natrag na stranicu vijesti

16. listopada 2006.

Studenti Fakulteta prometnih znanosti osmislili aplikaciju koja troškove dostave smanjuje 40 posto

Kod dostave ili prikupljanja dobara, prijevoza ljudi i općenito u organizaciji transporta najveći je problem, kao uostalom i u cjelokupnoj ekonomiji, vrijeme i novac. Kako u najkraćem vremenu i uz maksimalnu uštedu goriva dostaviti primjerice neku pošiljku od točke A do točke B? Na taj su problem pokušali odgovoriti studenti zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti u suradnji s profesorima, Institutom Ruđer Bošković i Prirodoslovno-matematičkim fakultetom.

Najkraća ruta
Njihov složeni tehnologijsko istraživačko-razvojni projekt predstavljen je ovih dana u sklopu predstavljanja Hrvatskog instituta za tehnologiju (HIT) i Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske (BICRO) gdje je izazvao veliko zanimanje. Osmišljen je sustav koji uz optimizacijske algoritme u najkraćem roku daje kompjutorski prikaz najkraće rute putovanja. Takvo planiranje redoslijeda posluživanja korisnika gospodarskim partnerima omogućuje, zavisno o ciljevima i ograničenjima problema, minimalnu uštedu od 20 posto, a maksimalnu od 40 posto od ukupnih troškova prijevoza. "Programiranje optimizacijskih algoritama razvijeno je s ciljem potpore organizacije transporta i omogućuje zadavanje, rješavanje i prikazivanje rezultata izračunatih ruta putem web sučelja na digitalnom zemljovidu s prometnim slojem. Njihovom primjenom kod prikupljanja komunalnog otpada, dostave pismovnih pošiljaka velikim korisnicima, distribucije tiskovina, dostave lijekova, opskrbe prodavaonica pekarskim proizvodima, prijevoza osoba s invaliditetom, sve kompanije koje su pokazale interes, utvrdile su velike uštede", kaže dr. Hrvoje Gold, voditelj projekta. Izrada CROGRID-a Aplikacije trajala je tri godine, a financiralo ga je Ministarstvo znanosti sa 700.000 kuna. Unatoč interesu u pretkomercijalnoj fazi, niti jedna kompanija još ne želi uvesti novi sustav.

Ostati na fakultetu
"Ušteda od 20 do 40 posto za tvrtke predstavlja otpuštanje radnika i smanjivanje broja kamiona, što se ne može dogoditi preko noći, posebice kod nas. Mi smo svoj dio posla napravili, ali nažalost nemamo menadžerske sposobnosti i nismo upoznati s procesom komercijalizacije, a nadamo se da će tu ulogu za nas odigrati HIT", kaže Gold. On upozorava kako su studenti koji su radili na projektu pokazali veliko znanje i entuzijazam, pa je očekivao kako će ih nadležni zadržati na fakultetu, ali za to na FPZ-u ne postoji interes. "Svi se žale kako nam nedostaje mladog kadra, posebice znanstvenih novaka. Navodno je 'ispucana kvota', pa ne mogu ostati. Kad su već surađivali na tehnologijskom projektu ne bi bilo loše da u resornom ministarstvu razmisle o uvođenju pojma 'tehnologijski novak' kako bi njihovo znanje mogle koristiti", zaključio je dr. Gold.

Ksenija Rukavina, Poslovni dnevnik

natrag na stranicu vijesti