.
Svijet - arhiv
23. studenoga 2007.
Svaki šesti stanovnik New Yorka gladuje
Pišu: AP, Goran Andrijanić
Foto: Reuters, corbis.com
NEW YORK - Svaki šesti stanovnik New Yorka ne može si priuštiti dovoljno hrane, a broj onih koji objeduju u pučkim kuhinjama američke metropole povećao se ove godine za čak 20 posto - objavila je šokantne rezultate svojega istraživanja američka udruga koja se bori protiv siromaštva.
Njujorška koalicija protiv gladi navela je da se čak 1.3 milijuna ljudi u tome gradu bori protiv siromaštva, pri čemu su redovi ispred kuhinja za socijalno ugrožene i prihvatilišta sve veći. Zato su pojedine pučke kuhinje došle u situaciju kada ne mogu udovoljiti zahtjevima za hranom, a za to osim rastućeg siromaštva, Koalicija okrivljuje i vladina smanjenja u isporukama namirnica za siromašne slojeve društva.
- Redovito godišnje istraživanje rada pučkih kuhinja pokazuje da je sve veći broj obitelji, u kojima je jedan od roditelja i zaposlen, primoran tražiti pomoć u prihvatilištima i službama za hranjenje - stoji u priopćenju Koalicije koje je potpisao njezin izvršni direktor Jole Berg koji je naglasio da je glad u New Yorku bila u porastu i u vrijeme ekonomskog rasta, te nije čudno da sada, kada američko gospodarstvo slabi, dolazi do "sve većih redova ispred prihvatilišta i pučkih kuhinja".
Prema rezultatima istraživanja, 59 posto pučkih kuhinja tvrdi da nema dovoljno potrebnih zaliha, što je više nego prošle godine kada je bez dostatnih zaliha bilo njih 48 posto.
Food Bank, neprofitna udruga koja distribuira hranu u više od 1000 pučkih kuhinja u New Yorku, objavila je kako su njihova skladišta upola manja u usporedbi s njihovim standardima. Većina kuhinja objavila je da naprosto nije mogla osigurati čak ni tradicionalnu puricu na američki blagdan Dana zahvalnosti, koji je proslavljen danas.
Američko ministarstvo poljoprivrede objavilo je podatak prema kojemu čak 12,6 milijuna domaćinstava, što je oko 30 milijuna ljudi ili deset posto ukupne populacije SAD-a, nije imalo dovoljno hrane za svoje potrebe u nekome trenutku tijekom 2006. godine. Jutarnji list
21. studenoga 2007.
'Zašto ne začepiš?'
Kada se španjolski kralj Juan Carlos okrenuo prema Hugu Chavezu i odbrusio mu da začepi, nije mogao ni naslutiti kako će taj diplomatski incident postati brzi 'modni hit' diljem zemlje.
Da se kralj Juan Carlos na vrijeme dosjetio i svoju provalu bijesa zaštitio autorskim pravom, mogao je fino zaraditi, jer tih je nekoliko riječi postao višemilijunski posao. Kraljevska opaska 'Zašto ne začepiš?' pojavila se na šalicama, majicama, proširila se internetom, postala je i 'melodija za mobitel'...
Odvjetnik specijaliziran IT i intelektualno vlasništvo David Bravo tvrdi da je korištenje te rečenice kao 'ringtona' za mobitel ipak kršenje autorskoga prava. Oko pola milijuna korisnika već je 'downloadalo' taj 'ringtone'. Jedan 'rington' se plaća oko 12 kuna i prilično je lako izračunati koliko se zaradilo samo na mobitelima. Kompanije koje se bave tim poslom ne vide ništa sporno u tome što 'prodaju tuđu rečenicu', jer su je izgovorili glumci.
Na You Tubeu se pak pojavilo više od 700 parodija, od skečeva već zaboravljenoga Bennyja Hilla sve do Nikeove reklame u kojoj Ronaldinho na kraju iste poručuje: 'Juan do it. Just do it'.Kako sada stvari stoje, kralj Juan Carlos neće tako skoro ušutjeti.
U tome mu pomaže i Hugo Chavez koji je već uzvratio paljbu i očekuje ispriku. Jutarnji list
20. studenoga 2007.
Thaci: Kosovo neovisno bez odgode
Kosovo će postati neovisno odmah nakon 10. prosinca i neće biti nikakve odgode na tom planu, izjavio je predsjednik Demokratske stranke Kosova Hashim Thaci koji nakon pobjede na izborima treba preuzeti dužnost kosovskog premijera.
"Kosovo i Srbija nikada ne mogu postići dogovor o statusu Kosova. Kosovo će biti neovisna država i Srbija će biti neovisna država. Možemo biti u istoj kući, zajedničkoj europskoj obitelji i to je sve", izjavio je Thaqi u intervjuu za sarajevski "Dnevni avaz".
Na upit kada će uslijediti proglašenje neovisnosti, on je odgovorio kako će to uslijediti "odmah nakon 10. prosinca". Dodao je kako proglašenje neovisnosti neće uslijediti jednostrano nego će biti usuglašeno s Washingtonom i Bruxellesom.
Thaci je odbacio svako povezivanje Kosova sa statusom Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, a odnos srbijanskog premijera Vojislava Koštunice prema bosanskim Srbima usporedio je s onim kojega je imao Slobodan Milošević. HRT
19. studneoga 2007.
EU će imati jasnije stajalište o Kosovu nakon 10. prosinca
Foto: Reuters
BRUXELLES - Europska unija trebat će zauzeti jasnije stajalište o konačnom statusu Kosova nakon završetka pregovoračkog procesa koji se vodi pod okriljem međunarodne trojke, izjavio je u ponedjeljak predsjedavajući Vijeća EU-a, portugalski ministar vanjskih poslova Luis Amado.
"Radimo na svim mogućnostima. Mislim da trebamo čekati do zadnje minute kako bismo imali jasnije stajalište što treba učiniti", izjavio je Amado po dolasku na redoviti sastanak ministara vanjskih poslova EU-a, koji na dnevnom redu, između ostaloga, ima i Kosovo.
Pregovori o Kosovu vode se pod pokroviteljstvom međunarodne trojke (EU, Rusija i SAD). Predstavnik EU-a, njemački diplomat Wolfgang Ischinger izvijestit će u ponedjeljak ministre vanjskih poslova u kojoj su fazi pregovori. Međunarodna trojka bi trebala 10. prosinca podnijeti izvješće glavnom tajniku UN-a, a kosovski Albanci najavljuju da će ubrzo nakon toga proglasiti neovisnost.
Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt upozorio je Hashima Thacija, pobjednika na subotnjim parlamentarnim izborima na Kosovu, da postoji razlika kada se djeluje u oporbi u odnosu prema obnašanju vlasti.
"Thaci treba razumjeti da postoji razlika između oporbenog političara i odgovornog premijera", rekao je Bildt dolazeći na sastanak ministara vanjskih poslova. "Kosovo je faktički neovisno od Srbije, ali ne vjerujem da Kosovo želi biti neovisno od međunarodne zajednice", dodao je Bildt.
Ministrima vanjskih poslova u ponedjeljak u Bruxellesu pridružit će se i ministri obrane.
Nakon toga sastanka predviđen je sastanak ministara obrane Trojke EU-a s njihovim kolegama iz kandidatskih zemalja Hrvatske, Turske i Makedonije te Islanda i Norveške, zemalja članica NATO-a, koje su izvan EU-a. Na tom sastanku Hrvatsku će predstavljati državni tajnik u Ministarstvu obrane Mato Raboteg.
Na zajedničkom sastanku ministara vanjskih poslova i ministara obrane, koji se održava dvaput godišnje, razgovarat će se o europskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici.
Ministri vanjskih poslova na svom opsežnom dnevnom redu imaju i raspravu o zapadnom Balkanu. Očekuje se da će Vijeće usvojiti zaključke o Kosovu i o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Ministri bi u svojim zaključcima trebali izraziti zabrinutost zbog pogoršanja političke situacije u Bosni i Hercegovini te ponoviti potporu visokom predstavniku Miroslavu Lajčaku i istaknuti potrebu da sve strane poštuje i provedu njegove odluke. Također će biti ponovljeno stajalište da reforma policije ostaje i dalje jedan od nužnih uvjeta za zaključenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Ministri će također razgovarati o Iranu i Bliskom istoku, političkoj krizi u Gruziji te o misijama EU-a u Sudanu i Čadu. (Hina) Jutarnji list
15. studenog 2007.
NATO protiv nasilnih promjena na Kosovu
Američki državni podtajnik Nicholas Burns ponovio je potporu SAD-a nadziranoj neovisnosti Kosova ako sadašnji pregovori o statusu Kosova ne donesu rezultata do 10. prosinca, te upozorio da će snage NATO-a onemogućiti svaki pokušaj da se silom pokušaju spriječiti promjene.
"Mi imamo 17.000 vojnika NATO-a na Kosovu, uključujući i 1.500 američkih vojnika. Te postrojbe su tamo da podržavaju red i zakon. One će onemogućiti bilo kakav pokušaj bilo koje strane da uzme zakon u svoje ruke, ili da traži odvajanje, ili nestabilnost", kazao je Burns u svjedočenju pred pododborom za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa.
On je ocijenio kako međunarodna zajednica mora preuzeti dodatnu odgovornost za Kosovo u slučaju da se na pregovorima ne postigne sporazum.
Burns, podtajnik za političke poslove u State Departmentu, uputio je upozorenje Srbiji i nekim srbijanskim političarima, koji su sugerirali kako bi se zemlja mogla oduprijeti prinudnoj provedbi Ahtisaarijeva plana o neovisnom Kosovu, da se ne pokušavaju silom suprostaviti takvom ishodu. HRT
14. studenoga 2007.
Ujedinjuju se Katolička i Pravoslavna crkva?
Foto: AFP
RIM - Načinjen je dokument od 46 članaka kojim se postavljaju temelji ujedinjenja Katoličke i Pravoslavne crkve poslije rascjepa 1054. godine, a koji su, nakon sastanka u Ravenni u listopadu, potpisala izaslanstva predstavnika dviju Crkava, piše talijanski list Repubblica.
Na tom dugotrajnom savjetovanju vatikansko izaslanstvo je predvodio kardinal Walter Kasper, predsjednik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana, a metropolit Joannis Zizioulas izaslanstvo patrijarhata Konstantinopola.
Predstavnici Ruske pravoslavne crkve napustili su savjetovanje u Ravenni, jer su na njemu sudjelovali predstavnici Pravoslavne crkve Estonije, koji su u vrijeme SSSR-a bili pod moskovskim patrijarhatom a otcijepili su se uz blagoslov patrijarha Konstantinopola, Bartolomea I. Moskovski patrijarh Aleksej II. ne priznaje primas patrijarha Konstantinopola.
U dokumentu potpisanom u Ravenni utvrđuje se kako je Papa "prvi među patrijarsima", a Rim je "prvo sjedište". Te dvije točke bile se među glavnima koje su dovele do rascjepa između katolika i pravoslavaca 1054. godine, a sada bi mogle biti temelj ponovnog ujedinjenja. Dakle, priznanje uloge primasa rimskog biskupa je utvrđeno, a prema dodatnim pojašnjenjima mjesni biskupi su autonomni.
Na mjesnoj razini vlast je u rukama biskupa. Na regionalnoj razini skupina Crkava priznaje unutar sebe jednog prvaka (protos, na grčkome jeziku), a onda na općoj razini. Kako se navodi, "oni koji su prvi u različitim regijama, zajedno sa svim biskupima, surađuju u onome što se odnosi na ukupnost Crkve".
U tom se kontekstu naglašava kako "prvi moraju priznati tko je prvi među njima". Repubblica ocjenjuje kako taj dokument donosi smjernice, pravi "road map", za put prema ujedinjenju kršćanskih crkava. (Hina) Jutarnji list
9. studenoga 2007.
Svaki četvrti beskućnik u SAD-u je veteran
Veterani čine jednu četvrtinu populacije beskućnika u Sjedinjenim Državama iako na njih otpada samo 11 posto odrasle populacije, prema izvješću udruge Nacionalni savez za okončanje beskućništva.
Beskućništvo nije problem samo među starijim veteranima i onima srednje životne dobi. Mlađi veterani iz Iraka i Afganistana u manjem broju dolaze u skloništa i javne kuhinje, tražeći usluge, liječenje ili pomoć kod traženja posla, navodi se u izvješću.
Ministarstvo za veterane je identificiralo 1.500 veterana beskućnika iz sadašnjih ratova, navodeći kako je 400 od njih uključeno u programe ministarstva usmjerene na beskućnike.
Nacionalni savez za okončanje beskućništva, neprofitna udruga, svoje nalaze temelji na podacima Ministarstva za veterane i Ureda za popis stanovništva. Prema izvješću udruge, koja svojim djelovanjam širi javnu svijest o problemu beskućništva, u 2005. bilo je 194.254 veterana među 744.313 beskućnika u SAD-u.
Za usporedbu, ministarstvo za veterane koje je osnovano 1989., navodi kako je prije 20 godina bilo 250.000 ratnih veterana među beskućnicima.
Stručnjaci ističu kako rana pojava veterana iz Iraka i Afganistana u skloništima za beskućnike nije dobar znak za budućnost. Ranije je trebalo oko desetljeća da život vijetnamskog veterana dođe do točke kada se počinju pojavljivati među beskućnicima. Stručnjaci drže da intenzivni i opetovani razmještaji u ratnoj zoni čine novije veterane posebno ranjivima.
"U konačnici ćemo imati njihov 'tsunami', jer su posljedice na mentalno zdravlje iz ovoga rata ogromne", ocijenio je Daniel Tooth, diketor ureda za veterane u okrugu Lancaster u Pennsylvaniji.
Dok su se službe koje skrbe o veteranima popravile u posljednjih 20 godina, zagovornici njihovih interesa ističu kako je i dalje potrebno bolje financiranje. Posebno ističu potrebu da se osigura pristupačno stanovanje mlađim veteranima, kako bi se izbjeglo da završe među beskućnicima.
Godišnji proračun američkog ministarstva za veterane iznosi oko 90 milijardi dolara, i drugi je najveći proračun jednog ministarstva, nakon Pentagona. (www.business.hr)
8. studenoga 2007.
Šešelj priznao zločin u Srebrenici
Vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj priznao je u svojem iskazu pred Haškim sudom da je u Srebrenici počinjen zločin, no tvrdi da to nije genocid. Ustvrdio je da sud vodi protusrpsku politiku jer najstrože kažnjava Srbe.
Ukupno je pronađeno 2,5 tisuće tijela, iako je cijeli teren pretražen i prekopan, a popisi utvrđeni. Pedantni istraživači utvrdili su da je od tih 2,5 tisuća leševa više od 800 ljudi koji su poginuli od '92. do '95. godine na muslimanskoj strani. Treba imati u vidu i da je veliki broj muslimanskih vojnika poginuo u proboju i da je jedan dio izginuo u međusobnim sukobima samih Muslimana, rekao je Šešelj.
Izjavu koja bi trebala trajati četiri sata, Šešelj je počeo negiranjem Haškog suda i argumentima da Tužiteljstvo laže. A rat je, kaže Šešelj, započeo Franjo Tuđman.
Šešelj je optužen za zločine protiv čovječnosti počinjene u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH. Suđenje je počelo gotovo godinu dana nakon što je Šešelj lani, 27. studenoga, spriječio početak odbijanjem dolaska u sudnicu. Haško Tužiteljstvo je na početku suđenja poručilo da su se početkom 90-ih godina masovni zločini dogodili u sklopu ostvarivanja cilja kreiranja države pod srpskom dominacijom.
Tužiteljstvo tereti Šešelja da je, zajedno s drugim sudionicima zajedničkoga zločinačkog pothvata, pokušao ostvariti cilj uspostave nove homogene srpske države na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine nesrpskog stanovništva.
Vođa srpskih radikala, prema optužnici, sudjelovao je u formiranju srpskih dobrovoljačkih postrojba koje je poticao da haraju i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj je unovačio i predvodio srpsku paravojnu skupinu koja je sudjelovala u pokolju više od 250 bolesnika koji su 1991. bili izvedeni iz vukovarske bolnice.
Tereti ga se i za "govor mržnje" u Vukovaru u studenome 1991. Prema optužnici sudjelovao je u ratnoj propagandi i poticao mržnju pozivajući u govorima i na izgon i prijetnje Hrvatima iz dijelova Vojvodine čime je potaknuo kampanju progona vojvođanskih Hrvata.
Ovo je prva optužnica koju je ICTY podignuo za zločine počinjene na području Vojvodine. Šešelj je u pritvoru ICTY-ja od dobrovoljne predaje 24. veljače 2003., a na suđenju će se braniti sam. Po struci je pravnik. Suđenje će voditi tročlano vijeće u kojem su, uz predsjedajućeg francuskoga suca Jeana Claudea Antonettija i Belgijac Frederik Harhoff i Talijanka Flavia Lattanzi. HRT
6. studenoga 2007.
Godine nisu važne
Maria Amelia Lopez do nedavno je bila internetski nepismena 95-godišnjakinja, a sada je poznata i uvažena blogerica
Kada je 95-godišnjoj Mariji Ameliji Lopez unuk za rođendan darovao blog, starica je bila internetski nepismena. Sada je međutim prava cyber zvijezda, a sve zahvaljujući znatiželji. >Najprije sam mislila da je blog kakav notes. Kada sam vidjela unuka kako se koristi internetom, to mi je privuklo pozornost. Kazala sam sebi: Tamo možeš pronaći sve što te zanima. Želim internet!<, pripovijeda gospođa. Danas na svome blogu na adresi http://amis95.blogspot.com/ bilježi 60.000 redovnih čitatelja. Sve njih zanimaju ne samo njezini tekstovi i sjećanja, nego i mudrosti koje je skupila tijekom života. >Nitko danas ne obraća pažnju na stare žene. Iznenadio me je internet, jer mi mladi ljudi govore o svojim životima i onome što misle, te me pitaju za savjet<, kaže Lopez. Iako je uvijek bila razgovorljiva, tek se sada, kaže simpatična starica koja živi u selu na kišovitom sjeveru Španjolske u pokrajini Galiciji, osjeća prihvaćenom. >Internet mi je dao život<, kazala je Reutersu, dodajući kako joj e-pisma dolaze iz Brazila, Rusije, Japana. Kako ima problema s očnom mrenom, u unosu sadržaja pomaže joj unuk Daniel. Uglavnom su to prisjećanja na prošle dane, od sretnoga djetinjstva i mladosti do razdoblja Građanskoga rata i Francove diktature. Iako sebe naziva najstarijom blogericom na svijetu, čini se da ipak nije tako. Za tu titulu naime pretendira još nekoliko ljudi, među kojima i 108-godišnja Australka Olive Riley, čija je internetska adresa www.allaboutolive.com.au. No riječ je svakako o najstarijoj španjolskoj blogerici, čime je zaslužila i čestitku premijera Josea Luisa Rodrigueza Zapatera.
Danas samo jedan od 10 ljudi starijih od 65 godina u Španjolskoj koristi internet. Iako se njihov broj udvostručio u samo dvije posljednje godine, ona ipak upućuje na to da su stariji ljudi propustili uključivanje u digitalnu revoluciju. >Godine su (za korištenje interneta) važnije od prihoda, spola. ili razine obrazovanja<, kaže Domingo Laborda, španjolski ministar industrije. To pokazuje i broj od samo 2,7 posto starijih od 74 godine koji koriste globalnu mrežu iako ona, dodaje Laborda, >može pomoći u komunikaciji, poštom, chatom ili porukama, što je zabavno i uvijek dostupno<. [Dž. Č.], Vjesnik
5. studenoga 2007.
Britanac napravio nevidljivi tenk!
Nova tehnologija pomoću koje tenkovi mogu postati nevidljivi predstavljena je britanskom ministarstvu obrane. U prošlotjednom pokusu vojska je uspjela učiniti da tenk potpuno nestane.
Nova tehnologija koristi kamere i projektore koji 'rasipaju' slike okoline na tenku zbog čega oni koji gledaju u smjeru tenka vide samo ono što je iza njega. Ovakva varka čeka eventualne neprijatelje oko 2012. godine jer bi se tada trebala početi primjenjivat u britanskoj vojsci.
- Ova tehnologija je nevjerojatna. Da nisam bio prisutan, ne bih vjerovao da je moguće. Gledao sam u smjeru tenka I vidio sam samo drveće I travu, a ustvari sam stajao na nišanu, rekao je jedan od vojnika koji je sudjelovao u pokusu, prenosi DailyMail.
Inovacija mogla bi se povezati sa situacijama iz filmova o Jamesu Bondu, a mozak najnovije tehnologije je profesor Sir John Pendry s Kraljevskog koledža u Londonu.
Sir Pendry je rekao kako je jedini problem u svemu bila nepouzdanost kamera i projektora dodavši kako je idući korak napraviti tenk nevidljivim bez njih.
- Stvar je komplicirana, ali je moguća, rekao je Sir Pendry.
Pincom.info
31. listopada 2007.
Dječak se igrao sa šibicama, pa zapalio Kaliforniju
"Priznao je da se igrao sa šibicama i slučajno izazvao požar", priopćeno je. Dječak trenutno prepušten roditeljskoj skrbi, a o njegovom će slučaju biti izviješteno okružno tužiteljstvo.
Katastrofalni požar koji je prošlog tjedna zahvatio površinu veću od 155 kilometara kvadratnih na sjeveru okruga Los Angelesa u američkoj saveznoj državi Kaliforniji izazvao je dječak igrajući se sa šibicama.
Prema riječima narednice Diane Hecht, dječak, čije ime i dob nisu objavljeni, saslušan je dan nakon što je buknuo požar 22. listopada, javio je HRT.
"Priznao je da se igrao sa šibicama i slučajno izazvao požar", rekla je Hecht te dodala kako je dječak trenutno prepušten roditeljskoj skrbi, a o njegovom će slučaju biti izviješteno okružno tužiteljstvo.
Požar je buknuo na području u blizini Agua Dulcea te se nošen jakim pustinjskim vjetrovima ubrzo proširio. Pretvoren u desetke velikih požara, odnio je 14 ljudskih života te progutao 21 kuću, a u zgarište pretvorio sve od Los Angelesa do granice s Meksikom.
Pincom.info
30. listopada 2007.
Haag: Bez žalbe na presudu Radiću
30. listopada - Haško Tužiteljstvo nije se žalilo na oslobađajuću presudu Miroslavu Radiću. Glasnogovornica Tužiteljstva Olga Kavran objasnila je kako se najava žalbe odnosi samo na Šljivančanina i Mrkšića. Objasnila je kako je tužiteljstvo odustalo od žalbe na oslobađajuću presudu protiv Radića jer na temelju dosadašnjeg iskustva ne vjeruje u uspjeh takve žalbe.
Podsjetimo, prvostupanjsko vijeće Haškog suda osudilo je tzv. vukovarsku trojku, bivšeg zapovjednika JNA Milu Mrkšića na 20 godina zatvora, majora Veselina Šljivančanina na pet godina zatvora, a kapetana Miroslava Radića oslobodilo optužbi. Sva trojica pripadnika Jugoslavenske narodne armije bila su optužena za masovni pokolj počinjen na Ovčari 20. studenoga 1991., nakon pada Vukovara.
Presuda tzv. vukovarskoj trojici podignula je na noge cijelu hrvatsku javnost. Četveročlano izaslanstvo Koordinacije udruga proizišlih iz Domovinskog rata 12. listopada prosvjedovalo je pred Haškim sudom.
Žalbe su najavile i obrane Mrkšića i Šljivančanina. Šljivančaninova obrana u najavi svoje žalbe tvrdi, među ostalim, da je sud pogrešno utvrdio Šljivančaninovo kretanje tijekom 20. studenoga 1991., kao i u zaključku da je imao nadzor nad snagama koje su sudjelovale u evakuaciji bolnice. Mrkšićeva obrana u najavi svoje žalbe smatra da je sud pogrešno procijenio opseg Mrkšićeve odgovornosti kao zapovjednika te su mu pogrešno pripisali zapovijedi oko evakuacije. Kao i Šljivančanin, i Mrkšić tvrdi da su suci pogrešno utvrdili njegovo kretanje tijekom 20. studenoga 1991.
29. listopada 2007.
SVEČANOST U VATIKANU
NAJMASOVNIJE PROGLAŠENJE U POVIJESTI KATOLIČKE CRKVE
Najveća beatifikacija
Blaženicima proglašeno 498 žrtava
španjolskog građanskog rata
Kada Crkva blaženima proglašava svoje mučenike, ne traži krivce, nego slavu Božju i dobro ljudi, rečeno je prigodom proglašenja novih mučenika, na najmasovnijoj beatifikaciji ikada priređenoj u povijesti Crkve
Čak 498 španjolskih mučenika dvadesetoga stoljeća, žrtava vjerskih progona za vrijeme građanskog rata Španjolskoj, proglašeno je blaženicima u nedjelju tijekom svečane mise na Trgu svetog Petra u Rimu pred više desetaka tisuća vjernika pristiglih iz Španjolske.
Nikada u povijesti Crkve nije odjednom proglašen tako veliki broj blaženika. Obred je u ime pape Benedikta XVI. predvodio kardinal Jose Saraiva Martins, pročelnik Zbora za kauze svetih, uz brojne španjolske biskupe.
Naime, Benedikt XVI. je na početku svoga pontifikata najavio kako neće osobno predvoditi slavlja beatifikacije, već samo kanonizacije, pa zbog toga danas nije predvodio misu, premda je riječ o najmasovnijoj beatifikaciji.
Glavni tajnik Španjolske biskupske konferencije, isusovac, otac Juan Antonio Martinez Camino istaknuo je kako ta beatifikacija nema megalomanske namjere, već se na veličanstveni način naglašava svijetla stranica crkvene povijesti u Španjolskoj.
Mučeničkom je smrću 1936. godine preminulo 489 novih blaženika, sedmero ih je ubijeno 1937., a dvoje su žrtve vjerskih progona u listopadu 1934. godine. Kada Crkva blaženima proglašava svoje mučenike, ne traži krivce nego slavu Božju i dobro ljudi, kazao je otac Camino. Kardinal Saraiva Martins je kazao kako se, kada se govori o mučenicima, uvijek misli na ranokršćansko razdoblje, ali današnja beatifikacija govori o mučenicima suvremene povijesti. Zapravo je prošlo stoljeće Crkvi dalo najviše mučenika.
Kardinal Martins je u povodu nedjeljne beatifikacije izjavio kako je građanski rat u Španjolskoj pokazao koliko je to bilo teško razdoblje za kršćanstvo. Predstavnici španjolske Crkve odbacuju primjedbu kako je ta masovna beatifikacija odgovor na politiku španjolskog premijera Zapatera prema Crkvi. Ubijani su svećenici, laici i biskupi samo zato što su vjerovali u Boga. Martins je kazao kako je i današnja Crkva, Crkva mučenika. Svaki dan se može pročitati kako je neki misionar napadnut, kako su progonjene skupine kršćana. Slobodna Dalmacija
26. listopada 2007.
ISPOVIJEST
Roditelji nestale djevojčice Madeline u prvom TV intervjuu
za španjolsku postaju Antena 3 otkrili su svoje osjećaje
Gledatelji nisu povjerovali McCannovima
Čak 70 posto gledatelja koji su glasovali u pratećoj telefonskoj anketi
za vrijeme emisije smatralo je da McCannovi ne govore istinu
o nestanku kćeri
PIŠE IVANA DUJMOVIĆ
Kate i Gerry McCann prvi su put nakon nestanka kćeri Madeleine iz portugalskog ljetovališta, na televiziji javno otkrili svoje osjećaje. U prvom intervjuu nakon povratka iz Engleske, koji su u srijedu dali španjolskoj TV postaji Antena 3, supruzi su odbili optužbe da su kćeri Madeleine dali sedative.
"Nema ni govora da su Madeleine i djeca mogli dobiti lijekove, to je sramota", pjenio se Gerry McCann zbog pitanja, za koje je voditelj emisije Roberto Arce obećao da ga neće postaviti. Majka djevojčice, koja je prije šest mjeseci proglašena nestalom, pred ekranima je u suzama izjavila da se osjeća nepotpunom bez djeteta. No, umjesto da je utješi, Gerryjeva reakcija bila je šapat upozorenja, koji se odigravao pred milijunima gledatelja.
"Ne govori ništa dok se mikrofoni ne uklone", upozorio je Gerry McCann svoju suprugu.
Vjeruju da je živa
Supruzi su odbacivali i optužbe prema kojima su se činili previše mirni i staloženi u mjesecima nakon tragičnog događaja.
"Znamo da smo nevini. Zato samo toliko mirni", rekla je Kate.
Par je odbio razgovarati o navodnim DNK dokazima koji su pronađeni u njihovu apartmanu i unajmljenom automobilu, a uvjereni su da će ljagu s njihova imena skinuti prijatelji koji su također odsjeli u ljetovalištu Praia da Luz.
Čak 70 posto gledatelja koji su glasovali u pratećoj telefonskoj anketi za vrijeme emisije smatralo je da McCannovi ne govore istinu o nestanku kćeri, a samo 30 posto dalo je potporu supruzima.
"Kao majka, osjećam da je još uvijek s nama. Ne znam kako bi netko mogao nauditi nečem tako prekrasnom kao što je Madeleine", kazala je Kate, izražavajući snažno uvjerenje da je djevojčica živa te najvjerojatnije zatočena u nečijoj kući.
McCannovi se nadaju da će emisija, nakon prikazivanja na Iberijskom poluotoku i sjevernoj Africi, aktivirati potragu za Madeleine. Španjolski privatni istražitelji uspostavili su 24-satnu telefonska liniju s operaterima na nekoliko jezika (engleski, španjolski, arapski i portugalski), na kojoj su primane dojave i pozivi koji bi mogli pomoći u istrazi.
Nakon što je kamera ugašena, Robertu Arceu supruzi su priznali kako postoje dokazi koji upućuju na to da je Madeleine živa, i to u Španjolskoj ili u neposrednoj blizini, kao što je Maroko.
Odbili Oprah
Slavni voditelji televizijskih emisija širom svijeta, uključujući i Oprah Winfrey i Barbaru Walters, tražili su ekskluzivni intervju McCannovih, koji su odbijali njihove zahtjeve želeći se orjentirati na područje Iberskog poluotoka.
"Netko mora nešto znati" - kazala je Kate McCann zatraživši od gledatelja pomoć u pronalasku djevojčice. Slobodna Dalmacija
25. listopada 2007.
NACIONALNO BLAGO SKOPSKI GRADONAČELNIK TRIFUN KOSTOVSKI
PREDLOŽIO JE ZAŠTITU PJEVAČEVA NASLIJEĐA, ŠTO JE PRIHVATILA I VLADA
Toše kao brand
Posebno koordinacijsko tijelo, koje bi činili vladini predstavnici i članovi najuže obitelji, trebalo bi se brinuti o korištenju pjevačeva imena kao i o Tošinoj glazbenoj ostavštini
PIŠE TANJA ŠIMUNDIĆ-BENDIĆ
Ime Toše Proeskog najvjerojatnije će postati makedonski brand o kojem će se brinuti posebno koordinacijsko tijelo, a u njegov bi sastav ušli predstavnici brojnih vladinih resornih institucija te članovi njegove najuže obitelji. Odluka je pala na inicijativu skopskoga gradonačelnika Trifuna Kostovskog, koji je nedugo nakon Tošine smrti upozorio na potrebu zaštite pjevačeva imena te njegova korištenja u strogo odabrane svrhe.
Makedonska vlada je prepoznala značenje gradonačelnikove inicijative, te je promptno najavila osnivanje radnog tijela. Ono bi se osim nadgledanja korištenja pjevačeva imena trebalo brinuti i o Tošinoj glazbenoj ostavštini.
Novi Aleksandar Veliki
- Svi smo zapravo ovo očekivali svjesni potencijalne opasnosti od naglog pojavljivanja Tošina imena kao zaštitnog znaka na svakom otvorenju, davanju nagrade, imenovanju ulice, trga ili institucije. Reda mora biti, kao i kontrole profita nad Tošinim skladbama - doznajemo iz dobro obaviještenog izvora.
Upravo bi glazbena Tošina ostavština lako mogla postati vruć kesten među brojnim ljudima željnih plodova njegova rada. Uz producentske kuće koje pretendiranju na najveći dio kolača, tu su i autorska prava nad manjim brojem pjesmama koje je napisao sam Toše. Ona bi, doznajemo iz njemu bliskih krugova, trebale pripasti njegovoj obitelji.
U prilog tvrdnji o potrebi brandiranja ide i najnovija spekulacija o promjeni naziva skopskog aerodroma. Umjesto dodadašnjeg naziva "Aleksandar Veliki", najveća zračna luka lako bi mogla dobiti ime "Toše Proeski".
Ludi za himnom
Zadnja Tošina pjesma, konkurent za makedonsku navijačku himnu, obara sve rekorde slušanosti. CD s njom s polica je nestao u roku od sat vremena.
Naljutili se na Andrijanu
Intervjui koje je za naše medije dala Andrijana Budimir, djevojka preminulog pjevača, podosta su razljutili pripadnike makedonske sedme sile.
Koncert Cece
U Makedoniji je odzvonila i vijest o tome da će Ceca Ražnatović u spomen na Tošu organizirati veliki koncert. Tvrdnja o njihovu prijateljstvu prilično je iznenadila dio makedonske estrade bliske s Tošom.
Slobodna Dalmacija
23. listopada 2007.
Mladić lociran, Karadžića ne da crkva?!
Direktorica Fonda za humanitarno pravo rekla je kako je potraga za haaškim bjeguncima obična predstava, te da o Mladićevom kretanju odlučuju oni koji ga traže, dok Karadžića štiti crkva...
BEOGRAD - Sigurnosno informativna agencija (BIA) zna gdje se nalaze haaški bjegunci Ratko Mladić i Stojan Župljanin, a raspolažu i podacima o kretanju Radovana Karadžića, ali njega štiti crkva, izjavila je direktorica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić
Gostujući na B92, u emisiji "Kažiprst", objasnila kako su "sve pretrage koje se vode u cilju pronalaženja haaških bjegunaca obične predstave".
"Raspisivanje nagrade od milijun dolara za podatke o lokaciji Mladića i Karadžića je kazališna akcija", rekla je i dodala da BIA odlučuje o daljem kretanju Ratka Mladića.
Prema riječima Nataše Kandić EU nema više prostora za vršenje pritiska na Srbiju, jer je srpska vlada "daleko od bliskosti s EU", prenjela je Beta
23.10.2007.
Pincom.info
28. kolovoza 2007.
Vatikan pokreće jeftine zračne linije
Foto: auctiontransportation. com
Vatikan će uvesti jeftine zračne linije koje bi trebale hodočasnike prevoziti na katolička sveta mjesta.
Prvi zrakoplov poletjet će danas iz Rima za Lourdes. Budući da Vatikan nema svojih zrakoplova, sklopio je sporazum s poštanskom tvrtkom o najmu. Dva su zrakoplova već obojena u bijelo i žuto, dok je njihova unutrašnjost ukrašena svetim slikama i porukama poput: "Tragam za Tvojim licem, Gospodine".
Prve linije uspostavit će se prema svetim mjestima u Francuskoj, Poljskoj, Španjolskoj i na Bliskom istoku. Postoje i planovi za jednu prema Meksiku.
Čarterska kompanija Mistral Air inače prevozi teret i pisma za talijansku poštu. Jeftine zračne kompanije zabilježile su prošle godine odlične rezultate i porast broja putnika za 20 posto. (njd)
13. kolovoza 2007.
Svake godine nestane jedna Grčka
Sumnja se da su brojni požari u Europi, osobito u Italiji i Španjolskoj, podmetnuti jer se za spaljeni teren lakše dobiva građevinska dozvola
Idalje gore južna i jugoistočna Europa. Kažu da je najveći požar u povijesti zahvatio Kanarsko otočje gdje je, procjenjuje se, dosad izgorjelo više od 3500 hektara borove šume. Najveći požar u Španjolskoj hara brdskim područjem u blizini Cordobe, gdje je izgorjelo gotovo 4000 hektara šume. U Grčkoj je vatra progutala više od 60.000 hektara šume, a 23.000 hektara u Bugarskoj pri rekordnim temperaturama od 45 stupnjeva Celzija. Bugarskoj u gašenju požara pomažu ruski zrakoplovi, a vlasti u Sofiji zatražile su pomoć EU-a i NATO-a.
Najveći ovogodišnji požar u Hrvatskoj koji je gotovo šest dana buktio na Velebitu i u Nacionalnom parku Paklenica, progutao je oko 160 hektara površine. Prema dosadašnjim podacima, ove je godine izgorjelo 35.877 hektara. Svojedobno je akademik Slavko Matić, predstojnik Akademije šumarskih znanosti, izjavio da se pošumljavanje oporaženih površina u Hrvatskoj uglavnom ne provodi >pa je nužno zakonski regulirati sanaciju požarišta i provoditi ju<.
Za izbijanje većine požara kriva je nepažnja ljudi. No, sumnja se da su brojni požari diljem Europe, osobito u Italiji i Španjolskoj, podmetnuti jer se za spaljeni teren lakše dobiva građevinska dozvola. Zato je Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) zatražila da Europska unija donese zakon kojim bi se zabranilo izdavanje građevinskih dozvola za prostor gdje su izgorjele šume. U mnogim sredozemnim zemljama spaljena zemljišta pretvaraju se u poljoprivredne i građevinske površine što brojni političari potiču ili barem ne sprečavaju.
S ekološkog gledišta požari u mediteranskom i submediteranskom području veliki su problem, jer se šume tamo teško same obnavljaju zbog oskudnog tla i klime. Na otocima i uz obalu je toplo, vruće, suho i slano zbog posolice koju nosi vjetar.
>Kad bi, ne daj Bože, požar poharao autohtonu šumu hrasta crnike na Rabu nazvanu Dundo, potrajalo bi stoljećima da se uz veliki trud šumara ta šuma obnovi<, slikovito objašnjava dr. Boris Hrašovec sa Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Napominje da je za zaštitu nekog područja vrlo bitna svijest tamošnjih stanovnika. Hvali Rabljane koji posebno brinu za zelenilo svog otoka, te sve aktivnosti promatraju, a sumnjive odmah dojavljuju. To je rezultiralo jako dobrom protupožarnom zaštitom.
>To ne znači da na Rabu nema požara. Ima ih, ali zbog brzih reakcija oporažene su površine male<, kaže Hrašovec.
>Postoji niz pozitivnih i negativnih scenarija ako izbije požar u borovim šumama. Ako gori šuma alepskog bora koji je formirao češere, oni će otvoriti zbog visoke temperature vatre i sjemenke će iz češera pasti na oporaženo tlo. Dovoljno je da padne kiša pa da niknu mladi borići. Češeri se obično ne otvaraju sami od sebe pa je to prilagodba te vrste na požare. To se prije otprilike šest godina dogodilo na Makarskom primorju, u Baškom polju<, priča Hrašovec. >Ali, ako alepski borovi nisu još dobili češere, autohtonom, prirodnom drveću trebat će desetljeća i stoljeća da se razvije.<
Prirodnu šumu na Mediteranu lakše je postići 'kraticama', to jest sadnjom alohtonih vrsta, onih koje prirodno ne obitavaju na tom području, kako bi pripremile stanište i podlogu za autohtonu vegetaciju, naglašava Hrašovec. Te alohtone vrste moraju biti malih zahtjeva, žilave i otporne. Zato se sade šume alohtonog alepskog i primorskog bora. Kad se formira prirodna šuma, iz sjemena i živih panjeva koji su nakon požara ostali u tlu, autohtone vrste se sijeku. >Ni to ne ide brzo, cijeli je postupak duži od ljudskog vijeka, obuhvaća barem tri generacije<, dodaje Vjesnikov sugovornik.
Gorska i kontinentalna područja Hrvatske ne trpe toliko od požara u ekološkom pogledu, jer se šume tamo lakše i brže obnavljaju, no štete mogu biti velike u gospodarskom pogledu. U SAD-u i Australiji kontinentalni požari su veliki problem jer gore silno velike površine. U SAD-u na Aljasci i Rocky Mountainsu visok je postotak udara gromova koji uzrokuju požare.
Bez obzira na velike ljetne požare, šume svakodnevno nestaju. Namjerno ih se siječe i pali zbog pojačane potrebe za drvnom građom i gorivom, eksploatacijskim poljima, poljoprivrednim površinama i pašnjacima. Nova prijetnja opstanku šuma je najnoviji biznis razvijenih zemalja - proizvodnja biogoriva.
Znanstvenici iz SAD-a procjenjuju da svake godine nestane oko 13 milijuna hektara pod šumama, što odgovara veličini Grčke ili Nikaragve. Četvrtina šuma nestalih unatrag 10.000 godina uništena je u posljednjih 30 godina. Godišnje se uništi oko 13.000 četvornih kilometara brazilske kišne šume Amazone. Posljedice takvog nekontroliranog krčenja šuma jesu nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta, ugrožavanje opstanka tamošnjeg stanovništva, erozija i požari, a godišnje se u atmosferu ispusti do 80 milijuna prostornih metara ugljičnog dioksida.
Australski znanstvenici otkrili su da je zbog sječe šuma duž rijeke Amazone smanjena količina kiše i da se u cijeloj regiji mijenja klima. Zbog nestanka šuma u atmosferu isparava sve manje vode pa se time smanjuje količina padalina.
Tropske kišne šume utočište su vrsta za koje uopće ne znamo da postoje. Tamo su optimalni uvjeti za razvoj biljnih i životinjskih vrsta jer se prema polovima bioraznolikost smanjuje.
>Tropska kišna šuma školski je primjer paralelnih evolucija biljaka i životinja iz čega su se razvili međuodnosi koje danas suvremena medicina ili homeopatija iskorištavaju koliko mogu. Mislim na medikamente koji se tamo skrivaju, a poznaju ih domoroci<, kaže Hrašovec.
Na nestanak šuma utječu i klimatske promjene, poplave i odroni zemlje te ispuštanje silnih količina ugljičnog dioksida u atmosferu, što uzrokuju neumjerene ljudske djelatnosti i pomama za još većim profitom.
Nestankom šuma nestaje zelenilo koje koristi ugljični dioksid iz atmosfere za fotosintezu, pa se pojačava efekt staklenika. Šuma ima još niz bitnih funkcija za život na Zemlji. Hrašovec ih zbija u jednu rečenicu: >Bez šume ne mogu zamisliti život<.
Gordana Petrovčić, Vjesnik
9. kolovoza 2007.
Francuska: Nije utvrđena teroristička prijetnja
Francuske vlasti nisu pronašle dokaze o terorističkim prijetnjama koje su izazvale povišen stupanj sigurnosti u vlakovima u istočnoj Francuskoj, objavilo je Ministarstvo unutarnjih poslova.
Pod posebnim su nadzorom bili vlakovi između Luksemburga i švicarskog grada Basela nakon što su francuske vlasti od prijateljske zemlje primile upozorenja o mogućoj terorističkoj prijetnji. Francuski mediji objavili su da policija traga za četvoricom Iranaca i Afganistancem.
Ministarstvo je objavilo kako su policija i antiterorističke postrojbe proveli sigurnosne mjere u skladu s francuskom protuterorističkom strategijom nakon dojava o mogućoj prijetnji u sklopu redovite razmjene informacija između tajnih službi europskih zemalja. HRT
8. kolovoza 2007.
Nakon 20 godina nova učiteljica Space Shuttleom kreće na ISS
Nakon tragedije Challengera u kojoj je poginula Christa McAuliffe, civilima je zabranjen let u svemir
Barbara MorganUčiteljica koja je prije deset godina izašla iz nastave koju je voljela i otišla u astronaute poletjet će ovaj tjedan u raketoplanu Endeavouru prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS). NASA će lansirati Endeavour u srijedu, a predviđena je dostava potrepština postaji i neki građevinski radovi. U teretnom je prostoru space shuttlea jedan kratki komad ISS-ove strukturne grede, zamjenski žiroskop koji će omogućiti ostanak u orbiti, platforma za skladištenje izvanbrodske opreme i teretni kontejner napunjen opremom za posadu koja boravi u postaji. No fokus 119. leta američkih raketoplana bit će na sitnoj 55-godišnjoj članici posade Barbari Morgan, učiteljici koja je predavala u školi u McCallu u saveznoj državi Idahu, a onda prije deset godina ušla u američki svemirski program. Barbara Morgan nije bila nova u NASA-i jer je 1985. godine bila na pripremama zajedno s Christom McAuliffe, "učiteljicom u svemiru", koja je u siječnju 1986. godine poletjela s posadom Challengera. Misija Christe McAuliffe završila je tragedijom nakon 73 sekunde kad je shuttle eksplodirao: poginuli su učiteljica iz New Hampshirea i šestero astronauta. Nakon te nesreće zabranjen je let civilima u shuttleu. Prije deset godina Barbara Morgan postigla je dogovor: to nije bio posao snova, ali ipak je pristala ući u svemirski program i postati izvježbana članica posade, prva u novoj kategoriji astronauta, nazvanoj specijalistima za edukaciju. Još je troje učitelja postalo astronautima. Morgan je udana za romanopisca Claya Morgana i ima dvojicu odraslih sinova.
Na letu od 11 do 14 dana imat će samo šest sati za edukacijske aktivnosti, ali nakon povratka svojim iskustvom planira pridonijeti u razvoju školskoga programa. Većinu vremena u raketoplanu ona će upravljati robotskom rukom i njome prebacivati teret u ISS i iz njega. Početkom veljače je astronautkinja Lisa Nowak u javnoj garaži napala jednu ženu koja je imala odnos sa jednim drugim astronautom Space Shutlea i time bila konkurentica Lisi Nowak. Nakon toga je uhapšena i optužena za pokušaj ubojstva. Ta priča o ljubavi i ljubomori je prisilila čitavu NASA-u da pozove istražno povjerenstvo jer nepunih pola godine prije, očito psihički labilna Lisa Nowak je letjela u svemir. Rezultat istražnog povjerenstva jest da to nije jedini skandal sa psihičkom stabilnošću: u najmanje dva slučaja su astronauti krenuli u svemir iako su bili poprilično pijani. Navodno su liječnici i drugi članovi posade uzaludno upozoravali upravu Američke nacionalne svemirske agencije - ali bez rezultata. Specijalizirani listovi koji se bave aeronautikom također izvještavaju da se alkohol pio i u kritičnom vremenu 12 sati prije leta - i da se pilo mnogo više nego čašicu ili dvije. Kada se to točno dogodilo i koliko su promila imali astronauti u krvi, to NASA nije htjela objaviti. Neposredno pred drugi start Shutlea ovog godine koji je planiran 7. kolovoza, otkriven je još jedan skadal u NASA-i, ali posve druge vrste: naime čin sabotaže. Više kablova jednog računala kojeg je američka letjelica trebala odnijeti na Međunarodnu svemirsku stanicu, namjerno su prerezani. To računalo nije presudno za let, ono je trebalo bilježiti podatke senzora na jedru solarnih ćelija, a istraga nije utvrdila nikakva druga oštećenja. Ipak, to je prvi čin sabotaže nekog leta zabilježen u povijesti NASA-e.
(H, S. Škramić) (www.poslovni.hr)
7. kolovoza 2007.
Vrućine u Europi dvostruko dulje i trostruko češće
Foto: Dragan Matić/Cropix
BERN - Valovi vrućine u Europi danas traju u prosjeku dvostruko dulje nego prije sto godina, objavili su u petak švicarski znanstvenici oslanjajući se na dnevna mjerenja temperature na području od Švedske do Hrvatske.
Prema studiji objavljenoj u petak u švicarskom "Journal of Geophysical Research", razdoblja visokih temperatura u Europi udvostručila su se u posljednjih sto godina. Osim toga učestalost ekstremno vrućih dana u istom se razdoblju utrostručila. To potvrđuju mjerenja na 54 postaje od Finske na sjeveru i Španjolske na jugu, do Hrvatske na istoku. Riječ je o dosad najpreciznijim dnevnim mjerenjima, potvrdila je Američka geofizička unija.
Prema rezultatima mjerenja, vrućine u Europi danas traju u prosjeku tri dana, dok su 1880. trajale prosječno dan i pol.
Autori istraživanja oslanjaju se na tezu da su valovi vrućina, poput onoga iz godine 2003. u zapadnoj Europi koji je trajao gotovo dva tjedna, vjerojatni znak klimatskih promjena.
Voditelj istraživanja Paul Della-Marta i njegovi kolege sa Sveučilišta Bern otkrili su već u podacima iz 50. godina prošloga stoljeća moguće naznake klimatskih promjena. Istraživanje, uz sve veći broj drugih dokaza, potkrjepljuje zaključak da je zapadnoeuropska klima postala ekstremnija. To vrijedi i za oscilacije u dnevnim ljetnim temperaturama, tvrde stručnjaci.
Za precizno utvrđivanje ovih promjena ključne su bile i korekcije ranijih mjerenja koja su bila provođena bez odgovarajuće zaštite termometara od izravnog sunčevog sjaja i neizravnog zračenja. Budući da su posljednjih godina uvedeni zaštitni zasloni, temperaturne razlike činile su se manjima nego što su zapravo bile.
"Ovi rezultati pružaju dodatne dokaze za mišljenje istraživača klime da će zapadna Europa osjetiti neke od najtežih socijalnih i ekoloških posljedica klimatskih promjena te da će ubuduće biti još više katastrofalno vrućih ljeta poput onoga 2003. godine", izjavio je Della-Marta predstavljajući izvješće.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, val vrućina 2003. u Europi odnio je oko 20.000 života. (agencije; njd) Jutarnji list
6. kolovoza 2007.
Japan obilježava 62. godišnjicu atomskog napada
Japan je danas dostojanstveno obilježio 62. godišnjicu atomskog napada na Hiroshimu, uz gradonačelnikove kritike upućene Sjedinjenim Državama što nisu ukinule svoj program nuklearnog naoružanja
Deseci tisuća preživjelih, djece i uglednika okupili su se u Memorijalnom parku mira, u blizini mjesta pada atomske bombe, odajući počast za više od 250.000 ljudi koji su poginuli od eksplozije. "Čak i za one koji su preživjeli to je bio pravi pakao", rekao je okupljenima gradonačelnik Hiroshime Tadatoshi Akiba opisujući prizore nakon nuklearne eksplozije, poput pougljenjenih glava i poderane odjeće. U govoru koji je uslijedio nakon puštanja u zrak 1.000 bijelih golubova, Akiba je optužio Sjedinjene Države što nisu zaustavile širenje nuklearnog oružja.
"Japanska vlada, koja ima obvezu raditi na zabrani nuklearnog oružja kroz međunarodno pravo, trebala bi zaštititi svoj mirotvorni ustav na kojeg treba biti ponosna, i reći jasno 'ne' zastarjeloj i krivoj američkoj politici", rekao je Akiba. Okupljeni građani pognuli su glave na minutu šutnje, dok je dvoje djece zazvonilo na Zvono mira u 8.15 sati po lokalnom vremenu, u vrijeme kada je bombarder Enola Gay B-29 ispustio bombu na taj grad na zapadu Japana 6. kolovoza 1945. godine. SAD su drugu atomsku bombu bacile 9. kolovoza na grad Nagasaki na jugu zemlje. Šest dana poslije Japan je kapitulirao. Liderpress
2. kolovoza 2007.
Nema ideja o statusu Kosova
BRUXELLES - Osim plana Marttija Ahtisaarija, zasad u Europskoj uniji nema razrađenijih ideja o rješenju kosovskog problema. U Bruxellesu i nisu u optjecaju ideje o konfederaciji Srbije i Kosova, podjeli Kosova, federaciji Albanije i Kosova ili podijeljenom suverenitetu Srbije i Ujedinjenih naroda nad Kosovom na određeni broj godina, potvrdili su za Associated Press dužnosnici EU-a u Bruxellesu. Pokretanje nekih od tih zamisli, kako su agenciji AP kazali upućeni u Bruxellesu, pokušaj je pripreme scenarija iz Rambujea, naravno bez ikakvog pritiska na Srbiju.
Kompromis Beograda i Prištine
To bi značilo da se kosovski Albanci odreknu proglašenja nezavisnosti i da daju pristanak i neke ustupke u pregovorima sa srpskom stranom, pa bi se onda tražilo od Beograda i Moskve da pristanu na kompromise u čijoj osnovi je ostao Ahtisaarijev koncept. Trenutačno se u Bruxellesu očekuje prvi razgovor s predstavnicima Rusije i SAD-a u trojci Kontakt skupine, s ciljem da što prije bude pokrenut dijalog Beograda i Prištine s ciljem što skorijeg rješenja. EU se rukovodi principom da se pregovorima Srbije i Kosova mora pristupiti što je ozbiljnije moguće bez unaprijed određenog ishoda, a od dvije strane se očekuje predusretljivost u rješavanju problema. Tek poslije 120 ili više dana bez rješenja bilo bi razmotreno je li zaista neminovno jednostrano proglašenje i priznavanje nezavisnosti na temelju Ahtisaarijeva plana.
Stručnjak za "škakljive" teme
Predstavnik Europske unije u trojci Kontakt skupine za pregovore o Kosovu Wolfgang Ischinger mogao bi značajno doprinijeti uspjehu pregovora jer ima bogato iskustvo u tretiranju "škakljivih tema". "Ischingerove dobre veze u SAD-u i iskustvo u komuniciranju s Rusijom nesumnjivo će mu pomoći da se uspješno uhvati u koštac s problemom zvanim Kosovo", piše Frankfurter Rundschau naglasivši da je Ischinger jedan od najboljih učenika iz diplomatske škole bivšeg ministra inozemnih poslova Njemačke Hansa-Dietricha Genschera. Dnevni list.ba
1. kolovoza 2007.
Počela akcija oslobađanja taoca
Počela je vojna operacija oslobađanja 21 južnokorejskog taoca, koje drže zatočenima talibani u Afganistanu. Akcija je uslijedila nekoliko sati nakon isteka roka koji su talibani postavili afganistanskoj vladi, rekao je jedan lokalni dužnosnik.
Glasnogovornik talibana u nekoliko je navrata izjavio da će bilo kakva primjena sile ugroziti život talaca.
Ranije je vojska iz helikoptera bacala letke kako bi ljude u nekoliko okruga upozorila da se evakuiraju jer bi mogla početi akcija za oslobađanje talaca. Mladi Južnokorejci, uglavnom između 20 i 35 godina, oteti su 19. srpnja dok se se kretali privatnim autobusom jednom od najopasnijih prometnica u zemlji, Kabul-Kandahar, tijekom humanitarne misije. HRT
1. kolovoza 2007.
Kanari: Evakuirano 10.000 ljudi zbog požara
Već četvrti dan vatra bjesni na Kanarima, španjolskom otočju uz afričku obalu. Evakuirano je više od 10 tisuća ljudi.
Vatrena stihija praćena jakim vjetrom progutala je 24 tisuće hektara površine. Na uglavnom nepristupačnom terenu gasi je 300-tinjak vatrogasaca, uz pomoć četiri helikoptera i jednog kanadera.
31.srpnja 2007.
Umro talijanski redatelj Michelangelo Antonioni
Foto: AP, Reuters
RIM - U istome danu otišla su dvojica istinskih velikana filmske umjetnosti. Nakon vijesti o odlasku jednoga od najvažnijih redatelja 20. stoljeća Ingmara Bergama, danas je iz Rima stigla vijest o smrti još jednog velikog filmaša - Michelangela Antonionija.
Jučer navečer u 94. godini života umro je veliki filmski estet, redatelj koji je osvojio sve najuglednije filmske nagrade: venecijanskog Zlatnog lava za životno djelo, Zlatnog medvjeda u Berlinu, Zlatnu palmu u Cannesu i počasnog Oscara.
Odlazak filmske ikone 20. stoljeća
Antonionijevi najveći filmski uspjesi su 'Blowup' (koji je bio nominiran za Oscara), 'L'Avventura' i "The Passenger".
Mnogi su vjerovali da je njegovoj karijeri došao kraj nakon teškog moždanog udara 1983., ali veliki redatelj nastavio je stvarati i inspirirati mnoge poput Martina Scorsesea koji je rekao za Antonionija da je 'pjesnik s kamerom'.
Posljednji film snimio je prije tri godine. Riječ je o trilogiji "Eros" na temu ljubavi i seksa u kojoj su sudjelovali suvremeni redatelji Steven Soderbergh i Wong Kar-wai. (A.V.) Jutarnji list
30. srpnja 2007.
Crna Gora potpisuje SSP 15. listopada
Crna će Gora potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU-om 15. listopada na marginama Vijeća miniistara u Luksemburgu. Izjavila je to potpredsjednica crnogorske vlade zadužena za europske integracije Gordana Đurović. SSP obavezuje Crnu Goru na jačanje administrativnih kapaciteta, stvaranje uvjeta za neovisnost sudstva, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, vladavinu prava i primjenu europskih propisa u gotovo svim dijelovima društva, rekla je Đurović. HRT
30. srpnja 2007.
Suše prijete Europi
Prema predviđanjima Europske komisije, većina zemalja Unije imat će problema s nedostatkom vode već 2070. godine
Najveća posljedica klimatskih promjena bit će suša i nedostatak vode, te je zadatak svih nas da se ujedinimo u rješavanju tog problema, rekao je povjerenik za okoliš Stavros Dimas nakon prošlotjednog sastanka o toj temi u Europskoj komisiji.
Bruxelles je odlučan u namjeri da pritisne zemlje članice Europske unije da racionalnije koriste vodu, kako u industriji tako i u svakodnevnom životu, pa makar se moralo ići s radikalnim podizanjem cijena vode. Pieter de Pous iz Europskog ureda za okoliš ističe da je Europi potreban potpuno novi >menadžment za vodu<.
Čelnici EU-a objavili su da je nužna hitna edukacija građana o štednji vode, od svakodnevnog pranja posuđa i tuširanja do velikih rashladnih uređaja. Naglašavaju kako se mora stvoriti javno mnijenje u kojem će građani u svojim razmišljanjima biti svjesni opasnosti koje im prijete kao što je to slučaj s energijom.
Prema najnovijim istraživanjima, od nedostatka vode nije ugrožen samo jug Europe nego se problem brzo širi i na sjeverni dio, ponajviše kao posljedica globalnog zatopljenja, povećanja populacije i jačanja ekonomije. Predviđa se da će do 2070. godine suše biti više pravilo nego iznimka u većini zemalja EU-a. S tim jedino ne bi trebalE imati problema Irska, Velika Britanija, skandinavske zemlje i sjeverna Njemačka.
U posljednjih 30 godina novčana šteta uzrokovana sušom dosegnula je 100 milijardi eura, a na godišnjoj razini prosjek štete se učetverostručio.
Prema riječima Goranke Petrović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se vodom javne vodoopskrbe služi oko 80 posto građana, a predviđa se da će taj postotak u 2015. godini iznositi 94 posto, što bi Hrvatsku približilo prosjeku zemalja EU-a. Hrvatska se po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku nalazi na petome mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Jedna je od rijetkih zemalja u svijetu koja ima značajne rezerve neonečišćene pitke vode. Većina građana Hrvatske jednostavno otvori slavinu i koristi zdravu pitku vodu iz vodoopskrbnih sustava, te može uredno ispuniti sve svoje higijenske potrebe. Situacija u svijetu je bitno drukčija. Više od 1,2 milijarde ljudi ili petina čovječanstva nema mogućnost stalnoga korištenja zdravstveno ispravne vode. U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode na godinu umre u prosjeku 15 milijuna ljudi, poglavito djece. Procjenjuje se da oko 2,5 milijardi ljudi nema osnovnih uvjeta za higijenske potrebe. Luka Capar, Vjesnik
27. srpnja 2007.
Sarkozyjeva supruga preuzima inicijativu
LONDON - Svojom prvom osobnom misijom u posredovanju za oslobađanje šest zdravstvenih radnika iz Libije, prva dama Francuske Cecilia Sarkozy pomjerila je granice međunarodnih protokola. Međutim, njezina misija naišla je u Francuskoj i na oštre reakcije kritičara njezina supruga, jer je, prema njihovoj ocijeni, prešla granice ovlasti. Britanski BBC podsjeća da je ona po dolasku njezina supruga na predsjedničku dužnost najavila da neće biti "konvencionalna prva dama" i, prema ocijeni analitičara, ona je i održala danu riječ.
Kukavičje gnijezdo
U programu s telefonskim uključenjima na francuskoj radiopostaji Europa-1 bilo je raznih mišljenja javnosti. "Što će nam ministar vanjskih poslova ili premijer? Treba jednostavno dati Sarkozyjevima da sami upravljaju zemljom", rekao je jedan od slušatelja iz Pariza. Socijalisti su optužili Sarkozyja i njegovu suprugu da prate strategiju "kukavičjega gnijezda". Nekadašnji ministar iz redova Socijalista Pierre Moscovici rekao je da Sarkozyjevi "polažu jaje u tuđe gnijezdo" jer je EU obavio sve pregovore, a oni žele izvući korist. Francuski list Le Mond pita se je li Cecilia Sarkozy u svojoj misiji djelovala kao majka, humanitarna radnica ili izaslanica.
Francuska šansa u Libiji
Otkako se libijski lider Muammar al-Gaddafi 2003. na spektakularan način odrekao terorizma i nuklearnog naoružanja, zadobio je pažnju prvenstveno Britanije i SAD-a. Francuska je osjetila da gubi priliku za ugovore u naftnom razvoju, infrastrukturi, čak i u civilnoj nuklearnoj energiji, a Libija je dio Afrike, gdje je Pariz tradicionalno imao veliki utjecaj. Analitičari ocjenjuju da otud dolazi i odlučnost Sarkozyja da odmah po okončanju krize što prije posjeti Al-Gaddafija kako bi otvorio novu i profitabilnu eru u bilateralnim odnosima.
Osobni kontakt je najvažniji
Analitičari su jedinstveni u ocijeni da je najveći posao u posredovanju za oslobađanje zdravstvenih radnika obavila Benita Ferrero-Waldner, europski komesar za vanjske odnose, što ne negiraju ni Sarkozyjevi suradnici. Međutim, smatraju da intervencija Sarkozyjevih ima jednu "caku" jer u Libiji, kao i u cijeloj regiji, osobni kontakt je taj koji unosi promjenu u odnose. (Dnevni-list.ba)
26. srpnja 2007.
Petnaest gradova u svijetu por ekološkim kriterijima
Lidia ČERNI
Cilj je dobre, po mjeri čovjeka rađene tehnologije, kažu stručnjaci, da se pobrine za ljudske potrebe, a ne da se ljudi vrte oko tehnologije. U svijetu postaje trend gradnje >pametnih gradova<, što većina stručnjaka smatra budućnošću u arhitekturi. Popularnije nazvani eko-gradovi nastaju zbog potreba vremena u kojem živimo, a to je očuvanje okoliša i održivog razvoja, što je sintagma nastala u proteklih desetak godina u kojima se posebice senzibilizirala potreba očuvanja Zemlje od sve pogubnijih klimatskih promjena.
Prvi >održivi dom<
Petnaestak gradova u svijetu moglo bi zadovoljiti veći dio kriterija eko-gradova. No jedan je posebno zanimljiv jer će biti sagrađen isključivo po mjeri ekološke održivosti. To je kineski Dongtan, velik otprilike kao newyorški Manhattana, koji bi trebao biti prvi potpuno samostalno sagrađen ekološki održiv grad s 500.000 stanovnika. Nalazi se na trećem po veličini otoku na rijeci Yangtze, na površini od oko 630 hektara poljoprivrednog zemljišta i stručnjaci procjenjuju da bi do početka velike svjetske izložbe Expo u Šangaju 2010. godine trebala biti završena prva faza njegove izgradnje, a to znači da će već tada 50.000 stanovnika dobiti svoj >održivi dom<.
Tri osnovna uvjeta koje pritom grad treba zadovoljiti su sustav pročišćivanja voda, upravljanje otpadom i obnovljiva energija. Energetski bi se resursi u gradu koristili izgaranjem odbačenih rižinih ljusaka i sav bi se otpad reciklirao koristeći sustav koji će biti sagrađen na gradskim ulicama. Cijeli bi projekt stajao najmanje 1,3 milijarde dolara, a zadovoljavao bi sve kriterije >čistoga grada< koji je projektirao World Future Council, istraživačka i razvojna konzultantska grupacija. Predviđeno je također da benzinska i dizelska vozila neće moći ući u grad, a građane će prevoziti brodovi na sunčevu energiju i autobusi koji će za gorivo koristiti vodik.
Zainteresiran i London
Energija za grad će dolaziti od obnovljivih izvora poput turbina na vjetar i bio-goriva koje će se dobivati od poljoprivrednog otpada. Većina otpada će se reciklirati, a kanalizacija će se koristiti za navodnjavanje. Uza sve to, tehnologija zelene gradnje smanjit će količinu energije koja je potrebna za grijanje i hlađenje zgrada za 70 posto.
Završetak gradnje planira se 2040. godine, kada će u gradu živjeti pola milijuna ljudi. Velik interes za ovaj projekt pokazao je i londonski gradonačelnik, koji uz primjenu sličnih principa namjerava sagraditi novo predgrađe Londona.
Dongtan je prvi kineski, ali i svjetski samoodrživi eko-grad za čiji je master plan zadužen projektantski tim Arup, svjetski poznata projektantska i konzultantska korporacija koja je dizajnirala i čelične konstrukcije u obliku ptičjega gnijezda na Olimpijskog stadiona u Pekingu. Vizija je investitora graditi s niskom potrošnjom energetskih resursa da bi se što manje zagađivala okolina, odnosno ispuštalo što manje štetnih stakleničkih plinova. Svaki korak u tom projektu bit će proračunat i izveden u skladu sa zaštitom okoliša, te će se nastojati neutralizirati već postojeća okolna zagađenja.
Projekt uključuje i urbani dizajn, arhitekturu naselja te način recikliranja otpada. Planirano je da grad koristi električnu energiju iz mreže, ali i da pridonosi stvaranju energije putem recikliranja otpada. Sve će zgrade u Dongtanu imati prirodnu ventilaciju i ozelenjene krovove.
Još je jedan projekt zanimljiv kao eko-grad. Songdo u Južnoj Koreji mjesto je koje će zadovoljiti sve kriterije samoodrživog eko-grada, u kojem će kompjutorska tehnologija biti potpuno primijenjena.
'High tech' eksperiment
Sve će biti kompjutorizirano - i stanovi i trgovine. Svi glavni informacijski sustavi u tom inteligentnom gradu, medicinski, poslovni, privatni i državni bit će povezani i razmjenjivat će podatke. Sve prostorije bit će potpuno opremljene tehnologijom za video-konferencije, a bežični pristup svim digitalnim materijalima bit će omogućen gdje god se nalazili u ovom high tech gradu. Smart-card ključ koristit će se, kako predviđaju stručnjaci, za plaćanje metroa i kupnju.
Cilj je vidjeti kako običan građanin može koristiti modernu tehnologiju. No jedan od najekscentričnijih projekata ekološkog razvoja svakako je projekt >Svijet< (>The World<) u Dubaiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata. Investitor, kompanija Nakheel, želi stvoriti umjetni otok s luksuznim odmaralištima. Serija umjetnih otoka zajedno čini mapu svijeta, po čemu je i projekt dobio ime. Umjetno otočje bit će smješteno četiri kilometra od obale Jumeirah u blizini odmarališta >The Palm<. Australska kompanija Woods Bagot već radi masterplan 18 otoka, a završetak radova je predviđen za 2008. godinu. No još su neki gradovi u svijetu dobili titulu eko-grada jer djelomice zadovoljavaju kriterije održivog razvoja, poput Reykjavika, Kopenhagena, Portlanda u Oregonu, Malmöa u Švedskoj, Londona i San Francisca.
Od Reykjavika do Kampale
U Reykjaviku su u promet uvedeni autobusi na hidrogen, energija dolazi iz potpuno obnovljivih geotermalnih izvora i hidroelektrana. Portlandu u Oregonu, kojeg zovu i Gradom ruža, pristup urbanom planiranju i uredenju vanjskih prostora često donosi titulu najzelenijeg mjesta za život. Vancouver u Kanadi s 90 posto energije u gradu koja dolazi iz obnovljivih izvora, predvodnik je u hidroenergiji, a trenutačno koristi i energiju vjetra, solarnu energiju i energiju valova i plime. Kopenhagen je san svih ekologa s velikim parkom vjetrenjača za generiranje energije i više stanovnika na biciklima nego što se voze automobilima. London, će pak prebaciti 25 posto izvora svoje energije na lokalne, efikasnije izvore, srezati emisiju ugljičnog dioksida za 60 posto u sljedećih 20 godina i ponuditi svojim stanovnicima poticaj za povećanje energetske efikasnosti u domovima. Skoro polovica stanovnika San Francisca koristi javni prijevoz, šeću ili voze bicikl svaki dan, a više od 17 posto površine grada su parkovi i zelenilo. Barcelona pak je raj za pješake i promovira solarnu energiju i inovativne strategije parkiranja, te predstavlja novu viziju budućnosti Europe. Za ekogradove kandidiraju se još Bogota u Kolumbiji, Bangkok, Kampala u Ugandi, Sydney te Austin u Te k s a s u .
Eksperiment Leonarda DiCaprija
Glumac Leonardo DiCaprio i televizijski kanal Discovery Channel snimanju reality seriju koja će pratiti ekološko rekonstrukciju grada u Kansasu koji je prošle godine uništio tornado. Serija od 13 dijelova zvat će se >Eko grad< i pratit će obnovu grada Greensburga. Grad će biti obnavljan kao 'održivi model' eko-življenja na način koji će ga spasiti od buduće ekološke katastrofe, kažu stručnjaci. DiCaprio će biti izvršni producent putem svoje kompanije Appian Way. Vjesnik
25. srpnja 2007.
Prisegnula prva predsjednica Indije
Prva predsjednica Indije Pratibha Patil prisegnula je na svečanosti inauguracije, četiri dana nakon pobjede na izborima. Nju je za predsjedničke izbore imenovala čelnica Kongresne stranke (na vlasti) Sonia Gandhi.
Pratibha Patil (72) dobila je u subotu dvije trećine glasova za funkciju na kojoj nasljeđuje Abdula Kalama (75). Kampanja za tom mjesto je bila izrazito žestoka, a protivnici su Patil optuživali da je štitila svog brata optuženog za ubojstvo, a njezina muža za umiješanost u skandal u vezi jednog samoubojstva. Njezina je kandidatura potaknula nade u toj zemlji gdje su milijuni žena izloženi predrasudama i diskriminaciji.
Indijski predsjednik ima vrlo malo ovlasti, ali ima odlučujuću ulogu u sastavljanju savezne i regionalnih vlada. Nacionalnu politiku vodi premijer, a na tom mjestu je od 2004. Manmohan Singh iz Kongresne stranke. HRT
24. srpnja 2007.
Amerika obećala: Kosovo u Srbiji još 120 dana
"Sada predstoji razdoblje angažiranja od 120 dana. Dobili smo jamstva da će status Kosova biti riješen, a rezultat tog procesa je neovisnost Kosova", izjavio je kosovski premijer Agim Ceku.
WASHINGTON - Kosovski premijer Agim Ceku, u ponedjeljak je nakon sastanka kosovskog izaslanstva s američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice u Washingtonu, izjavio kako su dobili američka jamstva da će nakon novih 120 dana pregovora s Beogradom, Kosovo dobiti neovisnost.
"Sada predstoji razdoblje angažiranja od 120 dana. Dobili smo jamstva da će status Kosova biti riješen, a rezultat tog procesa je neovisnost Kosova", izjavio je nakon sastanka kosovski premijer Agim Ceku.
Neovisnost Kosova je uvjet stabilnosti u regiji i u jugoistočnoj Europi, dodao je.
"Pokazali smo dobru volju da razgovaramo i s Beogradom kako bi izgradili normalne odnose, i kako bi svi pridonijeli miru, stabilnosti i sigurnosti regije", kazao je kosovski premijer.
Na pitanje ostaje li i nakon razgovora u Washingtonu pri najavi proglašenja neovisnosti Kosova 28. studenog, Ceku je potvrdio kako ostaje pri tome, dodajući kako sam datum nije toliko bitan, već je "najvažnije da će nakon tih 120 dana pregovora Kosovo biti neovisno, a hoće li to biti 28. ili 26. studenog, vidjet ćemo".
Na pitanje o njemačkom prijedlogu za formiranje "trojke" za Kosovo, koja bi posredovala u novom krugu pregovora Prištine i Beograda, Ceku jer kazao: "Mi ne izbjegavamo pregovore, ne izbjegavamo sastanke i želimo što bolje rješenje, želimo da što više zemalja, uključujući i Moskvu, prizna Kosovo jer je to jedino realno i moguće rješenje".
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti da se u novoj situaciji ponovo otvori pitanje podjele Kosova, kazao je kako su dobili "stroga jamstva da će se ostati na načelima Kontaktne skupine i da nema govora o podjeli Kosova".
Vlada Srbije usvojila je u ponedjeljak prijedlog rezolucije o Kosovu i uputila ga Skupštini koja će razmatrati u na sjednici zakazanoj za utorak poslije podne.
Kako je rečeno na konferenciji za novinstvo nakon sjednice vlade prihvaćeno je i izvješće o radu dosadašnjeg beogradskog Pregovaračkog tima za razgovore o budućem statusu Kosova o čemu će također raspravljati zastupnici.
U prijedlogu rezolucije se kaže da je "Kosovo i Metohija neodvojivi dio Srbije i da bi svaki pokušaj rješenja kojim bi se prekršila načela međunarodnog prava bio proglašen ništavnim i opasnim po opstanak države Srbije".
Izražava se i "spremnost Srbije za nove pregovore, otvorene u pogledu ishoda i trajanja".
Pincom.info / Fena
23. srpnja 2007.
Sofija oprezna glede povratka bolničarki
Bugarski ministar vanjskih poslova Ivailo Kalfin procjenjuje da bi pregovori o oslobađanju bugarskih bolničarki i palestinskog liječnika trebali završiti danas, ali je i dalje bio oprezan u vezi s datumom njihova povratka u Bugarsku.
Europska povjerenica za vanjske poslove Benita Ferrero-Waldner, koja je jučer sa suprugom francuskoga predsjednika Ceciliom Sarkozy otputovala u Libiju radi ubrzavanja oslobađanja bolničarki i liječnika, naglasila je da datum povratka bolničarki još nije siguran.
Tijekom razgovora libijski dužnosnici iznijeli su visokoj povjerenici uvjete za oslobađanje pet bolničarki i liječnika, među kojima je i potpuna normalizacija odnosa Libije i zemalja Europske unije na svim područjima te jamstva za liječenje libijske djece zaražene AIDS-om.
Portugalsko Predsjedništvo EU-om najavilo je u petak da bi, riješi li se ovaj slučaj pozitivno, jačanje odnosa s Libijom bilo moguće. HRT
20. srpnja 2007.
Peking: Završen krug pregovora o Sj. Koreji
20. srpnja - Novi krug pregovora o sjevernokorejskoj nuklearnoj energiji završen je danas u Pekingu bez utvrđivanja vremenskih rokova za sljedeće faze denuklearizacije komunističkog režima, objavila je kineska vlada.
Sj. Koreja najavila je spremnost da prijavi i razgradi sva nuklearna postrojenja, ali nije određen nikakav datum. Kineski pregovarač Wu Dawei govori o "općem konsenzusu" kako bi se nastavila denuklearizacija.
Pjongjang će u zamjenu primiti ekonomsku, energetsku i humanitarnu pomoć, koja će biti odobrena nakon cjelovita deaktiviranja svih nuklearnih postrojenja, kao što je predviđeno višestranim sporazumom potpisanim 13. veljače u Pekingu.
(HRT)
19. srpnja 2007.
Chirac na sudu zbog afere
Bivši francuski predsjednik Jacques Chirac saslušan je na pariškom sudu u sklopu istrage o dohodcima koje je gradska uprava isplaćivala za lažne poslove dok je on bio pariški gradonačelnik. Dosje se odnosi na dohotke isplaćivane zaposlenicima koji su radili za tadašnju Chiracovu stranku RPR (današnji UMP).
Kako je javio BBC, Chiraca ispituju kao svjedoka pomagača, što znači da bi mogao biti optužen. Chirac je za Le Monde izjavio da smatra normalnim da odgovara na sudu za tu aferu. Rekao je da je spreman svjedočiti i pred javnošću. HRT
19. srpnja 2007.
Brazilci optužuju predsjednika
Nadzorne kamere zračne luke u Sao Paolu snimile su slijetanje aviona koji se zatim zabio u skladište i benzinsku crpku. Tako je prije dva dana poginulo gotovo 200 ljudi. Snimke s videokamere pokazuju da je avionu koji je slijetao prije Airbusa 320 bilo potrebno 11 sekundi rulanja po pisti da se uspješno zaustavi. Airbus je, pak, prevelikom brzinom nadletio pistu, rulao po njoj tri sekunde i zatim ponovno pokušao uzletjeti.
Za ovu, ali i nedavnu zrakoplovnu nesreću Boeinga 737, koji se sudario s malim avionom i srušio u amazonsku prašumu, u kojoj je poginulo 154 ljudi, brazilska javnost optužuje predsjednika Luiza da Silvu čija vlada nije učinila ništa da se poboljša sigurnost u zračnom prometu.
"Ne može predsjednik biti kriv zato što je pilot u prvoj nesreći isključio uređaj. Ne može predsjednik biti kriv za ljudsku pogrešku zbog koje se jučer dogodila nesreća", izjavio je brazilski ministar informacija Walffrido Mares Guia.
Visoki brazilski dužnosnik zanijekao je da je kratka i skliska pista uzrokovala katastrofalnu zrakoplovnu nesreću u kojoj je stradalo 189 ljudi. Tvrdi da je inspekcija slijetne staze obavljena 20 minuta prije nesreće Airbusa 320 i da je staza bila u redu. Smatra se da je loše stanje i preuređivanje staze dovelo do izlijetanja zrakoplova koji je udario u zgradu i zapalio se.
Državno odvjetništvo Brazila zatražilo je od nadležnih institucija da obustave sva slijetanja i polijetanja s glavne i pomoćne piste te zračne luke u središtu Sao Paula. Ondje se odvija najgušći zračni promet Latinske Amerike s prosječno 630 slijetanja i polijetanja na dan.
Zrakoplovni terminal mora prekinuti djelovanje "sve dok se ne potvrde sigurnosni uvjeti i odbace sumnje koje je izazvala nesreća", navodi Državno odvjetništvo. Prve pretpostavke uzroka nesreće ukazuju da su nepravilnosti piste uzrokovale izlijetanje s piste. Glavna i pomoćna pista Congonhasa obnovljene su ove godine nakon nekoliko nesreća pripisanih skupljanju vode. HRT
17. srpnja 2007.
Otrovni oblak iznad Ukrajine
U zapadnoj Ukrajini dogodila se teška željeznička nesreća. Vlak koji je prevozio žuti fosfor izletio je iz tračnica te se zapalio. U kritičnom je stanju 16 osoba, pretpostavlja se da su još tisuće zaražene.
Iako je vatra ugašena za četiri sata, otrovni oblak još prijeti području od 90 četvornih kilometara na kojem je čak 14 sela. Žuti fosfor napada kosti, mozak i bubrege.
Zamjenik premijera Alexander Kuz'muk izjavio je da se posljedice nesreće još ne mogu predvidjeti. Trenutačno se proučava sastav fosfora i sve eventualne opasnosti. HRT
16. srpnja 2007.
Zbog poraza u Zagrebu McClaren je najgori engleski izbornik
Piše: Tomislav idak
Brian Glanville, vodeći engleski nogometni novinar, u svojoj knjizi o jedanaest trenera engleske nogometne reprezentacije
Brian Glanville, vodeći engleski nogometi novinar, nedavno je predstavio knjigu o jedanaest trenera nogometne reprezentacije pod naslovom 'Engleski menadžeri - Najteži posao u nogometu'. Sjediti na klupi nacionalne momčadi zemlje u kojoj je izmišljen nogomet svakako je 'najteži posao na svijetu', tvrdi Glanville iako kažu da je još teže biti izbornikom brazilske reprezentacije. U to se uvjerio Carlos Alberto Parreira, koji je 1994. godine osvojio naslov svjetskog prvaka, a pola Brazila je tražilo njegovu glavu.
Za Briana Glanvillea, kolumnista World Soccera, Franz Beckenbauer je rekao:-Njegova novela 'The Rise of Gerry Logan' najbolja je knjiga o nogometu koja je ikada napisana.' A njegov kolega Patrick Barclay iz Sunday Telegrapha tvrdi da se nogometni pisci/književnici mogu svrstati u dvije kategorije; oni na koje je Glanville utjecao i oni na koje je trebao utjecati.
U knjizi se govori o jedanaest engleskih izbornika, od Waltera Winterbottoma, koji je 'stolovao' od 1946 do 1962. do Steve McClarena, kojemu je Glanville posvetio najmanji prostor,vjerojatno zbog mršavih rezultata. Ako je već priznao da je Alf Ramsey najuspješniji engleski izbornik, za McClarena je napisao da je svakako najgori.
'Ako je McClaren bio gori izbor čak i od Grahama Taylora, Alf Ramsey je bio najfiniji izbor, nautičku milju ispred ostalih. No, izbornici su prije dulje živjeli, pa je zaprepašćujuća činjenica da je Walter Winterbottom trajao 16 godina, unatoč dva sramotna poraza od Mađarske. A poraz protiv SAD 1950. godine na Svjetskom kupu spada u bizarnosti.
Bio sam u Engleskoj kada su birali McClarena. Novinari, umorni od Svena Gorana Erikssona, 'izbornika sa spuštenim hlačama', čiju su eru obilježili brojni seksi-skandali, s oduševljenjem su dočekali McClarena. Kada je iz nacionalne momčadi izbacio Davida Beckhama, snažno su zapljeskali jer im je bila puna kapa 'beckhamovštine', njegove slave i hohštapleraja. 'Počinje nova era engleskog nogometa', pisalo je na naslovnicama engleskih tabloida.
No, 'nova era' nije dugo trajala. Pobjeda protiv Grka 4-0), koji su u Englesku došli na 'shopping', samo je učvrstila lažnu sliku o snazi engleske reprezentacije. Nije prošlo ni godinu dana, a McClaren je i od vodećeg nogometnog pisca označen kao najgori izbornik u povijesti. Osim što je po 'stražnjici' namlatio Andorru i slučajnim pogotkom Petera Croucha u Skoplju pobijedio Makedoniju (1-0), Steve McClaren ima grozan rezultatski niz.
Na Old Traffordu je remizirao s Makedonijom (0-0), od Hrvatske je glatko pobijeđen i ponižen u Zagrebu (2-0), a u Tel Avivu je izvukao 0-0. U tri utakmice je prokockao 7 bodova i danas engleski komentatori kažu: 'Engleska će se s Rusijom boriti za drugo mjesto, jer je lider grupe Hrvatska bolja, modernija i neuhvatljiva.'
Za svakog izbornika Brian Glanville je izabrao i ključnu utakmicu. Četvorica najvećih, Alf Ramsey, Bobby Robson, Terry Venables i Sven Goran Eriksson, ključne su utakmice igrali protiv Njemačke. Samo su dvaput pobijedili, 1966. godine u finalu SP, sumnjivim pogotkom koji ni dan-danas nije razjašnjen. Na Wembleyju su bila 96.924 gledatelja, a tri gola Geoffrey Hursta podigla su "stanje nacije". Drugu pobjedu zabilježili su na njemačkom tlu, u rujnu 2001. godne u Münchenu, kada su u kvalifikacijama za SP pobijedili 5-1 (Owen 3, Gerrard, Heskey).
Kada je riječ o Steveu McClarenu ključnom utakmicom Brian Glanville je proglasio meč s Hrvatskom u Zagrebu, koju je Steve izgubio 2-0.
'McClarenova Engleska je imala varljivo pozitivan start. Ležerno je pobijedila Andorru, namučila se s Makedonijom u Skoplju, a naročito u Manchesteru. Ako smo mislili da je to vrhunac McClarenove Engleske, nismo znali da nas očekuju još gore stvari. U Zagrebu je njegova krivo koncipirana formacija (3-5-2) doživjela debakl, Engleska je izgubila 2-0. Cijela katastrofalna večer dobila je pečat kada je Paul Robinson promašio cijelu loptu, koja je završila u njegovu golu.'
To je sve što je Glanville napisao o zagrebačkoj utakmici. Slavena Bilića nije ni spomenuo, ali je u završnim rečenicama o McClarenu bio 'crni gavran'.
'Je li Engleska dosegnula vrhunac s McClarenom? Ili, možda bi bilo poštenije zahtijevati odgovornost onoga tko ga je postavio na to mjesto. Je li bilo dosta Barwickova brbljanja? Crna i turobna budućnost ocrtava se na horizontu!'
Ako je Braian Glanville 'odsvirao' prve taktove rekvijema SteveMcClarenu, o Slavenu Biliću još nije napisan ni uvod. Iako će on među hrvatskim izbornicima zauzeti visoko mjesto, odmah do Blaževićeve nedodirljivosti. Zasmetalo me što Glanville nije posvetio nekoliko rečenica više zagrebačkoj utakmici, u kojoj je Engleska ponižena, u kojoj je Slaven Bilić u taktičkom smislu do nogu potukao McClarena, kojemu nije pomogao ni psiholog, jedna od važnijih persona u njegovoj pratnji.
Hrvatskih 9 izbornika u 17 godina
Za razliku od Engleske, koja od 1946. godine imala samo 11 glavnih menadžera, Hrvatska je za 17 godina promijenila već devet izbornika. Neki su bili kratkog vijeka (Dražan Jerković, Vlatko Marković, Tomislav Ivić i Stanko Poklepović), dok je najdulje trajao Ćiro Blažević. On je naš "Alf Ramsey", rezultatski najuvjerljiviji. Statistika kaže da je Ćiro Blažević na Europskom i Svjetskom prvenstvu imao 7 pobjeda, dok su Otto Barić, Mirko Jozić i Zlatko Kranjčar na tri završnice izborili samo jednu. Uspjelo je to Mirku Joziću u Japanu, kada je sa 2-1, ali i uz obilnu sudačku pomoć, pobijeđena Italija. Barić je u Portugalu remizirao sa Švicarskom (0-0) i Francuskom, te izgubio od Engleske (2-4), a Zlatko Kranjčar je izgubio samo od Brazila (0-1), uz remis protiv Japana (0-0) i Australije (2-2). Jutarnji list
13. srpnja 2007.
Novih sedam svjetskih čuda neće promijeniti povijest umjetnosti, već samo preusmjeriti turističke pravce
Povjesničari umjetnosti ne slažu se s glasovima 60 milijuna ljudi koji su prošlog vikenda izabrali novih sedam svjetskih čuda. Tvrde da njihov izbor nema nikakvu težinu jer nije kompetentan izbor stručnjaka
Što je zajedničko Kini, Jordanu, Brazilu, Indiji, Peruu, Meksiku i Italiji? Najveća stopa rasta BDP? Ne. Jednaki postoci izvoza? Krivo. Dobra ulagačka klima? Nije ni to. Turistički potencijal? Hm, o tome bi se već dalo diskutirati. Ali konačan je odgovor da se u tih sedam zemalja nalaze nova svjetska čuda 21. stoljeća. Kada je objavljeno da je privatna zaklada New Seven Wonders iz Švicarske nakon petogodišnje kampanje sastavila uži izbor od 21 arhitektonskog spomenika diljem svijeta, te da svaki "surfer" ili vlasnik mobitela bez obzira na podrijetlo, obrazovanje i poznavanje povijesti umjetnosti može internetskim glasovanjem ili SMS-om izabrati sedam građevina, poznavatelji i ljubitelji Antike digli su se na noge. Zar neuki korisnici Interneta mogu svojim priprostim glasom smijeniti nedodirljiv autoritet stare Grčke?
Antipatros
Grčki pjesnik Antipatros iz Sidona prvi je sastavio popis svjetskih čuda između 150. i 120. godine prije Krista. Ne zna se točno kojim kriterijima se povodio jer, iako su mu neka "čuda" bila doslovno pred kućnim pragom poput atenske Akropole, druga, smatraju povjesničari, uopće nije vidio. Tri od tih čudesnih djela mogao je ugledati u tadašnjoj Maloj Aziji: kolos s Rodosa, Artemidin hram u Efesu i Mauzolej u Halikarnasu. Nešto dalji put bio je do piramida u Gizehu, a da čovjek ugleda viseće vrtove valjalo se uputiti sve do Babilona. A Akropolu u Ateni, čudo koje mu se nalazilo pod nosom, Antipatros je izostavio. Pribilježiti također nije mogao ni babilonski toranj jer je već bio srušen. Njegov je popis dugo vremena bio jedini vjerodostojan popis "čuda" bez obzira na to što su od tih sedam veličanstvenih preživjele samo piramide Gizeha u Egiptu. Kako su i Grci smatrali u magičnost i simboličnost značenja broja sedam, tako je i novi popis svjetskih čuda objavljen na svečanosti u Portugalu, sedmog dana u sedmom mjesecu 2007. godine, u sedam sati i sedam minuta. Glavni kriterij za odabir novih čuda bio je da su izgrađeni bez mehaničke pomoći, cijenila se samo snaga, znoj, ponegdje i krv. Morali su nastati do 2000. godine i biti u iole očuvanom stanju. Na popisu od 21 građevine stisli su se Akropola, Stonehenge, Machu Picchu, ali i neke građevine novijeg datuma, poput opere u Sydneyu ili Kipa slobode u New Yorku. Neki su se svojom pojavom već u startu nametnuli kao favoriti, poput Kineskog zida, Akropole, Koloseuma i Stonehengea. I tako su Keopsova piramida u Gizi, Semiramidini viseći vrtovi, Zeusov kip u Olimpiji, Artemidin hram u Efezu, Mauzolej u Halikarnasu, kolos s otoka Roda, te Aleksandrijski svjetionik na otoku Faru pred Aleksandrijom, sedam svjetskih čuda Antike, dobili svoje pandane u 21. stoljeću. Nakon više od dvije tisuće godina milijuni globalnih susjeda izabrali su građevine koje svojom osobnošću, umjetničkom vrijednošću, te povijesnom važnošću navodno mogu parirati onima iz Antike. Navodno zato što za mnoge od tih starih "čuda" možemo samo nagađati kako su izgledali. I tako su Veliki kineski zid u Kini, grad Petra u Jordanu, Kip Krista Otkupitelja u Brazilu, Taj Mahal u Indiji, Machu Picchu u Peruu, Chichen Itza u Meksiku te Koloseum u Italiji postali nova čuda novog internetskog doba. I što sad? Imamo novih sedam svjetskih čuda, a čini se da se nakon velike bure nije dogodilo ništa znatno. No je li to doista tako? Mnoge su zemlje ozbiljno shvatile novi izbor, vjerujući da će im uvrštavanje u popis svjetskih čuda pojačati priljev turista.
Maković
Za svoje su građevine otvoreno lobirali i predsjednici, premijeri, vlade, kraljevske obitelji, đaci i studenti, čak i cijele nacije, dobro imajući u vidu da je svaki dolar ili euro turističkog novca dovoljan za rast BDP-a. Zvonko Maković, hrvatski povjesničar umjetnosti, kaže da novi izbor neće bitno utjecati na povijest umjetnosti kao takvu, ali će itekako promijeniti tijekove turističkih ruta. Svaki putnik namjernik rado će svojoj rodbini, prijateljima i susjedima pokazivati fotografije samog sebe pokraj Koloseuma ili Taj Mahala, bez razmišljanja o tome jesu li te građevine doista promijenile svijet ili evoluciju arhitekture. A ako se Makovića pita, šest novih "čuda" to uistinu nisu učinila. Ona smatra da jedini spomenik koji je doista zaslužio svoje mjesto na novom popisu je Kineski zid jer je zbog svoje konstrukcije i fascinantne veličine doista čudo i kao takav mogao bi se bez srama pridružiti starom popisu na osmom mjestu. "Inače, ja sam bio zadovoljan i sa starim popisom čuda. On je govorio o svjetonazoru i kulturi Antike, vremenu koje je prošlo i koje se neće ponoviti. Svijet se u ova dva tisućljeća stubokom izmijenio, jednako kao i naša stajališta, ambicije, kultura i na kraju krajeva stupanj shvaćanja demokracije", objašnjava Maković. Jasna Galjer, docentica na Odsjeku za povijest umjetnosti na Filozoskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smatra da antički popis čuda i ovaj novi međusobno nemaju ama baš nikakve veze. I ona se slaže da je Antiku i njezino shvaćanje lijepog i kulturnog nemoguće usporediti s današnjim vremenom u kojem je svijet postao, o kakvog li klišeja, globalno selo.
Galjer
"Danas mediji određuju i stvaraju javno mnijenje, i to se nikako ne može usporediti sa autoritetom koje je u staroj Grčkoj imao jedan pjesnik čiji autoritet ne treba dovoditi u pitanje. Ta kakav umjetnički autoritet imaju ljudi koji su glasovali za nova čuda, čija su mišljenja potpuno nepovezana, a vrijednosti potpuno različite? Kakve oni imaju zajedničke parametre?", pita se Galjer. Što je u biti čudo i kako se ono procjenjuje, pita se Galjer i odgovara: "Čudo može biti nešto visoke kvalitete, različitih tehnika gradnje, u što je uloženo jako puno truda. Ali ako se uzme u obzir da je pri gradnji novih čuda, korištena razna mehanizacija, takvo arhitektonsko rješenje istodobno prestaje biti čudnovato". Bilo kako bilo, nova čuda konačno će polučiti veći globalno-financijski uspjeh od starih zahvaljujući medijima koji ne prestaju pisati o njima. Svaka osoba otići će u Jordan diviti se Petri ili pod Kip Isusa Iskupitelja u Brazil kako bi fotoaparatom zabilježila taj čudesni trenutak. A samo će arheolozi i povjesničari umjetnosti još zdvajati nad mišlju kako je izgledao kolos na Rodosu, Artemidin hram u Efezu ili aleksandrijski svjetionik na otoku Faru, u nadi da će nam jednog dana ipak dočarati vječno pitanje - zašto su baš oni bili čuda. Ksenijka Rukavina, (www.poslovni.hr)
11. srpnja 2007.
Peleov Brazil najbolji
U konkurenciji za najljepši pogodak slavio je Maradona s glasovitim slalomom koji je >prodao< Englezima (kao i >božju ruku<) u četvrtfinalu SP-a 1986. godine
Izbor magazina World Soccer bio je zapravo očekivan. Ugledni mjesečnik birao je nogometnu momčad svih vremena i slijedio ukus koji bi potpisala većina nogometnih zaljubljenika. To je nogometna reprezentacija Brazila koja je igrala na Svjetskom prvenstvu 1970. godine i osvojila naslov u Meksiku.
No, Peleova družina imala je status superzvijezda, bili su obožavani u cijelom svijetu. Modernim rječnikom rečeno, postali su brend. >Brazilska reprezentacija iz 1970. godine bila je više od obične momčadi. Njihove predstave i utakmice ubrzo su prerasle u mit<, opisao je World Soccer brazilsku vrstu čiji su napad predvodili Pele, Rivelino, Tostao, Gerson i Jairzinho.
Bio je to njihov treći naslov svjetskih prvaka, nakon SP-a u Švedskoj 1958. godine i Čilea 1962. Kasnije su generacije pridodale još dva trofeja, Romario i Bebeto naslov svjetskih prvaka 1994. u SAD-u, a Ronaldo i Rivaldo u Japanu i Koreji 2002.
U izboru World Soccera ugledno drugo mjesto pripalo je mađarskoj >lakoj konjici<, momčadi koja je bila najbolja na svijetu pedesetih godina prošlog stoljeća, ali nikad nije postala svjetskim prvakom. Puskas, Kocsis, Boszik, Hidegkukti, Csibor... izgubili su u finalu od Njemačke 1954. godine s 2-3, iako su istu momčad u skupini pobijedili sa čak 8-3.
Sličnu sudbinu imali su i nizozemski nogometaši koji su na trećem mjestu najboljih momčadi. Kao i Mađari 20 godina ranije, reprezentacija predvođena Johanom Cruijffom igrala je najljepši nogomet, ali su u finalu SP-a 1974. godine slavili Nijemci, pogotkom Gerda Müllera pred kraj utakmice.
Brazilski nogometaši u izboru prvih pet imaju još jednu generaciju, momčad koja je u zemlju sambe donijela naslov 1958. iz Švedske. Pele je tada započeo svoju fantastičnu karijeru, a s >cariocama< iz 1970. zaklopio je svoju reprezentativnu knjigu. U konkurenciji za najljepši pogodak slavio je Maradona svojim glasovitim slalomom na Svjetskom prvenstvu 1986. godine protiv Engleza u četvrtifnalu. U istoj je utakmici postigao je gol rukom, poznatiji kao >božja ruka<.
Najviše dvojbi bilo je u izboru na najljepšu utakmicu. Na kraju je naslov ponijela >ljepotica< između Italije i Njemačke (4-3) u polufinalu SP-a 1970. Prva je pratilja još svježe finale Lige prvaka iz 2005. godine, u kojemu je Liverpool nadoknadio zaostatak 0-3 i nakon jedanaesteraca pobijedio Milan. Vjesnik
10. srpnja 2007.
Snijeg u Buenos Airesu
U argentinskom glavnom gradu Buenosu Airesu nakon 89 godina prvi put je pao snijeg. Iako je previše toplo da bi se snijeg zadržao, tko god je imao fotoaparat pri ruci, pokušao je zabilježiti rijedak događaj.
Južna Amerika ove godine proživljava jednu od svojih najhladnijih zima. Temperature na jugu Argentine, u Patagoniji, spustile su se ispod -20 stupnjeva, dok je u Andama napadalo mnogo snijega. (HRT)
9. srpnja 2007.
Predstavljen Boeing 787 Dreamliner
Američki proizvođač aviona Boeing predstavio je novi zrakoplov Dreamliner 787 kao ekološki najprihvatljiviji avion do sada.
Dreamliner ima veću iskoristivost goriva od svoje konkurencije te proizvodi 20 posto manje ugljikova dioksida. Boeing tvrdi da ima više od 600 narudžbi za novi zrakoplov, čiji se prvi pokusni let očekuje u kolovozu ili rujnu. (HRT)
9. srpnja 2007
Suđenje Rasimu Deliću
U Den Haagu je počelo suđenje bivšem zapovjedniku Armije Bosne i Hercegovine Rasimu Deliću. On je pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji optužen, temeljem zapovjedne odgovornosti, za ubojstvo, okrutno postupanje i silovanje koje su počinile snage pod njegovim zapovjedništvom.
Deliću će se suditi u Den Haagu, iako je glavna haška tužiteljica Carla del Ponte prije nekoliko dana zatražila prebacivanje suđenja u BiH. Kao glavni razlog za svoj iznenadni zahtjev navela je da je predraspravni sudac tjedan dana prije početka suđenja usmenim nalogom ograničio tužiteljstvu broj svjedoka koje može izvesti i vrijeme koje mu je na raspolaganju za izvođenje dokaza optužbe. (HRT)
6. srpnja 2007.
Svjetskih čuda nikad dosta
Stara svjetska čuda odavno su nestala s lica Zemlje. Stoga je vrijeme da proglasimo nova. Dogodit će se to u subotu u Portugalu
Od sedam svjetskih čuda, šest ih je odavno nestalo sa zemlje. Zato je došlo vrijeme da se proglasi novih sedam čuda. Privatna zaklada New Seven Wonders iz Švicarske nakon petogodišnje kampanje sastavila je uži izbor od 21 arhitektonskog spomenika diljem svijeta, od kojih će trećina na kraju glasovanja biti proglašena novim svjetskim čudima. O tome će svojim glasom telefonom ili Internetom odlučiti 60 milijuna ljudi diljem svijeta koji su tako obavii posao koji je prije više od dva tisućljeća napravio grčki pjesnik Antipatros iz Sidona. On je prvi popis sačinio između 150. i 120. godine prije Krista. Ne zna se točno kojim kriterijima se ravnao s obzirom na to da je neka čuda koja su mu bila praktički pod nosom, poput Akropole, preskočio, a samo jedno među njima bilo je izvorno grčko čudo: Fidijin Zeus. Sva čuda dolazila su iz kolijevke civilizacije, mediteranskoga kruga. U svakom slučaju, taj popis dugo je vrijedio kao jedini vjerodostojan, no s vremenom od sedam čuda ostalo je sačuvano samo jedno, piramide Gizeha u Egiptu. Pri odlučivanju čarobna je bila brojka sedam. Sedam, a ne dvanaest, svjetskih čuda odabrano je zbog simboličkog značenja brojke sedam. Tako će i novi popis svjetskih čuda biti objavljen na svečanosti u POrtugalu, sedmog dana u sedmom mjesecu 2007. godine. Tako će mnoga "osma" svjetska čuda koja se nisu mogla ugurati na listu originalnih sedam napokon dočepati časti koju zaslužuju. Glavni kriterij za odabir novog čuda bio je da su objekti izgrađeni ljudskom rukom do 2000. godine i da su sačuvana u "prihvatljivom" stanju. Među najstarije kandidate ugurali su se Akropola, Stonehenge, Machu Picchu, a tu su i neke novijeg datuma poput Opere u Sydneyu ili Kipa slobode u New Yorku. Neki se sami nameću kao favoriti: Stonehenge, Kineski zid, Akropola, Koloseum, Eiffelov toranj... No bit će napeto sve do subote. Mnoge zemlje ozbiljno su shvatile to glasovanje, vjerujući da će im uvršavanje u popis svjetskih čuda pojačati priljev turista. Tako je brazilski predsjednik Lula da Silva u jednom radijskom intervjuu otvoreno lobirao za divovsku statuu Isusa Krista na brdu iznad Rija De Janeira. Kineski učenici i studenti poveli su kampanju da se upravo Kineski zid proglasi svjetskim čudom (bilo bi čudo ako u tome ne uspiju), a jordanska kraljevska obitelj zauzela se za uvršenje pustinjskoga grada Petre. Ima i konkretnijih poteza. Primjerice, u Peruu vlada potiče stanovništvo da glasuje za ostatke tvrđave drevnih Inka Machu Pichuu, omogućujući im besplatno internetsko glasovanje. Prihod od telefonskog glasovanja bit će upotrijebljen za očuvanje kulturne baštine, a švicarska organizacija iskoristit će objavu popisa novih sedam svjetskih čuda kako bi upozorila na stalno čovjekovo uništavanje prirodnih ljepota i spomenika. T. Klauški, (www.poslovni.hr)
6. srpnja 2007.
Stigao novi 'Fićo'
RIM - Talijanski proizvođač automobila Fiat je na specijalno organiziranoj proslavi u Torinu lansirao novu verziju popularnog Fiće, pod imenom Fiat Cinqucento, javlja BBC.
Prije pedesetak godina, originalni "Fićo" - mali i prije svega ekonomičan automobil - bio je simbol ekonomskog uspona Italije nakon II. svjetskog rata.
Puštanjem u prodaju novog "Cinqucentoa" Fiat, ocjenjuju analitičari, namjerava, na neki način, okruniti svoj nagli uspon na tržištu nakon nekoliko godina boravka na dnu rang-liste velikih proizvođača automobila.
Velikoj proslavi puštanja novog "Fiće" u prodaju, na splavu koji je plovio rijekom Po, prisustvovao je i talijanski premijer Romano Prodi.
Novi je Cinqucento "rastom" malo veći od svog "starijeg brata", čija je proizvodnja u Italiji prestala davne 1975. godine, a nastavljena u bivšoj Jugoslaviji i Španjolskoj još nekoliko godina nakon toga.
Talijani se nadaju da će novi Cinqucento brzo ostvariti milijunsku prodaju i tim se pridružiti klubu drugih "uskrsnulih" legendarnih automobila koji uživaju ogromnu popularnost, pogotovo među mlađim vozačima.
Među njima su BMW-ov novi Mini i Volkswagenova "Buba", čija je prodaja za nekoliko godina premašila milijun primjeraka, a moderna verzija Citroenovog Spačeka će se, prema najavama, na europskom tržištu pojaviti početkom 2009. godine.
(TotalPortal)
5. srpnja 2007.
EKONOMSKI JAZ EUROSTAT O RAZLIKAMA U RAZVIJENOSTI ZEMALJA EUROPSKE UNIJE
Luksemburg sedam puta bogatiji od Bugarske
Dvije nove članice EU-a, Bugarska i Rumunjska, imaju BDP po stanovniku od 37, odnosno 38 posto prosjeka EU-a, dok je Hrvatska na 50 posto europskog prosjeka mjerenog prema realnoj kupovnoj moći domaćih valuta
PIŠE MILAN LAZAREVIĆ
Razlike u razini razvijenosti između zemalja članica EU-a, prema upravo objavljenim podacima Europskog statističkog ureda Eurostata, još više su se produbile poslije stupanja u Uniju Bugarske i Rumunjske i iznose više od sedam puta. Ove dvije nove članice imaju bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku 37, odnosno 38 posto prosjeka Unije, a vodeći Luksemburg čak 280 posto. Usporedbe radi, Hrvatska, koja je kao kandidatska zemlja također obuhvaćena ovom statistikom, tačno je na polovici prosjeka.
Slovenija visoko
Nove članice EU-a, primljene 2004., bliže su prosjeku Unije, ne samo zbog toga što je primanjem Bugarske i Rumunjske snižen prosjek EU-a nego i zbog osjetno više stope rasta nego u "staroj Europi". To naročito vrijedi za Sloveniju i Češku koje su od svih postkomunističkih zemalja - novih članica najbliže prosjeku - Slovenija ima 87, a Češka 79 posto prosjeka Unije. Ispred njih su Cipar (94 posto) i Grčka (89), a prešle su Maltu (77) i Portugal (75 posto).
Poslije njih dolaze Estonija (67), Mađarska (66), Slovačka (63), Litva (58), Latvija (56) i Poljska (53 posto). Od kandidatskih zemalja Turska je na 29 i Makedonija na 27 posto prosjeka Unije.
Eurostat daje i podatke za zemlje - članice Europskog ekonomskog prostora: Norveška (187), Island (134) i Švicarska (134 posto prosjeka EU-a).
Svi ovi podaci obračunati su prema realnoj kupovnoj moći domaćih valuta, što znači da su nominalne razlike između novih i starih članica EU-a osjetno veće.
Irska u vrhu ljestvice
Dosta daleko iza Luksemburga po razvijenosti su sve ostale zemlje Unije, prednjači Irska (144 posto europskog prosjeka), zatim dolaze Nizozemska (131), Austrija (129)...
Najveće zemlje - Njemačka i Francuska imaju po 113 posto od prosjeka, a Velika Britanija 118, Italija i Španjolska su sa 104, odnosno 102 posto najbliže prosjeku.
Slobodna Dalmacija
4. srpnja 2007.
U Pragu četvorni metar i do 4500 eura, u Varšavi do pet tisuća eura
PRAG - Zahvaljujući velikom priljevu stranih ulagača i uključivanju građana u tržište nekretnina, urbano tržište nekretnina doživljava procvat u svim nekadašnjim komunističkim zemljama koje su u međuvremenu postale članicama EU-a.
Tako su prosječne cijene nekretnina u glavnom gradu Poljske Varšavi prošle godine porasle za više od 50 posto, dosegnuvši vrijednost od 1935 eura po četvornom metru, pokazuju podaci agencije za promet nekretninama RedNet. Najviše cijene dosegnule su u međuvremenu razinu od 5000 eura po četvornom metru.
U ostalim članicama EU-a, koje su joj pristupile 1. svibnja 2004., kupci luksuznih nekretnina mogu proći nešto povoljnije pa će u Budimpešti plaćati oko 4000 a u Bratislavi 3500 eura po četvornom metru.
U Pragu se pak cijena četvornog metra luksuznih nekretnina kreće oko razine od 4500 eura, a raste potražnja čak i za bezličnim šesterokatnim betonskim spavaonicama iz razdoblja komunizma. U svim baltičkim zemljama cijene nekretnina porasle su u 2005. za 55 posto u Latviji, 40 posto u Litvi te 28 posto u Estoniji, pokazuju podaci banke DnB Nord. U Bukureštu ( Rumunjska, koja je postala članicom EU-a 1.1. ove godine), cijene kuća utrostručene su u proteklih pet godina, a procvat tržišta nekretnina potiče građane na otvaranje agencija. U Bugarskoj, neposredno uoči pristupa EU, cijene su naglo počele rasti. (mmp)
4. srpnja 2007.
Barroso: Budućnost EU u rukama portugalskog predsjedništva
Prvi summit EU - Brazil održava se danas u Lisabonu kako bi pokrenuo strateško partnerstvo
Predsjednik EK Barroso, portugalski premijer Socrates i ministar vanjskih poslova AmadoPortugalska vlada prvoga radnog dana ovog tjedna u Portu se sastala s Europskom komisijom. Zajednički su zacrtali prioritete za idućih šest mjeseci. Moto portugalskog predsjedništva glasi: "Jača Europa za bolji svijeti". U tom duhu na sastanku u Portu Europska komisija i portugalska vlada razgovarali su ne samo o prioritetima portugalskog predsjedništva do kraja godine već i o ekonomskim reformama, ulozi Europe u svijetu i pojedinostima novog sporazuma o Europskoj uniji. Portugal naglašava kako je na sastanku na vrhu dobio jasan mandat za sporazum, a pregovori o novom tekstu počeli bi 23. ovog mjeseca na razini ministara vanjskih poslova kojima bi bio nazočan i predsjednik Komisije Barroso. Pri tome su i predsjednik Komisije Barroso i predsjedajući Europskog vijeća Socrates naglasili kako se niti jedna tema neće otvarati u vezi s europskim sporazumom, posebice ne ona pitanja o kojima je na nedavnom summitu donosena jednoglasna odluka.
"Imamo mandat ali ne i sporazum, ali smo složni o tome da se ne otvaraju pitanja o kojima je odluka donosena jednoglasno", rekao je predsjednik Barroso. Na dnevnom redu je bila i ekonomija gdje Portugal želi dati novi implus Lisabonskoj agendi, paketu reformi s mjerama koje bi poboljšale izobrazbu radne snage i omogućile veću fleksibilnost pri zapošljavanju. Portugal, koji je preuzeo šestomjesečno predsjedništvo od Njemačke, najavio je da će se pristupni pregovori s Turskom nastaviti unatoč izjavama francuskog predsjednika Sarkozyja da će blokirati tursko članstvo u Uniji. "Moramo biti lojalni prema onome što smo obećali", naglasio je protugalski premijer Jose Socrates. Budućnost Europe ovisi u velikom dijelu o uspjehu portugalskog predsjedništva, naglasio je prigodom susreta predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Na području vanjske politike Portugal namjerava održati sedam summita, među ostalim s Rusijom, Kinom i Indijom, a prvi je summit EU - Brazil koji se održava danas. Europska unija, koju će predstavljati predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i portugalski premijer Jose Socrates, te Brazil, kojega će predstavljati predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, sastat će se u srijedu na prvom svom summitu u Lisabonu kako bi pokrenuli strateško partnerstvo koje bi trebalo ojačati njihovu suradnju na velikom broju područja.
"Summit će za EU biti prigoda da s Brazilom pokrene dijalog o globalnim, regionalnim i bilateralnim pitanjima od zajedničkog strateškog interesa te razmotri kako izgraditi strateško partnerstvo na temelju prijedloga Europske komisije od 30. svibnja ove godine", kaže se u priopćenju objavljenom u Bruxellesu. Komisija u tom prijedlogu podupire suradnju na globalnim pitanjima, kao što su borba protiv siromaštva i nejednakosti, zaštita okoliša (posebno pitanju klimatskih promjena, šuma, upravljanja vodama i bioraznolikosti), održivih izvora energije, te jačanje stabilnosti i napretka u Latinskoj Americi. "Ovaj prvi summit povijesni je korak u našim odnosima s Brazilom. Strateško partnerstvo znači da se suočavamo kao globalni partneri i podižemo razinu suradnje na područjima od zajedničkog interesa. Jačajući suradnju s Brazilom možemo dovesti do promjena u globalnim raspravama o siromaštvu i klimatskim promjenama", kaže se u priopćenju Europske komisije.
Delegacija Europske komisije u Moskvi objavila je jučer da će sljedeći summit Europske unije i Rusije biti organiziran 26. listopada u Portugalu. Summit, koji se održava svakih šest mjeseci, održat će se u Mafri, dvadesetak kilometara sjeverno od Lisabona, pojasnila je Delegacija. U Mafri bi se trebalo razgovarati o novom strateškom partnerstvu EU-a i Rusije čiji je energetski dio ključan za Europljane koji se boje svoje snažne ovisnosti o ruskoj nafti i plinu. Na posljednjem summitu, održanom 18. svibnja u Samari, pregovori o tome nisu uspjeli jer je Poljska zbog ruskog upornog odbijanja da ukine embargo na uvoz mesa iz te zemlje stavila veto na pokretanje pregovora o strateškom partnerstvu. Dodatni teret bio je dogovor o postavljanju dijelova američkog proturaketnog štita u Poljskoj i Češkoj. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je u članku objavljenom u utorak u listu Izvjestija na sve veće razlike između Rusa i Europljana. "U Europi se razvija promidžbena kampanja čiji je cilj izgraditi negativnu sliku Moskve. Sve to ide u smjeru nove podjele kontinenta", piše on. (pd)
Portugalski premijer upozorava Sarkozyja da ne krši pravila o proračunskom manjku
Portugalski premijer Jose Socrates ponovio je važnost iznimno 'zahtjevne proračunske politike' u eurozoni reagirajući tako na želju Francuske da za dvije godine odgodi smanjenje proračunskog manjka, sa 2010. na 2012. 'Za zajedničku valutu važno je da ima iznimno zahtjevnu proračunsku politiku. Ponašanje svih zemalja prema pitanju proračuna je ključno', rekao je Socrates. Trinaest zemalja eurozone potvrdilo je u travnju u zajedničkoj deklaraciji da će uravnotežiti svoje proračune do 2010., ali je novi francuski predsjednik Nicolas Sarkozy rekao kako želi da se u njegovoj zemlji taj cilj odgodi za 2012. 'Imamo francuskog predsjednika koji želi raspraviti o jednom prijedlogu. O tome će se i raspraviti', rekao je Socrates, ali je upozorio da ako jedna zemlja ne želi poštovati svoje obveze, to postavlja problem koji nije pravne nego političke prirode. 'Stoga želim upozoriti Francusku kakva će biti reakcija njezinih partnera', dodao je. (www.poslovni.hr)
3. srpnja 2007.
Blizu lijeka koji bi ubio virus AIDS-a
Piše: Tanja Rudež
Foto: corbis.com
Njemački su znanstvenici uspjeli potpuno ukloniti HIV iz stanice u ljudskom organizmu
HAMBURG - Njemački su znanstvenici uspjeli ukloniti HIV iz ljudske stanice, što bi za desetak godina moglo rezultirati novom terapijom protiv AIDS-a. Naime, svim postojećim terapijama moguće je samo ograničiti širenje virusa, ali ne i iskorijeniti ga iz tijela.
"Uspjeli smo osloboditi stanice virusa, što nikome prije nas nije pošlo za rukom. Ovo je prodor u biotehnologiji", izjavio je za Deutsche Welle dr. Joachim Hauber s Institituta Heinrich Pette u Hamburgu, jedan od voditelja istraživanja koje je objavljeno u novom broju časopisa Science.
Virus humane imunodeficijencije (HIV) spada u skupinu retrovirusa, što znači da svoj genetski materijal ubacuje u DNK stanice. No, njemačkim je znanstvencima pošlo za rukom iskorijeniti ga uz pomoć rekombinaze, enzima koji se ponaša poput molekularnih škara. Naime, rekombinaze "režu i lijepe" DNK sekvence na specifičnim mjestima.
- U stvarnosti rekombinaze ne prepoznaju virusne sekvence i stoga nisu korisne u antivirusnim pristupima. Stoga smo morali razviti rekombinazu koja prepoznaje virusne sekvence i precizno ih uklanja - rekao je Frank Bucholz s Instituta Max Planck u Dresdenu, suvoditelj studije.
Kako bi iskoristili rekombinaze u borbi s HIV-om, njemački su znanstvenici genetski modificirali jedan postojeći enzim Cre. Tako su dobili novi enzim Tre koji je u stanju prepoznati virusne sekvence ubačene u ljudski DNK, a zatim ih učinkovito izrezati i ukloniti iz stanice.
- Iako je Tre dosad testiran samo u staničnim kulturama, ova bi metoda mogla biti tehnička osnova za novi terapijski pristup uz pomoć kojega bi se jednoga dana HIV mogao iskorijeniti iz stanica zaraženih pacijenata - rekao je Joachim Hauber.
Najavio je da bi uskoro trebali početi pokusi na miševima koji bi potrajali tri godine. Budu li ti pokusi uspješni, krenulo bi se u testiranje na ljudima. No, Hauber oprezno poručuje da se nova terapija protiv AIDS-a može očekivati tek za desetak godina.
29. lipnja 2007.
EKOLOGIJA
Hrvatski život na velikoj nozi
Što bi se dogodilo kada bi svi ljudi na svijetu imali životni stil i ukupnu potrošnju kao stanovnici Sjedinjenih Američkih Država? U tom slučaju trebali bi desetak naših planeta, kaže dr.Mathis Wackernagel, izvršni direktor ekološke organizacije Global Footprint Network, čije je sjedište upravo u SAD-u, u kalifornijskom Oaklandu
Organizacija ima 75 partnerskih organizacija od velikih ekoloških, kao što je WWF, do brojnih sveučilišnih i drugih znanstvenih institucija širom svijeta.Wackernagel već niz godina živi u konzumerističkoj Sjevenoj Americi. Iz rodne Švicarske otišao je poslije studija strojarstva na poslijediplomski studij na Sveučilište Britanske Kolumbije u kanadskom Vancouveru. Tamo je doktorirao kod profesora Williama Reesa, stručnjaka za ekološko gospodarstvo, koji je 1992. skovao pojam >ekološki otisak stopala< (ecological footprint). Rees i njegov tadašnji doktorand Wackernagel napisali su sredinom prošlog desetljeća knjigu Our Ecological Footrprint (>Naš ekološki otisak stopala<), čije je prvo izdanje na engleskom bilo 1996., a dosad je prevedena na desetak jezika: kineski, španjolski,francuski, japanski, njemački, talijanski, mađarski, latvijski.. Wackernagel se ovog proljeća pojavio i kao glavni junak dokumentarnog filma >Ekološki otisak stopala - Računovodstvo male planete<, čija je njemačka verzija nedavno prezentirana u Beču. Wackernagel nam tu na jednostavan način objašnjava kako zapravo svi mi, stanovnici Zemlje, živimo u prosjeku na (pre)velikoj nozi - naravno, netko na većoj, netko na manjoj.
Od 9. listopada do Nove godine trošimo glavnicu
Ekološki otisak stopala rezultat je dobijen analizom o tome kolika je ljudska potražnja za prirodnim resursima te usporedbom naše potrošnje prirodnih resursa sa sposobnošću našeg planeta da ih regenerira. Na Zemlji možemo bez problema živjeti od >kamata< koje nam daje Zemlja, koja posjeduje čudesnu sposobnost da stalno stvara mnoge sirovine koje su nam potrebne, kao i da veliki dio našeg otpada preradi u korisne tvari. Međutim, ako potrošimo sve "kamate" koje nam daje Zemlja i nagrizamo njenu glavnicu, nakon nekog ćemo se vremena suočiti s istim problom s kavim smo suočeni i >kod osobnoga bankovnog računa<, kaže Wackernagel.Lako je izmjeriti ono što nam je na raspolaganju, kaže Wackernagel. Ukupna površina biološki produktivne površine tla na Zemlji i produktivnih dijelova mora je 11,5 milijardi hektara.
Tolika je ukupna površina planeta koja omogućava značajni rast biomase. Prema tome, na svakog čovjeka na Zemlji (ukupno nas je 6,4 milijarde) danas dolazi oko 1,8 ha bioproduktivne površine. Pritom, jasno je da čovjek ne smije imati monopol. Ako svim drugim bićima na planeti ostavimo nepunu polovicu raspoloživih površina, ostaje nam oko jedan hektar bioproduktivne površine Zemlje po čovjeku. Svatko od nas, dakle, danas na raspolaganju ima u prosjeku oko 10.000 m2 biološki produktivne površine zemaljske kugle.Nekadašnji ljudi, većinom poljoprivrednici, direktno su znali da ovise o produktivnom tlu, poljima, šumi i drugim prirodnim resursima. Posljednjih stoljeća ta je svijest isparila. Hranu nabavljamo u supermarketima, ne znamo i ne zanima nas odakle dospijeva električna energija u utičnice na našim zidovima i benzin koji na crpkama ulijevamo u rezervoare osobnih vozila, a na etiketama odjeće i obuće navikli smo vidjeti da se proizvodi u manje razvijenim zemljama svijeta.
Da bi se sve to moglo nastaviti potreban je prostor, površina na kojoj žive i hrane se krave i ovce, gdje raste pamuk, gdje se kopa željezna ruda, ugljen, šljunak, kaže Wackeranegel. Osim toga, nužna je i površina na kojoj će se razgraditi sve otpadne tvari i plinovi naše potrošnje, tlo na kojem će se neutralizirati njihovo štetno djelovanje. Međutim, već dva desetljeća ne živimo od bioloških kamata, već nagrizamo svoj osnovni kapital. Prema globalnim proračunima ekološkog otiska stopala, prošle smo godine već 9. listopada "ušli u negativu". Dotad smo, dakle, trošili biološku kamatu, a u posljednja tri mjeseca supstanciju svog planeta, pretjerano iscrpljujući prirodna bogatstva, zagađujući okolinu i uništavajući biljni i životinjski svijet. "Situacija nalikuje lijevku, približavamo se njegovu grliću, najužem dijelu, u kojem će nam manevarski prostor biti ograničen", upozorava Wackernagel. Prema njemu, glavni izazov čovječanstva jest odgovor na pitanje kako živjeti lijep život a da nam ekološki otisak stopala ne bude mnogo veći od jednog hektara po čovjeku.
Tri hektara za stanovnika Hrvatske
Ekološki otisak stopala ostavljamo najvećim dijelom potrošnjom energije, ishranom, vožnjom i nekim drugim oblicima potrošnje. Smanjiti otisak može se jedino ako smanjimo vožnju osobnim automobilima, a povećamo onu javnim prijevozom, zatim ako živimo u bolje izoliranim kućama, ako se uravnoteženije hranimo, s manje mesa i većinom lokalnim proizvodima, ako preferiramo proizvode od recikliranih sirovina itd. Iako i taj indikator ekološkog opterećenja planeta ima ozbiljne kritičare, nesumnjivo je riječ o ozbiljnoj, na znanstvenoj metodologiji utemeljenoj analizi.Trenutačno ukupno trošimo gotovo četvrtinu resursa više nego što bismo smjeli, ponavlja Wackernagel. Pogledamo li "trag stopala" po državama, na bazi podataka iz 2003., čovjeku na Zemlji treba u prosjeku 2,2 ha .
Naravno, stanovnici razvijenih zemalja trebaju mnogo više, 6,4 ha , oni u srednje razvijenim zemljama 1,9 ha , a u nerazvijenim državama 0,8 ha per capita. Jasno je da i u tome siromašni dijelovi svijeta ponovno izvlače kraći kraj. Europljani su znatno iznad svjetskog prosjeka, svakome na našem kontinentu u prosjeku treba 4,8 ha . Još više otpada na svakog stanovnika SAD-a: 9,4 ha . Pritom, SAD je drugi na rang-listi ljudi s najvećim ekološkim otiskom stopala. Prvi su stanovnici Ujedinjenih Arapskih Emirata, čiji otisak iznosi čak 11,9 ha po stanovniku. Na ljestvici 147 analiziranih država godine 2003., Hrvatska je bila na 43. mjestu - ekološki otisak stopala svakog stanovnika Hrvatske je 3,0 hektara . (Milan Ilić) Liderpress
28. lipnja 2007.
Američka automobilska industrija dolazi u srednju ili jugoistočnu Europu
Prema pisanju slovačkog tiska odluka o lokaciji trebala bi biti donesena u rujnu, a kandidati za ulaganje od najmanje milijardu eura su Slovačka, Češka, Rumunjska, Bugarska, te prvi put s velikim izgledima i Lijepa naša
pišu MILAN LAZAREVIĆ i LJUBICA VUKO
Američka industrija automobila "Ford" namjerava sagraditi veliku tvornicu automobila više klase u srednjoj ili jugoistočnoj Europi, pišu slovačke "Hospodarske noviny". List navodi da je među kandidatima za lokaciju od kojih je najozbiljnija Slovačka s ponudom industrijskog parka u Kechnecu na istoku zemlje, i Hrvatska, te da su igri Češka, Rumunjska i Bugarska. Odluku o lokaciji nove tvornice Ford bi, kako se najavljuje, trebao donijeti u rujnu ove godine.
To je prvi put da se Hrvatska uzima posljednjih godina kao ozbiljan kandidat za neku veliku investiciju u autombilskoj industriji koje su najviše bile usmjerene u Slovačku i Češku, potom Mađarsku, Poljsku i Rumunjsku. Spominje se investicija od "nekoliko desetaka milijardi kruna" (jedan euro vrijedi između 33 i 34 slovačke krune), što znači da vjerojatno, imajući u vidu dosadašnje investicije velikih automobilskih koncerna u regiji, ne bi bila manja od milijardu eura.
Minusi Slovačke
Za Slovačku je, kako se navodi, plus to što u Kechnecu Ford već ima zajedničku tvornicu mjenjača s njemačkim "Getragom". Minus bi ovoj zemlji mogao biti to što su tamo, na relativno malom prostoru, već postavljene tri velike tvornice svjetskih koncerna ("Volkswagen", "Peugeot" i KIA), a to bi u velikoj mjeri važilo i za ne mnogo veću Češku u kojoj već rade dvije velike tvornice ("Škoda" i "Toyota-Peugeot-Citroen") i gradi se treća ("Hyundai").
- Raduje nas potencijalna Fordova namjera da investira u Republiku Hrvatsku, kazali su nam u Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja na naš upit o eventualnim saznanjima o izgledima Lijepe naše za tu značajnu investiciju.
Puna potpora RH
U slučaju da se Ford zaista odluči investirati u Hrvatsku, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja pružit će mu punu potporu kao i svim investitorima koji su investirali ili imaju namjeru investirati u proizvodnju usluga i dobara, a čime će pridonijeti većem zapošljavanju, prijenosu tehnologija i povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva uopće.
Nadalje, u Agenciji ističu kako je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina učinila mnogo u području stvaranja konkurentne investicijske klime, a samo neki od njih su: otvaranje slobodnih i industrijskih zona saveć kompletno izgrađenom infrastrukturom, rješavanje prostornih planova, smanjivanje administrativnih barijera (HITRO.HR, HITRO.REZ, e-pravosuđe itd.), prilagođavanje standardima Europske unije i sl., što je pridonijelo većoj transparentnosti i sigurnosti za strane ulagače.
Stiže li Ford na Kukuzovac?
Iz pera Tonija Paštara Slobodna Dalmacija nedavno je objavila kako su potencijalni strani investitori zainteresirani za autoindustriju na sinjskom Kukuzovcu. Nakon vijesti o Hrvatskoj kao ozbiljnom kandidatu za Fordovu investiciju, možda upravo ta lokacija, blizu autoceste, morske (Split) i zračne luke (Kaštela) bude ona prava. Naravno, prerano je o tome govoriti, ali Kukuzovac je očito prošao zahtjevne kriterije stranih konzultanata. Kako kapital ne voli javnost dok ne dođe tamo gdje je planirano, veo tajne, makar dijelom otkriven, i nadalje ostaje nad Kukuzovcem, a i mjestom nove tvornice velikog Forda.
Spremne poduzetničke zone
Što se tiče same automobilske industrije, osim poboljšanja investicijske klime, Hrvatska zasigurno ima konkurentnu visoko obrazovanu radnu snagu, iskustvo u sličnim sektorima (metalna industrija, brodogradnja itd.) te spremne poduzetničke zone koje imaju kapacitet prihvatiti jako velike investicije (velike površine zemljišta, dovoljan broj radne snage i dobru logističku povezanost), kažu u Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja.
Slobodna Dalmacija
27. lipnja 2007.
CIA 1970. predvidjela raspad Jugoslavije
BEOGRAD - Američka Središnja obaveštajna agencija (CIA) još krajem 1970. godine predvidjela je raspad bivše Jugoslavije, navodeći da su republike i pokrajine te države, opisane kao "svojevrsna izmošljotina 20. stoljeća", zapravo odvojene nacije različitih povijesti, etničkog i kulturnog sastava, javlja Tanjug, a na svojim internetskim stranicama prenosi beogradski Blic.
Zak