Hrvatska

3. ožujka 2010.
U našim bolnicama manje sepsi nego u EU
Mreža praćenja bolničkih infekcija u jedinicama intenzivnog liječenja. U europskim zemljama od bolničkih se infekcija razboli pet do sedam posto hospitaliziranih bolesnika, ističe prof. dr. Smilja Kalenić s Medicinskog fakulteta

Bolničke sepse i upale pluća u 2006. godini odnijele su 48.000 života, dovele do 2,3 milijuna dodatnih bolničkih dana i troškova od 8,1 milijarde dolara, prema studiji Centra za medicinsku dinamiku, ekonomiku i politiku iz Washingtona. Tu informaciju prenijeli su mnogi hrvatski mediji iako je prilično stara i zapravo podsjeća na velik problem koji je uglavnom podjednak u cijelom razvijenom svijetu, odakle takve informacije stižu. I kod nas se povremeno govori o tom problemu, ali najčešće kao o ekscesnim slučajevima >koji ilustriraju teške higijenske prilike u našim bolnicama<.
>U europskim se zemljama od bolničkih infekcija razboli pet do sedam posto hospitaliziranih bolesnika, a umre 0,9 posto, važno je napomenuti - onih koji razviju bolničku infekciju<, doznajemo od prof. dr. Smilje Kalenić s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, pročelnice Kliničkog zavoda za kliničku i molekularnu biologiju KBC-a Zagreb koji je i referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za bolničke infekcije.
U Hrvatskoj je u 2008. godini (za 2009. godinu podaci se upravo obrađuju) bilo hospitalizirano 765.000 bolesnika. Sedam posto od toga je 53. 000 bolesnika oboljelih od bolničke infekcije, a uz smrtnost od 0,9 posto to bi značilo da je umrlo 480 bolesnika s bolničkom infekcijom. >Pri tome treba uvijek imati na umu da svi među njima nisu umrli od bolničke infekcije, nego u tijeku bolničke infekcije te je uvijek potrebna detaljna analiza svakog pojedinog slučaja da bi se ustanovilo jesu li umrli zbog teške osnovne bolesti ili zbog bolničke infekcije<, napominje doktorica Kalenić.
Infekcije se najčešće događaju nakon kirurških zahvata, ali takve praktički nisu smrtonosne, zatim upale pluća, infekcije mokraćnog sustava, dok su sepse najrjeđe. Glavni uzročnici su staphylococsus aureus (zlatni stafilokoki) te escherichia coli, no često se nađu pseudomonas aeruginosa i drugi uzročnici koji su obično otporni na antibiotike. Uspješnost borbe s tim infekcijama mjeri se smanjenjem broja bolničkih infekcija u nekoj bolnici. Kod nas se o tome još ne može govoriti s mnogo detalja, jer je vrijeme praćenja infekcija u većini bolnica samo nekoliko godina.
Međutim, ako učestalost nekih infekcija ne raste, i to možemo smatrati uspješnošću, što vidimo na primjeru sepsi koje uzrokuje rezistentni zlatni stafilokok, što se u Hrvatskoj prati u okviru jednog europskog programa od 2001. godine. Svih tih godina u nas je postotak tih infekcija podjednak, dok je u nekim europskim zemljama porastao, a u nekima se smanjio. U Hrvatskoj je stvorena i mreža praćenja infekcija u jedinicama intenzivnog liječenja koja je uključena u europsku mrežu. Podaci u toj mreži nimalo ne odskaču od prosječnih pokazatelja u drugim zemljama. Primjerice, dok je u europskoj mreži učestalost sepsi bila 2,2 na 1000 bolesničkih dana, u Hrvatskoj je bila 1,9; infekcije mokraćnog sustava bile su 2,6 na 1000 bolesničkih dana u EU-mreži, a 2,4 kod nas; upale pluća 5,1 u EU-mreži, a sedam u Hrvatskoj. Smilja Kalenić napominje da se ti podaci odnose na 10 jedinica intenzivnog liječenja iz Hrvatske. Polovicom veljače ove godine u suradnji spomenutog ministarstva i Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) održana je radionica za praćenje postoperativnih infekcija te ćemo se i na tom području uskoro priključiti mreži europske zajednice.
>U svijetu, a uskoro i kod nas, jedan od uvjeta za akreditaciju bolnica je i uspješno suzbijanje bolničkih infekcija. No one su komplikacije hospitalizacije i uglavnom se razvijaju u inače teških bolesnika, tako da je skoro nemoguće očekivati da se one mogu u potpunosti iskorijeniti<, ističe doktorica Kalenić te dodaje da je prevencija i suzbijanje tih infekcija svakodnevni napor svih zdravstvenih djelatnika. Postoji i zakonski okvir za sprječavanje bolničkih infekcija, a i Europsko vijeće je u lipnju prošle godine dalo preporuke u vezi sa sigurnošću bolesnika.

Čiste ruke, školovano osoblje i dobra gradnja
Tri su osnovna uvjeta za sprječavanje bolničkih infekcija. Prvi je - građevinski! Bolnica, odnosno njezini odjeli trebali bi se graditi tako da je na njima moguće provoditi preventivne mjere na najlakši i najdjelotvorniji način. Drugi je uvjet postojanje školovanog osoblja za provođenje preventive i kontrolu, a treći je postojanje preciznih postupnika za prevenciju bolničkih infekcija pri svakom dijagnostičkom i terapijskom zahvatu te mogućnost trajne edukacije cjelokupnog osoblja za provođenje zahvata prema postupnicima. Najvažnije mjere sprječavanja bolničkih infekcija pritom su higijena ruku, opća higijena u bolnici, ispravna sterilizacija.

Bolnice nadziru sanitarni inspektori
Svuda u svijetu, pa tako i kod nas, bolničke se infekcije učestalije javljaju u bolnicama gdje leže teži bolesnici sa složenijim metodama dijagnostike i liječenja. Stoga je više bolničkih infekcija u velikim sveučilišnim bolnicama nego u manjim. To područje izvana nadziru sanitarne inspekcije koje sankcioniraju bolnicu ako nije provela mjere (popravci, postupci) za sprječavanje infekcija, a i svaka bolnica ima povjerenstvo koja savjetuje upravu i predlaže što treba. Biserka Lovrić, Vjesnik