utjecaj na svjedoke. Sljedeće saslušanje o ovom slučaju održat će se 27. siječnja. Odlučeno je i da se Sanader ne može braniti sa slobode niti uz uplatu jamčevine. Razlog više za takvu odluku je i to što je Sanader u međuvremenu postao osumnjičenik za pranje novca u jednoj tirolskoj banci. Prilog u korist produljenju pritvora je i što Austrijanci smatraju da je Sanader uhićen prilikom bijega, a ne putovanja na službeni put. Sanader je u pritvoru od 10. prosinca kada je uhićen u Austriji zbog tjeralice što ju je za njim raspisala Hrvatska.

24. prosinca 2010.
Božićna poruka kardinala Josipa Bozanića
Draga braćo i sestre!
1.Vrijeme adventskoga iščekivanja i ove godine dobiva svoju puninu u slavlju Kristova rođenja. Tijekom predbožićne priprave slušali smo snažne riječi proroka koje otvaraju oči za Božju prisutnost; ponovno smo budili duhovni žar u sebi i u svojim vjerničkim zajednicama; susretali smo nadu koja u vjeri jamči da je Bogu sve moguće, da iz suhoće pustinje i naizgled odumrla panja može niknuti klica neslućene životne snage. Osjetili smo da vrijeme došašća utopljuje srca i otvara ih skrivenim radostima koje su pohranjene u ljudima i u svijetu. Molili smo da budemo budni za očitovanje ljubavi i dostojni življenja iskustva neprekinute Božje vjernosti u njegovim obećanjima.
I koliko god se činilo da je božićno slavlje ponavljanje uvijek istoga, ono je neobična i trajna novost, novost koja se razlikuje od unutarzemaljskoga traženja novoga po svaku cijenu, koje čovjeka iz dana u dan dovodi do nesigurnosti i nezadovoljstva. Godišnji spomen Božjega utjelovljenja, koji je ujedno i posadašnjenje spasenja, čuva čovjeka od izgubljenosti i nemira. Bog nam u tome spomenu daruje svoju prisutnost, koja je uvijek ista, ali se u našim povijesnim okolnostima uvijek očituje ka

24. prosinca 2010.
Badnjak
Badnji dan ili Badnjak, a posebice badnja večer, bogati su božićnim običajima i folklornim sadržajima. Naziv je taj dan prije Božića najvjerojatnije dobio od riječi bdjeti, biti budan, biti bodar, tj. znači noć u kojoj se bdije. Vrhunac toga bdijenja jest proslava polnoćke. 
Upravo s bdijenjem je povezan niz običaja: unošenje drva "badnjaka" koje gori na ognjištu tu noć i kasnije, zatim božićne svijeće, jedne ili tri, redovito povezane trobojnicom. Bdijenje počinje uvečer, kad se obitelj okuplja oko stola, još uvijek s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad - u nekim hrvatskim krajevima - domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić "Faljen Isus! Dobro vam došla badnja večer"! Na taj pozdrav slijedi odgovor: "I s tobom zajedno!"

Negdje je pozdrav bogatiji sadržajem: "Faljen vam bio Isus i Marija. Čestita vam Badnjica!" Odgovor glasi: "Čestita ti bila i duša, svitla obraza ko i do sada!" U dijelu Slavonije čestitari na badnju večer ulaze u kuću i govore: "Faljen Isus! Čestita vam badnja večer i Adam i Eva", a odgovara se: "I vi živi i zdravi bili!" Uz donošenje panja badnjaka običaj je unositi i slamu; negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i na stol pod stolnjak, a zatim slijedi večera s osobito biranim jelima.

Badnjak u gradu, naravno, sačuvao je samo djelić seoskih tradicija, ali slavi se uz bor, uz kućne jaslice, uz pjevanje ili slušanje božićnih pjesama i uz posebno pripravljenu večeru. Sudjelovanje na polnoćki toliko je uobičajeno kod svih hrvatskih katolika da ukazuje opću svijest o nepobitnosti i privlačivosti otajstva Božića.

Kako su naši stari obilježavali Badnjak pogledajte u videoprilogu.

24.prosinca 2010.
NOVA UHIĆENJA U ZAGREBU
Akcija Šok 3 se nastavlja: Blaž Petrović u Remetincu, Pripuz i Jelavić u bijegu
ZAGREB - Policija je tijekom kasnih večernjih sati u istrazi o premlaćivanju novinara Jutarnjeg Duška Miljuša i poduzetnika Josipa Galinca privela gotovo sve pripadnike tzv. knežijske skupine kao i neke službenike Vladinih fondova.
Kako doznajemo, uhićen je i Blaž Petrović, kontroverzni zagrebački poduzetnik kojeg su mediji nazivali i “knjigovođa mafije”, dok su Nikica Jelavić i Zoran Pripuz u medijima prozivani kao šefovi “knežijske skupine” navodno u bijegu na području Dalmacije.

24.prosinca 2010.
Policija legitimirala suprugu Ive Sanadera
ZAGREB - Kasno navečer jučer oko 22 sata, policija je legitimirala i zapriječila ulaz Mirjani i Bruni Sanader, supruzi i mlađoj kćeri bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, ispred njhove obiteljske vile u Kozarčevoj ulici, središtu Zagreba. Mirjana Sanader tvrdi kako su joj policajci u civilu prilikom legitimiranja oduzeli i putovnice.

- Vratili smo se kući s torbama, no iz crvenog civilnog automobila zaskočila su nas trojica policajaca. Predstavili su se prezimenima Šeleman, Bosnar i Horvatić, te nam uzeli putovnice. Rekli su da ne možemo u kuću, nakon čega smo pozvali odvjetnika i novinare. Prije nego što su došli predstavnici medija i naš odvjetnik Ivan Lovrić iz odvjetničkog društva Suić-Lovrić-Klobučar, Horvatić je pobjegao, a i druga dvojica su se povukla kada ste stigli - ispričala nam je uznemirena Mirjana Sanader.
Vidno preplašena, Mirjana je novinare s Brunom dočekala na cesti ispred vile. Njihove putne torbe bile su odložene na mokrom asfaltu pored ulaza u kuću. Po njihovom je ponašanju bilo jasno da su uzrujane, a Mirjana je s novinarima razgovarala isprekidano, te je konstatno pozivala odvjetnika Lovrića da i on kaže nešto. Povremeno bi se uključivala i Bruna Sanader.
- Ne znam hoću li na Badnjak moći popiti kavu u gradu, jer su nam policajci rekli da će sutra ponovno doći i da budemo kod kuće - rekla je, deset minuta iza 22 sata mlađa kći bivšeg premijera I Bruna Sanader. Dodala je kako je policajac koji je to izgovorio zvučao kao da joj prijeti.
No, glasnogovornik Ravnateljstva policije Krunoslav Borovec ustvrdio je da gotovo ništa od toga nije točno.
- Policija po nalogu suca istrage kontinuirano provodi nadzor nad kućom i kretanjem osoba iz nje i u nju, kako bi se spriječilo eventualno odnošenje vrijednih stvari - potvrdio nam je večeras, nešto prije 23 sata, Krunoslav Borovec.

Mirjana i Bruna Sanader dosad su uspješno izbjegavale novinare, što su nam i same rekle kada smo tek stigli pred vilu u Kozarčevoj, te ih zatekli kako se s torbama odloženim na mokrom asfaltu smrzavaju na cesti.
- Nismo ni slutili da ćemo vas jednom morati zvati - objasnila je Mirjana Sanader sazivanje svojevrsne ad-hoc tiskovne konferencije ispred njihove kuće. Tada su u kuću već mogli ući, a policajci su im navodno i vratili putovnice.
Novinarima nisu otkrili ni gdje su bili, rekli su tek da su ih policajci zaskočili kada su se vraćali kući (jutarnji.hr)

23. prosinca 2010
Predsjednik Josipović čestitao Božić
ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović uputio je u četvrtak čestitku svim kršćanskim vjernicima koji Božić slave po gregorijanskom kalendaru, uz nadu da će blagdansko ozračje pridonijeti daljnjem promicanje solidarnosti, pravde i mira. Predsjednik je u čestitci istaknuo da je doprinos kršćanskih vjernika na brojnim životnim područjima od velike važnosti za opće dobro hrvatskoga društva. »Vjerujem da će i ove godine radosno ozračje Božića kršćanskim vjernicima biti poticaj da se i dalje zauzimaju za promicanje solidarnosti, pravde i mira te cjelovit napredak naše Domovine«, stoji u Josipovićevoj čestitci.

22. prosinca 2010.
Betlehemsko svjetlo doneseno u Hrvatski sabor
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić nazočio je u utorak svečanosti donošenja Betlehemskog svjetla u Hrvatski sabor, kao simbola mira, dobra i ljubavi, a koje su i ove godine donijeli predstavnici Saveza izviđača Hrvatske. Uz Betlehemskim svjetlom upaljen lampaš u predvorju sabornice, Bebić je izjavio kako Betlehemsko svjetlo već 2000 godina obasjava svijet mirom i toplinom, te svake godine ponovno svjedoči kako se nije ugasilo, nego se razbuktava i širi cijelom Zemljom. »To je nešto što nas sve ohrabruje i čini mirnijim i radosnijim. I zato je ovo doba do Božića doba očekivanja nečeg toplijeg, nečeg boljeg, nečeg mirnijeg od onoga što smo imali do sada«, poručio je Bebić. VJ

22. prosinca 2010.
Tomislavu Domazetu-Loši nagrada IRB-a
ZAGREB - Institut Ruđer Bošković (IRB) u utorak je dodijelio godišnje nagrade najuspješnijim znanstvenicima. Nagradu je dobilo pedesetak znanstvenika u kategorijama: znanstveni rad s visokim impakt faktorom, međunarodni ili domaći projekti s iznosom većim od 500.000 kuna, drugi projekti od iznimne važnosti za IRB, međunarodni patenti i dobivene nagrade za znanstveni rad uključujući i državne nagrade za znanost. Među dobitnicima nagrade je i dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo, kojemu je uručena Godišnja nagrada zbog nedavnog iznimnog uspjeha i objave znanstvenog rada na naslovnici najprestižnijeg znanstvenog časopisa Nature. [M. L.]

21. prosinca 2010.
Jandroković: Zatvaramo još tri poglavlja
ZAGREB - Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu kako očekuje da će Hrvatska 2010. završiti s 28 zatvorenih poglavlja te da će pregovore o ulasku u Europsku uniju završiti za mađarskog predsjedanja, odnosno u prvoj polovici iduće godine. »U ovoj smo godini ostvarili odlučujući napredak kad je riječ o EU i nadam se da ćemo za dva dana zatvoriti još tri poglavlja«, naglasio je. Jandroković je uvjeren da će Hrvatska uspjeti riješiti sva pitanja vezana uz pregovore, pa tako i uz poglavlje 23. »Ona jesu jako zahtjevna jer ne treba samo ispuniti kriterije i donijeti zakone nego i, usudio bih se reći, promijeniti mentalni sklop, pogled na razvoj društva. VJ

20. prosinca 2010.
Sanader osumnjičenik i u Austriji?
Austrijsko državno odvjetništvo za korupciju potvrdilo je da su zaprimili istražni predmet koji je protiv bivšeg premijera Ive Sanadera pokrenulo državno odvjetništvo u Innsbrucku - vezano uz prijave za pranje novca tirolske banke. Pojedinosti iz predmeta nisu otkrili, kao što nisu niti potvrdili je li bivši hrvatski premijer službeno osumnjičen.

Pokaže li se da su sumnje protiv Sanadera opravdane, protiv njega bi u Austriji mogao biti pokrenut kazneni postupak, što bi odgodilo njegovo izručenje Hrvatskoj.

20. prosinca 2010.
Kardinal Vinko Puljić i don Anto Baković s papom Benediktom XVI.
U srijedu 15. prosinca, nakon generalne audijencije, papa Benedikt XVI. primio je kardinala Vinka Puljića i don Antu Bakovića, koji su mu tom prilikom predali primjerak knjige "Hrvatski martirologij XX. stoljeća". Kardinal Puljić i autor knjige don Anto Baković zadržali su se u kratkom razgovoru sa Svetim Ocem i upoznali ga sa sadržajem knjige koja dokumentirano obrađuje slučajeve 664 mučenika Crkve u Hrvata - žrtava totalitarnih režima XX stoljeća, i to 4 biskupa, 523 svećenika, 50 bogoslova, 39 sjemeništaraca, 17 braće laika i 31 časnu sestru (među kojima su i Drinske mučenice, čija se beatifikacija uskoro očekuje).

15. prosinca 2010.
Vandoren: Hrvatska u EU 2012.
ŠIBENIK - >Europska unija pozdravit će 2012. godine Hrvatsku kao 28. članicu i hrvatski kao 24. službeni jezik EU-a<, rekao je u Šibeniku veleposlanik Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije, koji se u utorak sastao sa županom Goranom Paukom i gradonačelnikom Šibenika Antom Županovićem. Gradonačelnik Županović predstavio je visokom gostu sve projekte koji su vezani uz financiranje iz europskih fondova. Riječ je o uređenju Ljetne pozornice na kašteletu Sv. Mihovila koji je nedavno kandidiran za sredstva iz europskih fondova, zatim o uređenju regionalnog odlagališta otpada Bikarac za koji je već odobreno 6,5 milijuna eura i koji je daleko odmaknuo u realizaciji. Nadalje, predstavljen je projekt poduzetničke zone >Podi<, zatim projekt povijesne gradske jezgre koja se nastoji revitalizirati i, što je novost, projekt Međunarodnog dječjeg festivala, koji je ove godine obilježio svojih pola stoljeća. Veleposlanik je ostao impresioniran predstavljenim, posebice poduzetničkom zonom >Podi< koja je, kako je istaknuo, osnovni uvjet za privlačenje izravnih stranih ulaganja. Dogradonačelnik Šibenika Franko Vidović rekao je da je na šibensko područje dosad uloženo oko 10 milijuna eura iz pretpristupnih europskih fondova. [J. K.] Vjesnik

13. prosinca 2010.
Dodijeljene plakete »Zlatna kuna«
Predsjednik Komore Zagreb Zlatan Froehlich je istaknuo kako su dobitnici pokazali izuzetne poslovne rezultate u primjeni novih tehnologija, izvoznim postignućima, zapošljavanju i inovativnosti
ZAGREB - U sklopu svečane sjednice Gospodarskog vijeća HGK-Komore Zagreb u ponedjelajk su dodijeljene plakete »Zlatna kuna« najuspješnijim trgovačkim društvima za ostvarene poslovne rezultate i iskazanu izvrsnost u tehnološkom napretku, izvozu i društveno odgovornom poslovanju u 2009. godini.
Plaketom Zlatna kuna u kategoriji velikih trgovačkih društava s područja Grada Zagreba nagrađena je kompanija Končar-Energetski transformatori, koja je lani ostvarila ukupan prihod od 1,3 milijarde kuna i dobit od 194 milijuna kuna. U modernizaciju tehnologije i povećanje proizvodnih kapaciteta ta je tvrtka unazad tri godine uložila oko 158 milijuna kuna.
U istoj kategoriji s područja Zagrebačke županije Plaketom Zlatna kuna nagrađena je PIK Vrbovec mesna industrija, koja je lani ostvarila 1,5 milijardi kuna ukupnog prihoda. Dobit tvrtke je iznosila 89 milijuna kuna, a u modernizaciju proizvodnje i razvoj ta je tvrtka unatrag tri godine uložila 455,7 milijuna kuna.
U kategoriji srednjih trgovačkih društava s područja Grada Zagreba Plaketa Zlatna kuna dodijeljena je tvrtki Geofoto. Lani je ukupan prihod tvrtke iznosio 117 milijuna kuna, a dobit 41,9 milijuna kuna.
S područja Zagrebačke županije u istoj kategoriji najuspješnijom je proglašena tvrtka Iskra koja se bavi proizvodnjom kemijskih proizvoda. Ta je tvrtka lani ostvarila 55 milijuna kuna ukupnog prihoda te dobit od 880 tisuća kuna.
U kategoriji malih trgovačkih društava dobitnici plakete Zlatna kuna su tvrtka Elektrokem iz Zagreba i Signalgrad iz Bestovja.
Zlatna plaketa za inovacije na području prirodne organske kozmetike dodijeljena je tvrtki Cosmel. Posebnim priznanjima HGK u povodu značajnih obljetnica nagrađeni su Tekstilpromet d.d. za 60 godina uspješnog poslovanja te Drvna industrija Novoselec d.o.o. za 80 godina uspješnog poslovanja.
Predsjednik Komore Zagreb Zlatan Froehlich je istaknuo kako su ovogodišnji dobitnici pokazali izuzetne poslovne rezultate u primjeni novih tehnologija, izvoznim postignućima, zapošljavanju i inovativnosti. Njihovi rezultati unose optimizam u brži oporavak gospodarstva i njegov budući rast i razvoj, kazao je napominjući kako su to i temelji za veću učinkovitost i konkurentnost na globalnom, posebice tržištu EU. U ime nagrađenih zahvalio se generalni direktor tvrtke Končar-Energetski transformatori Ivan Milčić istaknuvši kako su oni primjer da se i u doba krize može dobro poslovati. Vjesnik

10. prosinca 2010.
Obitelj Tuđman odbila poziv HDZ-a

Danas je 11. godišnjica smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Mediji nagađaju da će doći do pomirbe HDZ-a s obitelji Tuđman koja će se u 19 sati okupiti na misi zadušnici u crkvi sveta Mati Slobode na Jarunu.
Iako je premijerka Jadranka Kosor pozvala obitelj Tuđman da ujutro zajedno polože vijence i zapale svijeću na grobu prvoga hrvatskog predsjednika - oni su to odbili. Tako će bez njih posjetiti njegov grob na Mirogoju. S njima će biti bivši predsjednik Sabora Nedjeljko Mihanović, jedan od najbližih Tuđmanovih suradnika.

Mihanović je upravo objavio knjigu znakovita naslova Tuđmanova ostavština. Napisao ju je, kako je rekao, zato što je želio reagirati na sve laži, klevete i podvale usmjerene protiv prvoga hrvatskog predsjednika. HRT

8. prosinca 2010.
Dokumentarni film "Zaustavljeni glas" Višnje Starešine  (VIDEO)
Nakon što je 17. studenoga 2010. praizveden u Hrvatskom domu u Vukovaru, dugometražni dokumentarni film autorice Višnje Starešine "Zaustavljeni glas" dva puta je prikazan i na nacionalnoj televiziji, zadnji puta u ponedjeljak 29. studenoga u udarnom terminu iza Dnevnika. Radi se zaista o vrhunski napravljenom i istinski potresnom dokumentarcu o Vukovaru, koji prati tragičnu sudbinu novinara Siniše Glavaševića, tehničara Branka Polovine i dragovoljca Jean-Michela Nicolliera iz Vesuala u Francuskoj.hkv/hic

30. studenog 2010.
Gligorin sir najbolji na svijetu
PAG - Paški sir Ivana Gligore iz Kolana na Pagu osvojio je tri zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu sireva u engleskom gradu Birminghamu. Vrhunac je to paškog sira proizvedenog u Sirani Gligora na Pagu, jer je Gligorin sir dosad osvojio brojne medalje za kvalitetu na našim i međunarodnim natjecanjima. Na Svjetskom prvenstvu sireva natjecalo se 2600 sireva iz cijelog svijeta, koje je ocjenjivalo 150 stručnjaka. Sirana Gligora natjecala se u tri kategorije: ovčji sirevi, tvrdi sirevi te u kategoriji novih sireva na svjetskom tržištu i pobijedila je u sve tri kategorije. Na listi najboljih sireva na svijetu, koju je izradio stručni sud, Gligorin paški sir uvršten je i među 10 najboljih sireva na svijetu. Među brojnim osvojenim nagradama za kvalitetu u nas i u inozemstvu, Gligora je dosad za svoj sir najveće priznanje dobio s oznakom »Superior Taste«, koju je osvojio u Bruxellesu. To je oznaka kvalitete za prehrambene proizvode, a u Birminghamu je bilo isključivo natjecanje sireva, pa je Gligorin uspjeh i značajniji. [Lj. I. B.] Vjesnik

16. studenog 2010.
Jadranka Kosor : Privlačenje investitora najvažniji posao u 2011. godini
Premijerka Jadranka Kosor u Vukovaru je otvorila Tvornicu mineralnih gnojiva Adriatica Dunav u koju su talijanski investitori uložili 18 milijuna eura te dosad zaposlili 48 radnika, a kane ih zaposliti još 50.
Hrvatska intenzivno stvara pozitivno ozračje za sve strane investitore koji žele ulagati, raditi i otvarati nova radna mjesta, a Vladi će to biti jedan od najvažnijih poslova i u 2011. godini, izjavila je, među ostalim, predsjednica Vlade Jadranka Kosor u ponedjeljak u Vukovaru na otvorenju Tvornice mineralnih gnojiva Adriatica Dunav u koju su talijanski investitori uložili 18 milijuna eura.

8. studenoga 2010.
Sastanak tzv. kukuriku koalicije
Tzv. kukuriku koalicija, koju čine SDP, HNS, IDS i HSU., održala je redoviti sastanak, ovaj put u središnjici SDP-a na Iblerovu trgu.
Predsjednici SDP-a i HNS-a Zoran Milanović i Radimir Čačić prozvali su nakon sastanka Vladu da priprema još jedan loš i za Hrvatsku štetan državni proračun, onaj za iduću godinu.
Najavljuje se još jedan disfunkcionalan i štetan proračun za Hrvatsku, izjavio je Milanović te istaknuo da je riječ o redovitom sastanku oporbenih stranaka, na kojemu se, među ostalim, razgovaralo o aktualnim temama vezanim uz gospodarstvo, borbi protiv korupcije, funkcioniranju pravosuđa i Vladinim projekcijama proračuna za 2011.
Upitan kada očekuje zajedničku platformu oporbene koalicije, Milanović je odgovorio kako ozbiljni ljudi ozbiljnih stranaka razgovaraju, a sadržaj i geste tih razgovora sadrže neku obvezu, i to traje već godinu i pol.
Vlada je potpuno jasno, čvrsto i bez ostatka potvrdila da nema nikakve ambicije, vizije, znanja, strategije i želje da Hrvatsku izvuče iz gliba u koji je dovela hrvatsko gospodarstvo, rekao je predsjednik HNS-a Radimir Čačić.
Izjavio je kako projekcije gospodarskog rasta koje je dala Vlada apsolutno su najniži rast u Europi. Nama treba rast između 5 i 6 posto da bi vraćali kamate, a Vlada optimistično predviđa 1,5 posto. Drugim riječima, razlika do 5 ili 6 posto je minimalno još 4 do 5 posto, to će biti dug, rekao je Čačić.
Novinare je zanimalo jesu li zastupnici iz kastavske oporbene skupine spremni potpisima podržati najavljenu inicijativu bivšeg premijera, a sada nezavisnog zastupnika Ive Sanadera, o osnivanju saborskog istražnog povjerenstva koje bi istraživalo ulogu premijerke Jadranke Kosor i potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa u, kako je to prošloga petka rekao Sanader, pritisku na pravosuđe kako bi ga se lažno optužilo za korupciju.
To je potpuno irelevantno, to je posao policije. Ako tu ima ičega, to je već u ovoj fazi ove političko-pravosudne trakavice, koja traje tjednima, posao za policiju, poručio je Milanović, a prenosi Hina. HRT

6.studenog 2010.
BIVŠI SANADEROV ČOVJEK OD POVJERENJA
Zbog svjedočenja Ivana Mravka smjenjuju ministra Branka Vukelića?
ZAGREB - Branko Vukelić je otpisan! Nitko iz HDZ-a ga ne štiti, niti više računa na njega. Čeka se samo pogodan trenutak za njegovu smjenu jer u ovom trenutku još ne znamo tko bi ga mogao zamijeniti.

5. studenoga 2010.
Hebrang: Sanaderov zahtjev je pokušaj zaustavljanja borbe protiv kriminala
Komentirajući Sanaderovu ocjenu da premijerka Jadranka Kosor nije sposobna voditi vladu, Hebrang ističe kako to govori čovjek koji je vladu napustio kada je zemlju uveo u krizu i nije se s njom, za razliku od premijerke Kosor, imao snage nositi

ZAGREB - Predsjednik saborskog Kluba HDZ-a Andrija Hebrang ocijenio je zahtjev bivšeg premijera i nezavisnog saborskog zastupnika Ive Sanadera za osnivanjem istražnog povjerenstva koje bi istražilo navode Damira Polančeca o navodnoj nagodbi s potpredsjednikom Sabora i HDZ-a Vladimirom Šeksom, pokušajem zaustavljanja borbe protiv kriminala kao i puta Hrvatske u EU.vjesnik

5. studenoga 2010.
Tadić se ispričao i poklonio žrtvama Ovčare
Priznanjem zločina, isprikom i žaljenjem stvaraju se mogućnosti za oproštaj i pomirenje. To je pretpostavka nove budućnosti. Sve što se među Hrvatima i Srbima dogodilo u 20. stoljeću mora biti sklopljeno u knjigu prošlosti, rekao je srbijanski predsjednik

5. studenoga2010.
Zbog Sanadera okupilo se uže vodstvo HDZ-a
Potpredsjednik Hrvatskog sabora i HDZ-a Vladimir Šeks nije želio danas komentirati istup bivšeg premijera Sanadera, već je tek poručio da u HDZ-u 'nema drame ni komedije'.

Šeks tvrdi da u HDZ-u nema krize 
'Ne želim', tek je u prolazu, na ulasku u Banske dvore, kratko odgovorio Vladimir Šeks novinarima na upit želi i komentirati Sanaderov istup. Na upit je li drama u HDZ-u, Šeks je poručio: 'U HDZ-u nije drama, a ni komedija!'.
Bivši premijer, a sada nezavisni zastupnik u Saboru Ivo Sanader danas je na konf
Sanader je od Sabora zatražio osnivanje istražnog povjerenstva koje bi istražilo navode Damira Polančeca da mu je potpredsjednik Sabora i HDZ-a Vladimir Šeks nudio blažu kaznu ako u svom iskazu bude teretio Sanadera, kao i ulogu predsjednice vlade Jadranke Kosor u tom slučaju.
Ivo Sanader odbacio je medijske navode da ga bivši ravnatelj carine Mladen Barišić tereti da je primao novac izvučen iz javnih tvrtki.
Ustvrdio je da je riječ o 'političkom programu Jadranke Kosor, koja je u javnosti izgubila potporu i koja je praktički pokazala da nije sposobna voditi vladu, da nije sposobna riješiti tešku ekonomsku situaciju i izvući zemlju iz krize i zato organizira politički progon, kako bi skrenula pozornost javnosti s pravih životnih problema građana'. Predsjednicu vlade optužio je da je 'olako posegnula za nedemokratskim i protuustavnim metodama', u čemu joj, tvrdi, pomaže Šeks.
Ni potpredsjednik Vlade Darko Milinović nije želio komentirati Sanaderov istup rekavši okupljenim novinarima da je bio na sjednici vlade i da ne zna pojedinosti. Upitan zašto se vraća natrag u vladu nakon sjednice, rekao je: 'kao što znate, treba donijeti proračun'.
U Vladi se, kako se doznaje, radi toga okuplja uže predsjedništvo stranke. (T.Š./Hina)

30.10.2010.
IMIDŽ NA VAGI
Je li Hrvatska stvarno regionalni lider?
Piše:    dr. sc. Božo Skoko
Krajnje je vrijeme da hrvatska Vlada shvati važnost imidža u suvremenom svijetu i pokaže odgovornost prema svome narodu, institucijama i tvrtkama, otkrivajući kakva je percepcija Hrvatske u svijetu i razvijajući strategiju za upravljanje njome
Hrvatska u državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije ima puno bolji imidž nego nam se može činiti na prvi pogled, a rat i njegove posljedice lagano padaju u drugi plan, iako još značajnije opterećuju odnose Hrvatske i Srbije. Najučestalije asocijacije koje se vežu uz Hrvatsku u svim državama, tako se odnose na Jadransko more, obalu i odmor a istodobno turistički posjeti su i dalje glavni razlog posjeta Hrvatskoj. U svim državama, pa čak i u Srbiji percipirani su hrvatski gospodarski razvoj i njezini vanjskopolitički uspjesi. Građani susjednih država se "dive" Hrvatskoj u pogledu prirodnih prednosti (more, obala i otoci) te ju doživljavaju kao naprednu zemlju u pogledu standarda i kvalitete življenja, gospodarskog razvoja i ugleda u svijetu.

28. listopada 2010.
Hoće li "3. maj" dobiti jamstva?
U riječkoj Gradskoj vijećnici traje rasprava o prijedlogu gradonačelnika Vojka Obersnela za izdavanje jamstva od 24 milijuna dolara 3. maju za gradnju dvaju tankera za švedskog brodara Wisby Tankers. Jamstvo bi garantiralo punu zaposlenost kapaciteta 3. maja do 2012., a gotovo 4 tisuće radnika imalo bi sigurnu egzistenciju.

25. listopada 2010.
Odlazak velike hrvatske pjesnikinje
Preminula Vesna Parun
Najistaknutija hrvatska pjesnikinja druge polovice 20. stoljeća Vesna Parun preminula je jutros, nakon duge i teške bolesti, u Stubičkim Toplicama u 88. godini života.
Rođena je u Zlarinu 1922. godine, studirala je na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, a od 1947. godine djeluje kao slobodna književnica.
Bila je dopisna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, za svoj rad dobila je niz nagrada i priznanja, a 11 joj je zbirki pjesama objavljeno na stranim jezicima.
Njezina pjesnička zbirka »Zore i vihori« bila je prekretnica u hrvatskoj poeziji nakon Drugog svjetskog rata. Ljubav kao pjesničku preokupaciju razrađuje u knjizi »Crna maslina«.

25. listopada 2010.
PREDSJEDNIK HDZ-OVA KLUBA O UZROCIMA ZBRKE U SABORU TIJEKOM SANADEROVA POVRATKA
SANADER UNIO RASULO Hebrang: Moramo raspraviti o Bebiću, nije se držao dogovora
Predsjednik Kluba HDZ-a Andrija Hebrang i Đurđica Sumrak jedini su HDZ-ovi zastupnici koji u Saboru nisu glasovali za povratak bivšeg premijera Ive Sanadera u saborske klupe.

25. listopada 2010.
DELICIJE
Na Sajmu pršuta više od 15.000 posjetitelja
Mogli su se kušati pršuti iz Slovenije, Italije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a na sajmu su bili i gosti iz Poljske i Španjolske.
Sinoć je u Tinjanu, mjestu nedaleko od Pazina, zatvoren četvrti međunarodni Sajam pršuta na kojem su se mogli kušati pršuti iz Slovenije, Italije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a na sajmu su bili i gosti iz Poljske i Španjolske

20.listopada 2010.
Važno Brammertzovo izvješće o hrvatskoj suradnji s Haagom
Glavni haaški tužitelj dolazi u Zagreb prije podnošenja redovnog izvješća UN-ovu vijeću sigurnosti. Riječ je o najvjerojatnije posljednjem izvješću pred završetak pregovora s EU-om, a »sporna« je samo formulacija o »topničkim dnevnicima«
ZAGREB - Nakon trodnevnog boravka u Sarajevu, glavni haaški tužitelj Serge Brammertz u Zagrebu će razgovarati s hrvatskim dužnosnicima o suradnji s Haaškim sudom. Bramertz će početkom studenoga posjetiti i Beograd, a nakon toga će pripremiti redovno izvješće Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

20. listopada 2010.
Svi ustavni suci protiv referenduma
Suci Ustavnog suda jednoglasno su odlučili da nema razloga za raspisivanje referenduma o izmjenama ZOR-a. Ustavni suci obrazlažu da je vlada povukla sporni zakon iz procedure te tako uvažila volju birača izraženu kroz 717.149 valjanih potpisa na sindikalnu inicijativu. Ustavni sud odlučio je i da se u narednih godinu dana u proceduru ne smije poslati zakonski prijedlog koji bi bio suprotan potvrdnom odgovoru na predloženo referendumsko pitanje, osim ako se o tom prijedlogu prethodno ne provede referendum.

19. listopada 2010.
Bivši potpredsjednik Vlade danas na Zagrebačkom Županijskom sudu
Polančec se nagodio s USKOK-om: Više od 70 posto sam platio iz svog džepa
Bivši potpredsjednik Vlade i nekadašnji ministar gospodarstva Damir Polančec nepravomoćno je danas osuđen na godinu dana uvjetne kazne zatvora uz četiri godine kušnje nakon što je priznao krivnju u slučaju 'reflektori' na temelju nagodbe s USKOK-om.
- Ja sam spreman snositi odgovornost za ono što sam učinio. Ne želim biti Pedro za ono što je činio vrh Vlade i HDZ-a. Mogu reći da sam 70 posto svega iz 'reflektora' platio iz svog džepa, a to nisu bili samo reflektori već puno više toga - rekao je Polančec nakon izlaska sa suda te dodao kako je pomagao suseljanima u Đelekovcu, a žao mu je što nije pomogao i više.

18. listopada 2010.
Bruxelles: Ne izborima do kraja pregovora
»S prijevremenim izborima, zaboravite na EU sljedeće godine«, potvrdili su Vjesniku predstavnici nekoliko ključnih članica UnijeEuropska unija pomno promatra što se događa u Hrvatskoj, a u slučaju održavanja prijevremenih izbora, na dulji bi rok zatvorila vrata Hrvatskoj. »S prijevremenim izborima, zaboravite na EU sljedeće godine«, potvrdili su Vjesniku predstavnici nekoliko ključnih članica Unije.
Izvori s kojima smo razgovarali kazali su nam da se u ključnim europskim metropolama prate događaji u Hrvatskoj, a na temelju percepcije u kojem se smjeru rješavaju problemi donosit će se i odluke o tome može li Hrvatska na vrijeme završiti pregovore.

18. listopada 2010.
Hrvatska mora povećati broj vojnika, a smanjiti broj časnika
I ministar obrane i načelnik Glavnog stožera uživaju povjerenje premijerke i Predsjednika i nema razloga za promjene, kazali su Kosor i Josipović na pitanje novinara hoće li biti promjena i na funkcijama ministra obrane i načelnika GS-a
ZAGREB - Istraga okolnosti nesreće dvaju hrvatskih MiG-ova ide dobro, stručnjaci obavljaju svoj posao bez ikakvih pritisaka bilo koje strane, te će za nekoliko tjedana biti gotovo izvješće s kojim će javnost biti detaljno upoznata, poručili su predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor u ponedjeljak s pete sjednice Vijeća za obranu.

14. listopada 2010
Sanader zatražio da mu se aktivira saborski mandat - Bebić mu okrenuo leđa, Šeks ga se ne boji
Bivši premijer Ivo Sanader pismeno je od predsjednika Sabora Luke Bebića zatražio da mu se aktivira zastupnički mandat u hrvatskom Saboru.
O njegovu će zahtjevu odlučivati Mandatno-imunitetno povjerenstvo.
Sanader je nakon odlaska s čela Vlade RH u srpnju 2009. stavio u mirovanje svoj zastupnički mandat.

13. listopada 2010.
Kosor o Sanaderovoj jami: To je veoma ozbiljna prijetnja, ali se ne bojim
Na pitanje kakko komentira Sanaderovo svjedočenje, posebice poruku „tko jamu kopa sam u nju pada“, premijerka Jadranka Kosor je kazala kako je to „veoma ozbiljna prijetnja“.
- U borbi za pravnoj državi, u borbi protiv kriminala i korupcije nitko nema pravo posustati, nema pravo se uplašiti. Oni koje se boje, neka odu, oni koji mogu svoj posao odraditi do kraja, neka ostanu. To je moja poruka svima nama koji činimo tri stupa vlasti u RH - poručila je Kosor s otvaranja sajma Ambienta. PSD

21. listopada 2010.
Rodilje i dalje plaćaju krizni porez
ZAGREB - Vijeće za socijalnu pravdu u srijedu je upozorilo predsjednika Republike da rodilje i dalje kroz rodiljne naknade plaćaju krizni porez, bez obzira što je ukinut. Visina rodiljnih naknada izračunava se na temelju tromjesečnog prosjeka, koji je smanjen zbog primjene kriznog poreza, ali taj se prosjek primjenjuje i sada kada kriznog poreza više nema, istaknuo je predsjednik Ivo Josipović nakon sjednice Vijeća. Matematički je to možda korektno, ali nije pravedno i nije u duhu odluke o ukidanju kriznog poreza, ocijenio je Josipović dodavši da propis treba tako primijeniti da rodilje više ne plaćaju taj porez.

20. listopada 2010.
Važno Brammertzovo izvješće o hrvatskoj suradnji s Haagom
Glavni haaški tužitelj dolazi u Zagreb prije podnošenja redovnog izvješća UN-ovu vijeću sigurnosti. Riječ je o najvjerojatnije posljednjem izvješću pred završetak pregovora s EU-om, a »sporna« je samo formulacija o »topničkim dnevnicima«
ZAGREB - Nakon trodnevnog boravka u Sarajevu, glavni haaški tužitelj Serge Brammertz u Zagrebu će razgovarati s hrvatskim dužnosnicima o suradnji s Haaškim sudom. Bramertz će početkom studenoga posjetiti i Beograd, a nakon toga će pripremiti redovno izvješće Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Za Hrvatsku će to izvješće biti posebno važno, jer je najvjerojatnije i posljednje pred završetak pregovora s Europskom unijom. Ostaje »sporna« samo formulacija o »topničkim dnevnicima« iz »Oluje«, jer je tužitelj Brammertz do sada uporno tvrdio da traženi dokumenti nisu dostavljeni, dok hrvatska strana tvrdi da je sve dostupno poslano Haagu te kako se intenzivno radi na razjašnjavanju činjenica o tome gdje su sporni dokumenti.
I u prošlim izvješćima Vijeću sigurnosti Brammertz je hvalio hrvatsku suradnju na koju nije imao ozbiljnih primjedbi. U prvim verzijama teksta uoči podnošenja izvješća tužitelj je najčešće davao nešto kritičnije primjedbe o »topničkim dnevnicima« i traženim dokumentima iz vremena »Oluje«, ali bi pri podnošenju izvješća svoje stavove ublažio. Većina članica Vijeća sigurnosti potom je u raspravama ustvrdila da Hrvatska dobro surađuje s Haagom, pa je nakon tih stavova Unija i otvorila pregovore o poglavlju 23.
Za Hrvatsku, naravno, ostaje obveza i zatvaranja poglavlja, pa će izvješće glavnog haaškog tužitelja biti vrlo važno kako bi se sve članice Unije složile da je ostvarena puna suradnja s Haagom.
Za Brammertza ostaje najveći zadatak privesti pravdi Ratka Mladića i Gorana Hadžića, što je istaknuo i u Sarajevu. Vrijeme istječe, rekao je glavni tužitelj, a uhićenje dvojice bjegunaca je imperativ. U tome se moraju angažirati i zemlje u regiji i međunarodna zajednica, a srbijanski predsjednik Boris Tadić je kazao da je uhićenje Mladića pitanje vremena, uz naglasak da Srbija pritom čini apsolutno sve što je u njezinoj moći.
U Sarajevu je Brammertz iza zatvorenih vrata razgovarao s čelnim ljudima državnog odvjetništva o procesuiranju ratnih zločinaca, a bosanskohercegovačka strana istaknula je da s glavnim tužiteljem komunicira svakodnevno.Jurica Körbler, Vjesnik

20. listopada 2010
MIP JEDNOGLASNO:
Sanader od petka može u Sabor
Saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) u srijedu je jednoglasno zaključilo da su ispunjeni zakonski uvjeti za prestanak mirovanja zastupničkog mandata Ive Sanadera te da se on u zastupničke klupe može vratiti s petkom, 22. listopada, od kada prestaje mandat njegove zamjenice Željane Podrug.
Predsjednik MIP-a Damir Sesvečan (HDZ) izvijestio je da je Sanader 14. listopada podnio zahtjev za reaktiviranjem mandata koji je, iz osobnih razloga, stavio u mirovanje 9. srpnja prošle godine. Zahtjev je podnio u zakonskom roku te mu mirovanje mandata prestaje osmog dana od dana podnošenja zahtjeva, izvijestio je Sesvečan.
Ivan Drmić (HDSSB) demantirao je jučerašnje tumačenje SDP-ovca Arsena Bauka da HDZ ne želi raspraviti Sanaderovo reaktiviranje mandata jer čeka Drmića kako bi uz njegovu pomoć Sanaderu osporili pravo na mandat.
"O Sanaderovu povratku nisam razgovarao ni s kim izvan moje stranke. Ne želim raditi u maniri Ive Josipovića, koji često tvrdi da radi po zakonu pa onda kaže da nije po zakonu, ali je moralno", rekao je Drmić. Rekao je i da je javnosti poznato da on osobno nema dobro mišljenje o Sanaderu, ali da će glasati za Sanaderov povratak u saborske klupe.
"Nije mi drago samo što će se HDZ pojačati još jednim zastupnikom s njihove izborne liste i što će, kako se izbori bliže, biti sve jači", dodao je.
Sesvečan je, pak, podsjetio da je SDP bio suzdržan kad je Sanader lani podnio zahtjev da mu se, nakon odlaska s premijerske dužnosti, odmrzne pa zamrzne zastupnički mandat. "Očekujem da će se SDP isto tako ponijeti i danas", rekao je.
"Ivo Sanader bio je i ostao HDZ-ov, a ne SDP-ov problem. Ne bojimo se njegovih govora. Nismo mu mi bili zamjenici ni pomoćnici ni pomagači, a HDZ-ovci neka paze da ih ne ponese u neka stara vremena pa da mu slučajno ne zaplješću", poručio je Arsen Bauk (SDP).
Replicirao je ponovo Sesvečan, koji se čudi što je "baš slučajno ispalo da se Sanader vraća isti dan kad je SDP podnio zahtjev da se vladi izglasa nepovjerenje". Uvjeren je da to dokazuje kako SDP računa na Sanaderov glas, no njegovo su izlaganje prekinuli SDP-ovci, tražeći da se zahtjev stavi na glasanje.
"Ne morate ponoviti baš sve što premijerka kaže", spočitnula je Sesvečanu Gordana Sobol (SDP).
MIP je jednoglasno prihvatio i zahtjev Mladena Barišića, koji je zatražio da mu se aktivira i odmah potom zamrzne zastupnički mandat, koji mu je ranije bio zamrznut zbog obnašanja sa zastupničkom nespojive dužnosti državnog tajnika u Ministarstvu financija. Glas Istre

18. listopada 2010.
Hrvatska mora povećati broj vojnika, a smanjiti broj časnika
I ministar obrane i načelnik Glavnog stožera uživaju povjerenje premijerke i Predsjednika i nema razloga za promjene, kazali su Kosor i Josipović na pitanje novinara hoće li biti promjena i na funkcijama ministra obrane i načelnika GS-a
ZAGREB - Istraga okolnosti nesreće dvaju hrvatskih MiG-ova ide dobro, stručnjaci obavljaju svoj posao bez ikakvih pritisaka bilo koje strane, te će za nekoliko tjedana biti gotovo izvješće s kojim će javnost biti detaljno upoznata, poručili su predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor u ponedjeljak s pete sjednice Vijeća za obranu.
Uz njih, na sjednici su bili i ministri Ivan Šuker, Branko Vukelić i Tomislav Karamarko, načelnik Glavnog stožera Josip Lucić te Predsjednikov savjetnik za obranu Zlatko Gareljić. Na sastanku je bilo riječi i o kadrovskoj politici u obrambenom sustavu, te je zaključeno kako, prema NATO-ovim standardima, treba povećati broj vojnika, a smanjiti broj časnika. Također treba, rečeno je, utvrditi i karijerni put najviših vojnih dužnosnika. Na pitanje znači li to da Hrvatska ima previše generala, Predsjednik je odgovorio da nije bilo riječi o konkretnim činovima nego samo o časnicima.
>Imamo više časnika, nije to čudno, jer smo izašli iz rata. Sad ćemo postupno prilagođavati broj NATO-ovim standardima<, kazao je Josipović. Na pitanje novinara hoće li biti promjena i na najvišim funkcijama, onoj ministra obrane te načelnika Glavnog stožera, i premijerka i Predsjednik odgovorili su da i ministar i načelnik imaju njihovo povjerenje te kako nema razloga za promjene.vjesnik


12. listopada 2010.
Sanader: O pregovorima s MOL-om bili upoznati vlada i Predsjedništvo HDZ-a
Sanader je opovrgnuo tvrdnju o postojanju prešutnog dogovora s njegovom vladom da Ina državi ne mora platiti trošarine, ali i naglasio da vlada toj tvrtki nije željela prisilno naplatiti dug, kako ne bi ugrozila poslovanje Ine u krizi i dovela u pitanje radna mjesta

ZAGREB - Bivši premijer Ivo Sanader u utorak je pred saborskim istražnim povjerenstvom za Inu potvrdio da je bivši potpredsjednik vlade Damir Polančec njega osobno, vladu i Predsjedništvo HDZ-a izvještavao u svim fazama pregovora s MOL-om.
Sanader je, na upit predsjednice povjerenstva Dragice Zgrebec (SDP), potvrdio i da je Polančec po njegovoj (Sanaderovoj) preporuci o nacrtima ugovora s MOL-om izvještavao ministre financija i zaštite okoliša Ivana Šukera i Marinu Matulović Dropulić. Negirao je, pak, da je osobno pregovarao s predstavnicima MOL-a.
Sanader je istaknuo da je prvi ugovor iz 2003., kojim je MOL stekao 25 posto plus jednu dionicu Ine, u bitnom odredio kasniji tijek događaja, a posebno vezano uz upravljačka prava u Ini (članstvo u Upravi i Nadzornom odboru).
U tom smislu gleda i da na situaciju kada je MOL, nakon što je kupnjom dionica iz inicijalne javne ponude te onih koje su prenesene hrvatskim braniteljima i prodane Ininim zaposlenicima, postao najveći dioničar s više od 47 posto dionica Ine.
Izmjene dioničarskog ugovora za mandata njegove vlade ocijenio je najboljim mogućim rezultatom u tom trenutku, budući da je vlada, unatoč tomu što država više nije bila većinski vlasnik Ine, >praktično zadržala sve osigurače iz (temeljnog) dioničarskog ugovora<.
Zgrebec je zanimalo i kako gleda na to što je MOL nakon tih izmjena dobio, a Hrvatska izgubila po četiri člana u Upravi i Nadzornom odboru Ine, iako mađarska kompanija nije postala većinski vlasnik Ine, kako je to predviđeno ugovorom iz 2003.
Sanader je u odgovoru napomenuo da u tom ugovoru stoji i da Hrvatska gubi četiri člana u Upravi i Nadzornom odboru kada njezin udio padne ispod 50 posto plus jedne dionice Ine, te da na taj način i promatra to što je MOL dobio veća upravljačka prava.
Kao Polančecov veliki uspjeh u pregovorima s MOL-om, prije izmjena dioničarskog ugovora, naveo je to što je vlada dobila pravo prvokupa Ininih dionica dođe li do neprijateljskog preuzimanja MOL-a, a ključnim drži i to što je do 2013. produljen rok u kojemu MOL bez prethodne suglasnosti hrvatske vlade može raspolagati Ininim dionicama.
Borisa Kunsta (HDZ) zanimalo je Sanaderovo mišljenje je li vlada Ivice Račana, nakon što je utrošila velike novce u stabilizaciju Ine, trebala prodati tu naftnu kompaniju, je li to bila štetna odluka, te jesu li prodajom 25 posto plus jedne dionice MOL-u zarađeni novci uistinu utrošeni u gospodarski razvoj.
Sanader je odgovorio kako osobno misli da Ina dugoročno sama ne bi uspjela opstati, jer država, ocijenio je, nije uvijek najbolji vlasnik.
Možda je, dodao je, trebalo u Inu ulagati tako da ju se zadrži kao jakog regionalnog igrača, kakva je bila za bivše SFRJ, ali za to je, istaknuo je, nužna promjena mentaliteta, veća agresivnost na tržištu.
Njegova se vlada, naglasio je, nije bavila analizom rada prethodne vlade i koliko je ona uložila u Inu. >Pogrešno bi bilo da se bavimo analizama prošle vlade, jer su građani od nas tražili da zasučemo rukave<, poručio je Kunstu.
Odgovorio mu je i kako bi bilo apsolutno pogrešno da je njegova vlada išla raskidati ugovor s MOL-om, >jer bi to bila pogrešna poruka i po strane i domaće investitore i po nacionalno zajedništvo<.
>U pravu ste da je Ina bila rudnik zlata, ja bi bio za to da je Ina ostala jak regionalni igrač, ali možda za to nemamo snage, nacionalne energije da kupimo neku tvrtku vani, možda se isuviše bavimo sapletanjem nogu<, poručio je Sanader.
Sanader je opovrgnuo tvrdnju o postojanju prešutnog dogovora s njegovom vladom da Ina državi ne mora platiti trošarine, ali i naglasio da vlada toj tvrtki nije željela prisilno naplatiti dug, kako ne bi ugrozila poslovanje Ine u krizi i dovela u pitanje radna mjesta.
>Šuker je bio u pravu. Nikakav prešutni dogovor nije bio da Ina ne plaća<, kazao je Sanader pred saborskim istražnim povjerenstvom za privatizaciju Ine, odgovarajući na pitanje predsjednice Povjerenstva Dragice Zgrebec je li istinita tvrdnja bivšeg predsjednika Uprave Ine Tomislava Dragičevića o >prešutnom dogovoru< o neplaćanju 2 milijarde kuna od naknada za ceste.
Objasnio je da vlada nije željela prisilno naplatiti trošarine, jer bi tako riskirala stečaj Ine i dovela u pitanje radna mjesta u toj kompaniji.
>Nismo vršili presing, "Ajde, platite trošarinu pa idite u stečaj<, rekao je Sanader, objasnivši da se vlada u tom slučaju nije mogla ponašati isključivo kao vlasnik.
>Da smo se ponašali isključivo kao vlasnik, trebali smo Ini staviti ključ u bravu, ali smo kao odgovorna vlada morali voditi računa i o socijalnoj politici<, rekao je Sanader, naglasivši da tako razmišljaju i druge vlade.
Podsjetio je da su državnim novcem sanirane tvrtke u drugim industrijama, poput brodogradilišta, tekstilne industrije ili PIK-ova, te da je logično da se i u slučaju Ine pričekalo da se tvrtka oporavi kako bi mogla platiti trošarinu.
Potvrdio je da je kao premijer znao da je Ina krajem 2008. pala u poteškoće i bila pred stečajem. Smatra da je razlog takvom stanju kompanije bila svjetska ekonomska kriza, ali i da je vodstvo Ine vjerojatno stvorilo velike zalihe nafte u vrijeme dok je ona bila skupa na svjetskim tržištima. Kada je cijena nafte drastično pala, stvorile su se disproporcije u knjigama, ocijenio je Sanader.
Na pitanje je li vlada raspravljala o godišnjim izvješćima o poslovanju Ine, Sanader je kazao da se o Ini raspravljalo znatno češće, svaka dva do tri mjeseca, sukladno zakonskim obvezama vlade.
Podsjetio je da je 2003., pri kraju mandata vlade Ivice Račana, MOL ušao u Inu kao strateški partner, nakon što je stekao 25 posto plus jednu dionicu, a da je praktična primjena ugovora o privatizaciji pala u zadaću njegove vlade.
>Jedna od prvih zadaća moje vlade, u veljači 4004., bila je isplata 5,5 milijuna kuna savjetniku za privatizaciju, koje prethodna vlada nije platila<, rekao je Sanader.
Dodao je da je vlada razgovarala i o rokovima modernizacije rafinerija, pripremama za inicijalnu javnu ponudu Ininih dionica, prijenos dionica braniteljima i prodaju zaposlenima te o utjecaju poskupljenja nafte u svijetu na domaće tržište.[

10.listopada 2010.
Šuker: Hrvatska definitivno izlazi iz krize
WASHINGTON - Potpredsjednik vlade i ministar financija Ivan Šuker izjavio je u subotu, nakon razgovora s dužnosnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Washingtonu, da Hrvatska >definitivno izlazi iz krize<, te da će četvrto tromjesečje ove godine biti pozitivno.
>Hrvatska definitivno izlazi iz krize, stvorili su se svi preduvjeti za to, poduzete su sve mjere. Mi smo sporije i kasnije od mnogih ušli u krizu i nažalost kasnije izlazimo<, izjavio je Šuker hrvatskim novinarima u Washingtonu.
Svjetska banka je u petak izvijestila o povratku gospodarskog rasta u regiju istočne Europe i središnje Azije (ECA), a od 30 zemalja regije samo su četiri i dalje u recesiji i bilježe negativan rast - Kirgistan, Rumunjska, Hrvatska i Latvija.
Na pitanje o svrstavanju Hrvatske uz bok Kirigistana, Šuker je kazao da se tu ipak radi o velikim razlikama.
Govoreći o razgovorima koje je vodio na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke, i činjenici da je Hrvatska među rijetkim zemljama koja još nije izašla iz krize, potvrdio je da će Hrvatske ove godine imati negativan rast, ali će četvrti kvartal biti pozitivan, dok se sljedeće godine očekuje rast gospodarstva od 1,5 ili 1,6 posto, u čemu se slažu hrvatske prognoze i one međunarodnih financijskih institucija.
On je naglasio da su dužnosnici MMF-a i Svjetske banke na razgovorima s hrvatskim izaslanstvom izrazili potporu mjerama gospodarskog oporavka.
>Imali smo vrlo kvalitetan razgovor u Svjetskoj banci, s punom potporom mjerama gospodarskog oporavka isto kao i u MMF-u. Svjetska banka će financijski poduprijeti određene reformske projekte u Hrvatskoj<, rekao je Šuker dodajući da je to >lijepa vijest iz Washingtona<.

Na pitanje o tome slijedi li Hrvatska svjetski trend poticanja izvoza kao motora oporavka, što je jedna od središnjih tema skupa u Washingtonu, Šuker je kazao da i >Hrvatska slijedi taj trend< te da je izvoz rastao u prvih sedam mjeseci ove godine, što je >jedan od najboljih makroekonomskih pokazatelja<.
Ministar financija je kazao da se u razgovorima koje je vodio u Washingtonu otvaralo i pitanja zastoja s izmjenama zakona o radu i predloženoj mirovinskoj reformi, dodajući kako >u Hrvatskoj svi govore o reformama, a kada treba reforme provesti onda su svi protiv<.
Na pitanje o rješenju za problem nespremnosti za reforme u Hrvatskoj, kazao je kako >nas svijet gleda i kroz to jesmo li spremni zavesti reda<, gdje u početku treba podnijeti žrtve ali kasnije se to naplati s bonusima, ako se reforme provedu na vrijeme.
Ministar Šuker je ponovo odbacio mogućnost sa Hrvatska zatraži pomoć MMF-a za izlazak iz krize, ističući da nije bilo razgovora o stand-by aranžmanu s fondom.
>To nije opcija za Hrvatsku. Oni koji govore o stand- by aranžmanu neka javno kažu svim građanima Hrvatske da to znači smanjenje plaća i mirovina i niz drugih ograničenja. Mi razgovaramo o strukturnim reformama a ne o stand-by aranžmanu, to nije istina<, rekao je.
Na pitanje o mogućem novom zaduženju Hrvatske kod komercijalnih banaka, o obzirom na sastanke članova izaslanstva s predstavnicima šest velikih banaka - HSBC, Daiwa, Deutsche Bank, JP Morgan, Societe General i Barclays, ministar Šuker odgovorio je negativno, ističući da je riječ o redovitim kontaktima na skupovima međunarodnih financijskih institucija.
>Ne, ne znam otkuda to. Ovdje ima stahovito puno privatnih bankara i bilateralnih razgovora. Bilo bi šteta ne iskoristiti to za razgovore s tim ljudima. Isključivo na toj razini i ništa više<, rekao je Šuker.
Hrvatski ministar u subotu se sastao s Phillipeom Le Houreouom potpredsjednikom Svjetske banke za istočnu Europu i središnju Aziju, Peterom Harroldom, direktorom Svjetske banke za srednju Europu i Baltičke zemlje, te s izvršnim direktorom MMF-a Age Bakerom i drugim dužnosnicima.
Na skupu u Washingtonu sudjeluje i izaslanstvo Hrvatske narodne banke, koje vodi guverner Željko Rohatinski.vjesnik

7. listopada 2010.
Uvredljiva i sramotna naslovnica Novosti
Iako je možda mnogima nakon pada dvaju MiG-ova na pamet pao uzvik "Oba su pala", nije isto kad se takve aluzije rade na naslovnici novina. Posebno je politički osjetljivo i opasno ako to rade novine koje izdaje krovna udruga najbrojnije nacionalne manjine, čiji je dobar dio, nažalost, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv HrvatskeBurne reakcije javnosti izazvala je naslovnica posljednjeg broja tjednika Novosti koji izdaje Srpsko narodno vijeće (SNV) na kojoj su prikazana dva padajuća zrakoplova uz natpis "Obadva, obadva su pala". Stavljanje povijesnog usklika iz Domovinskog rata kojim je hrvatski branitelj u rujnu 1991. popratio rušenje dva MiG-a agresorske JNA kod Šibenika u kontekst nedavnog pada dva MiG-a Hrvatskog ratnog zrakoplovstva kod Plaškog ocijenjeno je uvredljivim i sramotnim, pa je i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac priznao da kao izdavači nisu sretni s takvom naslovnicom. Dodatno ulje na vatru izazvala je reakcija glavnog urednika Novosti Rade Dragojevića. "Da, mi smo se zezali i dalje ćemo tako nastaviti. Da smo se zezali i dirnuli u svetinju Domovinskog rata, jesmo. I neka - ako ima svetinja, nema slobode", izjavio je Dragojević u utorak, a u srijedu je redakcija Novosti primila anonimne prijetnje, što je potvrdila i zagrebačka policija.
Na naslovnicu je u utorak najprije reagirao Hrvatski helsinški odbor koji smatra da se njome vrijeđaju neosporne vrijednosti većine hrvatskih građana, a oštro priopćenje poslao je i ministar obrane Branko Vukelić koji se upitao kako nekoga može veseliti nesreća kao što je bio pad dvaju zrakoplova. Slično priopćenje poslao je i načelnik Glavnog stožera Josip Lucić.
Naslovnica ovotjednih Novosti nije prva kojom se pod plaštem navodne satiričnosti vrijeđa i provocira pa je tako u kolovozu u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti na naslovnici uz natpis "Olujom do mira" hrvatski vojnik bio prikazan poput vampira. Uredništvo Novosti očito još nije shvatilo da su Olujom od okupacije i terora oslobođeni i Srbi u Hrvatskoj, kao što su pobjedom saveznika 1945. i Nijemci oslobođeni od nacizma. Te činjenice ne mogu promijeniti niti zločini koji su se u oba slučaja događali nakon oslobođenja.
Iako je možda mnogima u Hrvatskoj nakon pada dvaju MiG-ova na pamet pao uzvik "Oba su pala", nije isto kad se takve aluzije rade na naslovnici novina. Posebno je politički osjetljivo i opasno ako to rade novine koje izdaje krovna udruga najbrojnije nacionalne manjine, čiji je dobar dio, nažalost, sudjelovao u oružanoj pobuni i agresiji protiv Hrvatske. Posljedice tih zala vidljive su i danas i u takvim okolnostima tek će rijetki prihvatiti argument da je riječ o šali, a većina će u naslovnici Novosti iščitati zadovoljstvo što su, eto, i Hrvati ostali bez dva zrakoplova.
Zašto je uredništvu Novosti to zabavno znaju samo oni, tim više što u istom broju oštro kritiziraju bolnički tretman Marije Klipe, jedine žrtve zrakoplovne nesreće, inače srpske povratnice koju su ranili raspadnuti dijelovi zrakoplova.
Lekciju kako bi se odgovorni predstavnici srpske manjine trebali ponašati, čelnici Novosti dobili su su iz vlastitih redova, iz Srpskog demokratskog foruma s kojim su i inače u lošim odnosima. "Predmetnom naslovnicom uredništvo Novosti na jeftin i vulgaran način skreće pažnju s otvorenih tema važnih za zaštitu i promociju prava Srba u Hrvatskoj i otvara teme koje vode u pravcu daljnjih konfrontacija i sukoba. Odbacujemo i osuđujemo ovakve neozbiljne i neodgovorne pokušaje samoreklame i izražavanja novinarskih sloboda bez osjećaja odgovornosti, kako za srpsku zajednicu u Hrvatskoj, tako i za razvoj i jačanje odnosa između hrvatskog i srpskog naroda. I Srbi su građani ove zemlje kao i svi drugi te su se iznad Slunja srušili i njihovi avioni, zbog čega izražavaju žaljenje", piše u priopćenju predsjednika Upravnog odbora SDF-a Veljka Džakule. U većini drugih reakcija postavlja se pitanje koji su motivi uredništva Novosti i SNV-a kao izdavača i zašto im takve provokacije trebaju.
"Naslovnica mi se ne dopada. Mislim da je neukusna i na izdavaču je da razmisli treba li nastaviti takvu politiku", kratko je izjavio predsjednik Republike Ivo Josipović, dok predsjednik SDP-a Zoran Milanović smatra da se radi o "malo nespretnoj, nezgodnoj i možda neukusnoj aluziji, koju su mogli izbjeći". "Ako se već dogodila, možda se ne moraju ispričavati, ali mislim da nije najspretnije reći da će se i ubuduće ponašati na takav način. Asocijacije su malo nezgodne. Nije me to povrijedilo, ali smatram to neukusnim", kaže Milanović.
"Ova naslovnica je kap koja je prelila čašu strpljenja, a njezina je poruka neprihvaćanje Republike Hrvatske i nastavak izgradnje politike koja se temelji na udruživanju u nove balkanske asocijacije", izjavio je predsjednik HSP-a Daniel Srb
Povjesničar Ivo Banac upozorava na opasnost od otvaranja novih sukoba. " Postavlja se pitanje zašto se igrati vatrom. Žeravica etničkih sukoba iz devedesetih još je topla. Želi li se stvoriti situaciju u kojoj bismo se ponovno sukobljavali oko stvari koje jednostavno ne bi trebale biti predmet rasprave?", kaže Banac.

HND: Opasne reakcije vojske
Hrvatsko novinarsko društvo u srijedu je zatražilo punu zaštitu i sigurnost tjednika Novosti i njegovog glavnog urednika zbog prijetnji smrću koje su primili. HND smatra lošim i opasnim reakcije ministra obrane Branka Vukelića i načelnika Glavnog stožera Josipa Lucića koji su naslovnicu ocijenili uvredljivom za pripadnike Oružanih snaga, za sve branitelje i sve dobronamjerne građane.
"Iz toga proizlazi da vojne institucije daju sebi za pravo javno prosuđivati koji hrvatski građani jesu a koji nisu dobronamjerni, odnosno koji su neprijatelji. Sigurno da naslovnicu s ilustracijom dva pala MiG-a i tekstom "Oba su pala" netko može doživjeti kao uvredu, no želimo podsjetiti da je doslovce isti telop "Oba su pala" imao i središnji Dnevnik HTV-a onoga dana kada su pala dva hrvatska MiG-a. Mogle su iritirati pojedine izjave glavnog urednika Rade Dragojevića. Ali, radi li se o uređivačkom promašaju o tome bi trebali prije svih procijeniti redakcija Novosti i njihov izdavač a ne vojne institucije, jer sloboda medija mora biti neupitna u slobodnim društvima", kaže se u priopćenju HND-a.Marijan Lipovac, Vjesnik

6. listopada 2010
Analogni signal otišao u povijest
Posljednji analogni odašiljač simbolično je isključila premijerka Jadranka Kosor. Hrvatska je jedna od 14 europskih zemalja u kojima je digitalizacija televizije dovršena prije 2012., što je rok koji je zadao EU
ZAGREB - Od utorka u 12.35 sati nacionalni televizijski program u Hrvatskoj više se ne prima analognim, nego
digitalnim signalom. Posljednji analogni odašiljač simbolično je isključila premijerka Jadranka Kosor na prigodnoj svečanosti održanoj u zgradi Hrvatske poštanske banke, gdje je 1956. godine počelo emitiranje Televizije Zagreb.
Digitalni signal omogućuje bolju kvalitetu slike te emitiranje više programskih sadržaja. Premijerka Kosor spomenula je da je Vlada za projekt osigurala 86 milijuna kuna i istaknula da je Hrvatska jedna od 14 europskih zemalja u kojima je digitalizacija televizije dovršena prije 2012. godine, što je rok koji je zadao EU. >Bilo bi dobro da i na drugim područjima tako brzo i uspješno ostvarujemo ciljeve. Analogna televizija odlazi u povijest, ali ostaje u srcima mnogih od nas koji pamtimo ta vremena i koliko su televizijski programi značili u promicanju istine i širenju informacija<, rekla je Kosor. Istaknula je važnost medija u prenošenju informacija i promicanju istine, ali i kulturnih i drugih sadržaja te poručila da informiranje treba dobiti status kakav zaslužuje, pogotovo kad Hrvatska dovrši pregovore za članstvo u EU.
Državni tajnik Središnjeg vladinog ureda za e-Hrvatsku Igor Lučić istaknuo je da je prelazak na digitalno emitiranje bio novi izazov kao što su to bili i počeci emitiranja televizije. Iznio je podatak da televizijski signal prima gotovo 99 posto kućanstava, što je više nego u nekim zemljama EU-a.
Uvođenje digitalnog signala obavljalo se po regijama od siječnja, a od utorka je proces završen gašenjem analognog signala na području Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije te na dijelovima Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije. [Marijan Lipovac], Vjesnik

5. listopada 2010.
Vidošević: Situacija nije nimalo optimistična
- Trenutno najviše zabrinjava nedostatak investicija i stagnacija trgovine na malo, što zajedno s brojnim drugim problemima u gospodarstvu odražava situaciju koja nije nimalo optimistična – izjavio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, na svečanoj izbornoj skupštini Gospodarskog vijeća GK KZŽ, u Krapini. - I naredna godina će biti teška ako se ne dogode bitni zaokreti, a najvažniji od svega je dogovor oko razvojne strategije, budući je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja Europe koja nema jasnu viziju razvoja – rekao je Vidošević. Za predsjednika Gospodarskog vijeća GK KZŽ izabran je Vid Šenjug, vlasnik Print centra Krapina. Lj. Pavlina, (SD)

4. listpada 2010.
Vratio se Sanader, odbio davati izjave
Ne znam da se vratio gospodin Sanader. Pa, lijepo je biti doma. Mislim da je najljepše biti doma i najljepše je biti u Hrvatskoj, rekla je premijerka Jadranka Kosor, koja je u Virovitici od novinara saznala za Sanaderov povratakBivši hrvatski premijer Ivo Sanader, koji je posljednjih tjedana bio u New Yorku i Los Angelesu, u nedjelju se vratio u Zagreb. Nije želio govoriti kakvi su mu dalji planovi ni hoće li se odazvati pozivu da u utorak svjedoči na sjednici saborskog povjerenstva za Inu, iako ima naznaka da će to učiniti. Sanader je rekao da i dalje ne želi davati intervjue i izjave. Govoreći o napadima usmjerenima na njega, naglašava svoju ulogu prošlih godina, uz naglasak na ono što je napravio za Hrvatsku i stranku, koju je, kaže, digao iz pepela.
Sanader nije želio komentirati ni uhićenje Mladena Barišića. Kad je riječ o borbi protiv korupcije, bivši premijer voli naglasiti da su upravo za njegova mandata postavljeni zakonski temelji za obračun s korupcijom. U svakom slučaju, za hrvatsku će javnost u sljedećem razdoblju vrlo važno biti saznati postoji li veza između korupcijskih skandala u koje su umiješani nekoć bliski Sanaderovi suradnici i bivšeg premijera.
I dalje, međutim, ostaje nerazjašnjeno zbog čega je Sanader iznenada i bez ikakvih najava napustio premijersko mjesto. I hrvatski predsjednik Ivo Josipović nedavno je rekao da bi bilo dobro da Sanader kaže razloge zbog kojih je otišao. Sanader je u nekoliko navrata u posljednje vrijeme decidirano odbacio mogućnost povratka u politiku, iako se kalkuliralo da će pokušati osnovati novu političku stranku, a nije poznato je li počela raditi tvrtka koju je osnovao u Austriji. Posljednji je put u Zagrebu boravio vrlo kratko, nakon što je održao predavanje na Europskom forumu u austrijskom Alpbachu i zatim je otputovao u SAD. Premijerka Jadranka Kosor u nedjelju je od novinara, kako prenose neki portali, saznala da se njezin bivši šef vratio u Zagreb. »Ne znam da se vratio gospodin Sanader. Pa, lijepo je biti doma. Najljepše je biti doma. Ja mislim da je najljepše biti doma i najljepše je biti u Hrvatskoj«, rekla je zbunjeno i kroz smijeh premijerka te dodala da je Hrvatska najljepša zemlja na svijetu.Jurica Körbler, Vjesnik

4. listopada 2010.
Štednja odgađa Papin posjet Hrvatskoj?
Neslužbeno doznajemo da bi financijska strana mogla odlučiti o pozivu Benediktu XVI.
Predsjednik Ivo Josipović u subotu će se u Vatikanu susresti s papom Benediktom XVI. Iako se očekuje da će predsjednik Josipović uručiti poziv Svetom Ocu za posjet Hrvatskoj, službene potvrde za to još nema. Stroga vatikanska diplomacija ne tolerira da se unaprijed objavljuju teme o kojima će se razgovarati u Vatikanu, a tu je i pitanje visokih troškova koje bi Hrvatska mogla imati zbog organizacije Papina posjeta. Kako neslužbeno doznajemo, financijska bi strana, odnosno štednja u Hrvatskoj, mogla biti presudna u odluci o pozivu. Iako precizni troškovnik mogućeg Papina putovanja nije izrađen, sigurno je da bi bilo vrlo skupo. Troškovi su prije svega visoki zbog sigurnosti.
Nema dvojbe da bi Papin dolazak bio izuzetan događaj ne samo za vjernike, jer se za Benedikta XVI. može slobodno reći da je iskreni prijatelj naše zemlje. Osim toga, sljedeće se godine obilježava i nekoliko vjerskih obljetnica, među kojima i 600 godina svetišta u Ludbregu.
Poziv i želju da Benedikt XVI. posjeti Hrvatsku iskazala je nedavno i premijerka Jadranka Kosor za susreta sa Svetim Ocem u Vatikanu. Jurica Körbler, Vjesnik

4. listopada 2010.
Mikuláš Dzurinda: Kako smo lomili Britance zbog Hrvatske
Bivši slovački premijer Mikuláš Dzurinda otkriva dramatične okolnosti pod kojima je 2005. uklonjena blokada početka hrvatskih pregovora s EU-omMikuláš Dzurinda, ministar vanjskih poslova Slovačke, u povodu pet godina koje su prošle od otvaranja pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom, za Vjesnik govori o vremenima kada je hrvatska postala kandidatkinja za članstvo te o tome kako je to postala, ali i o perspektivi njezinih pregovora s EU-om. Dzurinda je 2005., kada je Hrvatska počela pregovore, bio slovački premijer i snažno ju je podržavao na tom putu.
. Što se događalo iza zatvorenih vrata?
- Sjećam se procesa na dvjema razinama. Prva su razina bili pregovori s britanskim predsjedništvom Europske unije. Tijekom odlučujućeg sastanka EU-a na vrhu vaš je tadašnji premijer Ivo Sanader odsjeo u hotelu u Bruxellesu, te smo on i ja intenzivno komunicirali, i osobno i putem poruka. To je išlo otprilike ovako: Sanader me pitao zašto Britanci ne dopuštaju da pitanje poziva Hrvatskoj napreduje. Rekao sam mu: Doznat ću, ići ću na sastanak s Tonyjem Blairom i obavijestit ću vas. Zatim sam razgovarao s Blairom koji mi je rekao da razgovaram s njegovim ministrom vanjskih poslova Jackom Strawom, pa sam to i učinio. Straw nije podržavao taj poziv zbog više razloga. Međutim, otišao sam ponovo na sastanak kod Blaira i zatim opet kod Strawa. Gnjavio sam ih argumentima koji su išli u korist Hrvatskoj.
Druga paralelna razina bila je pregovarački stol Europske pučke stranke. Sanader je i tamo koristio sličan način - >dosađivao je< drugim partnerima unutar te političke obitelji, uglavnom austrijskom kancelaru Wolfgangu Schüsselu i talijanskom premijeru Silviju Berlusconiju. Napokon, unutar te manje skupine, koja je uključivala i luksemburškog Jean-Claudea Junckera, dogovorili smo kako nema razloga da se Hrvatsku nastavi blokirati. Bili smo uvjereni da Hrvati ne skrivaju Gotovinu, vjerovali smo da su bili iskreno zainteresirani za dobru suradnju s Haaškim sudom i da su spremni za početak pristupnih pregovora. Pitanje je bilo tko će to reći na sastanku Europskog vijeća 3. listopada 2005., a u nacrtu zaključaka već je bio poziv Turskoj. Bila je povijesna prilika da se tome pridoda i poziv Hrvatskoj. Dogovorili smo da ću to učiniti ja, pa sam na Europskom vijeću predložio tu promjenu. Bilo mi je jako drago da su se na kraju i Britanci, kao predsjedavajući, s tim složili. Znači, iza zatvorenih vrata trajalo je intenzivno lobiranje, posebice ono usmjereno prema Velikoj Britaniji.
. Hrvatska je u završnoj fazi pregovora s Europskom unijom. Dijelite li to mišljenje?
- Da, dijelim. Europska komisija je za Hrvatsku upotrijebila te iste riječi u posljednjem izvješću o napretku za 2009. godinu, a ja ove godine očekujem još pozitivniji rječnik. Dodao bih i svoje mišljenje, smatram da je od početka pregovora prije pet godina vaša zemlja stigla vrlo daleko i napravila suštinske promjene. Hrvatska je ostvarivala neprekidan napredak u pregovorima s Unijom i do sada zatvorila 22 od 35 poglavlja. U nadolazećim mjesecima treba se usredotočiti na dostizanje svih ciljeva koje joj je zacrtao EU, pogotovo u poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava te poglavlja 8 Politika tržišnog natjecanja. To će biti ključna poglavlja u idućim mjesecima pregovaračkog procesa. Uvjereni smo da ćete sljedeće godine dovršiti pristupne pregovore. S tog stajališta, godina 2011., koja je i 20. obljetnica vaše neovisnosti, bit će i godina primanja Hrvatske u Uniju. Iskreno želim da ta godina bude i ključna godina za proces proširenja EU-a koji uključuje i druge zemlje u regiji.
. Slovačka je od početka podržavala ulazak Hrvatske u EU. Zašto?
- Postoji više jakih argumenata. Zauzeli smo stajalište da proširenje Unije pomaže konsolidirati mir, demokraciju, gospodarski potencijal i vladavinu prava u jugoistočnom dijelu Europe. Kada se tako promatra, vaše primanje također pomaže našoj vlastitoj stabilnosti te boljitku srednje Europe. Osim toga, Hrvatska je oduvijek bila neodvojivi dio Europe i njezine povijesti. Dijelimo iste vrijednosti, ciljeve i ideale. Treće, naše dvije nacije imaju tradicionalno i povijesno vrlo bliske i prijateljske odnose, jake kulturne veze koje se temelje na sličnim jezicima. Stoljećima smo bili dio iste države, Habsburške Monarhije. Vođe naših nacionalnih pokreta 19. stoljeća podupirali su jedni druge i održavali bliske odnose. Pritom mi posebno na pamet pada ime biskupa Stjepana Mojzeša (Štefan Moyzes), ključne figure kulturnog preporoda središnje Slovačke, koji je 1847. godine izabran u parlament kao predstavnik grada Zagreba. Tako je bilo sasvim prirodno da mi podržimo vašu zemlju u nastojanju da postane dijelom EU-a. Također, postoje mnoge sličnosti između naših društava. Mi imamo vlastito iskustvo iz nedavnog procesa pristupanja, kao i iz prve godine članstva u EU, uključujući gospodarske mogućnosti i razvoj. Ono konkretno što smo naučili dijelimo s našim prijateljima kroz savjetovanje, preslikavanje i razmjenu iskustava. Baš prije nekoliko dana naš je ministar vanjskih poslova zamoljen da podijeli slovačko iskustvo s referendumom o ulasku u EU, pa će tako naš stručnjak održati seminar u vašem ministarstvu vanjskih poslova.
. Kakvo je slovačko iskustvo, nakon što je vaša zemlja već nekoliko godina članica EU-a?
- Postoje dvije osnovne koristi: dijeljenje prednosti članstva u EU i sudjelovanje u europskom procesu odlučivanja. Proces pristupanja znači reforme, konsolidaciju demokracije i vladavinu prava. Mi smo nastavili sa strukturalnim promjenama i nakon primanja u članstvo. Vrlo važno je bilo otvaranje nacionalnog tržišta i slobodno kretanje dobara i ljudi, a šanse za zapošljavanje dramatično su porasle. Zahvaljujući članstvu u Uniji, slovačke kompanije i poduzeća postala su kompetitivnija i zanimljivija stranim investitorima u globalnom okružju. Svoju infrastrukturu sada možemo unaprjeđivati uz korištenje kohezije i strukturalnih fondova EU-a. No, moram istaknuti da naša integracija nije bila završena ulaskom u Uniju. Produbili smo naš integracijski put i kvalificirali se za schengensku zonu, kao i za eurozonu. To je dio našeg novog cilja: postati moderna i uspješna članica EU-a. To znači upotrebu instrumenata koje pruža članstvo u Uniji za razvoj i prosperitet zemlje, kao i za koristi naših građana. Također, to znači jačanje naše pozicije u institucijama EU-a koje osigurava da se u obzir uzimaju slovački interesi kada se oblikuju važne politike EU-a koje utječu na našu zemlju i gospodarstvo.
. I sama Europska unija morala se suočiti s nizom kriza. Kako vidite razvoj Unije u budućnosti? Hoće li biti jače federalizirana ili će države članice imati veću ulogu?
- Upravo smo prošli kroz veliku vježbu prihvaćanja Lisabonskog ugovora koji je Europskoj uniji donio dublju integraciju i usklađenije mehanizme odlučivanja. Važno je da taj novi plan pruža potreban okvir za daljnje proširenje. Zapravo, vjerujem da smo sada spremniji suočiti se s krizom nego što smo bili prije. Hoćemo li razmišljati o novim koracima što se tiče jače integracije ili ne, vidjet ćemo za neko vrijeme. Za nas je važno da budemo među onima koji mogu donijeti takvu odluku. S novim institucionalnim okvirom koji je donio Lisabonski ugovor postoje mogućnosti za suradnju i potreba za komunikacijom među manjim državama. U gospodarskom smislu, male države imaju ograničene alate za rješavanje krize. Zato je za njih bolje da se ujedine s jačim igračima. S obzirom na to, perspektiva pristupa EU također pomaže gospodarstvima regije zapadnog Balkana.
. Slovačka je primjer uspješnoga gospodarstva čak i u uvjetima globalne ekonomske krize. Kako ste to uspjeli i što bi Hrvatska trebala učiniti?
- Slovačka je također bila pogođena, posebice što se tiče proračunskog deficita. Nedostatak odgovornog stava doveo je novu vladu pred niz nužnih oštrih rezova da bi se smanjio deficit. Naše gospodarstvo funkcionira zahvaljujući reformama koje smo proveli u procesu pristupanja i u prvoj godini članstva. To je još jedan dokaz kako integracija može biti korisna za zemlje kandidatkinje. U našem slučaju, primanje u eurozonu pomoglo nam je da ublažimo posljedice krize koja bi u suprotnom imala puno štetniji utjecaj na naše gospodarstvo.
Rekao bih da je to put prema naprijed kako za kandidate, tako i za potencijalne kandidate za članstvo u Uniji; biti odlučan u provođenju odgovorne gospodarske politike i implementaciji reformi.

U EU vas čekaju bolje plaće, zapošljavanje i više stranih ulaganja
. Što će Hrvatska dobiti članstvom u EU?
- Hrvatska je u vrlo dobrom položaju da iskoristi slične prilike koje nudi EU-klub, baš kao i druge nove članice Unije iz srednje Europe, uključujući Slovačku. Vaše će tržište ojačati i bit ćete u boljoj poziciji da privučete strane ulagače. To znači zapošljavanje, veće plaće, inovacije i kompetitivnost gospodarstva. Također, bit ćete dijelom europskog procesa odlučivanja, vaš glas će se čuti na isti način kao i glasovi ostali članica EU-a. Vaši će ljudi, kao građani Unije, imati koristi od toga da sudjeluju u velikom prostoru od Lisabona do Tallina.Bruno Lopandić, Vjesnik

2.listopada 2010.
Letači koji su u balonu nestali nad Jadranom vjerojatno mrtvi
Dvojica američkih letača balonom koji su u srijedu nestali u oluji nad Jadranskim morem vjerojatno su poginuli, objavio je organizator utrke Don Cameron. Balonima su letjeli 47-godišnji Richard Abruzzo i 65-godišnji Rymer Davis.

- Bili su na visini od 1615 metara, a padali su brzinom do 80 kilometara na sat i malo je vjerojatno da su preživjeli - rekao je Cameron koji je te informacije dobio od kontrole zračnog prometa u Zagrebu. Organizatori su s dvojicom muškaraca u srijedu izgubili svaki kontakt. Za Abruzzom i Davisom tragaju američka Ratna mornarica, hrvatska Obalna straža i hrvatska Služba za traganje i spašavanje na moru. Pretražuje se područje oko Palagruže.
Član tima za pronalaženje Abruzza i Davisa Roby Baylay za BBC je rekao da po najgorem scenariju postoji mogućnost da je njihov balon eksplodirao u zraku.

- Postoji mogućnost da su uhvaćeni u oluju koja ih je vukla gore-dolje. Grom je mogao pogoditi balon i potpuno ga uništiti - strahuje Baylay. Organizatori se ipak nadaju kako postoji i mogućnost da je letački par iskočio iz balona i spasio se.Nesreća američkih letača balonima dogodila se za vrijeme 54. utrke balonima na plin Gordon Bennett. vecernj.hr

28. rujna 2010.
Hrvatske školske početnice u nedavnoj prošlosti i danas: Od domoljublja do nacionalne samozataje 
Stara izreka veli da je knjiga najbolji prijatelj.  Ali ima svakovrsnih knjiga.  One mogu biti što god čovjek od njih želi napraviti - mogu biti izvor znanja, kulture, lijepog odgoja i nadahnuća ili, s druge strane, mogu biti oruđe za pranja mozga, zaglupljivanje i manipulaciju; mogu biti izvor mržnje i drugih zala; mogu biti otrov...
Shvaćajući važnost knjige i školstva, razne ideologije, vlastodršci i svi oni koji su željeli i žele nametnuti svoje svjetonazore i premoć nad drugima nastojali su čim prije i što čvršće zavladati školstvom i osvojiti tvrđave znanja.
Ima već podulje godina otkako se u mojoj kućnoj knjižnici nalaze dvije hrvatske pučkoškolske početnice iz dva različita doba.  Obje sam sa sobom donio iz Amerike.  Prva je stigla u Ameriku poslije Drugog svjetskog rata, a druga je prodavana u nekadasnjoj (srpskoj) knjižari "Palandich" u Chicagu,  koja je, dakle, širena i među Hrvatima u svijetu, odnosno iz koje su učila (neka) hrvatska djeca u Americi. 
Prva knjiga je Moj dom - Početnica i čitanka za I. godište pučkih škola u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Zagreb: Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, 1942. , 122 str.  Druga je Početnica i čitanka za I. razred osnovne škole. Sastavio radni odbor; (za rad. odbor Ante Blaženčić). Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske, 1949., 128 str.  Udžbenici nam, pa čak i oni za najmlađe, mogu poslužiti kao prozorčići u tadašnja vremena i zato sam pregledao i analizirao ove dvije početnice te ovdje dijelim s vama što mi je zapelo za oko.  Ali ove dvije početnice zaslužuju i dodatak.  Naime, ne će biti na odmet ako malo zavirimo u udžbenike kojima se danas služe đaci prvog razreda u Republici Hrvatskoj i prvaši u djelovima Bosne i Hercegovine (Federaciji) gdje dobrim dijelom žive Hrvati.  Dakle, pođimo redom.

Ova početnica je tvrdo uvezana, prednja korica je u veselim bojama; na njoj su narisana djeca u različitim hrvatskim narodnim nošnjama, veseli su, uzbuđeni, bezbrižni, beru cvijeće....  Htjelo se naglasiti da djeca s veseljem idu u školu, ali zasigurno i činjenicu da su sada u svojoj hrvatskoj državi.  Na naslovnoj stranici piše ne samo da je to početnica i čitanka za I. godište pučkih škola, nego se naglašuje da je to "u Nezavisnoj državi Hrvatskoj."  Tu su i mali hrvatski grb i troplet, ali i ideološki znak: sićušno slovo "U" iznad grba.  Na prvih 33 stranice na svakoj stranici ima jedan ili više crteža, svi su uglavnom iz života na selu, djeca i odrasli su u narodnim nošnjama, u veselim su bojama i veselu zanosu.  Poslije 33. stranice manje je crteža i crno-bijeli su. U Početnici, to jest prvom dijelu knjige, sva su štiva tipično dječja, bez ideoloških primjesa.  Jedino na stranici 26 nacrtana je skupina djece kako koracaju pod hrvatskim barjakom i kratak tekst koji govori kako će se i oni boriti za domovinu Hrvtsku, te završava "Živjela Hrvatska!"
Drugi dio knjige, to jest "Čitanka", ima sljedeće podnaslove: Zima odlazi, Proljeće, Ljeto, Dom i škola, Bog i domovina, Čovjek i rad te Priroda i stvari.  Dio "Bog i domovina" sadrži sljedeća štiva: "U selu", "Gorsko selo", "Grad", "Zavičaj" i "Domovina", te pjesme: "Molitva", "Uskrs", "Večernja zvona", "Hrvatsko selo", "Željeznica", "Domovini" i "Mali Hrvat". 
Početnica iz 1942. je zasigurno domoljubna i to, moglo bi se reći, veselo domoljubna.  Uz znanje, ona nastoji u djeci potaknuti ljubav za njihovo selo, kraj i domovinu.  U njoj nema nikakvih oblika mržnje protiv ikoga ili ičega.  Bosna i Hercegovina je uključena kao dio domovine i u knjizi se govori o Bajramu kao i o Božiću, te o Džaferu i Salki kao i o Mari, Đuki i Stipi.  Na koncu štiva "Domovina" uskliče se "Živjela Hrvatska!" i uz to se ipak dodaje "Živio Poglavnik!" (st. 94.) 

Početnica iz 1949.
Ova početnica je mekih korica u tmurnim bojama.  Dečko i curica, koji idu u školu, također su u potištenim bojama, preozbiljni su i u manje ili više, "nedefiniranim" seljačkim narodnim odorama.  Svi crteži u knjizi su crno-bijeli.  Drugi dio, "Čitanka", nije podijeljen na podnaslove nego su štiva i pjesme razbacani bez kakva tematskog reda, ali između uobičajenih dječjih štiva stalno se ubacuju i ona s ideološkim nabojem.  Već na stranici 16 je crtež dečka Mome s "partizankom" kapom na glavi i u "pionirskoj" odori, a onda slijede i druga djeca u takvim odorama.  Na stranici 20 djeca (koja tek uče slova!) raduju se zidnim novinama izvješenim na ploči s dvije petokrake.  Na str. 26 predstavljeno je slovo "T", ali nije teško pogoditi kako se najbolje pamti slovo "T"!  Tu je nacrtana skupina ljudi koji nose Titovu sliku i natpise: "Tito, Tito, Tito; Svi smo Titovi, Tito nas vodi".  Ispod slike je tekst:
Sav je narod veseo:
Ti-to, Ti-to, Ti-to!
Tito nas voli.
Mi smo Titovi.
Tito je sin domovine.
S Titom je sav narod.
Svi smo Titovi.

Slovo "P" se vježbalo uz tekst kako pioniri stupaju i pjevaju, u pionirskim su odorama i s "partizanakom" na glavi, te s jugo-zastavama i natpisom "Tito" (str. 30).
A na strani 31 tata Pajo iz Armije piše pismo sinu Peri i u pismu naglašava kako pioniri "vole Tita i armiju".  "O" - otac se vraća iz rata.  Naravno s "partizankom" na glavi, u od Nijemaca popaljeno selo.  "Š" - u šumi su partizani, "Narod je poslušao Šimuna.  Šuma je štitila narod." "B" - "Bila je borba" (uz crtež partizana na fronti).  Švabe su palile sela i ubijali narod.  "Sa Švabama su išli ustaše".  "Borba nam je donijela pobjedu".  "Danas više nema rata.  Mi smo pobijedili.  Nema više ustaša ni Švaba.  Borba nas je spasila.  Mi smo slobodni."  Zanimljivo je da nema više ustaša, al' se ne kaže da nema četnika! 
Kako bi se moglo učiti slovo "Z" a ne govoriti o zvijezdi, odnosno zvijezdi petokraki.  Tu je i Zoran koji je crtao zvijezde za "vrijeme Švaba", bio zatvoren, partizani ga oslobodili, i on postao partizan.  Na crtežu su zgrade s nacrtanim zvijzdama po zidu i imenom Tito, latinicom i ćirilicom.  "Zvijezda je znak slobode.  Svi, koji se bore za slobodu, nose crvenu zvijezdu....  Zato i mi nosimo zvijezdu na kapama.  I mi smo nosili borcima jelo i poštu."  "Borbom su protjerali Švabe i izdajice."  A zna se, izdajice su bili svi koji nisu bili za Tita i partizane!
"F" se najbolje uči uz riječ fašisti!  Tako su fašisiti odveli postolara Franu i mučili ga da izda svoje drugove, osudili ga na smrt a on, "Pod vješalima je uskliknuo: Smrt fašizmu - Sloboda narodu!"  (str. 47)
Riječi Hrvoje i Hrvat pomažu kod učenja slova "H", ali ne daj Bože da se to ne bi "uravnotežilo" s "J" i "S"!  Tekst glasi: "Hrvoje i Jovo dva su dobra druga.  Hrvoje je Hrvat, a Jovo je Srbin.  Hrvati i Srbi zajedno su oslobodili Hrvatsku od fašista." (str. 49)

"Ž" se najlakše uči uz riječi Žarko, Živko i živjeli, posebice sljedećim uzvicima:
Živjeli pioniri!
Živio Maršal Jugoslavije drug Tito!
Živjela hrabra jugoslavenska armija!
Živjela Narodna Republika Hrvatska! (str. 53).

"Lj" se uči uz priču o ljubavi, ali ne o svakakvoj, nego o "Bratskoj ljubavi"(str. 59).  Tu je crtež dječaka u srpskoj i vršnjaka mu u hrvatskoj (zagorskoj) narodnoj nošnji.  Stevo i Ivo pjevaju "Druže Tito, naš rođeni brate, što sjedini Srbe i Hrvate."  A zatim Smilja i Ljerka pjevaju onu poznatu " Druže Tito, ljubičice bijela....", a ispod pjesme je usklik: "Za domovinu - Za Tita Naprijed!" (str. 60)

Slijedi "Čitanka", koja je prepuna revolucije, Tita, partizana, petogodišnjeg plana, tvornica, pionira udarnika, te fašista i narodnih neprijatelja....  "Čitanka" ima 65 stranica i na njima nabrojih spominjanje pionira 20 puta, a jedan od njih obećaje: "Ljubit ću svoje roditelje i braću, sav radni narod, svoju domovinu i druga Tita, a mrziti sve one, koji bi htjeli da nam otmu slobodu."  Drugi pionir odmah poslije prvog razreda odlazi "na prugu".  Djeca marširaju, igraju se rata protiv fašista koji se spominje 11 puta.  Titovo ime se spominje 20 puta; partizani (spasioci) 7 puta, čak i Acu Rankovića jednom.  Pri koncu se slavi "narodna armija", "narodni heroji", a kako bi knjiga mogla proći bez pjesmice "Titovo kolo - koga ne bi vo'lo!"  Tito je "Bosi dječak" kojeg "od škole nije mogao odvratiti ni studeni vjetar, ni kiša."  "Taj negdašnji dječak današnji je heroj, maršal Jugoslavije, naš Josip Broz-Tito."  Na kraju je i najveća radost mladih pionira, susret i slika s drugom Titom!  A knjiga završava poklikom "Za domovinu - Za Tita - Naprijed!"

O bratstvu Srba i Hrvata trabalo je iz malena pjevati:
Dva rođena brata:
Srbin uz Hrvata.
Srca složno biju,
Oči radost siju.
Ruka ruku steže
I bratstvo ih veže. (str. 77).
Plodove takvog odgoja i bratstva najbolje smo vidjeli unatrag nekoliko godina u Vukovaru, Gospiću, Škabrinji, Dubrovniku....

Početnice ovodobne

Sad zavirimo i u udžbenike prvog razreda naših dana.  U ruci su mi dva udžbenika i radne bilježnice koje idu uz njih:  Ante Bežen i Vesna Budinski. Prvi koraci: Početnica za prvi razred osnove škole.  Zagreb, Profil, 2007., (148 str.) i Radna bilježnica (100 str.).  Dr. sc. Ivan De Zan et al. Naš svijet 1:  Udžbenik prirode i društva s CD-om za 1. razred osnovne škole. Zagreb,Školska knjiga, 2008., (94 str.) i Radna bilježnica (68 str.).
Pri prvom pogledu lako je zamijetiti da su ovi udžbenici ljepši, moderniji, pedagoški suvremeniji i djeci "prijateljskiji" od onih iz "bivših" vremena.  Usput zamijetih, premda se u njima govori o modernom životu, oni ni ne spominju kompjutere/računala, a znamo da današnja djeca u tim godinama, u najviše slučajeva, počinju "kljucati" po tim modernim "mozgovima".  Ali ovdje ne ćemo o tome, nego je riječ o ideološkim "crtama" u pučkoškolskim početnicama.
Nije teško uočiti da su ovo "gradske" knjige, pripremljene za gradsku djecu.  Dvije knjige pod naslovom Prvi koraci nemaju ništa o selu, kao da i ne postoji.  U Radnoj bilježnici ima četiri crteža indijanskih "šatora" (tipee) iza koji poviruju dva mališana u indijanskim tradicionalnim nošnjama (str. 21), ali nema ništa o hrvatskim selima ili koji crtež iz tolikog bogatstva hrvatskih narodnih nošnji.  U udžbeniku Naš svijet ima poglavlje "Selo - mjesto u kojem živim", ali nema tu ništa o seljacima ili životu na selu, nego nešto malo kako kuće na selu imaju okućnice. 
Kad je riječ o domoljublju, stvari stoje ovako:  U udžbeniku Prvi koraci, na stranici koja govori o slovu "H" nacrtana je karta Republike Hrvatske "obučena" u crveno-bijele kockice.  Tu je i velikm slovima ime "Hrvatska" i rečenica "Hrvatska je moja domovina". (str. 54.)  Kod učenja pisanog slova "N" uvrštena je pjesma "Naš put" koja na dva mjesta spominje "Lijepu našu."  Nadat se je da učitelji ipak tumače djeci o kojoj se zemlji radi.  Radna bilježnica koja ide uz gore spomenutu početnicu spominje Hrvatsku opet samo kod vježbanja slova "H".  Tekst glasi: "Hrvatska je moja domovina.  Volim Hrvatsku.  Tu sam se rodio.  Hrvatska je lijepa." (str. 68) 
Udžbenik Naš svijet je ipak nešto slikovitiji kad se tiče Hrvatske.  Tu je crtež škole, a pred školom visi hrvatski barjak (str. 10.), a u razredu iznad ploče visi hrvatski grb (str. 18.).  U poglavlju o blagdanima govori se i o "Danu neovisnosti" (str. 81.).  Uz sliku s nekoliko hrvatskih zastavica, tekst poučava: "Domovina je država u kojoj živimo.  Naša se domovina zove Republika Hrvatska.  Dan neovisnosti slavimo 8. listopada.  Mi volimo svoju domovinu."  Djeca trebaju odgovoriti kako su proslavili Dan neovisnosti i opisati hrvatsku zastavu.  Na str. 57. Radne bilježnice djeca uvježbavaju ono što je rečeno i zadano u udžbeniku uz "Dan neovisnosti".
Zamijetiti je da se u ovim udžbenicima dobro pazi da ne bi "pretjerali" u "hrvatovanju".  Domoljublje je ograničeno na Republiku Hrvatsku i za one koji su rođeni u njoj.  Ali nema nikakve poruke malim Hrvatićima koji su rođeni izvan RH, negdje u svijetu, a koji se budu služili ovim početnicama.  Ima li potrebe i njima natuknuti što bi Hrvatska za njih trebala znači i tko su Hrvati, premda nisu rođeni u Republici Hrvatskoj?
Udžbenici kojima se služe prvaši u županijma Bosne i Hercegovine (Federacije) u kojima obitavaju Hrvati su slijedeći:  Terezija Zokić, Jadranka Bralić i Marija Musa.  Početnica - Tajna slova - za 1. razred osmogodišnje osnovne škole. Mostar, Školska naklada, 2007., (202 str.), Terezija Zokić i Jadranka Bralić. Radna bilježnica B za hrvatski jezik u 1. razredu osnovne škole - Tajna slova 1. Zagreb, Školska knjiga,  2007., (122str.),  Dr. sc. Ivan DeZan i dr. sc. Mario Vasilj. Priroda i društvo - Udžbenik za prvi razred osnovne škole, Mostar: Školska naklada, 2006., (72str.).

Čim se otvore knjige tiskane u Mostaru vidi se da su morale proći kroz pet različitih "imprimatura"!  Kako je u Bosni i Hercegovini sve "zapuntano u drači i kupini", tako je i s udžbenicima.  U tom metežu, Hrvati posebice moraju biti oprezni da ih se ne okrivi za razbijanje države (jer takvima su oduvijek bili!).  Ta se opreznost i samozataja očituje i u ovim početnicama.  Tako se sramežljivo provukla riječ "Hrvat" u Početnici na str. 84. i u Radnoj bilježnici na str 60 kao primjer riječi koje počinju slovom  "H".  Isto tako "Hercegovina" u Početnici na str. 149.  Na 183. str. počinje dio knjige "Ljepote našeg jezika" i srećom ispod naslova je slika na kojoj piše "hrvatski".  Dakle, ipak učimo hrvatski, a ne "naški".  U udžbeniku Priroda i društvo zmijetiti je (str. 18) da na slici vise miniaturni crven-bijeli-plavi barjačići i to je sve što se tiče nacionalnog identiteta hrvatske djece.  Ovo je samo sićušni uzorak prilika u BiH.  Treba već od malih nogu nametnuti ne "ideologiju" zdrave ljubavi za ono tko smo i što smo, te u isto vrijeme prihvaćanje i poštivanje drugih i drugačijih, nego "ideologiju" samozataje (barem kod Hrvata) i prešućivanja drugih.

Zaključne misli

Analizirane početnice tek su mali uzorci vremena u kojima su pisane.  Prve dvije (iz 1942. i 1949.) pisane su u razmaku od samo sedam godina, obje za hrvatsku djecu (ili ova druga za djecu Hrvatske!), ali između njih je ogroman jaz.  Ona iz 1942. nastoji promicati hrvatsko domoljublje i radost da Hrvati imaju državu.  U njoj nema nekih ideoloških, ustaških, natruha osim na dva mjesta.  Druga (ona iz 1949.) je puna revolucije, Tita, partizana i pionira koji bi već u tim godinama trebali znati sto je fašizam, petogodišnji plan, ići "na prugu", biti udarnici i mrziti druge koji su protivnici režima.  To je početnica za mlade revolucionare!
Stječe se dojam da su današnje početnice iz RH oprezne u domoljublju, posebice Prvi koraci, a o onima iz BiH, kojima se služe uglavnom hrvatska djeca, da i ne govorim.  I jedne i druge, čini se, "lakše" govore o vjerskim blagdanima, nego o domoljublju.  Dok, recimo, u Americi od najmlađih školskih dana djeci se ulijeva ljubav za Ameriku, nacionalni ponos, a vjersko je ostavljeno za privatne škole, Crkvu i obitelj.  Udžbenici pokazuju da kod nas u ova vremena njegovanje i jačanje domoljublja ipak nije politički korektno ili probitačno.
Uspoređujući spomenute početnice, zaključiti nam je da je jedino ona iz 1949. (i slične koje su slijedile u socijalističkoj Jugoslaviji) bila puna ideološkog nasilja, u prvom redu nad sićušnom djecom, a zatim nad roditeljima i učiteljima koji su morali to s djecom čitati, gledati i slušati.  Ali posljedice ovog i ovakih udžbenika osjećaju se i danas.  Svjedoci smo da jedan broj ljudi koji su učili iz ovakvih početnica još uvijek živi u svjetonazoru kojim su bili zadojeni kao "pioniri".  Oni i dalje vode borbu koju je u šumi "započeo drug Tito."  Premda su "potjerali Švabe i izdajice", naprijatelji im se, kao fatamorgana, stalno pojavljuju pred očima.  Vidimo ih i danas u kapama "partizankama", pioniriskim maramama i sa slikom njima nezaboravnog i dragog diktatora.  Jednostavno se ne mogu osloboditi prošloti; ostali su i dalje na rubu "šume."  Bilo bi ipak vrijeme da takvi, i svi koji žive u ideološkim bunkerima bilo koje vrste, iziđu iz njih i osjete što znači biti stvarno slobodan čovjek.  Ali "zub vremena" će i dalje mljeti sve ideološke zablude, a u tim svim mijenama važno je da hrvatski pedagozi priređuju početnice koje će prvaši s radošću čitati, koje će biti zanimljivi izvori znanja i radosti, koje će zacrtavati temelje dobrog karaktera, samopouzdanja, samosvijesti i zdrava ponosa na ono tko su i što su, poštivanje svih ljudi, kao i ljubav za svoj hrvatski narod, kulturu i domovinu.

prof.dr.Ante Čuvalo, Hrvatsko Slovo

24. rujna 2010
Normalizacija života na poplavljenim područjima
Na poplavljenim područima od danas se nastava normalno održava u osnovnim  školama Vukovina, Novo Čiče, Bukevje i Veleševci. U OŠ Šćitarjevo nastave još  neće biti. 
Prijevoz učenika na području Bukevja i Veleševca još nije moguć zbog oštećenih ili poplavljenih kolnika. 
Elementarna nepogoda proglašena je za poplavljena velikogorička područja pa građani štetu mogu prijaviti u gradskoj upravi. Do jutros u 9 sati predane su 192 prijave šteta. Zakonski rok za predaju prijava je 8 dana, no Povjerenstvo će, zbog specifičnosti situacije, prihvatiti i naknadno predane prijave, zaključno s krajem sljedećeg radnog tjedna.
Lokalni vodovodi i bunari se dezinficiraju. Vatrogasci kamionima dostavljaju pitku vodu od kuće do kuće. Ekipe civilne zaštite strvine životinja skupljaju u posebne kamione.
Struju se dobila sva naselja osim Čičke Poljane, gdje vodostaj pada.
Stožer za zaštitu i spašavanje i dalje je u punoj pripravnosti. Konstantno se prate hidrometeorološka izvješća, a operativne snage su na dispoziciji.
U Sisačko-moslavačkoj županiji na snazi su ostale još mjere izvanredne obrane od poplava za rijeku Česmu.

Istarski župan Ivan Jakovčić na konferenciji za novinare u Pazinu rekao je da je zbog poplava proglasio elementarnu nepogodu za područje grada Umaga, Buja i Novigrada dok je za općinu Brtonigla elementarna nepogoda proglašena još u nedjelju. Prema njegovim riječima štete se još uvijek procjenjuju, no zasigurno će iznositi nekoliko desetaka milijuna kuna pa će predložiti vijećnicima Županijske skupštine da se u rebalansu proračuna planira još barem milijun kuna za pomoć nastradalim područjima.

23.rujna 2010.
Srušila se dva MIG-a, piloti se spasili
Dva zrakoplova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva MIG 21 srušila su se na vojnoj vježbi kod Slunja. Prema najnovijim informacijama oba su se pilota uspješno katapultirala te su se nakon prizemljenja s padobranom javili Zapovjedništvu HRZ i PZO-a.
Tijekom izvođenja vježbe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane na vojnom poligonu Eugen Kvaternik na Slunju, na području sjeverno iznad Plaškog danas oko 12,50 sati dva zrakoplova tipa MIG-21 imala su nesreću u zraku te su oba pala, objavio je MORH na svojim internetskim stranicama.
Ministar obrane Branko Vukelić potvrdio je novinarima da su pilot spašeni te da se nalaze na putu prema bolnici gdje će biti pregledani. Dodao je da je MORH formirao Istražno povjerenstvo koje je već krenulo iz Lučkog prema mjestu nesreće. Demantirao je da se nesreća dogodila zbog štednje. Svi zrakoplovi redovno prolaze kontrole, inače ne polijetaju, kazao je. Na pitanje koliko još MIG-ova RH ima, ministar je odgovorio - dovoljno za obranu hrvatskog zračnog prostora. Na inzistiranje novinara dodao je - 6. HRT

16. rujna 2010.
Polančec izbačen iz HDZ-a
Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajednice jednoglasno je donijelo odluku da se Damir Polančec izbriše iz članstva HDZ-a, priopćeno je na internetskim stranicama HDZ-a. Izbrisan je u skladu s člankom 13., stavkom 6. stranačkog Statuta zbog nanošenja štete ugledu stranke, dodaje se u obavijesti. Predsjedništvo je zasjedalo dulje od tri sata. Ni predsjednica stranke Jadranka Kosor ni članovi Predsjedništva nisu bili raspoloženi za davanje izjava.

Polančec protiv Šukera
Dogodilo se to dva dana nakon svjedočenja Damira Polančeca pred Istražnim povjerenstvom za Inu. Nakon Polančecova prozivanja, napokon se doznalo tko se, s kime i zbog čega sastajao. Pred povjerenstvom je svjedočio i ministar Ivan Šuker. Njihova su svjedočenja vrlo različita. Na komentar da netko od njih dvojice očito ne govori istinu, Polančec je prokomentirao da imaju riječ najvećeg kriminalca u državi protiv riječi najveće poštenjačine. 
U, na trenutke dramatičnom iskazu, Polančec je odbacio tvrdnje da je bio jedini pregovarač s mađarskim MOL-om. Istaknuo je da o nastavku privatizacije Ine i sklapanju novoga međudioničarskog ugovora ništa s MOL-om nije dogovarao na svoju ruku. O svemu je, kaže, održavao detaljne prezentacije na Predsjedništvu HDZ-a, gdje je dobivao jasne okvire za pregovore. Na tim prezentacijama bili su i Ivo Sanader i Jadranka Kosor i Šuker, kao i svi ministri u Vladi.
Polančec: Istina je voda duboka...
Podsjetimo, osim istrage u slučaju INA-MOL, Polančeca je USKOK optužio da je kao ministar gospodarstva od vukovarskog odvjetnika Petra Miletića naručio i platio izradu studije od 19 stranica kojom se Ministarstvo nikada nije koristilo, a platilo ju je 500.000 kuna. Optužen je i zbog nezakonito potrošenih 230.000 kuna za rasvjetu na igralištu Nogometnog kluba Osvit u Đelekovcu. U tijeku su i dvije istrage protiv njega - u slučajevima Podravka i HEP. Polančec je zbog ta dva slučaja bio u istražnom zatvoru bio od kraja ožujka do 22. srpnja. HRT

16. rujna 2010.
Petrinja se prisjeća poginulih
Petrinjci su se danas prisjetili poginulih, nestalih i umrlih branitelja. Tako već 13. godinu tijekom manifestacije Dani sjećanja, čuvaju uspomene na važne događaje iz Domovinskoga rata te promiču njegove vrijednosti. Na petrinjskome su području za Domovinskoga rata poginula 262 hrvatska branitelja. Ubijeno je više od 400 civila, a 50-ak je osoba još na popisima nestalih. Petrinjci i njihovi gosti danas su obišli tri masovne grobnice - Vilu, Novu bolnicu i Marinku, odakle je ekshumirano 46 posmrtnih ostataka.

13. rujna 2010.
Blagoslov Crkve hrvatskih mučenika na Udbini
Misno slavlje, na kojem se okupilo 15.000 vjernika, predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s desetoricom biskupa i dvije stotine svećenika

Udbina, (IKA) - Na Udbini je u subotu 11. rujna u nazočnosti oko 15 tisuća
hodočasnika proslavljen Dan hrvatskih mučenika koji je ove godine bio u znaku blagoslova Crkve hrvatskih mučenika. Misno slavlje predslavio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić a u koncelebraciji je bilo deset biskupa te dvije stotine svećenika. Uz domaćeg ordinarija Milu Bogovića suslavili su riječki nadbiskup Ivan Devčić, porečko-pulski biskup Ivan Milovan, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, splitsko-dalmatinski nadbiskup Marin Barišić, šibenski biskup Ante Ivas, vojni ordinarij Juraj Jezerinac, varaždinski biskup Josip Mrzljak, požeški biskup Antun Škvorčević i biskup u mirovini Ante Jurić.
Biskup Mile Bogović na početku je izrazio zadovoljstvo završetkom radova na Crkvi hrvatskih mučenika, memorijalnom obilježju nacionalnog karaktera što je i razlog da se nije išlo u moderne proboje sakralnog graditeljstva. Cilj je da projekt bude izraz vjere i kulture i da nas povezuje s našim korijenima. Crkva uključuje muzej i knjižnicu u kojoj je već donacija biblioteke Kaje Pereković. Tvrđavski izgled crkve u pravcu Krbavskog polja ukazuje na braniteljski karakter naše povijesti, a graditeljska predloška po crkvi sv. Križa u Ninu ukazuje da baštinimo i dio bizantske umjetnosti prema čemu se približava vjerskoj praksi i drugih crkava. Uslijedio je simbolički čin uručenja ključa biskupu Bogoviću od strane predstavnika graditelja konstruktora Željka Žderića nakon čega je biskup Bogović blagoslovio unutrašnjost crkve.

22. rujna 2010
Kosor: Pokušavamo otkloniti najčešće prepreke za investicije
ZAGREB - Predsjednica Vlade Jadranka Kosor u utorak je, govoreći o zaprekama investitorima pri ulaganjima u projekte, rekla da se, kod stvaranja povoljne poduzetničke klime, svi oni koji u nekom lancu odlučuju moraju držati zakona i propisa.
»Nitko ništa ne može činiti izvan zakona, jer je to kazneno djelo«, kazala je premijerka Kosor, odgovarajući na novinarska pitanja za posjeta poplavljenom Ščitarjevu. »Pokušavamo detektirati koje su najčešće prepreke, na što se investitori najčešće žale i gdje najčešće zapinje. Svakako ćemo i dodatno nastojati te barijere i prepreke ukloniti«, naglasila je. »Već smo puno učinili, donijeli čak i zakone vezane uz velike investicije, gdje se zapravo sve stvari trebaju rješavati promptno u 45 dana, ali i isto tako pozvati i sve one koji moraju sudjelovati u stvaranju povoljne poduzetničke klime - lokalnu upravu i samoupravu, pa i medije, da se uključe u to. Mislim da je primjer Varšavske pravi primjer za to«, rekla je premijerka Kosor. »To je zajednički problem koji trebamo zajednički rješavati«, istaknula je Kosor, napomenuvši da će za nekoliko dana biti predstavljen veliki projekt koji čini desetak investicija. Vjesnik

10. rujna 2010.
Hrvatska na ljestvici globalne konkurentnosti na 77. mjestu


Sve gori rezultati u konkurentnosti nisu posljedica recesije u Hrvatskoj, kazao je predsjednik NVK Ivica Mudrinić
Hrvatska tone sve dublje na ljestvici globalne konkurentnosti, jer je ove godine na 77. mjestu, što je pad za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, a čak za 16 mjesta u odnosu na 2008., upozorilo je u četvrtak Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) prilikom objave izvješća o globalnoj konkurentnosti 2010-2011.
Ivica Mudrinić, predsjednik NVK, kazao je da je Hrvatska u istraživanju koje obuhvaća 139 zemalja ove godine pala ispod većine tranzicijskih zemalja, a sve je lošija i u odnosu na zemlje u okruženju.
Dodao je da sve gori rezultati Hrvatske nisu posljedica gospodarstva u recesiji, nego naših unutarnjih problema, odnosno politika koje se provode u nedostatku jasne strategije. >Novi investicijski ciklus neće krenuti, jer Hrvatska nije napravila ono što su učinili Slovačka i Češka, ali i Srbija da privuku strane investitore. Samo rast BDP-a i izvoz mogu nam pomoći da smanjimo javni dug<, ocijenio je Mudrinić.
To potvrđuju i ocjene pojedinih stupova nacionalne konkurentnosti koje pokazuju da se među hrvatske prednosti ubrajaju tehnološka spremnost, infrastruktura, zdravstvo i primarno obrazovanje, te makroekonomska stabilnost, dok su glavni nedostaci u efikasnosti tržišta rada i roba, radu državnih institucija, poslovnoj sofisticiranosti i razvijenosti financijskog tržišta.
Najgore su ocijenjeni suradnja zaposlenika i poslodavaca, teret Vladinih politika, trošak poljoprivredne politike, te opseg i učinak oporezivanja.
Mudrinić je kao posebno loš primjer istaknuo cijenu kapitala u Hrvatskoj, koja je sasvim destimulirajuća za poduzetništvo. Uz to, smatra da nedostaju sadržaji koji će otvoriti nova radna mjesta te biti na usluzi turistima koji će doći novim autocestama. >Ako država posuđuje kapital uz kamatu od šest do sedam posto, jasno je da gospodarstvo ne može očekivati nižu cijenu kapitala. Ako je pak kamata na državne obveznice 6,5 posto, jasno je da se poduzetnicima više isplati ulagati u državne obveznice, nego u rizični posao<, kaže Mudrinić.
Hrvatski gospodarstvenici u anketi, koja je obuhvatila 98 domaćih tvrtki, te 13.500 u svijetu, kao najproblematičnije faktore za poslovanje kod nas ističu nisku učinkovitost javne uprave, porezne stope i regulativu, cijenu rada i roba, korupciju i pristup financijskim izvorima.
Budući da je korupcija u lanjskom istraživanju bila na drugom mjestu, a sada je pala na četvrto, to pokazuje da politička volja i neke konkretnije akcije mogu pokrenuti stvari nabolje, napomenuo je Mudrinić. Upozorio je da smo od samoupravnog socijalizma zadržali najgore, a uzeli najgore od kapitalizma.
Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, kazao je da se u Hrvatskoj, posebno u privatnim tvrtkama, i sindikati teško osnivaju za razliku od Njemačke. Uz to, kaže, sve vlade u osam godina ništa nisu učinile za povećanje hrvatske konkurentnosti.
Ekonomist Branko Grčić, član NVK, smatra da je odlučujuće pitanje volje za akciju, odnosno manjka odlučnosti da se krene u ozbiljne reforme. Naveo je pritom neriješeno pitanje brodogradnje i HŽ-a.
Rezultati istraživanja nisu iznenađujući, kaže Grčić, jer se poklapaju s onim na što se javno upozorava, od prevelikog poreznog opterećenja, nedovoljne prilagodbe obrazovanja stvarnim potrebama gospodarstva, do prevelikog udjela potpora, koje su pet do šest puta veće od europskog prosjeka, u državnom proračunu.
>Bez greenfield investicija u Hrvatskoj, gdje dominiraju bankarski sektor i preuzimanja, teško je očekivati veću konkurentnost<, zaključio je Grčić.

Radman: Drugi puno brže "trče"
Goran Radman, član NVK, kazao je da je ovo vijeće još prije šest godina izradilo 55 preporuka za gospodarski oporavak, ali da zbog nedostatka odlučnosti i kapaciteta one nisu provedene. >Previše klijentelizma i stečenih interesa nas koči u bržem gospodarskom napretku, dok drugi puno brže trče<, kazao je Radman. Primjerice, Crna Gora je na globalnoj ljestvici konkurentnosti napredovala za 13 mjesta u odnosu na 2009. Makedonija je napredovala za tri mjesta, a Hrvatska do 2007. pada. On misli da u nas postoji međusobno nepovjerenje socijalnih partnera, što je dijelom i naslijeđeno, a problem je što socijalni partneri ne surađuju dovoljno na podizanju konkurentnosti, nego se svi, kaže, otimaju za ono što je ostalo u "loncu" umjesto da pune proračun.

Perić: Hrvatska grebe po dnu krize
Premijerkin ekonomski savjetnik Željko Perić upozorio je da će Hrvatska iduće godine vjerojatno doživjeti novi pad na ljestvici globalne konkurentnosti, jer druge zemlje regije izlaze iz krize, >a mi tek grebemo po njezinu dnu<. Dodao je kako je krajnje vrijeme da se zabrinemo, jer se uglavnom slažemo s tim što trebamo učiniti, ali u realizaciji na političkom terenu često dođemo u pat-poziciju. Za ovakve izvještaje misli da ne bi smjeli samo >živjeti par dana po medijima<, nego bi ih trebalo iskoristiti za konkretne poteze. Perić smatra ključnim provedbu strukturnih promjena, a gospodarski oporavak i napredak u konkurentnosti traže zajedničko djelovanje ključnih društvenih skupina. Hrvatskoj treba netko tko će je mobilizirati za promjene, a to bi možda zbog svoje političke neutralnosti moglo biti upravo Nacionalno vijeće za konkurentnost, smatra Perić. Marinko Petković, Vjesnik

10. rujna 2010.
Hrvatska među najkonzervativnijim zemljama Europe
U Hrvatskoj se većina djece, čak 88 posto, rađa u braku, dok se u nekim zemljama EU-a više od 50 posto djece rađa izvan te institucije
U Hrvatskoj se 12 posto djece rodi izvan bračne zajednice, dok je u skandinavskim i nekim drugim europskim zemljama takve djece više od 50 posto, pokazuju najnoviji podaci Europske komisije.
Prema tim podacima, u 27 zemalja Europske unije u 2008. godini 35 posto djece rodilo se izvan braka, a uspoređujući to s podacima iz 1990., kada je taj broj bio 17 posto, očito je da se broj djece rođene izvan institucije braka udvostručio.
U nekim zemljama poput Estonije, Švedske, Slovenije, Francuske i Bugarske, Norveške i Islanda više djece se rađa u izvanbračnoj zajednici. Najveću stopu broja djece rođene izvan braka ima Island, gdje je 2008. rođeno čak 64 posto izvanbračne djece.
Najveći broj bračne djece unutar Unije ima Grčka, u kojoj se 2008. od ukupno rođene djece čak 94 posto rodilo u braku. Nisku stopu broja djece rođene izvan bračne zajednice ima i Cipar, u kojem je devet posto djece rođeno izvan braka, a slijede Hrvatska sa stopom od 12 posto, Italija 17,7 posto i Poljska 19,9 posto. Usporedbe radi, u Hrvatskoj je 1990. sedam posto djece bilo rođeno izvan institucije braka, 1998. bilo ih je 8,1 posto, a 2008. godine 12 posto.
Psihologinja Mirjana Krizmanić, komentirajući za Vjesnik te podatke, iznosi svoje mišljenje da niska stopa djece rođene izvan bračne zajednice nije posljedica toga što je u nas tako puno pravih vjernika, nego da je to posljedica predrasuda koje još postoje u našem društvu. >Puno se mladih djevojaka još ne usudi imati izvanbračnu djecu<, rekla je Krizmanić. Ona navodi da se na to gleda s prijezirom, a ne kao na pravo žene da odluči ako ne može naći muža da ima svoje dijete. >U nas se još može čuti "pogle ima fačuha", što je strašno<, kazala je Krizmanić. Psihologinja misli da se u Hrvatskoj djeca rađaju uglavnom u braku zbog predrasuda i velike konzervativnosti društva i snažnog utjecaja Crkve. >U prilog toj tezi govori i podatak da je u nas još vrlo velik broj pobačaja. Da je to rezultat vjere, tada bi i broj pobačaja bio iznimno mali, a mislim da to nije točno<, rekla je Krizmanić.
Komentirajući visoki postotak djece rođene izvan braka u nekim drugim europskim zemljama, poput Švedske i Norveške, rekla je da su to društva vrlo visoke tolerancije i demokracije. Krizmanić kaže da bi za bolju interpretaciju podataka trebali imati usporedne podatke i za druge europske zemlje i za Hrvatsku o broju pobačaja. Predsjednik Udruge >Grozd< - Glas roditelja za djecu Ladislav Ilčić iznimno je, pak, zadovoljan visokim plasmanom Hrvatske. >Mislimo da dijete treba odrastati uz oba roditelja koja su pritom u braku<, kaže Ilčić.

Jedan razvod na četiri sklopljena braka
Svake se godine u Hrvatskoj na četiri sklopljena braka u prosjeku jedan par razvede. Potvrđuju to podaci po kojima se od 2005. naovamo svake godine sklopi oko 22.000 brakova, a oko 5000 ih se razvrgne. Lani su se, tako, u bračne vode uputila 22.383 para, a svoje zajedničko putovanje odlučilo je prekinuti 5076 parova. [K.D.H.]

U Bugarskoj se upeterostručio broj djece rođene izvan braka
U Bugarskoj se od 1990. broj djece rođene izvan braka povećao gotovo pet puta, te se više od polovice djece rađa izvan bračne zajednice. Naime, 1990. samo se 12,4 posto djece rodilo izvan braka, 1998. je to bilo 31,5 posto, da bi 2008. godine čak 51,1 posto bilo rođeno izvan institucije braka.Iva Kekez, Vjesnik

8. rujna 2010.
Kosor niti riječi u uhićenom HDZ-ovcu Darku Beuku: Naravno da Pelješki most ide dalje
- Naravno da projekt Pelješkog mosta ide dalje, zbog krize otežano i usporeno ali most ćemo sigurno izgraditi, između ostalog i zato što ulaskom RH-a u EU moramo uvesti režih Shengenskig granica, izjavila je premijerka Jadranka Kosor u Opatiji gdje je predsjedala sjednicom povjerenstva za praćenje sezone.
Novinarima nije dala previše prostora za pitannja o drugim temama pa je tako izignorirala i naše. Priupitali smo je naime da li je uhićeni čelnih Hrvatskih šuma Darko Beuk još član HDZ-a, no Kosor je samo produžila riječi.
Puno opuštenija bila je na samoj sjednici gdje je rezimirala podatke o uspješnoj turističkoj sezoni koju za sada doduše mjerimo samo u broju dolazaka i ostvarenim noćenjima, o financijskim učincima još uvijek niti riječi.
Kosor je doduše izrazila očekivanje da će i novčani efket sezone biti zadovoljavajući a podsjetila je i da se u promociju hrvatskog turizma i u ovim teškim vrmenima uložilo rekordnih 30 milijuna eura. Za najkasnije mjesec dana najavila je i nove mjere za pripremu turističke sezone u 2011. N. Horvat, Slobodna Dalmacija

8. rujna 2010.
Predsjednica Povjerenstva: Odbije li svjedočiti, Sanader bi mogao u zatvor
Početkom idućeg tjedna pred saborskim Istražnim povjerenstvom za Inu trebao bi svjedočiti i bivši premijer Ivo Sanader.
Međutim, još je neizvjesno hoće li Sanader u utorak u 14 sati stati pred Povjerenstvo koje istražuje okolnosti privatizacije naše najveće naftne kompanije, jer mu još uvijek nije uručen poziv.
Povjerenstvo je, naime, krajem kolovoza na adrese sedam glavnih aktera privatizacije Ine poslalo pozive za svjedočenje. Od svih su stigle i povratnice koje potvrđuju da su im pozivi i uručeni, osim od onog koje je upućeno na Sanaderovu adresu.
Što može značiti samo jedno - da je Sanader, ako nije primio poziv, još uvijek odsutan iz Zagreba iz kojeg je otišao sredinom kolovoza, kada je s obitelji snimljen na aerodromu u Los Angelesu, iako je u međuvremenu bio i u susjednoj Austriji.
Ako se Povjerenstvu i službeno vrati neuručen poziv, predsjednica Povjerenstva, SDP-ovka Dragica Zgrebec najavljuje da će mu poziv poslati ponovo, i to sa zakazanim novim terminom za svjedočenje.
- Slat će mu poziv sve do kraja rada Povjerenstva, dakle do 23. listopada - rekla je Zgrebec za Jutarnji list.
No, ako Sanader primi poziv, a ne odazove mu se, mogao bi biti kažnjen zatvorom do čak pet godina.
- Ako se Sanader ne odazove na poziv za svjedočenje, prijeti mu i zatvorska kazna - potvrdila je i Zgrebec, pozivajući se na članak 25. Zakona o istražnim povjerenstvima.
Idućeg ponedjeljka pred Povjerenstvom će svjedočiti Slavko Linić, Ljubo Jurčić i bivši predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević, koji će govoriti o razdoblju prve privatizacije.
Pozivi su poslani i ministru financija Ivanu Šukeru, bivšem potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu te aktualnom predsjedniku Ine Zoltanu Aldotu. (jl)

6. rujna 2010.
Sabor pozvan da slijedi kršćanske vrijednosti
Kardinal Bozanić pozvao je Hrvatski sabor da slijedi kršćanske vrijednosti u donošenju zakona i zaštiti dobra

VARAŽDIN - Misnim slavljem koje je u svetištu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić poručivši da je euharistija mjesto kršćanskog zajedništva, ali i propitivanja savjesti pojedinca i zajednice, završena je u nedjelju vjersko-svjetovna manifestacija >Dani Svete nedjelje<. Misu je pred više tisuća vjernika iz Hrvatske i susjedne Mađarske predvodio zagrebački metroplit u suslavlju s varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom, križevačkim biskupom Nikolom Kekićem, sisački biskupom Vladom Košićem, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom te zagrebačkim pomoćnim biskupima Valentinom Pozaićem, Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim. Kardinal Bozanić pozvao je Hrvatski sabor da slijedi kršćanske vrijednosti u donošenju zakona i zaštiti dobra. >Nemjerljiva je uloga Katoličke crkve u čuvanju nacionalnog identiteta<, rekao je Ivan Jarnjak, potpredsjednik Sabora, visokog pokrovitelja ludbreške manifestacije. Istaknuo je da u doba gospodarske i moralne krize Sabor i Vlada čine napore za jačanje društva i optimizma, temelje za napredak i bolju budućnost. >Dani Svete nedjelje< u Ludbregu počeli su prije dva tjedna. Čudo Krvi Kristove dogodilo se u Ludbregu 1411. godine. Hrvatski staleži na Saboru u Varaždinu 1739. godine zavjetovali su se izgraditi kapelu >za najveće blago Hrvatskoga kraljevstva<, što je ostvareno tek 1994. godine. Sljedeće će se godine u Ludbregu proslaviti 600. obljetnica posebnog štovanja Krvi Kristove.Vjesnik

6. rujna 2010.
Na nastavu kreće 560.000 učenika
Nova pravila ocjenjivanja i povratak domaćinstva. Učenici će moći birati između fakultativnih predmeta. Na taj se način u škole ponovo vraća domaćinstvo, ručni rad, ali se uvodi i novi sadržaj: medijska i religijska kultura i građanski odgoj
Iako su joj prijetili sindikalni štrajkovi, nova školska godina počinje na vrijeme. U ponedjeljak u školu kreće oko 70.000 učitelja i nastavnika te oko 560.000 osnovaca i srednjoškolaca, među kojima oko 40.000 prvašića.
Unatoč razlikama u uvjetima - najviše u udaljenosti kuće od škole i opremljenosti učionica, svi će učenici prolaziti iste programe, ovisno o dobi, a jedna od novosti koja ih čeka u ovoj školskoj godini su nova pravila ocjenjivanja. Pravilnik star 15 godina od ovoga će tjedna zamijeniti novi, fleksibilniji. Nastavnik više neće morati ocjenjivati učenike po nizu elemenata nego kroz objedinjena područja, ovisno o predmetu.
Ministar obrazovanja Radovan Fuchs pritom tvrdi da će uz nova pravila biti lakše i učenicima i nastavnicima, koji su i dosad često zanemarivali pravila, odnosno kršili pravilnik. Da to nisu činili, priznao je ministar, ne bi stigli obraditi 50 posto gradiva!
Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović tvrdi kako je školski sustav trom, zbog čega svaku promjenu treba uvoditi postupno. Te se teze godinama pridržavaju nadležni, a tako će biti i s novim nacionalnim okvirnim kurikulumom. Prema kurikulumu, škole će ponuditi učenicima na izbor niz fakultativnih predmeta. Na taj se način u škole ponovo vraća domaćinstvo, ručni rad, ali se uvodi i noviji sadržaji poput medijske i religijske kulture te građanskog odgoja. Lepeza fakultativne ponude najviše će ovisiti o mogućnosti škole, prije svega kadrovskoj. Zbog slabog interesa za rad u školi i ovu će školsku godinu učenicima predavati niz nestručnih nastavnika, onih čija je struka različita od područja koje predaju u školi.
Predsjednik Školskog sindikata >Preporod< Željko Stipić procijenio je da je u srednjim školama oko šest posto nastave nestručno zastupljeno, što zauzima oko 700 radnih mjesta od 11.588 nastavnika zaposlenih u punom radnom vremenu.
U osnovnim je školama situacija još gora, jer je u nekim predmetima poput njemačkog jezika, više od 20 posto nastave nestručno zastupljeno, a od oko 30.000 učitelja njih više od pet posto nema ni odgovarajuću stručnu spremu.
Da ni nastavnicima nije lako te da ne rade u istim uvjetima, pokazuje podatak o oko 5000 nastavnika prisiljenih raditi u više škola da bi imali puno radno vrijeme. Zbog različitih uvjeta u kojima rade, posljednjih se dana pojavila inicijativa za različito vrednovanje rada nastavnika. Treba li učitelj koji u razredu ima samo 10 učenika biti jednako plaćen kao onaj s 30 ili više đaka u učionici? U Ministarstvu razmišljaju o promjenama i u tom segmentu.

Pravobraniteljica: Svako dijete uči svojim tempom, treba im podrška
U tradicionalnoj poruci pred početak nove školske godine, dječja pravobraniteljica Mila Jelavić posebno se obratila najmlađim učenicima. Kaže da ih očekuje novo razdoblje djetinjstva te da im polazak u školu donosi brojne promjene na koje neće uvijek znati kako reagirati. Trebaju, međutim, znati da uvijek mogu tražiti i dobiti pomoć odraslih. Zato moli djeci bliske osobe, da ih s mnogo razumijevanja i strpljenja prate i podupiru na tom važnom putu. >Svako dijete uči svojim tempom, svako ima svoje jake i manje jake strane, ali sva djeca imaju jednako pravo na uvažavanje tih posebnosti i na podršku da bi napredovala. Posebno pozivam roditelje da pomognu prvašićima u usvajanju radnih navika i novih odgovornosti prema sebi i drugima koje donosi školovanje te da što više vremena provode s njima<, stoji u poruci Mile Jelavić u kojoj poziva i djecu i odrasle da školu zajedno učine ugodnim i poticajnim mjestom za učenje i život. Mirela Lilek, Vjesnik

3. rujna 2010.
Hannes Swoboda: O porezu na banke trebalo bi se usuglasiti s EU-om
Primjer Mađarske pokazao je da jednostrane mjere nemaju smisla. Treba se pobrinuti da banke u Hrvatskoj, koje imaju svoje matične kuće u Austriji ili drugim zemljama, ne plaćaju dvostruke ili trostruke poreze
Hannes Swoboda, austrijski socijaldemokratski zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj za Hrvatsku govori za Vjesnik o svom posjetu Hrvatskoj, završetku pregovora, austrijskim bankama u Hrvatskoj, jugoistočnoj Europi te aktualnim pitanjima ilegalnih migracija i temeljnim pravima u Europi.
• Početkom tjedna ste posjetili Hrvatsku. Kakav ste dojam stekli u razgovorima, može li Hrvatska do kraja 2010. zatvoriti sva pregovaračka poglavlja?
- Postoji velika nada u Hrvatskoj da je još sve otvoreno i da se većina poglavlja može zatvoriti, što je potrebno ako želimo da Hrvatska početkom iduće godine zaključi pregovore. Postoji veliki optimizam. Do ožujka 2011. želja je završiti sve pregovore. I Mađari, koji u prvoj polovici predsjedaju EU-om, sigurno će tražiti da se pregovori čim prije zatvore. Međutim, poznato je da posla još ima.
• Razgovarali ste i s premijerkom Jadrankom Kosor. Koji su sada najvažniji koraci u završnoj fazi pregovora za članstvo?
- Prije svega da svi zakoni koji su potrebni dođu i prođu proceduru u Saboru, ali sam u razgovorima naglasio, kako s premijerkom tako i s ministrom pravosuđa, da neki koraci provedbe moraju biti vidljivi, jer su u tome uspjele i druge zemlje. Dakle, da se na područjima gdje postoje nova pravila, primjerice neovisnost sudaca i bolje obrazovanje, sve što je provedeno predstavlja i odlučujući znak svega onoga što Europa očekuje od Hrvatske.
• Među najtežim poglavljima su Pravosuđe i temeljna prava te Tržišno natjecanje. Što EU, što Europski parlament očekuje od Hrvatske kako bi se ispunio Vladin cilj da do kraja godine ispuni sve tehničke uvjete za završetak pregovora?
- Upravo se u Tržišnom natjecanju i brodogradnji u Hrvatskoj radi na svemu što je potrebno za ispunjavanje mjerila za zatvaranje poglavlja. To neće biti lako. Nije bitno da sam ja uvjeren u ono što radi hrvatska vlada, nego da premijerki i članovima Vlade objasnim što Europa očekuje od Hrvatske, što je važno za nas. Prije svega želimo spriječiti da Hrvatska dobije razdoblje nadzora nakon pregovora i ulaska u EU, kao što je to bilo s Bugarskom i Rumunjskom. Stoga je važno da se već sada u Hrvatskoj pošalju jasni znakovi i provedu sve odredbe u djelo kako monitoring nakon ulaska u članstvo ne bi bio potreban.
• Vidite li još poteškoća kod nekih članica Unije oko pristupa Hrvatske? Strahujete li od novih problema iz Slovenije?
- Temeljna pitanja su reforma pravosuđa i borba protiv korupcije te suradnja s Haaškim sudom. Upravo ta pitanja pomno prati nekoliko članica Unije. Što se tiče Slovenije, u Hrvatskoj sam rekao kako se nadam da oporba u toj zemlji neće stvarati poteškoće. Gospođa Kosor je kazala da je njezin odnos s predsjednikom slovenske vlade Pahorom i dalje vrlo dobar te da radi na onome što je dogovoreno između dviju vlada. Zato se nadam da će to prihvatiti i oporba u Sloveniji.
• U EU su na pomolu prvi znakovi oporavka gospodarstva i financija. Smatrate li da bi ta činjenica mogla pozitivno utjecati na »zamor od proširenja«, koji je prisutan u gotovo svim članicama Unije?
- Treba naglasiti da smo trenutačno u boljoj situaciji, ali ne znamo kako će ona izgledati potkraj godine ili početkom 2011. Stanje se nije toliko poboljšalo da bi se moglo polaziti od znatnog poboljšanja atmosfere građana. Nadam se da će gospodarski razvoj u Hrvatskoj biti pozitivan, da će se donijeti potrebne odluke i mjere oko proračuna, jer bi u EU negativno moglo odjeknuti stekne li se dojam da u Uniju ulazi proračunski i gospodarski slaba država. I to će igrati važnu ulogu u općem raspoloženju o proširenju. Zbog toga je važno poduzeti nužne korake i u Hrvatskoj.
• U Hrvatskoj se burno raspravlja o porezu na banke koji bi pogodio i one u stranom vlasništvu, primjerice austrijskom. Financijski stručnjaci takav korak ocjenjuju prorecesijskim. Što vi kao zastupnik u Parlamentu i kao Austrijanac mislite o toj ideji?
- Smatram da u tom pitanju u Europi treba djelovati zajedničkim snagama. Primjer Mađarske pokazao je da jednostrane mjere nemaju smisla. Potrebno je pobrinuti se da banke u Hrvatskoj, koje imaju svoje matične kuće u Austriji ili drugim zemljama, ne plaćaju dvostruke ili trostruke poreze na banke i to na isti predmet, dakle u Mađarskoj, u Austriji i u Hrvatskoj. Europska unija je trebala, a tu mislim prije svega na Europsku komisiju, pravodobno odlučiti da se porez na banke u Europi ubire u dogovoru, a ne da dođe do dvostrukog ili višestrukog oporezivanja. Za Hrvatsku bio bi dobar savjet da dobro usuglasi porez na banke s onim zemljama iz kojih dolaze strane banke.
• Hrvatska računa s članstvom u EU 2012. ili 2013. godine. U posljednjih nekoliko desetljeća EU se širio svakih 10 godina. Posljednje proširenje bilo je 2004., odnosno 2007. Ako Hrvatska postane članica 2013., znači li da bi po nepisanom pravilu ostale zemlje jugoistočne Europe ušle tek 2023.? Jesu li to pesimistične prognoze ili je ipak riječ o realističnom scenariju? U tom bi slučaju teško razočarana ostala Crna Gora čije vodstvo želi članstvo već 2016.
- Imali smo veliko proširenje 2004., »big bang«, a 2007. su pristupile još Bugarska i Rumunjska. Smatram da će idući koraci u proširenju biti mali. To znači da za buduća proširenja neće biti potrebne velike promjene i mnogo novca. Jedini problem je proširenje Europske komisije. Tu bi moglo biti teže proširiti broj povjerenika, pa će se vjerojatno morati prijeći na sustav rotacije. Bilo bi lijepo kada bi se 2020. u EU okupile sve zemlje jugoistočne Europe. To bi trebao biti naš cilj jer dugo čekanje donosi samo nove sukobe, nova razočaranja u regiji. Ne treba srljati, ali trebali bismo se potruditi da u idućih 10 godina u Uniju primimo sve zemlje iz regije.
• Što je Lisabonski sporazum donio pozitivnog i dobrog za Europski parlament. Što se vama osobno promijenilo u svakodnevnom radu?
- Dvije su stvari jako važne. Sada imamo visoku predstavnicu koja je prema Europskom parlamentu u većoj mjeri odgovorna za pitanja vanjske politike te Parlament sada može sudjelovati u toj politici i sukreirati je, što ćemo činiti uz vrlo kritična preispitivanja pojedinih odluka. Važno je i da suodlučujemo s Europskim vijećem o cijelom proračunu EU-a. Očekujem kako će upravo idućih nekoliko mjeseci pokazati da nećemo prihvatiti sve što predlaže Vijeće ministara financija. Dakle, za mene je najvažnije da Parlament kao predstavnik građana i stanovništva više neće samo tako prihvaćati odluke koje donose vlade zemalja članica.
• Što mislite o ideji da se predsjednik Europske komisije ubuduće bira paralelno i izravno na izborima za Parlament?
- Političke snage koje se kandidiraju trebaju predložiti svojega kandidata, a bi li se on ili ona trebali birati izravno, tu sam pomalo kritičan. Međutim, građani koji biraju određenu stranku trebali bi znati tko je osoba koja želi predstavljati stranku. Hoće li ta osoba biti predsjednik Europske komisije ili vodeća osoba stranke u Parlamentu, to je u drugom planu. Bitno je da stranke i političke grupacije na europskoj razini dobiju lice, a lice tog političara mora stići i do građana Unije.

Ksenofobija je ponovo u modi, a Europska komisija šuti
• Francuska protjeruje Rome, član Bundesbanke Thilo Sarrazin koristi provokativne izjave o muslimanskim migrantima, Gadafi nudi EU da će za pet milijardi eura spriječiti dolazak ilegalnih migranata iz Afrike u Europu. Nisu li to teme koje zahtijevaju da se useljavanje i prava migranata, ali i zaštita ljudskih prava postave na razinu zajedničke europske politike? Što čini Parlament?
- Europski parlament bavit će se tim temama u idućih nekoliko tjedana jer vrlo kritički promatramo aktualna zbivanja, a to su da je ksenofobija ponovo u modi te da se provodi politička zloupotreba. Vrlo kritički promatram stanje u kojem Europska komisija o tim zbivanjima šuti ili tek ponešto kaže. Komisija nije samo zaštitnica Sporazuma, ona bi morala biti i zaštitnica pravne države, slobode izražavanja i prije svega zaštitnica temeljnih prava i sloboda. Tu je Komisija zakazala. Zbog toga će se tim pitanjem baviti Europski parlament. Upravo zbog proširenja na zemlje jugoistočne Europe vrlo je važno poslati znak da se u Europi ne gubi ono za što se Unija borila na Balkanu, a to su temeljna prava i slobode te poštivanje prava manjina. To su temeljne vrijednosti Unije bez kojih Europa nije ono što bi trebala biti.

Pitanje Kosova ne treba rješavati sada, po svaku cijenu
• Vidite li uopće mogućnosti zajedničkog nastupa EU-a prema Srbiji i Kosovu dok pet od 27 članica nije priznalo Kosovo? Što mislite o zahtjevu Srbije u UN-u da se nastave pregovori Beograda i Prištine? Zar nije Međunarodni sud pravde o tome rekao svoje?
- Odluka, odnosno mišljenje Međunarodnog suda pravde bilo je ispravno. Ono je u određenom smislu dalo pravo i jednima i drugima, ali i to da proglašenje neovisnosti Kosova ne krši međunarodno pravo. Beograd to mora prihvatiti. Ne smatram da je pametno u UN-u tražiti nove rezolucije, jer što bi se dogodilo s novom rezolucijom? Ili će biti odbačena, a onda je to stanje u kojem Beograd neće znati kako dalje, ili će se prihvatiti, a što onda? Ni to Srbiji neće ništa donijeti.
Treba razgovarati s EU-om. I one članice koje nisu, naglašavam, koje još nisu priznale Kosovo zainteresirane su za mirno rješenje. To je i pitanje vremena i najkasnije u trenutku prihvaćanja Srbije i Kosova u EU to će se pitanje riješiti uz obostrano priznanje. Ne treba ga rješavati sada »po svaku cijenu«, ali bi i Kosovo i Srbija trebali poslati svoje predstavnike da sjednu za stol i počnu rješavati regionalnu suradnju i bilateralne probleme, te se nakon toga posvetiti temeljnim pitanjima, na primjer, razgovarati o proširenoj autonomiji sjevernog dijela Kosova. Pritom valja pogledati i neke primjere, južni Tirol, učiti iz primjera i izvući odgovarajuće zaključke.

BiH: Trenutačno ne možemo ništa
• U BiH se u listopadu održavaju parlamentarni izbori. Može li EU još nešto učiniti ili sada sve ovisi o posvađanim političkim elitama te zemlje?
- Trenutačno ne možemo učiniti ništa. Treba pričekati i nadati se da će građani BiH, unatoč svim tendencijama prema vlastitim etničkim skupinama, na kraju birati tako da dođe do formiranja vlade koja će zastupati interese cijele zemlje. Drugo, a to se pokazalo i u mojim razgovorima s predsjednikom Ivom Josipovićem, treba uzeti ono što se na kraju dobije glede napretka te nakon toga napraviti novi korak u napretku. Rješenja koje će riješiti sve odjednom neće biti.
• Računate li sa skorim ukidanjem viza za građane BiH?
- Nadam se da ćemo u idućih nekoliko mjeseci pronaći rješenje. I tu bi trebalo pričekati rezultate izbora. Nakon toga, kada parlament poduzme i podupre sve važne mjere, treba ukinuti vize za građane BiH. Alen Legović, Vjesnik

2. rujna 2010
Branitelji: Oslobodite generale svake krivnje!
Umjesto predviđena četiri, završne riječi tužitelja i obrane generala Gotovine, Čermaka i Markača trajale tri dana. Iako je sudac Orie podsjetio na to da trojica optuženih generala imaju pravo na kraju suđenja obratiti se sudskom vijeću, oni to nisu učinili Haaško suđenje trojici hrvatskih generala Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, optuženima za zločine počinjene tijekom i nakon >Oluje<, završilo je u srijedu nešto prije 14 sati i predsjedavajući sudac Alphons Orie, zaključujući sjednicu, najavio je presudu u ovom predmetu >u dogledno vrijeme<. Nakon odlaska sudaca iz dvorane, trojica generala provela su još nekoliko minuta srdačno se pozdravljajući s članovima svojih braniteljskih timova.
Treći dan završnih riječi tužitelji i obrana trojice generala u srijedu su potrošili na replike u kojima su ponovno suprotstavljali interpretacije ključnih dokaza.
Branitelji trojice generala u završnim su obraćanjima pozvali sudsko vijeće da njihove branjenike oslobode svake krivnje. Gotovinin branitelj Gregory Kehoe kazao je da je Gotovina vojnik i domoljub koji je sa svojim snagama časno i pod teškim uvjetima radio na uspostavi demokratskog poretka u svojoj zemlji. >Kada vijeće prouči dokaze, utvrdit će da je njegovo postupanje bilo časno, ispravno i pravično, i zato je prava stvar koju možete učiniti osloboditi ga krivnje i poslati ga kući njegovoj obitelji<, kazao je Kehoe.
Branitelj generala Čermaka Steven Kay poručio je da je Čermak došao u Knin s jasnom misijom koju je pokušao obaviti bez ikakve namjere da počini neko kazneno djelo. Njegova uloga nije bila dobro definirana, ali je on učinio najbolje što je mogao, rekao je Kay, pozivajući vijeće da ga oslobodi krivnje.
Branitelj generala Markača Goran Mikuličić rekao je da je Markač časna osoba koja je najbolje godine svog života provela s jednim ciljem, a to je obrana domovine i njezine demokracije. >Tužiteljstvo nije izvan razumne sumnje dokazalo njegovu krivnju i zato ga treba osloboditi i vratiti u njegovo okruženje i njegovu obitelj u Zagreb<, rekao je Mikuličić.
Iako je Orie podsjetio da trojica optuženih generala imaju pravo na kraju suđenja obratiti se sudskom vijeću, generali Gotovina, Čermak i Markač odabrali su to ne učiniti.
U završnim replikama na suđenju, tužitelj Alan Tieger poručio je da dokazi izvedeni tijekom ovog postupka dokazuju izvan razumne sumnje da su general Gotovina, general Čermak i general Markač zakonski odgovorni za zločine nad srpskim civilima.
Tieger je kazao da je sada vrijeme da se posluži Occamovom britvom, na koju se u uvodnim i završnim riječima pozivala obrana generala Gotovine, kako bi poručio sudskom vijeću da je najjednostavnije objašnjenje dokaza ono koje je u svom dokaznom postupku ponudilo - haaško tužiteljstvo.
On je kazao da dokazi pokazuju kako su svi koji su bili izloženi napadima shvatili da je bila riječ o napadima na civile, da su oni bili rezultat zapovijedi za neselektivno granatiranje gradova i sela, a da je ta zapovijed rezultat sastanka na kojem je rečeno kako je važno da se postigne bijeg civila, kako je dokazano da je vrhovni zapovjednik bio osoba koja zastupa ideju da previše Srba predstavlja opasnost, kao i da je dokazano kako su se poduzimali koraci koji su onemogućavali njihov povratak.


>Najjednostavnije objašnjenje svega sasvim je jasno<, kazao je Tieger zaključujući svoj predmet.
Posljednji dan suđenja protekao je uz tehničke smetnje na računalnom sustavu u dvorani, zbog kojih je i početak rasprave bio odgođen za sat. Za završne riječi koje su započele u ponedjeljak Sud je predvidio ukupno četiri dana, ali su završene dan prije. [Hina]

U 303 radna dana saslušano 145 svjedoka
Suđenje je počelo 11. ožujka 2008., a posljednji svjedok izveden je 11. lipnja ove godine. Na suđenje su potrošena ukupno 303 radna dana, u kojima je tužiteljstvo izvelo 81 svjedoka, a obrane trojice generala ukupno 57 svjedoka (25 za Gotovinu, 19 za Čermaka i 13 za Markača), navodi Haaški sud. Sudsko je vijeće pozvalo sedam svojih svjedoka.

Čermak i Markač u pritvoru od 2004., Gotovina od 2005.
General Gotovina je u pritvoru od prosinca 2005. kada je uhićen na teritoriju Španjolske, a Čermak i Markač dobrovoljno su se predali Haškom sudu u ožujku 2004. Tužiteljstvo je u svome završnom podnesku pozvalo sudsko vijeće da proglasi krivima i osudi generala Gotovinu na 27, generala Markača na 23 i generala Čermaka na 17 godina.

Mišetić: Presuda moguća i za 10 mjeseci
Branitelj generala Mladena Markača Goran Mikuličić kazao je u srijedu, po izlasku iz Haaškog suda, da u optimističnoj varijanti presudu očekuje do Božića, a u pesimističnoj na proljeće, dok je branitelj generala Ante Gotovine Luka Mišetić kazao da je očekuje kroz dva do 10 mjeseci, što je dosadašnja praksa Haaškog suda. Glavni tužitelj u ovom predmetu Alan Tieger nije, pri izlasku sa Suda, želio odgovoriti kada očekuje presudu. Odvjetnik generala Gotovine Luka Mišetić, upitan zašto je Gotovina odabrao ne obratiti se sudskom vijeću, kazao je da za to nije bilo potrebe jer to ne bi ništa promijenilo ni u činjeničnom ni u pravnom smislu, a skrenulo bi pozornost. Mišetić je kazao kako od sudaca očekuje pravednu presudu. [Hina]

Branko Šerić: Tužitelji su se pogubili, obrana bolje poentirala
ZAGREB - >Institut tzv. replike-duplike sveo se u slučaju "Gotovina, Markač i Čermak" na ponavljanje dijelova završnih riječi koje smo čuli u prva dva dana. Međutim, smatram da je to dobro, jer je riječ o velikom predmetu, o velikom vremenskom "prostoru" koji je stajao strankama na raspolaganju, pa je bilo moguće nešto zaboraviti, ispustiti ili naglasiti. Sudsko vijeće pošlo je od zaključka da je puno važnije dati strankama mogućnost da sve kažu, nego pošto-poto braniti procesna pravila<, kaže zagrebački odvjetnik Branko Šerić. Šerić je u Haagu bio odvjetnik u predmetu >Tuta-Štela<, a u istražnoj fazi bio je savjetnik umirovljenoga admirala Davora Domazeta i još nekolicine nižih časnika Hrvatske vojske. >Moj je dojam da je obrana i u ovom slučaju, dakle u srijedu, uspješnije poentirala svoje viđenje kaznene odgovornosti trojice optuženika. Čini mi se da su se tužitelji pogubili, jer su i treći dan zaredom uporno branili tezu o zločinačkom pothvatu, čime su omogućili obrani da dovede u pitanje i neke druge točke optužnice<, naglašava Šerić. Dodaje da ne razumije zašto je Sudsko vijeće pozvalo i optuženike da uzmu udjela u raspravi. To bi imalo smisla, kaže, da je pred optuženima porota, a ne trojica profesionalnih sudaca. Na njih nitko i ništa, treba vjerovati, ne može ostaviti nikakav dojam, kaže Šerić. >Svjestan sam opasnosti da sve ovo što govorim može u javnosti stvoriti dojam da je jedini ishod cijelog procesa oslobađajuća presuda. U takvoj igri ne želim sudjelovati. Pravnik sam i pravnički procjenjujem sve ono što se dosad dogodilo u Haagu. A iz onoga što se dogodilo moguće je nekoliko izlaza. Prvi, kompromis, to znači da bi se Gotovina, Markač i Čermak proglasili krivima, ali bi vrijeme provedeno u Scheveningenu bilo uračunato u kaznu. Naravno, moguća je i kazna koju je u maksimalnom iznosu ponudilo tužiteljstvo prije faze završnih riječi. Za mene je pitanje može li Sud prihvatiti tu koncepciju s obzirom na to da nemam dojam da je zločinački pothvat dosad vrednovan kao realna opcija u kojoj su sudjelovala i trojica optuženika. Ono čega se bojim jest mogućnost da će sva trojica u presudi zapravo biti potpuno nevažni i da će na svoja pleća morati preuzeti i osudu i visoke kazne<, naglašava Branko Šerić. Na kraju, htio bih upozoriti, ističe Šerić, na činjenicu da će se Vijeće tribunala uvijek, ali zaista uvijek držati principa da njegove odluku budu u skladu s onim >što je u interesu pravde<.
>To je institut upisan u akte i Suda i tužiteljstva i tu ne postoji mogućnost da bi se suci ustručavali od korištenja te formulacije u ime nekakvih profesionalnih posljedica za njih. Interes pravde, dakle, najviši je princip, normativiziran i uključen u postupovne odredbe. Ako se tim institutom posluži Sudsko vijeće, onda je u presudi sve moguće<, zaključuje Branko Šerić. [Vlado Rajić], Vjesnik

1. rujna 2010
Sve više ugostitelja ulaže u skupe ventilacijske sustave
Iako se cijene montaže ventilacijskih sustava kreću od 20.000 do 40.000 kuna, sve je više ugostitelja koji se ipak odlučuju za takvu investiciju koja će im se isplatiti
Ugostiteljima koji su uložili u skupe ventilacijske sustave da bi dobili dozvole za pušački prostor proteklih se dana, nakon velikog zahlađenja, investicija i te kako isplatila. Toga su svjesni i ostali ugostitelji, pa je sada sve više onih koji podnose zahtjeve za dozvole za pušačke prostore. Prema riječima Zore Lažete, glasnogovornice Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, oni vode tjednu evidenciju o zaprimljenim i riješenim zahtjevima. Tako su do 27. kolovoza zaprimili ukupno 3044 zahtjeva za izdavanje rješenja za prostor za pušenje odnosno pušački prostor.
Pritom su izdali 2873 rješenja za pušački prostor te 71 rješenje za prostor za pušenje, i to nakon što su proveli postupak utvrđivanja da vide tko je ispunio uvjete za pušačke prostore.
Iako je većina ugostitelja ispunila propisane uvjete, 51 ugostitelj ipak nije zadovoljio sve kriterije, pa je Ministarstvo odbacilo njihove zahtjeve. >U 34 slučaja postupak izdavanja rješenja je obustavljen zbog odustajanja stranke od zahtjeva<, objasnila je Lažeta.
Inače, otkad je Zakon o zabrani pušenja stupio na snagu, pušenje je dopušteno samo u kafićima veličine do 50 četvornih metara, i to ako imaju odgovarajući sustav ventilacije i filtriranja prostora. U onima veće kvadrature pušenje je, pak, dopušteno u posebnim, ventiliranim prostorijama, koje ne mogu biti veće od 10 do 20 posto cijelog prostora.
Iako se cijene montaže ventilacijskih sustava kreću od 20.000 do 40.000 kuna, sve je više ugostitelja koji se ipak odlučuju za takvu investiciju koja će im se, nadaju se, isplatiti u jesenskom i zimskom razdoblju.
Nenad Šepak, predsjednik Udruženja ugostitelja grada Zagreba, kaže da je dosta ugostitelja tijekom ljeta, dok su gosti sjedili na terasama, uvelo ventilaciju u svoje lokale, no točne podatke nema. >Iako smo tražili od sanitarne inspekcije podatke o tome koliko su zaprimili zahtjeva, taj podatak nam nisu htjeli dati<, rekao je Šepak.
No, kad se uspoređuju podaci od početka primjene zakona, koji je stupio na snagu 9. travnja, vidljivo je koliko se povećao broj zahtjeva. Naime, u to je vrijeme Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi zaprimilo tek 357 zahtjeva za izdavanje rješenja za prostor za pušenje i pušački prostor.
Inače, zagrebački kafići poput >Koldinga<, >Golfa< i >Vimpija<, koji se nalaze u središtu grada i u kojima je pušenje dopušteno, ovih su dana znatno posjećeniji od onih u kojima pušači nisu dobrodošli.

Pušenje samo u kafićima koji su odvojeni
Svi ugostiteljski objekti mogu imati prostor za pušenje, no takav prostor mora biti velik najmanje 10 četvornih metara te smije zauzimati najviše 20 posto prostora. Objekti koji isključivo poslužuju piće, a nisu u mogućnosti osposobiti prostor za pušenje od najmanje 10 četvornih metara te imaju uslužnog prostora do 50 četvornih metara, mogu se u cijelosti proglasiti pušačkim prostorom i istaknuti oznaku o dozvoli pušenja, ako za to ishode pravovaljano rješenje, uz uvjet udovoljavanja svih propisanih tehničkih uvjeta. U ugostiteljskim objektima u kojima se isključivo poslužuje piće i koji se nalaze unutar trgovačkih centara, a nisu odijeljeni od prostora trgovačkog centra, pušenje nije dopušteno. Na terasama se mogu posluživati jela i pića te dopustiti pušenje, jer se one ne smatraju zatvorenim javnim prostorom. Martina Pauček Šljivak, Vjesnik

30. kolovoza 2010.
Dukat već povećao izvoz mlijeka u Srbiju, Vindija čeka poziv
Dukat je počeo bilježiti rast izvoza čokoladnog mlijeka u Srbiju. S druge strane, u Vindiji, koja već ima tvornicu hrane u Srbiji, a mljekaru u BiH, kažu da još nisu dobili poziv za izvoz mlijeka u Srbiju
Velika nestašica mlijeka u Srbiji, koja bi mogla potrajati zbog sukoba tamošnje najveće mljekarske industrije Imlek i države zbog otkupne cijene mlijeka, prilika je za hrvatske proizvođače mlijeka.
U Dukatu kažu da ne izvoze svježe sirovo mlijeko ni konzumno mlijeko u Srbiju. Dodaju da u tu zemlju izvoze tek manji dio asortimana. Riječ je o čokoladnom mlijeku, vrhnju za kuhanje, mliječnom namazu i pudingu. Kao posljedicu nestašice mlijeka u Srbiji, koja je nedavno dovela i do obustave isporuke sirovog mlijeka, te interventnog uvoza mlijeka iz Mađarske, Dukat je počeo bilježiti rast izvoza čokoladnog mlijeka u Srbiju. S druge strane, u Vindiji, koja već ima tvornicu hrane u Srbiji, a mljekaru u BiH, kažu da još nisu dobili poziv za izvoz mlijeka u Srbiju.
Do krize kod isporuke mlijeka u Srbiji, koja ima veće maloprodajne cijene mlijeka u trgovini negoli su one u Hrvatskoj, dok je gotovo sva ostala hrana upola jeftinija, došlo je nakon odluke vlasnika Imleka, koji je u rukama britanskog fonda Salford, a koji je svojedobno htio kupiti i Dukat, da ne isporučuje mlijeko na tamošnje tržište.
Dodatan problem je to što Imlek ima monopol na srbijanskom tržištu, pa druge mljekare ne mogu nadomjestiti nestašicu mlijeka, dok država ne poveća premije za otkup mlijeka.
Sličan problem imali su na početku ove godine i hrvatski proizvođači mlijeka, jer su mljekare počele masovno otkazivati otkup od malih proizvođača mlijeka, koji više nisu mogli izdržati pritisak za povećanje kvalitete mlijeka. Uskočila je hrvatska država koja jamči otkupnu cijenu mlijeka od 2,20 kuna po litri predanog mlijeka. Ukupno se godišnje za predano mlijeko izdvoji na ime premija više od 700 milijuna kuna. No, rezultat je taj da Hrvatska, koja više ne uvozi sirovo mlijeko, sad ima kvalitetu mlijeka koja zadovoljava gotovo 75 posto EU-ovih standarda. Bez toga nema većeg izvoza mlijeka, jer je tu kvalitetu još samo prije četiri godine imalo tek nešto više od 30 posto domaćeg mlijeka.
Uz to, u posljednjih deset godina došlo je i do masovnog odustajanja od isporuke mlijeka u Hrvatskoj, što se sad događa i u Srbiji. Broj hrvatskih proizvođača mlijeka, koji predaju mlijeko u otkup svakog dana, više se nego prepolovio i sad iznosi oko 27.000 kooperanata.

Agrokorove »mete« Karneks, Bambi i Imlek?
Neslužbeni izvori tvrde da su ulaganja Hrvatske u Srbiju dvadesetak puta viša nego Srbije u Hrvatsku. Osim Agrokora, Vindije i Kraša, odnedavno na tržištu Srbije posluje i Atlantic grupa, koja je u okviru slovenske Droge Kolinske zapravo preuzela i srbijanski Soko Štark, koji ima u svom sastavu konditor, ali i kavu i vodu.Iz Kraša nisu ni potvrdili, ali ni demantirali da žele preuzeti Crvenku, koja izvozi »Jaffa« kekse u Hrvatsku, a sličan proizvod ima i Kraš. Nova »meta« Agrokora u Srbiji mogao bi biti Karneks i Bambi, a spominje se i velika mljekara Imlek.

Nema investicija iz Srbije u Hrvatsku
I uz otopljavanje političkih odnosa između dviju zemalja, robna razmjena ne prati sve veći protok kapitala.
Posebno se to odnosi na sve veća ulaganja hrvatskih tvrtki u Srbiju. U suprotnom smjeru, osim prodaje struje HEP-u, u režiji srbijanskog poslovnog čovjeka Vuka Hamovića, preko njegove tvrtke u Londonu, nema investicija, posebno ne onih greenfild, iz Srbije u Hrvatsku. No, Hamović ne krije da je zainteresiran za energetski sektor u cijeloj regiji, bilo da je riječ o distribuciji ili prodaji struje, pa tako i u Hrvatskoj. Ipak interesa ima, posebno za ulaganja u prerađivačku i mesnu industriju te u trgovinu u Hrvatskoj, ali se dalje, osim redovitih poslovnih susreta na razini gospodarskih komora dviju zemalja, nije otišlo. Marinko Petković, Vjesnik

20. kolovoza 2010.
Mirovine na javnu raspravu
Zakon o mirovinskom osiguranju nikako nije i ne treba ući u saborsku proceduru bez javne rasprave i rasprave socijalnih partnera, izjavio je na konferenciji za novinare u Zadru predsjednik stranke umirovljenika Silvano Hrelja. Ponovio je stav stranke da se nepotrebno srlja u izjednačavanje dobne granice muškaraca i žena za odlazak u mirovinu.
Umirovljenicima nikako nije prihvatljivo ni umanjenje prijevremene mirovine od čak 20,04 posto. Mi smo za to da ostane sadašnja razina penalizacije koja nije dobra, ali je podnošljiva - devet posto za pet godina staža, kazao je Hrelja.
Uz ostalo je rekao kako se četveročlana oporbena koalicija sprema preuzeti vlast o čemu će u rujnu biti nastavljeni intenzivni razgovori. Najvažnije je dobiti izbore kako bi u Hrvatskoj došlo do promjene vlasti jer je HDZ zasitio političku scenu svojim vladanjem Hrvatskom, umjesto njezinim razvojem, istaknuo je Hrelja. HRT

19. kolovoza 2010.
Rohatinski: Premijerka nema potporu
Premijerka nema potporu koalicijskih i socijalnih partnera za ozbiljan rez jer smo u predizbornoj godini , izjavio je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski nakon razgovora s premijerkom Jadrankom Kosor . To onemogućava da se rebalansom postignu znatnije promjene u 2010., ali možda će se utvrditi stvari koje će utjecati na buduće razdoblje, izjavio je Rohatinski za Večernji list.
Dodao je da se njegovo stajalište o porezu na banke zna: HNB je protiv, a hoće li se Vlada odlučiti na njegovo uvođenje, otvoreno je pitanje. Rohatinski ističe da mu u Banskim dvorima nisu ništa konkretno rekli kako bi porez izgledao, ali čak i da jesu, on tu informaciju ne bi širio. HRT

19. kolovoza 2010.
Je li Sanader pobjegao?
Istraga u slučaju Hypo banke vodi se i protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera , navodi austrijski dnevnik Standard, ali i dodaje da je Sanader prilikom posredovanja kredita kod Hypo banke primio 409.000 eura. Takve tvrdnje Sanader odbacuje.

Mediji u Austriji prate Sanaderov boravak s obitelji u Kaliforniji. Dapače, neki su već počeli nagađati kako se bivši hrvatski premijer nalazi u SAD-u kako bi izbjegao eventualno privođenje zbog mnogo nerazjašnjenih pitanja oko Hypo Alpe Adria banke i njenih aktivnosti u Hrvatskoj, prenosi SEEbiz.

Austrijski se mediji pitaju zašto je bivši šef banke Hypo Alpe Adria Wolfgang Kulterer prilikom uhićenja prošloga tjedna kod sebe imao 130.000 eura i zašto je htio promijeniti prostorije svojeg ureda. Kulterer je vjerojatno promjenom adrese svojeg ureda htio zametnuti trag u Beču.

Godine 2009. u Rumunjskoj je kao agroinvestitor preko poduzeća Agroeast i njezina poduzeća kćeri ETN u blizini Temišvara s ulagačima kupio nekoliko tisuća hektara poljoprivrednih površina i danas ondje uzgaja pšenicu. Sjedište kompanija Agroeast i ETN nalazi se u Beču, na otmjenoj adresi Kohlmarkt 1. Upravo na tom mjestu policija je nedavno obavila premetačinu. Agroeast nalazi se na istom kućnom broju kao i privatne zaklade Andreasa Adamija i poduzeća Tecto.
Adami i Tecto u izravnoj su vezi s bankom Hypo Alpe Adria i prijepornim poslovima oko zemljišta na istarskoj obali nedaleko od Brijuna, područja za koje su posebno zainteresirani hrvatski i austrijski istražitelji. Za posao na tim područjima, tvrde austrijski mediji, vrata je otvorio bivši šef austrijske slobodarske strane FPÖ Jörg Haider. HRT

19. kolovoza 2010.
Hrvatska 28. među zemljama najboljima za život
ZAGREB - Hrvatska je zauzela 28. mjesto među sto zemalja koje su najbolje za život na svijetu, u analizi što ju je proveo američki časopis Newsweek. ako je objavio Newsweek, najbolja zemlja za život je Finska, a slijede ju Švicarska, Švedska i Australija. Hrvatska je zauzela 28. mjesto, a susjedna Slovenija 24. Analitičari Newsweeka vrjednovali su uvjete za život u pet kategorija: obrazovanje, zdravlje, kvaliteta života, gospodarska dinamika i političko okružje. U kategoriji obrazovanja ocijenjene su akademske mogućnosti u zemlji a u kategoriji zdravlja očekivani životni vijek. Hrvatska je dobila najviše bodova u kategoriji obrazovanja (90,46 od mogućih sto) i zdravlja. Među deset zemalja najboljih za život sedam ih je iz Europe. Hrvatska je ispred Poljske, Slovačke, Estonije i Mađarske. [Hina], Vjesnik