Kupres je najpoznatije po dugim i hladnim zimama s obiljem snijega što mnoge podsjeća na čarobne zime iz dječjih bajki i na trenutak ih vraća u djetinjstvo. Zašto da taj povratak traje samo dok čitate ove retke!? Odlučite se već ovu zimu posjetiti Kupres i uvjerite da snježna bajka može potrajati cijelo vrijeme vašeg odmora. Nadomak svakog mjesta u Hercegovini, kao i Dalmaciji udaljen najviše sat i pol, nalazi se taj snježni kutak okružen visokim planinama poručuju iz hercegovina.info.

Dvije slike

I dok Kuprešaci mogu biti zadovoljni ulaskom u sezonu, na hercegovačkom skijalištu onom u Parku prirode Blidinju i Risovcu, sasvim drukčija slika.Iako pod snježnim pokrivačem, skijalište na Blidinju je već dulje vrijeme u stečaju te se ni ove sezone na Blidinjskoj visoravni neće skijati. Još jedna zimska sezona, na žalost, je izgubljena.
- Ovdje na Blidinju jedino ima snijega, sve drugo stoji. Dok god se ne imenuje nova Uprava javnog poduzeća Park prirode od skijanja pa ni od turizma nema ništa. Za blagdane je bilo nešto ljudi, uglavnom vikendaša koji ovdje imaju svoje vikendice - opisao je stanje na Blidinju fra Petar Krasić. Zimska sezona otvorena je i na Rujištu, udaljenom svega 18 kilometara od Mostara, a koje nudi i noćno skijanje.

Hoteli i apartmani
Unatoč svemu i ove sezone hercegovačka skijališta očekuju veliki broj gostiju iz susjedne Hrvatske, točnije Dalmacije. Za sve koji ne znaju skijati, a namjeravaju naučiti, na Kupresu su im na raspolaganju dvije škole skijanja s po deset instruktora. Za goste neskijaše, na raspolaganju su drugi hotelski sadržaji. Osim hotelskog smještaja na Kupresu i Blidinju, postoji i apartmanski smještaj. Nedaleko od skijališta na Kupresu sagrađeno je čak 250 novih vikendica čiji su vlasnici uglavnom Hrvati iz Hrvatske, a mjesta još ima za oko 700. Već od ranije je poznato da brojne vikendice na Blidinju posjeduju poznate osobe iz Hrvatske.


29.prosinca 2011.
DOČEK NOVE GODINE U HRVATSKOJ
Proslava u hotelima i na gradskim trgovima
više




19.studeni 2011.
HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA
Održan 24.kongres ugostitelja i turističkih djelatnika
U Dubrovniku je od 14. - 15. studenog održan 24. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) na kojem je sudjelovalo više od 500 sudionika objaviljeno je na interneta stranice HOK-a.
Nakon osvrta na ovogodišnju sezonu, uočavanja najvećih problema u ugostiteljstvu, nastojanja da se u narednom razdoblju poslovanje u ovoj struci poboljša, iznesen je niz problema i prijedloga od strane predsjednika cehova obrtničkih županijskih komora, vodstva Ceha HOK-a, predstavnika ministarstava, školstva, drugih institucija i ostalih sudionika. Konačno, usvojeni su slijedeći zaključci :

1. Nastavno na dugogodišnja traženja ugostitelja za smanjenjem stope PDV-a te skorog pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, tražimo da se u skladu sa predpristupnim ugovorom i obavezom da se porezni sustav RH uskladi sa Direktivom 2006/112/EC, te izmjenama iste iz 2009. godine, omogući donošenje niže stope PDV-a na hranu u iznosu od 8%, u skladu sa traženjima ugostiteljskog sektora.hok



27.prosinca 2011.
PRETPRISTUPNI FONDOVI
Razvoj kontinentalnog turizma
U sklopu Unijina pretpristupnog fonda IPA, u projektu prekogranične suradnje Hrvatske i Mađarske, najviše novca povukla je Osječko-baranjska županija. 

U prva dva kruga natječaja odobrena su im 44 projekata vrijedna oko 6 i pol milijuna eura. Ovih je dana raspisan i treći natječaj, usmjeren na projekte u kontinentalnom turizmu. Pripreme su već počele. 
Općina Gorjani pokraj Đakova od europskog će novca pokušati osigurati prostor za mali turistički ured i kulturne sadržaje. U prvom redu za svjetski poznate ljelje. Za obnovu staroga njemačkog mlina iz 1943. treba im malo više od 2 milijuna kuna. Stare bi grede tako dobile novu funkciju. Dobrih ideja i projekata ima. I pripreme za strukturne i kohezijski fond u punom su jeku. Ali problem će se pojaviti u siromašnim općinama i gradovima, koji nemaju novca za predfinanciranje projekata. Tu se očekuje potez države.
Osam hrvatskih kontinentalnih županija, u trećem pozivu natječaja IPA projekti prekogranične suradnje Hrvatske i Mađarske netjecat će se za oko 21 milijun eura. Ovakvi i slični turistički programi prioritet su ovog kruga natječaja, a oslanjaju se na realiziran projekt izrade krovnoga plana za kontinentalni turizam iz prošlog kruga. 

19.prosinca 2011.
HOTELIJERSTVO
Sunčani Hvar nakon niza godina prvi put pozitivan
Hvarska hotelsko-turistička tvrtka Sunčani Hvar od početka ove godine do kraja listopada zabilježila je 113,8 milijuna kuna poslovnih prihoda.U odnosu na isto razdoblje protekle godine prihod je povećan za 2,2 milijuna kuna ili 2 posto. Istodobrno rashodi su smanjeni za 11,6 milijuna kuna ili za 13 posto, čime su uz dva izvanredna prihoda u prvih deset mjeseci ove godine prvi put nakon niza godina zabilježili pozitivan ukupni rezultat, navodi se u današnjem priopćenju Uprave Sunčanog Hvara na Zagrebačkoj burzi.
Ne navodeći iznos pozitivnog rezultata odnosno dobiti, iz Sunčanog Hvara su objasnili da je porast poslovnih prihoda rezultat povećanja broja gostiju i noćenja, te prodaje hrane i pića, što su zabilježili i u prvoj polovici ove godine.Ni za poslovne rashode u deset mjeseci ne navode točan iznos, ali obrazlažu da su do njihovog smanjenja od 13 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine došli prvenstveno smanjenjem troškova osoblja te materijalnih i svih ostalih poslovnih rashoda.
U skladu sa navedenim poslovnim rezultatima i financijskim, odnosno izvanrednim prihodima, Sunčani Hvar je, kako navode iz Uprave, prvi put nakon niza godina za prvih deset mjeseci ove godine zabilježio pozitivan ukupni rezultat. Očekuju da će se unatoč 'mrtvoj' sezoni do kraja ove godine godine, kao i poslovanju uz troškove bez značajnijih prihoda, ti pozitivni učinci restrukturiranja i uspješne sezone odraziti i na ukupan poslovni rezultat te da će poslovnu godinu završiti sa znatno poboljšanim poslovnim rezultatom u odnosu na protekle godine. business.hr

9.studenog 2011.
MINISTARSTVO TURIZMA
Potpisan prvi ugovor za jačanje kontinentalnog turizma
U sklopu programa'Razvoj turizma na selu' ministar Damir Bajs je potpisao prvi ugovor s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom 'Na malenom brijegu' koje je dobilo bespovratnu financijsku potporu kako bi obnovili svoje imanje.'Uspjeli smo kod ljudi pobuditi interes za bavljenjem turizmom na kontinentu. Krenuli smo s 900 zahtjeva prve godine, a ove godine ih imamo preko 5.000 i to je zapravo zalog za budućnost', kazao je ministar Bajs.hia


4.studenog 2011.
NAGRADE I PRIZNANJA
Thomson nagradio hotel Croatia iz Cavtata zlatnom medaljom
Hotel Croatia dobitnik je zlatne medalje britanskog touroperatora Thomson Holidays za 2011. godinu za izvrsnost u kategoriji 4T+ hotela iz Thomsonovog programa u cijelome svijetu.


24.listopada 2011.
DANI HRVATSKOG TURIZMA
Proglašeni turistički laureati za 2011.
ŠIBENIK - Opatija i Krk, šampioni su uređenosti među jadranskim turističkim destinacijama koje su i ove godine izabrane u akciji Hrvatske turističke zajednice Plavi cvijet, Obznanjeno je to na Danima Hrvatskog turizma, najvećem turističkom skupu koji se do subote održava u Šibeniku.


19.rujna 2011.
TURIZAM U OSJEČKO BARANJSKOJ ŽUPANIJI
Opčina Feričanci pokrenula projekt turističko-vinske ceste
U cilju razvoja ruralnog područja i vinskog turizma Općina Feričanci (Wikipedija) na području Osječko-Baranjske županije pokrenula je projekt turističko-vinske cestekoji je podržala i županija.

U izradi i provedbi projketa uključena su sredstva Europske unije, a vinska cesta u dužini 4 kilometara obuhvaća ponajbolje OPG-ove za vinogradarstvo i vinarstvo te Feravino d.o.o. koje već ima razvijenu turističku infrastrukturu.
Osim posjeta obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i kušanja graševine, frankovke, pinota, rizlinga, zweigelta, chardonnaya, merlota, syraha i templara, gostima će se nuditi domaća i tradicionalna hrana. Na spomenutoj trasi nalaze se i zaštićena kulturna dobra, pa će posjetitelji moći razgledati župni dvor i crkvu sv.

na slici:vinske regije i vinskle ceste u HR(ovdje)

Duha, te kuriju i vinski podrum Mihalovića u Feričancima, a na vinskoj cesti nalazi se i pravoslavna crkva sv. Trojice, vodenica i stoljetna lipa u Gazijama.
- Feričance želimo promovirati kao atraktivnu turističku destinaciju i uvrstiti u red Erduta, Iloka, Đakovštine i ostalih vinorodnih područja - ističe načelnik Feričanaca Antun Glavaš. No, Općina Feričanci ima još ideja kada je riječ o razvoju vinskog turizma u Feričancima. Naime, u planu je uređenje mini vinogradarsko-vinskog muzeja u središtu Feričanaca.

- Kroz prikaz opreme, predmeta i tradicionalnih sadnica vinove loze, muzej će omogućiti uvid kako se desetljećima razvijalo vinogradarstvo i vinarstvo u Feričancima. Bit će izložene muljače, ruljače, stare preše, posude u kojima se odvijalo vrenje i ostala druga oprema. Muzej će biti u zgradi vrtića, a uređenje bi se također financiralo europskim novcem - rekao je Glavaš. Projekt vinske ceste i muzeja trebao bi se ostvariti u idućoj godini. glas slavonije/hia



14.rujna 2011.
TURIZAM
U Solinu otvorena međunarodna smotra turizma
Pod pokroviteljstvom predsjednik Republike Ivo Josipović i Ministarstvo turizma u Solinu su otvorene tri turističke i kulturološke priredbe - 18. međunarodna smotra turizma, filma i krajobraza, 14. međunarodni festival turističkog filma i krajobraza, 14. međunarodni festival turističkog filma i 10. predstavljanje hrvatskih gradova za međunarodnu nagradu Zlatni cvijet Europe. Otvarajući manifestacije, župan splitsko-dalmatinski Ante Sanader istaknuo je njihovu važnost jer se njima popularizira turizam i pridonosi dokazivanju Hrvatske na turističkim tržištima.
Hrvatska postaje važna turistička destinacija, a manifestacije kao što je ova u Solinu tomu daju poticaja, istaknuo je predsjednik Svjetske federacije turističkih novinara (FIJET) Tijani Haddad.
Cilj Svjetske federacije turističkih novinara je promoviranje kulturološkog turizma i mira u cijelom svijetu, jer bez mira ne može se razvijati turizam koji povezuje kulture i civilzacije, naglasio je Haddad.Predsjednik Europske federacije turističkih novinara (FEST) Antonio Conte izvijestio je kako će u 2012. godini međunarodni festival turističkog filma u talijanskom gradu Lecceu proslaviti jubilarnu 50. godišnjicu postojanja te je pozvao hrvatske turističke djelatnike da u što većem broju nazoče toj proslavi.
Na ovogodišnji Međunarodni festival turističkog filma u Solinu prijavljena su rekordna 272 filma iz 67 zemalja, a 80 ih je nominirano za neku od festivalskih nagrada, među njima je i 25 filmova iz Hrvatske. Na manifestaciji u Solinu predstavit će se Osijek i Nin, hrvatski kandidati za nagradu Zlatni cvijet Europe 2012., nakon čega će biti odlučeno koji će od njih predstavljati Hrvatsku za tu prestižnu kulturološko-turističku europsku nagradu sljedeće godine. Turistička manifestacija u Solinu održava se do 15. listopada, danas u večernjim satima bit će dodijeljena priznanja.hrt/hia


25.rujna 2011.
VARAŽDINSKE BAROKNE VEČERI
Otvorene Varaždinske barokne večeri
Svečanim koncertom Vroclavskog baroknog orkestra i Vroclavskog filharmonijskog zbora pod ravnanjem Andrzeja Kosendiaka u Varaždinu su otvorene 41. Varaždinske barokne večeri. Gosti iz Poljske izveli su brojnim ljubiteljima glazbe, koji su do posljednjeg mjesta ispunili varaždinsku katedralu, Kantate poljskog dvora najvećeg baroknog skladatelja Johanna Sebastiana Bacha.
- Simbolično je da je Poljska, zemlja predsjedatelj Europske unije, ujedno i partner festivala. Barokne večeri godinama dokazuju pripadnost Varaždina i Hrvatske europskom kulturnom krugu - rekao je na otvorenju hrvatski ministar kulture Jasen Mesić.
A u izvrsnom i bogatom programu festivala koji traje sve do 4. listopada, osim poznatih poljskih glazbenika, u Varaždin će stići i drugi prestižni orkestri i ansambli poput uglednog londonskog The King's consorta, koji će imati nastup i na Samoborskoj glazbenoj jeseni, što je plod uspješne suradnje samoborskog i varaždinskog festivala.
King' consort u Varaždin i Samobor dolazi sa svojim utemeljiteljem i umjetničkim voditeljem Robertom Kingom te atraktivnim programom Virtuozni barok. Gosti iz Velike Britanije u Samoboru nastupaju 1. listopada, a u Varaždinu dan poslije. Interes za njihove nastupe u Hrvatskoj je ogroman jer je riječ o jednom od vodećih specijaliziranih ansambala u svijetu klasične glazbe koji ima impresivnu diskografiju i brojne umjetničke sljedbenike. Tu je i izvrsni Rebaroque, jedan od vodećih švedskih baroknih ansambala te Venecijanski barokni orkestar. Posebna će glazbena poslastica biti koncert posvećen 150. obljetnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na kojem će Hrvatski barokni ansambl, zbor Ivan Filipović i solisti izvesti Misu Carla Antonija Naglia, čija je partitura pronađena u Nacionalnoj biblioteci u Parizu i nakon petogodišnje restauracije partitura i predanog rada na istraživanju dr. sc. Ennija Stipćevića bit će izvedena publici Varaždinskih baroknih večeri.
Posebnost baroknog festivala je i to što se dio programa održava i u drugim gradovima i mjestima u Hrvatskoj, ali i inozemstvu. Tako će se ove godine zvuci barokne glazbe moći čuti u Varaždinskim Toplicama, Krapini, Križevcima, Ludbregu, Belecu i Prelogu te u Žepču u BiH, mađarskom Zalaegerszegu, slovačkoj Bratislavi i austrijskom Velikom Borištofu. Osim tradicionalnog vatrometa, otvaranje araždinskog festivala proteklo je i u znaku utrke krinolina.vecernji.hr
Programi baroknih večeri


6.rujna 2011.
U Istri trenutno boravi 120000 turista
Nakon odlične sezone optimistične su naznake i posezone. U Istri trenutno boravi 120000 turista.
Zahvaljujući lijepom vremenu i nižim posezonskim cijenama Pula ima 5 % više gostiju nego u istome razdoblju protekle godine.Među desetak tisuća gostiju, koliko ih trenutačno boravi u Puli, najviše je Nijemaca, Austrijanaca i Talijana.


4.rujna 2011.
Turistički vlakić završio u moru
Crveni vlakić koji vozi turiste po Zadru u noći subota na nedjelju završio je u moru.Grupa mladića je ukrala je vlakić i provozala se sa njim.Kad je policija krenula u potjeru mladići su pobjegli a vlakić je produžio vožnjiu i zvaršio u miru.Policija je privela 8 mladih osoba na ispitivanje.


14.kolovoza 2011.
Održan 14.maraton lađa na Neretvi
METKOVIČ: Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića na Neretvi je održan 14.maraton lađara.Pobjednik je ekipa Gusara iz Komina koji su prvi uplovili u pločanski kanal, a potom i stigli na cilj. Veliki prijelazni štit kneza Domagoja težak 27 kg, ove godine ostaje u trajnom vlasništvu Gusara iz Komina. Naime, oni su treću godinu za redom osvojili maraton lađa Neretve, a oni kojima se to posreći Domagojev štit dobivaju u trajno vlasništvo, te mali zlatni štit i novčane nagrade.
Drugi su lađari iz Bačine koji su do sada tri puta osvajali drugo i dva puta treće mjesto. Lađari Opuzena su treći, a najveće iznenađenje maratona su lađari iz Bjelovara koji su zauzeli četvrto mjesto. Unatoč umoru, jer trebalo je u neretvanskim lađama - čija izrada datira od prije 700 godina, i koje se ručno izrađuju samo u ovom kraju - snažnim zaveslajima stići do cilja, pobjednici ali i svi ostali sudionici bili su više nego zadovoljni.

Po broju izravnih sudionika natjecanja, Maraton lađa je jedno od najmasovnijih natjecanja u Hrvatskoj. Prosječno na njemu sudjeluje 35 ekipa s po 18 članova, što daje brojku od više od 600 natjecatelja svake godine. A i po gledanosti, Maraton lađa jedan je od najvećih događaja u Hrvatskoj, ujedno turistički spektakl i atrakcija.
Uživo ga gleda više od 50.000 gledatelja duž cijele rute, što uz obalu Neretve, što u turističkim i privatnim brodovima, kao i iz (za tu prigodu) posebno organiziranog vlaka. Najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak je start u Metkoviću. Tada veslači u gusto zbijenim lađama, uz tutnjavu bubnjeva, nezadrživo kreću prema dalekom cilju u Pločama. Iako je cilj daleko i ruta naporna, na startu sve ekipe zaveslaju kao da je cilj 100 metara dalje, te u istom ritmu voze cijelom rutom.

9.kolovoza 2011.
TURIZAM: Protekli vikend izvrstan
Prema izvješću MUP-a u Hrvatsku je proteklog vikenda ušao 1.529.641 putnik, što je oko 50.000 više nego u istom razdoblju prošle godine. U poređenju s pretprošlim vikendom (29.- 30. srpnja), imao je rekordan brojem ulazaka ove godine, ušlo je oko 30.000 putnika manje.


20.srpnja 2011.
HRVATSKI HOTELI
Hotel villa Andrea Tučepi
Hotel Villa Andrea je mali obiteljski hotel s  4 zvjezdice smješrtan u malom turističkom gradiću Tučepi u srcu Dalmacije. Nalazi se u prvom redu uz more a od centra grada udaljen je samo 400 m što ga čini idealnim izborom za Vaš odmor!  


7.srpnja 2011.
TURIZAM U HRVATSKOJ
Pansion Tadija iz Kleka svojim gostima pruža udobnost i toplinu
Pansion Tadija u Kleku/Radalj na krajnjem jugu Hrvatske zasigurno je mjesto gdje će se svaki gost, zahvaljujući ambijentu i ljubaznosti domaćina, osjećati ugodno i kao kod kuće. Moderno opremljena kuća sa 8 spavaćih soba i jednim luksuznim apartmanom sigurno neće iznevjeriti ni one ...


15.srpnja 2011.
POŽAR NA BRAČU
Oko 170 vatrogasaca cijelu noć se borilo sa požarom koji je jučer oko ponoći izbio na otoku Braču. Požarište je još uvijek aktivno, a do sada je izgorjelo oko 2300 hektara guste borove šume, trave te poljoprivrednih kultura, izjavila je Državna uprava za zaštitu i spašavanje.
U pomoć su pristigle i dodatne snage, 25 vatrogasaca i 7 novih vozila iz Dubrovnika, Metkovića, Ploča i Zadra. Na požarište je tijekom jutra stiglo 5 kanadera, 3 AirTractora i 2 helikoptera, a cijelu situaciju otežavaju vjetar i nepristupačan teren. Stožer zaštite i spašavanja evakuirao je tridesetak mještana i oko 200 turista iz ugroženog mjesta Bobovišća. Ozlijeđenih na svu sreću nema.


29.lipnja 2011.
TURIZAM
BBC-jevi novinari oduševljeni Visom
Britanski novinari svake godine, čemu, dakako, pridonose i jeftini izravni letovi iz Londona, otkrivaju neki novi biser Jadrana, odnosno Lijepe Naše, za koji vjeruju da će oduševiti njihove sugrađane. Na početku ove sezone, od koje svi- i ministar turizma i premijerka Kosor, a i turistički djelatnici, očekuju puno - ekipa BBC-ja oduševila se ljepotama i tajnama otoka Visa. 

I Korčula je biser  
U sklopu putopisnog serijala u produkciji BBC-ja, trojac Rory McGrath, Griff Rhys Jones i Dara Ó Briain uputili su se iz Crne Gore put Venecije, ali su "zapeli" unutar granica Lijepe Naše, gdje su se oduševili otocima Korčulom i Visom. 
Nakon što ih je oduševila Moreška u Korčuli, sljedeća postaja na njihovu putovanju bio je otok Vis, za koji su zajednički zaključili da je jedan od najnetaknutijih otoka na hrvatskoj obali te da je obavijen tajnom, aludirajući pritom na vojnu povijest i vojne objekte kojima otok vrvi. 

Vojni bunkeri - hit
Ipak, ono što je Britance oborilo s nogu jest - kriket, koji su čak i zaigrali s domaćinima, a svidjeli su im se i domaća hrana te autohtono vino. Posebno su fascinirani bivšim Titovim bunkerima i idejom "military turizma", koji preporučuju svima onima koji su željni aktivnog odmora s autohtonim predznakom.

17.lipnja 2011.
NACIONALNI PARKOVI
BRIJUNI – Četrnaest zelenih dragulja uronjenih u morsko plavetnilo
Brijunsko otočje izuzetan je spoj prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesne baštine. Blaga klima i pogodni zemljopisni uvjeti, duboko u kopno uvučeni zaljevi te.

14.lipnja 2011.
ISTARSKI HOTELI 
Hotel "Hostin"u Poreču

Na središnjem dijelu zapadne obale Istre, u gradu Poreču uz samu marinu i gradsko kupalište smjestio se hotel s četiri zvjdzdice "Hostin". Hotel se nalazi u zelenoj i mirnoj četvrti, tek nekoliko minuta hoda od centra Poreča - najpoznatijeg ljetovališta hrvatskog Jadrana. više

"Spa Exclusive" Grand Hotela Adriatic u Opatiji

11.ožujka 2011.
SMJEŠTAJ U ZAGREBU
hotel ARISTOS Zagreb
Profesionalnost, gostoljubivost i visoka razina usluge te ugodan ambijent omogućit će da vaš boravak u hotelu Aristos bude poseban doživljaj i da se poželite vratiti. Toplo ozračje i mirno okruženje elegantno uređenih soba opremljenih u ...

7. veljače 2011.
Hrvatski turistički dan u Tel Avivu
U sklopu promocije hrvatskog turizma na inozemnim tržištima danas se u izraelskom Tel Avivu održava Hrvatski turistički dan. Uz izraelske i hrvatske turističke partnere, događaju prisustvuje i ministar turizma Damir Bajs. Hrvatski turistički dan u Tel Avivu uključuje poslovnu radionicu i Hrvatsku večer na kojoj će se, slijedom dobre suradnje i pozitivnih iskustava na sličnim prezentacijama u Japanu, Kini i Indiji, uz hrvatski predstaviti i slovenski turizam.
Hrvatsku će ponudu na toj večeri predstaviti direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Niko Bulić, dok će to u ime Slovenske turističke organizacije učiniti Maja Pak.
Ministar turizma i predsjednik HTZ-a Damir Bajs u sklopu Hrvatskog turističkog dana danas će se u Tel Avivu susresti i s izraelskim ministrom turizma Stasom Miesezhnikovim. Izraelskih turista je i prošle godine u Hrvatskoj bilo više nego u godini prije, javlja Hina. Po podacima dobivenih iz Ministarstva turizma došlo ih je 32,7 tisuća ili 8,7 posto više nego 2009., dok su s više od 80,3 tisuće noćenja Izraelci ostvarili porast od 16,4 posto.

29. prosinca 2010.
U Dubrovniku za Novu godinu očekuju 3500 gostiju
DUBROVNIK - Prema najavama hotelskih kuća, u Dubrovniku će novogodišnje blagdane provesti 3500 gostiju iz Bugarske, Španjolske, Slovenije, BiH i Velike Britanije, doznaje se u Turističkoj zajednici Dubrovnika. U gradu je otvoreno 17 hotela, a očekuje se da će gostiju biti i u privatnom smještaju. >Stradun je zvijezda spektakla<, naziv je novogodišnjeg programa koji će trajati tri dana, a počet će tradicionalnom kolendom Stradunom i gradskim ulicama na Staru godinu, 31. prosinca. Novu 2011. Dubrovčani i njihovi gosti dočekat će uz bogat zabavno-glazbeni program, a u Novu će ući uz veliki vatromet.

24. prosinca 2010.
Od svibnja let Zagreb - New York dva puta tjedno
Toliko željeni New York od svibnja bi trebao biti mnogo bliži Zagrebu. Iako ne želi otkriti koja aviokompanija bi trebala letjeti na tom letu, predsjednik uprave Zračne luke Zagreb Tonči Peović najavio je kako bi Zagreb mogao već za nekoliko mjeseci spojen s Velikom jabukom dva puta tjedno.
Osim ovih najava, koje će razveseliti mnoge putnike, Peović je na konferenciji održanoj u četvrtak u Zagrebu rekao kako vjeruje da će do kraja siječnja 2011.godine biti održan i natječaj na kojem će se napraviti predselekcija strateških partnera za novi terminal.- Imamo šansu dobiti partnera i postati ključna zračna luka u regiji, a ovo nam je uistinu zadnji vlak da to postignemo - istaknuo je Peović dodavši kako kvaliteta potencijalnih partnera koji su do sad iskazali interes daje za pravo Zračnoj luci da postavi visoke kriterije pri odabiru. Zračna luka godinu završava s oko tri posto manjim prihodima, ali je usitovremeno uspjela smanjiti i rashode. U sljedećoj godini, osim najavljena dva velika događaja očekuju i pet postotno povećanje broja putnika.(liderpress.hr)

20. prosinca 2010.
Smještaj u Hrvatskoj /accommodation in Croatia / Hoteles en Croacia/ Hotels
Za razvoj pomorstva i turizma 7,8 milijuna kuna
Iduću turističku sezonu Splitsko-dalmatinska županija temeljit će na sačuvanom mediteranskom nasljeđu, a promovirat će se kao >odredište za različit odmor s autohtonim proizvodima i očuvanom prirodom i morem<

Za razvoj pomorstva i turizma u 2011. godini Splitsko-dalmatinska županija izdvojit će nešto manje od 7,8 milijuna kuna. Iduću turističku sezonu ta će županija temeljiti na sačuvanom mediteranskom nasljeđu, a promovirat će se kao >odredište za različit odmor s autohtonim proizvodima i očuvanom prirodom i morem<.
Za rad županijskog ureda Turističke zajednice iduće će se godine izdvojiti 510.000 kuna. Za provođenje Glavnog plana razvoja turizma, odnosno za njegovu primjenu u "život", predviđeno je 150.000 kuna.
Program revitalizacije etno-eko sela dobit će 720.000 kuna. Njegov je osnovni cilj, uz poticanje na obnovu raseljenih i zapuštenih naselja, zaustaviti nekontroliranu rasprodaju ovih nekretnina strancima. Razvoj rekreativnih i drugih tematskih staza sufinancirat će se s 200.000 kuna, a razvoj selektivnih oblika turizma s 210.000. Turističke manifestacije kojima se obogaćuje turistička sezona poduprijet će se s 540.000 kuna.
No, glavnina novca, čak 3,7 milijuna kuna, utrošit će se na uređenje, gradnju i održavanje pomorskog dobra, a prema projektima lokalne samouprave. Naime, prema iskazanim potrebama gradova i općina, tehničkoj dokumentaciji i sredstvima raspoloživim za tu namjenu financirat će se izrada idejne i izvedbene dokumentacije za sanaciju, dogradnju i gradnju pomorskog dobra, kao i održavanje, uređenje i gradnja pomorskog dobra. Održavanje, projektiranje, gradnja i dogradnja pomorskog dobra , prema projektima županijske lučke uprave, sufinancirat će se s nešto više od 1,7 milijuna kuna. [I. Dragičević], Vjesnik

13. prosinca 2010.
U 2011. opet sezonska zračna linija Zagreb-Rijeka-London
Direktor Croatia Airlinesa Srećko Šimunović i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina najavili su danas ponovno uvođenje sezonske zračne linije Zagreb-Rijeka-London, za razdoblje od 20. travnja do 19. listopada 2011. godine.
Jedanaest mjeseci nakon što je Hrvatska zrakoplovna kompanija Croatia Airlines, zbog racionalizacije poslovanja, ukinula sezonsku avionsku liniju Zagreb-Rijeka-London, direktor Croatia Airlinesa Šimunović i primorsko-goranski župan Komadina na županovom su kolegiju najavili povratak domaće aviokompanije na otok Krk u 2011., što je župan Komadina ocijenio važnim korakom za repozicioniranje Kvarnera kao aviodestinacije i povezivanja regije s Europom i SAD-om.Airbus 320 Croatia Airlinesa kapaciteta 162 putnička mjesta na liniji će u predsezoni, sezoni i dijelu posezone prometovati srijedom, a profitabilnost linije bit će osigurana popunjenošću od 75 posto, izjavio je Šimunović, razjasnivši i omjer podjele rizika između pojedinih strana.
"Najveći dio rizika, oko 100 tisuća eura, snosi hrvatska zrakoplovna kompanija; ostatak od 56 tisuća eura podijelit će Zračna luka Rijeka koja daje maksimalan popust na cijene svojih usluga i Turistička zajednica Primorsko-goranske županije putem modela oglašavanja", rekao je. Primorsko-goranski župan Komadina kazao je kako je dogovor postignut nakon dva tjedna pregovora te da je njime, između ostalog, zadovoljena i Hrvatska matica iseljenika - upravo su hrvatski iseljenici u ljetnim mjesecima bili stalni putnici na toj liniji. Komadina je za petak najavio i Skupštinu Zračne luke Rijeka na kojoj će se raspraviti budući poslovni plan zračne luke.
Lider Press

30. studenoga 2010
HRVATSKI TURIZAM
Najviše se traži privatni smještaj
Hrvatski turizam definitivno je turizam u privatnom smještaju. Tako barem govore najažurniji i posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku za prvih devet mjeseci kada je u cijeloj državi bilo 54 milijuna noćenja. Oni kažu da je 35 posto svih noćenja u tom razdoblju, odnosno 19 milijuna ostvareno u privatnim apartmanima i sobama.
Drugo mjesto po broju noćenja zauzeli su kampovi s 13,6 milijuna, a tek na trećem hoteli s 13 milijuna noćenja. Oba ova segmenta čine po 25 posto u udjelu noćenja države. U te tri vrste smještaja ostvareno je 85 posto od ukupnih noćenja u devet mjeseci ove godine, dok se preostalih 15 posto odnosi na sve druge smještajne objekte. Među njima su i turistička naselja koja se još jedina mogu "pohvaliti" ove godine s više od milijun, odnosno s 2,7 milijuna noćenja. ( B. B.) Glas Istre

8. prosinca 2010.
Zadarski hoteli puni za doček Nove godine
Za 4 dana ispratit ćemo 2010. godinu. Prema najavama hotelijera, više od tisuću domaćih i stranih turista Novu godinu dočekat će u Zadru. 
U hotelu Kolovare, primjerice, pune su sve sobe i 2010. je, unatoč lošem gospodarskom stanju, zadovoljavajuća jer će 350 gostiju slaviti i spavati upravo ovdje. I Falkensteinerovi hoteli također su vrlo dobro popunjeni.


3. studenoga 2010.
U Dubrovniku od početka godine 12 posto više turista nego lani
DUBROVNIK - U Dubrovniku je od početka godine do kraja listopada boravio ukupno 563.751 gost, što je 12 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a ostvareno je ukupno 2,1 milijun noćenja ili 14 posto više nego u godini prije. Čak 93 posto turističkih dolazaka u Dubrovnik odnosi se na goste iz inozemstva. Prema podacima dubrovačke Turističke zajednice, stranih je turista u Dubrovniku u deset ovogodišnjih mjesec bilo ukupno 522.539, što je 14 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Inozemni su turisti ostvarili nešto više od dva milijuna noćenja, što je povećanje za 16 posto. Domaćih je turista bilo 41.212 ili 10 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Dubrovnik je u deset mjeseci ove godine najviše posjetilo gostiju iz Velike Britanije potom Španjolske, Francuske, slijede domaći gosti, Nijemci, Talijani, Japanci i drugi. Proteklog vikenda u Dubrovniku je boravilo 1200 turista među kojima je najveći broj bio iz Japana. Vjesnik

18. listopada 2010.
Bruxelles: Ne izborima do kraja pregovora
>S prijevremenim izborima, zaboravite na EU sljedeće godine<, potvrdili su Vjesniku predstavnici nekoliko ključnih članica UnijeEuropska unija pomno promatra što se događa u Hrvatskoj, a u slučaju održavanja prijevremenih izbora, na dulji bi rok zatvorila vrata Hrvatskoj. >S prijevremenim izborima, zaboravite na EU sljedeće godine<, potvrdili su Vjesniku predstavnici nekoliko ključnih članica Unije.
Izvori s kojima smo razgovarali kazali su nam da se u ključnim europskim metropolama prate događaji u Hrvatskoj, a na temelju percepcije u kojem se smjeru rješavaju problemi donosit će se i odluke o tome može li Hrvatska na vrijeme završiti pregovore. Na vrijeme znači da se pregovori o osjetljivom poglavlju 23 i poglavlju 8 završe na proljeće, a pristupni ugovor potpiše u lipnju, na kraju mađarskog predsjedanja Europskom unijom. Iako su, priznaju europski diplomati, rokovi kratki, i dalje su dostižni. No, ako se dogode prijevremeni izbori, onda Hrvatska uistinu nema nikakve, čak ni teoretske šanse da 2011. godine potpiše pristupni ugovor i postane članica EU-a 2012.
Takav bi scenarij bio poguban ne samo zbog činjenica da bih Hrvatska izgubila još jednu integracijsku godinu bez pozicioniranja unutar EU-a, nego bi znatno izgubila i na ekonomskoj strani - ostala bi bez najmanje 1,2 milijarde eura iz kohezijskih fondova.
>Kada bi aktualnoj vladi bilo izglasano nepovjerenje, a potom uslijedili prijevremeni izbori, mogla bi zaboraviti na planirani ulazak u punopravno članstvo Europske unije. Rokovi se ne bi mogli stići, a na potpisivanje pristupnog ugovora mogli biste slobodno zaboraviti. O tome nema nikakve dvojbe. Sve bi stalo i to vrijeme ne biste mogli nikako nadoknaditi<, potvrdili su nam diplomatski izvori.
Stoga, smatraju europski diplomati, svi odgovorni za integracijski trebaju se manje baviti unutarnjopolitičkim razmiricama i natjecanjima i potpuno se usredotočiti na ono što još treba napraviti kako bi se pregovori završili na vrijeme, u planiranim rokovima. Opaska o fokusiranju na važne ciljeve, prema diplomatima s kojima smo razgovarali, tiče se svih, a posebice Vlade.
>Oporbeno traženje izvanrednih izbora mogli biste podvesti i pod određeni razinu neodgovornosti, no i na Vladi je sada da se maksimalno fokusira, manje misli na unutarnju dinamiku i "na van" pokaže znatan iskorak, dodatnu vjerodostojnost, i to u pitanjima koja su preostala<, rekao nam je diplomat jedne članice Unije vrlo naklonjene Hrvatskoj.Vjesnik

11. listopada 2010.
Dubrovnik i u posezoni pun inozemnih turista
Do kraja godine očekuje se dolazak još 130 brodova na kružnim putovanjima, a ovogodišnja sezona krstarenja bit će zaključena s ukupno njih 705, što je za 13 posto više u usporedbi s prošlom godinom
Turistička sezona, koja je Dubrovniku donijela vrlo dobre rezultate od dva milijuna turističkih noćenja, još uvijek traje, posebno zahvaljujući iznimno brojnim posjetiteljima s brodova na kružnim putovanjima. Tijekom subote i nedjelje uplovilo je devet krstaša koji su u Grad doveli ukupno 14.777 putnika. Dubrovnik je, naime, najvažnije odredište brodova na kružnim putovanjima u Hrvatskoj te je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u prvoj polovici godine zabilježio i najveći promet brodova na kružnim putovanjima u Hrvatskoj, ukupno 77,9 posto. Ovogodišnji listopad inače bilježi čak povećanje u odnosu na ostale mjesece. Listopad donosi, naime, 108 brodova s ukupno 134.152 putnika, doznaje se iz Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Prema najavama i rasporedu uplovljavanja brodova, do kraja godine očekuje se još 130 brodova na kružnim putovanjima, a kraj godine bit će zaključen s ukupno njih 705, što je za 13 posto više u usporedbi s prošlom godinom. Broj putnika na kružnim putovanjima je također porastao za 11 posto te će do kraja 2010. godine Dubrovnik posjetiti oko 930.000 putnika s brodova na kružnim putovanjima. Zahvaljujući brodarskoj kompaniji MSC Cruises, sezona uplovljavanja ove godine neće se prekidati, jer će brod >MSC Magnifica< uplovljavati u dubrovačku luku tijekom cijele zime, svakih 8 do 10 dana. Inicijativom Lučke uprave Dubrovnik i Ureda za kružna putovanja dubrovačke turističke zajednice, a kako bi se proširila ponuda programa i izleta u zimskim mjesecima, za te je goste pripremljen i poseban program pod nazivom >Dubrovački zimski kolaž< u tvrđavi Revelin. Ured za kružna putovanja, u suradnji s Lučkom upravom Dubrovnika i Prometnim stožerom Grada, aktivno sudjeluje u organizaciji prihvata i poboljšanja razine uvjeta boravka posjetitelja s brodova na kružnim putovanjima. U Luci Dubrovnik postoji i Informativni punkt, tiskana je brošura >Port information<, investirano je u uređenje okretišta za autobuse na Pločama, tiskan je višejezični letak kojim se informiraju autobuseri o mogućnostima korištenja iskrcajne postaje na Pločama, a sufinanciran je i rad postrojbe Prometne mladeži. U Dubrovniku je inače od početka godine do prvih dana listopada zabilježeno 11 posto više turističkih dolazaka u odnosu na isto razdoblje lani. U rujnu je, primjerice, ostvareno povećanje od 17 posto u dolascima i 18 posto u noćenjima u odnosu na isti mjesec 2009. Najbolje rezultate ostvarili su hoteli, koji su ostvarili povećanje od 13 posto u dolascima i 16 posto u noćenjima, ali i privatni smještaj s 13 posto više u dolascima i 8 posto u noćenjima. Osim iznimno uspješnog rujna i listopada, slijedi i vrlo dobar studeni, jer je najavljen i niz skupova i kongresa koji bi trebali trajati sve do kraja mjeseca. Posezonu u Dubrovniku tradicionalno obilježavaju kongresni i incentive gosti, pa prema lanjskim rezultatima, koji su pokazali pad u odnosu na 2008., ova godina potvrđuje postupni oporavak tog segmenta turizma, istaknuli su tim povodom u Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika. Od početka godine najbrojniji su britanski turisti, slijede Francuzi, Španjolci, Nijemci, domaći gosti te Rusi i Talijani. Posezona ove godine donosi i povećanje broja posjetitelja na grupnim putovanjima od kojih se osobito izdvaja tržište Japana te Velike Britanije i SAD-a, koji već od proljeća bilježi porast u dolascima, a to potvrđuje da se tržište SAD-a oporavlja što se tiče dolaska turista u Dubrovnik. Katarina Bulić, Vjesnik

4. listopada 2010.
Top-kampovi posjećeniji nego lani
Dvanaest najboljih hrvatskih kampova udruženih u udrugu Top camping u prvih je osam mjeseci ove godine ostvarilo oko 7000 noćenja više nego lani, no ponovno se pokazuje visoka sezonalnost jer je 42 posto svih noćenja ostvareno u kolovozu. Najkritičniji je bio posjet Slovenaca kojih je bilo trećinu manje nego lani. Od početka siječnja do kraja kolovoza 12 najboljih domaćih kampova ostvarilo je 2,538.642 noćenja tako da je u kolovozu ispravljen minus iz prvog dijela sezone. Naime, najkvalitetniji domaći kampovi u glavni su mjesec turističke godine ušli s dva posto minusa. Statistika nadalje pokazuje da trećinu svih posjetitelja (34 posto) čine Nijemci, a zajedno s Austrijancima ostvare 42 posto noćenja u najskupljim hrvatskim kampovima. Ove je godine za pet posto porastao broj noćenja gostiju s njemačkog govornog područja. Najviše su razočarali Slovenci s 35 posto manje noćenja. Ipak, pritom ne treba zanemariti činjenicu da su Slovenci ove godine došli u rekordnom broju, ali da im je najkvalitetniji segment kampova postao preskup. >Pojedini kampovi nisu ponovili prošlogodišnji uspjeh, ali rezultati ponovno dokazuju da su visoko rangirani kampovi s profiliranom markom daleko bolje iskorišteni od ostalih.
Park Umag, recimo, imao je tri posto više noćenja, ninski Zaton jedan posto, hvarska Vira čak 18 posto više noćenja za osam mjeseci 2010., a Nevio Orebić pet posto. Kvaliteta se isplati jer top-kampovi spadaju među najskuplje hrvatske kampove, ali s odličnim odnosom cijene i kvalitete<, rekao nam je Jerko Sladoljev, direktor udruge Top camping. U samoj špici sezone, u srpnju i kolovozu, ostvari se čak 70 posto svih noćenja. Posebno je velik pritisak na kolovoz kada se ostvari 42 posto noćenja. Prijašnjih se godina znalo dogoditi da pojedini kampovi zbog prepunjenosti spuštaju rampe u vrhuncu sezone, a u izvansezoni zbog loše i neambiciozne turističke politike ostaju poluprazni.
Do početka listopada zatvaraju se gotovo svi kampovi što se opravdava vremenskim prilikama. Međutim, zimi će, primjerice, raditi niz skandinavskih kampova iako je tamo klima bitno oštrija nego u Hrvatskoj.
Sladoljev smatra da će se ponoviti lanjski financijski promet, odnosno da tih u najboljim kampovima lani zarađenih 35 milijuna eura ne bi trebalo doći u pitanje. Ističe kako kao konstanta dobrog odnosa cijene i kvalitete dominiraju tri kampa: Park Umag s 440.471 noćenjem, rovinjska Valalta s 475.664 noćenja i ninski Zaton s 356.419 noćenja. Riječ se o tri velika kampa koji su u svim ocjenama tržišnih kritičara najkvalitetniji, imaju veći kapacitet od ostalih pa i uspijevaju obraniti svoje rekorde. Davor Verković, Vjesnik

22. rujna 2010
Bajs: Napokon moramo shvatiti da se mi moramo podrediti gostu, a ne on nama
Nije se smjelo dogoditi da mjenjačnice ne rade za Uskrs, da nautičare u predsezoni i posezoni dočekaju zatvorene benzinske crpke, da ne mogu "tankati" nedjeljom i praznikom, smatra ministar turizma Damir Bajs

I ove se godine pokazuje da je turizam jedna od rijetkih stvari koje državi služe na čast, perjanica gospodarstva i naše svakodnevice. Glavna je sezona prošla bez velikih potresa, uz odličan posjet, a da nije bilo lipanjskih kiša i sada rujanskih poplava, možda bismo govorili o dostizanju 2008. Pitanje je koliko je to zasluga turističkih institucija, pogotovo Ministarstva turizma, gdje je velikim dijelom uhljebljen kadar HSS-a bez ikakve stručnosti, a koliko splet okolnosti i činjenica da Hrvatskoj, s odličnim cestama, gravitira gotovo pola milijarde Europljana. Na žalost, prema svemu sudeći, ni letvica ambicija za 2011. neće biti podignuta visoko, štoviše, aktualni ministar turizma smatra da nećemo tako brzo stići glavne mediteranske konkurente. Ministar turizma Damir Bajs ulazi u posljednju godinu mandata, a s njim smo razgovarali o tijeku turističke 2010., planovima i financijama za sljedeću godinu, propustima i načinu da se to ispravi, mogućnostima da Hrvatska jednog dana zaradom sustigne glavne konkurente, te osnivanju fonda za turizam, što bi, kaže Bajs, trebala bit točka na "i" njegova četverogodišnjeg posla.
. Koliko će posljednje kiše i poplave utjecati na ukupan rezultat turističke sezone?
- Loše vrijeme prati dobar dio sezone, i u predsezoni smo imali velike kiše i poplave, ne samo u Hrvatskoj, nego i u nizu nama važnih zemalja, a to se nastavlja i u posezoni. Činjenica je da nas u rujnu vrijeme ne služi. Dijelom će to utjecati na neke segmente ponude, posebice na kamping, ali sada ćemo vidjeti, uzdajući se u neke druge naše prednosti, može li . Hrvatska, bez obzira na ovo promjenjivo vrijeme, imati dobru podsezonu. Zasad je ova godina bolja od lanjske.
Možete li procijeniti ovogodišnju zaradu od turizma?
- Ne mogu procjenjiivati, za koji dan oglasit će se Hrvatska narodna banka. Međutim, sve što bi bilo na razini lanjske godine bilo bi dobro, a sve iznad toga jako, jako dobro.
. Lanjski turistički prihod bio je 6,3 milijarde eura, a ova je godina, barem u špici sezone, bila bolja od lanjske. Može li se, onda, očekivati veći priljev?
- Ponavljam, sve što će biti iznad prošlogodišnje zarade percipirat ćemo kao veliki uspjeh.
. Koliko ste, u cjelini, zadovoljni aktualnom sezonom?
- Sezona pokazuje da je hrvatski turizam ostao konkurentan. I dalje se nalazimo iznad prosjeka europske konkurencije, Hrvatska ima bolje rezultate nego većina naših konkurenata i to treću godinu zaredom. Postoji vjerojatnost da se dodatno poveća naš udio na međunarodnom tržištu. Lani smo držali dva posto ukupnog europskog prometa, svaki 50 gost došao je kod nas. I dalje stojimo jako dobro, ali ćemo za konačan zaključak pričekati kraj godine.
. Koje su po vama bile crne točke koje bi se trebale i morale izbjeći iduće godine?
- Nije se smjelo dogoditi da mjenjačnice ne rade za Uskrs, da nautičare u predsezoni i posezoni dočekaju zatvorene benzinske crpke, da ne mogu "tankati" nedjeljom i praznikom. Jednom napokon moramo shvatiti da se mi, posebice u izvanpansionu, moramo podrediti gostu, da se gost neće podređivati nama.
. Koliko Ministarstvo turizma može utjecati na to da se slične stvari ubuduće ne događaju?
- Ministarstvo nastoji ispravljati anomalije, ali to što se događa često je pod nadležnosti lokalnih samouprava, kojima smo, istina, dali preporuke što bi bilo dobro za turizam. Ako želimo od turista koji su nas izabrali za odmor izvući novac, potaknuti ih na trošenje, onda nam se takve stvari ne bi smjele događati, kao, primjerice, da gost ne može promijeniti devize u mjenjačnicama.
. S koliko će novca turizam raspolagati u sezoni 2011.?
- U tijeku su unutarresorni pregovori i sve je otvoreno. Zna se da turizam u fiskalnom dijelu državnog proračuna sudjeluje s dva promila i da se tim novcem nastoji ostvariti petnaestak posto BDP-a. S dva promila moramo biti konkurentniji od niza drugih velikih zemalja i turističkih velesila. E, sad, osobno očekujem da nam i za sljedeću godinu najmanje ostanu ta dva promila.
. Kada kreću pripreme za sljedeću turističku godinu?
- Pripreme su počele potpisivanjem ugovora s agencijama, vezanima uz programe za podsezonu ove i predsezonu iduće godine. Taj bi nam program trebao dovesti četvrt milijuna turista.
. Kako komentirate masovni odlazak slovenskih nautičara u Grčku zbog ovdašnjih kompliciranih zakona, i, kako tvrde, preskupe plovidbe?
- Što se Ministarstva turizma tiče, nautičarima smo maksimalno olakšali proceduru tako da imaju jedinstvenu vinjetu za sve ono što je vezano uz plovidbu te plaćanje boravišne pristojbe. Sve obveze prema državi rješavaju jednim potezom.
. Da, ali onda dođu do neke uvale gdje ih posjeti koncesionar, tražeći dodatan novac za sidrenje?
- Istina, ove se godine, više nego ikad dosad, postavljalo pitanje treba li dopustiti slobodno sidrenje izvan marina. Osobno mislim da prema nautičarima ne bi trebalo ići strogim mjerama, s tim bismo ih samo otjerali.
. Dakle, je li logično da nautičar, kada već plati vinjetu, dodatno plaća koncesionaru za sidrenje u jadranskim uvalama?
- Nije logično, ali ne želim ulaziti u ono što nije u izravnoj nadležnosti Ministarstva turizma. Propisi za nautičare pripremaju se u Ministarstvu mora. Smatram, ipak, da bismo trebali imati jedan model plaćanja u kojem bi se riješilo i pitanje plaćanje prema koncesionarima. Dakle, sve bi trebalo platiti odjednom, a ne da se ljude dodatno uznemirava.
. Mnogo ste nade polagali u razvoj kontinentalnog turizma, a kontinent i dalje, u ukupnom prometu, sudjeluje s pet posto?
- Nudimo desetak programa vezanih uz razvoj kontinentalnog turizma, nudimo i dobre kreditne linije, i vrlo sam zadovoljan odzivom ljudi koji bi htjeli ulagati u to. Mnogo je ljudi već prihvatilo naše programe. Problematika, međutim, nije jednostavna, kontinent je dosad bio sustavno zapostavljan, a ne treba zaboraviti da ljudi ulaze u rizik, odnosno u posao kojim se nikad dosad nisu bavili. Nastojimo im maksimalno pomoći, pa i na način da im putem agencija, koje potičemo, pronalazimo goste.
. Koliko je ovo ljeto inspektorat bio uspješan u suzbijanju sive ekonomije u turizmu?
- Bili su iznimno uspješni i ovom prilikom moram pohvaliti njihov rad. Oko 750 inspektora napravilo je 35.000 izvida, što je bilo 50 posto izvida više nego lani, a izdano je dvije trećine više kazni. Ove smo godine prvi put, na nov i jasniji način, počeli kontrolirati strance i mislim da su rezultati vidljivi. Uveli smo nove zakonske mjere kojima se pronalaze ilegalni iznajmljivači koji se reklamiraju na internetu. Ironično, ali prvo smo zbog tog prekršaja uhvatili našeg čovjeka koji je legalno radio, ali je prijavio samo četiri apartmana, dok je dodatna četiri zaboravio prijaviti. Nadalje, od ove godine možemo ulaziti u sumnjive objekte bez nazočnosti vlasnika, naravno uz sudski nalog. Inspektori su, ponavljam, ove godine odlično obavili posao.
. Što biste 2011., posljednje godine mandata, željeli napraviti, a što dosad niste uspjeli?
- Želim, prije svega, da na terenu zaživi Zakon o turističkom zemljištu. Iznimno mi je važno da se dogodine osnuje fond za turizam, gdje bi se slijevao novac od koncesija na turističko zemljište. To će biti fond poput Fonda za energetsku učinkovitost. Izravno iz fonda financirali bi se projekti kojima bi se podizala konkurentnost. Ovih ćemo dana raspisati i natječaj za izradu strategije turizma, čime bismo zaokružili sve ono što smo najavili prije tri godine.
. Koliko će se novca godišnje slijevati u taj fond?
- To ovisi o ukupnim prihodima. Tek radimo na pravilniku, zajedno s Ministarstvom pravosuđa i drugim ministarstvima.
. Ne strahujete li da bi se novac iz fonda za turizam mogao preusmjeriti na druge stvari koje nemaju veze s turizmom?
- Po toj bi logici stvari i Fond za energetsku učinkovitost mogao ostati bez svog novca. Mislim da se to neće događati, jer govorimo o zakonskim, ali nadam se i sustavnim rješenjima.

Ne bih se uzdao u brzu i laku zaradu, nego u pomake u kvaliteti
. Može li Hrvatska od turizma zarađivati 15 milijardi eura i možemo li stići Tursku ili barem Grčku koja od turizma zarađuje oko pet milijardi eura više od nas?
- Nije sporno da Hrvatska od turizma može zarađivati više. Međutim, kada bismo danas od turizma zarađivali 15 milijardi eura, onda bi to značilo da je turistički udjel u BDP-u veći od 30 posto, a na svijetu postoje samo dvije, tri zemlje, redom karipske državice, koje, osim turizma, imaju i nešto šećera i ništa više. Cilj nam je, naravno, veća zarada koja se može postići poboljšanjem kvalitete usluga. Ali ako govorimo o udvostručenju zarade u kratko vrijeme, to bi značilo da bismo u vezi s tim bili jedinstvena europska zemlja kojoj turizam znači 30 posto BDP-a. Evo, prema posljednjim podacima Svjetske turističke organizacije, Italija od turizma godišnje zarađuje 45 milijardi dolara, a Hrvatska 11 milijardi. Italija, međutim, ima 60 milijuna stanovnika, a Hrvatska četiri i pol milijuna. Pitanje je, dakle, možemo li mi, u apsolutnim iznosima, zarađivati deset puta više od Talijana. U apsolutnim iznosima već sada, po stanovniku, zarađujemo bitno više od Italije, koja je jedna od vodećih turističkih velesila u svijetu. Ne bih se uzdao u brzu i laku zaradu, nego u pomake u kvaliteti te samu činjenicu da su hotelijeri udvostručili broj hotela s četiri i pet zvjezdica. Davor Verković, Vjesnik

20. rujna 2010
Smještaj u Hrvatskoj/accommodation in Croatia/Hoteles en Croacia/ Hotel
Rekordan broj turista s kruzera u Dubrovniku
DUBROVNIK - U Dubrovniku je u nedjelju pristalo šest brodova na kružnim putovanjima, kojima je grad posjetilo oko 11.000 turista, što je, prema podatcima dubrovačke Lučke kapetanije, ujedno rekord u ovoj turističkoj sezoni. U Dubrovniku će brodovi na kružnim putovanjima ove godine pristajati tijekom cijele godine, odnosno i zimi, a milijunti putnik u Gruškoj luci očekuje se početkom listopada, što je mjesec dana ranije nego 2009. godine. Prošle godine Dubrovnik je posjetilo 850.000 putnika s brodovima na kružnim putovanjima, a ove godine taj broj će biti više od milijun. Nedavno potpisanim ugovorom Europska banka za obnovu i razvoj kreditirat će gradnju dodatnih 200 metara pristaništa u Gruškoj luci, što će omogućiti prihvat novih brodova. (Vj)

3. rujna 2010.
Worldhotels: Hotel Palace već iduće godine povećava prihod 20%
ZAGREB - "Naša strategija nije mijenjati hotel, već pomoći u razvitku njegove jedinstvenosti", kazala je Heike Hoerdemann, direktorica razvoja grupacije Worldhotels pa izrazila zadovoljstvo ugovorom potpisanim sa zagrebačkim hotelom Palace.
Uvjerena je da hotel čeka pozitivno poslovanje te ga okarakterizirala kao najbolji hotel grupacije u našoj regiji. Poručila je da hoteli njihove grupacije moraju ispuniti 200 do 300 različitih standarda, koje provjeravaju metodom mistery shoppinga.

Hotel Palace izabrao je grupaciju Worldhotel za strateškog partnera za globalni marketing, prodaju i distribuciju. Partnerstvo će uključivati i renoviranje Hotela Palace, koji je vrata otvorio još 1907. u prijašnoj Schlessinger palači na Zrinjevcu.
U obnovu hotela, odnosno tri kata smještajnih jedinica, već je uloženo 25 milijuna kuna uz investicije od 4 milijuna kuna u tekuće održavanje, a obnavljanje hotela se nastavlja. U 2009. Hotel Palace ostvario je neto dobit od 106 tisuća kuna, uz 20 milijuna kuna prihoda. Novo partnerstvo , nadaju se, donijet će im ozbiljan rast prihoda.

- Uz veću popunjenost po višim cijenama, očekujemo rast prihoda od 20 posto u sljedećoj godini, jasna je bila Josipa Jutt Ferlan.
Ipak nije htjela otkrivati detalje ugovora s Worldhotels. Dijelit će troškove marketinga i razvoja informacijskih kanala, a istaknula je da u 'hotel nisu ulagali zbog neke grupacije, već zbog dizanja razine usluge'. Usporedno s objavom vijesti u Hrvatskoj međunarodna kompanija o suradnji će izvijestiti putem objava za javnost iz sva 32 ureda u svijetu. Gosti će imati niz pogodnosti poput prikupljanja 'besplatnih milja' odsjedanjem u Hotelu Palace, a svoje rezervacije moći će izvršiti putem interneta.
Worldhotels je kompanija s 40 godina tradicije koja upravlja s 450 hotela u 250 destinacija diljem svijeta, što je čini četvrtom najvećom grupacijom na tržištu. Hotel Palace najstariji je hotel u Zagrebu. U većinskom je vlasništvu tvrtke Glavničar, koja posjeduje 54,44 % vlasništva, 30,81% udjela posjeduje država, a ostalo je u rukama malih dioničara. seebiz.eu

24.kolovoza 2010.
Prošlog vikenda U Hrvatsku je ušlo 1,212.358
Prema podacima koje je na svojoj internetskoj stranici objavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) od petka, 20. kolovoza do nedjelje u ponoć, 22.kolovoza, u Hrvatsku je ušlo 1,212.358 putnika ili 152 tisuće manje nego pretprošli vikend. Istog vikenda iz Hrvatske je izašlo 1,379.589 putnika.
Tijekom vikenda najveći broj ulazaka u Hrvatsku zabilježen je u subotu, 21. kolovoza, kada je u zemlju ušlo 436.453 putnika i 142.613 vozila. Tog dana preko graničnih prijelaza izašlo je 521.408 putnika i 148.631 vozilo, podaci su MUP-a.

U usporedbi s istim vikendom protekle godine ove godine je zabilježen veći broj putnika i vozila koja su ušla u Hrvatsku. Lani je predzadnjeg kolovoškog vikenda ušlo
u Hrvatsku 1,191.270 putnika a izašlo 1,320.067 putnika . Rekordan vikend ove godine po broju ulazaka u Hrvatsku bio je prvi vikend u kolovozu kada je zabilježen broj ulazaka u Hrvatsku od 1,554.000 putnika.

19. kolovoza 2010.
GUARDIANOVIH TOP 10
Dubrovnik četvrta destinacija posezone
Dubrovnik je četvrta najpoželjnija destinacija za guštanje u prvim danima posezone. Objavio je to u utorak britanski Guardian na svojem internetskom izdanju u kojem se predlaže deset najboljih mjesta na kojima se ujesen može uhvatiti posezonsko sunce.
Dubrovnik je ljeti prepun turista, smještaj je nemoguće naći, a svakog dana se ispred grada sidre veliki kruzeri. Međutim, jesen iz Dubrovnika izvlači najbolje, cijene značajno padaju, gužvi nema, a još uvijek je dovoljno toplo za kupanje, zaključila je Nicola Iseard, novinarka Guardiana.
Na prvo mjesto ove liste zasjela je Sardinija, slijede Andaluzija i Cipar, dok je hrvatski predstavnik za sobom ostavio egipatski gradić Dahab, Kanarske otoke, Kas u Turskoj, Saint-Tropez, Rodos i Île de Ré u Francuskoj. (A. J./Novi list)

17. kolovoza 2010
Smještaj u Hrvatskoj /accommodaton in Croatia / Hoteles en Croacia/ Hotels
Da ne zjapi prazan, studentski dom pretvorili u hostel
Do kraja kolovoza iznajmljuju se sobe u >Cvjetnom naselju<. Za održavanja Smotre folklora, Prvenstva Sveučilišta u malom nogometu i Olimpijade fizičara u hostelu je boravilo oko 2000 posjetitelja
Studentski dom >Cvjetno naselje< od 16. srpnja do 31. kolovoza ponudio je smještaj mladima kojima je Zagreb glavno odredište tijekom ljetnog odmora ili pak prolazna postaja na putovanju. Iako je prošlog ljeta uglavnom bio dupkom pun, ovih dana hostel u tom studentskom domu ne može se pohvaliti velikim brojem gostiju.
Između grupnih posjeta, kada dođe i do stotinu gostiju, dolazaka u manjem društvu ili u parovima, zna se dogoditi >rupa< pa hostel zna biti i poluprazan. Razlog tomu, kako kažu turisti, vjerojatno je agresivnija promocija privatnih hostela jer ih je lakše pronaći na internetu.
>Dnevno u hostelu bude od 30 do 100 gostiju, mladih ljudi koji su uglavnom prolazni gosti. Za održavanja Prvenstva Sveučilišta u malom nogometu, Međunarodne smotre folklora i Olimpijade fizičara u hostelu je bilo 2000 gostiju<, rekao je Ivan Lešković, pomoćnik ravnatelja Studentskoga centra.
Dodao je kako hostel vodi Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, hostel je otvoren čitavi dan i nema policijskog sata do kojeg se gosti moraju vratiti. Noćenje u prvom paviljonu Studentskog doma, u kojem se nalazi hostel, stoji 120 kuna, a jednokrevetne sobe stoje dvjestotinjak kuna.
Gosti hostela usmjereni su na turističku ponudu Zagreba, objasnio je Lešković. Kako smo saznali iz Turističkog ureda Studentskog doma, turisti u hostelu obično odlaze razgledati Zagreb oko 11, a u hostel se vraćaju u poslijepodnevnim satima.
>Zagreb je naša zadnja postaja prije povratka doma. Došli smo bez ikakvih očekivanja i zbilja smo impresionirani. Oduševio nas je Gornji grad<, rekao je Cristian Veig iz Nizozemske koji je s djevojkom obišao i Dubrovnik te Cres i Mljet. U Zagrebu ostaju dva dana, a smještaj im nije skup i njime su jako zadovoljni. Marina Bencun, Vjesnik

16. kolovoza 2010.
Golemi brodovi sve češći su splitski gosti
Tri kruzera dovela 2000 putnika
Kada su u pitanju dolasci velikih kruzera, morska vizura Splita sve više podsjeća na vizuru južnijeg turističkog suparnika - Dubrovnika.
Naime, jučerašnje jutro pred obale grada donijelo je dvije tisuće putnika na tri golema kruzera, redom sve češći splitski gosti: "Norwegian Gem" dužine gotovo 300 metara, "Splendour of Seas" od 260 metara, te manji "Seaborn Odyssey" sa 177 metara dužine.
Teško je reći koji je ljepši. Crvenim rubinima od prove do krme oslikani ""Norwegian Gem", "Splendour fo Seas koji zbog tisuću prozora na sebi pripada klasi "brodova svjetla" ili "Seaborn Odyssey", najnoviji brod tvrtke "Seabourn Cruise Line" sagrađen 2009. godine koji, osim Splita, redovito navraća i u Kotor. "Odyssey" je najveći brod u "Seabournovoj" floti.
Da i u ovim kriznim godinama industrija turističkih krstarenja posluje uspješno potvrđuje upravo ovaj kruzer koji je porinut lani, a vrijednost mu je 250 milijuna dolara. Krstarenje brodom "Splendour of Seas" nije pretjerano skupo s obzirom na luksuz koji se pruža.
Pa tako sedmodnevno krstarenje, koje uključuje pristajanje u Veneciji, Pireju, Mykonosu i Ateni, iznosi 600 eura. D.K.Slobodna Dalmacija

10. kolovoza 2010.
Lonely Planet: Hrvatska popularnija nego ikad
ZAGREB - Hrvatska je popularnija nego ikad i postaje omiljeno i sve poznatije odredište europskih turista pa i svjetski poznatih zvijezda, bilježeći ovog ljeta petnaestpostotni porast posjetitelja koji dolaze zrakoplovom i devet posto više onih koji dolaze brodom, ističe se u članku na web stranicama jednog od najpopularnijeg svjetskog vodiča Lonely Planeta. Drugim odredištem ovog ljeta, nakon Hrvatske autor članka izdvaja Tursku, za koju kaže da bilježi dobre rezultate, posebno Istanbul koji vrvi posjetiteljima. Kao treće odredište navodi britanske kampove koji po popularnosti prestižu hotele. Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Niko Bulić ističe da se ovo nije dogodilo slučajno jer HTZ već deset godina sustavno i sveobuhvatno promovira Hrvatsku po cijelom svijetu. Vjesnik

19. srpnja 2010.
Bajs: Kamping najvažniji segment hrvatskog turizma
ZATON - >Očekivali smo da će ova godina biti teža za ovaj dio turizma, što pokazuju i brojke ne samo u nas, gdje smo sada u minusu od dva do tri posto, nego i u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, gdje kamping bilježi minuse i do 20 posto. Neće biti lako ponoviti prošlogodišnje rezultate, međutim, rezultati koji dolaze u srpnju i kolovozu pokazuju da oporavak ide ubrzano. Neću reći hoćemo li do kraja sezone uspjeti smanjiti minuse, ali nagovještaji su potpuno pozitivni<, rekao je ministar turizma Damir Bajs za obilaska kompleksa Turističkog naselja u Zatonu u nedjelju.
Ministar je dodao da se u više od 230 kampova u Hrvatskoj gosti trenutačno ostvaruje četvrtinu svih noćenja, a otprilike toliko je i dolazaka, što je >posve sigurno čine jedan od aduta hrvatskog turizma i u 2010.<. [Lj. I. B.], Vjesnik

14. srpnja 2010.
PAKLENA DALMACIJA Vruće će biti sve do studenoga
Obračun Dalmatinaca i vrućine nije pošteno ni započeo, a Dalmatinci su je se već "štufali". Sezonske prognoze obećavaju kako vremenske neprilike neće napakostiti turističkoj sezoni, dapače, mogle bi ju učiniti jednom od boljih proteklih godina.
U srpnju i kolovozu nad Sredozemljem će dominirati polje povišenog tlaka što uključuje stabilno vrijeme često s temperaturama debelo iznad prosjeka.
Vrućina će se po prognozama bez pardona obračunati i sa državama koje na nju baš i nisu navike - Velika Britanija, Island, pa čak i Istočna Europa i Finski zaljev.
Očekivana količina padaline do kraja ljeta bi trebala biti u skladu s prosjekom, pa nas ne očekuje vlažan finiš ljeta. Temperature iznad prosjeka bi nas po trenutnim dugoročnim prognozama pratile do duboko u jesen, a najtoplije bi bilo na zapadnom sredozemlju te sjeveru kontinenta, a hladnije u Egiptu i još nekim djelovima Afrike.
U jesen nas prognoza svrstava u područja koja neće dobiti veliku količinu oborina, u najgoru ruku u rangu višegodišnjeg prosjeka.
Za kraj spomenimo da nas nakon slabijeg nedjeljnog osvježenja idući tjedan očekuje novi toplinski udar s iznimno visokim temperaturama, na što posebno upozoravamo. Ivan Šolić, Slobodna Dalmacija

Smještaj u Hrvatskoj /accommodaton in Croatia / Hoteles en Croacia/ Hotels
12. srpnja 2010.
Pogled od kojeg zastaje dah
Povratak dubrovačke žičare. Obnovljena je po najvišim standardima kvalitete i sigurnosti, u jednoj kabini može se prevesti najviše 30 putnika, a vožnja od gradskih zidina do vrha Srđa traje otprilike tri i pol minute
Prvu panoramsku vožnju nakon gotovo dva desetljeća mirovanja prošla je u subotu obnovljena dubrovačka žičara, a simbolično ju je otvorila hrvatska premijerka Jadranka Kosor.
Jedan od nekadašnjih simbola dubrovačkog turizma od godine 1969.. nije bio u funkciji od 1991., a obnova je uz česte zastoje i, među ostalim probleme vezane uz rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, trajala posljednjih sedam godina.
Sada je, pak, nakon što je u nju utrošeno oko pet milijuna eura, zablistala u punom sjaju i na najboljem je putu da, kako je riječi predsjednika Uprave Lukšić grupe i predstavnika investitora Excelsa nekretnina Oskara Hasbuna potvrdila i premijerka, opet bude velika turistička atrakcija Dubrovnika.
>To je pobjeda kulture građenja nad kulturom rušenja!", rekla je otvarajući žičaru iz koje se pruža sigurno najljepši pogled na Grad pod Srđem premijerka Kosor. Istaknula je, uz ostalo, da će Vlada i dalje podupirati projekte poput ovoga, posebno jer je riječ o otvaranju novih radnih mjesta, kao što je slučaj i sa žičarom, gdje će posao dobiti 29 ljudi. Premijerka je, međutim, s obzirom na mjesto na kojem se žičara nalazi, podsjetila da svega toga ne bi bilo bez hrabrih hrvatskih i dubrovačkih branitelja.
>Ovaj trenutak zato posvećujem svim braniteljima<, rekla je proglašavajući žičaru otvorenom. Vladi, Gradu, Županiji, izvođačima, djelatnicima i svima koji su sudjelovali na projektu obnove dubrovačke žičare zahvalio je i predsjednik Uprave Lukšić grupe, predstavnika vlasnika odnosno investitora tvrtke Excelsa nekretnine.
Obnavljana je po najvišim standardima kvalitete i sigurnosti, u jednoj kabini može se prevesti najviše 30 putnika, a vožnja od gradskih zidina do vrha Srđa po cijeni od 10 eura traje otprilike tri i pol minute. Procjenjuje se da bi žičara godišnje mogla prevesti oko 150.000 putnika. Gosti, pak, na vrhu Srđa mogu, naravno, uživati u zaista nezaboravnom pogledu na Grad, a usput se i okrijepiti u restoranu koji ima i dvije terase. Katarina Bulić, Vjesnik

Smještaj u Hrvatskoj /accommodaton in Croatia / Hoteles en Croacia/ Hotels
7. srpnja 2010.
PLAVI CVIJET
U utrci rabačke plaže i Kamenjak
Poreč, Novigrad i Vrsar nisu jedine ovogodišnje županijske kandidature za turističku nagradu Plavi cvijet - u pojedinačnim elementima za tu će nagradu konkurirati Titov park i turističko-informativni centar (TIC) u Puli, javne plaže u Rapcu, okućnica Jasne Moscarda u Štinjanu, porečka Giostra, Rt Kamenjak te rovinjski suvenirski program vezan uz batanu.
Kandidatura po pojedinačnim elementima bilo je poprilično malo u usporedbi s brojem turističkih mjesta na obali i ono što imaju za ponuditi. Interes za Plavi cvijet (nagradu za najuređenije mjesto i grad na Jadranu koju dodjeljuje HTZ) i ove je godine pokazalo tek nekoliko TZ-ova, koje to marljivo rade iz godine u godinu jer smatraju da je i to dio promicanja turizma. Riječ je o Rapcu, Puli, Rovinju, Poreču, Vrsaru, Novigradu i Umagu.
Ove je godine, uz Rabac, javnu plažu predložila Pula i to Ambrelu na Verudeli, Umag je kandidirao gradsku plažu Vila Rita, a Poreč svoje Gradsko kupalište. S obzirom na cjelokupni izgled i uređenost, županijsko povjerenstvo jednoglasno se odlučilo za rabačke plaže.
U kategoriji suvenira pristigle su kandidature za seriju suvenira Pule, zatim suvenira od kamena Ivana Vesnavera iz Poreča te rovinjsku batanu. Taj je suvenir dobio najbolju ocjenu zbog svog izgleda, ali i originalnosti.
U izboru između Titovog parka u Puli te malog parka Usluge nedaleko od porečke tržnice prevagnula je Pula, a između okućnice Marinele Pribetić u Vrvarima i Jasne Moscarda u Štinjanu ona potonja. Pulski TIC pobijedio je porečki i savudrijski koji je počeo s radom ove godine.
U kategoriji turističke ponude ili zanimljivosti, koja se po prvi put ove godine ocjenjuje, moguće je bilo predložiti prirodnu baštinu ili fenomen, kulturnu baštinu, manifestacije i priredbe te aktivni turizam. Za taj je element pristiglo najviše prijedloga: za porečku manifestaciju Giostra, zatim Park skulptura Dušana Džamonje kraj Vrsara, ornitološki rezervat Palud, obrtnički sajam Istrian Hand Made Fair, IstrArt i Istra Gourmet te pulsku manifestaciju Istrafešt. Povjerenstvo je glasalo za Giostru te dalo još jedan svoj prijedlog - Rt Kamenjak. (B. BAN), Glas Istre

5. srpnja 2010.
Smještaj u Hrvatskoj /accommodaton in Croatia / Hoteles en Croacia/ Hotels
Hotel Aristos, stvoren prema vašim potrebama
Interijer koji spaja moderan dizajn i klasičnu eleganciju, prožet daškom luksuza i oplemenjen mnogobrojnim umjetničkim djelima, odiše ugodnim i toplim ozračjem. Prepustite se bogatim gastronomskim doživljajima u našem restoranu, opustite tijelo i duh u Wellness & Spa centru, odaberite vrhunski odmor u udobnim sobama i uživajte u jednom od naših barova i zelenom okruženju ljetne terase.

Hotel Aristos je prepoznat i nagrađen od strane Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore, u kategoriji " Kvaliteta za Hrvatsku hotela 4* kontinentalne Hrvatske 2009."

Hotel Aristos Zagreb, otvoren je u rujnu 2003. godine. Zahvaljujući lokaciji i visokoj razini usluge, razvio se u prepoznatljiv poslovni hotel. Sa željom da svojim gostima omogući još bolji i kvalitetniji boravak, u travnju 2009. otvoreno je novo krilo Hotela ukupne površine 10.000 m2 s novim kongresno-banketnim centrom, restoranom Tiara, Wellness & Spa centrom, lounge barom Momento i deluxe sobama. Hotel Aristos nastoji gostima pružiti prvorazredni smještaj i usluge. U skladu s time gostima je na raspolaganju:

• 150 smještajnih jedinica (comfort, deluxe i superior sobe s ukupno 270 kreveta)
• soba za osobe s posebnim potrebama
• 3 business apartmana
• Deluxe Aristos apartman
• Lobby bar Hotela (7.00 - 23.00 h)
• Lounge bar Momento (8.00 - 23.00 h)
• restoran Tiara (12.00 - 23.00 h)
• ljetna terasa Hotela (7.00 - 23.00 h)
• Wellness & Spa centar površine 450 m2 (10.00 - 22.00 h)
• fitness studio
• kongresni centar sa zasebnim ulazom, recepcijom, garderobom i sedam multifunkcionalnih suvremeno opremljenih kongresnih dvorana i manjim dvoranama za sastanke
• e-business centar opremljen scan/print/copy uređajem
• mjenjačnica
• gift shop
• frizerski salon
• podzemna garaža na dvije razine i vanjsko parkiralište
• 5 dizala
• dodatne besplatne usluge:bežićni internet,parkiranje automobila, fitness studio i dr. usluige
• ostale usluge:room service, usluga pranja, mogučnost prijevoza iz zračne luke, mogučnost organiziranog razgledavanja grada , i broje druge uslug.
  
  Hotel ima dvije velike dvoran prikladne za razne oblike organiziranih proslava uključujući i proslavu vjenčanja.
  

  Kongresni centar Hotela Aristos sa sedam multifunkcionalnih dvorana i posebno uređenim banketnim restoranom Tiara, salonom Vitrum i lounge barom Momento idealno su mjesto za organizaciju seminara, radionica, domjenaka, koktel-zabava, press-konferencija i ostalih svečanosti koje zahtijevaju visoku razinu usluge. Profesionalno osoblje, individualiziran pristup i stručna potpora pomoći će vam u organizaciji i svaki vaš event učiniti posebnim doživljajem.

  Hotel je lociran u neposrednom blizini zračne luke u blizini glavne prometnice te je prikladan za smještaj u prolaznom putovanju ili tijekom namjenskom dolasku u Zagreb.
  Više informacija na web stranici hotela www.hotel-aristos.hr
  

Smještaj u Hrvatskoj /accommodaton in Croatia
/Hoteles en Croacia/ hotels



5. srpnja 2010.
Prvi vikend u srpnju najavljuje sezonu bolju od lanjske

Mislim da s dva glavna ljetna mjeseca neće biti problema i da bi godina mogla biti i bolja od 2009., ističe Mili Razović, direktor TZ-a Splitsko-dalmatinske županije Počela je puna turistička sezona: prvi srpanjski vikend obilježen je na najbolji mogući način- gužvama na prometnicama, u trajektnim pristaništima i zračnim lukama, prva velika smjena dodatno je zaposlila hotelijere i počela puniti privatni smještaj. Jedan dobar vikend, naravno, ne znači automatski da ćemo imati i dobro ljeto, to ovisi o nizu faktora, ali prva su brojnija >turistička jata< vratila osmijeh na lica turističkih radnika.
Većina kontaktiranih turističkih djelatnika smatra da bi srpanj i kolovoz mogli biti na lanjskoj razini, što je odavno zacrtano kao uspjeh. Iznimka su ugostitelji, koji će se opet požaliti na lošu potrošnju gostiju.
Živost se, kao u boljim turističkim godinama, osjetila od Istre do Dubrovnika.
Već u petak poslijepodne, svjedočili smo na A1 prvom masovnijem ovogodišnjem pohodu na Jadran. Gužve su se nastavile u subotu te u nedjelju prijepodne, pogotovo na, kako je javio HAK, glavnoj državnoj autocesti u smjeru mora.
Istodobno su sve jadranske zračne luke bilježile bolji promet nego u istom razdoblju lani. Kroz pulsku je zračnu luku, recimo, samo u subotu prošlo 6100 putnika, 500 više nego prve srpanjske subote 2009. Sletjelo je 25 aviona, uglavnom čartera, a novi je rekord ostvario i zadarski Zemunik, koji posljednjih sezona širi opseg posla. Na Zemunik je sletjelo 70 zrakoplova, putnika je bilo čak 60 posto više nego lani. Oko 20.000 posjetitelja prodefiliralo je i kroz Zračnu luku Dubrovnik, a sam je grad posjetilo i oko 9000 putnika s pet kruzera.
>Izvorni cilj nam je ponoviti lanjski rezultat, a zasad sve ide u tom smjeru. Protekli je vikend bio dobar i osjećamo početak punog ljeta, što nam ulijeva optimizam da bi i glavna sezona mogla proći u redu. Doduše, mi smo i predsezonu, unatoč kiši, odradili vrlo dobro<, rekao nam je Vlado Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, dodavši da je u subotu i nedjelju obilazio lokalne granične prijelaze te da je na svima, uz bitno pojačan promet, posao odrađen na najbolji način.
Gužve je bilo i na prometnicama sjevernih dijelova države. Tako je do subote u podne preko istarskih graničnih prijelaza Kaštela, Plovanije i Požane u državu ušlo 75.000 gostiju, uglavnom Nijemaca, Austrijanaca i Slovenaca. Nadalje, preko kvarnerskih prijelaza Rupe i Pasjaka u Hrvatsku je, također u subotu prijepodne, ušlo gotovo 20.000 turista, što je Gordana Medved, direktorica Turističke zajednice Primorsko-goranske županije, ocijenila važnim podatkom za sam početak srpnja.
>Ulazak preko Rupe i Pasjaka bio je odličan, to je prvi jaki ulaz ove sezone i postavlja dobre temelje za nastavak ljeta. Međutim, teško nam je prognozirati kakav će biti srpanj, kamoli kolovoz. Postoje dobre najave, no one se realiziraju tek kad gost dođe<, kaže Gordana Medved, dodavši da je Kvarner teško i krvavo izgurao predsezonu, uz ostalo i zbog lošeg vremena.
>Predsezona nam je bila toliko teška da se postavlja pitanje trebamo li pod svaku cijenu ustrajati na produljenju i širenju sezona ili se samo usredotočiti na srpanj i kolovoz<, pita se direktorica TZ-a Kvarnera. Početni je srpanjski vikend solidno napunio i srednju Dalmaciju.
>Na području Splitsko-dalmatinske županije trenutačno se odmara 70.000 gostiju, što je čak nešto bolje nego lani. Mislim da s dva glavna ljetna mjeseca, barem na našem području, neće biti problema, i da bi godina mogla biti i bolja od 2009.<, ističe Mili Razović, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. Dobru prometnu povezanost, blizinu glavnih tržišta, konkurentne cijene i kvalitetno odrađenu promidžbu, nabrojao je kao glavne razloge zbog kojih bi Hrvatska i ove godine mogla biti poželjna među stranim gostima. Na njegovom se području, inače, trenutačno najviše odmaraju Poljaci, Česi, Nijemci i Austrijanci, dok su domaći gosti i dalje u padu. Razović, doduše, smatra da osiromašenost domaćeg puka, koji si sve teže može priuštiti ljetovanje, neće ugroziti finalne brojke, jer mu hrvatski građani u ukupnoj strukturi sudjeluju s devet posto.
Inače, na makarskoj je rivijeri 28.000 turista, samo u Makarskoj njih više od 6000. Davor Glavina, direktor TZ-a Makarske, kaže da mu je statistika na lanjskim vrijednostima te da špicu očekuje već za sedam do deset dana. >Ovo već nalikuje pravom ljetu i pravoj turističkoj sezoni. Zadovoljni smo, jer je ovo pravi melem nakon lipanjskih kiša<, kazao je Glavina.

Na dalmatinske otoke krenulo 20.000 turista
Splitska Trajektna luka spremno je dočekala prvi srpanjski vikend te je već u subotu, kad je službeno označen početak turističke sezone, ostvarila promet od oko 20.000 putnika i 6000 vozila u oba smjera, potvrdio je >Vjesniku< kapetan Ante Mrvica, koordinator Jadrolinije za splitsko plovno područje. >Prvi jači ljetni vikend protekao je u skladu s našim očekivanjima, a to što su izostale velike gužve posljedica je dobre organizacije i stupanja na snagu novog plovidbenog reda prema srednjodalmatinskim otocima<, rekao je Mrvica, dodajući da je Brač, kao najomiljenija turistička destinacija, povezan s četrnaest redovnih linija, pa će svi koji se namjeravaju otisnuti prema tom otoku biti pošteđeni nervoze i čekanja na ukrcaj. Split i Hvar povezuje sedam linija, Šolta je dobila šest, Vis tri linije, što s uvođenjem noćnog putovanja u smjeru Staroga Grada (polazak iz Splita u 01,30) čini optimalnu poveznicu cijeloga srednjodalmatinskog akvatorija s Trajektnom lukom. Mrvica kaže i da su smanjenju gužvi pridonijeli i veliki Jadrolinijini brodovi, ali i ulaganja u infrastrukturni sustav splitske luke. Nedjelja očekivano donosi i do 30 posto manji promet u odnosu na subotu, jer je riječ o turistima koji se vraćaju s otoka, a njih je u srpnju uvijek znatno manje u odnosu na one kojima je Split polazna lučka postaja. Kapetan Ante Mrvica ističe važnost autoceste, bez koje ni najbolja lučka infrastruktura ne bi pridonijela smanjenju nesnosnih gužvi, koje su do prije nekoliko godina bile uobičajeni dekor jedne od najvećih putničkih luka na Mediteranu. >Što se tiče strukture gostiju, koji su prvog srpanjskog vikenda prošli kroz Trajektnu luku, može se reći da nam je stigla Europa. Ima i Nijemaca, dosta je Čeha i Slovaka, zatim, tu su Poljaci i Francuzi, a ima i Talijana, iako njihovo vrijeme tek dolazi<, rekao je Mrvica, dodajući da šarolika struktura gostiju upućuje na dobar početak turističke sezone. [D.S.]

Veliko zanimanje za jednodnevne i dvodnevne izlete
Lijepo vrijeme, koje je lani izostalo, pojačalo je broj jednodnevnih i dvodnevnih izleta prema dalmatinskim otocima, prema kojima se nisu zaputili samo Splićani, nego i gosti koji su odsjeli u njihovu gradu. Još do prije nekoliko dana broj turista u Splitsko-dalmatinskoj županiji kretao se oko 55.000, a sada je već narastao na više od 70.000, što je čak malo bolje od očekivanja turističkih djelatnika, koji vjeruju da će Dalmacija izvući i ovogodišnju, jednako tešku i izazovnu recesijsku sezonu. [D. S.]

Servis dobrodošlice do 22. kolovoza
Servis dobrodošlice, dijeljenje promidžbenih materijala turistima, dugogodišnja praksa Hrvatske turističke zajednice, započela je također proteklog vikenda, u petak, 2. srpnja. Goste na 16 najfrekventnijih graničnih prijelaza dočekuju djelatnici HTZ-a, dijele im promidžbene materijale o odredištima, kulturi, zabavi, sportskoj ponudi, gastronomskim specijalitetima, prometnoj povezanosti... Servis dobrodošlice provodit će se svakog vikenda do 22. kolovoza. Davor Verković ,Vjesnik

29. lipnja 2010.
CNN: Hrvatska među top-odredištima
Ako planirate putovanje života, zašto ne krenete na neko koje uključuje najbolju hranu koju ćete ikad jesti u životu, navodi CNN u svom turističkom vodiču i nudi nekoliko odredišta, među njima i Hrvatsku, gdje turisti mogu uživati u vrhunskim kulinarskim specijalitetima.
Uz dalmatinsku obalu, CNN u četiri top-odredišta ubraja i Andaluziju u Španjolskoj, Patagoniju u Čileu te francusku Burgundiju.
Putovanje Okus Hrvatske od 12 dana stoji 4.000 dolara po osobi, navodi CNN i predlaže da se, jedreći uz hrvatsku obalu, obvezno kuša vino Plavac mali na Pelješcu, dagnje u Malom Stonu te divlje kapare na otoku Visu. Večeri u vinskim podrumima poseban su doživljaj, navodi CNN.

Petodnevna tura po španjolskoj Andaluziji Amerikance će stajati oko 900 dolara po osobi, savjetuje im se kušanje kozica, sipe, lignji i desertnih vina, a ono što nikako ne smiju propustiti španjolska je večera u šest sljedova, stoji u turističkom vodiču CNN-a.
Za cijenu od 4.200 dolara može se četiri dana uživati u Čileu gdje, prema CNN-u, svakako treba iskusiti vožnju helikopterom od Atmosphere do obala jezera Trebol, južno od otoka Chiloe i ondje organizirati piknik čiji će sastavni dio biti lokalni specijaliteti poput janjetine s ražnja.
Šestodnevni obilazak Burgundije stoji oko 3.200 dolara po osobi, pri čemu se ne smije propustiti posjet farmi iz 16. stoljeća te uživanje u lokalnim kulinarskim delicijama od tjestenine i mesa i, dakako, poznatim francuskim vinima, piše CNN u turističkom vodiču. HRT

4. svibnja 2010.
U Nacionalnom parku stotine ljudi iz Zadra i Splita, ali i onih koji su došli iz Vukovara, Krapine, Zagreba, Novog Sada, Njemačke, Italije i Slovenije
Slobodno penjanje: Zadrani i Splićani preplavili Paklenicu
Prekrasan sunčani dan i običaj da se Praznik rada proslavlja izletom u prirodu privukli su u Nacionalni park Paklenicu stotine ljudi, a parkirani automobili svjedočili su o brojnim posjetiteljima iz Zadra i Splita, ali i onima koji su “potegnuli” iz Vukovara, Krapine, Zagreba, Novog Sada, Njemačke, Italije i Slovenije.
Uz izletnike, koji su uživali u šetnji uz pravi planinski potok i izletničkom pikniku duž planinarske staze do “Borisova doma”, donjim dijelom kanjona razmiljeli su se sportski penjači.
Od 2000. godine u kanjonu Velike Paklenice održava se jedinstveno penjačko natjecanje - “Big Wall Speed Climbing”, ili brzinsko penjanje velikih stijena.
Natjecati se mogu samo osobe s napunjenih 18 godina u dvočlanim muškim ili ženskim tandemima. Mjerenje vremena počinje kad prvi penjač krene, a prestaje kad drugi penjač dođe do cilja.
Ekipe startaju svakih deset minuta, a tijekom penjanja članovi ekipe moraju se izmjenjivati na vodećem mjestu i obvezno se ukopčavati u sva postavljena međuosiguranja. U natjecanju je dopušteno samo slobodno penjanje, bez tehničkih pomagala.
- Došle smo iz Švicarske i zaista nam je lijepo na ovom natjecanju. Osim dobrih stijena i smjerova za penjanje, koji se “otvaraju” kamo god pogledate, ovdje je i izvrsna zabava – kaže Annamaria Zollinger, a njezina penjačka partnerica Anne-Aylin Sigg kima glavom uz veliki smiješak.
Njih dvije držale su najbolji rezultat u penjanju, sve do nastupa hrvatskog tima Sunčice Hrašćanec i njezine partnerice Inge Patarčić, koje su u rekordnih i nevjerojatnih 14 minuta i 53 sekunde ispenjale 110 metara dug penjački smjer Karamara Sweet Temptations težine 6a+.
Hrvatice su popravile rekord za 1 minutu i 11 sekundi, a Švicarke su ih sportski i kolegijalno bodrile!
- Prestara sam ja za ovo, ali spašava me to što su mi partnerice sve mlađe i spretnije – duhovito je kazala Sunčica Hrašćanec, pobjednica prijašnjih natjecanja u Paklenici i najpoznatije žensko ime na natjecanju.
Sunka, kako Sunčicu zovu u penjačkim krugovima, prihvatila je izazov da i dogodine obori rekord, a onda je preko razglasa zamolila kolege i gledatelje da malo obrate pažnju pa možda ugledaju njezin izgubljeni mobitel.
Nagrade za prva tri mjesta - out door opremu - osigurala je tvrtka Mammut.
Osim hrvatskog i švicarskog tandema, zaslužile su je i trećeplasirane Slovenke Maja Apat i Nastja Davidova-Šisernik.
Popodne je bilo predviđeno za natjecanje muških tandema koji su svoje vještine i brzinu trebali pokazati u 160 metara dugom smjeru BWSC težine 6c+.
Slovenska braća Klemen i Jure Baćan ostvarili su najbolji rezultat na muškom natjecanju. Oni su najbrže ispenjali 160 metara dugi smjer BWSC u kanjonu Velike Paklenice.
Drugoplasirana su bila hrvatska braća Perica i Jurica Levatić, a trećeplasirani Hrvati David Koljnrekaj i Emil Mucko.
Nedjelja je rezervirana za opuštanje i penjanje po izboru, ali i za dječje natjecanje u slobodnom penjaju III. Rock Pillars - Ocun Kid Speed - Paklenica 2010.
Nikolina Radić-Ančić, foto: Vladimir Ivanov, Slobodna Dalmaci