natrag na stranicu vijesti
18. lisitopada 2006.
NAJATRAKTIVNIJI NACIONALNI PARK PREŽIVIO JOŠ JEDNU SEZONU BEZ VEĆIH POTRESA
Brijuni samo u listopadu očekuju 12.000 izletnika
| Istaknuti potrošači postali su i kongresni gosti, po danu troše prosječno 845 kuna |
| I sredinom listopada, kad turizam uglavnom započinje veliko pospremanje i ulazi u pripreme buduće sezone, na Brijune svakodnevno stižu skupine izletnika, kojih će u ovom mjesecu, prema najavama, biti oko 12.000. Za izletnike su Brijuni otvoreni tijekom cijele godine, naravno, uz prethodne najave, dok se ostale turističke aktivnosti obustavljaju u prosincu i siječnju. |
Prihodi
Brijuni i ovakvi kakvi jesu, bez riješenog konačnog statusa, oronuli, s nasušnom potrebom za cjelovitom obnovom, samo uz veliki trud 220 zaposlenika, koji sami ostvaruju 90 posto prihoda, a od Vlade dobivaju kao Nacionalni park tek preostalih 10 posto, odnosno plaće za 60 zaposlenika, održavaju se, preživljavaju, pa i nešto ulažu u nužno šminkanje (ove godine uloženo je 10 milijuna kuna). No što vrijeme dalje odmiče, atraktivnost Kupelwiserova raja pomalo se gubi, a i na zlatno Titovo doba, kad su Brijunima šetali svjetski magnati, kraljevi i carevi, vrhunski političari, ali i najpoznatiji umjetnici i znanstvenici, podsjeća još samo izložba o drugom obnovitelju Brijuna, računajući da su tu nekad davno obitavali i najbogatiji rimski patriciji. Mnogo je vremena prohujalo, mnogo se ideja prokotrljalo Fažanskim kanalom do 14 brijunskih otoka i otočića, mnogo je projektanata i vizionara nastojalo osmisliti novu budućnost ovog resorta oduvijek namijenjenog bogatima i moćnima, a mnogo je bilo i bogatih koji su željeli tu potrošiti, uložiti svoje bogatstvo. Međutim, koplja se i danas lome, uglavnom na razini politike, Brijuni više propadaju nego što ih vrijedni djelatnici uspijevaju održati barem na nekoj razini da bi mogli prihvatiti i ugostiti sve one koji traže avanturu, zabavu, doživljaj. I sljedeću godinu ljudi s Brijuna planiraju kao da se ništa osobito neće dogoditi. Tvrde da sami moraju održati kakvu-takvu razinu objekata i dalje poboljšavati uslugu. Ne znaju hoće li Ministarstvo kulture, u čijoj su nadležnosti Brijuni kao nacionalni park, ući u obećanu investiciju tešku stotinjak milijuna eura, obnoviti stare smještajne kapacitete, dodati ponešto novih i urediti cijeli ambijent otočja ili će pak prevagnuti ona Vladina opcija koja je osnovala zajedno sa Županijom tvrtku Brijuni Riviera, čija bi okosnica novog turističko-investicijskog ciklusa u južnoj Istri bili napušteni vojni objekti sa središnjim dijelom - otočjem Brijuni. |
Toplovod
Problem s vojskom, koja na Brijunima drži također svoj dio kolača, nećemo niti spominjati jer vjerujemo da vojska neće predstavljati bitnu kariku u turističkoj orijentaciji Brijuna niti kao nacionalnog parka niti kao komercijalne destinacije. "Ove godine napravili smo toplovod i time riješili jedan od ključnih infrastrukturnih problema, asfaltirali smo ceste, nabavili elektromobile i bicikle, obnovili i dopunili safari park u kojemu ćemo radove sada nastaviti, a dogradili smo i golf-igralište s devet na 18 rupa. Planiramo urediti objekt na plaži i sanitarne čvorove za jahtaše, kojih je svake godine sve više, i to onih s mega jahtama, a za nas je to jedan novi vrlo atraktivan proizvod. Predstoji nam i uređenje kongresne dvorane jer kongresnih je skupova svake godine sve više, a kongresni gosti istaknuti su potrošači, po danu troše prosječno 845 kuna. Nažalost, ograničavajući faktor za goste je kapacitet od samo 250 kreveta", kaže direktor marketinga Brijuna Branko Lukić. A tu među kreatorima budućnosti Brijuna upravo i vlada najveće razilaženje - dodatni smještajni kapaciteti ili ne. Hoće li na to i mnoga druga otvorena pitanja dati odgovore najavljena skorašnja sjednica hrvatske Vlade u Istri, koja bi se uz ostalo trebala baviti i budućnošću tvrtke Brijuni Riviera i Brijuna, ključno je pitanje. |
Gotovo 150.000 izletnika
30.000 ostvarenih noćenja,
20 kongresnih i sličnih skupova sa 20.000 sudionika
Uplovljavanje 2064 jahte sa 6865 putnika
Očekivani ukupni prihod 50 milijuna kuna
Očekivana dobit 1,2 milijuna kuna
7 posto bolji financijski rezultat od 2005. |
Agneza Urošević, Poslovni dnevnik
natrag na stranicu vijesti
|