natrag na stranicu vijesti

4. listopada 2006.

VIROVITICA, VINKOVCI, BELI MANASTIR, ĐAKOVO, VALPOVO, SLAVONSKI BROD - U Virovitičko-podravskoj županiji u posljednjih je godinu dana zaposlena 471 osoba. Statističari iz Zavoda za zapošljavanje izračunali su da je broj zaposlenih veći za 48,1 posto, a lokalni političari taj podatak pripisuju zamahu u razvoju gospodarstva, poduzetničkim kreditima i gradnjama poduzetničkih zona. Samo u kreditnim linijama koje su plasirane pod nazivom Poduzetnik, plasirano je 110 milijuna kuna. Djelomično ili u potpunosti opremljeno je šest poduzetničkih zona otvorenih od 1998. do 2005. godine. U funkciji su po dvije u Virovitici i Pitomači te po jedna u Slatini i Orahovici. "Uglavnom sadržavaju razvijenu i djelomično razvijenu komunalnu infrastrukturu, a imaju ukupno 36 poduzetnika, što znači da su djelomično popunjene", kaže pročelnik Ureda za gospodarstvo Željko Viljevac.
U izgradnju tih zona uloženo je 8,4 milijuna kuna iz lokalnih proračuna i 5,4 milijuna kuna iz proračuna Republike Hrvatske. Prema ostvarenim potporama za poduzetničke zone, Virovitičko-podravska županija nalazi se na 14. mjestu. Međutim, nitko nema točne podatke o tome kakvi su doista povratni efekti i ima li povećanje broja zaposlenih izravne veze s ulaganjem Vlade i lokalne uprave u kreditne linije. S druge strane, javlja se i problem jer propale tvrtke ne mogu vraćati kredite pa umjesto njih to mora učiniti lokalne uprava. Virovitičko-podravska županija tako mora vratiti 2,4 milijuna kuna.
Vukovarsko-srijemska županija, kako doznajemo od pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo Nenada Jerkovića, nema nikakvih problema s vraćanjem kredita koji su dodijeljeni obrtnicima, poduzetnicima ili tvrtkama u sklopu programa bivšeg Ministarstva obrta i malog poduzetništva, kao ni aktualnog Ministarstva gospodarstva. Svi korisnici kredita svoje obveze redovito podmiruju, a Županija im je uglavnom pomogla subvencioniranjem kamata, dok je u rijetkim slučajevima davala kreditne depozite. Pročelnik također ističe da se vodilo računa o tome kome će oni biti dodijeljeni i o uvjetima što ih korisnici ispunjavaju za dobivanje kredita. Broj propalih tvrtki, korisnika kreditnih linija, na području Vukovarsko-srijemske županije gotovo je zanemariv, što najbolje oslikava Jerkovićeva izjava: "Uzmimo da su od njih 500 propale četiri, što znači da je propadanje tvrtki ravno nuli".

Kontrole u Brodu svaka tri mjeseca
Brodsko-posavska županija poduzetničke kredite u prvim linijama subvenciju je plaćala banci, kasnije je to uredila je tako da subvencije poduzetnicima isplaćuje nakon što oni podmire svoje obveze prema bankama. U mandatu vlasti koja je dužnost obnašala krajem devedesetih bilo je problema u isplati subvencija. Međutim, ubrzo se situacija stabilizirala. Do sada je u više kreditnih linija obuhvaćeno oko 400 poduzetničkih programa. Ove godine samo za programe malog poduzetništva Županija će plasirati oko tri milijuna kuna subvencija za kamate. Županija uredno ispunjava svoje obaveze, ali to traži i od korisnika, prvenstveno kada je riječ o broju zaposlenih navedenih u projektnoj dokumentaciji. Prema riječima Stjepana Bošnjakovića, pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, kontrole se obavljaju svaka tri mjeseca. Podatke poduzetnici dostavljaju na službenim obrascima. Poduzetnik mora imati zaposleno onoliko djelatnika koliko je prijavio prema poduzetničkom programu. U slučaju manjeg broja zaposlenih, gubi pravo na subvenciju. Učinak poduzetničkih kredita na broj zaposlenih ili nezaposlenih teško je pratiti zbog administrativnih mjera evidencije nezaposlenih. S popisa nezaposlenih posljednjih godina briše se veći broj osoba zbog razloga kao što su neaktivno traženje posla ili neredovito javljanja. Ipak, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, broj nezaposlenih u Brodsko-posavskoj županiji opada od 2002., kada ih je bilo 20.000, prošla godina završila je s 15.911 nezaposlenih.
U (novoj) Industrijskoj zoni Đakova - čiji je nerealizirani projekt aktualna gradska vlast naslijedila od bivše 2001. godine, a njegovu I. fazu, tj. cjelokupnu komunalnu infrastrukturu, riješila krajem 2002. godine - dosad su sagrađena tri nova objekta. Riječ je o dvije tvornice i novom objektu ondje već locirane "Energe", u kojima je otvoreno pedesetak radnih mjesta. U pripremi je gradnja još dvaju objekata, za što su izdane građevinske dozvole, a u njima će posao naći još dvadesetak radnika. Najkraći je to rezime aktualne slike đakovačke Industrijske zone, za čiji projekt aktualna gradska vlast voli reći da ga je realizirala upravo ona i, uz programe Poduzetnik 1 i 2, kojima su ovdašnji poduzetnici došli do 40 milijuna kreditnih sredstava, tako pridonijela poboljšanju gospodarske slike grada i smanjenju nezaposlenosti. Oporba, pak, ocjenjuje da za sve ovo vrijeme Zona nije zaživjela onako kako bi trebala i da su njeni pravi efekti za bolju cjelokupnu sliku đakovačkog gospodarstva izostali.

U Valpovu u kratkom roku prodane sve parcele
Zahvaljujući milijunskim ulaganjima Grada, potpori države i Županije, te kreditima namijenjenim poduzetnicima, slika malog gospodarstva u Valpovštini i Donjomiholjštini posljednjih se godina promijenila gotovo iz temelja. U valpovačkoj zoni malog gospodarstva u vrlo kratkom roku prodane su sve raspoložive parcele, na kojima su izrasli novi proizvodni objekti, pa se početkom prošle godine krenulo u uređenje nove Poslovne zone na ulazu u Grad iz pravca Bizovca, na kojoj je prije nešto više od dva tjedna otvoren trgovački centar riječkih "Plodina". U Valpovu su iznimno zadovoljni činjenicom da je i u novoj zoni sav prostor namijenjen poduzetnicima već rasprodan i činjenicom da su se iskoristile gotovo sve raspoložive kreditne linije, pa se traže rješenja kako bi se našlo još prostora za nova ulaganja.
Velik uspjeh na razvoju malog poduzetništva u posljednjih godinu i pol dana zabilježili su i Donjomiholjčani, koji su zahvaljujući izuzetno brzoj prodaji parcela u zonama malog poduzetništva "Janjevci" i uređenju "Lanika" te izgradnji novih proizvodnih objekata i novom zapošljavanja, stopu nezaposlenosti u Gradu uspjeli smanjiti za dva posto.
Također, izgradnjom Poslovne zone, odnosno proizvodnih pogona u njoj, broj nezaposlenih stanovnika Belog Manastira mogao bi biti prepolovljen. Dakako, ako sve pođe onako kako su to u svojim pismima namjere obećali investitori, kako domaće tako i inozemne tvrtke. Naime, na adresu belomanastirskog gradskog poglavarstva stigli su deseci pisama zainteresiranih tvrtki, koje obećavaju zapošljavanje oko 600 Belomanastiraca, a za gradnju proizvodnih pogona u Belom Manastiru odlučili su se zbog vrlo primamljivih uvjeta koje su im ponudili gradski oci. Riječ je o potpuno riješenoj (izgrađenoj) komunalnoj infrastrukturi, kojoj će se vrlo brzo priključiti i plin, pravu (besplatnom) služnosti s pravom građenja na području zone, oslobađanju od nekih financijskih obveza prvih godina od početka proizvodnje, te nizu ostalih pogodnosti. Na koji način privući investitore belomanastirske su gradske čelnike zapitali i gradonačelnici nekih hrvatskih gradova, a zanimanje su pokazali i stranci. Među prvima je gradnju počeo nesuđeni hrvatski predsjednik Boris Mikšić, a riječ je o prvoj hrvatskoj tvornici za proizvodnju biorazgradive plastike. No, iako su proizvodna hala i uredski prostori u njezinom sklopu već podignuti, ovih su dana, zbog navodnog Mikšićevog duga, obustavljeni daljnji radovi. Unatoč tome, početkom tjedna stigla su dva nova pisma namjere budućih potencijalnih investitora, a zbog velikog broja zainteresiranih investitora u gradu razmišljaju i o osnivanju druge poslovne zone, na ulazu u grad s južne strane, budući da tamo već postoji tvornica za proizvodnju naplataka (felgi) u vlasništvu danskog Starca.

G.Gazdek, S.Župan, M.Lešić, L.Aničić, I.Getto, M.Vrkljan - Glas Slavonije

natrag na stranicu vijesti