.

Svijet - arhiv

31. svibnja 2007.
Amerikanci danas predlažu novu rezoluciju o Kosovu
U američkoj misiji pri Ujedinjenim nacijama BBC-u je potvrđeno da će Washington danas podnijeti novi prijedlog rezolucije o Kosovu
NEW YORK - U američkoj misiji pri Ujedinjenim nacijama BBC-u je potvrđeno da će Washington danas podnijeti novi prijedlog rezolucije o Kosovu.
Taj tekst se, po svemu sudeći, neće mnogo razlikovati od prethodnoga, zasnovanog na Ahtisaarijevom planu o nadgledanoj nezavisnosti.
Kako sada stvari stoje, ni taj novi tekst neće biti prihvatljiv za Rusiju.
Razlike između Moskve, na jednoj, i Washingtona i evropskih prijestonica, na drugoj strani, još jednom su jasno bile vidljive u srijedu uvečer u Njemačkoj gdje su se sastali ministri vanjskih poslova Grupe 8 industrijskih sila.
Američka državna tajnica Condoleezza Rice rekla je da želi dogovor s Rusijom, ali je ponovila dobro poznati stav: "Želimo da budući koraci budu načinjeni kroz saradnju. Mi i nekolicina mojih evropskih kolega koje su bile ovde smatramo da Ahtisaarijev plan predstavlja pravu osnovu za rješenje pitanja statusa Kosova i da ono neće ponovo biti uključeno u sastav Srbije. Kao što je rekao njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier, smatramo da i Srbija i Kosovo imaju evropsku budućnost."
Jedan od novinara pitao je šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova da li će Moskva uložiti veto u vijeću sigurnosti, dok je zapadnim ministrima uputio pitanje koliko dugo su spremni čekati da Rusija popusti oko Kosova.
Ministar Lavrov je odlučio odgovoriti na oba pitanja: "Odgovor na vaše drugo pitanje jeste da je potpuno neprihvatljivo formulirati pitanje na taj način. Kao da budućnost Kosova i Srbije ili bilo koje druge zemlje zavisi od Rusije, SAD-a ili Francuske. Mislim da je to pristup koji će samo otežati probleme koji postoje u svijetu umjesto da doprinese njihovom rješenju. Što se tiče vašeg prvog pitanja - da li ćemo uložiti veto, nadam se da to neće biti potrebno i da će naši partneri razumjeti naše argumente i podržati prijedlog da se nastave pregovori. Ne mogu zamisliti da Vijeće sigurnosti usvoji rezoluciju koja je neprihvatljiva za jednu stranu. To se neće dogoditi."
U intervju za srbijansku državnu televiziju predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je da su najveći izazovi za novu Vladu Srbije suradnja s haškim Tribunalom i Kosovo.
Nova Vlada Srbije ima šansu obaviti veliki posao za svoju zemlju, ako uspije na pravi način odgovoriti izazovima koji se pred nju postavljaju, rekao je predsjednik Srbije Boris Tadić.
U intevjuu za Radio-televiziju Srbije istakao je da je suradnja s Haškim sudom za ratne zločine jedna od prioriteta rada državnih institucija.
Govoreći o problemu Kosova, Tadić je rakao da smatra da to nije važno samo za Srbiju, nego i za stabilnosti regije.
"Ako se uspostavi princip da jedna etnička zajednica koja živi na dijelu jedne države može proglasiti neovisnost, onda se to može dogoditi u bilo kojoj državi, rekao je Tadić, i dodao da se, braneći interese na Kosovu, Srbija ne smije udaljiti od svog europskog cilja.
Komentirajući najave da bi danas mogla biti predložena nova rezolucija UN-a o Kosovu, rekao je da se vodi diplomatska borba, te da je smanjena mogućnost rezolucije koja je protivna intresima Srbije.

30. svibnja 2007.
SAD: Uhićen jedan od 10 najgorih spamera svijeta
SEATTLE - U Sjedinjenim je Državama uhićen jedan od najgorih svjetskih spamera, a američke vlasti tvrde da korisnici diljem svijeta već mogu zamijetiti smanjenje u broju neželjenih e-mail poruka koje primaju.

Robert Alan Soloway (27) optužen je za korištenje mreža 'zombi' računala (nazvane tako jer njihovi vlasnici ne znaju da su njihova računala zaražena) za slanje milijuna spam e-mailova. godine. - On je jedan od 10 najgorih spamera na svijetu i veliki problem za naše korisnike. Ovo je vrlo dobar dan - izjavio je Tim Cranton, odvjetnik Microsofta i ravnatelj Microsoftovih Worldwide Internet Safety Programs.

Savezna je porota prošlog tjedna Solowayja optužila za prijevaru, krađu identiteta i pranje novca, a sudac je utvrdio da Soloway, unatoč činjenici da su mu zamrznuta već četiri bankovna računa, ima dovoljno sredstava da si priušti odvjetnika. Naime, Soloway živi u luksuznom stanu i vozi Mercedesov kabriolet.

Vlasti tvrde da se Soloway spamiranjem bavi od 2003. godine. Sa svojim je aktivnostima nastavio i nakon što je Microsoft 2005. protiv njega dobio spor od 7 milijuna dolara, a jedan mali internetski provider iz Oklahome od 10 milijuna dolara.

Tužitelj Jeff Sullivan rekao je da je ovo prvi slučaj u kojem je spamer zbog uzimanja nečije internetske domene optužen po saveznim zakonima o krađi identiteta. Ako bude osuđen, Soloway bi u zatvoru mogao provesti na desetke godina. (AP, D. Arapović) Jutarnji list

30. svibnja 2007.
Al-Qa'ida: Napast ćemo SAD još jače nego 11. rujna
Foto: AFP
KAIRO - Američki član al-Qa'ide na novoj je videoporuci oštro upozorio predsjednika SAD-a Georgea W. Busha uputivši zahtjev da američke snage napuste sve muslimanske zemlje ili će Sjedinjene Države biti suočene s napadom gorim od onog 11. rujna 2001. godine.

Odjeven u bijeli ogrtač s turbanom, Adam Yehiye Gadahn, koji se koristi i imenom Azzam al-Amriki, rekao je da al-Qa'ida odbija pregovarati o svojim zahtjevima. - Neispunjavanje naših zahtjeva znači da ćete vi i vaš narod doživjeti nešto nakon čega ćete zaboraviti užase od 11. rujna, Afganistana, Iraka i Virginia Techa - izjavio je Gadahn u sedam minuta dugom videozapisu u kojem je govorio na engleskom jeziku.

Autentičnost videa nije još potvrđena, no zapis se pojavio na web stranici koju inače koriste islamski militanti, a na njemu se nalazi i logo al-Qa'idina medijskog odjela, as-Sahab. Gadahn je naveo šest zahtjeva među kojima su povlačenje svih američkih vojnika i špijuna iz muslimanskih zemalja, oslobađanje svih muslimana iz američkih zatvora te prestanak davanja potpore Izraelu. Upozorio je i da samo američko napuštanje neće biti dovoljno dobro za al-Qa'idu koja traži i ispunjavanje ostalih zahtjeva.

- Prema tome, prestanite gubiti vrijeme pokušavajući spasiti svoj obraz uzaludnim, apsurdnim manevrima na Capitol Hillu i počnite s ozbiljnim potezima - dodao je Gadahn koji je inače američki državljanin iz Kalifornije. On je prvi Amnerikanac koji je optužen za izdaju u posljednjih 50 godina, a vjeruje se da se sada nalazi u Pakistanu ili nedaleko od Pakistana. (AP, D. Arapović) Jutarnji list

28. svibnja 2007.
Više od pola stanovnika Zemlje živi u gradovima
NEW YORK - Više od polovine stanovnika naše planete sada živi u gradovima, a ta važna demografska promjena dogodila se 23. svibnja, priopćili su američki znanstvenici.
Kako prenosi agencija Itar-Tass, procjene koje su napravili stručnjaci američkoga Državnog sveučilišta iz Južne Karoline i Sveučilišta u Georgiji, pokazuju da je 23. svibnja na našoj planeti živjelo nešto više od 6,79 milijardi ljudi, a da je broj onih koji su živjeli u gradovima bio za oko 36.000 veći nego onih u selima.
Američki znanstvenici tvrde, pozivajući se na podatke Ujedinjenih naroda, da će se potkraj ovog desetljeća raspon u korist gradskog stanovništva još uvećati, jer će tada više od 51 posto stanovnika Zemlje živjeti u gradskim naseljima.
U siromašnim zemljama postotak stanovništva koje živi u selima je daleko veći od globalne razine. U Kini, koja se u protekla dva desetljeća uzdigla među vodeće industrijske sile svijeta, na selu još uvijek živi više od dvije trećine od ukupno 1,35 milijardi stanovnika.
U Indiji, koju sada naseljava više od 1,2 milijarde ljudi, broj onih na selu je još veći nego u Kini, a slično je i u mnogim drugim zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike, navode demografski stručnjaci.
Sasvim različita slika je međutim u visokorazvijenim zapadnim zemljama, gdje je broj stanovnika sela zbog intenzivnog načina poljoprivredne proizvodnje sveden na svega
nekoliko postotaka.
Prema ocjeni američkih znanstvenika, stanovnici gradskih i seoskih naselja na Zemlji sada su jako međusobno zavisni, ali su ljudi sa sela u stanju preživjeti samostalno, dok gradsko stanovništvo nije za to sposobno jer u većoj mjeri zavisi od isporuka vitalno važnih proizvoda koji se proizvode na selu.
Seoska naselja su međutim u velikom dijelu naše planete mjesta u kojima živi najviše siromašnih ljudi, i to je problem koji bi prema ocjeni američkih stručnjaka trebalo riješiti jer od toga najviše zavisi buduće blagostanje na Zemlji.

Pincom.info


25. svibnja 2007.
Jugoslaveni u Srbiji traže status nacionalne manjine
Kao prošlih godina i ove je povodom Dana mladosti u bivšoj SFRJ, organiziran doček "štafete mladosti" i narodno veselje u povodu toga praznika bivše zajednice "jugoslavenskih naroda".
SUBOTICA - Srbijanskoj javnosti najpoznatiji "jugonostalgičar" Blaško Gabrić iz Subotice najavio je da će od novoga predsjednika Skupštine Srbije Olivera Dulića zatražiti da zajednici Jugoslavena osigura status nacionalne manjine, objavio je u petak Građanski list.
Gabrić je optimist jer se i sam Dulić ovoga tjedna javno izjasnio kao Jugoslaven, prenosi Građanski list, navodeći da se za tu "nacionalnu pripadnost" na posljednjem popisu opredijelilo oko 80.000 građana Srbije.
Citirajući riječi bivšeg predsjednika Ustavnog suda Srbije Slobodana Vučetića, Građanski list navodi da se, strogo pravno gledajući, Jugoslavenima ne može dati status nacionalne manjine.
"Nacionalne manjine postoje samo u onim državama u kojima postoji jedan korpus pripadnika određenog naroda koji ima svoju matičnu državu izvan granica ove države", rekao je među ostalim Vučetić.
S druge strane, direktor službe srbijanske vlade za ljudska i manjinska prava Petar Lađević kaže da takav zahtjev Jugoslavena u Srbiji "zaslužuje pozornost i ne treba ga na brzinu odbaciti".
Blaško Gabrić poduzetnik iz Subotice, nekadašnji predsjednik Stranke Jugoslavena, na svojemu imanju je otvorio tzv. Četvrtu mini Jugoslaviju. Čine je pozornica, nekoliko metara visok pješčani brežuljak - "Triglav" i poveća bara u zemlji - "Jadransko more".

Kao prošlih godina i ove je na tom mjestu u povodu 25. svibnja, Dana mladosti u bivšoj SFRJ, organiziran doček "štafete mladosti" i narodno veselje u povodu toga praznika bivše zajednice "jugoslavenskih naroda". Pincom.info

25. svibnja 2007.
Summit predsjednika država srednje Europe
Predsjednici država srednje Europe okupili su se u češkom gradu Brnu na tradicionalnom summitu, na kojem sudjeluje i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Razgovarat će ponajprije o europskom ujedinjavanju i jačanju suradnje.
"Sve veći broj zemalja koje iz godine u godinu sudjeluju na Srednjoeuropskom summitu potvrđuje smisao ovog okupljanja", izjavio je Mesić. Pozdravio je sudionike skupa i građane Brna na središnjem gradskom Trgu slobode. "Češka je 1994. godine bila domaćinom prvog summita na kojem je sudjelovalo sedam zemalja, da bi ih danas, 13 godina poslije, bilo pozvano 18", istaknuo je Mesić.
Summit se nastavlja prvom plenarnom sjednicom i bilateralnim sastancima na marginama skupa. Očekuje se da će se predsjednik Mesić susresti s talijanskim predsjednikom Giorgijom Napolitanom i s poljskim kolegom Lechom Kaczynskim. HRT

24. svibnja 2007.
Kosovski Albanci podižu spomenik Clintonu
Kosovski Albanci planiraju u Prištini podignuti spomenik bivšem američkom predsjedniku i svom "spasiocu" Billu Clintonu.
Statua visoka tri metra još se pravi u Podujevu, prenela je agencija Reuters.
"On je naš spasilac, spasio nas je od istrebljenja", rekao je kipar Izeir Mustafa, prenosi Tanjug.
Clinton je 1999. godine predvodio agresiju NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju, tražeći od tadašnjeg predsednika SRJ Slobodana Miloševića da povuče vojsku i policiju iz južne srpske pokrajine, podržavši na taj način Oslobodilačku vojsku Kosova.
U Prištini već postoji bulevar koji nosi Clintonovo ime, kao i mural u središtu grada.
Gradske vlasti planiraju krajem ljeta postaviti statuu negdje na Clintovom bulevaru.
"Napravit ću i statuu britanskog premijera Blaira. I on nas je spašavao", najavio je Mustafa.
Pincom.info

23. svibnja 2007.
IBM je proizveo najbrži čip na svijetu
IBM je predstavio najbrži mikroprocesor na svijetu i novi iznimno snažni server koji osim novog čipa donosi i druge revolucionarne pomake na području uštede energije i virtualizacijske tehnologije
Novi server prvi je koji je uspio oboriti rekorde u sva četiri glavna benchmarka kojima se mjere poslovne i tehničke performanse. Uz takt od 4,7 GHz, procesor POWER6 udvostručuje brzinu u odnosu na prijašnju generaciju procesora POWER5 pri čemu je količina energije koju troši za pogon i hlađenje tijekom rada nepromijenjena. To znači da korisnici mogu udvostručiti svoju procesorsku moć ili je zadržati jednakom uz dvostruko smanjenje potrošnje energije.(www.liderpress.hr)

22. svibnja 2007.
'Francuska protiv Turske u EU'
PARIZ - Francuska podržava specijalno partnerstvo između Europske Unije i Turske, ali ne i status punopravnog članstva ove većinski muslimanske države, izjavio je danas novi francuski državni tajnik za europska pitanja Jean-Pierre Jouyet.

Francuska će "pokušati naći način za stvaranje specijalnog partnerstva između EU i Turske", rekao je za RTL radio socijalist Jouyet, koji je prošlog tjedna ušao u novu desničarsku vladu.

Novoizabrani francuski predsjednik Nicolas Sarkozy protivi se turskom članstvu u Uniji. Očekuje se da će tursko pitanje biti jedna od glavnih tema razgovora tijekom Sarkozyjeva sutrašnjeg dolaska u Bruxelles gdje će se prvi put od preuzimanje dužnosti sastati s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom.

Turski problem je "problem definiranja europskih granica, a mi ne možemo ići u nedogled s proširenjem", izjavio je Jouyet.

Sarkozy se zalaže za Mediteransku uniju u koju bi ušla i Turska. No, njegov prijedlog nije naišao na potporu Ankare koja Mediteransku uniju vidi kao kompromis koji ne odgovara punopravnom članstvu u Europskoj Uniji. Zemlje EU bi do kraja lipnja trebale odlučiti hoće li otvoriti nova pregovaračka poglavlja s Turskom, što bi Francuska mogla blokirati. (AFP, D. Arapović) Jutarnji list

21. svibnja  2007.
Poljska: Američki raketni štit do 2011.
Prva faza kontroverznog američkog antiraketnog štita u Poljskoj mogla bi biti dovršena 2011. godine. Objavio je to poljski ministar obrane Aleksander Szczyglo.
Američki projekt, koji obuhvaća postavljanje 10 raketnih presretača u Poljskoj i radarski sistem u Češkoj, izazvao je oštre reakcije Kremlja, a i poljska javnost je podijeljena. Dio stanovništva smatra da bi Poljska mogla postati metom terorističkih napada.HRT

18. svibnja 2007.
Nazarbajev doživotni predsjednik
Kazahstanski čelnik Nursultan Nazarbajev (66) proglašen je doživotnim predsjednikom, odlukom parlamenta koju je osudila politička oporba u zemlji nazvavši je nedemokratskom.
Parlament je velikom većinom glasova omogućio Nazarbajevu, koji je na vlasti od 1989., da ostane na dužnosti neograničeni broj mandata.
"Uzevši u obzir povijesnu ulogu prvog predsjednika kao jednog od osnivača novog, neovisnog Kazahstana, kao i potrebu da se završe pokrenute političke i ekonomske reforme, zajedničko (parlamentarno) povjerenstvo usvojilo je ovu odluku", rekao je zastupnicama parlamentarac Jermet Zhumabajev.
Samo jedan neimenovani član parlamenta od više od 100 zastupnika oba doma glasovao je protiv te odluke, odnosno zakona, koja se odnosi samo na Nazarbajeva. (HRT)

17. svibnja 2007.
Haag: Karadžić i Mladić su u Srbiji
BEOGRAD - Radovan Karadžić i Ratko Mladić nalaze se u Srbiji, kaže glasnogovornica Haaškog tužiteljstva Olga Kavran, a prenosi B92.

- Prema posljednjim informacijama, Radovan Karadžić je u Srbiji. Akcija uhićenja Ratka Mladića u utorak bila je izvedena na osnovi naših informacija u vezi s mjestom njegova skrivanja. Te informacije smo proslijedili lokalnim vlastima u Beogradu - izjavila je Kavran .
Kavran tvrdi da su u Srbiji i drugi haaški optuženici, Zdravko Tolimir, Goran Hadžić i Stojan Župljanin, i da bi Beograd mogao utjecati na to da se u Rusiji locira i uhiti i odbjegli general srpske policije Vlastimir Đorđević .
Olga Kavran tvrdi i da suradnja vlasti u Srbiji s Haaškim sudom nije postojala više od godinu dana. - Spremni smo surađivati s novom vladom Srbije, očekujemo kontakt s njima, ali i da će poduzeti korake k suradnji. Srbija je jedina država na svijetu koja krši Statut Haaškog tribunala, Konvenciju o genocidu i nekoliko rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a - istaknula je glasnogovornica Kavran.

Istodobno, predsjednik srbijanskog Nacionalnog savjeta za suradnju s Haaškim sudom Rasim Ljajić ocijenio je da nitko ne može reći je li Ratko Mladić u Beogradu. - Oni nemaju nikakve konkretne spoznaje da se on nalazi na području Srbije - rekao je Ljajić koji je u emisiji 'Kažiprst' radija B92 dodao da predstavnici Haaškog suda tvrde da se Mladić krije u Beogradu kako bi izvršili pritisak na srbijansku vladu.

 Ljajić je izjavio da će Haag tvrditi da je Mladić u Beogradu sve dok ne dobije jasne dokaze da to nije tako. On je zaključio da je nepovjerenje glavni problem u odnosima između Srbije i Haaškog tribunala. - Djelomice smo i mi za to krivi... Dali smo argumente da je model pritiska način na koji mi funkcioniramo - zaključio je Ljajić
. (B92, D. A .) Jutarnji list.

16. svibnja 2007.
Rice: SAD će jednostrano priznati Kosovo
U slučaju da Rusija stavi veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom bi se otvorio put za nezavisnost Kosova, Sjedinjene Američke Države spremne su samostalno priznati Kosovo, potvrdila je američka državna tajnica Condoleezza Rice u intervjuu radiju Eho Moskve, čiji je transkript sinoć objavio State Department.
Visoki dužnosnici State Departmenta i do sada su najavljivali kako se Washington sprema priznati Kosovo, bez obzira na moguću blokadu rezolucije UN-a, no državna tajnica Rice je najviši dužnosnik administracije koji je to do sada izrijekom potvrdio.
Rice je također naglasila kako SAD ima snažan interes da se osigura zaštita srpske manjine kao i zaštita srpskih vjerskih i kulturnih objekata na Kosovu.
Državna tajnica također je zajamčila da će snage KFOR-a ostati na Kosovu te naglasila kako postoji vrlo snažna predanost da novo nezavisno Kosovo bude Kosovo na kojem će svi ljudi živjeti sigurno. (HRT)

15. svibnja 2007.
EU spremna nastaviti pregovore sa Srbijom
Piše: Iz Bruxellesa Augustin Palokaj
Foto: AP
Unija očekuje punu suradnju s Haagom
Ministri vanjskih poslova EU danas su sa sastanka u Bruxellesu uputili poruku da je EU spremna odmah nastaviti pregovore sa Srbijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju čim se i formalno osnuje nova vlada i ona potvrdi da je spremna provoditi proeuropske reforme.

To je danas u Bruxellesu potvrdio i povjerenik EU za proširenje Olli Rehn, rekavši da će ubrzo posjetiti Beograd.

Upitan vjeruje li i dalje da vlada s Vojislavom Koštunicom, koji je prije nekoliko dana podržao radikala Nikolića, može doista biti demokratska, Olli Rehn je odgovorio: "Ne živimo u idealnom svijetu.

No, između opcije vlade radikala s DSS-om i vlade demokratskog bloka DS, DSS i G17 Plus, ova druga opcija je bolja za građane Srbije i njihovu budućnost". EU očekuje od Srbije spremnost na punu suradnju s Haaškim sudom, a o tome surađuje li Srbija ili ne, EU će se konzultirati i s Haaškim sudom.

Rehn je rekao da EU očekuje od Srbije konstruktivan pristup pitanju statusa Kosova jer, kako je dodao, i Srbija mora shvatiti da nije ni u čijem interesu nastavak agonije oko statusa.

Srbija i Kosovo imaju dijametralno suprotne stavove o statusu iako bi se složile oko većine sadržaja Ahtisaarijeva paketa, pogotovo dijelova o zaštiti manjina, decentralizaciji i položaju kulturnih i religijskih objekata. EU je ponovno izrazila očekivanje da će Vijeće sigurnosti UN-a ubrzo, do lipnja, usvojiti Rezoluciju o Kosovu. Jutarnji list

14. svibnja 2007.

Kina: Kazna za bebu viška 77.000 dolara
PEKING - Kineske vlasti izrekle su jednom biznismenu rekordnu kaznu od 600.000 juana (77.000 dolara) zbog nepoštovanja politike rađanja jednog djeteta koja je od 1980. godine na snazi u toj najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu, javili su u ponedjeljak kineski mediji.
Kaznu su izrekli dužnosnici zaduženi za planiranje obitelji u središnjoj provinciji Anhui, navela je kineska agencija Xinhua, ne navodeći ime prekršitelja zakona.
Uobičajeno je da novčana kazna za kršenje ovog zakona iznosi samo nekoliko tisuća juana.
"Bez obzira na to je li netko bogat ili siromašan, svatko bi trebalo biti jednak pred zakonom kada su u pitanju zakoni u vezi s planiranjem obitelji", istaknuo je ministar Nacionalnog povjerenstva za stanovništvo i planiranje obitelji Yang Weiking.
Kina trenutno broji više od 1,3 milijarde stanovnika, a prema podacima iz kolovoza prošle godine u provinciji Anhui živi 65,16 milijuna ljudi i ona je među osam najnaseljenijih provincija u Kini, prenio je Reuters.

Prošlog mjeseca dužnosnici su upozorili poznate i bogate stanovnike da im prijete "dvostruke kazne" ako prekrše zakon o planiranju obitelji.
14.5.2007.
Pincom.info/Fena

11. svibnja 2007.
Greenspan i dalje pesimist
Bivši čelnik američke središnje banke FED, Alan Greenspan, izjavio je danas u Washingtonu da još postoji šansa od jedne trećine da SAD pogodi recesija ove godine. Prema njemu, blagi oporavak u drugom kvartalu i nije od prevelike važnosti, te se veliki problemi naziru u području kapitalnih investicija i potrošnje.
U SAD-u su pak jučer, dionice na burzama pale na najnižu razinu u posljednjih dva mjeseca nakon opadanja maloprodaje, povećanja uvoznih cijena i većeg trgovačkog deficita. Nositelji ekonomske politike u zemlji pak tvrde da je inflacija trenutni najveći rizik za ekonomiju SAD-a, usprkos njenom usporavanju na godišnjoj razini.
Greenspan je već od početka godine u nekoliko navrata izlazio sa zlogukim prognozama, dok se njegov nasljednik u FED-u, Ben S. Bernanke uglavnom nije slagao s njime. T. Hrastovčak (www.poslovni.hr)


11. svibnja 2007.
DS, DSS i G17 postigli dogovor o vladi i smjeni Nikolića
BEOGRAD - Predsjednik Demokratske stranke Boris Tadić, čelnik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica i šef stranke G17 Plus Mlađan Dinkić postigli su kasno sinoć kompromisno rješenje o formiranju vlade demokratskog bloka i smjeni predsjednika Skupštine Srbije Tomislava Nikolića, objavila je agencija Beta.
Srbijanski predsjednik Tadić bit će predsjednik Savjeta za nacionalnu sigurnost, Dragan Jočić ostat će ministar unutarnjih poslova, a ministarstvo obrane pripast će DS-u.
Cijelu su noć trojica stranačkih čelnika dogovarali pojedinosti oko sastava buduće vlade, a dogovor je postignut nakon što im se pridružio Dinkić. Razgovori će biti nastavljeni danas.
Vojislav Koštunica jutros je razgovarao s Tomislavom Nikolićem o sazivanju nove sjednice parlamenta. (A.V.)

10. svibnja 2007.
Kriza zbog izbora Nikolića: Investitori odgađaju ulaganja, a šteta se procjenjuje na dvije milijarde USD
Gotovo petina privatnih i polovica državno-društvenih tvrtki očekuje rast cijena proizvoda do jeseni iako je više od 21 posto državnih i oko 11 posto privatnih tvrtki već u travnju podiglo cijene svojim proizvodima.
Očekivanja da će izbor Tomislava Nikolića, zamjenika predsjednika SRS, za predsjednika Skupštine Srbije, izazvati pometnju u ekonomskom sektoru potvrdila se već istog dana. Umjesto dosadašnje rezerviranosti i čekanja kojim će putem krenuti Srbija, uslijedili su prvi konkretni potezi, kao odgovor inozemnih ulagača u srbijansko gospodarstvo. Konzorcij mađarskih i američkih poduzeća odgodio je početak gradnje tvornice bioetanola u Zrenjaninu, u što je trebalo biti uloženo 370 milijuna dolara. To je trebala biti dosad najveća tzv. greenfield investicija. Ulagači su odgađanje objasnili čekanjem kakvu će vladu izabrati novi parlament jer su postali svjesni da više nema nikakvih izgleda da novu vladu sastave stranke iz demokratskog bloka. G 17 plus se nakon Nikolećeva izbora povukao iz razgovora o osnivanju vlade, a poslije svađalačke polemike u parlamentu izmjeđu poslanika DS i DSS praktično je isključena mogućnost da Tadić i Koštunica sastave zajedničku vladu.Pojačana politička nestabilnost izavala je pad vrijednosti dinara u odnosu na euro unatoč tome što je središnja banka intervenirala sa 37 milijuna eura kako bi spriječila veće pomicanje na tečajnoj listi. Istodobno je iz Ekonomskog instituta stiglo upozorenje kako će novonastala situacija utjecati na rast inflacije. U Institutu procjenju da će novi parlamentarni izbori i usvajanje predloženog proračuna pogodovati većem rastu inflacije od planiranog. Gotovo petina privatnih i polovica državno-društvenih tvrtki očekuje rast cijena svojih proizvoda u iduća tri mesjeca iako je više od 21 posto državno-društvenih i oko 11 posto privatnih preduzeća već u travnju podiglo cijene svojim proizvodima. Stojan Stamenković, stručni suradnik Instituta, ističe kako je za suzbijanje inflatornih očekivanja bilo potrebno više od jedne i pol godine, ali za njihovo oživljavanje potrebno je znatno manje vremena.
Novi val inflacije značio bi gubitak ne jedne, već nekoliko godina, s velikim posljedicama po investicije i razvoj. Opipljivije posljedice po ekonomiju zemlje očekuju se na jesen, do kojih će doći zbog smanjenog zanimanja inozemnih ulagača da kapital plasiraju u Srbiju, a to će se odraziti na veću nezaposlenost i standard građana. Generalni direktor Duvanske industrije Niš Eugenio Sidoli, uz ocjenu kako Srbiji najviše nedostaje stabilnost, ukazao je će da bez jasne koncepcije razvoja gospodarstva i društva, kao i stabilnih pravila igre na tržištu, koja se neće mijenjati najmanje 10 godina, svakom inozemnom ulagaču biti neopisivo teško raditi u Srbiji. Prva gruba procjena govori kako će Srbija u 2007. godini, zbog političke nestabilnosti, koju je uvećao Nikolićev izbor, izgubiti najmanje dvije milijarde dolara. Time je postao upitan postavljeni cilj o rastu BDP od sedam posto, rast kojega se najvećim dijelom oslanja na priljev inozemnog kapitala. Srbija je računala na najmanje 3,7 milijarde eura iz inozemstva, a dosad je pristiglo oko 20 posto. Reagiranja ulagača nagovještavaju da će priljev biti osjetno manji od očekivanog. Njemačko predsjedništvo Europske unije izrazilo je zabrinutost zbog izbora radikala Tomislava Nikolića za predsjednika srbijanskog parlamenta. "Predsjedništvo EU sa zabrinutošću je primilo izbor zamjenika predsjednika Srpske radikalne stranke Tomislava Nikolića za predsjednika srbijanskog parlamenta", kaže se u priopćenju njemačkog predsjedništva objavljenom na web stranici. "Dosad se SRS uvijek snažno protivila jačanju veza Srbije s Europskom unijom", naglašava se u priopćenju. Predsjedništvo je pozvalo sve reformske stranke u Srbiji da iskoriste razdoblje do 15. svibnja kako bi stvorile demokratsku vladu koja bi potvrdila srbijansku proeuropsku politiku. Šef delegacije Europske komisije u Beogradu Josep M. LLoveras izjavio je da očekuje da Srbija u što skorijem roku dobije novu vladu koja će odražavati volju glasača na parlamentarnim izborima. "Većina građana je na izborima izrazila volju i želju za reformama i europskim integracijama", rekao je Ljoveras novinarima. Dužnosnici Unije su, kako je rekao, zabrinuti zbog situacije u Srbiji, ali se nadaju da će biti osigurana politička stabilnost neophodna za razvoj zemlje. "EU i Komisija spremne su nastaviti pružati Srbiji financijsku i tehničku pomoć u procesu eurointegracija", kazao je LLoveras na konferenciji o poduzetničkom obrazovanju, koja je organizovana u povodu Dana Europe.
Predsjednik Boris Tadić očekuje mandatara nove vlade od stranaka DSS-NS, SPS-a i SRS-a
Ponukan razvojem događaja prilikom konstituiranja parlamenta, predsjednik Srbije Boris Tadić pozvao je poslaničke grupe SRS, SPS i DSS-NS, koje su omogućile Nikolićev izbor da do 11. svibnja predlože mandatara za sastav nove vlade. Izbor Nikolića Tadić je shvatio kao stvaranje skupštinske većine, što ju čine poslanici spomenutih stranaka. Predsjednik želi znati ima li nova većina kandidata za predsjednika vlade. Ako ga nema, Tadić će predložiti svog kandidata pa u slučaju da ne bude izabran, što je realno očekivati, najavljuje raspuštanje skupštine i raspisivanje novih parlamentarnih izbora pozivajući se na Ustav Srbije. Šef poslaničke grupe DSS-a Miloš Aligrudić izjavio je kako ne postoji mogućnost da DSS-NS, SRS i SPS osnuju novu vladu naglašavajući kako podrška izboru Nikolića ne znači da je uspostavljena parlamentarna većina. Na temelju dosad iznijetih stavova proizilazi da se će Srbija prije imati nove izbore nego što će bobiti novu vladu. Za izbore se založila i LDP Čedomira Jovanovića, najdosljednijeg sljedbenika Zorana Đinđića.
Manjine zabrinute zbog ulaska radikala u vlast
Zbog ulaska radikala u vlast većina predstavnika manjina u Vojvodini strahuje od jačanja nacionalizma i ekstremizma, a time i od međunacionalnih incidenata. Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat je izjavio da su manjine "zabrinute i zatečene" jer bi ekstremisti posljednje događaje mogli protumačiti kao ohrabrenje, što bi za posljedicu moglo imati pojavu novih nedjela "koje smo već imali prigodu vidjeti". Predsjednica Nacionalnog vijeća Slovaka Ana Tomanova-Makanova kaže da je ne bi čudilo da dođe do porasta međunacionalnih incidenata jer sada nitko "ne radi na uspostavi normalnih odnosa među manjinama i pripadnicima većine". Na moguće narušavanje odnosa u Vojvodini zbog ulaska radikala u strukture beogradske vlasti upozorio je i vojvođanski premijer rekavši "da se manjine dobro sjećaju načina na koji su se radikali ponašali tijekom 90-ih u Vojvodini". S druge strane, predstavnik mađarske manjine Laszlo Jozsa ističe da ne treba političku situaciju povezivati s porastom nacionalizma, te da ne vjeruje da bi društvo dopustilo sukobe s manjinama. Prošle je nedjelje bila 15. obljetnica početka progona 30.000 Hrvata iz Srijema,
Rato Petković,(www.poslovni.hr)

9. svibnja 2007.
State Department o izboru Nikolića
Američki je State Department u povodu izbora radikala Tomislava Nikolića za predsjednika srbijanskog parlamenta, upozorio da su osobe koje bi raspirivale destruktivni nacionalizam nepoželjne. Ističe da to ne pomaže Srbiji, ni izgradnji stabilnijega Balkana.
State Department je izrazio nadu da će se emocije ohladiti i retorika stišati, a zastupnici i srbijanski čelnici usredotočiti na to kako bolje integrirati Srbiju u Europu i ostatak svijeta. Glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack rekao je "na retoriku korištenu u parlamentarnoj raspravi koja je prethodila izboru Nikolića, SAD gledaju kao na "kompliciranje" nekih diplomatskih napora, aludirajući na rješavanje statusa Kosova. Srbijanski predsjednik Boris Tadić pozvao je čelnike Srpske radikalne stranke, Socijalističke partije Srbije i Demokratske stranke Srbije koja je u koaliciji s Novom Srbijom, stranke koje su izabrale Nikolića, da mu do petka dostave prijedloge za mandatara predsjednika vlade. Tadić tvrdi da je izbor radikala Tomislava Nikolića za predsjednika parlamenta pokazao da je došlo do parlamentarne većine. Tadić će tada ili parlamentu konačno predložiti kandidata za premijera ili će ga raspustiti i raspisati nove izbore. (HRT)

8. svibnja 2007.
U Bernu skupljaju potpise za referendum protiv minareta
BERN - Podignuti minarete u Švicarskoj? Da, ako je njihova izgradnja posve sukladna zakonima. Ne, ako su očiti ili prikriveni ciljevi koji mogu remetiti vjerski mir u Švicarskoj - kazao je biskup Pierre Bürcher, predsjednik Radne skupine o Islamu.

U Bernu je započelo prikupljanje potpisa za nacionalni referendum protiv izgradnje minareta. Narodni pokret namjerava dopuniti ustavni članak koji ovlašćuje Savez i kantone da usvoje odredbe kako bi se očuvao javni mir između raznih vjerskih zajednica.
Potpisnici zahtijevaju da se članku pridoda izreka "zabranjena je izgradnja minareta". U Švicarskoj ima dva minareta, u Ženevi i Zürichu, ali su predstavljeni novi zahtjevi za izgradnju. Sjetimo se kako su u brojnim zemljama s muslimanskom većinom crkve bez zvonika. Radna skupina o islamu ne protivi se izgradnji minareta, ali poziva sve zauzete osobe da se pridržavaju zakonâ i ozbiljnoga razlučivanja, kazao je biskup.
Švicarska ima sedam i pol milijuna stanovnika, od kojih 300 tisuća muslimana, porijeklom iz zemalja jugoistočne Europe.

8.5.2007.
Pincom.info / Fena

7. svibnja 2007.
EUFOR traga za Radovanom Karadžićem
 Pripadnici mirovnih snaga Europske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR) pretražili su kuću Vojislava Topalovića u mjestu Rudo u istočnoj Bosni zbog sumnje da pomaže skrivanju haškog bjegunca Radovana Karadžića, priopćilo je zapovjedništvo EUFOR-a u Sarajevu.
Kako se navodi u priopćenju, pretraga Topalovićeve kuće obavljena je na zahtjev Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Akcija izvedena u suradnji s Agencijom za istrage i zaštitu BiH (SIPA) obavljena je rano jutros i protekla je bez izgreda. Sam Topalović rekao je novinarima da su se istražitelji "korektno" ponašali i da su zaplijenili mobilne telefone, neke dokumente i dijelove osobnog računala.(HRT)

4. svibnja 2007.
Kina otkrila veliko nalazište nafte 
Piše: njd
Najveća kineska naftna kompanija PetroChina objavila je kako je otkrila najveće nalazište nafte u posljednjih deset godina.Ležište nafte, čiji se kapacitet procjenjuje na oko tri milijarde barela, pronađeno je uz sjeverozapadne obale Kine. Zapadni stručnjaci procjenjuju da će crpilište proizvoditi oko četvrtinu objavljenog kapaciteta, međutim, ipak smatraju da se radi o važnom nalazištu.Savjetnik za energiju Andrew Hayman izjavio je kako će polje Jidong Nanpu biti iznimno važno za gospodarstvo Kine, osobito zato što se nalazi tako blizu domaćih tržišta. "A budući da se nalazi na dubini od samo tri metra, troškovi razvoja i eksploatacije bit će relativno niski".Kompanija PetroChina u 90-postotnom je vlasništvu državne tvrtke Kineske nacionalne naftne korporacije. Jutarnji list

3. svibnja 2007.
NATO podupire Estoniju u sporu s Rusijom
 Sjevernoatlantski savez pružio je potporu Estoniji u sporu s Rusijom u svezi s premještanjem sovjetskog spomenika, priopćilo je estonsko predsjedništvo.
U telefonskom razgovoru s estonskim predsjednikom Toomasom Hendrikom Ilvesom, glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izrazio je potporu saveza Estoniji, kao i zabrinutost zbog ponašanja Rusije u tom sporu, piše u priopćenju."Premještanje groba ili spomenika iz Drugog svjetskog rata unutarnja je stvar Estonije", istaknuo je glavni tajnik NATO-a, a prenosi estonsko predsjedništvo.Scheffer je usto rekao da Rusija treba odmah deblokirati estonsko veleposlanstvo u Moskvi koje je već nekoliko dana u okruženju prokremaljski raspoložene mladeži, prestati s kršenjem Bečke konvencije i zajamčiti sigurnost estonskih diplomata, prema istom priopćenju.
Jučer je i njemačko predsjedništvo Europske unije (EU) izrazilo "iskrenu zabrinutost" zbog pogoršanja veza između Tallinna i Moskve. HRT

2. svibnja 2007.
Politička kriza naškodila turskom gospodarstvu
Vlada bi pod pritiskom vojske mogla raspisati prijevremene izbore
Otvoreni politički sukob između turskih sekularnih snaga i vladajuće stranke islamističkih korijena oko izbora novog predsjednika države doveo je do pada turske lire, dionica i obveznica, a analitičari strahuju da bi u slučaju nastavka krize tržište moglo i dalje bilježiti gubitke. U prvi plan turskog političkog života ponovno je izbila vojska koja se protivi da ministar vanjskih poslova Abdullah Gul, kojega podržava premijer Recep Tayyip Erdogan, postane sljedeći predsjednik te se vlada našla pod pritiskom sekularista da raspiše prijevremene izbore. Prinos na vladin dug putem obveznica denominiran u turskim lirama, s rokom dospijeća u veljači 2009. godine, porastao je za dva bazna boda na 19,16 posto. Lira je nastavila svoj dvodnevni pad te je u odnosu na dolar pala za 2,7 posto. Glavni indeks burze u Istambulu jučer je pao za jedan posto nakon što je dan prije zabilježio pad od četiri posto. Napeta politička situacija prijeti i smanjenjem inozemnih ulaganja u Tursku koja su proteklih godina dostigla rekordan iznos. Tako je Turska u 2006. privukla 19,8 milijardi dolara stranih investicija, a u prvom kvartalu ove godine već je privukla 11 milijardi. Analitičari Citigroupa Andrew Howell i Geoffrey Davis rekli su jučer kako bi investitori trebali prodati turske dionice jer su "osjetljive na politiku". "Kako političke tenzije rastu, tržište koje je pokazivalo jedne od najboljih performansi u 2007. pokazuje se sve više ranjivim", kazao je Citigroup. Mahmut Kaya, voditelj istraživačkog odjela pri Garanti Securities navodi da veliki broj investitora pokušava shvatiti što se događa u Turskoj i hoće li napetosti dramatično promijeniti perspektivu. Investitori su zabrinuti da bi politička nestabilnost u zemlji mogla naštetiti naporima Turske u budućem ulasku u Europsku uniju, što je i bio glavni razlog širenja turske ekonomije bez zastoja u posljednjih pet godina.
Da je politička kriza zaprijetila turskoj ekonomiji ozbiljno je shvatio i premijer Erdogan koji je pozvao na nacionalno jedinstvo i mir, rekavši kako "svaka prijetnja turskoj ekonomiji i političkoj stabilnosti mora biti otklonjena". "Jedinstvo, zajedništvo i solidarnost - to je ono što trebamo", rekao je Erdogan prilikom televizijskog obraćanja naciji dodavši da Turska vrlo brzo raste i razvija se te da se atmosfera stabilnost i mira mora štititi. Turski premijer je zabrinut oštrim priopćenjem vojske koja je vladu upozorila da ne pokušava odstupiti od laičkih načela moderne Turske plašeći se i mogućeg vojnog udara u zemlji. Turska vojska, koja se smatra čuvarom sekularne tradicije u zemlji, od 1960. s vlasti je smijenila četiri vlade, a kako su Erdogan i Gul bivši članovi islamskog pokreta zabranjenog 1998. godine, generali smatraju da bi izborom sadašnjeg inoministra na mjesto predsjednika moglo doći do miješanja religije i politike. Kako je vojska odlučna sačuvati sekularne vrijednosti Turske, čije je temelje nakon propasti Otomanskog carstva postavio Mustafa Kemal Ataturk, vojni udar sigurno je moguć, no takav scenarij bi bio porazan za Tursku koja se svim silama želi prikazati kao zemlja demokratskih vrijednosti i nastoji postati članica EU. Sukob između vlade i vojske je "velik test" za tursku demokraciju, odnosno hoće li ona prevladati, rekao je turski ministar ekonomije Ali Babacan, a povjerenik EU za proširenje Oli Rehn pozvao je vojsku da poštuje demokratske vrijednosti EU. Kako smo već pisali, Erdoganova stranka Pravde i razvoja (AK) imenovala je Gula svojim predsjedničkim kandidatom, koji unatoč tome što AK u parlamentu ima gotovo dvotrećinsku većinu nije uspio dobiti potreban broj glasova kako bi postao predsjednik. Najjača oporbena stranka, Republikanska narodna stranka, krajem prošlog tjedna bojkotirala je glasovanje o Gulu i od Ustavnog suda zatražila poništenje glasovanja kako bi izazvala prijevremene izbore, o čemu je sud raspravljao jučer, a rezultati bi trebali biti objavljeni danas. Turska policija je jučer uhitila je 580 ljudi u Istanbulu nakon uličnih sukoba s ljevičarskim prosvjednicima. Najveći obračun dogodio se na središnjem trgu Taksimu, a do zaključenja broja nije bilo poznato koliko je ljudi ozlijeđeno. Sličnog nasilja bilo je u drugim turskim gradovima
Republika Turska
.  Glavni grad: Ankara
.  Stanovništvo: 71,1 milijun
.  Najveći grad: Istambul
.  Površina: 779.452 km četvornih
.  Službeni jezik: Tuski
.  Religija: Islam 99,8 posto (većinom suniti)
.  Očekivana životna dob: 68 godina muškarci, 73 godina žene
.  Moneta: Turska lira
.  Glavni izvozni proizvodi: Voće i povrće, tekstil, odjeća, čelik, željezo
.  BDP (PPP): 627,2 milijarde dolara
.  BDP (PPP) per capita: 8900 dolara[/li
.  Radna snaga: 24,8 milijuna[/li
.  Stopa nezaposlenosti: 10,2%

Dario Kuntić, (www.poslovni.hr)

30. travnja 2007.
Kosovo će biti neovisno (ovako ili onako)
BRUXELLES - Kosovo će postati neovisno na osnovu rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a ili kroz "nekontrolirani proces" u kojem bi kosovski Srbi podnijeli najveću žrtvu, rekao je pomoćnik američke državne tajnice Daniel Fried u subotu uvečer novinarima na marginama "Briselskog foruma".
"Činjenica je da je rješenje putem Vijeća sigurnosti UN-a ono što želimo i nema potrebe spekulirati o bilo čemu drugom", ocijenio je Fried.
On smatra da će "Kosovo na jedan ili drugi način biti neovisno", a da je dobar način da se to dogodi "kontroliran i nadgledan proces koji pruža zaštitu".
"Najbolji, odnosno jedini način koji ima dobrog smisla jeste da do neovisnosti dođemo putem Vijeća sigurnosti", smatra Fried, koji je u subotu sudjelovao u "Briselskom forumu", godišnjem skupu dužnosnika i analitičara koji se bave odnosima EU-a i SAD-a.
Govoreći o "nekontroliranom, lošem načinu" na koji bi Kosovo moglo dobiti neovisnost, pomoćnik državne tajnice SAD-a smatra kako bi to značilo više nasilja.
"On bi značio više nasilja i mislim da bi proporcionalno Srbi najviše propatili jer bi u nekontroliranom procesu radikalni elementi preuzeli stvari u svoje ruke", ocijenio je Fried.
Pomoćnik Condoleezze Rice je istaknuo kako, međutim, uopće ne želi raspravljati o tom scenariju, jer "SAD želi da to urade s UN-om, u Vijeću sigurnosti", prenio je Tanjug.Na molbu da prokomentira izjavu Richarda Holbrookea o tome da će u slučaju ruskog veta SAD priznati jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova, Fried je rekao da je "ne želi komentirati". "Neću komentirati ono što govori Richard Holbrooke, on je privatna osoba i ne govori u ime američke vlade, iako govori kao netko tko dobro poznaje Balkan", rekao je Fried.
29.4.2007.
Pincom.info / Fena

27. travnja 2007.
SPORTAŠI ZA NADU
Svjetske zvijezde osnovale humanitarnu organizaciju
Bogatstvo podijeliti s drugima
Što je zajedničko Andreu Aggasiju, Lanceu Armstrongu i Muhammadu Aliju? Vrhunski su sportaši, naravno. Ali i veliki filantropi. Zajedno s još devet vrhunskih sportaša osnovali su humanitarnu organizaciju pod nazivom Athletes for Hope (Sportaši za nadu).
- Naša je namjera poslati jasnu poruku djeci, pokazati svijetu da je u redu brinuti se o ljudima - kazao je Andre Agassi koji je osam puta osvajao Grand Slam turnire.
Među 12 osnivača udruge još su Warick Dune (Američki nogomet), Jeff Gordon (NASCAR), Mia Hamm (nogometašica), Tony Hawk (skateboard), Andrea Jaeger (tenis), Jackie Joyner-Kersee (atletičarka), Mario Lemieux (hokej), Alonzo Mourning (košarka) i Cal Ripken Jr. (bejzbol). Sportaši-filantropi do sada su ukupno, svaki na svoju ruku, prikupili oko pola milijarde dolara u humanitarne svrhe. Sada će djelovati zajedno u nadi da će se efekti njihovog rada multiplicirati.
- Ideja je da predamo humanitarnu palicu dalje, da uključimo još sportaša u humanitarni rad, da mogu biti aktivni građani. Sport je snažna industrija. Sport može uzrokovati promjene - zaključio je Lance Armstrong, sedemerostruki pobjednik biciklističke utrke Tour de France.
- Uz to što smo sportaši i filantropi imamo još nešto zajedničko. Žaljenje što s ovakvim radom nismo počeli još ranije. Želimo potaknuti sve one sportaše koji imaju želju dijeliti svoje bogatstvo s manje sretnima. Djeca žele uspjeh, trofeje. Sve to što mi imamo je snažan alat, sredstvo koje nam omogućuje da promjenimo živote drugih ljudi nabolje - zaključio je Agassi koji je svoju humanitarnu organizaciju za pomoć mladeži u Las Vegasu osnovao još 1994. godine.
Udruga je već lansirala internetsku stranicu www.athletesforhope.com preko koje se mogu dati donacije, kupiti prigodne pločice ili volonterski uključiti u rad. Pero SMOLČIĆ, Slobodna Dalmacija

26. travnja 2007.
EU uvodi cestarinu za gradska središta
BRUXELLES Europska komisija odobrila je uvođenje cestarine za ulazak vozila u gradove. Europski povjerenik za promet Jacques Barrot je izjavio je kako će u Zelenu povelju Europske unije uvrstiti posebne odredbe o uvođenju gradske cestarine odlukom lokalnih vlasti, čak i ako nacionalno zakonodavstvo to ne predviđa. Gradska cestarina već postoji u Londonu i Stockholmu, a o njenu uvođenju godinama se vodi javna rasprava i u Ateni, zagušenoj prometom usprkos sustavu par-nepar, koji je na snazi već tridesetak godina. Probno uvođenje gradske cestarine u Stockholmu u siječnju 2006. godine smanjilo je broj automobila u centru za 25 posto, vrijeme čekanja na semaforima u špici 30-50 posto, a zagađenje ugljik-monoksidom 14 posto.
(Beta)

25. travnja 2007.
Kina pretekla SAD u trgovini s Japanom
Piše: njd
Kina je prvi put od 2. svjetskog rata pretekla Sjedinjene Države u trgovini s Japanom, objavilo je japansko ministarstvo financija.
Ukupna trgovinska razmjena Japana s Kinom prošle je godine (zaključno s 31. ožujkom 2007.) iznosila 25,43 trilijuna jena, odnosno 215 milijardi dolara. Razmjena sa SAD-om u istom je razdoblju iznosila 25,16 trilijuna jena.
Istodobno, japanski je izvozni suficit (razlika između izvoza i uvoza), potaknut slabijim jenom i izvozom u Kinu, narastao na rekordnih 74 posto, odnosno 1,633 trilijuna eura. Japanski dužnosnici očekuju da će se rast trgovine s Kinom nastaviti i zbog postupnog seljenja proizvodnje japanskih tvrtki u Kinu. Profesor ekonomije na sveučilištu Senshu objasnio je kako se Japanu otvorilo golemo tržište u samom susjedstvu. Jutarnji list

24. travnja 2007.
Sarkozy i Royal u borbi za glasove centra
Dan nakon francuskih predsjedničkih izbora desnica i ljevica, čiji kandidati Nicolas Sarkozy i Segolene Royal ulaze u finale, počeli su jučer kampanju kojom žele na svoju stranu privući birače centrista Francoisa Bayroua, čijih će 18 posto osvojenih glasova presuditi drugi krug 6. svibnja. S 31,11 posto glasova osvojenih prekjučer Sarkozy ima bolju startnu poziciju, no drugi izborni krug "neće za nje biti tek lagana šetnja parkom", tvrdi Bruno Cautres, istraživač uglednog Instituta političkih znanosti, no analitičari prognoziraju još mnogo znoja i socijalistkinji Royal, koja je osvojila 25,84 posto, u njezinoj odlučujućoj bitki da za se pridobije nove birače. "Potrebno je, tj. neophodno je, da članovi UDF-a (stranka centra, kojoj je Bayrou predsjednik) budu masovno uz vladu" u slučaju pobjede Sarkozyja, rekao je Jean-Louis Borloo, ministar društvenog jedinstva. "UDF je stara politička formacija, tradicionalna saveznica desnice", ustvrdio je Borloo. Ni predsjednik stranke socijalista (PS) Francois Hollande nije jučer gubio vrijeme. Pozvao je aktiviste svoje stranke da "uvjere" centriste neka podrže Royal, a pritom je odbacio spekulacije o pregovorima UDF-a i PS-a. Desna ruka Sarkozyja, Brice Hortefeux, također je isključio svako pregovaranje s Bayrouovom strankom UDF. Dok desnica i ljevica već miješaju karte za novu igru, centristi se ne izjašnjavaju, a Bayrou, koji je svoju kampanju vodio tako da motivira i birače ljevice i desnice trebao bi se javnosti obratiti tek sutra. Analitičari ocjenjuju da unatoč startnoj prednosti Sarkozyja čeka težak posao jer se izvan svoga kruga birača suočava sa stajalištem "bolje bilo tko nego Sarkozy", i to onih birača koji ne trpe njegovu aroganciju i eksplozivnost. Ali ni Royalovoj analize ne prognoziraju nježnu žensku bitku iako je ostvarila najbolji rezultat za socijaliste od pobjede Francoisa Mitterranda 1988. godine. Četvero kandidata ljevice koji su u nedjelju osvojili 11 posto odmah se svrstalo uz Royal, ali joj ti glasovi nisu dovoljni.
(Agencije)  (www.poslovni.hr)

23. travnja 2007.
Umro bivši ruski predsjednik Boris Jeljcin 
Piše: Vlado Vurušić

MOSKVA - U ponedjeljak 23. travnja od srčanog udara u 77. godini života umro je Boris Jeljcin, prvi predsjednik Rusije, čovjek koji je još za života ušao u povijest kao jedna od najznačajnijih ličnosti kraja 20. stoljeća.

Boris Jeljcin je političar koji je dokončao Sovjetski imperij i komunizam te okončao hladni rat. Bio je neordinarni komunistički rukovodilac, a zbog svog načina rada i djelovanja, koliko je bio omiljen kod puka, toliko ga je kremaljska konzervativna nomenklatura mrzila, a nije bio ni ljubimac Mihaila Gorbačova, oca perestrojke jer je Jeljcin bio neposredniji i aktivniji u demokratizaciji Rusije, mada prilično neobuzdanog karaktera i voluntarističkih navika. Odavao je lik pravog Rusa - sklon čašici, nekonvencionalnom ponašanju, razbijao je učmale okove strogog sovjetskog režima.

Zvjezdani trenutak doživio je sparnog moskovskog kolovoza 1991. kada su retrogradne snage KPSS-a i armijskih jastrebova izvršile državni udar. Dok se Gorbačov dvoumio u svojoj vili na Krimu, Jeljcin, koji je mjesec dana ranije izabran za predsjednika Rusije tada još u sastavu SSSR-a, hrabro se uputio među tenkove na moskovskim ulicama, zasjeo na jedan od njih i preobratio vojsku na antipučističku stranu. Rusija ga je obožavala. Imao ju je pod nogama.

POLITIČKA KRONOLOGIJA

PAO U KRSTIONICU, DIRIGIRAO ORKESTROM

Zvjezdani trenutak doživio je sparnog moskovskog kolovoza 1991. kada su retrogradne snage KPSS-a i armijskih jastrebova izvršile državni udar. Dok se Gorbačov dvoumio u svojoj vili na Krimu, Jeljcin, koji je mjesec dana ranije izabran za predsjednika Rusije tada još u sastavu SSSR-a, hrabro se uputio među tenkove na moskovskim ulicama, zasjeo na jedan od njih i preobratio vojsku na antipučističku stranu
Svojim je ukazom prvo zabranio, a zatim KPSS stavio izvan zakona te konficirao njegovu imovinu. Posto je vlasnik državne blagajne. U prosincu 1991. godine zajedno ukrajinskim predsjednikom Kravčukom i bjeloruskim Šuškevičem dogovara raspad SSSR-a, a na katolički Božić iste godine, nakon ostavke Gorbačova, sva vlast je u njegovim rukama.

Nakon raspada SSSR i komunizma u zemlji zavladalo je kaos, gospodarski i politički kolaps. Harala je hiperinflacija, a u zemlji se stvara dvovlašće. Odmetnuti Parlament na čelu kojeg je njegov nekadašnji natipučistički kamarad Ruckoj te predsjedenik Vrhovnog Sovjeta Hasbulatov i Jeljcinov Kremalj bore se za vlast.

Jeljcin uz pomoć radikalnih liberalnih političara Anatolija Čubajisa i Jegora Gajdara smišlja privatizaciju koja zaustavlja krizu, ali se njeni repovi vuku i danas, dok politićka kriza dostiže vrhunac u kasnu jesen 1993. godine, kada Jeljcin tenkovima slama otpor odmetnutih parlamentarnih konzervativaca.

Kako je čitav sukob stavljen u odnos borbe demokracije sa silama komunističke restauracije Jeljcin je ponovno ljubimac nacije. No, time ne prestaju muke po Borisu - bivši sovjetski general Dudajev u studenom 1994. godine proglašava samostalnost Čečenije. Time započinje i do danas još neriješena čečenska kriza.

Na ljeto 1996. godine ponovno se kandiduira za ruskog predsjednika. Zbog loše ekonomske situacije, privatizacije koje je osiromašila mnoštvo ljudi te zbog poraza u Čečeniji, Jeljcin gubi na popularnosti, ali zbog nadirućeg Zjuganova novog komunističkog lidera građanska i tajkunska Rusija mu daje još jednu šansu. Pobjeđuje u drugom krugi i to najviše zahvaljujući finacijskoj i svakoj drugoj logističkoj podršci oligarha kojima je upravo on omogučio enormno bogatstvo u privatizaciji.

Nakon toga Jeljcin gubi svoju karizmu, u politici radi velike greške, a njegova mlađa kčerka Tatjana Djačenko biva sve više upletena u  finacijske skandale. Jeljcin više ne može izdržati pritisak, a sve češće i domači mediji hvataju Jeljcina u posve neprimjerenom predsjedničkom ponašanju i klasičnom pijanstvu.

Kremaljska adminsitracija očajnički traži njegovog zamejnika. U dvije godine promijenio je nekoliko premjera za koje se tvrdilo da su njegovi nasljednici, dok se kuglica ruleta nije zaustavila na Vladimiru Putinu. U svom novogodišnjem obraćanju naciji 31. prosinca 1999. Jeljcin neočekivano najavljuje svoje povlačenje iz politike.

Kćerkini nestašluci konačno su ga došli glave, ali s novim kremaljskim gazdom Putinom sklapa gentelmenski sporazum - nema nikakvog miješanja u politiku, ali on i njegova obitelj ostaju nedodirljiv ne samo za medije nego i ruske pravosuđe.  Obje su se strane držale dogovora. Jeljcin je živio povučeno u svojoj podmoskovskoj daći, igrao tenis, pio i bio podalje od medijskih reflerktora. Možda mu je jedina satisfakcija bila to što je jačanjem Putinove autoritarne vlasti sjećanje na njega ponovno dobijalo na vrijednosti.   Jutarnji list

20. travnja 2007
Kineska privreda u prvom tromjesečju rasla 11,1 posto
Stručnjaci strahuju kako će vlada ponovno pribjeći povećanju kamatnih stopa
Kinesko gospodarstvo u prvom je ovogodišnjem tromjesečju raslo po stopi od 11,1 posto, što tamošnja vlada pripisuje trgovinskom višku i velikim ulaganjima u infrastrukturu. No oštar rast četvrtog po veličini svjetskog gospodarstva kinesku vladu istovremeno zabrinjava jer bi moglo doći do pregrijavanja. Rast kineskog gospodarstva u prvom tromjesečju snažniji je od drugog tromjesečja prošle godine, a prema revidiranim podacima kineske vlade iznosio je 11,5 posto. No stručnjaci strahuju da će vlada ponovno pribjeći povećanju kamatnih stopa te dodatnim mjerama hlađenja gospodarstva da bi zauzdala rast inflacije koja je u ožujku skočila 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ocjenjuju da bi kineska vlada mogla povećati kamatne stope ili omogućiti bržu aprecijaciju juana da bi smanjila sve veća ulaganja u nekretnine, postrojenja i tržište dionica. Rast kineskog gospodarstva u prvom tromjesečju premašio je prognoze stručnjaka, a u posljednjem lanjskom kvartalu bilježilo je 10,4-postotni skok. Zbog mjera hlađenja kinesko gospodarstvo će prema prognozama ove godine rasti 9,9 posto što je slabije u odnosu na lanjskih 10,7 posto. U posljednje je četiri godine na krilima velikih državnih izdataka raslo više od 10 posto, pozitivno utječući na rast izvoza te povećavši inozemna ulaganja.

Rast kineskog gospodarstva u prvom tromjesečju ove godine premašio prognoze analitičara
Glavni pokretači rasta i dalje će biti izvoz i ulaganja. Kineska kamatna stopa lani je rasla triput, a osim toga, vlada je pribjegla i drugim mjerama da bi zaštitila gospodarstvo od pregrijavanja, primjerice ograničila likvidnost banaka i smanjila količinu zajmova. Unatoč tome, ulaganja u infrastrukturu, što se odnosi na državna ulaganju u građevinske projekte, u prvom ovogodišnjem tromjesečju rasla su 25 posto. Kina je u proteklih pet godina gotovo udvostručila svoj BDP, zahvaljujući snažnom procesu industrijalizacije, urbanizacije i ulaganja potaknutog pristupu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) u 2001. Do ubrzanja gospodarskih aktivnosti došlo je unatoč čitavom nizu mjera usporavanja koje je vlada uvela od početka prošle godine, primjerice povećanja kamatnih stopa i smanjenja poreznih poticaja za izvoznike. Što se tiče planova za 2007., Peking mora pojačati uvoz uz istodobno smanjenje izvoza želi li ublažiti goleme trgovinske neravnoteže koje pogađaju njezine odnose s ključnim trgovinskim partnerima SAD-om i EU. Kineski regulator bankarskog tržišta jučer je upozorio da je trgovinski suficit u prvom tromjesečju gotovo udvostručen na 46,4 milijarde dolara. Između Kine i Sjedinjenih Američkih Država već neko vrijeme vladaju vanjskotrgovinske tenzije. Amerikanci Kineze optužuju da umjetno održavaju vrijednost juana slabim da bi im izvoz bio jeftiniji. Kina je u prva dva mjeseca ove godine nadmašila Kanadu na poziciji najvećeg izvoznika u Sjedinjene Američke Države. Prema podacima koje je objavio WTO prošloga tjedna, Kina je u drugoj polovici lanjske godine premašila Sjedinjene Države na poziciji drugog najvećeg izvoznika na svijetu nakon Njemačke. No kineska vlada i kompanije ne žele postati preovisne o jednom, pa se sve više okreću i drugim tržištima. Godine 2000. Kina je 31 posto izvoza ostvarivala sa Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je Goldman Sachs. Taj je postotak u studenom prošle godine pao ispod 24 posto, a u veljači ove godine dodatno je potonuo na 22,7 posto. Istovremeno je izvoz na druga svjetska tržišta, u Indiju, Brazil i Rusiju, prema podacima Goldman Sachsa, u posljednjih sedam godina udvostručila na 32 posto.

Nastavljeno ponovljeno suđenje za Ovčaru
Pred posebnim sudom za ratne zločine u Beogradu nastavljeno je ponovljeno suđenje optuženima za ratni zločin na Ovčari 1991. godine. Pred sudom se danas pojavio optuženi Saša Radak, koji se očitovao da nije kriv ni prema jednoj točki optužnice.
Predmet Saše Radaka, kojemu je Vrhovni sud Srbije nedavno ukinuo prvostupanjsku presudu od 20 godina zatvora za zločine na Ovčari, spojen je s glavnim procesom. Suđenje je prekinuto i nastavit će se 7. svibnja. Obitelji žrtava i ovaj su put bojkotirale suđenje nezadovoljne činjenicom što se ono ponavlja.
Ukinutom prvostupanjskom presudom na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora bili su osuđeni nekadašnji zapovjednik TO Vukovara Miroljub Vujović, njegov zamjenik Stanko Vujanović, zapovjednik paravojne postrojbe Leva Supoderica Milan Lančužanin, Predrag Milivojević, Predrag Dragović, Ivan Atanasijević, Đorđe Šošić te Miroslav Đanković, svi zbog maltretiranja i ubijanja ratnih zarobljenika na Grabovu kod Ovčare.
Na 15 godina zatvora osuđeni su Vujo Zlatar, Jovica Perić i Milan Vojnović. Predrag Madžarac osuđen je na 12 godina zatvora, Nada Kalaba na devet godina i Goran Mugoša na pet godina zatvora. (HRT)

17. travnja 2007.
Ryanair najavljuje letove preko Atlantika za 10 eura
Nova Ryanairova kompanija bi trebala početi letjeti kroz tri do četiri godine
Kao odgovor na zaoštravanje konkurencije u zračnom prometu preko Atlantika najveći europski diskontni avioprijevoznik Ryanair u sljedeće će tri do četiri godine pokrenuti niskotarifnu kompaniju koja će po povoljnim cijenama prometovati na transatlantskim rutama iz Europe na američki kontinet. Štoviše, čelnik kompanije Michael O'Leary najavljuje kako će karta za let do New Yorka stajati samo 10 eura. Na taj se korak irski avioprijevoznik odlučio uoči potpisivanja sporazuma o otvorenom nebu između EU-a i SAD-a koji omogućuje veći broj transatlantskih letova i niže cijene aviokarata. No neki analitičari unutar avioindustrije ocjenjuju da nakon što stupi na snagu zakon o otvorenom nebu neće drastično pojeftiniti cijene aviokarata zbog visoko konkurentskog tržišta. Tome u prilog govori i istraživanje britanskog tijela nadležnog za civilno zrakoplovstvo u kojemu piše da putnici koji u SAD lete poslovno ili na odmor u sljedećih pet godina mogu očekivati niže cijena aviokarata tek do 10 posto. Iz irskog diskontnog avioprijevoznika poručuju da će transatlantsku diskontnu aviokompaniju ustrojiti kao sestrinsku ili partnersku čiji će avioni polijetati s Ryanairovih postojećih baza u Londonu, Dublinu i Frankfurtu za američka odredišta New York, San Francisco, San Diego, Boston, Dallas i Floridu. S flotom između 30 i 50 dalekoletnih aviona konkurirat će velikim aviokompanijama British Airwaysu i Virgin Atlantic Airwaysu, ali i rivalskom Aer Lingusu koji je u ožujku objavio da će sporazum o otvorenom nebu do kraja godine iskoristiti za tri nove transatlantske rute.
Aviokarte za jeftiniju ekonomsku klasu, ističe predsjednik uprave Michael O'Leary, stajat će oko 10 eura. Osim toga će nuditi i skuplja mjesta u prvoj klasi namijenjena poslovnim putovanjima, rekao je O'Leary koji bi s kormila Ryanaira trebao odstupiti u sljedeće dvije do tri godine. Nakon što su se već preliminarno usuglasile, EU će s američkim pregovaračima uskoro potpisati sporazum o otvorenom nebu što je intenziviralo borbu među europskim avioprijevoznicima. No iako se slažu da će sporazum rezultirati novim rutama i većim brojem putovanja između Europe i SAD-a, analitičari istovremeno upozoravaju i na teškoće koje bi mogle ograničiti ponudu niskotarifnih putničkih mjesta. Razlog tome su ograničenja na uvođenje novih letova na najprometnijem europskom aerodromu Heathrowu, koja će biti stroga kao i dosad, te nedostak kapaciteta za polijetanje. Heathrow, naime, već sada bilježi 475.000 polijetanja i slijetanja aviona godišnje, što je malo ispod 480.000.To je ograničenje britanska vlada postavila 2000. godine kao odgovor na pritisak grupa za zaštitu okoliša zabrinutih zbog buke na aerodromu te zagađenje zraka. Situacija je još ozbiljnija ako se zna da su transatlantski pristup Heathrowu posljednjih trideset godina imale tek četiri aviokompanije, British Airways, United Airlines, Virgin Atlantic i American Airlines koje drže oko 97 posto mjesta za transatlantska polijetanja i slijetanja na Heathrowu. No sporazum o otvorenom nebu ne definira da su te aviokompanije prava dužna ustupiti transatlantskim konkurentima. Osim toga, dio stručnjaka upozorava i na pad potražnje za transatlantskim putovanjima što pripisuju zabrinutosti zbog opasnosti od novih terorističkih napada te novim sigurnosnim i procedurama za dobivanje vize zbog čega su, ističu, Sjedinjene Države manje atraktivno odredište za Europljane, dok je istovremeno slabiji dolar Amerikance također obeshrabrio za putovanja preko Atlantika. Prije nego što stupi na snagu 28. listopada, sporazum o otvorenom nebu još mora odobriti i američki Kongres. Ksenija Končevski, (www.poslovni.hr)

16. travnja 2007.
Francuski obavještajci već u siječnju 2001. znali za al-Qa'idin plan
PARIZ - Francuska obavještajna agencija već je u siječnju 2001. godine znala da al-Qa'ida planira oteti zrakoplove američkih avioprijevoznika te je tu informaciju i prenijela Središnjoj američkoj obavještajnoj agenciji (CIA), piše u današnjem izdanju francuski dnevnik Le Monde.

Le Mondeovi novinari imaju 328 stranica povjerljivih dokumenata o terorističkoj mreži Osame bin Ladena, koje je između srpnja 2000. i listopada 2001. sastavila francuska obavještajna agencija DGSE.

Le Monde piše da je u navedenim dokumentima i bilješka od 5. siječnja 2001. u kojoj stoji da al-Qa'ida već mjesecima radi na planu otimanja zrakoplova. Prema bilješci obavještajaca, Osama bin Laden sudjelovao je na sastanku u Afganistanu u listopadu 2000. godine na kojem je donesena konačna odluka da se izvede napad.

No, francuski obavještajci, čini se, nisu znali da al-Qa'ida otetim zrakoplovima namjerava napasti zgrade, kao što se i dogodilo 11. rujna 2001.

- Morate znati da otmica zrakoplova do 2001. nije imala isto značenje kao poslije 11. rujna. U to vrijeme to je značilo prisilno spustiti avion u zračnu luku i pregovarati. Bili smo naviknuti na to - rekao je Le Mondeu bivši predstojnik Ureda ravnatelja DGSE-a Pierre-Antoine Lorenzi. Izvješće DGSE-a predano je, zajedno sa svim informacijama o mogućim prijetnjama Amerikancima, šefu CIA-inog ureda u Parizu. (AP, D. Arapović) Jutarnji list

13. travnja 2007.

Berezovski priprema državni udar
13. travnja - Ruski milijarder u egzilu Boris Berezovski rekao je za londonski Guardian da aktivno priprema nasilnu smjenu ruskog predsjednika Vladimira Putina iz svoje baze u Velikoj Britaniji.Berezovski, koji je 2000. pobjegao u London gdje je dobio politički azil, rekao je u intervjuu za Guardian da "već financira" ljude bliske Putinu koji "kuju urotu o državnom udaru". Rusija je zatražila od Britanije da ukine Berezovskom status izbjeglice nakon što je on izjavio za jedne britanske novine da planira izvršiti državni udar kako bi srušio predsjednika Vladimira Putina, javili su ruski mediji. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da Berezovski svojim pozivima na promjenu režima u Rusiji "zlorabi svoj status političkog izbjeglice" te da mu Britanija više ne bi smjela pružati utočište budući da "prema britanskim zakonima, potezi koje on poduzima zahtjevaju njegovo izručenje. (HRT)

10. travnja 2007.
Gazprom planira uvećati tržišnu vrijednost 400
Ruski monoplist namjerava do 2010. povećati tržišnu vrijednost na 1000 mlrd
Kako bi postala najveća kompanija na svijetu, ruski monopolist prirodnim plinom, Gazprom, planira do kraja desetljeća učetverostručiti tržišnu vrijednost na 1000 milijardi američkih dolara. To je potvrdio Aleksander Medvjedev, zamjenik izvršnog direktora Gazproma, za nedavna govora u Moskvi, objavivši namjeru "da će Gazprom biti tvrtka najveće vrijednosti i s najvećim kapitalom na svijetu". Taj bi cilj dvostruko premašio današnju tržišnu vrijednost korporacije Exxon Mobil, koja iznosi 439,6 milijardi dolara. Štoviše, premašio bi čak i sadašnju industrijsku proizvodnju Rusije, koja je lani iznosila 975 milijardi dolara. Na čemu temelji ta predviđanja, pitali su novinari Medvjedeva i dobili odgovor kako Gazprom, osim što je najveći svjetski proizvođač prirodnog plina, posjeduje osam puta više dokazanih rezervi ekvivalentne nafte od Exxon Mobila, a "da vjerojatne rezerve i ne spominjemo...", kratko je odgovorio. Tome u prilog ide i to što je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin od Gazproma napravio svojevrstan potporanj ruskih interesa u svijetu. Prošle je godine, podsjetimo, Gazprom otkupio i prava nad dotadašnjim istraživačkim poljem Royal Dutch Shell-a Sahalin-2, čiji se početak proizvodnje procjenjuje za 2008.godinu. Rusi razvijaju i Štokman projekt na Arktiku, najveći neiskorišten ruski izvozni pravac.
"Vjerujem da je udvostručivanje tržišnog maksimuma Gazproma od 244 milijardi dolara u prošlih pet godina na idućih pet godina razuman cilj", rekao je Medvjedev. Gazprom, koji kontrolira oko 17 posto svjetske trgovine plinom, 2004. posjedovao je 184.5 milijuna barela ekvivalentne nafte. Da bi dosegnuo tržišnu vrijednost od tisuću milijardi dolara, te bi rezerve trebale vrijediti po 5,50 USD-a po barelu. Exxon Mobil, pak, 2004. imao je oko 21 milijardu barela ekvivalentne nafte dokazanih rezervi, dok je 2005. završio sa 22,1 milijardom barela. Kompanija iz Teksasa, pak, svoje kolilčine cijeni po 20 USD-a za barel. "Gazprom neće doseći planirano ako mu menadžment ne iskaže volju za rezanjem troškova. Još se ne nazire što su učinili da omoguće učinkovitije poslovanje", tvrdi Steven Dashevsky, voditelj razvoja moskovske savjetničke kuće Aton Capital. Gazprom, koji opskrbljuje četvrtinu europskih potreba za plinom, ima koristi od povećavanja izvoza, naravno po višim cijenama, i bivšim sovjetskim državama. Što se tiče južnoazijskog tržišta, Gazprom tamo planira izvoziti plin sa spomenutog polja Sahalin. Osim svega navedenog, Gazprom povećanje vrijednosti kompanije planira ostvariti i na području gdje ih danas uopće nema - LNG-u. Kroz sedam godina, tvrdi uprava tvrtke, Gazprom će proizvoditi 20 milijuna metričkih tona ukapljenog prirodnog plina, što je bilo 13 posto prošlogodišnje potrošnje tog energenta. "Vjerujem kako je godišnja proizvodnja od 15 do 20 milijuna tona LNG-a minimum ako namjeravamo biti ozbiljan igrač na tom tržištu", zaključio je Medvjedev.

Rusija ponovno poriče stvaranje plinskog kartela
Ministri energetike Ruske Federacije, Irana i Katara, triju zemalja s najvećim svjetskim dokazanim i vjerojatnim zalihama plina, sljedećeg tjedna će se sastati s izaslanicima ostalih zemalja proizvođača tog energenta na Forumu zemalja izvoznica plina, koji će se održati u Moskvi. Ruski predstavnici očekuju da će Forum evoluirati u mjesto gdje proizvođači mogu uspoređivati tehnologije kojima raspolažu, demonstrirati planirane investicije kako bi razmijenili iskustva s drugima. To je najavio glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Pješkov ponovno istaknuvši da Rusija neće potpisati nikakav sporazum koji bi vodio stvaranju plinskog kartela nalik OPEC-u. Upravo to je ideja koju pokušava proturiti Iran, a takav kartel bi kontrolirao 70 posto poznatih svjetskih rezervi prirodnog plina. Dalibor Klobučar (www.poslovni.hr)

6. travnja 2007.
State Department demantirao Koštunicu
WASHINGTON - Rosemary DiCarlo ,Visoka dužnosnica američkog State Departmenta,  opovrgla je izjavu Vojislava Koštunice kako Vijeće sigurnosti nije prihvatilo Ahrisaarijev prijedlog o konačnom statusu Kosova. DiCarlo je istaknula kako Vijeće nije odlučivalo o prijedlogu, već je on samo predstavljen.

4. travnja 2007.
Kamere koje 'govore' kontroliraju Engleze
LONDON - Nadzorne kamere (CCTV) koje "govore" i upozoravaju ljude koji rade neki prekršaj bit će postavljene na 20 područja u Engleskoj, a ovakvi uređaji već se koriste u Middlesbroughu. Ondje se ljude zatečene u prekršajima upozorava putem zvučnika koji su postavljeni u kamerama, a kojima upravlja osoblje iz kontrolnog centra.

Kritičari ovog projekta za koji je britanski ministar unutarnjih poslova John Reid već rezervirao 500.000 funti kažu da su ovakve kamere apsurdne te da je riječ o još jednom primjeru pretjeranog upletanja vlasti u svakodnevni život.Reid pak tvrdi da kamere ciljaju na "malu manjinu" koja "baca smeće na naše ulice, vandalizira naše zajednice i oštećuje našu imovinu". Ministar Reid rekao je da se provode natječaji u školama jer će glasove u kamerama davati upravo - djeca.

- Financiranjem ovih lokalnih projekata Vlada ohrabruje djecu da pošalju jasnu poruku odaslima: ako se budete ponašali antisocijalno, bit ćete osramoćeni - kaže Reid.U Middlesbroughu osoblje u kontrolnim centrima upravlja s dvanaest kamera koje "govore" i tako na direktan način komunicira s ljudima na ulici. Gradski vijećnik Barry Coppinger kaže da su ovom vrstom kamera spriječene ulične tuče i smanjeno bacanje smeća.Procjenjuje se da u Britaniji ukupno ima 4,2 milijuna CCTV kamera. Prošlogodišnja studija Povjerenstva za kontrolu upotrebe novih informatičkih tehnologija pokazala je da Velika Britanija postaje "društvo pod nadzorom". (BBC, D. Arapović) Jutarnji list

2. travnja 2007.
Etanol potakao američke farmere na rekordnu sjetvu kukuruza
Istovremeno pada output soje i pamuka, a rast cijena poljoprivrednih kultura mogle bi bitno poskupiti hranu
Zahvaljujući kontinuiranoj potražnji i rastućim cijenama etanola, koji bi trebao smanjiti ovisnost o nafti, američki farmeri kreću u najveće širenje polja kukuruza od drugog svjetskog rata. Prema izvješću američkog ministarstva poljoprivrede, farmeri će ove godine posijati 90,5 milijuna jutara zemlje, što je 15 posto više nego lani te rekordno povećanje od 1944. Odluka tamošnjih poljoprivrednika uslijedila je nakon lanjskog udvostručenja cijene kukuruza čime su bitno povećani prinosi. Kako ističu u ministarstvu, ove godine će potražnja za kukuruzom, korištenim u dobivanju etanola porasti 50 posto, na otprilike 3,2 milijarde bušela. Vlada izvješće temelji na istraživanju provedenom na 86.000 farmera u prva dva tjedna ožujka. Istodobno, ostale kulture zabilježit će pad usjeva, a prema procjenama nadležnih tijela polja soje će biti smanjena 11 posto, dok će nestati 20 posto površina pamuka. Na izvješće američkog ministarstva poljoprivrede odmah je reagiralo tržište, pa je tako u petak cijena futures ugovora pamuka porasla 0,5 posto dok je vrijednost soje pala 3 posto.
Međutim, cijena soje je lani porasla čak 30 posto, upravo zahvaljujući najavama o drastičnom smanjenju proizvodnje. Što se tiče kukuruza, ugovori za svibanj izgubili su na vrijednosti pet posto, te je cijena uspostavljena pri 3,74 dolara po bušelu, međutim, cijena je prošli mjesec dosegnula 4,37 dolara po bušelu, što je najveća tržišna vrijednost kukuruza u proteklih deset godina.Ovakav slijed događaja doveo je u žarište zanimljivu debatu stručnih krugova - hrana protiv goriva. Sve intenzivnijim korištenjem kukuruza u energetske svrhe, čime pada proizvodnja a raste cijena ostalih poljoprivrednih kultura koje donose manji prinos na uloženi dolar, hrana bi mogla bitno poskupiti. S obzirom na rastući broj svjetskog stanovništva, posebno u zemljama u razvoju, koje se velikim dijelom oslanjaju na kukuruz ovo bi mogao postati ozbiljan globalni problem. Prema nekim procjenama u svijetu se godišnje proizvede 23,3 milijarde bušela, no većina se koristi za domaće potrebe. Samo oko 13 posto ukupnog outputa se izveze, a i to se odnosi na tek nekolicinu zemalja.
Najveći svjetski izvoznici su SAD, Argentina i Kina na koje otpada čak 88 posto izvoza, dok se tu još mogu uvrstiti Brazil, JAR, Mađarska i Ukrajina. Analitičari ističu da međunarodno tržište kukuruza ima strukturu duopola sa dakako najvećim utjecajem SAD-a koji u svjetskom izvozu sudjeluje sa 62 posto. Rastuće cijene kukuruza te drugih poljoprivrednih kultura mogle bi pogoditi stanovništvo mnogih nerazvijenih zemalja uvoznica, poput Indonezije, Nigerije i Meksika, gdje slijedom toga nisu isključeni i politički nemiri. Neki komentatori idu toliko daleko da situaciju opisuju sukobom 800 milijuna vozača i 2 milijuna gladnih ljudi u svijetu. To će svakako biti izazov i za UN i njihov Milenijski razvojni program kojeg je cilj do 2015. prepoloviti broj siromašnih. SAD i Brazil su inače najveći svjetski proizvođači etanola, no razlika je što se brazilska proizvodnja oslanja na šećernu trsku, znatno efikasniji input u dobivanju etanola od američkog i europskog kukuruza.Miho Dobrašin (www.poslovni.hr)

30. ožujka 2007.
Nakon lobiranja EK PEOP potpisuje i Slovenija
Projekt u kojem će se graditi 1319 kilometara dugog cjevovoda vrijedan je između 2,2 i 2,4 milijarde dolara
Iako se do jučer očekivalo da Slovenija neće sudjelovati u međunarodnom projektu gradnje Paneuropskog naftovoda (PEOP), Europska komisija slovenske je predstavnike u Bruxellesu "natjerala" da u utorak u Zagrebu, zajedno s predstavnicima Hrvatske, Srbije, Rumunjske i Italije, potpišu memorandum o gradnji 1319 kilometara dugog cjevovoda. Potvrdio nam je to za jučerašnjeg razgovora hrvatski sudionik bruxelleskog sastanka Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva za energetiku i rudarstvo. Potpisivanje će se održati u utorak na Forumu o energetskoj sigurnosti, investicijama i međunarodnoj suradnji u sklopu Southeast European Corporation Processa (SEECP), kojeg Vlada organizira u hotelu Sheraton. Slovenija memorandum prvotno nije htjela potpisati zbog navodno veće štete nego koristi koje bi PEOP donio Sloveniji. Naime, kroz tu državu prolazi najmanji dio trase naftovoda, tek 14 kilometara, a slovenska Vlada do sada je držala kako je njegov utjecaj na slovenski okoliš i te kako upitan. "No, lobisti Europske komisije na međudržavnom sastanku u Bruxellesu promijenili su im mišljenje pa je sudjelovanje Slovenaca danas doista sigurno", zaključuje Tomšić. Projekt PEOP vrijedan je između 2,2 i 2,4 milijarde USD. "Već u utorak znat ćete koliko je kompanija zainteresirano za transport nafte putem PEOP-a", najavljuje pomoćnik ministra Vukelića. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, riječ je o naftnim gigantima poput General Electric Energy Oil & Gasa, China National Oil Corporationa, Chevron Texacoa i British Petroleuma. Dalibor Klobučar (www.poslovni.hr)

28. ožujka 2007.
EP podupire UN-ov plan o Kosovu
Zastupnici Europskog parlamenta velikom su većinom poduprli UN-ov plan o "neovisnosti Kosova pod međunarodnim nadzorom". Visoki povjerenik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana planiranu EU-ovu operaciju na Kosovu nazvao je "najvažnijom EU-ovom misijom u povijesti".
Parlament je odlučio poduprijeti plan o "neovisnosti Kosova pod međunarodnim nadzorom" jer će to pokrajini omogućiti pristup međunarodnim financijskim organizacijama, što će utrti put gospodarskom oporavku Kosova.
UN-ov posrednik za Kosovo Martti Ahtisaari prijedlog je podnio UN-ovu Vijeću sigurnosti u ponedjeljak. Parlamentarci upozoravaju kako međunarodna prisutnost ne znači da bi se na Kosovu trebala uspostaviti paralelna uprava niti ponoviti sadašnja UN-ova uprava. Protivljenje, kako se i očekivalo, dolazi od ruske strane.
Šefovi diplomacije europskih zemalja sutra i prekosutra neslužbeno će se sastati u njemačkom Bremenu, gdje će glavna tema biti konačan status Kosova.

27. ožujka 2007.
Mediji različito o Kosovu
U očekivanju odluke Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o statusu Kosova na temelju prijedloga posebnog izaslanika UN-a Marttija Ahtisaarija, mediji u Prištini i Beogradu izražavaju različita stajališta. Kosovski mediji na albanskom ponovno iskazuju zadovoljstvo Ahtisaarijevim prijedlogom o neovisnosti Kosova koju bi nadzirala međunarodna zajednica. Dnevnik Koha Ditore posebice upućuje na potporu SAD-a rješenju za Kosovo. Beogradski mediji ističu da je srbijanski predsjednik Boris Tadić iznio neslaganje s odlukom State Departmenta o potpori Ahtisaarijevu prijedlogu. (HRT)

23. ožujka 2007.
EU preko srednje Azije traži energetsku neovisnost od Rusije
Europski diplomati se pripremaju za posjet Kazahstanu kako bi postigli dogovore o suradnji pri uvozu plina
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier priprema se zajedno sa svojim kolegama diplomatima iz drugih članica Europske unije na posjet Kazahstanu kako bi se ondje sljedećeg tjedna sastali s dužnosnicima srednjoazijskih država s kojima će razgovarati o energetskim pitanjima. Diplomati EU će na sastanaku sa svojim kolegama iz središnje Azije pokušati postići dogovore o suradnji na uvozu prirodnog plina u Europu kako bi smanjili ovisnost o Rusiji koja se već dva puta pokazala kao nepouzdan energetski partner. Središnja Azija sve donedavno nije bila u fokusu EU budući da su ondje na vlasti više manje autoritarni režimi koji se ne mogu pohvaliti s nekim višim stupnjem poštovanja ljudskih prava ili demokracije. Njemačka, kao i ostale zemlje EU, počele su veću pažnju obraćati na te zemlje tek nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. rujna 2001. godine kada je "svjetska antiteroristička kolalicija" trebala smjestiti svoje vojne baze u neposrednu blizinu Afganistana koji je pružio utočište al-Qa'edi. Kako bi osigurala logističku podršku svojim trupama smještenima u sjevernom Afganistanu, Njemačka je počela poboljšavati veze s Uzbekistanom u kojem vlada represivni režim predsjednika Islama Karimova. Unatoč nedemokratskim režimima koji vladaju u srednjoazijskim zemljama, Kazahstan, Uzbekistran i Turkmenistan vrlo su zanimljivi članicama EU jer posjeduju pozamašne zalihe prirodnog plina koje bi omogućile Europi smanjenje ovisnosti o ruskim izvorima.

No kako Rusija budnim okom promatra sve što se dešava na njenim granicama, a pogotovo u njezinim bivšim republikama, Europa će morati pokazati veliko zajedništvo i veliku odlučnost želi li onemogućiti Gazprom, ruskog energetskog monopolističkog diva, od ometanja njihovih ambicija u toj regiji. "Srednja Azija je nova regija za energetske politike", kaže poručnik Marcel de Haas, njemački vojni stručnjak s Nizozemskog instituta za međunarodne odnose. "Europa treba više plina. Treba diverzifikaciju kako bi smanjila ovisnost o Rusiji. Igra u Centralnoj Aziji je jasna", zaključuje De Haas retorički se pitajući ima li Europa političku volju za uspjeh u toj regiji. Kao odgovor na to pitanje nudi se ambiciozan projekt Nabucco koji će 3300 kilometara dugim plinovodom transportirati plin od gruzijsko-turske granice preko Turske, Bugarske, Rumunjske i Mađarske do Austrije. Plinovod će se puniti plinom iz Iraka i Irana, ovisno o političkoj situaciji, kao i s plinom iz Azarbajdžana i eventualno Kazahstana. Do sada je pet energetskih kompanija potpisalo sporazum o gradnji plinovoda: turski Botas, bugarski Bulgargaz, rumunjski Transgaz, mađarski MOL i austrijski OMV. Glasnogovornik OMV-a Thomas Heuemer rekao je kako će se cijena projekta kretati između 4,6 i pet milijardi eura, a s radom bi trebao početi 2012. godine. Prema riječima Emrea Engura, glasnogovornika Botasa, kada plinovod 2025. bude radio punim kapacitetom, oko 15 posto europskih potreba za plinom dolazit će iz središnje Azije. Za usporedbu, Rusija zadovoljava 25 posto europskih potreba za plinom, što znači da će na plin iz središnje Azije otpasti pozamašan dio. No Rusija pažljivo osluškuje sve što se događa u njenu susjedstvu i kada je europski povjerenik za energetiku Andris Piebalgis prošlog lipnja objavio osnivanje konzorcija, Gazprom je već bio spreman na akciju i postigao odlične ugovore s glavnim energetskim igračima regije. Tako je Gazprom od Kazahstana kupio sav izvoz i transportni kapacitet plina za sljedećih pet godina. Provedbom 25-ogodišnjeg sporazuma s Turkmenijom Rusija će steći sav izvozni višak, a ako proizvodnja poraste, Gazprom će kupiti i te dodatne količine. Gazprom je također rezervirao i većinu uzbečke transportne mreže do 2010. kako bi spriječio "uljeze" da transportiraju plin kroz njih. Rusija je ovim potezima jasno dala do znanja da dugoročno želi kontrolirati srednjoazijske rezerve plina i njihov transport, što će uvelike otežati nastojanja EU da smanji energetsku ovisnost o Rusiji. Dario Kuntić(www.poslovni.hr)

22. ožujka 2007.

Dvije trećine ljudi bit će suočene s nestašicom vode
Ujedinjeni Narodi su, povodom Svjetskog dana u Rimu, upozorili da će 2025. godine dvije trećine ljudi na Zemlji biti suočene s nestašicom vode. 
 Prigodom međunarodne konferencije organizirane u sjedištu FAO-a , generalni direktor Jacques Diouf istaknuo je da je FAO "duboko zabrinut" jer 1,2 milijarde ljudi već živi u područjima u kojima nedostaje vode i jer će se u kratkom roku s istim problemom osjetiti još 500 milijuna ljudi.

Generalni direktor Ujedinjenih Naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO) podsjetio je da sedamdeset posto izvora vode koristi se za poljoprivredu, a vode je općenito sve manje zbog klimatskih promjena i zagađenja velikih rijeka, što izravno prijeti prehrani u zemljama na jugu.  Svijet mora postati svjestan činjenice da je borba za čistu i svima dostupnu vodu svjetski prioritet, rekao je.

O dostupnosti vode ovisi i borba protiv gladi, koja pogađa 850 milijuna ljudi, ali i mir među zemljama uz jezera i rijeke. "Svjetska zajednica ima sredstva kojima može znatno poboljšati upravljanje izvorima vode i omogućiti pristup onima koji ga sada nemaju", ocijenio je Diouf.  Maria Mutagamba ,ugandska ministrica okoliša naglasila je da Afrika ima 9 posto svjetskih izvora vode a koristi samo 3 posto

21. ožujka 2007.
BANZAI AGENCIJE NA DALEKOM ISTOKU ZA VELIKE PARE NUDE
BALKANSKI 'KRVOLOČNI TEAM BUILDING'
Ustaše i četnici 'ratuju' u Japanu
piše Saša JADRIJEVIĆ TOMAS 
Iako su pojedini Hrvati u Japanu prosvjedovali zbog ponuda za odmor tamošnjih agencija u kojima se nudi "krvoločni team building": borba krajiških Srba i Hrvata tijekom Domovinskog rata ili sukob četnika i ustaša u prigodnim odorama, Japanci nastavljaju s tom praksom, a ponudu šire i na sukob muslimana i Hrvata u BiH.
I ostale organizacije iz Tokija su prihvatile takav način "rata" i odmora za svoje poslovne ljude, a "izronile" su i nove fotografije na kojima deseci srednjovječnih, ali i jako mladih Japanaca u odorama JNA, Bošnjaka, UNPROFOR-a i izbjeglica oživljavaju ratove na području bivše SFRJ, a za takvu zabavu plaćaju prilično velike iznose.
O paintball borbi između JNA, hrvatskih gardista i Bošnjaka pisali su vodeći mediji na području bivše Jugoslavije, fotografije "japanskih četnika i ustaša" već tjednima kruže internetom, a o zanimljivoj ponudi suvremenih kauboja i Indijanaca pisali su i japanski mediji, navodeći kako je jedna od popularnijih igara ona pod nazivom "Bitka za Mostar".
Japanske agencije u ponudi koju šalju japanskim tvrtkama navode kako će se paintball rat odigrati u savršenim kopijama odora hrvatskih gardista i vojnika JNA, a na nekim forumima napominju kako su za velike novce dobili izvorne odore hrvatskih gardista, kao i rance, šatorska krila, čuture, gas maske, oprtače i kompletnu opremu vojnika iz JNA. Slobodna Dalmacija

20. ožujka 2007.
Španjolska i Maroko tunelom ispod Gibraltara povezuju Europu i Afriku
Studija bi trebala biti gotova do kraja godine, a radovi na novom svjetskom čudu počeli bi već 2008
Španjolska i marokanska vlada dogovaraju gradnju 40 kilometara dugačkog tunela koji bi prolazio podmorjem Gibraltarskog tjesnaca te povezivao Europu i Afriku. Time bi dosadašnji trajektni prijevoz putnika, automobila i tereta bio zamijenjen željezničkom linijom te bi dodatno učvrstio veze dvaju kontinenata. Španjolski premijer Jose Luis Rodruguez Zapatero izjavio je po povratku iz Rabata, gdje se susreo s marokanskim premijerom Driss Jettouom, da je ovo povijesni projekt. I zaista, mnogi stručnjaci i inženjeri upozoravaju da je riječ o iznimno zahtjevnom projektu, a neki idu i toliko daleko da ideju, odnosno projekt, već šalju u povijest. Naime, za razliku od gradnje sličnog tunela između Francuske i Britanije, lokacija je zbog seizmičkog djelovanja nepovoljna, a usto najuži dio Gibraltara nepogodan je zbog velikih dubina. Tako će trasa ići od marokanskog rta Malabata u blizini grada Tanger do španjolske Punta Palome što dodatno povećava troškove projekta čija je početna faza procijenjena na 13 milijardi američkih dolara. Međutim, pravi izazov za projektante bit će morska dubina kojom će prolaziti pruga. I dok se primjerice putnici iz Francuske za Britaniju nalaze 75 metara pod morem, gibraltarska trasa sezat će do 300 metara ispod površine što je dosad bilo nezamislivo. Stoga će to biti najveći profesionalni izazov švicarskog inženjera Giovannija Lombardija koji je već radio na nekim prestižnim radovima poput probijanja prolaza St. Gottard u Švicarskoj ili pak izgradnje tunela između Francuske i Italije. "Nijedan projekt u svijetu ne može se uspoređivati s ovim", naglasio je Lombardi. Čitava studija bit će gotova do kraja godine, pa se prvi radovi na "novom svjetskom čudu" očekuju već početkom 2008. Analitičari procjenjuju da će gradnja tunela stajati između 7 i 17 milijardi dolara, a Zapatero očekuje financijsku podršku Europske unije. No kritičari upozoravaju da bi se budući operater mogao naći u istim problemima kao Eurotunnel, tvrtka upravitelj prometom ispod La Manchea, koja se izvlači iz stečaja. Nadalje, mnogi tunel vide kao novu priliku za ilegalne imigrante. Španjolci pak, čijih oko tisuću kompanija posluje u Maroku, ukazuju na koristi od povećanja trgovine i investicija među dvjema zemljama. (www.poslovni.hr)


Latinska Amerika: Emigranti 'bogatiji' od država i investitora
LONDON - Latinoamerički emigranti prošle su godine svojim kućama poslali rekordnih 62 milijarde dolara, što je količina novca koja nadmašuje iznos stranih investicija i međunarodne pomoći toj regiji.

Zbog novčanih transfera iz inozemstva čak 10 milijuna ljudi ne živi u siromaštvu, a ovo je već četvrta godina zaredom u kojoj novčane doznake, koje su često neslužbene i ne ulaze u statistike, premašuju zbroj međunarodne pomoći i stranih investicija.

Prema podacima Inter-American banke, najviše su novca svojima poslali Meksikanci (23 milijarde dolara), na drugome su mjestu Brazilci, a na trećemu Kolumbijci.

U pojedinim karipskim i centralnoameričkim zemljama ove vrste novčanih transfera iznose više od desetine GDP-a. Oko tri četvrtine novca potječe iz SAD-a, a većina ostatka iz zapadnoeuropskih zemalja: Italije, Portugala, Španjolske i Britanije.

Prosječni iseljenici kući pošalju između 100 i 150 dolara mjesečno, a kako u emigraciji živi čak 25 milijuna ljudi iz Latinske Amerike, procjenjuje se da su njihove novčane doznake najveće na svijetu. (Guardian, BBC, D. A.)

16. ožujka 2007.

Kina izglasala zakon o privatnom vlasništvu
Piše: njd
Foto: AFP
Kineski parlament izglasao je danas važan zakon kojim se povećava zaštita privatnog vlasništva
Također je usvojen zakon kojim se ukidaju porezne povlastice za domaće tvtke. Njime je uspostavljena jedinstvena stopa od 25%.
Premijer Wen Jiabao okončao je zasjedanje onako kako ga je i počeo prošli tjedan - obećanjem velikoga gospodarskog rasta. On se također osvrnuo na pitanja korupcije, regionalne suradnje i strahova međunarodne zajednice od kineskog razvoja naoružanja.
Kineski čelnici već desetljećima nastoje izglasati zakon koji bi osigurao pravo vlasništva, što se smatra važnom tranzicijom od državnog vlasništva prema tržišnoj ekonomiji.
Neki zastupnici komunističke stranke izrazili su zabrinutost da bi zakon, koji će nedvojbeno bolje zaštiti prava vlasništva nad kućama i stanovima, istodobno otvoriti put uništenju načela socijalizma. Promatrači tvrde kako je taj zakon jedan od najspornijih koji je Kina donijela u posljednje vrijeme. Ipak, za zakon je glasalo 99,1% od 2899 zastupnika. Porezni zakon podržalo je samo nešto manje zastupnika.
Ovako velika podrška nije neuobičajena u kineskom parlamentu koji se sastaje samo jednom godišnje i uglavnom potvrđuje odluke partijskoga vodstva.
Zakonom o vlasništvu želi se zaštititi kolektivno, javno i privatno vlasništvo iako, prema državnim medijima, zakon i dalje daje prednost javnom vlasništvu unutar ekonomskog sustava.
Uz taj zakon, ostali tekstovi, primjerice izvješće o radu vlade koje je predstavio premijer Wen Jiabao, dobili su između 83 i 99 posto glasova gotovo 3000 zastupnika Narodne skupštine, u prisustvu glavnih čelnika, među kojima predsjednika Hua Jintaoa. U svojem izvješću za nadolazeću godinu Wen Jiabao nanovo je istaknuo potrebu uklanjanja društvenih razlika i kontrolu rasta s ciljem od osam posto. Jutarnji list

15. ožujka 2007.
Crna Gora bliže EU-u
PODGORICA - Dužnosnici Crne Gore danas će u Podgorici parafirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, izjavila je agenciji Beta potpredsjednica vlade Gordana Đurović. Sporazum će biti parafiran tijekom službenog posjeta europskog povjerenika za proširenje Olija Rehna Podgorici. Pregovori o pridruživanju Crne Gore i EU-a počeli su 10. listopada 2005. za vrijeme državne zajednice Srbije i Crne Gore, a nastavljeni nakon proglašenja crnogorske neovisnosti. (B. O. I.) Glas Istre

14. ožujka 2007.
Novi pad na svjetskim tržištima
Piše :njp
Europske burze pridružile su se globalnoj rasprodaji dionica uzrokovanoj strahovanjem zbog kretanja u američkom i azijskom gospodarstvu.
Britanski FTSE pao je za 110,4 poena, odnosno 1,8%, japanski indeks Nikkei za 2,9%, a newyorški Dow Jones za 2%.
Analitičari tvrde kako će se nestabilnost tržišta nastaviti, te kako će eventualni oporavak biti kratkotrajan. Iako su vodeća azijska gospodarstva u bazi ostala snažna, tržišta te regije postala su vrlo osjetljiva na znakove mogućeg usporavanja gospodarskog rasta u Sjedinjenim Državama jer je SAD ključno izvozno tržište azijskih kompanija.
Posljednji krug rasprodaje pokrenut je zbog loših rezultata američkog tržišta hipotekarnih zajmova. Mnogi analitičari vjeruju kako je jedna od najvećih kreditnih korporacija u SAD-u New Century pred stečajem, te da bi njezin bankrot mogao utjecati na stabilnije dijelove tržišta. Udruženje hipotekarnih banaka izvijestilo je da je udjel hipotekarnih zajmova u SAD-u u početnoj fazi neplaćanja dosegnuo rekordno visoku stopu.
Nadalje, izvršni direktor najveće američke hipotekarne banke Countrywide Financial Corp, Angelo Mozilo izjavio je da je cijela industrija sada u krizi likvidnosti.
"Baš kad smo pomislili da je sigurno ponovno ulagati na tržištu dionica, nova panika je zavladala. Ovaj put bila je riječ o izvješću Udruženja hipotekarnih banaka", rekao je Phil Flynn, potpredsjednik i tržišni analitičar Alaron Tradinga u Chicagu.
Dionice financijsko-uslužnih kompanija koje su izložene tržištu hipoteka bile su među najvećim gubitnicima. Tako je dionica Citigroupa potonula 3,2 posto, JP Morgana 4,4, posto, a Countrywidea 4,7 posto. Oslabjela je čak i dionica Goldman Sachsa, 1,8 posto, unatoč izvješću o rekordnoj tromjesečnoj zaradi. U prosjeku su bankarske dionice oslabjele 3,3 posto.
Ulagače zabrinjava da će problemi s otplatama hipotekarnih zajmova naštetiti osobnoj potrošnji kako će zajmodavci zaoštravati izdavanje kredita zbog usporavanja rasta na tržištu nekretnina.
Dodatno, tržište je uznemirila vijest da američka Komisija za vrijednosnice (SEC) istražuje računovodstvene prakse u hipotekarnom zajmodavcu New Century Financial Corp. Kompanija je objavila da je meta i kriminalističke istrage američkog ministarstva pravosuđa. Njujorška burza isključila je tu dionicu iz kotacije.
Problemi s hipotekarnim zajmovima na američkom tržištu zabrinuli su i ulagače na europskim burzama. Londonski Ftse indeks, ponajviše pritisnut korekcijom cijena bankarskih dionica, potonuo je 1,16 posto, na 6.161 bod. Frankfurtski DAX spustio se 1,4 posto, na 6.624 boda.
Na pad vrijednosti na Wall Streetu utjecala je i objava izvješća američkog ministarstva trgovine prema kojem je stopa rasta maloprodaje u veljači u SAD-u bila neočekivano mala - samo 0,1%.
Vrijednost dionica na burzi u New Yorku zabilježila je 28. veljače najveći pad u jednom danu od terorističkih napada 11. rujna 2001, uz pad indeksa industrijskih dionica Dow Jones za 416 bodova. Pad vrijednosti osjetio se i na  hrvatskim burzama - Zagrebačkoj i Varaždinskoj.
Burzovni crni dani u prošlosti
29. 10. 1929. - pad Dow Jonesa 11 posto izazvao slom burze, početak svjetske ekonomske krize

19. 10. 1987. - pad Dow Jonesa 22,6 posto, najviše u jednom danu u povijesti

27. 10. 1997. - azijska financijska kriza izazvala pad Dow Jonesa za 7,2 posto, trgovanje prekinuto u 15.30 sati

17. 11. 2001. - pad Dow Jonesa 6,9 posto kao rezultat terorističkih napada na SAD 
Jutarnji list

12. ožujka 2007.
Slovačka najbliža uvođenju eura već 2009.
BRATISLAVA - Među zemljama srednje i istočne Europe, Slovačka bi 2009. godine mogla postati prva zemlja koja je uvela euro nakon Slovenije koja je to učinila početkom 2007. Debora Revoltella, glavna ekonomistica grupe UniCredit zadužena za zemlje srednje i istočne Europe vjeruje da postoji 70 posto šanse da će Slovačka ispuniti kriterije iz Maastrichtskog ugovora do 2008. godine, stoga se uvođenje eura s 1. siječnjem 2009. čini vrlo mogućim.
Sljedeći kandidati za uvođenje eura su Bugarska i baltičke zemlje Estonija, Litva i Latvija. Bugarska, nova članica EU, planira uvesti euro 2010. godine, a ta će zemlja najvjerojatnije započeti sa sudjelovanjem u europskom mehanizmu deviznih tečajeva II, što je svojevrsna čekaonica za uvođenje eura, u prvoj polovici 2007. godine. Baltičke su zemlje, zbog visoke inflacije, morale odgoditi uvođenje eura koje je za Estoniju i Litvu bilo planirano u 2007., a za Latviju u 2008. godini. Budući da će pritisak inflacije ostati relativno visok zbog nastavljenog snažnog ekonomskog rasta, baltički igrači najvjerojatnije neće moći uvesti euro prije 2010. ili 2011. godine.
>Što se tiče Češke, za sada nema službenog roka. Slična situacija je i s Mađarskom i Poljskom koje će, realno gledajući, uvesti euro tek nakon 2012.<, izjavila je Revoltella. Rumunjska može očekivati da će postati dio euro obitelji 2014. godine.
S. S. (Glas Istre)

9. ožujka 2007.

Njemačka podigla dob za umirovljenje na 67 godina
Donji dom njemačkog parlamenta, Bundestag, je danas, uprkos oštrim protestima sindikata i žestokim javnim diskusijama i kritikama, ogromnom većinom glasova podržao kontroverzni zakon koji od 2012. predviđa odlazak u punu mirovinu tek sa 67 godina. Za novi zakon o postupnom pomicanju starosne granice za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina, glasalo je 408 parlamentaraca, 169 je bilo protiv, a 4 su bila suzdržana.
Zeleno svijetlo ovom zakonu još mora potvrditi gornji dom no u sadašnjoj praksi se to pokazalo kao puka formalnost. I. Prstec (www.poslovni.hr)

8. ožujka 2007.
Poljska daje 5,9 mlrd. USD za natalitetnu politiku
VARŠAVA Poljska vlada planira idućih sedam godina uložiti 17,5 milijardi zlota (5,89 milijardi dolara) na mjere poticanja nataliteta, a zamjenica ministra za rad i socijalnu politiku Joanna Kluzik-Rostkowska kazala je da će vlada do 2014. produžiti porodiljne beneficije s osam na 26 tjedana. Porezne olakšice za obitelji s više djece također će biti povećane, no točne pojedinosti toga prijedloga još nisu precizirane. Poljsko gospodarstvo, s obzirom na svoj snažni rast, (5,8 posto u 2006.) može bez problema dopustiti povećanje potrošnje na takva područja. Stanovništvo te zemlje sada broji oko 38 milijuna, a smanjuje se u prosjeku za 100.000 godišnje, djelomice kao posljedica emigracije, ali također zbog niske stope nataliteta od 107,8 rođenja na 10.000 stanovnika.
(R)(www.poslovni.hr)

7. ožujka 2007.

Pola Francuza još ne zna za koga će glasovati
Foto: Reuters
PARIZ - Gotovo pola francuskih glasača još nije odlučilo za koga će glasovati na predsjedničkim izborima sljedećeg mjeseca, rezultati su ankete objavljene danas u dnevnom listu Le Parisien.

Prema CSA-ovu istraživanju javnog mnijenja, 46 dana uoči prvog kruga izbora 45 posto Francuza još je uvijek ne zna kojem će kandidatu dati svoj glas, što je najveći postotak neodlučnih birača od izbora 1981. godine te dvostruko veći broj nego uoči izbora 2002. godine.

Ankete od početka godine kandidata vladajuće desnice Nicolasa Sarkozyja stavljaju ispred kandidatkinje Socijalističke stranke Segolene Royal, no ishod izbora je, čini se, itekako neizvjestan. U sličnoj fazi predsjedničke utrke 2002. godine samo 22 posto ispitanika nije znalo za koga će glasovati.

Šef CSA Stephane Rozes je za Le Parisien izjavio da su nakon 12 godina vladavine konzervativca Jacquesa Chiraca birači više otvoreni ljevici, no misli da desnica ima realističniji program.

Sve bolji rejting centrističkog kandidata Francoisa Bayroua samo je pojačao neizvjesnost. Naime, posljednja anketa pokazuje da bi on u prvom krugu mogao osvojiti i 20 posto glasova, što je dvostruko više nego što su ispitivanja javnog mnijenja pokazivala na početku godine. Sarkozy je na 28, a Royal na 27 posto. Dva kandidata s najviše glasova 22. travnja prolaze u drugi krug koji će se održati 6. svibnja. (R, D. Arapović) (www.jutarnji.hr)

6. ožujka 2007.
ENERGIJA

Baltičke zemlje dogovorile izgradnju nove nuklearne elektrane

Premijeri Poljske i Litve potpisali su sporazum o zajedničkoj izgradnji nove nuklearne elektrane, koja će sagraditi u mjestu Ignalina u Litvi. Projekt je vrijedan 4 milijarde eura, a elektrana bi trebala biti završena do 2015. godine
Vlade te dvije zemlje od kraja 2006. godine intenzivno pregovaraju o konačnom pokretanju projekta izgradnje nove elektrane, koja će baltičkim zemljama omogućiti nesmetani razvoj gospodarstva i energetsku samostalnost od Rusije, koja im sada predstavlja glavnog dobavljača energenata. Elektrana će biti završena do 2015. godine i time će se ujedno zamijeniti dva starija nuklearna reaktora smještena u Litvi, od kojih je jedan već ugašen, a drugi će to biti u roku od dvije godine.

Kada se ti reaktori potpuno ugase baltičke će zemlje biti ovisne o uvozu struje iz Rusije, što im dugoročno nikako ne odgovara. Upravo zato ovo potpisivanje sporazuma predstavlja za njih ogromni značaj. Cijeli projekt procjenjuje se na vrijednost od 4 milijarde eura, prema posljednjim sporazumima, Litva će imati 34 posto vlasništva u nuklearki, a Poljska, Latvija i Estonija svaka po 22 posto. (Bankamagazin)(www.liderpress.hr)


5. ožujka 2007.
NACIONALNI CENTAR ZA JEZIKE
Gubici europskih tvrtki zbog nepoznavanja stranih jezika

Oko 11 posto od 950.000 europskih malih i srednjih pouzeća svjesno je da je izgubilo barem jedan izvozni ugovor zbog problema u komunikaciji odnosno nepoznavanja stranog jezika.U prosjeku je svaka tvrtka izgubila posao vrijedan 325.000 eura no najmanje deset ih je izgubilo poslove vrednije od milijun eura
To je istraživanje za Europsku komisiju na uzorku od 2000 izvozno orijentiranih poduzeća u 29 europskih zemalja proveo britanski Nacionalni centar za jezike CILT. Najpotrebnijim jezikom u svom poslovanju u 25,84 posto slučajeva tvrtke smatraju engleski, slijede njemački sa 17,84 posto, francuski 13,9 posto te ruski sa 11,74 posto dok španjolski najpotrebnijim u svom poslovanju smatra 6,55 posto tvrtki, talijanski 4,65 posto a kineski 4,12 posto. Istraživanje je pokazalo da se samo s poznavanjem engleskog, koji se smatra univerzalnim jezikom biznisa, ipak ne mogu premostiti sve jezične barijere.

U istočnoj Europi je kao poslovni jezik vrlo raširen ruski uz njemački i poljski, u velikom dijelu Afrike francuski dok je južna Amerika područje za koje je nužan španjolski. Iako se i u tim područjima komunicirati može na engleskom poznavanje drugih jezika važno je jer ono uključuje i bolje poznavanje opće, ali i poslovne kulture tih zemalja, pokazalo je istraživanje.Budući da u malim i srednjim poduzećima radi više od polovice zaposlenih u Europskoj uniji, autori studije zaključuju da bi veća ulaganja u poznavanje stranih jezika značila veliki napredak gospodarstva EU-a jer su izvozno orijentirana poduzeća produktivnija, češće dolaze u doticaj s najnovijim tehničkim poduzećima, bolje poznaju tržišta i više vode računa o troškovima, piše Bankamagazin. (www.liderpress.hr)

2. ožujka 2007.
Romano Prodi dobio povjerenje za sastav nove vlade
Talijanski premijer Romano Prodi dobio je prekjučer povjerenje senata za sastav nove vlade lijevoga centra, nakon što je prošli tjedan dao ostavku zbog protivljenja njegovoj vanjskoj politici. Prodi je odstupio 21. veljače zbog nesuglasica oko nastavka vojne misije u Afganistanu te dopuštanja Amerikancima da prošire vojnu bazu u Vicenzi. Povjerenje je dobio nakon konzultacija sa predsjednikom Giorgiom Napolitanom koji mu je povjerio novi mandat nakon uvjeravanja da će imati dovoljan broj zastupnika u parlamentu kako bi se potvrdila nova vlada. Za Prodija su glasovala 162 zastupnika, dovoljno je bilo 160, a 157 njih je bilo protiv. O povjerenju vladi treba glasovati i Zastupnički dom, gdje stranke lijevog centra imaju sigurnu većinu. U svom novom mandatu Prodi najavljuje borbu protiv sve većeg proračunskog deficita i njegovo vraćanje u okvire propisa EU, poticanje ekonomskog rasta, borbu protiv utaje poreza, smanjivanje birokratskih prepreka te zaštitu okoliša i davanje poticaja obiteljima. Prodi najavljuje i zakon kojima bi se dala prava istospolnim zajednicama. Kao jedan od svojih glavnih prioriteta istakao je i izbornu reformu kojom bi se smanjila politička nestabilnost. No manje stranke se ne slažu s tim prijedlozima, osobito s povećanjem izbornog praga potrebnog za ulazak u parlament. Sadašnji proporcionalni sustav omogućuje zastupljenost velikog broja stranaka u parlamentu, što dovodi do nestabilnosti i slabih vladinih koalicija koje nerijetko pucaju zbog neslaganja među partnerima. Prodijeva vlada je čak 61. od kraja Drugog svjetskog rata, što u prosjeku znači kako se vlade mijenjaju gotovo svakih godinu dana (Igor Medić, www.poslovni.hr)


1. ožujka 2007.
Mladi Europljani sve manje vjeruju političkim institucijama
Od svih institucija građani E Mladi Europljani sve manje vjeruju političkim institucijamauropske unije najmanje vjeruju političkim strankama
U svoje političke institucije od svih zemalja članica Europske unije najmanje povjerenja imaju Poljaci, kojih čak 81 posto ne vjeruje nijednoj, a najviše povjerenja imaju Danci i Finci, kaže se u istraživanju statističkog ureda Eurostata. Istraživanje je provedeno u studenom i prosincu prošle godine na uzorku od 26.755 građana diljem EU kako bi se saznalo koliko se vjeruje lokalnim vlastima, vladama, parlamentima i političkim strankama. Eurobarometar je otkrio kako se povjerenje u instituciju smanjuje s povećanjem njezine udaljenosti, pa tako najveće povjerenje vlada u gradskom, odnosno seoskom vijeću, i to 49 posto, a znatno se manje vjeruje vladi, 31 posto, ili parlamentu, također 31 posto. Za političare je pritom osobito poražavajuća činjenica da čak 73 posto ispitanika kaže kako ne vjeruje političkim strankama, a svega 20 posto kaže kako u njih ima povjerenja. Zanimljivo je kako svega 15 posto Europljana ima povjerenja u sve navedene institucije. Razmjer povjerenja u institucije jako varira od zemlje do zemlje. Općenito, institucijama se znatno više vjeruje u skandinavskim zemljama i onima zapadne Europe nego onima u istočnoj ili jugoistočnoj Europi. Osim već spomenutih Poljaka koji u golemom broju ne vjeruju nijednoj, na dnu ljestvice po povjerenju u društvo su Letonci, kojih 76 posto ne vjeruje, zatim Bugari sa 72 posto te Litvanci sa 67. Nasuprot njima Danci u najvišem broju vjeruju svim institucijama, pa ih tako 39 posto kaže kako ima povjerenja u institucije, a za njima slijede Finci s 38 posto. Objašnjenje za to moglo bi se kriti u činjenici kako su Poljska i ostale zemlje bivšeg istočnog lagera desetljećima bile pod sovjetskom dominacijom gdje su se institucije doživljavale više kao mehanizam državne represije i kontrole nad građanima, a manje kao tijela koja zastupaju njihove interese. Također na istoku Europe sve do pada željezne zavjese institucije nisu bile birane demokratski, a situacija na zapadu bila je suprotna. Gledano po dobi, institucijama najmanje vjeruju najmlađi ispitanici, oni u dobi između 16 i 19 godina, kojih 66 posto kaže kako ne vjeruje nijednoj instituciji. Nepovjerenje se smanjuje s povećanjem godina života, pa je onih kojih su stariji od 20 godina a koji također ne vjeruju ipak manje, 52 posto.
Druga bitna odrednica je i socijalni status gdje su rezultati posve očekivani. Najmanje povjerenja imaju nezaposlene osobe, kojih 70 posto ne vjeruje nijednoj instituciji, a za njima slijede manuelni radnici kojih 67 posto također ne vjeruje nikome. Činovnici ili tzv. bijeli ovratnici te menadžeri, koji imaju najviša primanja i shodno tome veći osjećaj sigurnosti, očekivano najviše vjeruju institucijama. Menadžera ima najmanje koji tvrde da ne vjeruju nikome, 56 posto. Povjerenje u institucije također je u ovisnosti o drugim faktorima, pa tako primjerice oni koji nisu sigurni u budućnost svojih mirovina ne vjeruju ni institucijama, i to 72 posto ispitanika. Osjećaj opće sigurnosti također je vrlo bitan, pa oni koji se inače ne osjećaju sigurnima nemaju ni povjerenja u institucije. Europljani su blago optimistični u pogledu budućnosti te ih je nešto veći postotak koji smatraju da je današnja situacija bolja nego prije pet godina. Gledano u prosjeku Unije, 39 posto ispitanika kazalo je kako se situacija popravila, a 35 posto smatra da je ostala ista. Jedna četvrtina ispitanika, odnosno 25 posto, pesimistična je i misli kako je danas lošije. Očekivano najveći optimisti bili su mladi, oni u dobi između 15 i 24 godine, kojih je 59 posto izjavilo da je danas bolje. Osjećaj optimizma pada sa starenjem ispitanika, pa je tako onih u dobi između 25 i 39 godina koji su optimisti 55 posto, u dobi između 40 i 54 godine 37 posto, a najmanje je starijih od 55 godina koji vjeruju da je danas bolje, i to samo 19 posto. Što se tiče osobnih očekivanja, tek neznatan postotak anketiranih vjeruje da će u sljedećih pet godina biti bolje nego danas, odnosno njih 41 posto u odnosu na 40 posto koji vjeruju da će biti isto kao danas. Ohrabrujuće je ipak kako je pesimista koji drže da će njihova osobna situacija u bliskoj budućnosti biti lošija samo 14 posto. (ww.poslovni.hr)


26. veljače 2007.
Razmatra se mogućnost formiranja vlastite banke
Njemački osiguravateljski koncern Allianz razmatra mogućnost formiranja banke pod vlastitim imenom, najavio je njegov čelnik Michael Diekmann u razgovoru za duesseldorfski dnevni list Handelsblatt
"U razdoblju do 2009. opremit ćemo tisuću naših ispostava savjetnicima za bankovne usluge. Danas za takve poslove imamo Dresdner Bank dok bismo za deset godina mogli imati Allianz Bank", izjavio je Diekmann, koji je nedavno kritizirao rezultate Dresdner Bank u poslovanju s građanima.(www.liderpress.hr)

23. veljače 2007.

Prodi bi mogao dobiti drugi mandat
Talijanski predsjednik Giorgio Napolitano nastavio je s konzultacijama za izlazak iz krize vlade nastale u srijedu uvečer nakon ostavke premijera Romana Prodija. Njegova ostavka uslijedila je nakon što je većinski lijevi centar poražen u Senatu na pitanju vanjske politike. Koalicija lijevog centra sinoć se suglasila glede davanja nove potpore Prodiju. Napolitano je konzultacije počeo s predstavnicima parlamentarnih stranaka, a zaključit će ih uvečer nakon što sasluša mišljenja bivših predsjednika republike. Na koncu bi večeras ili u subotu ujutro mogao povjeriti mandat Prodiju za sastav nove vlade koja bi imala čvršću većinu u Senatu. (HRT) 

20. veljače 2007.

Male članice Unije žele što brže ući u eurozonu

Nedavno istraživanje FT-a pokazalo je da bi Nijemci, Talijani, Francuzi i Španjolci rado vratili stare valute

Cipar je predao zahtjev za priključenje eurozoni 1. siječnja 2008. godine, pridruživši se tako ostalim manjim članicama EU koje se žure prihvatiti zajedničku europsku valutu. U isto vrijeme veće ekonomije poput Poljske i Rumunjske sve su dalje od eurozone. Službeni zahtjev te podijeljene otočne države stigao je prošlog tjedna u Europsku komisiju, a članice EU na summitu u lipnju trebale bi razmotriti taj zahtjev. U slučaju pozitivnog ishoda ciparska bi funta bila zamijenjena novčanicama i kovanicama eura već do veljače iduće godine. Zahtjev Cipra dolazi samo mjesec i pol nakon što je Slovenija ušla u eurozonu, a dužnosnici Europske komisije očekuju da Malta također do summita u lipnju podnese zahtjev. Ulazak također planiraju baltičke države Litva, Letonija (Latvija) i Estonija koje bi željele postati članice tog najekskluzivnijeg europskog kluba do 2009. ili 2010. godine. Litva je zahtjev podnijela prošle godine, međutim nije uspjela ispuniti tražene kriterije. Ukupna populacija ovih šest malih država je samo 10 milijuna ljudi, a zajednička vrijednost njihovih ekonomija je 134 milijarde eura. Usporedbe radi, najveća članica eurozone, Njemačka, ima 82 milijuna ljudi, a vrijednost njezine ekonomije je oko dvije tisuće milijardi eura. Na euro je već prešao i određeni broj malih država koje nisu članice Europske unije poput Crne Gore, Vatikana, San Marina, Andore, Monaka te Kosova, koje su pod upravom Ujedinjenih naroda te se čeka odluku o konačnom statusu. Analitičari smatraju da od novijih članica Slovačka zbog prevelike inflacije neće ispuniti svoj cilj, a to je ulazak u eurozonu 2009. godine. Bugarska bi se mogla eurozoni priključiti najkasnije 2012. godine, a visoki javni deficit u Češkoj i Mađarskoj znači da je eurozona 2012. i za njih optimistična, a Rumunjska "cilja" na 2014. godinu.

Poljska, najveća od svih novih članica, nije odredila datum kada bi htjela ući u eurozonu, a vlada planira organizirati referendum o euru 2010. godine. "Neke države jednostavno ne ispunjavaju fiskalne uvjete dok druge manevriraju kako bi proširile javni deficit dok to još mogu", komentirala je analitičarka Juliet Sampson iz banke HSBC Holdings, jedne od najvećih na svijetu. Dodaje kako su u Poljskoj u pitanju i politički razlozi. Stručnjak iz Credit-Suissea Dennis Brandes slaže se kako velike istočno-europske zemlje i nisu jako sklone uvođenju eura. Po njegovu mišljenju, zahtjev Cipra znak je povjerenja euru, ali to po svoj prilici neće mnogo mijenjati. Ugledu eura kao uspješne valute naštetio je bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi, koji je izjavio kako je zajednička europska valuta "upropastila" ekonomiju njegove zemlje. Jedno istraživanje koje je prošlog mjeseca proveo Financial Times otkrilo je kako bi većina ljudi u zemljama poput Njemačke, Italije, Francuske i Španjolske više voljelo svoje stare valute. Po zakonima EU, kada neka zemlja jednom prijeđe na euro, više nema pravnih mehanizama za povratak na staru valutu. "U određenim krugovima u Italiji sada se raspravlja o tome, međutim, gledano s pravne strane, euro je uveden za vječnost i izlazak iz eurozone imao bi katastrofalne posljedice", objašnjava Brandes. Ispitivanje Eurobarometra na Cipru je pokazalo da 55 posto ljudi ima negativno ili vrlo negativno mišljenje o euru, a 33 posto ispitanika podržava prelazak na zajedničku europsku valutu. Ciparska funta također nije baš omiljena jer se povezuje s razdobljem britanske kolonijalne vladavine koja je završila 1960. godine. "Moje je mišljenje da se ljudi na Cipru vesele prelasku na euro", kazao je neimenovani ciparski diplomat. Prema njegovim riječima, euro bi mogao poboljšati izglede za ujedinjenje otoka. Naime, na referendumu o UN-ovu planu o ujedinjenju otoka, koji je održan 2004. godine, a koji su odbacili ciparski Grci, jedan od razloga je da nisu htjeli da na otoku postoje dvije valute (funta i turska lira) i dvije centralne banke. Igor Medić, (www.poslovni.hr)

19. veljače 2007.

Rusi u Crnoj Gori kupuju sve što je na prodaju

Kad je riječ o nekretninama na obali i u planinskim centrima, Rusi ne pitaju za cijenu. Kupuju novcem koji često donose u torbama. Ako kupi Termoelektranu i rudnik ugljena Plevlja, a najozbiljniji je kandidat, ruski tajkun Oleg Deripaska i njegovi partneri, okupljeni u nekoliko ruskih kompanija, upravljat će s više od pola reprolanca u Crnoj Gori
Piše: Vladan Žugić
Prognoze da bi Crna Gora mogla postati isturena ruska pokrajina na Balkanu mogle bi se obistiniti, kupi li EN plus, grupa iza koje stoji ruski oligarh Oleg Deripaska, Termoelektranu i Rudnik ugljena u Pljevljima i ako Rusi nastave kupovati nekret-nine na primorju i u planinskim centrima, ne pitajući za cijenu. Deripaskin Rusal polovinom 2005. godine postao je većinski vlasnik najveće crnogorske kompanije, podgoričkoga Kombinata aluminija (KAP) i rudnika Boksita u Nikšiću za što će, s ivesticijama, morati izdvojiti oko 200 milijuna eura. Prema kupoprodajnom ugovoru, Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), koja je u vlasništvu države, mora do 2010. godine osigurati dvije trećine struje za Kombinat aluminija prema subvencioni-ranoj cijeni, a ta se cijena mijenja iz godine u godinu ovisno o cijeni aluminija na burzama.
Prošle godine Kombinat je pla-ćao 2,04 centa za kilovat sat, dok je ove godine cijena oko 4 centa, čime su se izdaci za električnu energiju približili prosječ-noj cijeni od 4,4 centa koja vrijedi za građane. Do takvog nepovoljanog aranžmana, objasnila je tada Vlada, došlo je zbog toga što se novi vlasnik obvezao izmiriti gole-me dugove Kombinata, koji je stajao na staklenim nogama, te uložiti novac u njegovu modernizaciju i ekologiju. Pitanje pod kojim je uvjetima Kombinat prodan Rusima aktualizirano je ovih dana kada su domaćinstvima pristigli mnogo veći računi za utrošenu električnu energiju za siječanj u odnosu na prosinac prošle godine.

Rusima struja jeftinija, građanima skuplja

Istodobno dok su na adrese bijesnih građana stizali računi, iz medija je procurila vijest da u vladajućoj koaliciji postoji jak lobi koji se zalaže za to da se Termolektrana u Pljevljima, koji proizvodi trećinu struje u Crnoj Gori, što prije proda ruskoj EN plus grupi, koja je na tenderu zaključenom prije nekoliko mjeseci dostavila najbolju ponudu. Ako kupi Termoelektanu pod uvje-tima koje je Vlada navela u natječaju, EN plus grupa bi Elektroprivredi Crne Gore prodavala struju prema burzovnoj cijeni i drastično je veća od proizvodne iz ove jedine crnogorske termoelektrane. Tako bi Elektroprivreda morala od Deripaskine kompanije kupovati skupu struju, a zatim je po znatno nižoj tarifi prodavati Kombinatu aluminija koji je već dio carstva ovog kontraverznog mladog ruskog biznismena.
No, ministru za ekonomski razvoj Branimiru Gvozdenoviću to ne smeta da i dalje zagovara prodaju Rudnika uglja i Ter-moelektrane jer, kao što objašnjava, Crna Gora će se suočiti sa sve većim deficitom struje, pa pljevaljske kompanije treba hitno privatizirati kako bi novi vlasnik, prema uvjetima iz tendera, sagradio drugi blok. Dodatno zabrinjava i činjenica da će Deripaska i njegovi partneri, okupljeni oko nekoliko ruskih kompanija, upravljati s više od pola reprolanca u Crnoj Gori, ako kupe Termoelektranu i Rudnik uglja.

Tko mari za infrastrukturu

Deripaska je najveći od brojnih rukih biznismena koji su posljednje tri godine u Crnu Goru investirali stotine milijuna eura, ali je veoma teško točno procijeniti koliko su zapravo uložili. Jedan od razloga je nepouzdana statistika službenih institucija. Tako je prema oficijelnim podacima, Kombinat aluminija austrijska investicija, jer je Deripaska novac za kupnju većinskog paketa akcija ove tvornice uplatilo preko Raiffeisen banke. Zbog toga Rusija službeno ne nije među pet država koje su najviše investirale u Crnu Goru. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u kolovozu prošle godine, na sastanka s tadašnjim crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem u Sočiju, da ruske investicije u Crnu Goru iznose više od dvije milijarde dolara.
Rusi u Crnoj Gori najradije kupuju nekretnine na obali i u planinskim centrima, pri čemu posljednjih mjeseci ne pitaju za cijenu, niti ih mnogo zanima infrastruktura za razliku od britanskih državljana, koji se radije odlučuju za manje kuće ili parcele na dobrim lokacijama. Tako je prije 15 dana ruska kompanija VAS Invest Montenegro kupila, na potezu između Budve i Petrovca, teško pristu-p