natrag na stranicu vijesti

3. listopada 2006.

Prema mjeri efektivnog graničnog i efektivnog prosječnog poreznog opterećenja, Hrvatska se nalazi daleko ispod prosjeka, bilo izabranih članica EU bilo drugih razvijenih zemalja

I u zadnjem izvješću Svjetskog gospodarskog foruma o globalnoj konkurentnosti Hrvatska je vrlo loše rangirana u segmentu konkurentnosti poreznog sustava. Ocjenjena kao zemlja visoko poreznog opterećnja, čak i izraženijeg u odnosu na prošlu godinu, što je izuzetno loš signal potenicijalnim ulagačima. Vlasti naravno nisu zadovoljne takvom ocijenom i s obzirom na brojne olakšice u sustavu poreza na dobit porezni sustav smatraju konkurentnim, a određenu potvrdu takvim tvrdnjama dobili su u studiji "Efektivno porezno opterećenje trgovačkih društava u RH", koju je za Ministarstvo financija izradio Ekonomski institut.

Najniža stopa
Naime, korištenjem nekoliko različitih metoda i usporedbama sa zemljama u okruženju, ali i određenim "referentnim" državama, zaključeno je da se i prema mjeri efektivnog graničnog i efektivnog prosječnog poreznog opterećenja Hrvatska nalazi daleko ispod prosjeka, bilo izabranih članica Europske unije, bilo drugih razvijenih zemalja. S poreznog stajališta, navodi se u studiji Ekonomskog instituta, tretman svih promatranih vrsta ulaganja u Hrvatskoj je ili najpovoljniji ili među najboljim tretmanima u usporedbi 19 promatranih zemalja s Hrvatskom. "Može se zaključitim da je Hrvatska, sudeći prema visini efektivnog poreznog opterećenja, vrlo povoljna lokacija za investiranje", zaključuju autori studije nastaje pod vodstvom Sandre Švaljek, a koju je Institut ovih dana učinio dostupnom. Njihova je analiza pokazala da, primjerice, najnižu efektivnu prosječnu stopu na investicije u opremu ima Irska i to 10,9 posto, a da odmah potom slijedi Hrvatska s 15,5 posto. Kada je riječ o investicijama u opremu koje se financiraju zaduživanjem, utvrđeno je da je efektivna porezna stopa u Hrvatskoj tek 2,4 posto, a nižu stopu ima samo Grčka i to neznatno -2,3 posto. I investicije u zgrade koje se financiraju zadržanom dobiti u Hrvatskoj su najniže porezno opterećene, stopom od 11,4 posto, a prva iza je Irska s poreznom stopom od 12,1 posto.

Porez na dobit
Pozitivan signal investitorima trebala bi, zaključuje se, biti i zakonska stopa poreza na dobit od 20 posto koja je u 2005. godini bila niža i u odnosu na prosjek starih članica Europske unije, ali i novih 10 članica. Naime, u 2005. godini prosječna zakonska stopa poreza na dobit u EU-15 bila je i dalje visokih 29,9 posto, a u novima 20,4 posto. Na razini EU 25 ona iznosi 26,1 posto, pri čemu je najniža na Cipru gdje iznosi 10 posto, a najviša je u Njemačkoj gdje po zakonu iznosi 38,9 posto. No, ipak treba naglasiti da je među zemljama novim članicama, koje su uspjele privući značajna ulaganja, velih broj onih kojima je zakonska stopa poreza na dobit manja od hrvatske. U Mađarskoj je ona u 2005. godini bila 16 posto, Slovačkoj i Poljskoj 19 posto. Litvi i Latviji po 15 posto. Nije nevažan niti pokazatelj da je u udio poreza na dobit u BDP-u u Hrvatskoj čitav niz godina daleko manji nego perosječno u EU, pa je pitanje zašto se porezni sustav Hrvatske, barem kada je riječ o oporezivanju dobiti poduzetnika, smatra faktorom koji smanjuje konkurentnost zemlje. Ako je suditi po preporukama iz studije, možda je točna i tvrdnja da je on tek loše marketinški upakiran. Naime, autori studije tvrde da njezini rezultati šalju snažnu preporuku nositeljima ekonomske politike da sustav trebaju jasnije predstaviti potencijalnim ulagačima. "Bilo bi uputno da nadležna tijela državne uprave bolje komuniciraju značajke oporezivanja dobiti u Hrvatskoj prema potencijalnim inozemnim investitorima budući da visina efektivnog poreznog opterećenja može poslužiti kao element politike privlačenja izravnih stranih ulaganja". Uz takav apel za poboljšanjem komunikacijskih vještina, Ministarstvu financija šalje se ipak i jedna suštinska preporuka. Ocjena je, naime, da sustav oporezivanja dobiti veliku prednost daje financiranju investicija zaduživanjem u odnosu na ostale izvore financiranja prije svega financiranjem iz zadržane dobiti. To, kako se zaključuje, u situaciji naglog porasta zaduživanja nije prikladno i valjalo bi preispitati mogućnosti za izmjenu sustava kako bi se umanjila privlačnost investicija zaduživanjem.

Mirela Klanac, Poslovni dnevnik

natrag na stranicu vijesti