Hrvatska

16. kolovoza 2010.
Šuker: Iduće godine počinje gospodarski oporavak
Predsjednik SDP-a Zoran Milanović poručio je da je državni proračun za 2010. planiran u iluziji, te upozorio kako je predviđeni manjak za ovu godinu već dosegnut, a ako se ovako nastavi, deficit će se penjati prema 20 milijardi kuna
Ususret iščekivanoj izvanrednoj sjednici Hrvatskog sabora na kojoj bi se trebao donijeti rebalans državnog proračuna, potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker donosi ohrabrujuća očekivanja da će se gospodarstvo do kraja godine početi oporavljati te da će 2011. godina sa sobom donijeti izlazak iz krize. Kosi se to s crnim prognozama predsjednika najveće oporbene stranke Zorana Milanovića koji kaže da su rebalans proračuna i izvanredna sjednica Sabora samo >populistička metoda kojom se želi pokazati da se nešto radi, a da se ne zna što se radi te da to nije dobro<.
Na konferenciji za novinare u subotu Milanović je kazao da je alarm za uzbunu zazvonio kada smo se u samo pola godine približili brojci od osam milijardi kuna deficita, što se planiralo za cijelu godinu.
Državni proračun za 2010. planiran je u iluziji, a predviđeni manjak za ovu godinu već je dosegnut i sada je oko 8,5 milijardi kuna. Ako se ovako nastavi, deficit će se penjati prema 20 milijardi, Milanovićeva je poruka Vladi upućena s Iblerova trga.
Predstavljajući novinarima projekcije povećanja proračunske rupe do kraja godine s glavnim ekonomskim strategom SDP-a Brankom Grčićem, ocijenio je da je Hrvatska u društvu rijetkih zemalja Europe koja ove godine i dalje tone, dok drugi bilježe oporavak i izlazak iz krize. >Nismo u sjajnom društvu, jer smo jedna od rijetkih država koje 2010. i dalje padaju. Pitanje je što bi se dogodilo u platnoj bilanci da nema turizma koji krpa rupe. Koliki bi onda bio minus, pasiva i gospodarski pad da nema turizma kao žilave, ali tanke grane na kojoj stojimo<, upitao je Milanović.
Prema Grčićevim projekcijama, ako se nastave ovakvi trendovi, na prihodovnoj strani u državnom proračunu najviše će stradati socijalni doprinosi koji će biti manji za pet posto, što je oko dvije milijardi kuna, i to zbog nastavka rasta nezaposlenosti i pada prosječnih plaća.
Od poreza na dobit ubrat će se 1,5 milijardi kuna manje nego u 2009., a zbog pada BDP-a i osobito smanjenja osobne potrošnje, prihodi će se smanjiti za dodatnih milijardu kuna. Grčić smatra da će nove stope poreza na dohodak smanjiti prihode središnje države za dodatnih 200 do 250 milijuna kuna.
Istodobno predviđaju da će na rashodovnoj stranih porasti troškovi za mirovine i to zbog naglog rasta broja umirovljenika, naročito prijevremenih zbog najavljivane reforme mirovinskog sustava. Grčić predviđa da će se rashodi za mirovinu povećati za 400 milijuna kuna. Predviđa i povećanje kamata zbog rasta deficita i javnog duga, te upozorava na posebne izdatke kao što su jamstva za brodogradnju koja će doći na naplatu u visini od tri milijardi kuna te na novu ratu povrata duga umirovljenicima od 833 milijuna kuna. Proračunska rupa se po tim stavkama do kraja godine penje na 19 milijardi kuna te Grčić uvjerava da to nije pretjerivanje.
U predstojećem rebalansu proračuna, za kojeg SDP smatra da je zakasnio i da ga se trebao donijeti već nakon predstavljanja Programa za gospodarski oporavak, ne bi se diralo u mirovine, plaće i socijalna davanja za najugroženije, što je stavka od 68 milijardi kuna. Ostatak od oko 50 milijardi kuna podložan je >škarama< te bi oporbeni čelnici tu rezali troškove za oko 10 posto. Štedjeli bi na materijalnim rashodima, subvencijama, u zdravstvu (ali bez smanjenja plaća), potom bi ukinuli pomoć jedinicama lokalne samouprave te kapitalna ulaganja. Time bi uštedjeli pet milijardi kuna, čime bi proračunsku rupu sveli na oko 14 milijardi kuna, za što smatraju da bi se dalo isfinancirati. Svi ovi prijedlozi nisu ništa novo, a trebali su biti potkrijepljeni konkretnim brojkama, ustvrdio je pak ministar financija koji se u subotu oglasio iz Crikvenice.
Šuker je, govoreći o pojedinim elementima SDP-ova prijedloga, kazao da predlagani porez na kapitalnu dobit ne bi donio znatan prihod u proračunu jer je promet na Zagrebačkoj burzi pao. Govoreći o predloženom smanjenju rashoda Šuker je naglasio kako je nemoguće smanjivati materijalne troškove za 10 posto, jer su u tim materijalnim troškovima, primjerice, i hrvatski udjeli u pretpristupnim fondovima, zatim izdvajanja MORH-a za program pristupanja NATO-u te MUP-a za nove uniforme i opremu, i to je ono što se ne može zaustaviti dok se postupak ne dovrši. Rashodi u zdravstvu se također ne mogu smanjiti za 10 posto, jer bi se time izravno zadiralo u standard zdravstvene usluge građanima. Šuker je opovrgao i tvrdnje SDP-a da se s rebalansom kasni.

J. Kosor: Morat ćemo štedjet na mirovinama i naknadama
Premijerka Jadranka Kosor u subotu je kazala da će Vlada, nakon što nije uspio dogovor sa sindikatima o neisplaćivanju regresa, božićnica i dara za djecu, biti prisiljena uštedjeti novac na mirovinama, naknadama za nezaposlene te naknadama poljoprivrednicima za nedavnu štetu od poplava. Unatoč tome, ustvrdila je da će se u rebalansu voditi računa o socijalno najugroženijim slojevima stanovništva. [Hina]

>Dobro jutro, gospodine Milanoviću<
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor u nedjelju je na upit novinara o SDP-ovim prijedlozima za rebalans proračuna odgovorila da je riječ o licemjernoj kritici koja pokušava skupiti političke bodove, a >kad treba zasukati rukave, onda ih nigdje nema<. >Na sve to bih mogla reći, dobro jutro, gospodinu Milanoviću, dobro jutro, dobro da se probudio. Pa sve to uglavnom jest dio programa gospodarskog oporavka Vlade koji nastojimo provesti, ali kad god na red dođe određena mjera koju treba provesti, onda upravo SDP kaže ne<, istaknula je premijerka na pitanje što misli o SDP-ovu prijedlogu smanjenja broja zaposlenih u javnoj upravi, oporezivanju kapitalne dobiti, smanjenju materijalnih rashoda. Dodala je da se HDZ prošle godine odrekao 10 posto novca iz proračuna te pozvao sve parlamentarne stranke da se pridruže. >Kao što vidite, nisu<, kazala je i dodala: >Onda smo mi u Vladi odlučili na moj prijedlog izmijenili zakon i smanjili smo svima za 10 posto ta sredstva.< >Isto je tako s prijedlogom izmjena, malih izmjena u mirovinskome sustavu jer inače ovaj sustav to neće izdržati. Znači, SDP ne poštuje ni odluku Ustavnog suda, ona za njih apsolutno ništa ne znači, ali ni činjenica da takvu praksu ima većina zemalja u Europi, ali isto tako da će se sustav urušiti ako ne počnemo nešto činiti<, rekla je i spomenula ergele na kojima se također moglo uštedjeti. >Za SDP to ništa ne znači, dapače, njihov gradonačelnik i zastupnik o tome govori zaista na jedan vrlo često ponižavajući način, a pritom je imao određene probleme upravo s proračunskim novcem vezano uz putovanja i slično<, rekla je i spomenula kako SDP dopušta i da neki njegovi zastupnici nisu na radnome mjestu, >da su dva ili tri mjeseca daleko čak od Hrvatske<. Navela je i primjer spajanja bolnica kojima se očekuju uštede, na što SDP-ovci kažu da će se >uštedjeti pišljivih 20 milijuna kuna<. >Mi smo ove godine htjeli, uštedama od 650 milijuna kuna - u dogovoru sa sindikatima državnih i javnih službi - koji su bili planirani za regres, darove za djecu i božićnice, uštedjeti i to preusmjeriti za naknade za nezaposlene jer tamo nedostaje dosta novca. Naravno, sindikati se nisu složili, a zdušno ih je u tome podupirao SDP, dakle, da se ne odreknemo u ovoj godini božićnica, regresa i dara za djecu. Kao što vidite, teorija je jedno, a praksa drugo<, kazala je. [M. Cikojević]

SDP-ove mjere: Smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi i plaće
Kao srednjoročne mjere SDP predlaže smanjenje zaposlenih u javnoj upravi za pet posto, i to već do 2011., te novu indeksaciju plaća za 2012. i 2013. godinu da bi se smanjila ukupna masa za plaće. Smanjili bi troškove javnih usluga i >prisilili< neefikasna poduzeća na restrukturiranje. Uveli bi novi sustav poticaja u poljoprivredi u iščekivanju da će poljoprivrednici od toga profitirati kad uđu u EU. Reorganizirali bi mirovinski i zdravstveni sustav te sustav socijalne skrbi, a porezni bi sustav harmonizirali s EU-om, što predviđa i rast trošarina na duhan i duhanske prerađevine, i to već od iduće godine. Smanjili bi bruto cijenu rada smanjenjem poreza, a uveli poreze na kapitalnu dobit i dohotke od kapitala (dividende, udjele u dobit) kao i porez na ekstraimovinu. Računaju i na financijsku omotnicu EU-a.

Prijedlog rebalansa mora biti gotov do srijede
Kako neslužbeno doznajemo, obrisi rebalansa proračuna trebali bi biti gotove do sredine tjedna, točnije, do 18. kolovoza, a to je i rok ministarstvima do kojeg moraju izraditi svoje prijedloge. Nakon toga bi se trebala sastati vladajuća koalicija i usuglasiti prijedlog rebalansa, a potom bi se on našao na dnevnom redu sjednice Vlade. Vlada će zatim prijedlog uputiti Saboru, koji će ga raspraviti na izvanrednoj sjednici. Točan datum saborske sjednice još se ne zna, ali se pretpostavlja da bi mogla biti sazvana već za 25. kolovoza. [I. K.]

Luka Brkić: Napraviti reda u subvencijama poljoprivredi
Razumljiv je politički stav SDP-a da se u rebalansu proračuna ne diraju mirovine, plaće i socijalna davanja za najugroženije jer svako smanjenje tih stavki izaziva otpor i opće nezadovoljstvo. Dakako da se i na tome može štedjeti, unatoč kvaziargumentu da su okviri u tom pogledu unaprijed zadani i da ne postoji manevarskog prostora za uštede na njima. I te je okvire netko zadao, te se mogu postaviti novi okviri jer trenutačno imamo neodrživu i napetu strukturu proračuna. Budući da bi smanjenje izdataka za mirovine i plaće izazvalo nezadovoljstvo, apsolutno se zalažem dugoročno za promjenu strukture mirovina, jer je trenutačno samo oko 14 posto onih koji u mirovini imaju 40 godina radnog staža dok su drugi otišli pod raznim uvjetima, bilo u invalidske, bilo u prijevremene i druge mirovine. Potrebna nam je reforma mirovinskog sustava, ali i politike zapošljavanja. Trebaju se preispitati i subvencije u poljoprivredi koje kod nas funkcioniraju kao bačeni novac iz aviona - možda padne na plodno tlo, a možda i ne. Takav sustav nema ni jedna zemlja i tu je treba napraviti reda. Slažem se sa zahtjevom da se kratkoročno smanje davanja za kapitalna ulaganja kao i transfer novca prema jedinicama lokalne samouprave. [Katarina Dimitrijević Hrnjkaš, Hina], Vjesnik