Počelo je već ljetos pojedinačnim zajedljivim primjedbama, govoreći da bi Zelensky mogao "pokazati malo više zahvalnosti" (američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan) i da "saveznici nisu skladište Amazona da im se predaju novi i novi popisi zahtjeva za oružjem “ (tadašnji britanski ministar obrane Ben Wallace ).
No, s ulaskom u jesen financiranje Ukrajine postalo je jedno od ključnih političkih pitanja u mnogim zemljama. U nekim slučajevima toliko ključan da bi mogao uzdrmati i sadašnje vlade. U Slovačkoj je na nedjeljnim parlamentarnim izborima slavila stranka Smer-SSD bivšeg premijera Roberta Fica, koji je već u predizbornoj kampanji jasno dao do znanja da želi promijeniti smjer slovačke vanjske politike. Između ostalog, najavio je da će prekinuti vojnu pomoć i opskrbu Kijeva oružjem, a protivi se i sankcijama Moskvi, piše RTVSLO.
"Spremni smo pomoći u poslijeratnoj obnovi zemlje, ali znate naš stav glede naoružavanja Ukrajine", rekao je u jednoj od svojih prvih izjava nakon pobjede. Kako je rekao Fico, Slovačka i Slovaci imaju "većih problema" od suočavanja s Ukrajinom, uključujući cijene energije i troškove života.Za rat u Ukrajini krivi “ukrajinske fašiste”, a vojnu suradnju sa SAD-om naziva izdajom nacionalnih interesa.
Fico se zalaže da Moskva i Kijev sjednu za pregovarački stol jer se u razgovorima krije rješenje za okončanje sukoba. Slovačka graniči s Ukrajinom, ali većina Slovaka nije u iskušenju ući u rat s Rusijom prema kojoj, za razliku od baltičkih naroda i Poljske, ne gaje posebno negativne osjećaje. U istraživanju Globseca iz 2020. godine 78 posto ispitanika odgovorilo je da Rusiju smatra slavenskom bratskom zemljom, nakon ruske invazije na Ukrajinu to se stajalište promijenilo, ali samo privremeno. 65 posto ispitanika smatra da Putin predstavlja prijetnju cijeloj regiji te da je ruska vojna operacija neopravdana i ničim izazvana. No, anketa Globseca u svibnju ove godine pokazala je da se mišljenje Slovaka vraća na stare staze - potpora NATO-u pala je s rekordnih 72 posto na 58 posto, 50 posto ih optužuje SAD za ugrožavanje regionalne sigurnosti, a 69 posto strah da je slovačka potpora Ukrajini isprovocirala Rusiju i zemlju približila ratu.
Mađarska više nije jedina crna ovca?
Nova slovačka vlada na čelu s Ficom mogla bi sklopiti savez s mađarskim čelnikom Viktorom Orbanom, koji se među članicama Europske unije uvijek isticao svojim simpatijama prema Rusiji i odbijanjem podrške Ukrajini. Spor između Mađarske i Ukrajine zaoštrio se u svibnju ove godine, kada je Kijev stavio na crnu listu mađarsku banku OTP zbog suradnje s Rusijom. Zauzvrat, Budimpešta je otkazala svoje sudjelovanje u pregovorima EU-a o financiranju oružja za Ukrajinu. Na sastanku ministara vanjskih poslova EU, mađarski ministar Peter Szijjarto usprotivio se osnivanju fonda od 20 milijardi dolara namijenjenog opskrbi Ukrajine oružjem u sljedeće četiri godine. " EU se priprema za dugi rat, ali ovaj rat se ne može odlučiti na bojnom polju, a što više oružja bude poslano, više će ljudi umrijeti", rekao je Szijjarto.Stav Mađarske o ratu u Ukrajini dosljedan je od samog početka - Orban je osudio rusku invaziju, ali istodobno dio krivnje pripisuje i Zapadu. " Budući da smo članica NATO-a i ne želimo se uključiti u ovaj rat, naš položaj je postao težak. To je zato što su NATO i EU odlučili da će, iako neće ulaziti u rat, ipak slati oružje i nametati oštre ekonomske sankcije, što znači , htjeli mi to ili ne, da su oni de facto uključeni u ovaj sukob", rekao je Orban u govoru u srpnju. Čak je i Poljska, jedan od najvećih saveznika Ukrajine, u kojoj zbog povijesti tradicionalno vlada antiruski sentiment, dosegla svoj limit s isporukama oružja.Prošlog mjeseca, nakon dugog spora s Ukrajinom oko uvoza ukrajinskog žita, poljski premijer Mateusz Morawiecki objavio je da Kijevu više ne namjeravaju isporučivati oružje. Postoje i unutarnje podjele u ostalim istočnoeuropskim zemljama koje stoje uz Ukrajinu - jedna od takvih zemalja je Bugarska, koja od lipnja ima novu, prozapadnu vladu, koja je obećala dodatnu pomoć Kijevu u srpnju nakon posjeta Zelenskog Sofiji, ali pitanje slanja oružja u Ukrajinu dijeli politiku i javnost. Bugarska je članica EU-a i NATO-a, ali je povijesno i kulturno tradicionalno bliska Moskvi. Unatoč tome, bugarske tvornice streljiva rade punom parom od početka ruske invazije na Ukrajinu, a ta je zemlja dosad slala oružje u Ukrajinu preko trećih zemalja. U rujnu je Europska komisija požurila uvjeravati da se unatoč sporu s Poljskom i trvenjima unutar država članica ništa nije promijenilo i da je EU jedinstvena u potpori Ukrajini, ističući da se ništa nije promijenilo u odnosu EU-a s Ukrajinom. . "Suština je da stav i politika EU-a ostaju nepromijenjeni, nepokolebljivi i čvrsti. Podržavat ćemo Ukrajinu koliko god bude potrebno, u svim područjima gdje je možemo podržati, uključujući vojnu pomoć", rekao je predstavnik Komisije.
Slovačka vlada odlučila je blokirati veliku isporuku oružja Ukrajini, koju je toj zemlji obećala prethodna vlada. Time se ostvaruju predviđanja novog premijera Roberta Fica, koji je više puta izrazio svoje protivljenje isporuci vojne pomoći Ukrajini.
Dosad, Slovačka je isporučila Kijevu oružje vrijedno 671 milijun eura. Vlada ne odobrava prijedlog o donaciji vojne opreme Ukrajini" u vrijednosti od 40,3 milijuna eura, stoji na službenoj stranici vlade. Predloženi 14. paket pomoći, koji je sastavilo bivše vodstvo Ministarstva obrane, uključivao je nabavu streljiva za puške i topove, kao i protuzračnih projektila, minobacača i mina. Novi slovački premijer Fico već je prije izbora najavio da će Slovačka u slučaju njegove pobjede ograničiti vojnu pomoć Ukrajini, koju je do sada snažno podržavala, ali će nastaviti pružati humanitarnu pomoć napadnutom susjedu.
U Moskvi su na Ficove izjave odgovorili da Slovačka nema toliki udio u opskrbi Ukrajine oružjem, pa će to teško utjecati na ono što se događa u Ukrajini.
Na sastanku pak ministara vanjskih poslova srednjoeuropske petorke (C5) u srijedu u Beču, neke je iznenadilo što je Slovenija s Tanjom Fajon među onim zemljama koje se zalažu za održavanje barem nekih kontakata s Rusijom. Skupinu C5 čine Austrija, Slovačka, Mađarska, Češka i Slovenija, a u Beču su se sastali s glavnom tajnicom OESS-a Helgom Schmid s kojom su, između ostalog, razgovarali o pomoći Ukrajini, potpori zemljama zapadnog Balkana na putu prema EU i ilegalnim migracijama. No, mnogi su mediji bili pozorni na temu treba li zadržati određene kontakte s Rusijom kao agresorom ili ih potpuno prekinuti.
Fico je u utorak rekao da ako slovačka tvrtka želi proizvoditi oružje i isporučivati ga Ukrajini, nitko ih neće spriječiti. Slovačka je od početka ruske agresije na Ukrajinu u veljači prošle godine isporučila Kijevu vojnu opremu u vrijednosti od približno 671 milijun eura.
