KUD „Toplice“ započeo s prvim ciklusom tamburaško-pjevnih radionica

U ponedjeljak je u Varaždinskim Toplicama započeo prvi ciklus Tamburaško-pjevnih radionica u sklopu ESF projekta „Tradicija kao alat za razvoj vještina i socijalno uključivanje“. Radionice uključuju 10 tema koje obrađuju pjesme Varaždinskih Toplica i Jalžabeta te će trajati do 28. listopada 2021. godine. 

U radionice se uključilo sedmero polaznika. Oni će kroz radionice naučiti ili dodatno usavršiti sviranje i pjevanje pjesama Junak i tri djevojke, Tri udate sestre, Napitnica, Želja za dragom, Inačica, Mazuljka, Milica i Ti mala crvena. 

Projekt „Tradicija kao alat za razvoj vještina i socijalno uključivanje“ provode Kulturno umjetničko društvo „Toplice“ iz Varaždinskih Toplica, Hrvatsko društvo inženjera geotehnike i Grad Varaždinske Toplice. Ukupna mu je vrijednost 468.249,71 kune, od čega 85 % sufinancira Europski socijalni fond, a 15 % državni proračun Republike Hrvatske. 

Više informacija o projektu, temama radionice i mogućnostima sudjelovanja može se pronaći na internetskoj stranici https://projekt.kud-toplice.hr/.

U organizaciji Rotary kluba Varaždin 1181 humanitarna predstava Studija smijeha

Devedeset minuta vrhunske zabave

Rotary klub Varaždin 1181 kluba  pozivam u srijedu, 20. listopada u 20 sati u Kino Gaj (Varaždin) na dobrotvornu predstavu Studija Smijeha.

 „Marina Orsag (HR), Miranda Lončar (BiH), Vlatka Mifka (HR) i Dragitza Raštegorac Grubišić (HR/PERU) će razbiti predrasude da je stand up isključivo „muški posao“.  Nasmijte se raznim ženskim, a i muškim temama iz ženskog gledišta. Show nije samo za žensku publiku, već za sve one koji se dugo nisu nasmijali do suza, zato nemojte propustiti uživati u više od 90 minuta vrhunske zabave te pritom humanitarno djelovati!“ – poručuju iz Studija Smijeha i Rotary kluba Varaždin 1181. 

Sav prihod od prodaje ulaznica namijenjen je humanitarnim aktivnostima Rotary kluba Varaždin 1181 te će dio sredstva biti usmjeren na borbu protiv dječje paralize #EndPolioNow koja je najveća Rotary humanitarna akcija.

Koncert Ansambla LADO u sklopu manifestacije Dani europske baštine

LADO će u svojoj dvorani izvesti vokalno-instrumentalni program Glazbom kroz Hrvatsku. Koncert  Ansambla LADO održat će se u sklopu manifestacije Dani europske baštine.

 Ansambl LADO i ove se godine priključio manifestaciji „Dani europske baštine“ koja se u Hrvatskoj kontinuirano obilježava od 1995. godine.  LADO će ovom prigodom izvesti vokalno-instrumentalni program „Glazbom kroz Hrvatsku“. Koncert će se održati u dvorani Ansambla LADO na Trgu republike Hrvatske 6a 7. listopada u 19.30 sati.

Jednosatnim programom Ladovi će umjetnici prezentirati bogatstvo i raznolikost hrvatske instrumentalne i vokalne narodne glazbe i izričaja kao i raznovrsna tradicijska glazbala. Kroz 17 glazbenih brojeva prikazat će glazbenu baštinu Moslavine, Posavine, Slavonije, Baranje, Podravine, Pokuplja, Gradišća, Međimurja, otoka Cresa i Dalmacije. Glazbene obrade potpisuju Božo Potočnik, Marijan Makar, Emil Cossetto, Ljubo Stipišić Delmata, Duško Topić, Joško Ćaleta, Alan Kanski, Stjepan Večković i Antun Tuna Lešić.

Koncert je besplatan, a zbog ograničenog broja mjesta u dvorani, potrebno se prijaviti e-mailom na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na broj telefona 01/482-8472. Posjetitelji će trebati predočiti važeće EU digitalne COVID potvrde.

Uz koncert, LADO na Danima europske baštine sudjeluju i svojom virtualnom izložbom LADO/RELJEFI/TRAGOVI koja se može pogledati na culex360.com/ladO .  

„Dani europske baštine“ najrasprostranjenija su participativna kulturna manifestacija u Europi. Vijeće Europe pokrenulo je inicijativu 1985. godine, koja je postala zajednička akcija u suradnji s Europskom unijom od 1999. godine. Hrvatska se Danima europske baštine pridružila 1995. godine od kada se kontinuirano obilježavaju svake godine tijekom rujna i listopada. Ovogodišnji program donosi brojna događanja namijenjena ljubiteljima baštine u formi radionica, obilazaka, izložbi, prezentacija i predavanja. Zbog nepredvidljivosti epidemiološke situacije i mjera, velik broj događanja odvija se u virtualnom prostoru.

FACEBOOK EVENT: https://fb.me/e/1MY28xcIq

 

 

 

Geofolk - čuvar europske i svjetske kulturne baštine: Svijetu predstavljena tradicionalna nošnja iz Brezničkog Huma

Projekt Geofolk predstavlja najveću svjetsku zbirku fotografja ljudi iz različitih krajeva u narodnim nošnjama. Osnovao ga je rumunjski fotograf David Botond, kojem će u Bruxellesu za dva mjeseca Europski parlamenta uručiti nagradu Europskog građanina 2021. godine.
Geofolk iz Rumunjske je među 28 projekata nagrađenih na europskoj razini a uključuje izvanrednu zbirku fotografija koja ujedinjuje tradiciju i kulturu, diveći se i čuvajući identitetske elemente zajednica, žena, muškaraca i dječjih kostima iz cijeloga Svijeta.
Hrvatski predstavnici Europskog projekta Europa nakon Brexita, nedavno održanog u Rumunjskoj, za svog su boravka upoznali i družili se s autorom projekta Geofolk fotografom Davidom Botondom te su tom prilikom uspješno realizirane fotografije tradicionalne narodne nošnje Brezničkog Huma, ujedno i prve hrvatske narodne nošnje predstavljene putem platforme Geofolk.


Predsjednica kulturne udruge Humščak iz Brezničkog Huma pjesnikinja Ružica Šafranec Kišur i njen suprug pjesnik Josip Šafranec spremno su prihvatili poziranje pred objektivom ovoga svjetski poznatog umjetnika.
- Riječ je o prvoj tradicionalnoj narodnoj nošnji iz Hrvatske koju predstavljam putem Geofolka – navodi autor koji je zahvaljujući svojoj Izložbi naziva "Transilvanija - divna žena" u Bruxellesu, Budimpešti, Helsinkiju, Tallinu, Londonu, Manchesteru i drugdje, a zahvaljujući svojim glamuroznim fotografijama, postao svjetski poznat. Botond je snimio oko 100.000 fotografija i obradio više od 30.000 njih, te postavio izložbu koja na površini od 54 metra duljine predstavlja 1700 narodnih kostima iz cijeloga svijeta. Fotografije su snimljene u 56 različitih zemalja i predstavljaju 240 nacionalnosti, a odnedavno je među njima i prva hrvatska narodna nošnja upravo zahvaljujući našem zajedničkom susretu na projektu Europa poslije Brexita – naglašava David Botond.


- Uskoro ćemo imati priliku upoznati ovaj čudesni svijet umjetničkih fotografija stotina prekrasnih narodnih nošnji jer ćemo Davida Botonda pozvati da se svojom izložbom fotografija predstavi Hrvatskoj u Brezničkom Humu uz obljetnicu obilježavanja Dana općine na Martinje u studenom ove godine – navodi načelnik općine Breznički Hum Zoran Hegedić i dodaje kako će Geofolk tom prilikom biti nagrađen serijom novih fotografija nošnji sjeverozapadne Hrvatske. 

OPIS nošnje na Geofolku:
(https://www.facebook.com/geofolk.org/)

Croatia - Zagorje Region - Breznički Hum
Regija Hrvatsko Zagorje nalazi se na sjeverozapadu Republike Hrvatske, a stanovnici govore kajkavskim narječjem. Zbog višestoljetnog djelovanja i življenja njemačkog, austrijskog i mađarskog plemstva u Zagorju, te zemljopisne blizine Austrije i Mađarske, Zagorci i danas koriste riječi iz spomenutih jezika u svakodnevnom govoru. Tradicijska izrada zagorskih drvenih igračaka, lepoglavska čipka te medičarski i licitarski proizvodi, zbog svojih su posebnosti i vrijednosti uvršteni na listu nematerijalnih dobara UNESCO-a. Nematerijalnu kulturnu baštinu čine kajkavski jezik (ISO 369 "kjv") i narodne pjesme ispjevane u narodu, ostale u kolektivnom sjećanju. Važno je napomenuti da je Zagorje poznato i po ukusnim autohtonim gastronomskim delicijama (npr. purica s mlincima, zagorski štrukli, zagorska zlievka, itd.) spravljenim od domaćih namirnica, iznimnih nutritivnih vrijednosti. Pitomi brežuljci zelenog Hrvatskog Zagorja, zbog pogodnog podneblja su i vinorodni.
Općina Breznički Hum ima geografski položaj na istočnom dijelu regije Hrvatsko Zagorje. Mjesto Breznički Hum je u povijesti imalo veliku ulogu u komunikaciji prema Budimu, Pešti i Beču, s postajom za odmor i zamjenu konja koji su vukli poštansku kočiju, od tuda i truba na grbu općine.


Ženska narodna nošnja brezničkohumskog kraja (selo Radešić):
- rubača (suknja), koja je nafaldana (plisirana, naborana) i seže do sredine lista, iznad gležnja,
- opleček, bluza (s dugim širokim rukavima) i na prsima i rubovima rukava ukrašena bijelim vezom, fertun (pregača), nabran je i obrubljen s čipkom,
- lajbek (prsluk), svijetle plave boje, na rubovima ukrašen našivenim ukrasnim trakicama,
- paculjica, poculjica (poculica), pokrivalo za glavu udane žene (ukrašena je čipkom i perlicama) ispod koje se kosa pletena u pletenice umota u punđu. Poculjicu nemaju u svim dijelovima Zagorja. Oko vrata žena može imati i crveni kraluž (kraljuš, nanizane drvene perle, crvene boje).


Muška naroda nošnja:
- rubača (košulja), poprsje je ukrašeno bijelim rupičastim vezom ili uzdužno proštepano (prošiveno) s nekoliko uskih nabora, duge gaće (hlače) sašivene od dva komada domaćeg debelog platna bočno spojena i sežu do gležnja,
- lajbek (lajbec, prsluk) je od tamnoplavog ili ukrašenog crnog materijala dužine malo ispod struka, tek da pokrije remen od svinjske kože s mjedenom kopčom (remen se ne nosi u svim dijelovima Zagorja),
- škrlak (šešir) crne boje,
- škornji (škornje, čizme) od prave su kože, crne boje.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.