V I J E S T I - književnost i svijet knjige

05.6.2012
ZNANSTVENA MONOGRAFIJA
Hrvati u Kanadi 1945.- 1995. 
U knjizi Marina Sopte Hrvati u Kanadi, skraćenoj verziji autorove doktorske disertacije, istraživački je upotpunjeno i sistematizirano znanje o skupu društvenih transformacija koje su oblikovale hrvatsku zajednicu u Kanadi u razdoblju od 1945. godine do 1995. godine. Pokazalo se da odabrano razdoblje nije slučajno. U njegovu se okviru osnažuju i zbivaju temeljni procesi što oblikuju hrvatsku zajednicu u Kanadi. Stoga njihove analize omogućuju, figurativno rečeno, anatomski uvid u samu zajednicu. 

Pregledno pisana knjiga, uz iscrpan znanstveni aparat, ostvaruje dva posebna cilja. Prvi je opisati specifičnu formatizaciju zajednice kanadskih Hrvata uz pomoć političkih udruga i organizacija. Drugi je posebni cilj opisati specifičnu formatizaciju zajednice kanadskih Hrvata uz pomoć kulturnih i religijskih udruga i organizacija.
Pokazalo se kako je evolucija zajednice ili integracija doseljenih kanadskih Hrvata u domicilnu zajednicu bitno bila određena socio-kulturnom formatizacijom pojedinih obilježja narodnog identiteta. Po tome su kanadski Hrvati slični drugim hrvatskim odseljeničkim skupinama (australski, američki, njemački, švedski Hrvati …). U razdoblju između 1945. do 1995. godine Hrvati u Kanadi identitet svoje zajednice oblikuju u trokutu čimbenika.
Prvi je čimbenik drugo-jugoslavenska politika spram hrvatskog odseljeništva. Ona, na jednoj strani, potiče Hrvate na odselidbe. Na drugoj, odseljenje Hrvata drži u identitetskoj klopci „neprijateljske emigracije“.
Drugi je čimbenik humani kapital (radne sposobnosti i naobrazba) te socijalni kapital (mreže solidarnosti) što su ih odseljeni Hrvati kao naslijeđe prenosili u novu domovinu Kanadu.
Treći je čimbenik bila državna praksa multikulturalizma u okviru kojega Kanada prihvaća strance pa tako i Hrvate.

Posebnu ulogu u formatizaciji hrvatskog nacionalnog identiteta u Kanadi imaju političke udruge, za razliku, primjerice, od SAD-a, gdje je kulturna formatizacija hrvatskog identiteta ponajviše u okviru američkog fraternalizma, pod vodstvom Hrvatske bratske zajednice, Hrvatske katoličke zajednice i još nekih manjih hrvatskih društava, odredila glavne smjerove i uporišta „politike identiteta“. Političke udruge su racionalnim političkim postupcima uspješnije postizale ciljeve konvencionalno prisutne u kulturnom području (primjerice, način borbe kanadskih Hrvata za priznanje hrvatskog identiteta, napose kroz priznanje hrvatskog jezika). U tom je slučaju autor Marin Sopta političke udruge promatrao kao specifične operativne izdanke izvorno kulturnih udruga i organizacija. Razložno je bilo pretpostaviti da upravo takvu uporabu političkih udruga i organizacija kanadska praksa multikulturalizma favorizira. I to dakako implicira, dakle, da je naznačena uloga političkih udruga specifična za evoluciju zajednice kanadskih Hrvata.

Uz uvodna razmatranja, knjiga se sastoji od 11 poglavlja i zaključnih napomena, kao i popisa korištene literature. Naslovi poglavlja su: Kanada u globalnim migracijskim valovima; Politika državnog multikulturalizma – čimbenik oblikovanja položaja suvremenih doseljenika u Kanadu; Doseljavanje Hrvata u Kanadu; Oblikovanje vjerskih, kulturnih i športskih udruga i klubova u Kanadi; Osnivanje i djelovanje Hrvatske bratske zajednice u Kanadi; Oblikovanje političkih udruga i organizacija Hrvata u Kanadi; Odnos službene politike SFRJ prema Hrvatima u Kanadi; Odnos službene hrvatske politike (1990. – 1995.) prema Hrvatima u Kanadi; Prinos kanadskih Hrvata stvaranju i obrani Republike Hrvatske i Prinos kanadskih Hrvata političkom, društvenom i ekonomskom životu i razvoju Kanade.

Predstavljanje knjige održat će se u utorak 5. lipnja 2012. u 12 sati u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika,

Uz autora, o knjizi će govoriti: Ivan Čizmić, Vinko Grubišić, Ivan Rogić, Dražen Živić