|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||
| |
||||||||
|
|
![]() |
![]() |
![]() |
|||||
V I J E S T I
Zanimljivosti - arhiv 30. siječnja 2008. Unatoč upornom dokazivanju očigledne da je živ, Kucy je prema službenim podacima i dalje mrtav, zbog čega se ne može vratiti na posao ni uplaćivati životno osiguranje. No, ipak nije sve tako crno, piše mjesni list u utorak, jer više ne mora plaćati porez. "Prošao je i siječanj, a prema dokumentima još uvijek sam mrtav", izjavio je Kucy listu Gazeta Wyborcza dodavši kako mu je situacija u kojoj se našao postala smiješna. No, službenica u matičnom uredu jako je ozbiljna. "Taj građanin više nije živ, tako piše", izjavila je listu. Jutarnji list 23. siječnja 2008. Dok se vratio, Annu je zajedno s njezinom obitelji staljinistički režim označio državnim neprijateljima i protjerao ih u Sibir, u gulag. Boris je sve pokušavao kako bi ponovno pronašao svoju mladenku. Ali je nestala i prvi put otada ponovno su se našli više od pola stoljeća kasnije. Nevjerojatna slučajnost oboje ih je dovela natrag u rodno selo na isti dan. - Mislila sam da me oči varaju. Vidjela sam kako mi ovaj poznat čovjek prilazi. Srce mi je poskočilo. Znala sam da je to on. Plakala sam od sreće - kaže Anna o trenutku kad je vidjela Borisa, danas 80-godišnjaka. U Borovlyanku se vratio kako bi posjetio grob svojih roditelja, a kad je izašao iz automobila, vidio je Annu kako stoji pored svoje stare kuće gdje su živjeli svega nekoliko dana nakon vjenčanja. "Potrčao sam joj i rekao: 'Draga, toliko dugo sam te čekao. Moju ženu, moj život... '" Ostali su budni cijelu noć, pričajući o svemu što im se dogodilo i o okrutnim okolnostima koje su ih razdvojile. Upoznali su se, naime, kad je on bio u komunističkoj mladeži i kad je trebao održati govor u selu. Uočio ju je okruženu prijateljima i nije, prisjeća se, skidao pogleda s nje. Njezin je otac već bio protjeran jer je odbio raditi na kolektivnim farmama, ali Borisu to nije bilo važno. Bila mu je prelijepa. - Volio sam ju i uvijek bih je branio - kaže Boris. I tako je započela romansa. Kad se vratio s fronte, još ga je čekala. Vjenčali su se 1946. godine i bilo je to, kažu, užurbano vjenčanje jer nije bilo vremena za ništa drugo i ništa veće si nisu mogli priuštiti u to doba. Tri dana kasnije morao se vratiti u svoju jedinicu. - Poljubili smo se, ali nikad nisam očekivala da se više nećemo vidjeti - kaže Anna. Nešto kasnije, dohvatila ju je država. Kao i otac, i ona je postala državni neprijatelj i morala je po kazni otići u Sibir. - Prijetila sam da ću se radije ubiti negoli otići jer nisam mogla živjeti bez njega, ali su me prisilili. Bilo je to najtužnije razdoblje mojeg života - priča Anna. Kad se vratio s fronte, Boris je bio izvan sebe. "Uvijek je bila tamo kad bih se vratio kući, ali ovaj put je nije bilo nigdje. Nitko nije znao gdje su ili što se dogodilo Anni. Tako smo izgubili trag jedno drugom." U njihovu novom selu, Annina majka je odlučila da se djevojka treba preudati. Rekla joj je kako se Boris ponovno oženio. - Rekla mi je kako je on zaboravio na mene i da zato ne dolaze nikakva pisma. Nisam joj vjerovala i strašno sam za njim patila. Ali jednog dana kad sam se vratila s posla kući, moja je mama spalila sva njegova ranija pisma, pjesme i slike, uključujući i one s našeg vjenčanja. Rekla mi je da me dolazi vidjeti drugi čovjek, i da bih trebala s njim izaći i ako budem imala sreće, da će me oženiti. Počela sam plakati i pobjegla u dvorište. Svijet mi je postao crn. Htjela sam umrijeti i otišla sam u sjenik gdje sam se htjela objesiti. Došla je moja majka i ošamarila me te rekla da ne budem glupa. Uvjerila me da moram izaći s ovim čovjekom, Nefedom, i onda su me oboje uvjerili gdje je moj budući položaj - priča Anna. Boris je s vremenom također odustao od potrage i oženio se. Postao je pisac i napisao knjigu posvećenu ženi za koju je bio oženjen kao mladi vojnik, ali s kojom je proveo samo tri noći... I jednom i drugom su supružnici umrli. Anna je odlučila vratiti se u rodno selo, a Boris je došao posjetiti obiteljski grob. - Jednako sam se osjećao kad smo se sreli prošle godine. Nisam mogao skinuti oči s nje. Da, volio sam drugu ženu nakon što smo se rastavili. Ali ona je bila prava ljubav mojeg života - izjavio je Boris koji je predložio da se ponovno ožene. Anna je odbijala, ali ju je uspio nagovoriti. - U čemu je stvar, govorila sam, jer i ovako možemo zajedno živjeti ostatak života. Ali on je inzistirao. Nikad nisam mislila da ću biti mladenka u ovim godinama, ali bilo je to moje najsretnije vjenčanje - opisuje Anna. Otkad su ponovno pronašli jedno drugo niti jednom se, ističu, nisu ni porječkali. Ne žele gubiti vrijeme jer su, kako kažu, toliko dugo bili razdvojeni, a ni ne znaju koliko im je zajedničkog vremena još ostalo. jutarnji list
U program je učitano 6000 vrsta lajanja, tako da razlikuje emocionalne reakcije psa na lopticu, igru, borbu, susret s nepoznatom osobom ili želju za šetnjom ili hranom. No stručnjaci priznaju da je uređaj u početnoj fazi razvoja te da trenutačno samo malo bolje tumači želje pasa od ljudi. Naime, dok su u testiranju ljudi u 40% slučajeva točno protumačili lavež pasa, računalo je bilo uspješno u 43% slučajeva. Autor istraživanja Csaba Molnar sa Sveučilišta Eotvos u Budimpešti tvrdi da se program može bitno unaprijediti. "Mislim da smo pokazali kako postoje vrlo snažne kontekstualne razlike između raznih vrsta laveža, no potrebna su daljnja istraživanja kako bi se odredile specifičnosti kod određenih pasmina". Molnar smatra da bi se sličan program mogao koristiti i za analizu ljudske komunikacije. "Ovaj bi se program mogao komercijalno primijeniti za komunikaciju ljudi s psima", a njegove naprednije verzije trebale bi omogućiti vlasnicima pasa i trenerima da bolje porepoznaju njihove potrebe, objasnio je voditelj istraživanja. (BBC; njd) Jutarnji list
Glodavac kojemu je otkrivena samo lubanja veličine 53 cm, imao je sjekutiće nekoliko centimetara dugačke, ali male kutnjake, što upućuje na pomisao da se hranio mekim povrćem, voćem ili vodenim biljkama. Istraživači smatraju da se težina životinje može procijeniti na između 468 kilograma i 2,5 tone, a kao najvjerojatniju težinu spominju jednu tonu. Životinja bi mogla više sličiti vodenom konju negoli današnjem štakoru, kažu paleontolozi Andres Rinderknecht iz Nacionalnoga prirodoslovnog i antropološkog muzeja, i Ernesto Blanco iz Instituta za fiziku u Montevideu. Jutarnji list
- Do svoje četvrte, pete godine Faye je samo pila mlijeko. Sve smo joj pokušavali dati, ali je odbijala. Iz nekog razloga u toj je dobi probala pomfrit i nije htjela jesti više ništa drugo - kažu roditelji, dodavši da su pokušavali na sve načine navesti Faye da počne jesti različitu hranu i redovito je vodili liječniku, ali bezuspješno. Tako je bilo sve do prije dvije godine kad su je odveli liječniku Nigelu Meadowsu koji vodi Feeding Team u St Bart's i The London NHS Trust. On je ovoj učenici srednje škole Stowmarket u Suffolku dijagnosticirao refluks želuca i jednjaka. Tada su uslijedili brojni tretmani različitih stručnjaka, među kojima i rad sa psihologom za djecu, a u liječenje su se uključili i brojni specijalisti medicine. I Faye je napokon počela jesti i ostalu hranu uz pomfrit. Konkretno, za početak je riječ samo o praznim burgerima, vaflima od krumpira i rezancima koje jede samo iz određenog kineskog restorana. Ipak, njezina se svakodnevna prehrana i dalje najvećim dijelom sastoji od pomfrita. - Drugim se roditeljima to čini ekstremno čudnim, ali sad kad nam je objašnjeno zašto se to događa, bolje razumijemo i daje nam nadu da ćemo uspjeti barem malo poboljšati situaciju - kaže otac Mark. Njezina je dijagnoza jedan od glavnih uzroka slabe probave i žgaravice i djeluje na oko 30 posto britanske populacije, objašnjavaju tamošnji liječnici. Uobičajeno se rješava antacidima koji neutraliziraju kiselinu u želucu ili lijekom koji smanjuje količinu kiseline koju organizam proizvodi. No, ako liječenje ne bude uspješno, onda preostaje operacija kojom se otežava sadržaju trbuha da ponovno uđe u jednjak. Jutarnji list
Cijepljenje je uobičajeni proces koji se koristi u voćarstvu, a uključuje zarezivanje grane matičnog stabla u koje se umeće mladica koja nakon nekog vremena postaje sastavni dio voćke. Kako prenosi Monitor, Fukushima je najavio kako će u narednoj godini dotati još mladica na svoje drvo pa bi branje plodova moglo postati još zanimljivije. Pincom.info
Perilica na orahe Mađarski student Levente Szabó pobjednik je ovogodišnjeg Electroluxovog natječaja Design Laboratory s konceptom perilice E-Wash. No, umjesto da E označava visokotehnološke karakteristike perilica, ovdje je prikladnija skraćenica za ekološki, jer je ideja nagrađena zbog svoje >zelene< primjene. Naime, E-Wash koristi orašasti plod sapun-drveta (sapindus) koji u kontaktu s vodom oslobađa sapunin, prirodni deterdžent prikladan za sve vrste pranja, pa čak i omekšavanje tkanina.
2. siječnja 2008. Tim stručnjaka iz London Research Instituta utvrdio je da protein Tes može blokirati protein Menu koji pomaže stanicama raka da se s mjesta nastanka rašire po organizmu. Istraživanja su već ranije pokazala da protein Mena pomaže u stvaranju sekundarnih tumora, što predstavlja jedan od ključnih problema u liječenju raka. Way, voditelj studije koja je objavljena u časopisu Molecular Cell, objasnio je kako je protein Tes odsutan u mnogim tumorima. Istraživanje, u kojem su korištene i tehnike tzv. rentgenske kristalografije, koja omogućuje određivanje trodimenzionalne strukture molekule, pokazalo je da se Tes vezuje na protein Menu tako da on postaje nesposoban za vezivanje s drugim proteinima. Bez mogućnosti vezivanja s uobičajenim proteinima 'partnerima' Mena više ne može pomoći stanicama raka da putuju organizmom. Dr. Way je objasnio kako bi rezultati njegovog tima trebali omogućiti stvaranje lijeka koji će blokirati širenje raka. Djelovanje proteina Mena samo je dio složenog procesa zahvaljujući kojem rak metastazira u drugim dijelovima tijela. (njd)
27. prosinca 2007. Novu studiju istraživači hvale, među ostalim, i zato što je bilježila napadaje migrene u trenutku kada su se dogodili i nije bila izazvana kemijski kao što je to slučaj u drugim provođenim studijama. "Smatramo da hipotalamus može imati veliku ulogu u započinjanju napadaja migrene. No bit će potrebno još dodatnih studija", kaže voditeljica istraživanja dr. Marie Denuelle, a dr. Andrew Dowson iz londonske Kings College Hospitala ističe da je i prije bilo naznaka da je hipotalamus uključen u rane stadije migrene. Nove spoznaje aktivnosti u hipotalamusu kod migrene mogle bi objasniti zašto pojedini lijekovi za migrenu, poput triptana, ponekad mogu prekinuti i napad cluster glavobolje. Jutarnji list
Znanstvenici smatraju da bi u toj priči važnu ulogu mogao imati vitamin D koji se stvara u organizmu kad smo izloženi sunčevim zrakama jer vjerojatno ima utjecaj na rast tumora. Voditelj studije, dr. Cedric Garland, kaže da D vitamin simulira različite kemijske procese, zajedno s kalcijem, koji djeluju kao ljepljiva supstanca držeći stanice zajedno i kočeći njihovo nekontrolirano dijeljenje. Pretpostavlja se da bi vitamin D također mogao usporiti već započeti proces nastajanja raka. Kako ne bi bilo zabune, istraživači ipak upozoravaju da je u više od 85 posto slučajeva raka pluća, koji godišnje odnese oko milijun života, uzrok ipak pušenje. No, drže da izlaganje suncu, osobito UVB zrakama, koji "puni" organizam D vitaminom, ima pozitivan utjecaj, u čemu im pomaže ovo najnovije istraživanje. Naravno, ta je studija potaknula i drugu priču, onu o raku kože koji je u porastu u cijelom svijetu, a za to se optužuju prekomjerno sunčanje i ozonske rupe koje nas ne štite od njegova lošeg utjecaja. Govoreći o opasnostima sunca za nastajanje raka kože, dr. Garland ističe kako nema pravog dokaza da sunčanje znatno povećava rizik za nastanak melanoma, najopasnijeg raka kože. Zbog toga preporučuje izlaganje suncu od pet do 15 minuta dnevno prije podneva, a kad to temperature dopuštaju, treba sunčati oko 40 posto tijela. "Znamo da je vitamin D vrlo važan za dobro zdravlje i da ga možemo dobiti sunčanjem, ali puno kraćim od onog potrebnog da bismo pocrnjeli ili izgorjeli", zaključuju stručnjaci. Jutarnji list
Božićna šoping histerija odavno je počela. Sindikati i statističari procjenjuju da će Hrvati ove godine u trgovinama ostaviti više od 12,5 milijardi kuna. Kupuju se skupocjeni darovi, dižu krediti. Svi za Božić žele razveseliti najmilije, a mi odrasli posebice smo osjetljivi pri odabiru darova za dijete. No, odgovaraju li darovi koje biramo stvarnim dječjim željama i pretjeruju li roditelji kada misle da bi najljepši poklon za njihovo dijete bila skupocjena igračka, samo su neka od pitanja na koja smo odgovor potražili u dvosatnom druženju s mališanima 2.a razreda zagrebačke Osnovne škole Stenjevec. Zamolili smo ih da nam otkriju svoje tajne i nacrtaju što bi njih najviše razveselilo za Božić. Zadatak im se veoma dopao. Lica su im se žarila, obrve mrštile, posuđivali su se flomasteri, atmosfera je bila prava radna. "Učiteljice, je li moj slon lijep, ja ne znam nacrtati slona", jadikovao je gotovo na rubu suza Mislav Bui. On je zaželio pod borom 3D puzzle u obliku slona. Žele sitnice za sebe, ali i mir i miris kolača. Mnogi su zaželjeli darove koji će biti iznenađenje. Razigrala se dječja mašta. Na bijelom papiru nicali su borovi, kuglice, šareni darovi... Dobili smo 23 crteža, jedan ljepši od drugog. Iza svakoga crteža krije se jedna životna priča i poruka istinske dječje ljubavi. Djeca su nam crtežima održala i lekciju. Pokazali su koliko su skromni u svojim željama, otvorili su nam svoje duše i povjerili kako od svega najviše žele našu pažnju, ljubav i zagrljaj. Osmogodišnji Matija s početka našeg teksta na kraju je nacrtao automobil. Nije da se ne voli igrati autićima, no nije znao kako bi nam crtežom dočarao da od svega na svijetu pod borom želi zdravlje za bakina psa, svojeg mezimca. Bez riječi, sav udubljen u crtež, sićušni je Domagoj Blažanin u prvoj klupi nizao na papiru: nove hlače, majicu, čarape... "Bravo, Domagoj, krasno", bodrila ga je učiteljica. Svoje božićne želje mališan je poslije i tekstualno opisao. "Moja je želja da ne bude buke. Moja je želja da dobijem hlače, čarape, majicu, nešto za školu i tenisice. Ne sve to što sam nabrojio, nego nešto od toga. To želim jer mi to treba", bio je iskren Domagoj. Ekipi Jutarnjeg lista pojasnio je kako on ne želi skupe stvari jer njegovi mama i tata za skupe stvari nemaju novca. Dječjim očima gledano, žive - na minusu. Knjiga, čokolada, poneki slatkiš i društvena igra koju će zajedno igrati s obitelji ili prijateljima najčešći je motiv na gotovo svim crtežima što su ih naslikali ovi mališani. Iako u razredu dio učenika već posjeduje mobitel, nitko od njih, primjerice, nije zaželio najnoviji tip mobitela. To što njezini učenici ne žude za skupocjenim stvarima učiteljicu Miru Čolak nije nimalo iznenadilo. Djeca te dobi, kako kaže učiteljica, uvijek su skromna u željama. - Mi odrasli smo ti koji pretjeramo s kupnjom darova i tako pokvarimo iskrenu dječju dušu. A kada djeci kupujemo velike skupe poklone, učimo ih na to da i njihova očekivanja budu sve veća - komentirala je učiteljica Čolak. Oni žele knjigu, društvenu igru, šal i čokoladu, ali ne bilo koju nego - Dorinu Psihologinja Dubravka Miljković istaknula je da tako mala djeca zapravo još uopće nemaju osjećaj vrijednosti i ne znaju što stvarno znači kad je nešto jeftino ili skupo. Roditelji su ti koji kupuju skupe darove jer misle da će na taj način kompenzirati osjećaj krivnje jer sa svojom djecom ne provode dovoljno vremena. Psihologinja Miljković u vezi s tim ispričala je i jednu zgodnu priču: dođe roditelj u dućan i želi svom djetetu kupiti dar koji će ga razveseliti. Tragajući za adekvatnim poklonom, roditelj priznaje da je njegovo dijete često samo, a prodavačica mu uzvrati: 'Mi prodajemo igračke, a ne roditelje'. - Odrasli su ti koji pokvare djecu. U ovakvim situacijama uvijek se sjetim poruke Duška Radovića koji je jednom prilikom napisao: 'Čim primijetite da djeca počnu sličiti na vas, tucite ih' - rekla je Dubravka Miljković. Poznata psihologinja odraslima preporuča da ove godine osobama koje planiraju darivati ne kupuju poklone, nego da im umjesto toga napišu pismo i riječima objasne zašto ih vole i na čemu su im zahvalni, i to im osobno pročitaju. Nema, tvrdi, dara koji će dragu osobu više razveseliti od toga. Iako se, kao i sva djeca, i ona veseli darovima, učenici 2.a razreda Katji Varjačić najvažnije je, povjerila nam je, to da su drugi prema njoj dobri. - Meni nisu toliko važni darovi, važna mi je ljubav i poštovanje - ozbiljno nam je objasnila osmogodišnja Katja. Pod borom bi najviše od svega voljela pronaći plastelin jer voli izrađivati figurice. Ta iznimno kreativna i skromna djevojčica već piše i vlastite igrokaze pa će i za ovaj Božić ona i sestra roditeljima za dar pripremiti predstavu. Nikolina Josipović pod bor želi novu torbicu, a Tara Šitum želi perlice od kojih sama može izrađivati nakit, knjigu sa životinjama, šal i kapu. Nove rukavice i šal "za hladne zimske dane" želi i Rujana Perić. Djevojčica se nada da će ove godine za Božić biti snijega. I ona bi pod borom željela pronaći knjigu uz koju bi mogla kratiti vrijeme za zimske praznike. Helena Markulin voljela bi dobiti priručnik o macama i Lego kocke. Tea Juračić i Marija Brundić žele knjigu o psima, čokoladu i "pokoji bombončić". Tea mašta i o novom toplom šalu. Marko Pavlinić nacrtao je darove za cijelu obitelj. Popis njegovih želja je poduži. Želi lančić sa simbolom omiljenog nogometnog kluba Dinamo, novu majicu i hlače, čokoladu Dorina na kojoj je napisao "uvijek tako dobra", auto Spiderman te knjigu o malom čarobnjaku Harryju Potteru. No, darovi mu, kaže, nisu najvažniji jer će "doživjeti puno više od toga". - Moja obitelj bit će na okupu i bit ćemo sretni - ispričao nam je sav ozaren Marko. Avanture maloga čarobnjaka privlače i Karla Kovačića, Doriana Brezinšćaka i Ivana Mezaka. Sva trojica bi na poklon htjela knjigu o Harryjy Potteru, baš kao i Dorotea Benko. Djevojčica mašta i o prekrasnoj crvenoj haljini i spužvastoj fotelji za svoju sobu. Karlo želi i društvenu igru "Mama mia špageti", a Dorian puzzle, ali ne bilo kakve, nego Gran turizmo 1500. Ivan Mezak pod borom želi auto Spiderman i "dinosaure kad se ratuju". Nikica Hećimović želi svemirski auto na daljinsko upravljanje. - Još malo i Božić je. Kitit ćemo bor i cijeli stan. Ja želim za Božić jednu knjigu koja se zove 'Čarobnica Lili' i novu pernicu. Jedva čekam kada ćemo svi biti na okupu. Pjevat ćemo božićne pjesme. Miriše u cijeloj kući po keksima. Veselim se Božiću - ispričala nam je Martina Filipović.
14. prosinca 2007.
10. prosinca 2007. Glavni grad Portugala ovih je dana u središtu pozornosti svjetske javnosti zbog europsko-afričkog summita na koji je došao i zloglasni afrički diktator Robert Mugabe. Dok su u Lisabonu tekle posljednje pripreme za taj summit, u kongresnom centru hotela Corinthia okupilo se stotinjak vrsnih europskih znanstvenika kako bi na EuroBioForumu diskutirali o najvažnijim istraživanjima na području znanosti o životu. To znanstveno područje jedno je od priroriteta EU: u sklopu Sedmog okvirnog programa (FP7), glavnog europskog istraživačkog programa, u razdoblju od 2007. do 2013. godine za znanosti o životu namijenjeno je čak osam milijardi eura. Kako je proklamirani cilj EU da do 2010. godine postane najkompetitivnije i najdinamičnije svjetsko gospodarstvo utemeljeno na znanju (što će u tom roku biti teško dostižno), u bespoštednom natjecanju s američkim i nadirućim istočnjačkim znanstvenicima europski istraživači stalno iznose nove inicijative. Jedna od njih je EuroBioForum na kojemu se predstavljaju najvažniji projekti u znanostima o životu ne bi li se tako privuklo potencijalne financijere. Među 20-ak prijavljenih projekata, ove je godine predstavljeno šest prioriteta: priprema za epidemije zaraznih bolesti, osnivanje Europskog biološkog vaskularnog instituta, borba protiv patogenih bakterija, sistemska biologija u razumijevanju metaboličkog sindroma, smanjeni broj eksperimenata na životinjama i neurooslikavanje. - Virusi su najbolji prijatelji globalizacije - rekao je dr. Jerome Weinbach iz francuskog Inserma, naglasivši da se od 70-ih godina 20. stoljeća pojavilo 30-ak novih virusa. Ebola, HIV, SARS, Denga, Hendra, Nipah i H5N1 neka su od imena virusa koji prijete čovječanstvu. - Deforestacija, rast megagradova, globalno zagrijavanje, avionski i drugi promet, češći kontakti ljudi i životinja te ratovi i konflikti neki su od glavnih čimbenika koji su doveli do širenja novih virusa - rekao je dr. Weinbach.
Upitala sam ga koji virus smatra najopasnijim. - Mi ne znamo koji će se novi virus pojaviti, no problem je da za mnoge zarazne bolesti nemamo ni cjepivo, ni učinkovite lijekove. U slučaju HIV-a, kojim su zaražena 34 milijuna ljudi, šest milijuna ljudi uopće nema pristup antiviralnim lijekovima. Neki se virusi, poput Denga i West Nile virusa, zbog globalnog zagrijavanja pojavljuju na područjima gdje ih dosad nije bilo. Ne treba zaboraviti ni SARS. Iako je kriza 2003. godine prevladana, virus je prisutan u šišmišima i cibetkama i samo vreba da ponovno napadne - ustvrdio je dr. Weinbach. Na upit kolika je realna opasnost od ptičje gripe koja je od 2003. godine usmrtila 206 ljudi, uglavnom u jugoistočnoj Aziji, odgovorio je: - Virus H5N1 je prisutan u pticama diljem svijeta i ima pandemijski potencijal. On mutira, ali, srećom, nije mutirao u varijantu koja bi se širila međuljudskim kontaktom. Moramo biti veoma oprezni jer u mnogim dijelovima svijeta ljudi žive tako da su u bliskom kontaktu s pticama i peradi. Jerome Weinbach predložio je stvaranje V2 operativne skupine za zarazne bolesti, jedinstvene europske strategije za borbu protiv novih virusa. - U EU se godišnje u eksperimentima koristi 10,7 milijuna laboratorijskih životinja. Kako bi se osigurala sigurna i učinkovita uporaba bioloških, kemijskih i ostalih proizvoda, samo u toksikološkim studijama godišnje se koristi 800.000 životinja - rekao je britanski toksikolog dr. Bart Sangster te naglasio da bi, u skladu s implemenatcijom europskih popisa kemijske sigurnosti proizvoda, broj eksperimenata na životinjama mogao još narasti. - S jedne strane imamo snažan pritisak da se smanji broj eksperimenata na životinjama, a s druge strane postavljaju se visoki zahtjevi kvalitete i sigurnosti proizvoda. Sada su ta dva zahtjeva u koliziji - upozorio je dr. Sangster. On je s prof. Josom Kleinjansom sa sveučilišta Maastrict predložio projekt ASAT čiji je cilj da se primjenom niza novih znanstvenih disciplina, rođenih u eri Projekta ljudski genom, u budućnosti osigura što veći broj eksperimenata bez korištenja životinja (in vitro i in silico modeli), a da pritom ne bude ugrožena sigurnost potrošača. - Prema procjenama, više od 60 milijuna Europljana u dobi od 18 do 65 godina pati od nekog mentalnog oboljenja. Depresija, shizofrenija, Alzheimerova bolest te mentalni poremećaji izazvani ovisnošću, bilo o drogama, bilo o alkoholu, postali su ozbiljan problem u Europi - istaknuo je prof. David Nutt sa sveučilišta Bristol te dodao da za niz mentalnih oboljenja još nema učinkovitog tretmana. U posljednjih 30-ak godina neuroznanstvenici su došli do važnih spoznaja koje upozoravaju da ključnu ulogu u razvoju mentalnih oboljenja igraju neurotransmiteri, kemijski spojevi koji mozgu služe za prijenos signala s jedne stanice na susjednu. - Neurotransmiteri su jezik našeg mozga, a višak ili manjak u proizvodnji tih kemikalija povezan je s nizom poremećaja, uključujući depresiju, Parkinsonovu bolest i shizofreniju - pojasnio je prof. Nutt. Naglasio je da je razumijevanje neurotransmitera ključ za nove i učinkovite terapije mentalnih bolesti. - Interpretacija jezika neurotransmitera moguća je pomoću različitih tehnika neuoroslikavanja kao što su pozitronska tomografija (PET) i funkcionalna magnetska rezonancija (fMRI) - rekao je David Nutt.Napomenuo je da su znanstvenici, zahvaljujući metodama neurooslikavanja, u posljednjih deset godina došli do niza novih spoznaja o ulozi neurotransmitera dopamina kod kokainskih ovisnika. - Sada predlažemo projekt METPETS čiji je cilj razviti nove tehnike oslikavanja mozga, koje bi omogućile intrepretaciju jezika niza neurotransmitera i njihovu povezanost s mentalnim bolestima. To bi u konačnici moglo rezultirati učinkovitijim terapijama mentalnih oboljenja - naglasio je David Nutt. - Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u Europi, a procjenjuje se da godišnje EU stoje 169 milijardi eura. Posebno treba naglasiti da kardiovaskularne bolesti podjednako pogađaju i muškarce i žene - rekao je dr. Alain Tedgui iz francuskog Inserma. On je istaknuo da postoji snažna potreba za novim terapijskim i strategijama prevencije koje bi bile zasnovane na istraživanjima u vaskularnoj biologiji. Tedgui je stoga predložio ambiciozni projekt osnivanja Europskog biološkog vaskularnog instituta, paneuropske institucije koja bi objedinila vodeće znanstvene i kliničke ustanove diljem Starog kontinenta. - Metabolički sindrom je kluster poremećaja koji uključuje pretilost, visoki kolesterol, povišen krvni tlak i vaskularne upale. Svi ti poremećaji u konačnici rezultiraju dijabetesom i kardiovaskularnim oboljenjima - objasnio je prof. Roel Van Driel sa sveučilišta Amsterdam, naglasivši da je metabolički sindrom najčešće prouzročen stilom života koji uključuje lošu i brzu prehranu, manjak fizičke aktivnosti, neredovan san i svakodnevni stres. Problem metaboličkog sindroma sve je izraženiji u EU. Prema statističkim podacima, u EU živi oko 75 milijuna pretilih osoba, što je 17 posto populacije, a direktna i indirektna šteta od toga se procjenjuje na 50 milijardi eura godišnje. Do 2030. godine te će se brojke udvostručiti. - Da bismo razumjeli metabolički sindrom te razvili racionalne i efikasne terapije, moramo se okrenuti sistemskoj biologiji, novoj znanstvenoj disciplini koja u proučavanju bioloških sistema objedinjuje biomedicinska istraživanja s fizikom, matematikom, bioinformatikom i kemijom - poručio je Roel Van Driel. Posljednjih se godina mnogo govori o superbakteriji MRSA(meticilin rezistetni Staphyloccocus aureus). Ta bakterija normalno se nalazi na koži i u nosu zdravih osoba. Do infekcije dolazi kad bakterija prodre u krvotok ili tkivo, što ponekad rezultira smrću. MRSA-u je potencijalno opasna zbog toga što je otporna na većinu antibiotika. Epidemiolozi ističu zabrinost i zbog širenja novog tipa tuberkuloze otporne na antibiotike. Dr. Christopher Bayliss sa sveučilišta Leichester smatra da je ključ borbe s tim oboljenjima u razumijevanju mehanizama koji bakterijskim patogenima omogućavaju da mutiraju svoj genetski kod i tako postanu otporni na antibiotike. Dr. Duško Ehrlich, direktor istraživanja u Francuskom nacionalnom institutu za agronomska istraživanja Imamo 10 puta više bakterija nego vlastitih stanica Na EuroBioForumu sudjelovao je i dr. Duško Ehrlich (64), direktor istraživanja u Francuskom nacionalnom institutu za agronomska istraživanja te jedan od najuglednijih hrvatskih znanstvenika u inozemstvu. Dr. Ehrlich voditelj je 20 milijuna eura vrijednog projekta MetaHit (Metagenomika ljudskog crijevnog trakta) koji počinje 2008. godine. - Danas znamo da je čovjekov organizam definiran s 22.000 gena. Također, u našem organizmu ima 10 puta više bakterija nego naših vlastitih stanica. Broj gena u tim bakterijama je 100 puta veći nego broj gena u našim stanicama. Ukupna masa bakterija koje žive u našem organizmu je oko dva kilograma, što je veće od mase našeg mozga. Nakon istraživanja čovjekova genoma, sada istražujemo ljudski metagenom, skup genoma svih mikroorganizama koji žive u nama ili na našoj koži. Pretpostavlja se da u čovjeku živi između 1000 i 10.000 vrsta bakterija. Smatra se da nam one pomažu da budemo zdravi. Kad dođe do nekoga poremećaja, onda se manifestiraju patologije. Zna se da mršavi ljudi imaju drukčiju kompoziciju mikroorganizama od debelih. Također, kod starih ljudi je veći broj različitih bakterija nego kod mlađih. Danas vas doktor šalje na krvnu i analizu urina, a za deset godina će vas poslati na fekalnu analizu. Na osnovi analize bakterija koje žive u nama, u budućnosti ćemo moći intervenirati i prije nego što se zdravstveni poremećaj manifestira, i to hranom, a ne lijekovima kao danas. Jutarnji list
Do toga su zaključka istraživači došli eksperimentom u kojemu se na kompjutorskom ekranu simultano pojavljuju dvije različite fotografije. Jedna je prikazivala psa, a na drugoj je bio krajolik. Ako bi psi izabrali krajolik, onda su morali pričekati nekoliko sekundi prije nego što se slike ponovno pokažu, dok su za odabir fotografije sa psom odmah bili nagrađeni hranom. Bečki tim je potom u posljednjoj fazi eksperimenta psima prikazao slike pasa zajedno s okolišem i okoliš posebno. Odabir slika na kojima je uz okoliš i pas rezultat je koji, objašnjavaju znanstvenici, pokazuje da su psi sposobni razviti "koncept psa". Četiri testirana psa, tvrdi se u istraživanju objavljenom u magazinu New Scientist, uspjela su shvatiti da je "pas" posebna kategorija. - Korištenje touch screen računala u eksperimentu sa psima otvara cijeli svijet novih mogućnosti za testiranje kognitivne sposobnosti pasa - najavljuju bečki istraživači, čiji zaključak poznati zagrebački veterinar dr. Vladimir Pezo ne smatra posebnim otkrićem. - Pas, mačka, konj ili krava mogu razmišljati u skladu sa svojim prirodnim potrebama, a s ciljem dva nagona. Nagona za produženje vrste i nagona samoodržanja. Uostalom, puno prije bečkih istraživača, među ostalim, na pitanje mogu li psi imati mogućnost apstraktnog razmišljanja odgovorio je učitelj Crkve, Toma Akvinski. Davno prije njih on je, naime, nakon analize zaključio da su psi sposobni za to, ali u obliku nade. To znači da pas ima potrebu za jelom i kad vidi da zveckamo zdjelicom, on očekuje hranu, dakle nada se - objašnjava dr. Pezo, napominjući da pas zamišlja sljedeći korak, što je pak, ističe, sasvim drukčije od naučenih radnji. Jutarnji list
Dražbu su putem video-zida pratili zainteresirani kupci iz Firence, Londona i Macaa. Ansa je prenijela kako je upravo kupac iz Macaa ponudio najvišu cijenu za bijeli tartuf, no njegov identitet nije objavljen. Bijeli tartuf teži točno 1.497 grama, a pronađen je u okolici Pise, kako je rekao Cristiano Savini koji ga je pronašao. "Predlagali su mi da tražim razne svote novca, uglavnom ne više od 100.000 eura, no ja sam odlučio ponuditi tartuf na dražbi. Prihod od prodaje ići će u humanitarne svrhe. Istodobno mogu izraziti veliku sreću što se ovom prilikom govori o mojoj Toskani", rekao je novinarima Savini, koji predstavlja četvrtu generaciju obitelji koja se bavi trgovinom tartufima. Dražbu je organizirao Sotheby's u palači obitelji Medici u Firenci u prisutnosti oko 200 osoba. Jednako ih je toliko bilo u hotelu Grand Lisboa u Macau i u restoranu Refettorio u Londonu. Pincom.info
Čak štoviše, Trend pokazuje kako je lideru SDP-a Zoranu Milanoviću i njegovom timu popularnost na vrhuncu u lipnju kad je i zasjeo na čelnu stranačku poziciju, dok se u presudnim izbornim danima prednost otopila i prešla na stranu predsjednika HDZ-a Ive Sanadera i njegove stranke. Što se tiče Splitsko-dalmatinske županije, prema grafičkom prikazu se da zaključiti kako je ona, uostalom kao i proteklih izbornih godina, baza glasova za Sanaderovu stranku, koja je osvojila i relativnu većinu na parlamentarnim izborima. Glas Dalmacija
Patrola policije potvrdila je točnost prijave i utvrdila da se radi o Edinu M. rođenom 1986. iz Tešnja. On je priveden u PS Maglaj, gdje je predao dvije srebrne narukvice i jednu srebrnu naušnicu. Prilikom obrade nad njim, utvrđeno je kako je isti u noćnim satima nasilno otvorio ulazna vrata kuće i ljetne kuhinje, gdje je pronašao srebrne narukvice i naušnicu da bi potom legao na kauč gdje je zaspao, priopćeno je iz MUP-a ZDŽ. 21.11.2007.
Palaentolog Markus Poschmann iz Glavne uprave kulturnog naslijeđa u Mainzu pronašao je 46 centimetara dugački fosil pandže u kamenolomu u Willwerathu u blizini Pruema u Porajnju-Falačkoj. Morski škorpioni živjeli su prije 450 do 255 milijuna godina, kada su razine kisika u atmosferi bile mnogo više od današnjih. Mnogi paleontolozi vjeruju kako su upravo one omogućile razvoj gigantskih kukaca. No, neki znanstvenici vjeruju kako je razlog tome odsutnost prirodnih neprijatelja. Ovi se škorpioni smatraju precima današnjih škorpiona, a možda i pauka. Neki su živjeli na kopnu, a drugi u vodi ili na kopnu i u vodi poput vodozemaca. Najveći danas poznati škorpioni dugi su 30-ak cm. (njd) Jutarnji list
21. studenoga 2007. U najnovijem istraživanju u laboratorijsku posudicu stavili su stanice kože i dodali gensku otopinu. Znanstvenici su izjavili kako je ovako moguće uzgojiti više od 200 vrsta tjelesnih stanica, kao i programirati stanice da liječe tkiva. No nova otkrića neće se tako skoro moći rabiti u liječenju ljudi, ipak znanstvenici su uvjereni da su široko primjenjiva. Zasad se mogu rabiti u proučavanju bolesti i lijekova.
Plaća je bila 450 dolara tjedno, plus hrpa dionica za koje nikad nije mislila da bi nešto mogle vrijediti. Danas je 52-godišnja Brown, zaposlenica Googlea broj 41, multimilijunašica, objavili su ovih dana svjetski mediji. Nakon što je pet godina masirala leđa Googleovih inženjera, Brown je 2004. otišla u mirovinu i unovčila većinu svojih dionica, koje su tada vrijedile milijune. Danas živi u Nevadi, u kući od gotovo 300 kvadrata, i uživa. Proputovala je svijet kako bi nadzirala projekte svoje humanitarne zaklade i traži izdavača za svoje memoare. Sama Brown priznaje da je jednostavno imala sreće - krajem 90-ih, na vrhuncu internet booma, mnoge su nove tehnološke kompanije uvodile otkačene motivacijske pogodnosti za svoje zaposlenike - masaže na radnom mjestu, fitness dvorane, stolni nogomet i vrhunske kuhare koji su im kuhali. Većina tih tvrtki propala je kada se 2000. rasprsnuo balon prenapuhanih dionica internetskih kompanija, no Google je iznimka. Od Googleovih 16.000 zaposlenika, oko 1000 ih ima dionice u vrijednosti najmanje po pet milijuna dolara. Kapitalna vrijednost tvrtke je 207 milijardi USD, a prema dokumentima koje je tvrtka predala Komisiji za vrijednosne papire, sadašnji i bivši zaposlenici imaju dionice u vrijednosti od oko 1,2 milijarde dolara, uz još 4,1 milijardu dolara u opcijama - što znači da im se omogućuje da u budućnosti kupe dionice po cijeni iz prošlosti. Kada su prvi put ponuđene na tržištu, dionice Googlea vrijedile su 85 dolara, a prošli su utorak dosegle cijenu od 747,24 dolara. U petak su pale na 663,97, no i nakon toga golemog pada od 83 dolara po dionici vrijedile su 44 posto, ili 203 dolara, više nego na početku godine. Prosječni novi zaposlenik Googlea - u internom žargonu poznat kao "noogler" - u godinu je dana dobio već 685 dionica po cijeni od 475 dolara, te pravo na još 230 opcija koje može otkupiti za određeni broj godina. Iako je i tu riječ o brzoj zaradi, ona nije ni blizu astronomskih iznosa koje su ostvarili prvi zaposlenici poput Bonnie Brown, koji su dobivali tisuće dionica uz povlaštenu cijenu koja se mjerila u centima. Brown je danas sretna što nije poslušala savjet tadašnjeg financijskog savjetnika i nije odmah prodala sve svoje dionice, iako su one tada vrijedile dvostruko više od iznosa za koji ih je kupila. One koje nije prodala nastavile su nezaustavljivo rasti i prošli su tjedan vrijedile devet puta više od početnih 85 dolara. Jutarnji list
14. studenoga 2007.
Jesu li živjeli sretno do kraja života? Za kraj priče ostat ćemo prikraćeni jer je Patrick Moberg, pronašavši djevojku s crvenim cvijetom u kosi, odlučio ponovno utonuti u anonimnost.
Znanstvenici, koji su uključeni u rad za tvrtku Procter & Gamble, proizvođača Head & Shouldersa, učinkovitog šampona protiv peruti, uspjeli su očitati cijelu DNK gljivice sa 4,285 gena, što bi moglo dovesti do razvoja još boljih rješenja u borbi protiv peruti. Analiza genoma znanstvenicima je približila i porijeklo te gljivice, dosad prilične nepoznanice u znanstvenom svijetu. Perut, nalik pahuljicama snijega, zapravo je koža. Guljenje kože je normalno, ali kod osoba koje imaju perut to se događa mnogo češće. Gljivica producira velike količine enzima nazvanog lipaza. Ti okidači peruti, vjeruje se, M. globosa koristi za metabolizu masnoća iz žlijezda lojnica, stvarajući masne kiseline kao nusprodukt, što dovodi do iritacije kože i pojačanog odumiranja stanica, a kao rezultat javlja se perut. Na tržištu su stotine preparata protiv peruti, no nema jasnih dokaza da bilo koji od njih zaista i djeluje. Dr. dermatovenerolog Mirjana Tudorić objasnila je kako je razlog to što gljivica ima veliku sposobnost navikavanja na milje u kojem se nalazi, stoga je teško pronaći lijek koji bi je potpuno eliminirao s našeg vlasišta. To možda i ne bi bilo dobro jer je ona prirodni stanovnik naše kože. - Zato preporučujemo da se šamponi protiv peruti ne koriste stalno te da se mijenjaju - rekla je dr. Tudorić. Iako u šali, znanstvenici ističu ono što "djeluje": - Što preporučujete protiv peruti? Nosite bijele kapute! Jutarnji list
To otkriće ruši rekord o kojem su izvijestili znanstvenici 17. listopada - crne rupe 16 puta veće od našeg Sunca u galaksiji M33. Crne rupe apsorbiraju svu materiju i imaju toliko veliku masu da svjetlost ne može pobjeći. Astrofizičari ih otkrivaju mjereći gravitacijske učinke na druge bliske predmete kao i zračenje koje ispuštaju. Ta nova crna rupa smještena je blizu malene galaksije IC 10 na 1,8 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, u sazvježđu Kasiopeje. Pripada novoj kategoriji onih nastalih nakon smrti vrlo masivnih zvijezda, mase otprilike deset puta veće od našeg Sunca. "Čini se vjerojatnim da crne rupe koje se formiraju nakon propadanja zvijezda mogu biti puno veće nego što smo mogli zamisliti", objašnjava Andrea Prestwich, astrofizičarka Harvard Smithsonian Centra u Cambridgeu u američkoj saveznoj državi Massachusetts. (Hina) Jutarnji list
30. listopada 2007. Riječ je putovanju koje je za Hrvate, već 81. put, organizirala zagrebačka hodočasnička agencija Terra Sancta u suradnji s franjevačkom kustodijom Svete zemlje iz Jeruzalema. Prepuni dojmova, naši su hodočasnici, kažu, upoznali život iz 'nekog sasvim drugog svijeta' i iskustvo koje bi svakome preporučili. - Iz koje god zemlje potjecali, kakve god krajolike diljem svijeta imali prilike razgledati, susret s onim dijelom Izraela koji se smatra Svetom zemljom, sa suhim i plodnim poljima, oazama i pustinjama, krotkim vodama i ogoljelim brežuljcima; susret je koji nadilazi vrijeme i sva povijesna mjesta i znamenja što su opisana u Bibliji. Jedinstven je to doživljaj svih prispodoba iz Svetoga pisma, svjedočanstvo vjere i duhovnosti - opisao je hodočasnicima već po samom dolasku u Jeruzalem stručni vodič prof. dr. Marko Tomić, inače predavač biblijskih znanosti na đakovačkom Teološkom fakultetu. Tijekom boravka u Betlehemu, gradu Davidovu, u kojemu se rodio Isus (a koje je danas pod palestinskom samoupravom i često je poprište incidenata u ratu između Izraela i Palestinaca), mnogima je nestala ona zamišljena slika skromnih jaslica u tajanstvenoj spilji. Danas sva ta mjesta o kojima uči vjera i opisuje biblijska predaja, oslikavaju monumentalne zidine, prekrasne bazilike, kapele i crkve, koje oduševljavaju spiritualnim ambijentom, a naizgled netaknutu povijest oživljavaju brojne arheološke iskopine. Posebno je, kažu hodočasnici iz Broda, dojmljiva spilja Isusova rođenja u istoimenoj Bazilici u Betlehemu, te Bazilika Svetog groba u Jeruzalemu, gdje se nalazi i sam Kristov grob. Mnogima je najveći izazov bilo pješice se uspeti na 2270 metara visoko Mojsijevo brdo, na Sinaju, poznato po savezu koje je Bog sklopio s Mojsijem, ali i po najljepšem izlasku sunca na svijetu. Grupu hodočasnika iz Hrvatske vodio je do vrha jedan beduin. I on, kao i većina njegovih sunarodnjaka, Hrvatsku najviše prepoznaje po nogometu i Davoru Šukeru. - Croatia! Šuker, Šuker, yes, we know! - ponavljao bi mladi beduin - Đamajka, kako su ga naši nazvali. Na putu prema Sinaju hodočasnici iz Hrvatske prošli su i pustinju Negev, ostatke biblijskih gradova Sodome i Gomore, Mrtvo more - Hrvate u Izraelu dočekuju široke ruke, mi smo im dobrodošli turisti i kupci, posebno ističu kulturnu suradnju Hrvatske i Izraela. Ništa manje čudno nije ni to što i Palestinici, posebice trgovci u svojim 'bazarima', srdačno dočekuju 'prijatelje Hrvate', cjenkajući se za svaki šekel ili dolar, sve, samo da kod njih kupite suvenire. Sami suveniri u Jeruzalemu se mogu kupiti uistinu za malo novca - opisuje Pero Rašić, jedan od hodočasnika iz Slavonskog Broda. Tijekom boravka u Svetoj zemlji posjetili su lučki grad Eilat, Jeruzalem, Ain Karem, Judejsku pustinju i drevni Jerihon (oko 7000 godina prije Krista). U Galileji pak, drevna mjesta Nazaret, Qumran, Kanu Galijejsku, Isusov grad Capharnaum, Tabghu, brdo Tabor, Tiberijadu na obali Galilejskog mora te Haifu, Cesareu i Tel Aviv, gradove na obali Sredozemnog mora. Na svetoj rijeci Jordan neki su obnovili i sakrament krštenja. Jutarnji list 25. listopada 2007.
Pizza nazvana Primula radi se od integralnog brašna i sirovog povrća, ima tri puta više vlakana od klasične pizze i više magnezija i željeza. Ne smije imati manje od osam vrsta povrća i to onog koje pomaže u borbi protiv starenja, primjerice rajčica, češnjak, gljive, mrkva i špinat. Udruga za pravu napuljsku pizzu izrazila je negodovanje jer se radi, kako kaže, o napadu na stoljeća tradicije. Dodaju da se tijesto od integralnog brašna ne može dovoljno dići zbog čega pizzi ne može imati pravi oblik. 13. kolovoza 2007. Odlazak u mirovinu sa 60 više nije znak za blizinu kraja životnog vijeka. UN procjenjuje da će do 2025. godine najstarija skupina pučanstva u dubokoj starosti na svjetskoj razini doseći čak 19 posto. Ni živahni stogodišnjaci više nisu vijest. Njihov broj uvećat će se za 15 puta: od njih 210 tisuća u svijetu, do 2050. godine predviđa se porast na 3,2 milijuna dugovječnih. Hrvatski stogodišnjaci - Prema procjeni iz 2004. godine Hrvatska ima ukupno 4.439.400 stanovnika, od čega je starijih od 65 godina 738.500 (16,64 posto) i među njima većinu čine žene - 428.432. Hrvatska ima i svoje stogodišnjake. Godine 2001. starijih od 95 do 108 godina bilo je 1455, i to 1132 žene i 323 muškarca. Najviše ih je u Zagrebačkoj (282), a potom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (184)... kazala nam je prim. dr. Spomenka Tomek-Roksandić, voditeljica Centra za gerontologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji je ujedno i Referentni centar za gerontologiju Ministarstva zdravstva Hrvatske. - Starenje je strogo individualni proces i naša kronološka dob ne mora nužno pratiti našu biološku dob - kaže dr. Tomek-Roksandić. Imate 30-godišnjake koji su starci i po ponašanju i po stanju organizma. Imate 40-godišnjaka koji zaboravlja i to je normalno, ali kad se to dogodi starijoj osobi, onda je to nešto drugo... i nije normalno. Inače smo mi društvo koje robuje zabludama i stereotipima pa se i prema starijim ljudima i njihovim potrebama odnosimo s određenim podcjenjivanjem. U razvijenom svijetu gerontologija kao grana medicine dobiva veliko značenje kako bi se starijim ljudima osigurala što ugodnija i zdravija starost. - Ako je liječnik pohvalio funkciju nekog vašeg organa, tipa dobar vid, mladenačko srce, jetru ka u diteta... ne zanosite se, jer to nije pokazatelj zdravlja organizma - tvrdi prof. dr. Šimun Anđelinović, patolog u KB-u Split, ističući kao primjer da je i kod sedmogodišnjeg djeteta utvrdio početnu aterosklerozu, što znači da starenje i bolest počinju praktički s rođenjem, a uvjetovani su u prvom redu genetski, ali na te procese svakako utječu hrana, okoliš, stil života i štetne navike poput pušenja te stres, na koji nismo svi jednako osjetljivi. Neke ljude stres doslovno fizički i životno ugrožava, dok se drugi s njim relativno dobro nose, što je još jedan uvjerljiv argument zbog kojeg ljude treba individualno procjenjivati i da se moraju liječiti sustavi, a ne pojedini organi. Mnoga su istraživanja pokazala da je starenje posljedica i povećanog lučenja kortizola tako da jednostavni test o prisutnosti kortizola u krvi može značiti da ste kandidat za ubrzano starenje, dodaje dr. Anđelinović. Danas u svijetu postoje klinike za pomlađivanje koje su prava industrija, u kojoj se vrti golemi profit i gdje vi zaista uđete kao 70-godišnjak koji nakon brojnih i, naravno skupih, tretmana i terapija izlazi kao "vitalni" četrdesetogodišnjak. Tamo vam otkriju sve slabe točke i popravljaju ih dok vas ne dovedu u red. Ako, pak, nemate brdo novca, možete postupiti prema savjetima hrvatskih gerontologa, koji vam predlažu deset zlatnih pravila za dugovječnost. Važnost hrane - Stari ste onoliko koliko je star vaš najstariji organ - jedna je od mudrosti anti-aging medicine, kaže mr. ph. Marin Bosotina, vlasnik splitske poliklinike Analiza. Stoga se, sljedeći put kad budete birali što ćete naručiti ili skuhati, sjetite da se naš lik zrcali hranu koju jedemo i da naš izgled - koža, kosa, građa, oblik tijela, motiviranost i snaga, ali i naša seksualna želja i mogućnosti - ovise upravo o njoj. Stoga hrani treba dati značenje koje je imala u razvoju ljudske vrste i ne dopustiti da poslije jela tražimo tablete koje će nam ublažiti bol želuca, smanjiti kiselinu, poboljšati razgradnju, odčepiti blokirana crijeva, vratiti neprospavane noći... Pomoćna sredstva i sintetički pripravci na kojima farmaceutske kompanije zarađuju nama polako donose karcinome, autoimune bolesti, depresije, dijabetes.. i krećemo u novi ciklus potražnje za lijekovima. Bosotina predlaže da se umjesto milijuna dijeta okrenemo onoj koja nas je kroz milijune godina održala, a to je ona gdje je odnos masti, ugljikohidrata i proteina bio izjednačen, a kvaliteta je bila na zavidnoj razini što se tiče sadržaja vitamina, minerala, vlakana i ostalih sastojaka. Pri tome treba izbjeći zamke koje će "dobru" hranu pretvoriti u našeg ubojicu jer je puna herbicida, pesticida, teških metala, organskih spojeva... Naše tijelo ima kapacitet detoksikacije, ali kad taj prag prijeđemo, onda dolazi do teških posljedica za zdravlje. Ako farmaceut i liječnik odgovaraju zbog 1 mg viška, neka i drugi odgovaraju za svoj posao. Zašto bi prošao nekažnjeno onaj tko je uzrokovao niz bolesti, malformacije kroz generacije koje dolaze, starenje... Veličina spolnog organa - Jednom sam svom dobrom prijatelju nabrajao sve toksične utjecaje pesticida i sredstava protiv komaraca, a na kraju sam mu spomenuo i znanstveno dokazan utjecaj na impotenciju i veličinu spolnog organa. Na sve ostalo je ostao ravnodušan, ali na spomen ova zadnja dva, komentar je bio vrlo kratak: "Znao sam da nije do mene", slikovito će Bosotina, koji ima još jedan vrlo zanimljiv pokazatelj za određivanje vitalnosti muškaraca - učinite spermiogram i sve će vam biti jasno. 2. Stalna psihička aktivnost - uključujući doživotno učenje i stjecanje novih vještina; 3. Pravilna mediteranska prehrana koja je restrikcijska po kalorijskoj vrijednosti za starije od 65 g . (nikako veći unos od 1500 kalorija. To podrazumijeva redovito uzimanje povrća i voća, ribe, bijelog mesa bez kožice, bez unosa "4B" u hrani: bijelo brašno, bijeli šećer, sol, bijela mast; unos do dvije litre dnevno nezaslađene tekućine, najbolje čista voda, umjerena konzumacija crnog vina, ali ne više od decilitra i pol dnevno uz obrok; 4. Nepušenje i neovisnost o alkoholu, opijatima, lijekovima, crnoj kavi...; 5. Stalna radna aktivnost, uključujući preorijentacijska zanimanja za nove radne aktivnosti i nakon umirovljenja, s doživotnim učenjem, ali i pozitivna zdravstvena, socijalna i radna politika koja omogućuje produljenje radnog vijeka; 6. Vjerovanje u sebe, optimistično poimanje osobnih i okolišnih uvjeta življenja; 7. Iskazivanje pozitivnih emocija i ljubavi za posao koji obavlja, za obitelj i za mlade i starije oko sebe; 8. Izbjegavanje osamljenosti - socijalne izolacije zbog nesuglasja sa životnim događanjima, što uključuje prilagodbu i prevladavanje stresnih događaja; 9. Samodisciplina i samoodgovornost u odnosu na pridržavanje pozitivnog zdravstvenog ponašanja te na redovitost spavanja, osobnu i okolišnu čistoću i higijenu; 10. Neprihvaćanje stereotipa i predrasuda o starenju i starosti kao beskorisnosti, bolesti, nemoći i ovisnosti o drugima, nego ponosno isticati starost i starenje kao normalnu fiziološku pojavu u kojoj funkcionalna sposobnost pojedinog 75-godišnjaka može biti toliko očuvana da se ne razlikuje od funkcionalne sposobnosti 55-godišnjaka. Zubi - prvi čuvar mladosti Briga za zdravlje zubi, desni i usne šupljine iznimno je važna za mladenački izgled. Naime, bolesti poput karijesa, gingivitisa i parodontitisa slabe obrambeni sustav organizma i potiču starenje srca i krvnih žila, ali i probavnih organa. Amerikanci su utvrdili da 55-godišnji muškarac sa zdravim zubima i usnom šupljinom izgleda barem dvije godine mlađi od svojih vršnjaka s upalama desni, a 55-godišnjaci su za 4,2 godine mlađi od vršnjaka s parodontalnim bolestima. Uživanje hrane koja čuva zube i ne uzrokuje propadanje desni, redovito četkanje i pranje zubi te redovite kontrole produljuju život za 6,4 godine. Slobodna Dalmacija 10. kolovoza 2007. 10. kolovoza 2007. A što ćemo nositi ove jeseni i zime? Želite li igrati na sigurno, tu je geometrija, a boje prilagodite sebi. Može to biti crno-bijeli svijet ili šarenilo, da unese malo živosti u predstojeće tmurne dane. Opet škotski uzorak Veliki majstori to rade najbolje. Tko može nadmašiti Giorgia Armanija koji će ženu odjenuti u prugastu crno-bijelu haljinu s crnim lakiranim remenom, dok su joj na nogama lakirane cipele, u ruci mala crna torbica, a završni detalj koji dodatno doprinosi prepoznatljivom stilu je crno-bijela kapica. Ne trebam niti reći da se u ovim krpicama može bilo kamo. Opet kod Armanija, ali u njegovoj mladenačkoj i jeftinijoj liniji Emporio Armani, možete naći i haljinicu koja je odraz šarenila, ali na Armanijev način. Radi se o prekrasnoj mini haljinici s tankim naramenicama koja prati liniju tijela i na kojoj se izmjenjuju pruge blijedoružičaste i ljubičaste te petrolej boje što razbijaju crne pruge raznih širina. Mogla bi to na primjer biti idealna haljina za maturalne zabave. Ako želite biti malo otkačeniji, zašto ne kombinirati crvenu i narančastu uz malo crne i bež, kako su to savršeno napravili u kolekciji Emilio Pucci. Ako se upustite u ovu modnu igru, pazite na nijanse boja jer jedna greška i rezultat će biti smiješan. Volite li škotski uzorak, nadolazeći su dani baš za vas. Od te se tkanine radi sve - od haljina i suknji do hlača i kaputa. Ima ga čak i na čizmama! Jednostavni krojevi kaputa i jarke boje - tako nas na modnim pistama vide ove zime. Nema nikakvih pretjerivanja, već je sve jako jednostavno, elegantno i šik. Ljepota se svela na jasne i upadljive boje. Crveni kaput na preklop opasan širokim crnim remenom uz neprozirne crne čarape i crne cipele - primjera te tog stila. Podsjećam vas na sniženja koja još traju pa ako zgrabite neki kožnati remen dobro ćete ga iskoristiti zimi kada struk mora biti posebno naglašen, jer u prvi plan izbija ženstvenost. Vraća se i klasična uska suknja kakvu su nosile i naše mame. Žene vole muški stil Još nešto što smo nosile ovo ljeto nastavlja vladati i u modi za jesen/zimu. To su balon-suknje. Ako vam se sviđa taj stil, nastavite s njim ili za novu sezonu izaberite nešto iz bogate palete koja će se moći naći i u našim trgovinama. Glas Istre 9. kolovoza 2007. PIŠE MILAN LAZAREVIĆ Veliki lonac, lednica (može je zamijeniti stari, dobri, hladni podrum) i pet plastičnih boca. To je osnovna oprema koja vam je potrebna da biste doma pravili pivo, uz vodu kao potrošni materijal. A, naravno, morate imati pivski koncentrat ("pivo u prašku") koji se zasad može kupiti samo u Beerlandu (tj. Pivskoj odnosno Češkoj republici) i još nekoliko dalekih prijateljskih zemalja kao što su Japan, Vijetnam, Uzbekistan... Uz to morate imati strpljenja dva tjedna, koliko traje proces vrenja. Pivo u prašku jedini u svijetu proizvodi Pivarski istraživački institut u Pragu. Ideja o pravljenju pivskog koncentrata nastala je zbog problema s transportom piva na daljinu. Do Japana pivo brodom putuje šest tjedana, tako da tamo stigne kad već nije svježe. Koncentrat omogućava da se pivo pravi i na kraju svijeta i da uvijek bude svježe. A za razliku od malih pivovara koje su bile hit 90-ih i koje su omogućavale većim pivnicama da imaju svoje pivo, koncentrat ne zahtijeva gotovo nikakvu opremu, a postupak je više nego jednostavan, rekli su nedavno novinarima najtiražnijeg češkog lista "Mlada Fronta-Dnes" u ovom institutu.
Neuspješan prodor u Ameriku Osim spomenutih zemalja, češko pivo u prahu pije se, također, na Uskršnjim otocima, Kazahstanu, europskom dijelu Rusije i Izraelu. Pokušan je prodor na američko tržište ali bez uspjeha - tamo je neophodna velika, skupa reklama, jer nitko nije povjerovao da je ozbiljno moguće napraviti pivo u prašku. Najčešće se u svijetu to pivo prodaje kao češko i to pod nazivom Češka kruna, ali u Japanu prodaje se kao tamošnja marka. Koncentrat se pravi i prodaje već skoro 20 godina, počelo se najprije s pastom, pa je potom odstranjen i ostatak vode. Godišnje se oko 20 tona proda u izvozu, a otprilike jedna tona u Češkoj. U Češkoj ga kupuju i prave za domaće korištenje pivski entuzijasti, kao dio svog životnog stila. Među njima su često i oni koji sami doma peku svoj kruh.
Dodaje se i med Okus je, kažu stručnjaci koji su ga probali, drukčiji od piva u bocama. Radi se o pivu iz kvasca koje je po okusu blisko pivu iz malih pivovara. Entuzijasti i eksperimentatori "rade" i dalje na njemu pa mu dodaju "aditive", neki, na primjer, med, da bi mu time "zgusnuli" okus. Zrenje deset dana U Češkoj kilogram koncentrata od kojeg se napravi 10 litara standardnog piva stoji 130 kruna (jedna kuna vrijedi oko 3,8 krune). Za kvasac za 10 litara piva treba 70 kruna, mada se može izabrati i varijanta bez kvasca. Kvašenje piva traje pet dana, zrenje 10 dana. Redakcija češkog lista odlučila je nedavno napraviti pivo iz praška, i čitatelje obavijestiti o rezultatima koje ćemo i mi vama odmah prenijeti. Vjerujemo da će vas zanimati. Slobodna Dalmacija
7. kolovoza 2007. Napisao, snimio i frigao Mladen KOLENKO 6. kolovoza 2007.
3. kolovoza 2007. Pri slaganju svakog osobnog stila najgore je držati se strogo utvrđenih pravila, poput onog da od iste kože i u istom stilu moraju biti cipele i torba. Takvi prevladani postulati dovest će vas do toga da se možda nikad nećete na partyju pojaviti u pogrešnoj kombinaciji, ali sigurno vode do druge krajnosti, užasne dosade, bezizražajnosti i predvidljivosti. Ključ slaganja odjeće za dobar izgled, bez obzira na trenutak u sezoni, krije se u spajanju različitih stilova i suprotnosti. To se ljeti osobito dobro vidi u vezi s nakitom, kad zlato i skupocjeni satovi djeluju (pre)ozbiljno i postaruju osobu koja ih nosi ako se ne kombiniraju s nakitom od prirodnih materijala, školjkicama, drvom, konopcem i perlicama. Za promjenu izgleda usred sezone puno mogu učiniti i jednostavni trikovi. Vrijednost samo jednog novog detalja kao što je intenzivna boja ruža može posve izmijeniti dojam o osobi, a isto se odnosi i na frizuru koja svojim stilom, a ne dužinom kose, ponovno zauzima sve značajnije mjesto u nečijem izgledu. Umjesto odlaska u trgovinu odjećom, kada ne znamo što bismo više sa sobom, nova frizura ili eksperimentiranje s drukčijim lakom za nokte (jarkonarančasti ili crveni umjesto neutralnih i blijedoružičastih) mogu učiniti više od nove majice ili suknje koja se možda neće moći odmah odjenuti. Jer, ormar je samo mjesto na kojem se čuva odjeća, a sve ostalo je... u dobroj ideji. Torba za sve prilike 2. kolovoza 2007.
30. srpnja 2007. Savitljivim instrumentima, sitnim skalpelima i pod kontrolom mini kamere, kirurzi će vam kroz rodnicu ili kroz usta bezbolno izvući žučnu vrećicu što vam već mjesecima ne da živjeti, i vi ćete nakon toga otići kući, bez reza i bez vidljivog šava, kao da niste ni bili na operaciji. Ovo nije prilog za rubriku "vjerovali ili ne", niti je plod mašte, nego vrlo bliska budućnost koja će se ostvariti na Kirurškoj klinici splitskog KB-a, čime će se polako promijeniti stereotipno shvaćanje kirurgije kao krvave i agresivne grane čiji su zaštitni znakovi nož i veliki rezovi. Bez vidljivog ožiljka U posljednjih 15 godina kirurzi diljem svijeta trude se razviti i primijeniti minimalno invazivne kirurške tehnike koje bi zamijenile tradicionalne operativne zahvate. To je nastojanje proželo sve kirurške specijalnosti i pridonijelo nevjerojatno brzom razvoju novih operativnih tehnika. Kirurzi danas mogu izbjeći velike rezove trbušne stijenke primjenom tehnika laparoskopske kirurgije, kojom u trbušnu šupljinu pristupaju kroz svega nekoliko milimetara velike otvore, što je neusporedivo lakše i bezbolnije za pacijenta. To im nije bilo dovoljno, pa idu korak dalje u nastojanju da izbjegnu i te male rezove. Repertoar operacija - Dosad razvijene i korištene tehnike minimalno invazivne terapije, poput endoskopske kirurgije i fleksibilne endoskopije, poslužile su kao osnova za razvoj sasvim nove revolucionarne metode - kirurških zahvata bez vidljivog reza, kroz prirodne, tjelesne otvore. Savitljivi istrumenti potrebni za zahvat uvode se kroz usta, odnosno želudac, preko čmara, kroz mokraćnu cijev i mokraćni mjehur, te rodnicu - otkriva nam doc. dr. sc. Zdravko Perko, kirurg na Odsjeku digestivne kirurgije Kirurške klinike KB-a Split. Kroz instrument kroz koji prolazi hladno svjetlo i kroz čiju se optiku slika unutrašnjosti tijela prenosi na monitor, prolaze i radni kanali kroz koje se uvlače drugi savitljivi instrumenti - noževi, igle, hvataljke... kojima se zahvati i obavljaju. Instrument se kroz usta spušta do želuca ili kroz rodnicu do njezina kraja, načini se otvor u stijenci tog organa i instrument uvuče u trbušnu šupljinu, gdje se obavi odgovarajući zahvat - a njih je cijeli repertoar. - U principu, području gornjeg trbuha se pristupa kroz rodnicu, a onima donjeg trbuha, kroz usta. No, to nije pravilo, jer se nekim organima može pristupiti kroz dva otvora. Recimo žučna vrećica ili crvuljak mogu se odstraniti preko usta ili kroz rodnicu. Ovom metodom mogu se ukloniti jajovodi ili jajnici, uzeti uzorak jetrenog tkiva (biopsija jetre), izvesti zahvat na crijevu ili želucu, odstraniti slezena. Nakon operativnog zahvata istim se putem instrumenti izvlače, a otvor na stijenci organa zatvara ili se ostavi da spontano zacjeljuje - pojašnjava nam dr. Perko. Eksperimenti na svinjama Vjeruje se da bi se tako još i više smanjila ionako mala kirurška ozljeda koja nastaje tijekom endoskopskih kirurških zahvata. Također bi se smanjili i stres i bol za bolesnika. Operacije bi se mogle obavljati i bez opće anestezije, bolesnici bi bili samo smireni primjenom lijekova. Nakon obavljenog zahvata "operirani" bi napuštali bolnicu bez reza na trbuhu, bez komplikacija s ranama i bez ožiljka. Naravno, nove tehnologije i instrumenti potrebni za ovakve zahvate moraju udovoljiti vrlo specifičnim zahtjevima i razvijati se paralelno s kirurškom tehnikom. Budući da je kirurgija kroz prirodne otvore novi kirurški pristup, istraživanja su do sada većinom obavljana na životinjama, najviše svinjama. U nekoliko svjetskih centara (u SAD-u, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Indiji) već su uspješno izvedeni i zahvati na ljudima - obavljen je pregled trbušne šupljine, odstranjena žučna vrećica i crvuljak. Zahvati na ljudima su još uvijek u fazi ispitivanja i za njihovo izvođenje treba posebna dozvola. Iako kirurgija kroz prirodne otvore još uvijek nije u širokoj primjeni, već i dosad izvedeni zahvati golem su napredak. Naime, kako nam je kazao dr. Perko, svakim izvedenim zahvatom ovaj revolucionarni kirurški pristup prolazi test liječnika i bolesnika, a široka primjena ovisit će upravo o tim rezultatima i mogućnostima da se sve eventualne komplikacije uspješno uklone. On vjeruje da se primjena ove metode na splitskim pacijentima ozbiljno približava. Operacije pogodne za pretile Nova kirurška metoda kroz prirodne otvore bit će osobito pogodna za operacije pretilih osoba. Naime, debljina njihove trbušne stijenke uvijek je veliki problem za klasične kirurške operacije. Novom tehnikom pristup njihovim trbušnim organima bit će neusporedivo lakši. Splitska istraživačka ekipa Istraživanja na životinjama izvode se u svega nekoliko centara u svijetu, a Split je prvi u Hrvatskoj koji se uključio u usavršavanje najnovije kirurške grane (naravno uz dopuštenje Etičke komisije i Ministarstva znanosti). Tako je u Laboratoriju za eksperimentalnu kirurgiju Medicinskog fakulteta, inače najsuvremenije opremljenom za pokuse na velikim životinjama u ovom dijelu Europe, još 29. lipnja obavljen prvi zahvat endoskopske kirurgije kroz prirodne otvore na anesteziranoj svinji, u kojemu su sudjelovali doc. Zdravko Perko, doc. Zoran Valić, dr. Mihajlo Lojpur, dr. Kanito Bilan, dr. Darko Sršen, dr. Dragan Krnić, dr. Ivan Palada, dr. Zenon Pogorelić, Jasenka Kraljević i Slavica Kotromanović. Slobodna Dalmacija 27. srpnja 2007. Piše Martina FRKA Dovoljno vode Smještaj i dostupnost veterinara Toplinski udar Baš kao i čovjek, i kućni ljubimci mogu doživjeti toplinski udar. Da bi se to izbjeglo, bilo bi dobro putovati u klimatiziranom automobilu, s time da razlika između vanjske i unutarnje temperature ne smije biti veća od 10 stupnjeva. Također, životinja mora uvijek imati na raspolaganju svježu vodu i ne smije biti na suncu. Znakovi toplinskog udara su duboko i teško disanje, nesiguran hod zbog vrtoglavice, nesposobnost da se podigne na noge i nesvjestica. Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, odmah je sklonite u hlad ili klimatizirani prostor i ponudite joj vode. Ako je riječ o psu, možete ga i politi vodom te mu staviti nekoliko paketića s ledom oko glave i vrata. Kad životinja dođe k sebi, odvedite je veterinaru.
Prva pomoć za ljubimce Osnovni pribor: termometar, zaobljene škare, pinceta, zavoji širine 5 i 10 cm, flaster širine 5 cm, gaza, vata, sterilna kompresa, plastične vrećice za čuvanje zavoja na nogama, antiseptička mast, štapići s vatom, cinkova mast, sredstvo za ispiranje očiju/ušiju, vitaminski i mineralni dodaci prehrani. Glas Istre 26. srpnja 2007.
25. srpnja 2007. Formalno tamno odijelo, inače najlakši izbor za muškarca, nije najbolja opcija za popodnevnu zabavu na terasi s pogledom na more. Treba razmišljati o laganim materijalima, isto tako i o svijetlim bojama. Pamučno odijelo najbolja je zamjena za teško zimsko odijelo. Od boja dolaze u obzir sve nijanse od bež do ledeno bijelog. Ono klasičnog kroja, posebno ako ima zašiljene revere, može se nositi i s leptir mašnom, samo treba paziti da ova nije preširoka i lepršava, već tanja i elegantna. Isto važi i za kravate - ne treba pretjerivati s širinom, a niti s prevelikim čvorom. Trenutno su u modi dosta tanke kravate, ali, osim ako niste veliki pobornik mode i znate kako to nositi, najbolje se držati klasične širine od 7- 8 cm na njenom najširem dijelu. U ovoj ljetnoj verziji otpadaju i crne klasične cipele. Treba pronaći odgovarajuću nijansu smeđe i paziti na još jedno pravilo: cipele bi trebale biti tamnije od čarapa, a čarape tamnije od odijela. Udobnost prije svega Neka pravila možete i preskočiti. Ako je vjenčanje ležerno, kao npr. zabava na plaži, kravatu možete izostaviti, ali onda košulja mora imati karaktera. Bijela košulja je uvijek siguran odabir, ali nosite li je bez kravate pazite da je posebno fina, po mogućnosti i s kojim zanimljivim detaljem. U takvim neformalnim situacijama, čak sandale ili japanke dolaze u obzir umjesto cipela. Pazite da su jednostavne - što jednostavnije izaberete manje ćete pogriješiti. I naravno, najviše od svega pazite da se dobro osjećate u odjeći koju ste odabrali, jer vjenčanje je ipak prilika u kojoj se trebate i zabaviti. Slaganje tekstura Ako je odijelo pamučno zgodno bi bilo da je i kravata pamučna. Zlatno pravilo je da se tekstura kravate treba slagati s teksturom revera odijela. Posebno elegantan dojam ćete postići kombinirate li odijelo zašiljenih revera s košuljom s kontrastnim manšetama i kragnom u bijeloj boji. Slobodna Dalmacija 24. srpnja 2007. | ||||||||