Parafraziramo li izborni moto jednog političara da jedan čovjek čini razliku, kad je riječ o našoj sugovornici, Sandri Malenici, simpatičnoj zamjenici gradonačelnika Varaždina, tada tu maksimu svakako možemo primijeniti i na nju. Ona je profesorica kroatistike i komparativne književnosti, na doktorskom je studiju, a tijekom dosadašnje karijere direktorice Pučkog otvorenog učilišta i organizatorice VAFI-a, Varaždinskog festivala animiranog filma, proputovala je svijet družeći se s mladima, pa ne čudi da upravo njima i na svojoj dogradonačelničkoj funkciji posvećuje dobar dio svog vremena. Tako bismo je ukratko mogli predstaviti, a evo što nam je odgovorila sama na nekoliko pitanja povezanih s njezinim obvezama, preokupacijama i sadašnjim i budućim aktivnostima kao zamjenice gradonačelnika Grada Varaždina.
- Varaždin je već imao gradonačelnicu i jednu zamjenicu gradonačelnika, na pola mandata, vi ste došli osvježenje, pa kako je biti na toj poziciji i slušaju li vas vaši kolege?
- Svaka pozicija je izazovna, tako i ova. U poziciji ste da napravite puno, ali opet s druge strane ne možete sve. S kolegama je suradnja odlična. Brzo se dogovorimo, a svako ima svoje sektore koje pokriva.
- Za koje sve sektore ste zaduženi i što je lijepa, a što manje lijepa strana vašeg posla?
- Bavim se načelno kulturom, baštinom, međunarodnom suradnjom, djecom, mladima, manjinama, dijelom i turizmom, zatim interes su mi i kulturne i kreativne industrije, tu su i udruge, tj. civilno društvo, socijalna skrb, obrazovanje, ljudska prava, prava životinja, EU fondovi, nacionalni fondovi, primijenjena digitalizacija. Uglavnom društvenim temama s naglaskom na podizanje kvalitete života. Teško je odvojiti lijepo i manje lijepo. Sve je lijepo dok ide, ali je manje lijepo dok zapne na nekom članku, administraciji ili dok se pojavi neka prepreka poput one da su nam trenutno zatvorene mogućnosti financiranja iz EU projekata za većinu projekata u pripremi. To onda zna frustrirati.
- S vašim mladenačkim poletom i stilom ležerne mlade dame čini se da je i cijeli grad Varaždin prodisao nekom drugačijom energijom, a konačno se više pozornosti pridaje i mladima, pa možda da nam najprije kažete nešto o aktivnostima koje pridonose boljem životu mladih u Varaždinu.
- Trudim se njegovati partnerski odnos i odnos povjerenja sa svima s kojima surađujem. Mislim da se sve može riješiti, ali samo ako imamo otvoreni i iskreni odnos. Tako pokušavam i s mladima jer je bitno da mladi mogu izraziti svoj stav, reći što žele ili misle. Slagala se ja ili netko s tim ili ne. Mislim da na tom polju imamo još puno posla jer nedostaje komunikacije i mladi većinom ne shvaćaju da imaju ulogu onoga koji mora pokazati inicijativu i doći s idejom i prijedlogom. S druge strane ne postoji kultura njegovanja dijaloga s mladima, ali i to se pomalo mijenja. Tome pridonosi potpora inicijativi za Europsku prijestolnicu mladih 2022 i Centar za mlade u kojemu se trenutno provodi projekt vrijedan 800.000 kuna koji za cilj ima upravo definiranje modela sudioničkog upravljanja centrom. Za bolji život mladih u Varaždinu stvari su zapravo vrlo jednostavne i kompleksne istovremeno. Mi moramo biti okvir, a mladi sadržaj. Mladima nedostaju prostori u kojima mogu biti svoji, prostori u kojima neće biti konzumenti, već u kojima će se osjećati kao dio zajednice i u kojima će moći ostvariti svoje potencijale. S tim ciljem se radi i nova knjižnica, napravljen je projekt za uređenje kina Dom u Centar kreativnih IT industrija, osmišljava se Centar za mlade, kao i buduće uređenje kina Gaj.
- Uređuje se Centar za mlade kada će obnova podrumskih prostora biti gotova i što će se u njima događati?
- Uređen je djelomično podrum, još su ostale dvije prostorije, ali već radimo na prijavi projekta na EU koji će nam omogućiti dovršavanje podruma, kupnju opreme i dati sadržaj za cjelodnevni boravak prvenstveno mladih u Centru. Ideja je da zajedno s mladima osmislimo sadržaje koji su im potrebni i dogovorimo način korištenja. Prema nedavno provedenoj anketi u sklopu Erasmus+ projekta Baraka za dijalog, na temelju čijih rezultata će se raditi novi Plan za mlade, definirano je više manje sve što mladi trebaju i žele. Za sada pratimo Plan za mlade koji je na snazi do iduće godine gdje je upravo Centar za mlade istaknut kao bitan, a tu su i programi obrazovanja koje provodi Pučko otvoreno učilište Varaždin, od Akademije za poduzetništvo do programa za voditelje EU projekata koji smo ove godine financirali i gdje je 12 mladih završilo ovaj program te time steklo nove kompetencije, ali i upis u radnu knjižicu.
- Puno ste putovali, a putujete i danas, kako vi vidite položaj mladih u Varaždinu, u odnosu na svijet i je li on generalno dobar ili ne i kako se mlade može motivirati da se više uključe u lokalnu zajednicu?
- Gradovi odavno nisu više samo administrativne granice, već su aktivni sudionici na globalnoj karti. Međunarodna suradnja vrlo je bitna zbog stjecanja novih iskustva, poveznica, planova, vidljivosti. Mislim da je najgore što možemo napraviti da se zatvorimo u sami sebe i sami sebi postanemo svrha. To nije smisao ni života ni gradova. Zemlje poput Finske imaju odlične participativne modele uključivanja mladih u zajednicu, ali na tome su radili desetljećima. Također imaju mreže centara za mlade i zaposlene “youthworkere”. Kod nas je to sve još u začecima, ali je znakovita jedna značajana razlika. U Finskoj su mladi zakonski od 13 do 17 godina, dok su kod nas od 15 do 30. Potrebna je jedna velika promjena društvene klime u kojoj mladi kada postanu punoljetni preuzimaju odgovornost za svoj život i klima u kojoj oni to zaista i mogu ostvariti. Zadala sam si zadatak da ću otvarati vrata onima koji imaju ideju, prijedlog i rješenja i koji nisu mogli ili ne mogu doći do izražaja. Postoji puno kvalitetnih ljudi koji imaju volju, viziju i želju, ali su u sjeni onih koji su tu dulje ili su glasniji. Nadam se da će upravo Europska prijestolnica mladih potaknuti ih na aktivnosti, kao i programi Centra za mlade.
- Što Grad čini na poticanju obrazovanja, zapošljavanja i stambenog zbrinjavanja mladih?
- Postoje odlični modeli stambenog zbrinjavanja mladih u Europi, pa i susjednoj Sloveniji, no nisu još došli kod nas. Državni poticaji za kupnju stanova su odlični, ali su više demografska mjera, nego rješavanje stambenog pitanja mladih. Tržište nekretninama je takvo da cijene drastično rastu, no Varaždin se još dobro tu drži. S time da kada uzmete u obzir da je u Varaždinu i prosjek plaća niži od Hrvatskog, zapravo dođe na isto. Razmišljamo o modelu stambenih zajednica za mlade u kojima bi oni mogli započeti život nakon fakulteta ili škole, a u prvim godinama susreta s tržištem rada, ali to je u ovom trenutku daleka budućnost. Danas možemo jedino kroz POS poticati mlade, također više u smislu demografske mjere. Grad ima nadležnost nad vrtićima i Pučkim otvorenim učilištem Varaždin, osnivač je sedam osnovnih škola i Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar. Vrtići se subvencioniraju, obnavljaju, a počet će se obnavljati i škole, uz nadogradnju VI. OŠ koja je gotova. Djeca dobivaju udžbenike, radne bilježnice, imaju subvencionirani dnevni boravak, jednosmjensku nastavu, pomoćnike. Grad subvencionira prijevoz srednjoškolaca i studenata, kao što i dodjeljuje stipendije studentima i deficitarnim srednjoškolskim zanimanja. Stipendije svi dobivaju. POU ima odlične programe i za djecu i mlade, od financijske pismenosti, programiranja do učenja stranih jezika, ali ono što je također bitno je da se edukativni programi provode indirektno kroz sve naše ustanove, od muzeja, knjižnice, kazališta do bazena. Povećava se i interes i iznos za poduzetnički fond, a podržavamo i programe studenata kroz pokroviteljstva sveučilišnih konferencija ili događanja te odlaske učenika i studenata na natjecanja diljem svijeta. Prostora za napredak ima, ali moraju se sve razine vlasti uključiti u njihovo rješavanja.
- Varaždin se polako pretvara u pravi mali sveučilišni centar, kako u njemu žive i koliko su se socijalizirali oni koji ovdje studiraju, a nisu iz Varaždina?
- Mladima nedostaje kvalitetnih urbanih prostora za noćni život. Dokaz tome je da kada se organiziraju cool i urbani programi, mladi dođu. Ali ovih nekoliko kafića koje imamo u centru ne možemo nazvati noćnim životom. Na to teško možemo utjecati, ali možemo dati mali doprinos jer je u planu je otvoriti u podrumu nove knjižnice upravo jedan takav prostor koji će biti orijentiran na mlade, a vjerujem da će nova knjižnica koja će objediniti odrasle i mlade, te imati pravu studijsku čitaonicu dodatno potaknuti socijalizaciju mladih i njihov odlazak i dolazak u centar grada. Jer knjižnice su u svijetu generatori društvenog života. Nema gorega nego kad netko misli da su knjižnice samo mjesta na kojem dođete i posudite knjigu. Naša nova knjižnica bit će prava dnevna soba Varaždina.
- U posljednje vrijeme sve je više ulaganja u obnove objekata kulturne baštine, kao što su sinagoga, varaždinska kuća itd...je li osmišljen i sadržaj za te prostore?
- Ima tih nekoliko projekata koji godinama stoje, kao i problema koji se nisu rješavali. Primjerice, Državni arhiv u Varaždinu kojem smo po zakonu dužni osigurati prostor konačno je našao mjesto u bivšoj vojnoj pekari, a trenutno djeluje na tri lokacije i nema svog prostora. Projekt rekonstrukcije zgrada za arhiv je gotov, ali čeka 2021. godinu i novo financijsko razdoblje EU. Varaždinska knjižnica koja kao prva ilirska čitaonica u Hrvatskoj više od 180 godina nema svoj prostor i konačno će ga dobiti. Pozornica u kazalištu je stara i ne zadovoljava standarde produkcije 21. stoljeća što uvelike otežava obavljanje kazališne djelatnosti. Sinagoga i Varaždinska kuća su projekti koji čekaju više od desetljeća da dođu na red i konačno smo pokrenuli pitanje njihove obnove, ali i namjene. Sinagoga će biti polivalentna dvorana prvenstveno za koncertna događanja, ali i kao spomenik židovske kulture u Varaždinu, dok će Varaždinska kuća uz interpretacijski centar varaždinskih proizvoda biti i mjesto gdje će naši obrtnici i umjetnici imati svoje radionice, ali i Turistička zajednica svoje urede. Radimo i dokumentaciju za Židovsko groblje, tj. za Mrtvačnicu, a brinemo i o našem jedinom nematerijalnom kulturnom dobru Varaždinska građanska garda. Planiramo otvoriti nove prostore u muzeju, od tavana palače Sermage do Žitnice te konačno smjestiti Stančića.
- Ima li Varaždin strategiju razvoja i na što bismo se trebali fokusirati da postignemo još bolje rezultate i podignemo razinu životnog standarda?
- Upravo se pripremamo za izradu Strategije teritorijalnog razvoja - ITU Varaždin 2021.-2027. To nam je nužno jer prema Zakonu o regionalnom razvoju postajemo jedno od 10 urbanih središta uz 4 urbane aglomeracije i bitna nam je priprema za novo EU financijsko razdoblje. To znači da sve više idemo prema decentralizaciji i regionalizaciji Hrvatske i da će Varaždin preuzeti ulogu središta sjeverne Hrvatske te da će na raspolaganju imati novac za urbani razvoj, tzv. ITU (Integrirana teritorijalna ulaganja). Naime, sve je veća urbanizacija na razini EU i to se ne može zaustaviti. Primjerice u Švedskoj gotovo 80% stanovnika živi u gradovima. Gradovi se moraju pripremiti na to ako ne žele izgubiti mlade, a upravo ITU ima mehanizme kako jer ITU podržava urbane, pametne, zelene projekte, projekte koji su vezani uz teme održivog razvoja, kružne ekonomije, poticanja novih oblika poduzetništva, kolektivnog poduzetništva, IT-a, kreativnih industrija, društvenog poduzetništva, digitalizacije, očuvanja kulturne i prirodne baštine i projekte iz sfere socijalne skrbi, kulture, turizma i obrazovanja.
- Na što sve Varaždinci mogu biti ponosni kad je u pitanju njihov grad i što bi trebalo mijenjati, unaprijediti?
- Mi, Varaždinci smo jako kritični prema sebi, nikada nam ništa nije dovoljno dobro, dovoljno sređeno, dovoljno uređeno. I to je dobro, to nas gura naprijed. No ponekad zaboravimo da živimo u jednom od najuređenijih gradova u Hrvatskoj, gradu koji ima potencijala biti pravo urbano središte sjeverne Hrvatske. Uvijek smo sve napravili sami, nismo nikada čekali tuđu pomoć i zato moramo svi zajedno raditi na projektima koji su realni, potrebni i ostvarivi i koji služe široj društvenoj zajednici. Moramo se fokusirati na ono što možemo promijeniti i podizati našu kvalitetu života.
