'Čini barona Tamburlana' nova premijera Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, na rasporedu je 28. veljače

čari

'Čini barona Tamburlana' nova premijera Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, na rasporedu je 28. veljače u 19,30 na velikoj sceni rečeno je na press konferenciji uoči premijere kojoj su uz redatelja Krešimira Dolenčića prisustvovali članovi ansambla predstave – Vid Balog, Denis Bosak i Jakov Jozić. a uz redatelja Dolenčića, o predstavi su govorili skladatelj Ivan Josip Skender, asistent režije Mihael Kramarić, asistent redatelja Zdenko Brlek, kostimografkinja Tea Bašić Erceg i scenografkinja Irena Kraljić te Ernest Fišer kao jezični savjetnik za kajkavski.Nakon uvodne najave intendantice Jasne Jakovljević o izboru teksta govorio je Ozren Prohić, umjetnički voditelj te istaknuo da se radi o jednom od najboljih tekstova pretpreporodnoga razdoblja. Našalio se da unatoč proteku vremena predstava problematizira aktualnost koja više govori o nama nego o vrijednosti teksta, rekao je Prohić.

Ova kajkavska komedija iz 18. st. zacijelo je jedna od ponajboljih hrvatskih komedija 18. stoljeća uopće. Od 19. stoljeća kada je pronađena i tiskana kraća verzija ove komedije, traje neprestani istraživački – znanstveni i kazališni interes za nju. Udaljeni uzor ovoj komediji jest Molièreu, no kako to biva u hrvatskoj književnosti 18. stoljeća (od dubrovačkih preradba Molièrea do kajkavskih komedija) literarni uzori i poticaji samo su početak na koji se nadograđuje i aktualizira, lokalizira i smješta mentalitetski i sociološki u naš prostor. Ova kajkavska komedija bavi se vrlo konkretnim i vrlo partikularnim iz shvaćanja društva i mentaliteta jednog podneblja, no zanimljivost ove kajkavske komedije jest da nepoznati autor navodi kako se ona događa vu Raguzi. Naznaka dubrovačkog lokaliteta i kajkavskog jezičnog izričaja govore o povezanosti hrvatskih krajeva u 18. stoljeću, ako ni kroz što drugo, a ono kroz identične komičke probleme koje naši mentaliteti nose. Naše Kazalište, između ostalog ima misiju istraživati, pronalaziti i postavljati baštinu upravo kajkavskog jezičnog izražaja. 'Čini barona Tamburlana' zasigurno spadaju u vrhunce hrvatske književnost kajkavskog jezika te u komediografske vrhunce hrvatske književnosti uopće. Gledano iz suvremenosti problemi raslojavanja društva na ekonomskoj razini, želja za uspostavljanjem novog društvenog poretka na bazi imovinske kartice, pomanjkanje bilo kakvih kriterija (jer jedini kriterij postaje novac), urušavanje svih struktura, ono je što, nažalost, postaje i postaje aktualnim i danas, ističe umjetnički direktor. 

 

Dolenčiću je to prvi dolazak u Varaždin, a nakon dugog vremena ponovno kajkavski tekst, te kaže - Kao napola Podravca, kajkavca i Zagrepčana, dopalo me da režiram dubrovački, vlaški, splitski, istarsku čakavicu, sve sam to prošao prije dolaska u Varaždin. Rijetko sam imao prilike raditi kajkavski tekst i napokon smo do toga došli na prijedlog Ozrena Prohića. Sa mnom su bili stalni suradnici poput scenografkinje Kraljić i kostimografkinje Bašić Erceg, a za glazbu je bio zadužen skladatelj Skender. Tekst je trebalo prilagoditi predstavi, počevši od rečenica, uloga. Bilo je vrlo zahtjevno, ali ne toliko u glumačkom smislu, već jezično, jer trebalo je taj kajkavski učiniti govornim i razumljivim svakome tako da se gdje god će predstava gostovati u Hrvatskoj, biti razumljiva. Mislim da smo taj zadatak uspješno riješili i mislim da će to biti komedija koja će oduševiti publiku – smatra Dolenčić. Vid Dolenčić, utjelovit će starog baruna, za kojega kaže da je čovjek koji živi preko svojih mogućnosti i na dug, ali se izdaje za nekog drugog.
Ernest Fišer nekadašnji ravnatelj sada je u HNK u Varaždinu angažiran u drugačijoj ulozi o kojoj kaže:
- Drago mi je da na jedan potpuno neočekivani stvaralački način sudjelujem u projektu ove kuće. S razlogom je ova komedija stavljena na repertoar. Dolenčić je vrlo zahtjevan redatelj i rezolutan redatelj. I to je dobro. I dobro je da je konačno došao u varaždinsko kazalište. O njemu mislim samo pozitivno jer Dolenčić pažljivo štriha, reže izvorni tekst, ako misli da za njegovu viziju predstave to nije nužno, makne i nekoliko sporednih uloga. Osim toga i Vid Balog je apsolutno najbolje pogođeni Tamburlan u hrvatskom glumištu, rekao je Fišer.

Ansambl predstave

 OSOBE IGRAVCEV:

Stari baron Tamburlano……………………………………………………………………………………………Vid Balog

Mladi baron Tamburlano, staroga bratič………………………………………………………Ognjen Milovanović

Pravdomerič, velikovečnik varaždinski………….. ……………………………………………………Robert Plemić

Vrtirep, fiškališ staroga barona……………………………………………………………………………..Denis Bosak

Prefektuš Tamburlana istoga i kakti Šegavec, turski tolnač……………………………………Zdenko Brlek

Miško, sluga staroga Tamburlana……………………………………………………………………….Barbara Rocco

Gašpar, dvorski nadstojinik i kakti Abarabala, turski poklisar…………………………………..Jakov Jozić

Gregur, sluga Pravdomeričev………………………………………………………………………………Matko Buvač

Trbušna plesačica………………………………………………………………………………………..Jasminka Pomper

Turski sluge………………………………………. Damir Puja, Rajko Hergotić, Mladen Jerneić Grof Erdödy

Glazbenici:

Vanja Jerković, violina

Saša Špoljar/ Niko Kos, kontrabas

Andrej Skender, klarinet

Petar Prepelić/ Lovro Povijač , trombon

Danijel Otto/ Ivan Josip Skender, čembalo

 

 

 

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.