Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje na Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, gdje je uz poljskog predsjednika Andrzeja Dudu, ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebu, mađarsku predsjednicu Katalinu Novak i predstavnicu bjeloruske oporbe Svetlanu Tihanovsku, sudjelovao je na panelu "Braneći europsku ujedinjenu frontu".
Govoreći o globalnoj situaciji i izazovima u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, kazao je kako ona utječe i na ekonomsku, socijalnu i energetsku situaciju u svim državama.Ukrajinski predsjednik Zelenski jučer je u Davosu ponovio svoj apel da zapad ostane privržen Ukrajini i kada je riječ o ekonomskoj i financijskoj podršci i kada je riječ o vojnoj pomoći.
Upitan smatra li da ta podrška Ukrajini jenjava ili će ostati u istom obujmu kao i do sada, premijer Plenković naglasio je kako je ta podrška ključna.
Podsjetio je da je već ranije kazao u nekoliko navrata kako smatra da će uspjeh Ukrajine ovisiti prvenstveno o motivaciji ukrajinskog naroda i ukrajinskih vojnika te ukrajinskog vodstva da se bori protiv agresije, ali i o jedinstvu zapada da Ukrajini pruža i vojnu i financijsku podršku.
Jačati obrambene kapacitete Europske unije
Usto, naglasio je, važno je održati unutarnju stabilnost na zapadu.Ako su, pojasnio je, posljedice ruske agresije na Ukrajinu izazvale najveću energetsku krizu i inflatorne pritiske koji su se reflektirali na socijalnu situaciju, onda svaka od vlada mora voditi računa o ekonomskoj i socijalnoj stabilnosti, prije svega u svojoj zemlji.
"Samo kumulativno ispunjavanje sva tri elementa može dovesti do uspjeha za Ukrajinu, a to je želja da se obrani od agresije i ostvari svoju slobodu", poručio je.Upitan treba li Europska unija jačati svoje obrambene kapacitete, premijer Plenković ustvrdio da treba, ali i dodao da to čini u zadnjih 20 godina, od kad postoji intenzivna suradnja u području zajedničke obrane i sigurnosti.
Izdvajanja Hrvatske u vojni proračun u sedam godina narasla s 500 milijuna na milijardu i 175 milijuna eura
Govoreći o većim ulaganjima u obrambene sposobnosti na nacionalnoj razini naveo je da su, u odnosu na prvu godinu mandata njegove Vlade kada je vojni proračun bio nešto više od 500 milijuna eura, danas izdvajanja za taj proračun milijardu i 175 milijuna eura.
Tu Hrvatska, dodao je, nastoji ostati u okvirima obaveza prema NATO-u od 2 posto BDP-a izdvajanja za obranu.
Primjer jačanja obrambenih sposobnosti Hrvatske, naveo je, jest i kupnja višenamjenskih borbenih aviona Rafale, zatim daljnje ulaganje u kopnenu vojsku i ratnu mornaricu, jačanje materijalnih prava hrvatskih vojnika.
Sve je to, naglasio je, uz paralelno snaženje hrvatske policije koja je vrlo važna u pitanjima suzbijanja nezakonitih migracija."Hrvatska zato mora ići snažno, s vrlo dobro organiziranom i vojskom i policijom i cijelim sigurnosnim sustavom, u godine koje su ispred nas gdje je globalna sigurnosna situacija znatno promijenjena u odnosu na prije desetak ili 15 godina", kazao je.
U novim geopolitičkim okolnostima potrebna je snažnija globalna suradnja
Tijekom Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, premijer Plenković se sastao s nizom političkih i poslovnih lidera. "Raspravljamo o rješenjima za dugoročnu stabilnost i prosperitet. U novim geopolitičkim okolnostima potrebna je snažnija globalna suradnja. Prioriteti Hrvatske su demografska obnova, digitalna i zelena tranzicija te obrazovanje", napisao je Plenković na platformi X.
PJačamo suradnju domovinske i iseljene Hrvatske, poručio je premijer nakon susreta s Davorom Lukšićem, kazavši da Lukšić grupa ostaje važan partner i investitor u brojnim projektima u Hrvatskoj.
"Nastavljamo dijalog s predsjednikom Vlade Moldove Dorinom Receanuom o jačanju suradnje Hrvatske i Moldove u brojnim područjima", objavio je Plenković. Čestitao je toj zemlji na otvaranju pristupnih pregovora s Europskom unijom, naglasivši da je Hrvatska spremna ponuditi svoja iskustva iz pristupnog procesa kako bi pomogla Moldovi i Ukrajini.
S predsjednikom Uprave AstraZeneca Michelom Demaréom razgovarao je o dostupnosti lijekova i spremnosti na svladavanje novih kriznih situacija. "Tijekom COVID19 krize osigurali smo dovoljno doza cjepiva za stanovništvo, čime je pandemija zaustavljena", poručio je.
Najviša razina kreditnog rejtinga dosad čini Hrvatsku prepoznatljivijom za ulaganja
Premijer Plenković i predsjednik Vlade Kosova Albin Kurti raspravili su o situaciji u susjedstvu. "Čestitamo na ukidanju viznog režima i izražavamo podršku za članstvo u Vijeću Europe, kao i na putu prema EU. Nastavljamo jačati gospodarsku suradnju Hrvatske i Kosova", objavio je.
Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo i susretom sa zamjenicom bugarskog predsjednika Vlade Mariyom Gabriel i zastupnicom u Europskom parlamentu Evom Maydell. "Nastavljamo razvijati kvalitetne odnose Hrvatske i Bugarske", poručio je.
S vodećim predstavnicima Meta, Goldman Sachs i Coinbase, Nickom Cleggom, Jaredom Cohenom i Faryarom Shirzadom, premijer je razgovarao o globalnim izazovima i važnosti digitalne tranzicije. "Dobri gospodarski trendovi i najviša razina kreditnog rejtinga dosad čine Hrvatsku prepoznatljivijom za ulaganja", istaknuo je.
"S izvršnom direktoricom Visa za Europu Charlotte Hogg nastavljamo kvalitetan dijalog i redovite susrete tijekom Svjetskog gospodarskog foruma. Raspravili smo o novim mjerama za sigurnost plaćanja i zaštitu potrošača", napisao je Plenković.
Premijer se u Davosu susreo i s predstavnicima Europske komisije Dubravkom Šuicom, Valdisom Dombrovskisom i Stellom Kyriakides.
Predsjednik Vlade je s glavnim tajnikom OECD-a Mathiasom Cormannom razgovarao o daljnjem tijeku pregovora o članstvu Hrvatske u OECD. "Proces bi trebao biti gotov u prvim mjesecima 2026. godine. Time ćemo nakon ulaska u Schengen, Eurozonu i Europski stabilizacijski mehanizam zaokružiti međunarodni položaj Hrvatske", poručio je na platformi X.
Hrvatska je najsnažniji zagovornik članstva BiH u Europskoj uniji
Premijer Plenković danas će sudjelovati i na panelu koji će se baviti situacijom na zapadnom Balkanu. Upitan o najvećim izazovima u tom području Europe, premijer je kazao da je za Hrvatsku prioritet Bosna i Hercegovina. Nakon sastanka Europskog vijeća u prosincu, dodao je, smatra da su zaista stvoreni svi preduvjeti da se u ožujku donese odluka o otvaranju pristupnih pregovora s BiH.
To je cilj Hrvatske sve ove godine, dodao je, podsjetivši na svu potporu koju je Bosni i Hercegovini pružala na tom putu, od podnošenja zahtjeva za članstvom 2016. do stjecanja statusa države kandidata.
"Sada smo najsnažniji zagovornik da se donese ta odluka", naglasio je poručivši da je Hrvatska najveći zagovornik i prijatelj Bosne i Hercegovine u europskim institucijama.
Najavio je da će idućeg tjedna zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i nizozemskim premijerom Markom Rutteom posjetiti Sarajevo kako bi dali poticaj bosanskohercegovačkim političarima da se donesu reforme koje još uvijek čekaju realizaciju i time stvore preduvjeti za donošenje pozitivne odluke o otvaranju pristupnih pregovora s BiH.
Premijer Plenković u Davosu: Europska unija treba ostati odlučna i dosljedna u pomoći Ukrajini
VRH
